Projekti Valentin Ilievski Messer Mostar Plin, okupljeno je oko 30-tak vinara i predstavnika prehrambene industrije iz BiH kojima je prezentiran „suhi led“ i njegova praktična primjena u proizvodnji vina, čišćenju mašina, kao i u ekologiji. Kako se moglo čuti, važnost ove radionice jeste u benefitima koje naša privreda može imati koristeći ovaj plin u različitim granama. Povoljnosti su u štednji materijala i poboljšanoj kvaliteti proizvoda, te u brzini i efikasnosti primjene, kao i zaštiti životne sredine. „U vinarstvu je suhi led ona tačka razdvajanja između dobrog i vrhunskog vina. On je tajna formula uspjeha. Mogućnosti upotrebe ovog plina su široke. Znanja o ovoj temi u BiH se još mogu nadograđivati i unapređivati,“ istakao je Valentin Ilievski, direktor kompanije Messer BH Gas. „Vinari koji koriste suhi led znaju da bez suhog leda nema dobrog vina. Svjetski najpoznatiji vinari - Francuzi i Italijani i Španjolci - koriste suhi led,“ septembar/rujan 2014. istakao je Ilievski, te dodao da je suhi led tajni sastojak koji dijeli dobro vino od onog manje dobrog. Ovu priču potvrdio je i Darko Bogdanović iz Vinarije Aleksandrović iz Srbije, koja za svoja vina već godinama dobija nagrade na raznim takmičenjima, te pojasnio: „Korištenje suhog leda predstavlja veliku prednost, jer je vino zaštićeno u svim fazama njegove proizvodnje. Posebno je važno da suhi led spašava vino od oksidacije. Mi u našoj vinariji koristimo otprilike 30 do 50 kg suhog leda na tonu grožđa.“ O osobinama suhog leda i njegovoj primjeni u prehrambenoj i drugim industrijama Admir Ibrahimović iz kompanije Messer BH Gas kaže da je primjena suhog leda u svrhu čišćenja posebno važna pošto suhi led nije agresivan, proces je brz i suh, bez vlage, a njegovom upotrebom smanjuju se troškovi dok je plin potpuno ekološki neškodljiv. Direktor Ilievski, takođe, naglašava primjenu suhog leda u čišćenju mašinskih sklopova, pogotovo tamo gdje ne pomažu klasične metode čišćenja. Kaže da ovaj proces nije skup i da sadašnji potrošači imaju 50 posto Demonstracija čišćenja suhim ledom POSLOVNE NOVINE 33 Projekti uštede kod čišćenja suhim ledom. - U BiH suhi led se počeo koristiti zadnjih pet godina. Mi smo prije dvije godine kupili novu mašinu za suhi led, a jedini u BiH imamo fabriku za CO2, pa smo na taj način zatvorili kompletan proces od proizvodnje do potrošača - kaže direktor Ilievski. Procjenjuje se da u BiH postoje brojni potencijalni potrošači suhog leda. Trenutno ih je tek 10 do 20 stalnih. Kako kaže direktor Messer BH Gasa, kompletna vinarska proizvodnja može ga koristiti, kao i cjelokupna prehrambena industrija, te catering i drugi privredni subjekti. Direktor Ilievski preporučuje korištenje suhog leda naročito za male i srednje firme koje su u BiH brojne, te kaže: - Mali proizvođači, koji žele imati dobar kvalitet proizvoda, moraju ulagati u tehnologije, a vrhunski proizvodi trebaju suhi led. Kapaciteti proizvodnje suhog leda u Messeru u BiH su 200 kg na sat i procjenjuje se da se sa ovim količinama u budućnosti može snabdijevati cjelokupno tržište BiH. Već sljedeće godine Messer planira i u BiH nabaviti mašinu za čišćenje suhim ledom i razviti ovaj biznis kao što se to radi u drugim zemljama gdje ova kompanija ima svoje kćerke firme. Širenju tržišta doprinijeće i radionice poput ove koja je održana u Mostaru. Planirano je održavanje još dvije u Sočkovcu i Banjoj Luci, kako bi se do kraja ove godine suhi led prezentirao za što veći broj privrednika širom BiH. - Za sada su za suhi led najzainteresovaniji vinari i prehrambena industrija. Ali, u jesen velike kompanije prave remont, pa ćemo im prezentirati i ponuditi čišćenje suhim ledom. U zimu ćemo prezentirati tehnike zavarivanja, najavljuje Ilievski, te dodaje: - Radionice će se raditi i za srednjoškolce, jer je važno da oni vide kako ono što su naučili u teoriji izgleda u praksi. Fokus nam je edukacija mladih u Gračanici i Petrovu, gdje imamo i fabriku i važno je da tom okruženju pokažemo mogućnosti novih tehnologija, kako bismo razbili negativno mišljenje o CO2, koji, u stvari, u primjeni ima puno pozitivih mogućnosti. 34 „mogućnosti primjene plinova i praktična nastava u srednjim školama“ emačka Vlada preko develoPPP.de programa i Njemačkog saveznog ministarstva za privrednu saradnju i razvoj (BMZ) u Bosni i Hercegovini realizuje projekat „Mogućnosti primjene plinova i praktična nastava u srednjim školama“. Realizuje ga u saradnji sa Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH i kompanijom MESSER BH Gas d.o.o.. Projekat je počeo u novembu prošle godine, kada je potpisan ugovor, a sastoji se od tri komponente. - Prva se odnosi na srednjoškolsko obrazovanje gdje je cilj da u saradnji sa dvije partnerske općine Gračanica (FBiH) i Petrovo (RS) i srednjim školama na tom području napravimo analizu planova i programa sa osvrtom na plinove i njihovu primjenu. Da vidimo šta su do sada srednjoškolci učili o tome, da Messerovi stručnjaci koji će pratiti taj rad naprave analizu, planove i programe i daju svoj stručni input, te kažu šta su to današnja saznanja nauke o primjeni plinova, na koji način se mogu koristiti kako bi se unaprijedila proizvodnja - pojasnila je Elma Badžak, koordinator projekta. U konačnici je cilj da se aktueliziraju planovi i programi i da učenici u budućnosti imaju najnovije informacije iz te oblasti. Kompanija Messer u Petrovu u RS ima fabriku za proizvodnju CO2 u kojoj će omogućiti i praktičnu demonstraciju primjene plinova za srednjoškolce iz pomenute dvije općine. Projekat traje tri godine. Planirano je da se uradi i priručnik koji će objediniti informacije iz oblasti primjene plinova. U priručniku će biti i metodologija kako će nastavnici u budućnosti stečene informacije prenijeti na inovativan i moderan način svojim đacima. Kako pojašnjava Badžak, planirane su i info-radionice za sve srednje škole u BiH kojima će se ponuditi rezultati rada na korištenje. Pored tri srednje Nj POSLOVNE NOVINE • www.privrednastampa.biz škole s kojima se sarađuje, uključeni su i Pedagoški zavod Tuzlanskog kantona i Pedagoški zavod Republike Srpske. - Druga komponenta projekta se odnosi na saradnju s privredom, kako bi zajedničkim snagama informisali privrednike u BiH o mogućnostima primjene plinova u njhovim procesima proizvodnje. Konačan cilj je da doprinesemo izgradnji kapaciteta BiH privrede. Da pomognemo da unaprijede procese proizvodnje kroz primjenu pli- nova i u konačnici da imaju bolji finalni proizvod za koji će moći ostvariti veću cijenu - pojašnjava Elma Badžak, te dodaje: - Treća komponenta u kojoj će vodeću ulogu imati GIZ se odnosi na oblast ekologije. Tu ćemo u saradniji s pomenute dvije općine i njihovim srednjim školama organizovati sedmice projektnog rada i zajedno s učenicima o temi ekologije i CO2 razvijati mini projekte koje će oni moći realizovati u svojoj životnoj sredini. Vrijednost ovog projekta je preko 250.000 eura, implementiraće se u BiH, do oktobra 2016. godine.
© Copyright 2024 Paperzz
