obrtnikdimnjaèar ISSN1846-5161 besplatni primjerak èasopis za dimnjaèarsku struku elimo vas informirati Gostkolumnist Dimnjaèarski struèninalaz str. 2 Struènjaciupraksi Dimnjaèari,vana karikanaterenu str. 5 Novosti Novostiiz HSUSD str. 8 Dimdozna(je) KoktelDimnjaèar Nakon vruæeg ljetnog dana dimnjaèaru vrijedi proèistiti prašinu iz dimnjaka. Što to znaèi? Prosudite iz jednog amerièkog recepta prikladnog naziva, koji bismo slobodnim prijevodom mogli nazvati koktelom Dimnjaèar: The Chimney Sweep (èišæenje dimnjaka) •Blended Scotch •Ramazzotti •Punt E Mes (talijanski vermouth tamno smeðe boje, gorkog okusa) •Ouzo (grèka rakija) Oprez: samo za prave dimnjaèare.< broj 8 godina III srpanj 2009 obrtnikdimnjaèar Editorial Dragi èitatelji, U sveopæoj potrebi za kompliciranjem, koja je postala oèigledni trend, izgubile su se osnove. Logika je postala teško primjenjiva vještina. Tko zna podesiti televizor najnovije generacije, audio sustav ili pak DVD, èak i uz prouèavanje svih petstotinjak stranica prateæih uputa? Uostalom, nije li nešto pogrešno kada nam ureðaji znaju biti lakši od uputa? Nekako mi se èini da se slièna situacija dogaða sa zakonima. Gomila sloenih reèenica kao da vapi za primjenom osnova logike, ali primjena logike je zabranjena. Jer, iz zakona se ništa ne bi trebalo zakljuèivati, nego samo išèitavati i primjenjivati. Ne bi smjelo u zakonu biti prostora za razmišljanje. No, èini se da to nije baš uvijek tako. Moda je upravo zato i zakonodavac vrlo oprezan, pa èak i povuèen, u davanju jednoznaènog tumaèenja zakona. Ova reèenica zvuèi nelogièno, kontradiktorno, no mnogi od vas toèno znaju o èemu se radi. Moe li se spominjati odravanje i kontrola dimnjaka bez rijeèi „dimnjaèar“? Treba li zakljuèiti tko obavlja poslove oko dimnjaka? Neki od naj- veæih društvenih i ekonomskih problema današnjice, a posebice je tome tako u tranzicijskim zemljama, proizašli su iz individualnih tumaèenja zakona, koja su uglavnom pravdala neèije interese, te namjerne ili nenamjerne propuste. Ponekad nam se èini da takozvane „rupe u zakonu“ nisu nastale sluèajno, nego su pak pomno instalirane kako bi u pravom trenutku bile iskorištene od strane dobro informiranih „korisnika“. Stoga je i u sluèaju dimnjaèarske struke utjecaj na formiranje odgovarajuæe pravne podloge moguæ samo djelovanjem èvrste organizacije koja svojom snagom i glasom, a zastupajuæi interese struke, moe pokrenuti kritiènu masu potrebnu za donošenje zakona koji æe odgovarati smislenom razvoju dimnjaèarstva i sigurnosti korisnika. Èlanci i paragrafi se gomilaju, išèitavanje je sve tee, snalaenje skoro nemoguæe. A osnova se jedva nazire. Naravno, nemoguæe je danas zakone pojednostaviti na Deset bojih zapovijedi, iako bi svijet tada moda bio mnogo ljepši, ali osnova koja odgovara na pitanja tko, zašto, kako i kada, morala bi biti jasna. Jer, dok se mi borimo s primjenom logike, kraj nas promièu prilike proizašle iz vanih makroekonomskih promjena. Hoæe li biti kasno? Naalost, ne ovisi samo o nama.< Gostkolumnist piše: mr.sc.ZdenkoMecznerdipl.ing.stroj. Dimnjaèarskistruèninalaz Dimnjaèarski struèni nalaz, skraæeno zvan dimnjaèarski atest ili samo atest, najvaniji je dokument dimnjaèarske struke. Iako najvaniji, on se uopæe nigdje ne spominje. Gradski ured za prostorno ureðenje, zaštitu okoliša, izgradnju grada, graditeljstvo, komunalne poslove i promet Gradski komunalni redar za dimnjaèarske poslove - grad Zagreb Zakon o dimnjaèarstvu nemamo, iako bi bilo bolje da ga imamo. Imamo Tehnièki propis za dimnjake, a za njega bi bilo bolje da ga nemamo. Imamo Odluku o dimnjaèarskoj slubi ( npr. onu grada Zagreba iz slubenog glasnika br.12/1999.), ali ona u svom tekstu ne navodi dimnjaèarski struèni nalaz. Meðutim, taj nalaz trai distributer plina i Inspektorat unutarnjih poslova MUP-a, protupoarna sluba. Znaèi jedna doista neriješena situacija. Odreðene slube ga trae prema Zakonu o zapaljivim tekuæinama i Zakonu o zaštiti od poara, a one druge slube, koje bi ga trebale definirati, ga ne poznaju. Dimnjaèarski struèni nalaz doista moe saèuvati grad i korisnika, i od poara i od trovanja ugljiènim monoksidom. Kako tih atesta nema u Zakonu, a trebali bi postojati, red je da ih malo opišemo. 2 Trebale bi postojati tri vrste dimnjaèarskih nalaza. Prvu skupinu dimnjaèarskih nalaza predstavljali bi prvi nalazi novoizgraðenog dimnjaka, odnosno nalazi koji æe posluiti distributeru plina kao dokaz ispravnosti dimnjaka za prikljuèenje plina. U tom nalazu, koji se radi kod novogradnji, dimnjaèar ispituje dimnjak na naèin da provjeri jesu li novoizgraðeni dimnjaci spremni prihvatiti plinska trošila i jesu li izraðeni u skladu s pravilima struke i uputama proizvoðaèa. Kod tih dimnjaka ispituje se klasa tlaka, odnosno prohodnost dimovodnih i dozraènih kanala. Klasu tlaka treba izmjeriti za to odreðenim ureðajima koji o tome izdaje podatak izmjeren na ureðaju. Ukoliko dimnjaci nisu raðeni prema uputama proizvoðaèa, oni neæe zadovoljiti klasu tlaka. Ovo predstavlja jedino tehnološko ispitivanje dimnjaka u cijelom vijeku njihove eksploatacije jer sva ostala ispitivanja o kojima investitor predaje dimnjaèaru ateste kvalitete na uvid predstavljaju laboratorijska ispitivanja pojedinih segmenata dimnjaka. Znaèi, u pravilu, samo mjerenjem radnog tlaka na novoizgraðenom dimnjaku i dobivanjem za to egzaktnog, izmjerenog podatka, dolazimo do prave informacije je li dimnjak ispravno spajan, brtvljen i sagraðen. Podtlaèni dimnjaci imaju oznaku tlaka N1 i N2 i mjere se na 40 i 20 Pa, dok tlaèni dimnjaci imaju oznaku P1 i P2 i mjere se na 200 Pa. Postoje i visokotlaèni dimnjaci H1 i H2. Drugu skupinu dimnjaèarskih nalaza èinili bi oni nalazi koji æe posluiti za uporabnu dozvolu. Takoðer se izdaju na novogradnji i podrazumijevaju kontrolu para trošilo-dimnjak, odnosno u sebi obuhvaæaju mjerenje sastava dimnog plina i usklaðivanje ispravnosti rada trošila. Kroz ta mjerenja doæi æemo do podatka o sastavu dimnog plina, eventualnom zagaðenju zraka od strane tih trošila, ali i do stupnja iskorištenja, odnosno kvalitete rada trošila. Ukoliko se ti podaci ne poklapaju s propisanim podacima, dimnjaèar æe pozvati servisere plinskih ureðaja i zatraiti ponovo podešavanje sve dok se ne postignu traeni rezultati. Treæu skupinu dimnjaèarskih nalaza predstavljali bi nalazi koji se predoèuju distributeru plina kroz izmjenu trošila. Taj nalaz moe biti pozitivan ili negativan. U sluèaju pozitivnog nalaza, korisnik usluge nakon dobivanja tog nalaza zove servisera i predoèuje mu nalaz. Po pregledanom nalazu serviser pušta novo kupljeni plinski ureðaj u rad. U sluèaju negativnog nalaza, dimnjaèar upuæuje stranku na odreðene popravke. Ispunjenjem tih uvjeta ponovo pregledava dimnjak i izdaje pozitivan dimnjaèarski nalaz. Tu moe doæi do situacije da plinsko trošilo, koje se mijenja, ima zastarjelu i opasnu otvorenu komoru izgaranja pa treba prijeæi na plinsko trošilo sa zatvorenom komorom izgaranja. Tada se rade odreðeni zahvati na di- Novoizgraðeni dimnjak kod kojega se nalaz izdaje kao dokaz ispravnosti za prikljuèenje plina mnjaku kako bi se dimnjak prilagodio novim tipovima plinskih trošila. Nakon tih zahvata predloenih od strane proizvoðaèa plinskih trošila, a uèinjenih od, za to, obuèenih majstora, podruèni dimnjaèar prije puštanja u rad potvrðuje svojim pozitivnim struènim dimnjaèarskim nalazom ispravnost dimnjaka. Kada imamo takvu situaciju, doista treba voditi raèuna o tome da æe stranka platiti dimnjaèaru dva atesta, jedan zateèeni prema kojemu æe se prilagoðavati novo loište sa zatvorenom komorom izgaranja, i nakon toga drugi i drugaèiji kao potvrda distributeru plina o sukladnosti, jer se doista radi o potpuno drugaèijem stanju dimnjaka.< èasopis za dimnjaèarsku struku Interview Promjenezadobrobitisigurnostkorisnika DIM: Gospodine Lovrekoviæ, predstavite nam za poèetak ovog razgovora svoju tvrtku. Kako ste ušli u ovaj posao, koliko dugo radite, koje podruèje pokrivate? Z.L.: Ja sam Zlatko Lovrekoviæ, vlasnik dimnjaèarskog obrta DIMKO iz Pitomaèe koji sam otvorio 1996 godine. Moj tetak Petar Špiranec je imao dimnjaèarski obrt u Pitomaèi kad sam bio mali. Za njim sam trèkarao kad je obavljao dimnjaèarske usluge u blizini moje rodne kuæe, te mu na silu uzimao dimnjaèarski alat da mu pomognem nositi, a on je sa smiješkom udovoljavao mojim djeèaèkim zahtjevima. I veæ sam onda zaelio postati dimnjaèar. Kao dimnjaèar radim 23 godine. Prvo sam se zaposlio kod svog tetka, kod kojeg sam radio dvije godine i mnogo toga od njega nauèio (poštenje mora biti na prvom mjestu). Od njega sam otišao 1987. u Zagreb, u tadašnje poduzeæe Dimnjak, gdje sam stjecao iskustvo i znanje u dimnjaèar- je zbog politike lokalne samouprave i drugih tijela uklonjen. Smatram da bi radna podruèja gdje nema dimnjaèara trebala biti pod nadzorom Hrvatske dimnjaèarske udruge, èija bi komisija nadzirala dodjele koncesija. Smatram da je kod usavršavanja i prekvalifikacije potrebna bolja provjera ispunjenih majstorskih uvjeta. Moj je stav da ono što eliš raditi trebaš voljeti i cijeniti, a onda æeš biti cijenjen i poštivan od korisnika usluga. DIM: Jeste li zadovoljni suradnjom s proizvoðaèima toplinske tehnike? Mislite li da postoje moguænosti poboljšanja ove suradnje, posebice na podruèju školovanja i prezentacija za dimnjaèare? Z.L.: Zadovoljan sam suradnjom s proizvoðaèima toplinske tehnike. Ljubazno dobivam odgovor na svako pitanje. Ponekad odgovor ne rješava problem, jer je situacija s propisima na štetu korisnika plinskih trošila. Dok se ne donese kvalitetan je koje su naviknute da dimnjaèar obavi svoj redovni posao i poštuju dimnjaèarsku slubu. Time dobivaju opravdani osjeæaj sigurnosti korištenja ureðaja. Kada bi zakonska podloga bila regulirana, i korisnik bi imao odgovarajuæi stav prema dimnjaèarskoj slubi. Neke lokalne samouprave ne doivljavaju dimnjaèarsku slubu kao slubu koja slui sigurnosti korisnicima, veæ kao slubu koju reda radi moraju imati. DIM: Vjeruju li stranke da je njihova sigurnost i sigurnost njihovih obitelji velikim dijelom u Vašim rukama? I u Vašem odnosu prema poslu? Z.L.: Ima raznih razmišljanja o sigurnosti. Po mojoj procjeni tek treæina korisnika pozitivno razmišljaju o kvaliteti obavljanja dimnjaèarskih usluga. Mnogi misle da se sanacija dimnjaka odreðuje samo zbog zarade. Da su sigurnost stranke i dimnjaèarska sluba zakonski regulirani, i stranka bi imala drugaèije mišljenje o dimnjaèarskoj slubi. Da bi korisnik bio zadovoljan i siguran da ste kvalitetno obavili uslugu te da æe isti biti siguran kod korištenja plinskih i drugih loišta morate biti pošteni prema stranki, pokušati objasniti zašto je njihov dimnjak ispravan ili neispravan. DIM: Smatrate li da proizvoðaèi toplinske tehnike mogu pridonijeti boljem odnosu prema dimnjaèarima i opæenito prema rješenjima odvoda dimnih plinova, moda prilikom školovanja ovlaštenih servisera ili donošenjem internih pravila? skoj struci do 1994 godine. U Zagrebu sam potom otvorio dimnjaèarski obrt, kao i mnogi kolege koji su radili u tadašnjem poduzeæu Dimnjak, a 1996. sam se preselio u Pitomaèu svoje rodno mjesto gdje i sada radim. Sada pokrivam podruèje grada Ðurðevca, Kloštar Podravski, Sesvete Podravske, pola opæine Pitomaèa i grad Garešnica. DIM: Kako ste se osposobljavali za dimnjaèarski posao? Z.L.: Poduzeæe Dimnjak poslalo me u Graðevinski obrazovni centar Zvonko Brkiæ gdje sam završio školovanje uz rad te postao KV dimnjaèar. Sa voljom sam išao u školu, makar je to uz posao bilo naporno. Ako èovjek nešto voli onda ništa nije teško. 2007. godine sam stekao zvanje majstor dimnjaèar. DIM: Kako ocjenjujete moguænosti daljnjeg usavršavanja i školovanja? Z.L.: Moguænosti daljnjeg usavršavanja ocjenjujem negativno. Ujedno mi smeta što danas netko zaposlen u komunalnom poduzeæu s nedostatnim radnim iskustvom i znanjem moe postati majstor dimnjaèar. Do tada je moda dvadeset ili trideset godina na tom radnom podruèju bio dimnjaèar koji je majstor struke, ali zakon o odravanju plinskih dimnjaka i loišta, kao što je to u Njemaèkoj, te da se primjenjuje, mi ne moemo u Europu. Nitko ne razmišlja o zakonu o odravanju dimnjaka, te kako smanjiti broj trovanja, eksplozija, poara itd. Govorimo o smanjenju CO2, ali na koji ga naèin smanjiti ako dimnjaèari ne zauzmu odgovarajuæi poloaj u društvu. Smatram da je potrebno više prezentacija i školovanja po pitanju mjerenja. Nedostaje literature za usavršavanje i poboljšanje struke. DIM: Kakav je odnos stranaka, dakle korisnika dimnjaka, prema dimnjaèaru i, uostalom, prema obvezi odravanja dimnjaka ispravnim i sigurnim? Z.L.: 50% korisnika ne smatra dimnjaèara kao potrebu, jer misle da ako neko loište radi ne treba ga dirati, èak ni servisirati od ovlaštenih servisera, a kamoli èišæenje i kontrola plinskih dimnjaka. A kad se nešto ne daj boe dogodi, odgovornost je na dimnjaèaru! U sluèaju da dimnjaèar ne napiše prijavu da stranka uskraæuje kontrolu i èišæenje plinskih dimnjaka onda je dimnjaèar kriv. 50% korisnika ima potrebu za dimnjaèarskim uslugama, a to su uglavnom starije generaci- Z.L.: Da, smatram da proizvoðaèi mogu pridonijeti boljem odnosu prema dimnjaèarima, a i serviserima na naèin da stranka ne moe kupiti i montirati plinsko trošilo sama, veæ da to obavi struèna osoba. Smatram da trgovci koji prodaju plinska loišta trebaju suradnju sa serviserima i podruènim dimnjaèarima, a sve zbog sigurnosti korisnika. Dok se ne donesu kvalitetna pravila i dalje æe jednim dijelom vladati bezakonje prikljuèivanja plinskih loišta. Više puta sam došao na pregled dimnjaka gdje je stranka veæ kupila plinski kombi aparat, a ja moram izdati negativan nalaz neispravnog dimnjaka. DIM: Kroz rijetke organizirane susrete stjeèe se dojam da je dimnjaèarska struka nepravedno zapostavljena u dravnom zakonodavstvu. Podravate li rad dimnjaèarskih udruga i smatrate li da zajednièki imate snage promijeniti takav odnos? Z.L.: Naalost, imate pravo da je dimnjaèarska struka zapostavljena u dravnom zakonodavstvu, kao što sam to veæ naveo, i na taj naèin je zapostavljena i sigurnost korisnika. Podravam rad dimnjaèarskih udruga, a mi dimnjaèari moramo promijeniti takav odnos za dobrobit i sigurnost korisnika naših usluga. DIM: Usprkos postojeæem pravilu o neophodnom dimnjaèarskom struènom nalazu, ili popularnije zvanom atestu dimnjaka, prije instalacije no- vog toplinskog ureðaja, puno je primjera nepoštivanja i samovolje. Kako se borite protiv toga? Z.L.: Vrlo èesto nestruèna osoba izvrši sanaciju dimnjaka, iako je dimnjaèar prethodno upozorio da je potreban nadzor podruène dimnjaèarske slube koja neæe izdati pozitivan nalaz ako sanacija nije izvedena po propisu. Korisnik i izvoðaè se ogluše i kau kad saniramo dimnjak zvat æemo te da izdaš atest, a kad doðem na pregled i vidim kako su izveli sanaciju pitam se je li to kanalizacija ili dimnjak. Kad im kaem da se plinski kotao ne spaja na takav naèin prijeti mi se raskidom koncesije ako ne izdam pozitivan atest. Moram reæi da sanacije dimnjaka vrše mnogi koji ne znaju ništa o dimnjacima, i pitam se kako je to moguæe? Èesto se negativan dimnjaèarski atest ne poštuje. Neke ovlaštene ustanove, koje bi trebale traiti dimnjaèarski atest, jednostavno proðu preko toga i puste u pogon plinsko ili drugo loište bez dimnjaèarskog atesta. Smatraju da æe dimnjaèar izdati raèun i time preuzeti odgovornost, iako pregled nije proveden. Prilikom pregleda uskraæuje se izdavanje struènog nalaza kotlovnice prema Zakonu o zaštiti od poara, Èlanka 18 Stavka 1, te se smatra da je raèun dokaz o ispravnosti dimnjaka, te da æe dimnjaèar, ako se nešto dogodi, biti deurni krivac. Zlatko Lovrekoviæ, vlasnik dimnjaèarskog obrta DIMKO DIM: Iako se još uvijek borimo s uvoðenjem mjera koje æe doprinijeti sigurnosti korisnika, svjetska situacija nam nameæe veæ i nove zahtjeve energetike i ekologije. Postoji li razumijevanje stranaka za nove ureðaje i nove tehnologije, kao što je to, recimo, kondenzacija? Z.L.: Ne postoji razumijevanje stranaka. Èesto smatraju da dimnjaèar nije potreban ako su uveli kondenzacijsko trošilo. Èak i tehnièki pregled zgrade, koja ima rezervni dimnjak kroz koji je spojeno kondenzacijsko trošilo, proðe bez dimnjaèara. DIM: Kako vidite svoj osobni razvoj i razvoj svoje tvrtke? Z.L.: Teško je vidjeti pozitivan razvoj tvrtke. Ako vam netko protupravno vee ruke, neæete moæi zaraditi ni za kruh. Kada vidim da dimnjaèarska sluba ima pravo na poticaj nepovratnih sredstava za nabavu opreme, za mene to nije odgovarajuæi poticaj, jer oprema ništa ne znaèi ako stoji u ormaru. Za mene je poticaj da mi se omoguæi da svojim kvalitetnim radom prema propisima o obavljanju dimnjaèarske slube omoguæim svu potrebnu opremu, te na taj naèin mogu razviti svoju tvrtku. Sve dok æe se dimnjaèari smatrati fizièkom najamnom radnom snagom, a ne majstorima struke koji æe sprijeèiti nesreæe, i ak se hitno ne riješi zakon i njegova provedba, nema pravog razvoja. “Neke ovlaštene ustanove, koje bi trebale traiti dimnjaèarski atest, jednostavno proðu preko toga i puste u pogon plinsko ili drugo loište bez dimnjaèarskog atesta.” DIM: Gospodine Lovrekoviæ, zahvaljujemo na razgovoru. S obzirom na Vaše oèigledno bogato iskustvo i elju za razvojem dimnjaèarske struke i organizacije, bit æe nam drago i dalje suraðivati.< 3 obrtnikdimnjaèar Propisi piše:MarkoJakoboviædipl.ing.stroj. EN 13384-1 Dimnjaci – Metode toplinskog proraèuna i proraèuna dinamike fluida “Proraèunske metode u ovoj normi su primjenjive na podtlaène i pretlaène dimnjake u mokrim ili suhim radnim uvjetima.” Dimnjacisjednimureðajemzaloenje U oujku 2003. g. stupila je na snagu nova norma EN 13384-1 na podruèju Europske Unije. Ova norma zamjenjuje godinama vaeæi nacionalni standard DIN 4705-1 „Tehnièko izraèunavanje dimenzija dimnjaka – pojmovi, opširan postupak izraèunavanja“. Tekst i sadraj norme su izraðeni od strane Tehnièkog komiteta CEN/TC 166 te su sukladni direktivama Europske komisije. U Republici Hrvatskoj norma EN 133841 implementirana je u „Tehnièkom propisu za dimnjake u graðevinama“ (N.N. 2007.g.) te se kao takva spominje u prilogu C.4.1. „Norme za projektiranje i proraèun“. PB- efektivni tlaèni otpor dobave zraka [Pa] 1. Uvod PL - tlak brzine vanjskog vjetra [Pa] Norma 13384-1 definira postupke toplinskog proraèuna i proraèuna dinamike fluida za dimnjake s jednim ureðajem za loenje. Proraèunske metode u ovoj normi su primjenjive na podtlaène i pretlaène dimnjake u mokrim ili suhim radnim uvjetima. Mogu se koristiti za sva loišta kod kojih su striktno definirane tehnièke karakteristike goriva (za ugljen, drvo, ulje i plin). Metode proraèuna su primjenjive za dimnjak s jednom ulaznom cijevi („dimnjaèom“) prikljuèenom na jedan ureðaj za loenje. Kod više ureðaja prikljuèenih s više ulaznih cijevi primjenjuje se norma EN 13384-2. Buduæi da je DIN 4705-1 tvorio osnovu za EN 13384-1, ova norma u bitnim dijelovima odgovara dosadašnjem standardu. Veæinom su preuzeti postupci za izraèunavanje, marginalni (rubni) uvjeti te raèunski algoritmi, tako da rezultati proraèuna ne bi smjeli bitno odstupati od dosadašnjih. PR - tlaèni otpor dimnjaka [Pa] 2. Raèunski postupak PRV- tlaèni otpor prikljuène dimovodne cijevi [Pa] 2.1. Osnovni principi PHV- teoretski podtlak na prikljuènoj dimovodnoj cijevi [Pa] Izraèun unutarnjih dimenzija (površina popreènog presjeka) podtlaènih dimnjaka je baziran na zadovoljavanju 3 osnovna kriterija: PB= 4 Pa …za prostore bez ventilacijskih otvora PB= 3 Pa …za prostore s ventilacijskim otvorima PFV- efektivni tlaèni otpor prikljuène cijevi [Pa] PH- teoretski podtlak s obzirom na efekt dimnjaka [Pa] [Pa] (2b) H – efektivna visina dimnjaka [m] g – akceleracija sile tee (= 9,81 m/s2) L m - gustoæa vanjskog zraka [kg/m3] - srednja gustoæa dimnih plinova [kg/m3] [Pa] Dimnjak je takoðer u podruèju nepovoljnog tlaka ako su u njegovoj blizini smještene razne vertikalne prepreke (npr. susjedne zgrade, visoko i gusto drveæe, strmi planinski masivi itd.). Vrh dimnjaka koji je smješten na udaljenosti manjoj od 15 m prema prepreci, a s vrha se vidi prepreka na horizontalnom kutu veæem od 30°, dok je vertikalni kut izmeðu horizontale i vrha prepreke veæi od 10°, moe biti pod utjecajem turbulencije vjetra. Ovaj problem se moe umanjiti aerodinamièkim nastavcima na vrhu dimnjaka. Nastavci sa specifiènim aerodinamièkim karakteristikama su definirani u normama EN 18561, EN 1859 i EN 13502. 2.3. Uvjeti tlaka pretlaènih dimnjaka (eng. positive pressure chimneys) Sljedeæi odnosi moraju biti zadovoljeni: (2b) SE – sigurnosni koeficijent protoka (1,2…1,5) PE – tlaèni otpor zbog trenja i oblika [Pa] SEG– sigurnosni koeficijent razlike tlaka uslijed promjene brzine strujanja (1,0…1,5) PG – razlika tlaka uslijed promjene brzine dimnih plinova [Pa] PW- minimalni podtlak za loište [Pa] PW = 0 Pa …za pretlaèna loišta PW = 3 Pa …..za plinska B1 loišta PW= 10 Pa …za ostala plinska loišta sa osiguraèem strujanja PZ - podtlak na ulazu u dimnjak [Pa] PZe- min. potreban podtlak na ulazu dimnih plinova u dimnjak [Pa] [Pa] (3) [Pa] (4) [Pa] (5) gdje je : PWO - maksimalni diferencijalni tlak ureðaja za loenje [Pa] (odreðuje proizvoðaè ureðaja za loenje – zadana vrijednost) PZO - pretlak na ulazu u dimnjak [Pa] PZOe - maksimalni diferencijalni tlak dimnih plinova na ulazu u dimnjak [Pa] PZexcess - maksimalni dozvoljeni tlak koji je odreðen ispitivanjima dimnjaka [Pa] PR - tlaèni otpor dimnjaka [Pa] 2.4. Uvjeti temperature Sljedeæi odnosi moraju biti zadovoljeni: [K] (6) gdje je : Tjob - temperatura unutarnje stjenke na vrhu dimnjaka pri temperaturnoj ravnotei [K] Tg - temperaturni limit [K] Ako dimnjak iznad krova ima dodatni izolacioni sloj, sljedeæi odnos takoðer mora biti uvaen: − podtlak dimnih plinova na ulazu u dimnjak mora biti jednak ili veæi od minimalno potrebnog propuha na izlazu iz loišta ; − podtlak dimnih plinova na ulazu u dimnjak mora biti jednak ili veæi od efektivnog tlaènog otpora dobave zraka ; − temperatura unutarnje stjenke na vrhu dimnjaka mora biti jednaka ili veæa od temperaturnog limita; [K] (6) gdje je : Tirb - temperatura unutarnje stjenke na vrhu dimnjaka prije dodatnog izolacionog sloja [K] Izraèun unutarnjih dimenzija (površina popreènog presjeka) pretlaènih dimnjaka je baziran na zadovoljavanju 3 osnovna kriterija: “Da bi završetak dimnjaka bio u podruèju nepovoljnog tlaka, mora biti na poziciji manjoj od 0,4 m iznad sljemena krova,..” − pretlak dimnih plinova na ulazu u dimnjak mora biti jednak ili manji od maksimalnog diferencijalnog tlaka na prikljuènoj dimovodnoj cijevi ; − pretlak u dimovodnoj cijevi i pretlak u dimnjaku ne smiju biti veæi od maksimalnog tlaka koji je odobren ispitivanjima ; − temperatura unutarnje stjenke na vrhu dimnjaka mora biti jednaka ili veæa od temperaturnog limita; 2.2. Uvjeti tlaka podtlaènih dimnjaka (eng. negative pressure chimneys) Sljedeæi odnosi moraju biti zadovoljeni: gdje je : 4 [Pa] (1) [Pa] (2) [Pa] (2a) Tlakovi prema EN 13384-1 Tlak brzine vanjskog vjetra (eng. wind velocity pressure) - PL Tlak brzine vanjskog vjetra je 25 Pa za unutrašnje regije (više od 20 km od morske obale) ili 40 Pa za priobalna podruèja ako je završetak dimnjaka u podruèju nepovoljnog tlaka. Da bi završetak dimnjaka bio u podruèju nepovoljnog tlaka, mora biti na poziciji manjoj od 0,4 m iznad sljemena krova, udaljenost horizontale koja spaja vrh dimnjaka sa presjekom krova mora biti manja od 2,3 m, te ako je vrh dimnjaka smješten: − na krovu sa nagibom veæim od 40° ili − na krovu s nagibom veæim od 25° ako su otvori za dobavu zraka izgaranja i otvor vrha dimnjaka smješteni na razlièitim stranama dvostrješnog krova i horizontalna udaljenost do sljemena krova veæa od 1,0 m. Temperature prema EN 13384-1 Tuo - temperatura vanjskog zraka [K] Tu - temperatura okolnog zraka (ambijentalna temperatura) [K] T0 - temperatura dimnih plinova na izlazu iz dimnjaka [K] Trb - temperatura dimnih plinova prije dodatnog èasopis za dimnjaèarsku struku izolacionog sloja pri temperaturnoj ravnotei [K] Tm - srednja temperatura dimnih plinova [K] TW - temperatura dimnih plinova ureðaja za loenje [K] TmV - srednja temperatura dimnih plinova u prikljuènoj dimovodnoj cijevi [K] TE - temperatura dimnih plinova na ulazu u dimnjak [K] Temperaturni limit Tg kod dimnjaka koji rade u suhim uvjetima rada mora se raèunati kao temperatura kondenzacije dimnih plinova Tsp. Temperaturni limit Tg kod dimnjaka koji rade u mokrim uvjetima rada je 273,15 K zbog sprjeèavanja stvaranja ledenih naslaga na izlazu iz dimnjaka. Usporedba temperature unutarnje stjenke na vrhu dimnjaka prije dodatnog izolacionog sloja Tirb sa dozvoljenim temperaturnim limitom Tg nije potrebna ako vrijednost toplinskog otpora dodatne izolacije nije veæa od 0,1 (m2 K)/W. Za dimnjake koji rade u mokrim uvjetima rada gornja usporedba nije potrebna ako je vrijednost temperature vanjskog zraka prije dodatnog izolacionog sloja ≥ 0°C. 3. Zakljuèak U tekstu su dane osnovne smjernice i fizikalne osnove (odnosi tlakova i temperatura) kod dimenzioniranja dimovodne instalacije prema Europskoj normi EN 13384-1. Kako je sam tekst norme vrlo opsean i kompleksan (57 stranica sa 65 matematièkih formula!), izostavljeni su izraèuni masenih protoka, koeficijenta hrapavosti, koeficijenta toplinskih otpora, koeficijenata toplinske transmisije te odreðivanja Nusselt-ovog, Prandtl-ovog i Reynolds-ovog broja. Norma je namijenjena svim struènjacima koji se u svom radu susreæu s dimnjacima, dimovodnim instalacijama tj. svim odvodima produkata izgaranja iz ureðaja za loenje kao što su: projektanti strojarskih instalacija, dimnjaèari, izvoðaèi sanacija dimnjaka, nadzorni inenjeri, energetièari itd. Zbog opsenosti proraèuna norma je implementirana u mnoge raèunalne programe (npr. „PRO-PHOENIX“ tvrtke „Dexheimer software GmbH“) kako bi se ubrzao sam postupak odreðivanja relevantnih dimenzija dimnjaka. Napomena autora: Pri prevoðenju norme i struène terminologije s engleskog izvornika na hrvatski jezik korištena je knjiga „STROJARSKI RJEÈNIK ENERGETSKOG STROJARSTVA I OSNOVA STROJARSTVA –mechanical power engineering dictionary with basic mechanical terms“ autorice Ljerke Bartoliæ koja se koristi na katedri tehnièkog engleskog jezika Fakulteta strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.< “Metode proraèuna su primjenjive za dimnjak s jednom ulaznom cijevi („dimnjaèom“) prikljuèenom na jedan ureðaj za loenje.” Struènjaciupraksi Razgovor s gospodinom Davorom Belasom Dimnjaèari,vanakarikanaterenu uzroka trovanja. Nakon utvrðivanja uzroka moe se utvrditi postoji li neèija odgovornost ili se radi o nesretnom sluèaju. DIM: S kojim se problemima susreæete? Što Vam oteava obavljanje posla? Davor Belas, dipl. ing. stroj., glavni vještak za balistièka i mehanoskopska vještaèenja DIM ima zadovoljstvo ponovno pozdraviti i ugostiti sugovornika iz prošlog broja, gospodina Davora Belasa. Iako dobro poznat u krugovima struke, podsjetimo da je gospodin Belas djelatnik Odsjeka mehanoskopskih vještaèenja, koji se nalazi u sklopu Odjela traseoloških vještaèenja Centra za forenzièna ispitivanja, istraivanja i vještaèenja. U opsegu posla nalaze mu se i oèevidi u sluèajevima trovanja uzrokovanih dimnjacima i ureðajima za grijanje. DIM: Tko sve moe sudjelovati u postupku utvrðivanja èinjenica koje su dovele do nesretnog sluèaja? Kako odreðujete te osobe? Belas: U postupku utvrðivanja èinjenica mogu sudjelovati struène osobe, a to su najèešæe dimnjaèar, serviser plinskih aparata i djelatnici distributera plina. Koja od struènih osoba æe sudjelovati u oèevidu, ovisi o konkretnom sluèaju i stanju na terenu. DIM: Koliko Vam je vremena u prosjeku potrebno od prijave do završetka sluèaja? Belas: U prosjeku vrijeme potrebno od prijave do završetka sluèaja je 35 dana. DIM: Završava li svaki sluèaj nedvojbenim ustanovljavanjem uzroka trovanja i odgovornosti? Belas: Do sada je svaki sluèaj završio nedvojbenim ustanovljavanjem Belas: Nema nekih posebnih problema. Najveæi problem je organizirati da svi stanari zgrade u kojoj je došlo do trovanja u vrijeme oèevida budu doma. Zapravo mogu reæi da na terenu imam vrlo dobru suradnju s tehnièkim ekipama distributera plina, dimnjaèarima, serviserima, a što se Zagreba tièe, posebno moram istaknuti dobru suradnju s gospodinom Mecznerom, komunalnim redarom za dimnjaèarstvo. DIM: Primate li podršku drugih institucija, organizacija, tvrtki ili osoba? Belas: Svaka podrška od institucija, tvrtki ili osoba koje mogu pomoæi u rješavanju sluèaja je dobrodošla. DIM: Što Vam u toj podršci nedostaje, što bi Vam olakšalo posao? Belas: Kao što sam veæ rekao, nailazim na izvrsnu potporu na terenu, tako da mogu reæi da nema nedostataka u podršci. DIM: Što oèekujete, ili, bolje reèeno, što trebate i zahtijevate od dimnjaèara? Belas: Dimnjaèari su na terenu vana karika za utvrðivanje uzroka trovanja jer se jedino uz njihovu pomoæ moe obaviti detaljan pregled dimnjaka i ventilacijskih kanala. Jasno, njihova je uloga prvenstveno preventivna, kako do neeljenog dogaðaja uopæe ne bi niti došlo. terenu vezanu uz informacije o ovlaštenim serviserima, zatim literaturu vezanu za sustave grijanja, obuku na sustavima i upoznavanje s novitetima. DIM: Kakva je Vaša trenutna suradnja s dimnjaèarima? Belas: Do sad sam obavio preko pedeset oèevida i vještaèenja vezanih za trovanje ugljiènim monoksidom, i uvijek sam imao izvrsnu suradnju s dimnjaèarima na terenu. DIM: A s proizvoðaèima? Belas: Isto tako i s proizvoðaèima. DIM: Mislite li da bismo mogli osmisliti program suradnje u obliku školovanja, seminara, razmjene iskustava? Belas: Mislim da bi se trebalo osmisliti program suradnje u obliku seminara gdje bi se dimnjaèare i servisere upoznalo s dosadašnjim iskustvom vezanim za uzroke trovanja, i u tom kontekstu koje mjere poduzeti kako bi se poveæala sigurnost korisnika od trovanja ugljiènim monoksidom. DIM: Postoji li neki kontakt za dimnjaèare gdje bi se mogli informirati ili savjetovati? Belas: Koliko je meni poznato, osim komunalnih redarstava, ne postoji kontakt za dimnjaèare gdje bi se oni mogli informirati ili savjetovati. DIM: Zasigurno morate biti u vrhunskoj kondiciji za obavljanje ovog posla. Što radite u slobodno vrijeme? Belas: Èovjek mora biti u dobroj kondiciji za obavljanje ovakve vrste posla, jer se nerijetko treba popeti na krov. U slobodno vrijeme se rekreativno bavim sportom. DIM: Inzistirate li da svi Vaši roðaci i prijatelji imaju redovito odravane dimnjake i plinske ureðaje? Belas: Svakako i ne samo njih veæ i kolege na poslu, nastojim se na ponašati prema narodnoj poslovici u postolara poderane cipele. “U postupku utvrðivanja èinjenica mogu sudjelovati struène osobe, a to su najèešæe dimnjaèar, serviser plinskih aparata i djelatnici distributera plina.” DIM: Gospodine Belas, najljepše Vam se zahvaljujemo na ovom razgovoru. I, naravno, veæ se radujemo sljedeæem broju DIM-a u kojem æemo nastaviti.< DIM: Kako bi Vam dimnjaèarska organizacija mogla pomoæi? Belas: Dimnjaèarska organizacija mogla bi mi pomoæi praæenjem razvoja na podruèju tehnike, sanacije i pregleda dimnjaka, kao i propisa iz podruèja dimnjaèarstva. DIM: Koji oblik podrške oèekujete od proizvoðaèa sustava grijanja? Belas: Od proizvoðaèa opreme sustava grijanja oèekujem podršku na 5 obrtnikdimnjaèar Radni sastanak opratera, programera i direktora Connecta 6 èasopis za dimnjaèarsku struku 7 obrtnikdimnjaèar Dogaðanja piše: mr.sc.ZdenkoMecznerdipl.ing.stroj. NovostiizHrvatskestruèneudrugeza sanacijedimnjaka Èlanovi znanstveno-struènog vijeæa Hrvatske struène udruge za sanacije dimnjaka iz Zagreba prof. dr. Nastia Degiuli, doc. dr. Gojko Mariæ i mr. sc. Zdenko Meczner odrali su predavanje pod imenom: »Tehnološka ispitivanja inox dimnjaka» na znanstveno struènom skupu MATRIB 09 u Vela Luci na otoku Korèuli u razdoblju od 23. do 28. 06. 2009. godine. MATRIB 09 je internacionalni skup struènjaka i znanstvenika iz podruèja materijala i tribologije te su na njemu veæ godinama prisutni i Plinoservis Kuzman i Plinska tehnika Robert Bosch d.o.o.. U radu æe biti predstavljeno koja se svojstva ispituju i prema kojoj europskoj normi kod puštanja u rad novih inox dimnjaka. Rad se moe proèi- tati u Zborniku radova MATRIB 09, Vela Luka, 2009. Hrvatska struèna udruga za sanacije dimnjaka u suradnji s plinskom tehnikom tvrtke Robert Bosch d.o.o., odrala je sastanak s novim vodstvom Sekcije dimnjaèara Udruenja obrtnika grada Zagreba: proèelnikom Sekcije gosp. Markom Tomešiæem, zamjenikom proèelnika gosp. Ivicom Kovaèem, tajnikom sekcije gosp. Nenadom Zrinskim te èlanovima poslovnog odbora gosp. Vladimirom Krivecom i gosp. Stjepanom Crljenom. Na sastanku je dogovorena puna suradnja svih sudionika u procesu kontrole i sigurnosti dimnjaka grada Zagreba pa æe se tako u organizaciji gospodina Darka Mueviæa, dipl.ing., iz firme Robert Bosch d.o.o. organizirati edukacija mjerenja dimnih plinova dimnjaèa- ra koncesionara grada Zagreba na plinskim ureðajima tipa Junkers i Buderus, u manjim grupama od 56 sudionika. Prema informaciji proèelnika Sekcije dimnjaèara Udruenja obrtnika grada Zagreba gosp. Marka Tomešiæa nazoènost ovoj edukaciji mjerenja dimnih plinova bit æe obavezno za sve zagrebaèke koncesionare, a o nazoènosti æe se voditi evidencija i izdavati potvrda o prisutnosti, odnosno obuèenosti za mjerenja. Zahvaljujemo se tvrtki Robert Bosch d.o.o. na ovoj hvalevrijednoj manifestaciji te oèekujemo i od ostalih proizvoðaèa plinske tehnike zastupljenih u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj da nam se pridrue u nastojanju da uèinimo naš grad i našu dravu sigurnom za upotrebu plinskih ureðaja, te organiziraju slièna druenja na svojim ureðajima. Potpredsjednik Hrvatske struène udruge za sanacije dimnjaka gosp, Nenad Kuzman, dipl.ing., postavit æe u prostorijama svog obrta Plinoservis Kuzman u Zagrebu pet montanih dimnjaka na kojima æe se moæi izmjeriti tlak u dimnjaku. Mjerenje tlaka u tlaènom dimnjaku, ali i u onom s negativnim tlakom, prisustvovat æe takoðer svi dimnjaèarski koncesionari grada Zagreba, èime æemo znatno unaprijediti preglede, a samim time i kvalitetu saniranih dimnjaka u gradu Zagrebu. Kako takvih ureðaja za mjerenje tlaka u dimnjaku još nemamo, na dimnjaèarskoj sceni grada Zagreba, tajnik Sekcije dimnjaèara gosp. Nenad Zrinski naruèio je prvi takav ureðaj pa æe nas na demonstraciji mjerenja tlaka u tlaènom dimnjaku upoznati i s ureðajem i s prednostima koje dobivamo upotrebom takovog ureðaja.< Izdimnjaèarskepovijesti “Pokušavajuæi izaæi iz dimnjaka, guska bi krilima brisala unutrašnje stijenke.” Dimnjaèarskekuæneèarolije primjene ugljena u domaæinstvima. Potreba za pojavom profesionalnog dimnjaèara proizašla je iz opasnosti od poara i neprohodnosti dimnjaka. Vanost ove profesije prepoznata je veæ u 17.-om stoljeæu, kada je velièina engleske kuæe, a time i visina poreza, bila odreðena brojem dimnjaka, odnosno ognjišta. Bilo je jasno da je dimnjaèarska profesija neophodna za sigurnost stanara, ali ujedno i za sigurnost gradova, kojima je svaki poar predstavljao potencijalnu katastrofu. Znaèajno širenje i razvoj dimnjaèarstva zapoèeo je nakon industrijske revolucije u 18.-om stoljeæu, koja je uzrokovala nagli porast Kroz uske dimnjake mogla su se provlaèiti jedino djeca. ivot dimnjaèara bio je tada izuzetno teak. Kako su dimnjaci bili uglavnom vrlo uski, za èišæenje su korištena djeca, koja su se mogla provuæi kroz njegovu unutrašnjost i metalnim lopaticama skidati naslage smole i èaði. Vrlo èesto ta su djeca obolijevala od karcinoma, te teških bolesti dišnih puteva. Najèešæe se radilo o siroèadi, a najmlaði radnici znali su imati svega sedam godina. Zanimljiva je bila dosjetka dimnjaèara koji su koristili guske. Gusku bi svezali za noge i pustili u dimnjak. Pokušavajuæi izaæi iz dimnjaka, guska bi krilima brisa- la unutrašnje stijenke. Kada bi došla do samog vrha, dimnjaèar bi je povukao natrag na poèetak.< Nakon dovoljno iskustva, dimnjaèar je mogao postati Glavni dimnjaèar, te imati svoje pomoænike. Nagradnaigra igra Odgovor za nagradno pitanje 7. broja glasi: b) CO Bosch IXO osvojio je: Filip Topolnjak – Nedelišæe. Èestitamo! Ljetna jakna s Junkers logom Nagradno pitanje 8. broja: Koji se tlak primjenjuje za ispitivanje nepropusnosti kondenzacijskog sanacijskog dimovodnog sustava s višestrukim prikljuèkom? impressum a) 120 Pa b) 200 Pa c) 280 Pa Vaše toène odgovore oèekujemo poštom na adresu: Robert Bosch d.o.o., Toplinska tehnika JUNKERS Ul. kneza Branimira 22, 10040 Zagreb Rješenja primamo zakljuèno sa 31. 08. 2009. Prvi toèan odgovor osvaja ljetnu jaknu s Junkers logom. Nagradna igra provodi se iskljuèivo na teritoriju Republike Hrvatske. Nagrade se isporuèuju poštom. Djelatnici tvrtke Robert Bosch d.o.o. iskljuèeni su iz nagradne igre. Izdavaè: Robert Bosch d.o.o., Kneza Branimira 22, HR - 10040 Zagreb - Dubrava • tel.: +385/1/295-80-71; fax: +385/1/295-80-80 • www.bosch.hr; www.junkers.com/hr Direktor: Thomas E.Beyer, dipl. oecc. • Glavni urednik: Darko Mueviæ, dipl. ing. • Tehnièki urednik: Ines Marciuš Kruljac • Uredništvo: Dijana Prnjak, dipl. oecc; Miroslav Buljan, dipl. ing; Dino Juriša, dipl. ing; Mario Širiæ, dipl. oecc; Danijela Tomasko; Gordana Jankoviæ; Ana Opaèak, oecc.; Nebojša Stojadinoviæ; Igor Haramina, dipl.ing.; Marko Jakoboviæ, dipl.ing.stroj. • Vanjski suradnik: mr. sc. Zdenko Meczner, dipl. ing. stroj.; Davor Belas, dipl. ing. stroj. • Fotografija: Junkers • Realizacija: Grafem • Naklada: 3000 primjeraka • Èasopis DIM je besplatan. Izlazi 4 puta godišnje. • srpanj 2009. Napomena: Ovaj èasopis distribuiran je na poštanske adrese struènih osoba u najboljoj namjeri s ciljem bolje informiranosti i edukaciji. Poštanske adrese dobivene su s interneta ili od pojedinih tvrtki, te dodavane postojeæoj bazi podataka Toplinske tehnike JUNKERS. Ukoliko unatoè svemu imamo krive informacije, one su nenamjerne te Vas molimo da nam dostavite ispravne podatke. Hvala. 8
© Copyright 2024 Paperzz
