ISSN 1846-6230 Besplatan primjerak Glasilo Općine Vinodolske općine godina VI, Broj 22, travanj 2013. Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 35, 51253 Bribir L okalni izbori 2013: Koalicija SDP,HSS,HSLS i PGS sa Ivicom Crnićem na izbore K ultura: Riječnik Griško – Belgradskog govora u tisku S port: NK Turbina – oslonac na domaće dečke Glas Vinodola Na temelju odredbe članka 13. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Vinodolske općine (“Službene novine Primorsko-goranske županije” broj 19/11), Odbor za dodjelu priznanja Vinodolske općine r a s p i s u j e POZIVNI NATJEČAJ za dodjelu javnih priznanja Vinodolske općine u 2013. godini I. Objavljuju se uvjeti i rok za podnošenje prijedloga za dodjelu javnih priznanja Vinodolske općine u 2013. godini i to: travanj 2013. -Nagrada Vinodolske općine za životno djelo Glas Vinodola 2 Nagrada za životno djelo je javno priznanje koje se može dodijeliti fizičkoj osobi s prebivalištem na području Republike Hrvatske radi odavanja priznanja za cjelovito djelo koje je pojedinac ostvario u tijeku svog radnog i životnog vijeka i koje u određenom području doprinosi unapređenju gospodarstva, razvoju turizma, obrazovanja, znanosti, kulture, tjelesne kulture, zdravstva, socijalne skrbi i drugih djelatnosti, od značaja za Općinu, kada se ocjeni da je određena osoba sve svoje objektivne mogućnosti utkala u odnosno djelo i u tome postigla neponovljiv rezultat na tom području, tako da u svekolikom radu u društvenom životu predstavlja izuzetan i osobito vrijedan doprinos razvoju i ugledu Vinodolske općine. Nagrada za životno djelo dodjeljuje se za postignuća ostvarena u razdoblju od osnutka Vinodolske općine kao jedinice lokalne samouprave odnosno od konstituirajuće sjednice, 15. travnja 1993. godine. Nagrada za životno djelo može se godišnje dodijeliti samo jednoj fizičkoj osobi, ukoliko joj do sada isto nije dodijeljeno. Nagrada koja se dodjeljuje posmrtno, kao i ona koja nije uručena nagrađenom za života, predaje se zakonskim nasljednicima. - Godišnja nagrada Vinodolske općine Godišnja nagrada Vinodolske općine je javno priznanje koje se može dodijeliti fizičkoj osobi ili grupi fizičkih osoba, udruzi, ustanovi, trgovačkom društvu i drugoj pravnoj osobi za dostignuća i doprinos od značaja u domeni gospodarskog i društvenog života Vinodolske općine, kao i za ostala posebno vrijedna društvena dostignuća ostvarena tijekom kalendarske godine koja prethodi godini u kojoj se nagrada dodjeljuje, odnosno ostvarena u posljednjih 5 godina koje prethode godini u kojoj se dodjeljuje nagrada. U jednoj kalendarskoj godini mogu se dodijeliti dvije godišnje nagrade Vinodolske općine. Ako se godišnja nagrada Vinodolske općine dodjeljuje grupi fizičkih oso- ba za njihov zajednički rad, ostvarenje odnosno doprinos, povelja se dodjeljuje svakoj osobi pojedinačno. -Zahvalnica-Plaketa Općine Vinodolska općina dodjeljuje zahvalnicu kao javno priznanje fizičkoj osobi, udruzi, ustanovi, trgovačkom društvu i drugoj pravnoj osobi za postignuti jednokratni uspjeh, doprinos promidžbi i ugledu Vinodolske općine, zbog dane donacije, za uspješnu suradnju i druge osobite zasluge. II. Pravo na podnošenje prijedloga imaju: - najmanje 1/3 članova Općinskog vijeća, - radna tijela Općinskog vijeća Vinodolske općine, osim Odbora za dodjelu priznanja Vinodolske općine, - Načelnik Vinodolske općine; - vijeća MO-a na području Vinodolske općine; - ovlaštena tijela udruga, ustanova, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba sa sjedištem na području Vinodolske općine, - vjerske zajednice i - najmanje 50 građana s prebivalištem na području Vinodolske općine. III. Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja podnose se Odboru za dodjelu priznanja, najkasnije do zaključno 1. travnja 2013. godine. Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja Vinodolske općine podnose se u pisanom obliku na za to utvrđenim obrascima i trebaju sadržavati: - podatke o podnositelju prijedloga (do pola stranice formata A4) - podatke o predloženoj fizičkoj osobi ili grupi fizičkih osoba, udruzi ili pravnoj osobi (do jedne stranice formata A4) - iscrpno obrazloženje postignuća i doprinosa poradi kojih se daje prijedlog za dodjelu javnih priznanja Vinodolske općine (do tri stranice formata A4) - vrstu javnog priznanja za koje se fizička osoba ili grupa fizičkih osoba, udruga ili pravna osoba predlaže. IV. Nepotpuni i nepravovremeni prijedlozi neće se uzeti u razmatranje. V. Prijedlozi za dodjelu javnih priznanja s obrazloženjem dostavljaju se Odboru za dodjelu priznanja Vinodolske općine poštom na adresu Vinodolska općina, Bribir 34/I, Bribir ili putem pisarnice Vinodolske općine, Bribir 34/I, Bribir, s naznakom “Za dodjelu javnog priznanja Vinodolske općine u 2013. godini-ne otvaraj”. Odbor za dodjelu priznanja Vinodolske općine Važni telefonski brojevi Vinodola Vinodolska općina -Bribir Bribir 34, 51253 Bribir centrala tel: 385 51 42 25 40 [email protected] www.vinodol.hr Načelnik: Ivica Crnić tel: 385 51 24 85 89 fax: 385 51 24 80 07 Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela; voditeljica Odsjeka za kulturu Željka Jurčić-Kleković tel: 385 51 24 81 72 tel: 385 51 42 25 43 “Glas Vinodola” glasilo Općine Vinodolske općine OPĆINA VINODOLSKA Odsjek za finacije i proračun: voditelj: Den Strizić tel: 385 51 42 25 44 Odsjek za pravne i opće poslove voditelj: Anto Matković tel: 385 51 42 25 41 Odsjek za komunalnu djeatnost i gospodarenje prostorom voditelj: Bernard Peko-Lončar tel: 385 51 42 25 45 Prijem stranaka: ponedjeljak,srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h utorak od 13.00 do 17.00 h četvrtkom se stranke ne primaju impressum: ISSN 1846-6230; Izdavač: Općina Vinodolska općina izlazi 4 puta godišnje; Za izdavača: Ivica Crnić Godina VI, Broj 22 travanj 2013. Urednik: Zdravko Kleva Bribir 34, 51253 Bribir Uređivački odbor: Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa Besplatni primjerak Narodna knjižnica i čitaonica “Bribir” Bribir tel: 385 51 24 81 03 385 51 24 80 30 Radno vrijeme: ponedjeljak i srijeda od 10.00 do 19.00 utorak od 8.00 do 16.00 h četvrtak i petak od 8.00 do 15.00 h Ambulanta Bribir tel: 385 51 24 81 11 Radno vrijeme: ponedjelka, srijeda i petak od 7.00 do 13.30 h utorak i četvrtak od 13.00 do 19.30 Turistička zajednica Općine Vinodolske tel: 385 51 24 87 30 Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h svakim danom osim nedjelje Vučna služba HAK 987 Suradnici: Željka Jurčić-Kleković, AntonFicko, Zlatica Balas, Iris Bruketa, Mira Krajinović Zeljak, Marko Viduka, Anto Ravlić,Vedran Vučinić (križaljka) Fotografije: Dino Lovrić, Zdravko Kleva, Mira Krajnović Zeljak, Policija 92 Prva pomoć 94 Vatrogasci 93 Autobusni kolodvor Novi Vinodolski 051/244-268 Autobusni kolodvor Crikvenica 051/781-333 Zlatica Balas, Anton Ficko, Anton Tonković Lektura i korektura: Hajdi Matijević Grafičko oblikovanje i tisak: Grafika Helvetica d.o.o. Naklada: 1.500 primjeraka Stvoreni su uvjeti za bolju budućnosti stanovnika Vinodolske općine N ačelnik Ivica Crnić uskoro završava još jedan mandat na čelu Vinodolske općine. Kako ocjenjuje razvitak Općine u proteklom mandatu, pokušali smo doznati u razgovoru s njim. Tim više što je Ivica Crnić ponovo kandidat svoje stranke – SDP-a i koalicijskih partnera HSS-a, PGS-a i HSLS-a za načelnika Vinodolske općine na predstojećim lokalnim izborima. - I u ovom mandatu, kojeg pomalo privodimo kraju, s koalicijskim partnerima i svim svojim suradnicima mislim da smo dobro radili. Puno toga smo napravili, najvećim dijelom realizirali smo naš zajednički program. Na svim razinama, unatoč globalnoj ekonomskoj krizi i recesiji, uspjeli smo održati, i u nekim segmentima, podići razinu usluga i potreba naših stanovnika te smo stvorili preduvjete za jedan veći iskorak u vremenu koje je ispred nas. Dio programa nismo uspjeli riješiti do kraja, jer je ovisio i o drugim subjektima, ali smo sve to započeli i svjesni smo da je to obveza za naredni mandat. Dakle, rezultati koje smo ostvarili, iskustvo koje sam stekao u protekla dva i pol mandata, potpora naših vjernih koalicijskih partnera s kojim smo do sada stalno besprijekorno surađivali na realizaciji zajedničkih projekata i potpora moje stranke, motiv su mi za ponovnu kandidaturu za još jedan mandat za načelnika Vinodolske općine. Jedan od također velikih motiva je visoka razina pripremljenosti nekoliko kapitalnih projekata ,značajni za razvoj naše lokalne jedinice, a spremni su za realizaciju i, dakako, da bih taj trud želio kapitalizirati. - Iza Vas je još jedno četverogodišnje razdoblje. Kako ocjenjujete mandat na isteku? -Protekli mandat, a posebno prošla godina, obilježeni su Aktualnosti RAZGOVOR S IVICOM CRNIĆEM, NAČELNIKOM VINODOLSKE OPĆINE ekonomskom krizom u zemlji, što se odrazilo i na naš proračun. No, unatoč poteškoćama i ograničenjima Vinodolska općina je realizirala svoj program i mandat zaokružuje uspješno. Programi i projekti započeti i realizirani sa suradnicima pokazuju napredak Vinodolske općine, što se vidi i po Odluci Vlade RH koja je našu općinu razvrstala u visoku četvrtu skupinu razvijenosti.To dakako opravdava naše postojanje i potvrđuje kvalitetu naše zajedničke aktivnosti. Vodili smo računa o ravnomjernom razvoju svih dijelova Općine, uvažavajući posebnosti i potrebe svake pojedine sredine. Ravnomjeran razvitak općine i dalje prioritet politke Ivice Crnića Glas Vinodola 3 Aktualnosti travanj 2013. Glas Vinodola 4 -Na što su bile usmjerene najveće aktivnosti u protekle četiri godine? U proteklom mandatu, kao i svim prethodnim naše najveće aktivnosti bile su usmjerene na planiranje, izmjene, dopune i izradu i donošenje strateških dokumenata neophodnih i osnovni preduvjet za nastavak planiranja razvoja naše lokalne jedinice te realizaciju projekata i programa od interesa za stanovnike Općine. Prije svega, tu su druge izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Vinodolske općine koje se odnose na promjene prometne i energetske infrastrukture, nove ispravke i zahtjev građana te priprema za izmjene Prostornog plana uređenja Primorsko – goranske županije, koji je u fazi donošenja. Donijeli smo II. Izmjene i dopune urbanističkih planova uređenja Grižane i Tribalj. U tijeku su i pripreme za izmjene DPU-a povijesnog grada Drivenika radi proširenja turističko – ugostiteljske ponude i bolje valorizacije samog lokaliteta, kao i pripreme za izradu ostalih nedostajućih urbanističkih planova uređenja. S posebnom pozornošću bili smo usmjereni na izradu projektne dokumentacije za izvođenje radova na proširenju sustava oborinske i fekalne odvodnje, vodifikacije, radnih zona, uređenje objekata vrtića, groblja, kao i na izradu brojnih geodetskih elaborata za potrebe projektiranja, parcelacija i rješavanje imovinskih pitanja. U mandatu iza nas obavili smo brojna ažuriranja planova, programa i izvješća donesena Kuća Klović - Otvaranje najavljeno za Dan općine ranijih godina te izradili nove dokumente koje moramo imati temeljem zakonskih normi. Od planske dokumentacije donijeli smo mapu razvoja, plan gospodarenja komunalnim otpadom, plan intervencija u zaštiti okoliša, plan zaštite i spašavanja, plan i program protupožarne zaštite, uveden je status e-općine, usvojili smo akcijski plan razvoja turizma, izradili brojna izvješća o stanju u prostoru, oplemenili GIS bazu. Sačinili smo velik dio projektne dokumentacije kanalizacijskog sustava s projektom prečistača, projekte vodifikacije, projekte poslovnih zona, dječjeg vrtića u staroj školi u Blaškovićima, izradili smo brojne geodetske podloge, geodetske elaborate, parcelacione elaborate, geotehnička ispitivanja i projekte za groblja Bribir i Belgrad. Izrađene su studije ekonomske učinkovitosti javne rasvjete, studija sanacije stjenskog pokosa na Gradini Grižane. U izradi je studija sanacije klizišta Slani potok, koju izrađuje Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, u sklo- Nastavljaju se radovi na vodifikaciji i kanalizacijskoj mreži pu međunarodnog znanstvenog projekta s japanskom vladom. -Među najznačajnije projekte svrstali ste izgradnju kanalizacijskog sustava na području Općine. Dokle se stiglo i što se planira učiniti u sljedećem mandatu ako ponovo osvojite vlast? U ovom mandatu koji još traje nekoliko mjeseci ušli smo u vlasničku strukturu Komunalnog trgovačkog društva Ivanj, zajedno s Gradom Novim Vinodolskim. To nam je dakako omogućilo da putem Ivanja apliciramo projekte kanalizacije na natječaj Hrvatskih voda, jer to temeljem kriterija Hrvatskih voda, same lokalne jedinice ne bi mogle aplicirati. Koristeći upravo tu mogućnost za projekte kanalizacije odobreno je oko devet milijuna kuna. S obzirom da je u ukupnom iznosu realizacije projekta obveza i vlastitog učešća, sredstva koristimo iz kreditnog zaduženja koje nam je odobreno u 2012. godini, a koja će nam itekako koristiti za nastavak realizacije projekata odvodnje. U sustav kanalizacije utrošeno je dosad oko petnaest milijuna kuna, a projekt Ropci – Šimići koštat će 5,5 milijuna kuna. Radove na odvodnji zajedno s općinom sufinancirale su Hrvatske vode. U Bribiru je sustav kanalizacije napravljen na dionici Vrba – centar, crpna stanica, Vrba – Kičeri- Stokolin – faza A i B, mješovita oborinska i fekalna odvodnja (4,5 milijuna kuna. U Triblju su realizirane dionice most Ričina –Upov (3,8 milijuna kuna), most –centar – most (2,9 milijuna kuna), a upravo je započeta dionica Ropci – Šimići, vrijedna 5,5 milijuna kuna. Svuda, gdje je to bilo mo- guće i gdje postoji potreba, uz projekt kanalizacije odrađuje se i rekonstrukcija vodovodne mreže. Tako je danas kompletno rekonstruiran vodoopskrbni cjevovod u centru Triblja, čime je bolje riješena vodoopskrba toga dijela općine. Također, rekonstruirana je u suradnji s KTD Vodovodom Žrnovnica dionica Bribir – centar- igralište, Kičeri, Podgori, Vrba – Kičeri – Stokolin i dio Dragoljina. Do kraja godine trebaju biti rekonstruirane dionice Poduginac, Podskoči, dionica Grižane – centar, Podsopalj Drivenički i Podsopalj Belgradski. Ukupna vrijednost svih ovih radova je veća od pet milijuna kuna. Osim toga, u izradi su projekti vodospreme Sušik s crpnom stanicom, cjevovod Ropci – Šimići, a u izradi je također projekt vodifikacije šumskog zaleđa. U ovom mandatu kompletno su hortikulturno uređeni parkovi u Bribiru, Grižanima, Triblju i Driveniku, a da smo dobro to odradili dovoljno govore nagrade za najljepše uređene parkove na razini županije. U njihovo uređenje uloženo je više od 2,5 milijuna kuna iz proračuna općine. -Osim tih projekata, dosta sredstava se ulaže i u prometnice? -Svake godine iz proračuna se ulažu znatna sredstva u nerazvrstane ceste, kojih je na području općine 82,5 kilometara. Riječ je uglavnom o sanaciji tih cesta, podzidima, a s obzirom na veliko područje, svake godine donosi se plan sanacije i uređenja po kojem se radi. Uređuju se i županijske ceste. Županijska uprava za ceste ulaže velika sredstva svake godine u našu općinu. Na dionicama županijske ceste Čokovo – Podgori 1. i 2. uloženo je 2,4 milijuna kuna, za sam Most – Kamenolom 1,1 milijun kuna, dionica Most Kamenolom – Mavrići 3 milijuna kuna, rekonstrukciju ispod zida Kuće Klović 386 tisuća kuna. ŽUC je u tri faze sanirao stjenski pokos Ciganska peć – Lukovo uložio ukupno 1,2 milijuna kuna, sanacija dionice Kičeri – Ugrini 700 tisuća kuna, a projekt Vrba – Kičeri – Ugrini vrijedan je 70 tisuća kuna. Na sanaciju županijske prometnice na dionici Drivenik – Grižane - Bribir, na šest lokacija ŽUC je utrošio 1,9 milijuna kuna, a na postavljanje odbojnih ograda na dionicama Drivenik – Bribir i Tribalj – Crikvenica 1,3 milijuna kuna. U šumskom području na uređenje prometnice na dionicama Lič – Lukovo u dva navrata uloženo je više od 12,2 milijuna kuna. Ukupna vrijednost svih ovih radova je oko 40 milijuna kuna. Do kraja ovog mandata započet će sanacija dionice Grižane centar – Marušići koja je vrijedna 2,1 milijun kuna, a do kraja godine trebao bi krenuti nastavak dionice Lič – Lukovo – Ravno, u dužini od pet kilometara. -U ovom mandatnom razdoblju prišlo se i uređenju Stare škole u muzejski prostor Kuća Klović i drugim projektima u kulturi i društvenim djelatnostima? Objekt Stare škole uređuje se od 2006. Godine. Saniran je krov, fasada, stolarija, a u prizemlju se uređuje prostor za stalni postav Kuće Klović. Oplemenjen je prostor KUD-a dr. Antun Barac, a projektom uređenja okoliša dobiven je prekrasan prostor ispred same škole. Do sada je u sve to uloženo više od dva milijuna kuna, a s postavom će to biti 2,5 milijuna kuna. Realizirana je prva faza uređenja kaštela Drivenik, oplemenjeni su vrtići u Triblju i Bribiru. Općina stipendira svake godine 23 stipendista, financira učeničke putne karte, produženi boravak u školi, pomoćnika u nastavi, a ima i dobro osmišljen i socijalni program, kojim se pomaže socijalno ugroženim stanovnicima općine, programe u zdravstvu te program kućne njege. Sufinanciraju se sportski klubovi i brojne udruge, a znatna naša aktivnost je i bila i oko zadržavanja poštanskog ureda u Driveniku. -Sada je u tijeku legalizacija bespravno izgrađenih objekata. Što se čini da se legaliziraju svi bespravni objekti na području općine? U želji da se legaliziraju svi bespravni objekti, a brojni su u šumskom zaleđu, našim odlukama nastojimo omogućiti lakšu i jeftiniju legalizaciju tih objekata. S druge strane, konstantno odrađujemo geodetska snimanja za putove u šumi i u dolini koji nisu evidentirani u katastarskim podlogama, a negdje su i uvjet za legalizaciju. -Što se čini na gospodarskom planu? Znatna aktivnost općine je poticanje gospodarstva, odnosno poduzetništva, poljoprivrede i turizma. Na osnovi programa razvoja, a putem Poduzetničkog centra Vinodol, osiguranjem vrlo povoljnih kreditnih linija, s tri poslovne banke, realizirano je dosad više od pedeset poduzetničkih kredita, u iznosu većem od deset milijuna kuna. Općinskim subvencioniranjem kamate na kredite po različitim djelatnostima, poduzetnici imaju vjerojatno najnižu kamatnu stopu u Hrvatskoj. Kroz Poduzetnički centar našim poduzetnicima je osigurana potreba stručna pomoć pri izradi poslovnih planova, investicijskih programa te priprema dokumentacije za poslovne banke. Poticanjem razvoja poduzetništva potiče se i otvaranje novih radnih mjesta posebno za mlade. Osnovali smo i LAG Lokalnu akcijsku grupu Vinodol - javno – privatno partnerstvo predstavnika javnog, gospodarskog i civilnog sektora određenog ruralnog područja koja je osnovana s ciljem izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja. Nastavljene su i aktivnosti na stvaranju pretpostavki za realizaciju projekta razvoja ruralnog turizma u šumskom zaleđu i dolini, kao i razvoj poslovnih zona. Na osnovi elaborata o revitalizaciji poljoprivrede na području Vinodolske općine Poljoprivredna zadruga ‘Plodovi Vinodola’ u suradnji s obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima usmjerena je na obnovu višegodišnjih nasada u vinogradarstvu, voćarstvu i maslinarstvu, s naglaskom na sadnju autohtonih sorti, poticanje razvoja stočarstva i pčelarstva, uzgoj ljekovitog bilja, organizaciju otkupa i dorade poljoprivrednih proizvoda i edukaciju poljoprivrednika. Treba nastaviti sa započetim i već realiziranim projektima, s naglaskom na stvaranje autohtonih zaštićenih sorti i proizvoda. -Turizam je također jedna od glavnih razvojnih djelatnosti u općini? Potičemo razvoj turizma u našoj općini koja je bogata različitim vrijednostima i posebnostima, a u želji obogaćivanja turističke ponude i prepoznatljivosti Vinodola znatno smo uključeni u osmišljavanju i provođenju zajedničkih projekata s našom turističkom zajednicom. Možemo biti zadovoljni s rezultatima dolazaka i boravka gostiju, a o ukupnim rezultatima i prepoznatljivosti dovoljno govore brojne dobivene nagrade te pozitivne povratne informacije gostiju. Teks i foto: Mira KRAJNOVIĆ ZELJAK I na kraju, kakav će biti Vaš program za izbore za sljedeći mandat? - Nastavit ću s realizacijom započetih projekata i svih onih za koje već imamo spremnu projektnu dokumentaciju. To su projekti kanalizacije, vodifikacije, uz rekonstrukciju gdje je neophodno, sanacije nerazvrstanih cesta, podzida, projekti radnih zona, projekt vrtića. Nastavit će se sanacija kulturne i sakralne baštine – kaštel Drivenik, Gradina Grižane,prostor oko Kule Bribir, prostor oko Kuće Klović, mjesne crkve. Nastojat ću privući i zadržati sve potencijalne investitore koji su nam iskazali interes i namjeru ostvarenja važnih projekata za našu lokalnu jedinicu. Tu mislim na vjetro - parkove, solarni park, pumpnu elektranu, sportske terene. Nastavit će se s programom kreditiranja poduzetnika putem Poduzetničkog centra Vinodol subvencioniranjem kamata na kredite i uslugama Poduzetničkog centra te aktiviranjem potencijala poduzetničkih zona pokrenuti u još većoj mjeri poduzetništvo u Vinodolu. Nastavit ćemo aktivnost na realizaciji programa Poljoprivredne zadruge Plodovi Vinodola i Turističke zajednice i upravo zajedničkim programima poticati razvoj turizma u Vinodolu koje vidim utemeljenog na selektivnoj turističkoj ponudi: agro turizmu, eko turizmu, obiteljskim pansionima, etno hotelima, seoskom turizmu. Ovome svakako treba pridodati izletnički, kulturni, lovni, ribolovni i pustolovni turizam, za što naša lokalna jedinica ima velike potencijale. Nastavit ću, budem li dobio povjerenje naših birača, kao što sam to radio i u proteklim mandatima, poticati rad svih udruga u kulturi, sportskim društvima, udruga umirovljenika, antifašista, hrvatskih branitelja i invalida. I dalje ću se brinuti za sufinanciranje programa u školstvu, zdravstvu, a s posebnom pozornošću brinuti o socijalnom programu i socijalno ugroženim obiteljima. Ustanovama i institucijama, kojima je naša općina osnivač, Dječjem vrtiću, Turističkoj zajednici, Poljoprivrednoj zadruzi, Poduzetničkom centru, DVD-u nastojat ću održati razinu sufinanciranja i, posljednje što smatram vrlo važnim, zalagat ću se i dalje za cjelovitost i ravnomjeran razvoj čitavog područja našeg lijepog vinodola, kao što sam to i do sada činio. Glas Vinodola 5 Aktualnosti U realizaciji mnogih projekta pomogli su Primorsko – goranska županija, Hrvatske vode, Hrvatske šume, Županijska uprava za ceste, HEP, ministarstva, KTD Vodovod Žrnovnica, KTD Ivanj na čemu im se zahvaljujem. Zahvaljujem se i na suradnji koalicijskim partnerima, djelatnicima Općinske uprave, umirovljenicima, antifašistima, hrvatskim braniteljima, školama, vrtiću, sportskim i kulturnim udrugama i svim građanima naše Općine, koji će, vjerujem, znati prepoznati naš trud i zalaganje za boljitak svih i dati nam ponovo povjerenje na lokalnim izborima. travanj 2013. Aktualnosti Poduzetnički centar Vinodol P oduzetnički centar Vinodol koji je 2007. godine osnovala Vinodolska općina u suradnji s gradom Novim Vinodolskim, a 2009. kao treći osnivač priključio se Grad Crikvenica, postao je nezaobilazna spona između poduzetnika, jedinica lokalne samouprave i bankarskih institucija. Iako se, na prvi pogled, može činiti beznačajnim posredovanje te ustanove u realizaciji i ostvarenju poduzetničkih inicijativa na područjima spomenutih samouprava, rezultati govore drugačije. U pet godina djelovanja Poduzetnički centar Vinodol posredovao je u dodjeljivanju 76 kredita u vrijednosti od 33 milijuna kuna, podupro otvaranje 87 Strateški projekti za kreditiranje iz državnih i europskih izvora Izrađen je 101 razvojni projekt, koji je sastavni dio Baze projekata Županijske razvojne strategije 2011. - 2013. godine. Po gradovima i općinama: Grad Crikvenica – 36 projekata Grad Novi Vinodolski – 46 projekata Vinodolska općina – 19 projekata Ivica Jerčinović direktor PC Vinodol d.o.o Glas Vinodola 6 Petogodišnje postojanje opravdao s 300 radnih mjesta Dom za stare i nemoćne - jedna od poduzetničkih pothvata uz asistenciju PC Vinodol d.o.o radnih mjesta te pomogao očuvanju još 227 postojećih radnih mjesta. Na koji način i kakva se procedura morala provoditi da bi se spomenuti rezultati ostvarili, pitali smo mr. Ivicu Jerčinovića, direktora PC Vinodol: - Princip rada u Centru jest omogućiti poduzetnicima da uz što manje troškove i na jednom mjestu pronađu sve potrebne informacije za početak i razvoj poslovanja. Realnost i prihvatljivost poduzetnikove ideje, nakon stručne obrade i izrade poslovnog ili investicijskog plana od strane Poduzetničkog centra, ocjenjuje gradsko ili općinsko Povjerenstvo za odobrenje kredita, a konačnu odluku o odobrenju kredita donose poslovne banke. Za ocjenu poduzetničkog projekta posebno je važan kriterij novog zapošljavanja, ili zadržavanja postojećeg radni- Slijedi ocjenjivanje projekata te rangiranje po usvojenim kriterijima kao predradnja za njihovo kandidiranje. Od navedenih projekata, 26 je već prijavljeno na natječaj Ministarstva turizma za identifikaciju projekata za strukturne fondove. Sada slijedi prijava na Javni poziv za dostavu projektnih ideja regionalnih razvojnih projekata, koji je raspisalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije. ka, što se i potiče subvencijama osnivača. Primjerice, Vinodolska općina subvencionira kamatnu stopu: za ulaganja u poljoprivredu s 5%, za ruralni turizam s 4%, ostale djelatnosti s 3%. Trenutačna kamatna stopa za krajnje korisnike – od 0,2% do 5,5% godišnje (ovisno o djelatnosti, kreditnoj liniji i banci), što ovaj oblik kreditiranja čini jednim od najpovoljnijih u Hrvatskoj. Rokovi povrata kredita su od 8 do 12 godina uz mogućnost refinanciranja postojećih kredita. Koliko su kreditni aranžmani, prema Vašem osobnom mišljenju, danas prihvatljivi za poduzetnika početnika? - Za početnike su prihvatljive naše lokalne kreditne linije, budući da je kamatna stopa trenutačno vrlo povoljna, kao i rok povrata kredita ovisno o njegovoj namjeni, s time da se nudi poček u otplati od 6 mjeseci do godinu dana. Uz navedeno postoji i mogućnost da se u okviru odobrenog iznosa kredita do 30% sredstava koristi za obrtna sredstva, što je posebno važno za poslovanje početnika, kojemu je nužno premostiti vrijeme do početnih priljeva sredstava. Treba Pizzeria Poli Zubi poduzetnički pothvat realiziran uz pomoć Poduzetničkog centra Vinodol d.o.o . napomenuti da poslovne banke teže odobravaju kredite za početnike, budući da tu postoji i veći rizik. Stoga pokušavamo u ovom segmentu tražiti dodatna rješenja za poduzetnike početnike. Kakav je odnos raspodjele kredita na ove tri lokalne zajednice i koje su veličine kredita u pitanju? - Broj odobrenih kredita i visina kreditnih sredstava ovise o vremenskom roku i raspoloživosti pojedinih kreditnih linija. Vinodolska općina počela je s ovim modelom kreditiranja još 2006. godine pa je na njezinom području odobreno najviše - 46 poduzetničkih kredita, ukupne vrijednosti 11,8 milijuna kuna. Poduzetnici Novog Vinodolskog su u 20 odobrenih kredita “povukli” 16,2 milijuna kuna. Grad Crikvenica je s kreditiranjem po ovom modelu započeo tek 2011. godine, stoga je za njihove poduzetnike odobreno 10 kredita u iznosu od 5 milijuna kuna. Što je s korištenjem Europskih fondova? U 2013. godini poseban naglasak stavljamo na edukaciju i pripremu projekata za strukturne fondove i to u sljedećim segmentima: Pripremi projekata, koji su evidentirani u bazi projekata, posebno s aspekta njihove dokumentacijske spremnosti i uklapanja u kriterije prihvatljivosti za strukturne fondove. U travnju kreće i edukacija desetak mlađih ljudi iz Poduzetničkog centra i naših osnivača za vođenje projekata koji će se kandidirati za strukturne fondove. Naša velika šansa je korištenje sredstava za ruralni razvoj, koja će u idućem razdoblju, od 2014. - 2020. godine, izno- siti godišnje oko 400 milijuna EUR-a godišnje. Kako bismo mogli što kvalitetnije sudjelovati u kandidiranju projekata za ruralni razvoj, pokrenuli smo i osnovali LAG “Vinodol” te smo upravo u tijeku priprema za kandidiranje na natječaj Ministarstva poljoprivrede za mjeru 202, a sve u cilju akreditacije LAG-a za pripremu projekata ruralnoga razvoja! Na jednoj sjednici Općinskoga vijeća postavljeno je pitanje zakonitosti financiranja vašega djelovanja iz proračuna općine? Što nam o tome možete reći? Prilikom razmatranja Izvješća o radu Poduzetničkog centra “Vinodol” d.o.o. za 2011. i 2012. godinu, koje je bilo na dnevnom redu sjednice Općinskoga vijeća Vinodolske općine 27. prosinca 2012. jednoglasno podržano, dan je i Aktualnosti Poduzetnički centar je u protekle dvije godine pratio oko 600 poduzetnika s područja Grada Novoga Vinodolskog i Vinodolske općine. Sada se taj broj povećava za dodatnih 800 poduzetnika s područja Grada Crikvenice, čime se i povećavaju mogućnosti praćenja poduzetničkih projekata na cijelome području Vinodola na gotovo 1.500 poduzetnika! odgovor na to pitanje te ga u cijelosti ponovno iznosimo. Državna revizija, koja svake godine pregledava financijsko poslovanje proračunskih korisnika - jedinica lokalne samouprave, dakle i naših osnivača – Vinodolske općine, Grada Novog Vinodolskog i Grada Crikvenice, nije niti jednom u proteklih 5 godina imala bilo kakvu primjedbu na financiranje Poduzetničkog centra “Vinodol” d.o.o. Mislim da je to najbolji odgovor na bilo kakve sumnje ili dileme po navedenom pitanju! Obrtnicima i poduzetnicima predstavljen Poduzetnički impuls 2013. V ladin Program poticanja poduzetništva i obrta - PODUZETNIČKI IMPULS 2013. predstavljen je poduzetnicima i obrtnicima crikveničko-vinodolskih jedinica lokalne samouprave te ostalim potencijalnim korisnicima bespovratnih potpora, kako bi im se omogućila što kvalitetnija priprema te podnošenje zahtjeva. Prezentaciju je održao mr. sc. Ivica Jerčinović, direktor Poduzetničkog centra „Vinodol“. U prvom je dijelu govorio o Poduzetničkom impulsu 2013. koji se sastoji od sljedećih programskih područja: 1. Sustav potpora s mjerama: A. Razvoj mikropoduzetništva i obrta • P ozitivno poslovanje 2012. godini B. J ačanje poslovne konkurentnosti poduzetnika i obrtnika • P odmirene obveze prema radnicima C. Razvoj poduzetničke infrastrukture i poslovnog okruženja • U okviru svih Otvorenih javnih poziva za dodjelu bespovratnih sredstava Ministarstva svakom pojedinačnom podnositelju prijave može se dodijeliti samo jedna potpora. D. Obrazovanje za poduzetništvo i obrte te očuvanje tradicijskih i umjetničkih obrta 2. F inanciranje malog i srednjeg poduzetništva i obrta 3. EU projekti 4. Institucionalna podrška Ključni kriteriji za prijavu projekata su: • P odmirene porezne obveze prema državi u Na kraju prvog dijela prezentacije, pročelnica Upravnog odjela za financije mr. sc. Snježana Sikirić predstavila je mjere za poticanje poduzetništva i novu kreditnu liniju Grada Crikvenice za 2013. godinu. Drugi dio prezentacije odnosio se na jamstva HAMAG INVEST-a te jamstvene modele i postupak dobivanja jamstva HAMAG INVEST-a. Nazočni su informirani i o svim kreditnim linijama Grada Novog Vinodolskog, Vinodolske općine i Grada Crikvenice, koje su na raspolaganju poduzetnicima s područja tih jedinica lokalne samouprave ili onima koji namjeravaju ulagati na tom području. Nakon prezentacije 25 prisutnih poduzetnika aktivno se uključilo u raspravu. Uslijedio je i dogovor da će Poduzetnički centar biti na raspolaganju poduzetnicima za pomoć u prijavama na pojedine natječaje, budući da se radi o dosta složenoj metodologiji izrade projekata jednakim onima za pretpristupne fondove EU. Glas Vinodola 7 Kolumna travanj 2013. Glas Vinodola 8 USKRS, najveći blagdan kršćanstva, dan Uskrsnuća Isusa Krista tu je, pred nama. Meni oduvijek najdraži i najljepši blagdan, možda zato što se s Uskrsom život nakon dugog i hladnog zimskog sna, ponovo budi, možda zato što sam s blagdanom Uskrsa i ja (doduše daaavnooo !!?) stigla u ovaj ne baš naročit svijet i u ovo ne baš naročito vrijeme. Možda zato što je nekako sve puno svjetlosti, a ona simbolizira život, susret. Omogućava spoznaju,novi pristup stvarnosti, istini. Svjetlost je izraz Dobra i ona stvara novu svjetlost. Pa bez obzira na sve loše što nam se događa, bez obzira na sivilo i gorčinu svakodnevnice, želim sve te svijetle, tople i lijepe misli što se vezuju uz Uskrs podijeliti s vama. Na Uskrs, ujutro prvog dana u tjednu Isus je rekao. “Neka bude svjetlost”. “I svjetlost bi”“ Isus je uskrsnuo, Dobro je pobijedilo Zlo. Život je pokazao da je jači od Smrti. Ljubav od Mržnje, Istina od Laži. Mrak svih prošlih dana raspršen je u trenutku kada je Isus ustao iz groba i postao on sam,sama Božja svjetlost. Svjetlost koja vodi u novi život. To je nešto što Uskrs obećavanovi dan koji neupitno dolazi k nama. Jer je ovaj prijeteći mrak oko nas tako dubok i taman da jednostavno mora nestati i to je samo pitanje trenutka… U zapadnom kršćanstvu dan na koji se slavi blagdan Uskrsa Uskrs Napisala: Željka Jurčić-Kleković misi se pali uskrsna vatra na žutoj ili bijeloj uskrsnoj svijeći, na kojoj su grčka slova alfa i omega, a koja označavaju da je Isus početak i kraj, te s križem na kojem je označeno pet Isusovih rana. Nekada je Uskrs smatran savršenim trenutkom krštenja, stoga se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari članovi obnavljaju zavjete. Sutradan, u nedjelju, na dan Uskrsa slavi se samo uskrsnuće. računa se 40 dana od Pepelnice, a to vrijeme nazivamo Korizmom. Po završetku Korizme dolazi Cvjetnica, Veliki tjedan koji uključuje Vazmeno trodnevlje-Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs. Nakon Uskrsa dolazi Uskrsni ponedjeljak, koji je još uvijek veliki blagdan. Tradicionalna priprema slavlja započinje velikom subotom kada se odlazi na bdijenje. Na Bojanje jaja, odnosno pisanica hrvatski je običaj. Ona su osim simbola života i tradicionalan dar. Nekada su se bojala prirodnim bojama, raznim biljem, ljuskom crvenog luka da bi se dobila crvena boja,bobicama bazge, ili čađom da bi bila crna, hrastovom korom za smeđa. Zelena se dobivala koprivom ,ili porilukom. Često se jaje šaralo voskom, a tek onda bojalo. Nakon kuhanja i bojanja skidao se sloj voska ispod kojeg bi ostale prirodne boje. Ponekad se umatalo u tkaninu unutar koje bi se postavila kakva travka,ili djetelina, tako da bi jaje istim postupkom dobilo zanimljiv ukras,a posebna je tehnika bilo ukraša- vanje slamom. Jaja bi se omatala slamkama da se dobiju razni oblici,ili bi se pak slamke rezale i lijepile na jaja. U nekim dijelovima Hrvatske običaj je paljenja uskrsnih krjesova, u nekim pak dijelovima postoji običaj umivanja cvijećem na Veliku subotu. Za Uskrs se odlazi na veliku jutarnju misu, ili pak na uskrsno bdijenje na Veliku subotu. Tradicionalno se blaguje šunka, domaći kruh, u Bribiru je nezaobilazan bribirski prisnac i mladi luk, zatim razne slastice, pogača, pinca, a koje se prije blagovanja odnose u crkvu na blagoslov. Nadam se da će svi imati što odnijeti na blagoslov, da će oni koji imaju više podijeliti s onim koji imaju malo, ili nemaju… budimo u takvom ozračju barem ovih nekoliko dana, podijelimo…. Uskrs je blagdan koji slavi vječnost života, najavljuje novi početak, uzdiže čovjeka do samoga Boga. Neka Vas sve njegova milost prati kroz cijeli život, neka donese u Vaše živote ljubav, radost i mir. Onima koji su izgubili vjeru u život neka je vrati, neka svima donese ljubav kao oslonac, sreću kao vjernu i vječitu pratnju... neka vatra zapaljene uskrsne svijeće, koja osvjetljuje trošeći se, dajući sebe - sagori svo zlo i ostavi toplinu i svjetlost koju nam nesebično daruje za sve buduće dane… Sretan Vam i blagoslovljen Uskrs. IN MEMORIAM Dubravko Miklić 1956.-2013. Dubravko Miklić rođen je 11. lipnja 1956. godine, a poginuo je u prometnoj nesreći u 57. godini života, dana 31. siječnja 2013. godine. Radio je kao električar u Titovom brodogradilištu u Kraljevici, Elektroluksu Rijeka te poduzeću SWORD u Rijeci, a na svim radnim mjestima bio je marljiv, discipliniran, stručan i cijenjen. Početkom 1991. godine, prvih dana siječnja pozvan je na branik domovine, a tijekom rata ukupno šest puta. Na ratištu je proveo 329 dana, po ličkim bojištima i to u Baškim Oštarijama, Brušanima, Drenovu Klancu, Letincu i Otočcu. Kao časnik-natporučnik bio je na raznim dužnostima, od zamjenika zapovjednika do zapovjednika satnije te član Stožera pukovnije. Bio je cijenjen i poštivan. Voljeli su ga nadčinjeni i oni činom niži od njega. Bio je pripadnik 155. »R« brigade HV Crikvenica te 133. pukovnije Otočca. Nije bio član niti jedne političke stranke. Bio je jednostavno - domoljub Hrvat. Neka mu je hvala i vječna slava. Pripadnici 155. brigade HV-a Oko nas Nema zastoja u investicijama i izgradnji infrastrukture Novi korak od tri kilometra prema Driveniku O bećanje da će se jednog dana Vinodolska općina potpuno pokriti kanalizacijskim sustavom još do prije nekoliko godina činilo se tek željom, možda obećanjem ili iluzijom. Danas je stoljetni projekt vrijedan 100 milijuna kuna realnost. Iz mjeseca u mjesec, kanalizacijske cijevi sve su duže. Naravno, ulagat će se još godinama. Zbog specifičnosti terena na području Vinodolske općine je nužno izgraditi tri odvojena sustava, jedan za Bribir, drugi za zapadni dio općine i treći za poslovnu zonu Barci u Grižanama. U Bribiru i Triblju već je dijelom provučen kanalizacijski sustav. Radi se o ulaganjima od 9,3 milijuna kuna. Izgradnja dijela kanalizacijskog sustava u Bribiru “teška” je 5,6 milijuna kuna, a u Triblju 3,7 milijuna kuna. U budućnosti će se investirati u Grižane i Drivenik. Proljeće najavljuje početak radova na dionici Šimići – Ropci. Time se već iz Triblja prelazi u Drivenik jer Šimići pripadaju najzapadnijem općinskom mjestu. Polaganje kanalizacije na tri kilometra dugu dionicu stajat će 4,7 milijuna kuna. Hrvatske vode ulažu 90 posto, a ostatak pokriva Vinodolska općina. Radovi će se izvoditi u dvije faze. Za nekoliko dana će građevinska mehanizacija napasti prvu dionicu za koju se izdvojilo gotovo 2,2 milijuna kuna. Posao je povjeren crikveničkoj Izgradnji. U sjedištu Vinodolske općine je potpisan i ugovor o sufinanciranju između Hrvatskih voda i nositelja projekta, Komunalnog trgovačkog društva Ivanj koje je dijelom u vlasništvu Vinodlske općine. Radovi na prvoj dionici bi trebali okončati do kraja travnja ili početka svibnja. – Puno se raspravljalo i dovodilo u pitanje hoće li Vinodolska općina moći izgurati projekt. Sve što smo dosad napravili i što ćemo uskoro napraviti, zahvaljujući na potpisivanju ugovora od 4,7 milijuna kuna, potvrđuje opravdanost projekta, poručio je načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić, dodajući da je u projektu ključna suradnja i podrška Hrvatskih voda. Nakon izgradnje glavne trase kanalizacije slijedit će priklju- čivanje sela i domaćinstava na sustav. Za centar Grižana je u tijeku izrada projektne dokumentacije. Projekt još nije stigao do pola puta, no evidentno je da svako proljeće i jesen otvara novu dionicu. Vinodolska općina izdvaja značajna sredstva u izgradnju kanalizacijskog sustava. Primjerice, prošle godine je u kanalizaciju Bribir iz općinskog proračuna, koji se kreće oko 17 milijuna kuna, usmjereno 3,6 milijuna kuna, a u kanalizaciju Tribalj gotovo 800 tisuća kuna. Općina se i kreditno zadužila da bi mogla financijski pokrivati uvođenje oborinske i fekalne kanalizacije. Anto Ravlić Ne smanjuje se standard održavanja komunalne infrastrukture Z a održavanje objekata komunalne infrastrukture u Vinodolskoj općini ove će se godine utrošiti 4.123.885,94 kuna. Utvrđeno je to programom koji je usvojilo Općinsko vijeće na 21. sjednici. Sredstva za ostvarenje ovog Programa čine prihodi ostvareni naplatom komunalne naknade i doprinos za šume. Najveća stavka u programu održavanja, u iznosu od milijun kuna, odnosi se na tekuće i investicijsko održavanje cesta i mostova na području općine. Slijede je izdaci za održavanje i korištenje odlagališta otpada “Duplja” u iznosu od 550.000 kuna te za odvoz smeća 450.000 kuna. Za postavljanje javne rasvjete planirano je 480.000,00 kuna, a za njezino održavanje dodatnih 300.000 kuna. Izdaci za groblja i njihovo održavanje planirani su u ukupnom iznosu od 150 tisuća kuna, a 310 tisuća namijenjeno je održavanju spomenika, parkova i nasada. Ukupna planirana sredstva predviđena za sve spomenute namjene na razini su onih iz 2012. godine. Z. Kleva Glas Vinodola 9 KATICA HAUPTFELD, vlasnica Turističke agencije Katarina Line travanj 2013. Susreti Djetinjstvo u Bribiru nastavljeno na afričkim poljima Kativa Haupfeld menađerica godine 2009. Glas Vinodola 10 A ko se nečega s mnogo topline i nježnosti prisjećam iz djetinjstva, onda je to bezbrižno igranje po zelenim tratinama dok bi mama prala rublje na sjajnom, najvećem i najljepšem perilu u blizini bribirskoga zaseoka Kosavine, gdje sam rođena. Roba se prala u stojećem položaju, perilo je bilo povišeno, a moja sestra Ivanka i brat Zlatko trčali bi oko nje dok bi ona brentačom uzimala vodu. Mama mi je Marija Antonić Mikić iz sela Podskoči, imamo nadimak „Zvizdine“, a tata Josip Antonić iz Podgore (Dolčina). U bakinoj smo kući živjeli do 1959. godine jer je baka već s djedom Ivanom Mikićem otišla u Afriku, a on za svojim tatom Stjepanom. Ja sam, pak, četvrti naraštaj koji je djetinjstvo u Bribiru zamijenio afričkim poljima; pripovijeda nam Katica Hauptfeld, rođena Bribirka, danas uspješna poslovna žena vlasnica opatijske Turističke agencije Katarina Line. Dnevnica za uspomenu na djeda - I djed Nikola i pradjed Frane Antonić otišli su najprije za Ameriku, kao i Mikići, i to brodom „Carpathia“. Kako nije bilo posla, otpuštali Kitwe – Bulowayo – Ndoli – Lusaka - Bribir - Putovalo se najprije u Rim pa danima čekalo čarter liniju do Kaira. Prvi put sam tada vidjela crnca. Uplašila sam se i nisam htjela pojesti juhu koju je služio, bilo me strah. Tada je to bila Federacija Rodezije i Nyasalanda, odnosno britanska kolonija. Stigli smo u mjesto Kitwe gdje je djed Ivan Mikić radio u rudniku bakra (Copperbelt). Tata se zaposlio u mjestu Bulowayo (Zimbabve) u nacionalnoj željezničkoj kompaniji i tu smo živjeli do 1964. godine. Uslijedio je premještaj u Ndoli do 1971. godine i do tada sam uspješno završila vrhunske privatne škole. Bila sam tako dobra da sam i dva razreda preskočila. Kada sam upisala fakultet u Lusaki, počeli su nemiri, crnci su se sukobljavali, ubijali međusobno boreći se za samostalnost. Iz straha za moju sigurnost, otac mi je zabranio odlazak na studij. Počela sam raditi kao bankarska pripravnica za jednu američku tvrtku, ali politička previranja i sve nesigurniji život bili su presudni za odluku o povratku. Roditelji su kupili kuću u Opatiji, a ja sam se vratila, živjela s bakom u Bribiru i govorila „bribirski“. su se radnici, stigla je recesija... Krenuli su za Južnu Afriku gdje Strelovit uzlet u vrh turističkoga biznisa su radili u rudnicima zlata i dijamanata. I danas imam zlatnik koji - Kao rijetko tko u to vrijeme, engleski sam govorila perfektno pa i posao recepcionarke i prevoditeljice u novootvorenom Hotelu Varaždin u Selcu nije bilo iznenađenje; prisjeća se dalje gospođa Katica. - U susjednom Hotelu Marin radio je kao šef recepcije moj budući muž Miljenko. Nakon izvjesnog vremena prešla sam u opatijski Kvarner express, u skandinavski odjel. Kao voditeljica, u Kompas Ljubljana prešla sam 1989. godine, a tri godine kasnije odlučila sam se za otvaranje privatne turističke agencije Katarina line. Nedavno smo proslavili punih dvadeset godina uspješnog poslovanja; s ponosom će reći naša sugovornica. je svakome od nas dao pradjed. Jedan zlatnik bio je u vrijednosti jedne dnevnice. Ne moram vam reći kakva je to vrijedna uspomena! Tata je bio u partizanima, prvoborac. Iako je kovač po struci, volio je životinje pa je u ratu bio i veterinarski pomoćnik. Imali smo mi i konje, a među njima i lipicance. Došla su teška vremena i kad je moja baka s mamine strane došla u posjet, razgovaralo se o tome da se i mi preselimo u Afriku. Pala je teška odluka. Najprije je otišao tata, a onda je baka došla po nas. Prilikom primanja nagrade Anton Štifani - za najboljeg pojedinca u turizmu Ništa bolje od okusa prisnaca S proslave 20 godina Katarina line Na kraju upitana kako gleda na turističke potencijale Vinodolske općine i što bi preporučila aktualnim i budućim poduzetnicima koji se odluče baviti turizmom u Vinodolu, rekla je: - Krenuli su pravim putem! Vrila i perila, vidikovci, kuće s bazenima, to je budućnost. Znam da je u početku teško, ali isplatit će se. Pa pogledajte Istru, uspjeli su oblikujući ruralni agroturizam. Još kad se hoteli u Crikvenici poslože i privatiziraju, po mogućnosti ne s jednom vlasnikom, nego s klasterima, to će biti renesansa. Vinodolska općina ima mogućnosti napraviti golfske terene. Vjerujte mi, gosti to obožavaju. Lijepe oštarije, konobe s izvornom hranom i pićem to su naši neiskorišteni dragulji. Na kraju dodaje Katica Hauptefld: „Nema ništa boljeg od okusa „zelenog“ i „žutog“ prisnaca. Kad sam to ponudila svojim stranim partnerima, bili su oduševljeni! Slavica Kleva Od prijatelja u školi oprostila se bombonima Kako je tata otišao u Afriku dvije godine ranije, sjećam se da smo u kući pjevali “Kućicu u cvijeću, trava oko nas…” i da sam u tim trenucima bila jako tužna jer nije bilo tate. Sjećam se maškara i prvog maškaranja. Zato i danas volim sudjelovati u bribirskim maškarama, uvijek se odazovem kao sponzor glavne nagrade, a barem jednu subotu provedem u bribirskom Domu. Sjećam se kad sam prijateljima u školi rekla da odlazim, donijela sam bombone i ta mi se slika urezala u pamćenje. Uvijek sam u Africi crtala bribirsku kulu prisjećajući se bezbrižnih igara, odlazaka na kupanje, na plažu Jesenovu između Selca i Crikvenice, a u Novom Vinodolu i danas postoji “bribirska plaža”. Vrtic 1958. Bribir priredba Katice, ništa te ne razumijemo! Razred Zambia 1964. Kad sam počela raditi u Opatiji, znam da sam “divanila”, više sam govorila “bribirski” pa su se kolege znale našaliti i reći: “Ma daj Katice, radije govori engleski, ništa te ne razumijemo!”. Ponosna sam na svoju kćer koja je bakinu kamenu kuću (kod Vagabunda), obnovila i dolazi onamo s obitelji. Tata mi je svirao tamburicu, i to primu. Iz zaborava nikada neću izbrisati sliku: na jedno koljeno bi tata posjeo mene, na drugo sestru i učio nas bribirskim pjesmama. Sve ih i danas znam; prisjetila se Katica Hauptfeld. Glas Vinodola 11 Susreti Korak po korak - živi svoj san… - Puno mi znače sve nagrade koje sam dobila za svoj rad u turizmu pa i ova „Anton Štifanić“. Osobito stoga što je prijedlog za nagradu došao iz Udruge brodara. Krilo Jesenica, mjesto čije smo kapetane angažirali s jedrenjacima za turistička krstarenja, podignuli smo na noge, a manje je od Bribira. Od našeg poslovanja živi više od dvjesto obitelji. To je prepoznala i Hrvatska turistička zajednica, od Crome sam dobila dvije Gazele, nacionalnu i regionalnu. Priznanje sam dobila i od Grada Opatije za unapređenje gospodarstva. Punih dvadeset godina sam u upravnom odboru UHPA-e, pa i to valjda nešto znači. Moje su uzrečice: Ustrajati, napredovati, korak po korak. Živi svoj san! Sve se može kad se hoće! Ne postoji riječ „ne mogu“; savjetuje uspješna poslovna žena. Susreti PREDSTAVLJANJE CRIKVENIČKO-VINODOLSKE RIVIJERE U BRATISLAVI I LJUBLJANI travanj 2013. U Na području gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog i Vinodolske općine zabilježen je porast turističkih dolazaka Slijeva na desno: Goran Blažić, Marijana Biondić, Iris Bruketa, Renata Vincek i Vladimir Butković Glas Vinodola 12 suradnji s TZ Kvarnera, u Bratislavi i Ljubljani održale su se prezentacije turističke ponude Crikveničkovinodolske rivijere i Kvarnerske regije. Predstavnica TZ Kvarnera Renata Vincek i direktori turističkih zajednica Marijana Biondić (TZ Grada Crikvenica), Vladimir Butković (TZ Grada Novi Vinodolski) i Iris Bruketa (TZO Vinodolske općine) prezentirali su ponudu rivijere, odnosno regije, kao jednu od najatraktivnijih i najpoznatijih turističkih destinacija. i noćenja proteklih godina sa slovačkog i slovenskog tržišta. U sklopu prezentacije Crikveničko-vinodolske rivijere predstavljena je rivijera s relevantnim informacijama o turističkoj ponudi, proizvodima i karakteristikama lokaliteta i područja. Sudionicima prezentacije podijeljeni su promidžbeni materijali, letci i promidžbeni filmovi. Uz brojne novinare na prezentaciji u Bratislavi nazočili su hrvatski veleposlanik u Slovačkoj Jakša Muljačić i voditeljica predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Bratislavi Nora Henterová, koji su izrazili zadovoljstvo turističkom prezentacijom TZ Kvarnera i turističkih zajednica Crikveničko-vinodolske rivijere. Prezentacija se održala u prostorijama rezidencije hrvatskog Veleposlanstva gdje je sudjelovalo dvadesetak predstavnika slovačkih turoperatora i putničkih agencija i novinara. Predstavnici rivijere sudjelovali su i na prezentaciji TZ Kvarnera i turoperatora Terra Reisen u austrijskom gradiću Leibnitzu. Predstavništvo Hrvatske turističke zajednice u Beču na čelu s direktorom Rankom Vlatkovićem, već tradicionalno uspješno organizira prezentacije za turističke agente s najvećim turoperatorom Terra Reisen koji u svom katalogu nudi programe za Kvarner i Hrvatsku. je predstavila projekte dodjela U suradnji s Predstavništvom Hrvatske turističke zajednice u Sloveniji, sljedeća se prezentacija turističke ponude rivijere održala u Ljubljani. Na prezentaciji su se posebno istaknuli novi proizvodi i projekti, te sadržaji i programi u predsezonskom periodu. Predstavnica TZ Kvarnera posebno nazočili direktor predstavništva oznake kvalitete u ugostiteljsko-gastronomskoj ponudi pod nazivom Kvarner Gourmet i Kvarner Food, te u ponudi obiteljskog smještaja pod nazivom Kvarner Family. Prezentaciji su u Sloveniji Goran Blažić, predstavnici slovenskih turističkih agencija koji u svojim programima imaju putovanja za Hrvatsku, novinari specijaliziranih turističkih časopisa i dnevnog tiska, TV postaja, te radijski novinari. Tekst i foto: Iris Bruketa Reportaža Lopuža Održan tradicionalni 7. griški krabunoški susret “Lopuža” Ča grđe to bolje - slogan je Griške skupine Zbrda zdola Nakon redute zaslužen odmor mićih koji su probili led Prijatelji iz mjesta vinodolskog prstena: Crikvenice, Jadranova, Dramlja i Selca te Kraljevice, Krka, Drivenika, Bribira i Triblja, prodefilirali su maškarani na 7. griškom krabunoškom susretu. Nije ih omelo nevrijeme, osim maškaranu skupinu s Cresa, koja nije došla zbog bure, odnosno nesigurnoga trajektnog prijevoza. Mimohodu 16 maškaranih skupina prethodila je Mića reduta, koju su mahom činila djeca s mamama. Za njih je okrjepu i sklonište od bure i hladnoga vremena organizator osigurao u Domu u Grižanama. Povorka je, tradicionalno, krenula glavnom prometnicom Grižane – Bribir, od skretanja za Crikvenicu. Na krabunosnoj ruti, kojom su odjekivali bubnjevi krabunosnih glazbi, pozdravljali su ih mještani časteći ih kapljicom vina, zalogajima za snagu. Cijeli sat trajao je dolazak i okupljanje grupa na trgu u centru Grižana, nakon čega je proglašen mesopust i čitana mu sentenca. Samo ime pusta – Lopuža, ukazivalo je da mu se ne piše dobro. Organizatori krabunoških susreta su Udruga za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine Juraj Julije Klović Grižane, TZ Vinodolske općine i Vinodolska općina. Druženje je nastavljeno uz glazbu “Frankopana”. Tekst i foto Z. Kleva Čuvari tradicije griških krabunoških običaja GRIŽANE - Od sela do sela, od kuće do kuće, bilo sunčano ili kišovito ili, pak padao snijeg prošla je i ove godine svoj put Mala centralna glazba iz Grižana. Komandant joj je bio Karlo Balas, barjaktar Mala centralna glazba Karlo Pobor dok su se glazbala prihvatili Domagoj Raguž i Davor Knez harmonike, Andro Hreljac, Daniel Pelić, Elvis Muminagić, Moreno Papić i Dominik Benić bubnja, Valentino Lovrić, Damjan Huba, Roko Bolješić, Marin Carević i Arijan Benić treštavca, te Antonio Raguž i Ante Vuljak činela. Boljih čuvara tradicije griških krabunoških običaja nema. Tekst i foto: A. Ficko Glas Vinodola 13 Susreti Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Kirac u Triblju TRIBALJ - Roditelji su mi držali ovce i koze, stoga nisam u posao s kozama “uletjela” bez iskustva i prethodnog znanja. Kada sam ostala bez posla u Novom Vinodolskom, a nedugo nakon što smo se preselili u kuću koju smo 2006. godine sagradili, odlučili smo se pobrinuti za sebe. Osnovali smo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo 2008. godine, počeli s osam koza, a sada imamo 22, kaže Mirjana Baraba, vlasnica OPG-a Kirac iz Triblja, točnije iz sela Belobrajića nasuprot Tribaljskoga jezera. Njoj i suprugu Deanu, nakon što je i on ostao bez posla, poljoprivreda je jedini izvor prihoda. Od nje žive ili, kako kaže Mirjana, pokušavaju živjeti s dvoje djece, prodajom kozjega mlijeka, sira i ostalih prerađevina, poput jogurta, skute i sirnog namaza. Svoje proizvode nude na kućnom pragu, a osluškujući tržište ponudu su proširili i na voćni jogurt te više vrsti sira, od polutvrdog, preko škripavca do sira sa začinima. Kako uz koze imaju i 40-ak kokica, obitelj Baraba na svojoj farmi nudi i svježa domaća jaja. travanj 2013. Jednoga dana u planu je i mini sirana Glas Vinodola 14 Sve koze su sanske i tijekom ožujka će se ojariti. Tu su i dva jarca te čuvarica, tornjakinja Luna. OPG će se proširiti za najmanje 50 jaradi, od kojih će se dijelom obnoviti stado, dok će muški jarići na prodaju. Kada se ponovo pokrene mužnja, od svake se koze dnevno dobije 2 do 4 litre mlijeka, od ponekih i pet. Koze se muzu strojno, dva do tri puta na dan, a da bi sve bilo u skladu s veterinarskim odlukama i propisima, kaže Mirjana, kozama se vadi krv za pregled jednom godišnje, jarcima dva puta. Dakako, redovito se kontrolira i kakvoća mlijeka, te uvjeti u kojima se njime rukuje. - S obzirom na hrvatsko skoro članstvo u EU, plan nam je doregistracija kako bi onda kao mini sirana mogli izaći i na pravo tržište i plasirati proizvode na tržnici i u restoranima, kažu Mirjana i Dean Baraba. Do tada tko želi kozje mlijeko i mliječne proizvode od njega ili svježa kokošja jaja, morat će se snaći dolaskom u Belobrajiće 18. Telefonski brojevi OPG-a su 051/798302 i 098/1349101. Tekst i foto: Anton Ficko Mirjana Baraba: Počeli smo s osam koza, a sada imamo 22 Manifestacija u slavu vina u Triblju Od črnoga i beloga ni boljega Za dvadeset kuna mogao je svatko popiti koliko je htio i najesti se fažola TRIBALJ - Pod pokroviteljstvom Vinodolske općine i Mjesnog odbora Tribalj u tribaljskom je Domu kulture 1. veljače održana sada već tradicionalna manifestacija u slavu vina “Od črnoga i beloga ni boljega”. Četvrto izdanje okupilo je 20-ak vinara i vinogradara iz Triblja i okolnih mjesta, a uz vino oko 100 ljubitelja dobre kapljice moglo je prezalogajiti porciju odličnog fažola što ga je pripremio Dalibor Koščić. - U ovim krajevima nije običaj slaviti sv. Vinka, nego je nekolicina nas ljudi dobre volje odlučila napraviti feštu od vina, da se proba kakvo je čije vino, usto popriča i zabavi, rekao nam je jedan od organizatora, Boris Bruketa. Uza nj volonterski su se organizacije fešte prihvatili i Branko Bruketa, Nedeljko Vidović, Branko Šubat, Ivan Pemper, Goran Hršak, Marin Matković i Vedran Švast. Teskt i foto Anton Ficko Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda, petak 8.00 – 15.00 utorak i četvrtak 13.00 – 20.00 subota 8.00 – 13.00 U Bribiru počeo s radom novootvoreni Centar zdravlja ONDA Masaža čuva zdravlje Tekst i foto: Zdravko Kleva M lada vlasnica Centra zdravlja ONDA, Anđelka Dražić nakon stjecanja kvalifikacije više fizioterapeutkinje i bogatog iskustva u privatnoj ortopedskoj tvrtci u Rijeci, domu u Oštru i poliklinici Terme Selce, odlučila je otvoriti vlastiti Centar zdravlja u Bribiru. Svrha je njezina pothvata, kako je rekla, ponuditi ovom kraju uslugu iznimno važnu za čovjekovo zdravlje te zaposliti sebe, a sutra zasigurno i još nekoga iz struke za kojom se pokaže potreba. U kriznim vremenima, kada je potražnja za uslugama na tržištu oskudna, Anđelka se hrabro odlučila otvoriti obrt, pokrenuti vlastiti posao. Na pitanje kako ide, odgovara: “Zadovoljna sam, krenula sam i ide. Čovjek samo ne smije na početku imati prevelika očekivanja i sve je onda super”. Masaža korisna za sve – od 7 do 77 godina Centar zdravlja ONDA – na usluzi i turistima “Onda” Centar zdravlja nudi usluge masaže, tretmane za trudnice, anticelulitne tretmane, aparativnu tehniku, kineziterapiju i savjetovanje o zdravlju. Na pitanje zašto su masaža i sve što njezin Centar nudi zdravi za čovjeka odgovara jednostavnim riječima, što je odraz stručnosti: “Masaža je zdrava ponajprije za opuštanje napetih mišića. Također i za razbijanje miogeloza. Miogeloze su nakupine mliječne kiseline u mišiću i štetni su produkt metabolizma. Masažom se ta mliječna kiselina razbija i time se smanjuju sve tegobe. Preporučuje se za sve – od 7 do 77 godina.” Mnogi koji su se prepustili tretmanu u Centru zdravlja ONDA, i koji imaju svijest o potrebi očuvanja vlastita zdravlja, pozdravljaju ovu ponudu. Anđelka odlazi i na poziv u kuću pružiti uslugu onima kojima nije praktično ili ne mogu doći do njezina Centra. U perspektivi, razmišlja, pokušat će, budu li to klijenti tražili, osigurati i uslugu manikure, pedikure i depilacije. Očekuje da će i iznajmljivači soba i apartmana te drugi koji se bave turizmom, uz svoju ponudu nuditi i njezinu uslugu. Zdravstveni turizam, napominje, nije vezan samo uz ljeto, već je to nešto što se može nuditi i biti od koristi svima, cijele godine. Glas Vinodola 15 Zdravlje Centar zdravlja “ONDA” Razgovor RAZGOVOR S IVANOM BARBARIĆEM, PROFESOROM POVIJESTI U MIROVINI Ivan Barbarić, profesor povijesti, koji nakon umirovljenja u Zagrebu živi u selu Šarari u Grižanama, priredio je vrlo vrijedno djelo koje će uskoro biti predstavljeno javnosti – Rječnik grižansko – belgradskoga govora. Rječnik izlazi u izdanju Centra za kulturu Dr. Ivan Kostrenčić iz Crikvenice. travanj 2013. Što ga je motiviralo da se prihvati toga zahtjevnoga posla, pokušali smo doznati u razgovoru. Glas Vinodola 16 Uskoro izlazi iz tiska njegov rječnik Grižansko – Belgradskoga čakavskoga govora Ivan Barbarić o Kloviću BRIBIR - U povodu zatvaranja velike svjetske izložbe originalnih minijatura J. J. Klovića, kojom je Galerija Klovićevi dvori iz Zagreba obilježila svoj 30. rođendan, prof. Ivan Barbarić održao je predavanje na temu “Juraj Julije Klović - velikan minijature”. Zanimljivim izlaganjem, u kojemu je ispričan niz malo poznatih i rijetko spominjanih pojedinosti iz života i umjetničkog puta Jurja Klovića te njihovim lociranjem u vremenski i društveni kontekst Italije u kojoj je Klović živio i radio, prof. Barbarić se još jednom predstavio kao suveren poznavatelj i pripovjedač biografije griškoga majstora Klovića. Predavanje su organizirali Odjel za kulturu Vinodolske općine te Narodna knjižnica i čitaonica Bribir u čijim je prostorima bila postavljen izložba reprodukcija Klovićevih djela. Z. Kleva Budući da se radi o vrlo zahtjevnom projektu, kada ste počeli zapisivati čakavske riječi? - Rano, još za mladih dana, zapazio sam posebnost čakavskoga govora svoga zavičaja grižansko – belgradskoga kraja, koji se razlikuje ne samo od standardnoga hrvatskog jezika, već i od čakavštine pojedinih dijelova Hrvatskoga primorja. Osjetne razlike javljaju se u riječima, naglasku, značenju pojmova i izgovoru čak i u pojedinim mjestima užeg lokaliteta. Bio je to jedan od razloga da sam počeo zapisivati riječi kojih sam se sjetio i kojima sam se služio u krugu obitelji i u kontaktima s ljudima svoga kraja. Drugi, ne manje važan razlog je da se govor koji su nam ostavili naši stari otrgne zaboravu, budući da se vremenom sve više gube značajke lokalnog izraza. Tome pridonosi zaboravljanju mnogih riječi, koje se zamjenjuju standardom ili izrazima drugih govora, domaćih ili stranih. Na to utječe i sve veći priljev stanovništva iz drugih krajeva Hrvatske i susjednih zemalja te vidno opadanje broja autohtonog stanovništva, kojemu je razlog odlazak mladih u nove sredine. Za studentskih dana u Zagrebu bavio sam se i novinarstvom pa je vjerojatno i to utjecalo da se posvetim prikupljanju riječi govora svog zavičaja. Družio sam se s našim ljudima i rođacima iz Grižana i drugih mjesta Vinodola, koji su u međusobnom govoru upotrebljavali čakavicu s mnogo starinskih riječi, koje su mi bile posebno zanimljive i sve sam to brižljivo zapisivao, prikupivši ih popriličan broj. Zahvalan sam svima koji su mi bili izvor za mnoge zapisane riječi. Posebnu potporu dao mi je naš Grižanac, Drago Šarar - Mikin koji mi je znao reći da rječnik “moram načinit”. - Rođeni sam čakavac. Ta naša mekana primorska riječ davala mi je lijep ugođaj, posebno zato što su mi i roditelji Grižanci i doma smo međusobno uvijek govorili u našem dijalektu. Primorje mi je ispunjavalo dušu, tim više što sam mlad napustio zavičaj. No bio sam uvijek uz njega vezan, uvijek sam mu se vraćao, a sada kad sam u mirovini vratio sam mu se potpuno. Stariji ljudi uvijek su “po domaću” govorili o dogodovštinama iz života i tako usadili u mene svu ljepotu našega sivog kamena i dragu čakavsku riječ. Po struci ste povjesničar, a ne jezikoslovac. Kako ste se prilagodili i odlučili na taj posao, koji zahtijeva velik trud i mnogo istraživanja? - Iako sam po struci povjesničar, a ne jezikoslovac, smatrao sam da je vrijedno objaviti u jednom rječniku sve ono što sam godinama prikupljao, kako bi se sačuvao ovaj dio nematerijalne kulturne baštine, koja se zove govor jednoga kraja, sa svim njegovim specifičnostima. Zapisao sam riječi i izgovor po sjećanju iz djetinjstva, iz govora starijih u mojoj obitelji i obitelji moje supruge Katice, koja je znatnim dijelom zaslužna što se rječnik objavljuje, a velik mi je dio riječi ona dala. Čakavski govor našega kraja nikad nije za- Ivan Barbarić rođen je 1932. godine u Grižanama. Diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Obavljao je niz poslova u prosvjeti i kulturi: profesor u srednjoj školi, ravnatelj Narodnog sveučilišta, ravnatelj Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu, savjetnik za obrazovanje i informiranje u republičkim institucijama i Ministarstvu prosvjete, odakle 1991. godine odlazi u mirovinu. Objavio je velik broj članaka, feljtona, polemika, studija i ocjena. U povodu 500. obljetnice Klovićeva rođenja napisao je Monografiju “Knez minijature – Juraj Julije Klović Croata”. Profesor Barbarić je prikupio vrijednu građu o životu i stvaralaštvu Jurja Julija Klovića koju je darovao svom i Klovićevu rodnom kraju kao temelj za osnivanje muzeja i Spomen doma Juraj Klović u Grižanama. boravljen u mojoj obitelji. I naš sin, iako rođen u Zagrebu, govori našom lijepom čakavicom. Zbir riječi u rječniku odnosi se na cijelo područje Grižane – Belgrad pa će vjerojatno biti riječi koje se upotrebljavaju u pojedinim selima, a nisu obuhvaćene, jer se govor od sela do sela dosta razlikovao. Koliko je riječi obuhvaćeno rječnikom? - Više od devet tisuća čakavskih riječi. Pored arhaizama, mnoge riječi imaju svoj korijen iz nekog stranog jezika, ponajviše iz talijanskog i njemačkog, što proizlazi iz povijesnog dodira s tim narodima, kao i utjecaja tih i drugih jezika na naše ljude koji su se zapošljavali u raznim zemljama svijeta. Uz te riječi stranog podrijetla, kurzivom je u zagradi napisana originalna riječ dotičnoga jezika. Kratice gramatičkih oznaka s tumačenjem, kao i oznaka iz kojeg jezika potječe riječ, nalaze se na posebnoj stranici, a kraticama su označene imenice i rod, vrste glagola. Za oznaku jezika koriste se kratice, kojima su označeni i drugi pojmovi. Napisani su i primjeri rečenica, a naglašavanje je zabilježeno dužinom koja odgovara grižansko – belgradskom čakavskom govoru: kratki snažno odsječen, kratki umjereno odsječen, dugi otegnuti (silazni) oblik, duži (zavinuti) blaže razvučeni oblik i nenaglašena dužina. Grižansko – belgradska čakavica razlikuje se od bribirske i drugih čakavskih govora u užem i širem okruženju. Što mislite, bi li trebalo prikupiti građu i objaviti rječnike i tih govora? - Dalje izučavanje govora ovoga dijela Hrvatskoga primorja prepuštam jezikoslovcima koji ne bi mogli otkriti značenje većine riječi ni naglasak koji je ovdje specifičan bez pomoći nekoga tko potječe iz ove sredine. Budući da postoje razlike u govoru pojedinih mjesta Vinodola i cijeloga primorskoga kraja, dobro bi bilo da se napišu rječnici pojedinih mjesta, uz one koji već postoje, čime bi se dobila jedna govorna cjelina ovoga kraja sačuvana od zaborava. I na kraju, koja je Vaša poruka budućim korisnicima Rječnika grižansko – belgradskoga čakavskoga govora? - Želja mi je da rječnik bude prihvaćen kod domaćeg stanovništva ovoga dijela Vinodola kao nešto što će ih vezati uz one koji su nam ovaj govor ostavili, uz svoje starije. Mladima neka posluži da ne zaborave kako se gaji ljubav za “lipu domaću rič”. Neka posluži i novim stanovnicima ovoga kraja, koji svoj život i život budućeg naraštaja grade ovdje, da prihvate ovaj govor, kao što su ga prije njih prihvatili mnogi koji su davno doselili ovamo, o čemu govore povijesne činjenice. Uz to, želim zahvaliti svima koji su me podsjetili na mnoge riječi i dali mi potporu i sugestiju, među kojima posebno ističem Zlaticu Balas i Mladena Pilaša, koji su omogućili da se projekt realizira i rječnik objavi. Mira Krajnović Zeljak Glas Vinodola 17 Razgovor - Poznato je da je čakavski govor, uz kajkavski, najstariji jezik hrvatskoga naroda pa stoga zavređuje da se sačuva u današnjem izričaju, kao i da se svaka dijalektalna riječ otme zaboravu. Iako se današnji čakavski u mnogome razlikuje od onoga kojim je pisan naš najstariji pravno – povijesni i kulturni spomenik Vinodolski zakon (1288. godine), pisan narodnim jezikom na glagoljici, čakavsko narječje kojim su govorili naši stariji stoljećima, bilo je blisko onom kojim je Zakon pisan. Mnoge riječi iz tog Zakona i kasnijih urbara, u modificiranom obliku, koriste se u čakavskom govoru ovoga kraja do najnovijih vremena. Čakavica kao nematerijalna kulturna baština sačuvana je sve do današnjih dana i stoji uz bok ostalim oblicima kulturne baštine materijalne kulture kao vrednota koju moramo sačuvati od zaborava. Kultura Osnovna škola Jurja Klovića u Triblju Nastava i programi ne gube na kvaliteti, krizi unatoč travanj 2013. TRIBALJ - Iako je vrijeme recesije i opće štednje zakucalo i na njihova vrata, učitelji i učenici Osnovne škole Jurja Klovića u Triblju u dosadašnjem radu u ovoj školskoj godini sve su zadaće prema školskom kurikulumu u potpunosti ostvarili. Uz svesrdnu pomoć i potporu Vinodolske općine - koja izdvajanjima iz općinskoga proračuna sufinancira produženi boravak, Glas Vinodola 18 učeničke marende, natjecanja, terensku nastavu, posjete izložbama, muzejima te kino i kazališnim predstavama - nastava, redovni i izvannastavni programi ne gube na kvaliteti. Činjenično stanje tomu daje za pravo. Od početka školske godine do sada provedena su školska natjecanja Znanost mladima, a učenici su sudjelovali i na županijskim natjecanjima iz matematike, informatike, njemačkog i hrvatskog jezika te geografije. Bili su prisutni i na Lidranu 2013. u Novom Vinodolskom i Rijeci, kao i na natjecanju školskih sportskih klubova u nogometu. Usto su im u školi priređene predstave Čarobni vremeplov i Rođenje, dok su Junake Pavlove ulice gledali u HNK Ivana pl. Zajca u Rijeci. U Cinestaru su bili na kinopred- stavama Madagaskar i Streetdance. U sklopu terenske nastave posjetili su Astronomski centar i Prirodoslovni muzej u Rijeci, Gradski muzej u Crikvenici i Tehnički muzej u Zagrebu. Za posjeta metropoli vidjeli su i izložbu posvećenu životu i radu J. J. Klovića u Galeriji Klovićevi dvori. I sve to uz svakodnevne nastavne obveze! Tekst i foto: Anton Ficko Praznik klapskog pjevanja u Triblju Ženska klapa Lavanda proslavila 1. rođendan TRIBALJ - Na najbolji mogući način – pjesmom, ženska je klapa Lavanda iz Triblja u tamošnjem Domu kulture proslavila svoj 1. rođendan. Pod vodstvom Borisa Mohovića slavljenice, Katarina Ropac (1. sopran), Dijana Muža Rajačić i Ana Blažević (2. sopran), Romina Linić i Anita Bruketa (1. alt) te Štefica Starčević i Divna Popović (2. alt) otpjevale su obrade dviju narodnih skladbi, Slušaj mati i Brkicu. Ljubitelji klapskog pjevanja iz Triblja i susjednih mjesta ispunili su Dom kulture do posljednjeg mjesta te snažnim i dugotrajnim pljeskom dokazali da su dušom i srcem uz tu vrstu glazbenog izričaja. Koncert se ne bez razloga i zvao “Za dušu i srce, naše prvo leto“, a uz slavljenice na njemu su nastupile ženske klape Kirice iz Grižana, Mažurana iz Omišlja, Senjkinje iz Senja, Puntape iz Novog Vinodolskog i Sveta Jelena iz Dramlja, ženska vokalna skupina Vinodolke iz Grižana, muške klape Tić iz Triblja i Kala iz Crikvenice te KUD Bribir iz Bribira. Tekst i foto : Anton Ficko Tribaljski tamburaši Za dobru zabavu uvijek spremni Fešta nije potpuna, ako na njoj nema dobre pjesme TRIBALJ - Emilio Cerović na braču, Karlo Schira i Josip Prša na violini, Franjo Mihac na gitari, Ivica Brnić na berdi te Radivoj Belobrajić i Berislav Ropac na bugariji članovi su tamburaškog sastava bez kojega ni jedna fešta na širem području Triblja ne bi bila potpuna posljednjih nekoliko godina. A svi redom kako dobro sviraju tako dobro i pjevaju, pa se uz njih uvijek nađu i oni koji im se rado pridruže ili pak zaplešu. Repertoar im počiva na domaćim, svima dobro znanim skladbama, ali za zabavu zasviraju i zapjevaju pokoju narodnu i iz drugih dijelova Lijepe naše. Tekt i foto: Anton Ficko Tekst i foto: Zdravko Kleva Umirovljenici - “hiperaktivna” populacija u Vinodolskoj općini Prostor u Grižanama je pun pogodak. Svaki dan ovdje se odvija neka od aktivnosti. Treniranje pikada, probe Vinodolki, sastanci. Svu opremu koja se nalazi u klubu: televizijski prijamnik, audio liniju, pikado aparat…umirovljenicima su darovali donatori koji su željeli ostati anonimni. Umirovljenici Crikvenice i Vinodolske općine na 12.Međužupanijskom umirovljničkom fašniku u Ivanić-Gradu Naša je Udruga članica Matice umirovljenika Primorsko-goranske županije. Od njih dobivamo moralnu podršku jer i oni imaju oskudna sredstva. Moram ovdje reći, da nemamo potporu grada Crikvenice i Novog Vinodolskog postojali bismo samo na papiru. K načelniku Crniću mogu doći kada god hoću, bez najave, i čim se sretnemo on pita „Ča rabi?“. U druga umirovljenika Grada Crikvenice i Vinodolske općine dobro organizirano i poprilično aktivno djeluje na području spomenutih jedinica lokalne samouprave. U svojih osam podružnica u Crikvenici, Selcu, Jadranovu, Dramlju te Bribiru, Grižanama, Triblju i Driveniku okuplja 1150 umirovljenika. Prosječna dob članstva kreće se oko 80 godina, no njihov elan i prisutnost u javnom životu, uobičajenu predodžbu o osamdesetogodišnjacima dovode u sumnju. U to smo se uvjerili u razgovoru s Marinkom Badurinom, predsjednikom Udruge. Na čelo te organizacije izabran je lani u svibnju, a dužnost predsjednika Udruge podružnice Grižane – Belgrad obavlja već četvrti mandat. Zanimanje za članstvom u Udruzi veliko -Prema trendu naplate članarine, Udruga umirovljenika natjecanja u pikadu, rad pjevačkih zborova, ovdje u Grižanama Vinodolki, u Dramlju Sv. Jelene. Ali osnovno nam je druženje i pomoć drugome. Članovi Udruge umirovljenika aktivni su i u drugim udrugama u svojim mjestima. U udruzi Crvenoga križa ima umirovljenika. Zborovi, boćarski klubovi… i u njima su pretežno naši umirovljenici. Nijedna akcija i događanje u Grižanama, Bribiru i Crikvenici ne može proći da se ne angažiraju naši članovi. Imamo čak i priznanja od gradonačelnika Crikvenice i načelnika Vinodolske općine da smo jedna od najaktivnijih udruga. Posjećujemo i ugošćujemo druge udruge i družimo se s njima Predsjednik Marinko Badurina ponosan na medalje sa najtejcanja umirovljenika u pikadu brojčano raste. Ljudi nam sve više dolaze sami. Zaustavljaju me i pitaju: Kad ćeš pobirat' članarinu, govori nam Badurina. A članarina je simbolična, 30 kuna godišnje. Od tih sredstava Udruga financira svoju osnovnu djelatnost, a ona se sastoji u druženju, pomoći drugome, posjetima, izletima. -Organiziramo Volonterke Crvenog križa ponovo u akciji Socijalno najugroženijim obiteljima podijeljeni paketi s hranom i odjećom TRIBALJ - Pakete s osnovnim živežnim namirnicama u vrijednosti od 250 kuna podijelile su volonterke Crvenog križa Novog Vinodolskog i Vinodolske općine socijalno najugroženijim obiteljima na području općine. Prema riječima ravnateljice CK-a Vesne Đujić, paketi s hranom podijeljeni su 37 obitelji, a ugroženijim obiteljima donesena je i odjeća. Paketi su nabavljeni novcem prikupljenim u prošlogodišnjoj akciji “Solidarnost na djelu”. Dijelom sredstava -Prijatelji smo s udrugama umirovljenika Ivanić Grada, Darde, Otočca i Senja. Posjećujemo se međusobno, organiziramo turnire u pikadu. Sada pripremamo izlet u Dardu s posjetom Mađarskoj. Očekuje nas proljetni susret Senja, Otočca, Novoga i grada Crikvenice te Vinodolske općine. Planiramo i izlet u Postojnu. Svaka naša podružnica ima obvezu jednom na godinu organizirati jedan turnir i jedno druženje, a godišnji zajednički bal organiziramo zajedno u Hotelu Omorika. Žao nam je da se mlađi umirovljenici ne uključuju u rad Udruge. Ali razumijemo ih, odlazak u penziju danas je vrlo tužan jer se s današnjim mirovinama teško živi. Zato su mnogi mlađi umirovljenici još uvijek primorani biti aktivni, raditi da bi mogli preživljavati. O svojim bolesnim članovima Udruga vodi brigu i poklanja im pažnju prema mogućnostima. -Ja sam četvrti mandat u Socijalnom vijeću Vinodolske općine i imam sliku o stanju i broju bolesnih i nemoćnih umirovljenika, napominje Marinko Badurina. Posjećujemo ih u domovima Mali Kartec na Krku, u Dramlju i Bribiru. Odnesemo im male, naravno skromne paketiće jer nemamo sredstava za nešto više, a ovdje u Bribiru pomaže nam Vinodolska općina. To ih sve obraduje, ta im mala pažnja mnogo znači. Na području Vinodolske općine ukupno je 580 umirovljenika uključenih u Udrugu. Najbrojnija podružnica je Bribir s 280 umirovljenika, potom slijede Grižane-Belgrad, Tribalj i Drivenik. U 2013. Planom rada Udruge umirovljenika zacrtano je sljedeće: organiziranje deset izleta, sedam pikado turnira, posjete Domu za starije Mali Kartec na Krku, posjet Ivanić Gradu i tradicionalno druženje u Golubinjaku, tečaj informatike. U sklopu akcija Crvenog križa naše umirovljenice skupljat će dobrovoljne priloge, sortirati robu, darove, itd. nabavljeni su i podijeljeni paketi u vrijeme novogodišnjih blagdana obiteljima s više djece. Na inicijativu volonterke Nele Pavković iz Bribira u humanitarnoj akciji prikupljanja pomoći za samohranu majku s dvoje djece iz Bribira, u prikupljanju hrane, odjeće i novca, iskazali su se djelatnici Osnovne škole Ivana Mažuranića iz Novog Vinodolskog te Srednje škole Dr. Antuna Barca iz Crikvenice. Anton Ficko Volonterke s ravnateljicom Crvenog križa Vesnom Đujić Udruge Udruga umirovljenika Crikvenice i Vinodolske općine travanj 2013. Udruge Lovačka udruga Srndać Grižane Glas Vinodola 20 Zrinjko Lučić: Lov je danas, nažalost, (pre)skup hobi! GRIŽANE - Velika davanja razlog su što se iz godine u godinu sve manje mladih odlučuje baviti lovom, pa je kao rezultat toga prosječna dob našeg lovca 52 godine, kaže predsjednik Lovačke udruge Srndać iz Grižana Zrinjko Lučić. S njim se slaže i lovnik Marjan Bolješić, prema čijem izračunu se bez najmanje 20.000 kuna potrebnih za članarinu i skromniju lovačku opremu uopće ne može postati lovcem. U Srndaću se broj stalnih članova posljednjih godina ustalio na oko 65 i budući da se kraj krize ne nazire naši sugovornici uskoro ne očekuju pojačanje članstva novim, mladim snagama. Budućnost lovstva na grižanskom području nije upitna - Na našem se području uvijek lovilo, a prema pisanim tragovima za početak organiziranog lovstva mogla bi se uzeti 1935. godina kada je osnovano Lovačko društvo Viševica. U to su društvo bili učlanjeni lovci s područja Grižana, Triblja, Drivenika i Crikvenice. Društvo nije djelovalo između 1942. i 1945. godine, a od 1961. godine djeluje pod imenom Srndać. Posljednjih godina Lovačka udruga Srndać s lovačkim društvima Medviđak iz Triblja Drivenika i Kotor iz Crikvenice tvori Lovačku udrugu Dubračina, doznajemo od Zrinka Lučića i Marjana Bolješića. Na pitanje na što i gdje idu u lov članovi Srndaća, Lučić i Bolješić spremno u jedan glas odgovaraju “lovi se sve od zeca do medvjeda na oba lovišta”. To Crna divljač ili, popularno divlja svinja najčešća je konkretno znači da lovina grižanskih lovaca se ide u lov na ukupno 5.300 hektara državnoga lovišta Planina i žukukuruza godišnje, usto i 150 panijskoga lovišta Dubračina, a kilograma soli. Članovi i kose, na njima su prisutne sve vrste jer se hranilice za srneću i jevisoke divljači, medvjed, jelen, lensku divljač pune sjenom za srneća divljač, crna divljač (divzimsku prihranu. U Udruzi se lja svinja), zec te predatori povodi briga i o održavanju 6 viput risa i u posljednje vrijeme sokih čeka i 10 visokih zasjeda vuka i čaglja. te, napose, o održavanju lovač- U lovištu više posla nego lova Kako se ne bi stvorio krivi dojam da je lovcu najvažniji odstrjel, Z. Lučić i M. Bolješić ističu da postoji i druga strana medalje koju čine aktivnosti članstva na čišćenju staza te izradi i održavanju pojilišta i hranilišta. Udruga ima tri automatske hranilice za divljač i troši 4 tone koga doma Kalac što je 1974. godine izgrađen dobrovoljnim radom lovaca Grižana, Triblja, Drivenika i Crikvenice. Uz Z. Lučića i M. Bolješića Lovačkom udrugom Srndać rukovode i ostali članovi Izvršnog odbora: tajnik Vladimir Budimir, Vilim Jakovac, Mladen Barac, Mladen Pilaš i Ivan Barac - Ujčić te blagajnik Milorad Barac. Lovačka udruga Srndać jednom Predsjednik i lovnik LU Srndać, Zrinjko Lučić i Marjan Bolješić godišnje organizira skupni lov za sve članove Lovačke udruge Dubračina, dok na razini lovozakupnika Vepar lovišta Planina uz LU Srndać sudjeluju lovačka društva Medviđak iz Triblja Drivenika i Vepar iz Bribira. Tekst i foto: Anton Ficko Obavljeno obvezno cijepljenje protiv bjesnoće Obavljeno obvezno cijepljenje protiv bjesnoće BLAŠKOVIĆI - Crikvenički veterinari i ove su godine izašli ususret brojnim vlasnicima pasa s područja Vinodolske općine obavljanjem obveznoga godišnjeg cijepljenja protiv bjesnoće na terenu. Jedno od uobičajenih mjesta je u Blaškovićima, a osim po selima i zaseocima vrijedni veterinari pse su cijepili i u središtima Drivenika, Triblja, Grižana i Bribira. Tekst i foto : A.Ficko S godišnje skupštine NK Turbine Brojni gosti i uzvanici poželjeli su uspjeh momčadima NK Turbina Tribalj: Orijentacija na pomlađivanje kluba domaćim mladim snagama i nastavak predanoga rada okosnica su klupske politike Nogometnog kluba Turbina. Prihvaćajući godišnje izvješće o radu Kluba, članovi Skupštine jednoglasno su je podržali kao sugestiju stanovnika, odnosno roditelja mališana Vinodolske općine, da se pokuša organizirati Škola nogometa, u kojoj bi se odgajali budući kvalitetni nogometaši. Povratkom NK Turbine u Tribalj poraslo je zanimanje za rad u upravi, a kako je pomlađena momčad, ide se i na pomlađivanje uprave. Turbina u ligi A s riječkim momčadima Tijekom protekloga razdoblja Turbina je doživjela mnoge promjene kojima se valjalo prilagoditi, rekao je predsjednik Kluba Marinko Zubčić, osvrnuvši se na proteklo razdoblje. Posebno je istaknuo reorganizaciju kojom je Nogometni savez Primorsko-goranske županije ukinuo četvrtu ligu, a osnovane su dvije skupine Prve županijske lige. Turbina se natječe u skupini „A“ u kojoj sudjeluju riječki klubovi te Vihor iz Baške. Kako je ukinuta i juniorska liga, Turbina nastupa s ekipom talentiranih kadeta koji se bore za sam vrh ljestvice, vođena trenerom Nikolom Huberom. Ekipu seniora vodi nadareni Deni Zubčić, a momčad je zapažena zbog fair–play igre i jedina je u ligi bez crvenog kartona. Sport Boje Turbine brane domaći dečki Vinodolsku općinu iz čijega se proračuna lani odvojilo 200.000 kuna za tribaljske nogometaše. S time u vezi predsjednik Zubčić zahvalio je načelniku općine Ivici Crniću, koji je pozdravio skup, svim djelatnicima i vijećnicima općine te sponzorima. Zubčić ostaje na čelu Turbine Nakon prihvaćanja izvještaja predsjednika i blagajnika Kluba, članovi Skupštine birali su novi Nadzorni odbor. Za predsjednika tog tijela izabrali su Jakova Glavana te članove Dragu Đotlu i Branka Starčevića. Za predsjednika Kluba ponovno je izabran Marinko Zubčić, a obnašanje funkcije potpredsjednika članovi Skupštine povjerili su Ninu Belobrajiću i Draganu Brnčiću. Nedeljko Baranj izabran je kao zastupnik NK Turbine na Skupštini Nogometnog saveza Primorsko-goranske županije. Tekst i foto Z. Kleva Kriza nije zaobišla ni Turbinu U 2012. godini NK Turbina s ukupnim prihodima od 222 tisuće kuna podmirila je sve troškove i obveze prema Nogometnom savezu, sucima, stručnom osoblju, u ukupnom iznosu od 191 tisuće kuna. Racionalnim poslovanjem Klub je uspio pozitivno završiti godinu iako ga, rečeno je na Skupštini, kriza nije zaobišla kao ni Marinko Zubčić - novi/stari predsjednik NK Turbine Održano 7. kolo Riječke zimske lige u trčanju Drugu godinu zaredom u Bribiru (zaseok Sv. Mikula) održana je Međunarodna utrka Riječke zimske lige. Do sada su domaćini naizmjenično bili Kostrena i Kastav, a od prošle godine domaćin utrke je i Bribir, što je veliko priznanje za KCBT Bribir 1288. Po vrlo hladnom vremenu startalo je 57 trkača, koji su tri puta morali optrčati kružnu stazu dugu 2050 m. Prvi je na cilj stigao riječki triatlonac Damir Mesec, s vremenom 23:10 min; odmah iza njega lanjski pobjednik, Slovenac Uroš Taks u vremenu 23:14 min, treći je bio član KCBT Bribira 1288 Krešo Glavaš s rezultatom 23:57 min. Kod žena poredak je sljedeći: Veronoka Erlić prva je stigla na cilj, drugo mjesto pripalo je Melanie Tepuš, a treće vrijeme ostvarila je Sanda Antunović. Za KCBT Bribir 1288 su nastupili Blaž Barac, Pavao Kombol, Josip Jahn, Dražen Despotović, Ivan Čotra i Bogdan Likar. Utrku su organizirali članovi KCBT Bribir 1288, pod pokroviteljstvom načelnika Vinodolske općine Ivice Crnića, a sponzor utrke bio je Davor Saftić. Marko Viduka “Da se ne zaboravi“ Maslenica-Novigrad Povodom 20. godina Vojno redarstvene operacije Maslenica, kojom je od JNA i četničkih postrojbi oslobođeno zadarskog zaleđaodržana je tradicionalna utrka. Pobjednik utrke na stazi dugačkoj 20 kilometara bio je Blaž Barac po treći put zaredom, za KCBT Bribir 1288 uspješno su nastupili Pavao Kombol i Marko Viduka. Glas Vinodola 21 Dota od nigda Nezaboravna zima travanj 2013. Z Glas Vinodola 22 ima. Prava pravcata. Posebna. Sih redon je znenadila. Let i let ostala je spominjana. Oni ki se nisu tad ni rodili znaju da se dela o l929. letu. Baš tad nastal je ona poznati “strahwarming” ili kako stručnjaki tumače naglo povećanje temperature va stratosferi ki je to leto napravil čudo. Dar – mal kako se zna reć. Vela zima, mrzlina zaujela je celi Vinodolski kraj pa i dalje kako smo mogli čut od naših starijih, a i pročitat na puno mesti. Za se to ča se o ton puno divanelo, čitalo, čoviku nikad dosti, otel bi još više čut, a posebno z ust onih ki su to doživeli. Se manje je živih svedoki. Imela san sriću podivanit dragun mi susedun koj su se leta prišetale blizu stote. Šalu smo okrenuli kako fakat leta i nisu vavik tako važne, ako su ko njoj čoviku si črafići na svon mestu i pameti se puno toga od nigda, ko da bi čera bilo. Divan smo okrenuli va to dvajset i deveto leto kad je bila nezapamćena zima.Puti su bili pokriveni snigon i okovani ledon, ljudi nisu mogli hodit. Na obuću su morali stavljat železne kovane čanprage ili ako jih ni bilo, navuć suknene čarapi ili vezat stare cunje da se ne huže. Tad još ni bilo auti pa se nisu trebali bat da će se ča dogodit. Na se bande, pogotovo z krovi viseli su kandaloti. Sniga je bilo do vrh gromač, a zemlja se tako duboko smrzla da su ljudi kad je prišlo protuleti si redon ostali bez daha. Nijedno perce na smokvah, maslinah, črišnjah i drugon voću ni zišlo. Se je pomrzlo i z sih njiv špijala je žalost i pokora. Neprocjenjiva škoda. Puno njin smrzal je kronpir va konobah, kako ona za jist, tako i simenjak. Priroda je zela danak, a neboški ljudi nisu mogli niš nego posić se i čekat tekar drugo leto da ki vabac otpušća. Smokve ke su imele duboko žili tu i tamo su otpustile, ali nisu mogle rodit par let dok nisu porasle i objačale. Črišnje ke su bile zaklonjene va jatnu med visokin gromačami tu i tamo su preživele, a onda su jih vridni muški precipljevali na šedrkve ke su otpornije na zimu. Ni bilo ko danas natkrivenih rasadniki, a oni ko ča je bil ona va Podbadnju na otvorenon imel je istu sudbinu. Zbog te nedaće l929. leto ostalo je ko najveći sinjal zime zapisano va anali ovoga kraja po velon zlu – pamćeno i zapamćeno. Moja suseda ka je to leto hodila drugi razred Pučke škole pameti kako je bila vela zima vani, a bome i va kući. Njihov šporhet ki je već bil dal svoje, od vele bure tako je dimel da se nisu med sobun videli. Još danas joj se čini da je rabilo njega teplit, mesti da on tepli njih. Jedan dan mat ju tako lipo obukla, oplela vlasi, stavila blagdanji fijoki i poslala va školu. Volela je hodit va školu pa je veseljašno zela torbač, pljočicu, pisalo, a i jednu krpicu, jer prave spužvice za brisat ni imela. Sidela je va prvoj klupi i pomalo puhala va prsti, aš va školi isto ni bilo teplo. Učiteljica hodeć kraj nje, malo je zastala, a onda ko da bi z puške rekla: “Lipo moje dite, kako si leštahna, a da još ne smrdiš po dimu bila biš još lipša”… Se onako mićoj prišlo joj je da se rasplače. Pokunjila je glavicu, progutala slinu i kako nan je rekla; ne po mrzlini, ni po veloj zimi, ni po škodi ku je zima načinila, nego po dimu zavavik je zapametila to hiljadu devetsto dvajset i deveto leto. A kad dite zapameti to se nikad ne zaboravi, nit zbriše z pameti. Zlatica Balas Križaljka Glas Vinodola 23
© Copyright 2024 Paperzz
