Glasilo Općine Vinodolske općine Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir Godina V, Broj 18, ožujak 2012. g. ISSN 1846-6230 Lokalna samouprava: Komunalni radovi ne posustaju Socijalna skrb: Visok standard brige o starim i nemoćnim Odgoj i obrazovanje: Pet godina Dječjeg vrtića Cvrčak i mrav Intervju: Marijan Mavrić, slikar griških korijena Glas Vinodola Glas Vinodola Važni telefoni glasilo Općine Vinodolske izlazi 4 puta godišnje Godina V, Broj 18, ožujak 2012. g. ISSN 1846-6230 BESPLATNO Vinodolska općina–Bribir Bribir 34, 51253 Bribir centrala tel: 385 51 42 25 40 [email protected] www.vinodol.hr Impresum Izdavač: Općina Vinodolska općina Za izdavača: Ivica Crnić Urednik: Zdravko Kleva Uređivački odbor: Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa Suradnici: Željka Jurčić-Kleković, Zlatica Balas, Iris Bruketa, Mira Krajinović Zeljak, Marko Viduka, Vedran Vučinić (križaljka) Fotografije: Zdravko Kleva, Iris Bruketa, Mira Krajnović Zeljak, Božo Novaković Lektura i korektura: Hajdi Matijević Grafičko oblikovanje i tisak: Zambelli, Rijeka Naklada: 1500 primjeraka Načelnik: Ivica Crnić tel: 385 51 24 85 89 385 51 24 80 07 Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela; voditeljica Odsjeka za kulturu: Željka Jurčić-Kleković tel: 385 51 24 81 72 tel: 385 51 42 25 43 Odsjek za financije i proračun voditelj: Den Strizić tel: 385 51 42 25 44 Odsjek za pravne i opće poslove voditelj: Anto Matković tel: 385 51 42 25 41 Odsjek za komunalnu djelatnost i gospodarenje prostorom voditelj: Bernard Peko-Lončar tel: 385 51 42 25 45 Prijem stranaka: ponedjeljak, srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h, utorak od 13.00 do 17.00 h, četvrtkom se stranke ne primaju Narodna knjižnica i čitaonica “Bribir” Bribir tel: 385 51 24 81 03 tel: 385 51 24 80 30 Radno vrijeme: ponedjeljak i srijeda od 10.00 do 19.00 h, utorak od 8.00 do 16.00 h, četvrtak i petak od 8.00 do 15.00 h Turistička zajednica Općine Vinodolske tel: 385 5124 87 30 Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h svakim danom osim nedjelje Ambulanta Bribir tel: 385 51 24 81 11 ponedjeljak, srijeda i petak od 7.00 do 13.30 h, utorak i četvrtak od 13.00 do 19.30 h Policija: 92 Prva pomoć: 94 Vatrogasci: 93 Vučna služba HAK: 1987 Autobusni kolodvori: Novi Vinodolski, tel: 385 51 24 42 68 Crikvenica, tel: 385 51 78 13 33 U Vinodolskoj općini odabrali EU Na drugom referendumu građana Republike Hrvatske, na kojemu se odlučivalo o priključenju zemlje Europskoj uniji, stanovnici Vinodolske općine iskazali su iznadprosječno raspoloženje za ulazak Hrvatske u tu europsku integraciju. Podsjetimo, dok je u Hrvatskoj ukupno 67% glasača glasovalo ZA, a 33% građana bilo PROTIV, u Vinodolskoj općini rezultat je znatno drugačiji. Od ukupno 3.597 upisanih birača, na pet birališta u općini izašlo je 1660 ili 46,1% upisanih birača. Za to da Hrvatska postane 28. članica Europske unije glas je dalo 1183 birača, ili 71,2 %, a 470, odnosno njih 28,3% glasovalo je protiv toga. Nevažećih listića bilo je 5 (0,30%). Najviše se birača (476) odazvalo u Grižanama, od čega je 70,3% glasovalo ZA, a 28,7% PROTIV ulaska u Europsku uniju. Prema brojnosti izlaska birača slijedi Bribir u kojemu je na biračko mjesto br.1 (stara vijećnica) izašlo 430, a na biralište br. 2 (vjenčana sala) 303 birača. Na biralištu broj 1. ZA je zaokružilo 70,4% birača, a 29,3% je glasovalo PROTIV. Jedan je listić bio nevažeći. Na drugom bribirskom biralištu 75,9% građana izjasnilo se ZA ulazak u EU, a 24,09% PROTIV. U Triblju je od 313 birača, koliko ih je izašlo na biralište, njih 227 ili 72,5% zaokružilo ZA, a 27,1 PROTIV; jedan je listić bio nevažeći. Najveći euroskepticizam pokazan je u Driveniku, gdje je na referendum izašlo najmanje birača, svega 46%. Od 294 upisanih, glasovalo je njih 138. Glas ZA ulazak u društvo europskih zemalja dalo je 88 birača (63,7%), a 49 ili 35,5% bilo je PROTIV. 2 Glas Vinodola Aktualnosti Proračun za 2012. Zbog manje novca razvoj ne smije stati P roračunski rezovi kakve je poduzela hrvatska Vlada i povećanje PDV-a odrazit će se, predviđaju mnogi stručnjaci, na proračune jedinica lokalnih samouprava. S racionalizacijom odnosno „pokrivanjem koliko je dug pokrivač“ u 2012. godinu ulazi i Vinodolska općina. Njezin proračun za ovu godinu iznosi 17,5 milijuna kuna, što je pola milijuna kuna manje od proračuna u 2011. godini. Komunalni radovi idu dalje Unatoč svemu politika razvoja i iz gradnje komunalne infrastrukture nije prešla u defanzivu. Nastavlja se s izgradnjom kanalizacije u Bribiru i Triblju, kao najvećim komunalnim zahvatima. Za te je radove predviđeno ukupno 4,4 milijuna kuna. Glavni projekt izgradnje kanalizacije na dionici most sv. Ivana Nepomuka u Triblju–Ričinski most–potvrđen je. U plinovodne i vodovodne instalacije uložit će se 1,1 milijun kuna. Troškovi održavanja cesta i mostova planirani su u iznosu od 1,5 milijun kuna. Za zbrinjavanje otpada izdvaja se 550 tisuća proračunskih kuna, za njegov odvoz do deponija Duplja–700 tisuća kuna. Pola milijuna kuna izdvojeno je za održavanje parkova i nasada te subvencioniranje autobusnih linija. Knjižnica i čitaonica Bribir može računati na 370 tisuća kuna iz proračuna. Na stipendije će se potrošiti 200 tisuća kuna, a Turistička zajednica Vinodolske općine dobila je 270 tisuća kuna. Sve udruge ušle u proračun Od 600 tisuća kuna predviđenih za potrebe zdravstvene i socijalne zaštite, 400 tisuća kuna predviđeno je za pomoć obiteljima i kućanstvima. Resoru odgoja i obrazovanja namijenjeno je 610 tisuća kuna, a kulturi milijun kuna. Iznos od 600 tisuća kuna rezerviran je za radove na kaštelu Drivenik, a za održavanje ostalih spomenika kulture namijenjeno je 100 tisuća kuna. Sredstvima iz proračuna obuhvaćeno je više od trideset kulturnih, zavičajnih, humanitarnih i socijalnih udruga. Najviše je dobio KUD Dr. A. Barac Grižane (50 tisuća kuna), a KUD Bribir i klapa Tić po 30 tisuća. Lovačka društva Vepar, Srndać i Medviđak dobila su po pet tisuća kuna. Udruge proistekle iz Domovinskog i Drugoga svjetskog rata dobile su tridesetak tisuća kuna. Plaće za zaposlene u Vinodolskoj općini stoje više od dva milijuna kuna na godinu, a na ime naknade članovima predstavničkih i izvršnih tijela izdvaja se 520 tisuća kuna. Glas Vinodola 3 Aktualnosti Ž upanijska uprava za ceste poduzela je završne radove na rekonstrukciji dijela županijske ceste u Grižanama koja se izvodi u sklopu obnove zida i uređenja stare škole. Izvođač radova Strabag izvodi denivelaciju prometnice, odnosno njezino prilagođavanje zavoju i spuštanje za 70 centimetara u dužini od 100 metara. Rok završetka radova je sredina ožujka. P ostavljanje kanalizacijskoga sustava u Bribiru na relaciji Vrba –Kičeri, dugačkoj 250 metara privremeno je onemogućilo prometovanje prometnicom Bribir–Novi Vinodolski. Sredinom ožujka radovi su završili, promet je ponovno uspostavljen, a nastavak radova na postavljanju kanalizacije odvijat će se izvan trase ceste. U naselju GradacČokovo odvijaju se radovi na sanaciji kamenoga mosta preko potoka Bosna, pritoka Ričine. Također, u tijeku je sanacija mosta na Ričini u selu Soline. Investitor svih radova su Hrvatske vode koje su najavile nastavak uređenja obalnoga zida u mjestu Sv. Mikula. 4 Glas Vinodola Nezapamćeno hladna i okrutna veljača T emperatura ispod ništice, jaka bura, snijeg nošen burom, zamrznuto jezero Tribalj – ono je što je Vinodolskoj općini donijela veljača. Inače, prema podacima Državnoga hidrometeorološkoga zavoda, ova je veljača u Primorju bila za dva stupnja hladnija od prosjeka, a u unutrašnjosti zemlje za 4 stupnja. Kako je izmjerila meteorološka postaja u Grižanima, od 7. do 28. veljače noćne temperature bile su stalno ispod nule pa su problemi sa smrzavanjima vodovodnih instalacija bili učestali. Najveću štetu od jake bure, koja je orkanskom snagom i brzinom od 200 km/h puhala 12.,13. i 14. veljače, pretrpjeli su krovovi nekih kuća. Od objekata u vlasništvu Vinodolske općine spomenimo krov Sokolane. Štete od smrzavanja i puknuća vodomjera ili cijevi zabilježene su u Domu kulture u Bribiru, Driveniku i Grižanima, gdje je voda poplavila prostorije trgovine Konzum. Bura je oštetila krov knjižnice u Bribiru gdje je također došlo i do puknuća vodovodnih instalacija i poplave. Stradali su i krovovi Poduzetničkog centra Vinodol te kapelice i crkve sv. Dujma u Driveniku. Najveća je šteta procijenjena na Sokolani, oko 100.000 kn, dok će ostale sanacije po objektu iznositi okvirno oko 5.000 kn. Štete od nevremena prijavljene općinskim vlastima bilo je i na Župnom uredu, trafostanici, ugostiteljskom objektu „Vrba“. U Triblju je Zamrznuto jezero Tribalj štete pretrpjela pekara kojoj su poplavili strojevi, a stradale su i mnogobrojne kuće. Uglavnom, riječ je o 30 prijavljenih šteta u visini do 5 000 kuna, osim na kući Drage Golca kojemu je bura odnijela i oko kuće razbacala cijeli krov. Visina te štete procjenjuje se na 20.000 €. Na području Grižana, prijavljeno je oko 300 šteta, uglavnom vezanih uz pucanje vodomjera i oštećenja krovova. Vinodolska općina, odlukom iz kolovoza 2009. godine, osnovala je Povjerenstvo za procjenu šteta. Nakon prikupljanja prijava Povjerenstvo bi trebalo izaći pred općinsko vijeće s prijedlogom kojim kućanstvima će se pružiti pomoć u troškovima saniranja štete. Prednost će, naravno, imati Zgrada Sokolana socijalni slučajevi, no razmotrit će se i drugi kriteriji kako bi se vidjelo na koji način i u kojem omjeru pomoći i drugim stanovnicima kojima je nevrijeme oštetilo imovinu. Z. Kleva Navjeća štetu od oko 20.000 € bura je nanjela Dragi Golcu odnjevši mu krov kuće Božo Novaković morao je odleđivati dovod vode do kuće Glas Vinodola 5 Aktualnosti Pet pitanja Predsjednik MO Bribir Nevena Antonić: U podređenom smo položaju u odnosu na ostale mjesne odbore u Općini. N even Antonić, predsjednik Mjesnog odbora Bribir, rođen je 1968. godine u Rijeci. Po struci je strojarski tehničar i instruktor vožnje, a trenutno je zaposlen u autoškoli Semafor iz Novog Vinodolskog. Protekle dvije godine Antonić se posvetio angažmanu i radu Mjesnog odbora Bribir, bio je član poglavarstva u jednom mandatu, član općinskog vijeća u jednom mandatu, te jedan od osnivača DVD-a Bribir čiji je predsjednik već drugu godinu. U vijeću Mjesnog odbora Bribir s njime rade Božidar Zubčić, Nataša Butorac, Zoran Spoja i Davor Saftić. Bribir je najveće naselje Vinodolske općine, njezino administrativno, kulturno i gospodarsko središte sa 1700 stanovnika. Koliko su vaši mještani zadovoljni uvjetima u kojima žive, mogućnostima zadovoljavanja potreba u svom mjestu? Globalna recesija pogodila je cijeli svijet; u Republici Hrvatskoj je naročito izražena, a jedinice lokalne uprave i samouprave, na žalost, nisu je izbjegli. Pad proizvodnje, zatvaranje obrta (u Bribiru ih je ugašeno gotovo 50%), te visoka stopa nezaposlenosti reflektiraju se na raspoloženje i ponašanje mještana, jer više od pola stanovnika Bribira od svojih prihoda ne može zadovoljiti svoje egzistencijalne potrebe. Mjesni odbor ima svoj program rada, osluškuje potrebe stanovnika i nastoji ih zadovoljiti. Što ste do sada, na njihovo i vlastito zadovoljstvo, uspjeli realizirati, a što ne? Zahvaljujući vrlo dobroj suradnji s načelnikom općine i općinskim vijećem, te u skladu s financijskim sredstvima koja su nam na raspolaganju, članovi MO Bribir uspijevaju realizirati svoje planove u velikoj mjeri. Na temelju plana za 2011. godinu sanirane su i asfaltirane neke nerazvrstane ceste, popravljeni potporni zidovi koji su ugrožavali promet i sigurnost mještana, sanirana gradska rasvjeta. Od kapitalnih investicija za Općinu i MO Bribir 6 Glas Vinodola financijska sredstva na saniranju štete na Domu kulture, pa se zbog toga nisu mogli napraviti svi planirani radovi. Ista stvar će se dogoditi i u 2012., jer se sanira šteta na Sokolani koja je nastala uslijed orkanske bure koja je puhala 11.02.2012. i zbog toga sve planirano u ovoj godini neće moći biti napravljeno. izdvojio bih izgradnju (nadogradnju) kanalizacije Vrba-Stokolin. Za ovu godinu planirana je sanacija groblja (ulaz u groblje, sanacija stepeništa i proširenje groblja), uređenje šetnice od Velih do Malih vrata, uređenje parkirališta ispred ljekarne, proširenje gradske rasvjete, te daljnja sanacija lokalnih nerazvrstanih cesta i potpornih zidova. U 2011. godini utrošila su se znatna Kakva je komunikacija s predstavnicima u općinskom Vijeću i zastupaju li oni kvalitetno, prema Vašem i mišljenju mještana, interese Bribiraca u tom tijelu? U općinskom vijeću interese Bribiraca zastupa šest vijećnika (po prvi puta manje od polovice ukupnog broja vijećnika). Vijećnici Bribira vrlo dobro zastupaju interesa Bribira, ali zbog višegodišnjeg smanjenja sredstava u proračunu teško je nešto više napraviti. Nezaposlenost, nedostatak radnih mjesta, teška gospodarska situacija, Ispravak teksta objavljenog u Glasu Vinodola broj 17. U objavljenom 17. broju Glasa Vinodola, na stranici šestoj u rubrici Aktulano: „Pet pitanja“ zbog redaktorske intervencije u pisani odgovora Darka Jerčinovića, predsjednika MO Drivenik, došlo je do nenamjerne pogreške kojom je bitno izmijenjen smisao njegova odgovora. Redakturom teksta odgovora, dogodilo se da je umjesto (ne adaptirana), napisano (adaptirana je) i u tom smislu afirmativni smisao dat je i ostatku rečenice, odnosno odgovoru kojeg uz ispriku čitateljima i gospodinu Darku Jerčinoviću, prenosimo u originalnoj verziji: Na pitanje: Kada ste stali na čelo MO Drivenik kakav ste program i koje zadatke postavili i s tim u vezi što ste do sada uspjeli realizirati, a što ne, odgovor gospodina Jerčinovića je glasio: „Po formiranju vijeća Mjesnog odbora donesen je program rada Mjesnog odbora za 2011. god. Pomalo zahtjevan ali realan što se tiče našeg mjesta i samih Driveničana. Napr. adaptacija crkve sv. Dujma jedina ne adaptirana u našoj Općini, izrada projekta za zatvaranje četverostaznog boćališta B.K.Drivenik, saniranje i uređenje izvorišta i perila va Driveniku, saniranje i saniranje i asvaltiranje nerazvrstanih cesta,staru školu u Gradu Driveniku dati u najam i staviti je u funkciju, izgradnja magistralnog voda sustava kanalizacije, to je dio plana i usmjeren na bolji standard života u našem Driveniku. Mali dio plana je ispunjen a nadamo se ispunjenju i drugih planova za bolji i kvalitetniji život u našem mjestu.“ Paraglajding dobio adresu u Triblju kako se sa svime time nose stanovnici Bribira? Može li nekako pomoći Mjesni odbor? Primjedbe Mjesnog odbora teško se usvajaju, jer su potrebe u sva 4 mjesna odbora velike, a sredstva nedostatna. Za razliku od nekih lokalnih jedinica samouprave Vinodolska općina mjesnim odborima ne izdvaja sredstva kako bi mogli zadovoljiti najosnovnije potrebe mjesta. N akon uspješne registracije letjelišta Tribalj za što se četiri godine borio Parajedriličarski klub »Flumen« iz Rijeke, Turističkoj zajednici Vinodolske općine paraglajding će moći uvrstiti u svoju turističku ponudu. I dosad se znalo za letjelište Tribalj a sa uzletišta je na godinu znalo poletjeti nebom više od 1.500 paraglajdera. Predsjednik PJK »Flumen« Marko Hrgetić najavio je brojna događanja u Triblju,poput otvaranja škole paraglajdinga za strance i ispite za pilot. U lipnju će klub organizirati »Vinodol U cijeloj općini, čak i na Općinskom vijeću, čuju se komentari kako Mjesni odbori nisu u jednakom položaju, odnosno da su neki favorizirani i pruža im se više nego nekim drugima, itd. Smatrate li i Vi da je tako? Na žalost, moram konstatirati da je MO Bribir, kao najveći mjesni odbor u Općini, u podređenom položaju u odnosu na ostale mjesne odbore u Općini, jer po svojoj površini i broju stanovnika ne dobiva sredstva proporcionalno, već se sredstva za sve mjesne odbore dodjeljuju podjednako kako bi se mogla uložiti u infrastrukturne objekte. Osam četvornih metara krova, dovoljno za proizvodnju struje S avjetovanje o fotonaponskom sustavu, koje su u Narodnoj čitaonici i knjižnici u Bribiru organizirali OPM Koncept, Poduzetnički centar Vinodol i Dječji vrtić »Cvrčak i mrav« iz Triblja, bilo je prilika da se sazna više o dostupnim rješenjima pretvaranja sunčeve u električnu energiju. Poznato je da Europska unija, preko svojih fondova, potiče korištenje obnovljivih izvora energije i s time u vezi nudi i poticajna sredstva za postavljanje fotonaponskih sustava u kućanstvima. Tvrtka OPM Koncept, koja se bavi projektiranjem i realizacijom fotonaponskih sustava, prezentirala je nekoliko svojih modela suradnje s vlasnikom kuće u proizvodnji i prodaji struje. Prema jednom, vlasnik kuće ne mora uložiti niti kunu u cijeli projekt. OPM postavlja opremu, a nakon otplate investicije, nakon šest godina, dobit od prodaje električne energije dijeli po pola s vlasnikom. Drugi je model kada vlasnik kuće sam ulaže u fotonaponski sustav i proizvedenu struju posredstvom OPM-a prodaje. Prema trećem modelu vlasnik sam proizvodi i prodaje struju HEP-u. U konačnici, kada se investicija isplati i završi rok dobivanja poticaja, vlasnik kuće koristiti proizvedenu struju koliko mu je potrebno, a višak prodaje HEP-u po cijeni po kojoj je HEP prodaje građanstvu. Academy Open« u sklopu kojeg će se održati natjecanje Hrvatske paraglajderske lige i promocija uzletišta. Paragliding događanja,svakako će utjecati na bolju i veću posjećenost Vinodolu, jačanju imidža turizma u Vinodolu i šire. Bit će to još jedna doprinos promociji aktivnog turizma Hrvatske, doprinos razvoju športskih programa, obogaćivanju turističke ponude regije i produženju turističke sezone, smatraju u Turističkoj zajednici Vinodolske općine. Z. Kleva Potvrda o registraciji letjelišta Glas Vinodola 7 Kolumna POJAM SREĆE I NESREĆE – po domaću N ikada nisam u potpunosti uspjela razumjeti definiciju pojma sreće i nesreće, po našu, bribirsko-vinodolski. Jasno se sjećam da je moja nona, ili kako bismo mi rekli, stara mat, često govorila kako „sreće nema, pa nema“. Nisam ni pokušavala shvatiti što joj to znači, jer mi se činilo da je kod nas sve u granicama nekakve normale. No nedavno sam se malo zamislila, jer moja mama isto tako često običava reći kako „mi nemamo sreće“, a to isto ponavlja i naša susjeda, teta Milka. Mi jadni „nimamo sriće“, često zna govoriti, a istu sam rečenicu čula stotine i stotine puta od svojih mještana, rodbine, prijatelja s kojima je, barem se meni tako čini, baš sve u najboljem redu. Moj dobar prijatelj pak, koji je nedavno doživio lakši moždani udar i proboravio u bolnici nekoliko mjeseci, a posljedice su vidljive na lijevoj polovici tijela–lijeva noga i ruka su mu nepokretne, teško govori… rekao mi je da je „imao sreće“ jer je ostao živ!? Slično je komentirala moja mama kada nam se ove zime za onih orkanskih naleta bure za vrijeme kojih sam gotovo povjerovala u smak svijeta – zapalio dimnjak, od njega krov kuće, a prilikom gašenja je upropašteno nekoliko soba, namještaj, parketi. Tada je govorila kako smo “imali sreće“ što je naš susjed Darko vidio iskre i nazvao nas pa smo požar uspjeli, zahvaljujući brižnim i brzim vatrogascima iz Javne vatrogasne postrojbe Crikvenica i DVD-a Bribir, ugasiti „na vrijeme“… Sada uporno i naporno razmišljam kako to mi definiramo sreću i nesreću? Kad je sve u redu i živimo bez nekog većeg stresa, imamo krov nad glavom, nismo gladni, ali se baš ne kupamo u nekom, ne znam kakvom bogatstvu i ne znam kakvim radostima–nemamo sreće. Kad nam se dogodi tragedija i preživimo je, imamo sreće!? Tragom toga krenula sam internetom potražiti definiciju sreće. Wikipedija među ostalim kaže: „Sreća, užitak i zadovoljstvo su emocionalna stanja u kojima smo zadovoljni. Definicija sreće je jedan od najvećih psihologijskih problema. Predložene definicije uključuju slobodu, sigurnost, položaj u društvu, Piše: Željka Jurčić-Kleković materijalna dobra, unutarnji mir i tako dalje. Moguća definicija bi mogla biti da je sreća stanje u kojem ljudi ponašanjem dolaze do suprotstavljanja vanjskim silama koje bi inače dovele do nesreće (tuge). Druga definicija govori da je sreća trajno, pozitivno emocionalno stanje koje uključuje smireno zadovoljstvo svojim životom, ali i aktivno zadovoljstvo i postignuća.“ Negdje sam pročitala i to da je „sreća osjećaj, a osjećaji nisu nešto što nas trajno drži. Sreću osjećamo pri ispunjenju neke želje koja nam je jako važna. Sreća, dakle, ne postoji izvan nas i naših želja pa na vlastiti osjećaj sreće možemo utjecati tako da promijenimo svoje želje.“ Želimo li biti sretni, moramo ostvariti svoje želje, a tajna je sretnih ljudi u tome što ŽELE OSTVARIVO! Sreća na bribirski način je izbjegnuta smrt i tragedija većih razmjera, u trenucima kada ti se događaju loše stvari. Odsutnost sreće je odsutnost tragedije i miran, prosječan život… Kako smo mi sami jedini stup i kriterij onoga što će nam se događati u životu, predlažem da pokušamo sreću ne definirati kroz autodestruktivne oblike ponašanja. Tako će nas možda češće pohoditi, slušati i pratiti na našim putovima ostvarenja iste. Dokazano je da se misli materijaliziraju. Tko misli da je sretan, uistinu postaje sretan… Krenimo, dakle! Objavljena fotomonografija o Hrvatskoj Z ahvaljujući g. Peteru Fuchsu, a u suradnji s Turističkom zajednicom Vinodolske općine i Poduzetničkim centrom Vinodol koji su potkraj lipnja u Vinodolu bili domaćini novinarima–bračnom paru Sieckmeyer iz Njemačke, u fotomonografiji o Hrvatskoj objavljen je tekst s fotografijama Vinodola kao zasebna cjelina. Njemački novinari Doris i Jürgen Sieckmeyer svake godine posjećuju jednu državu o kojoj pišu, fotografiraju je, a potom i objave fotomonografiju. U 2011. godini odlučili su se za pripremanje i objavljivanje fotomonografije o Hrvatskoj. U studenom 2011. godine fotomonografija pod nazivom “HRVATSKA–KROATIEN–CROATIA– EUROPA” izašla je iz tiska (tekst je na hrvatskom, njemačkom i engleskom jeziku). 8 Glas Vinodola Zanimljivo je da je među posebno istaknutim cjelinama, poput npr. Velebita, Zagreba, Dubrovnika, Paga, Raba, Lošinja, Opatije i Rijeke posebno istaknut i Vinodol, na pet stranica. Prilikom gostovanja novinarski par posjetio je Etno hotel Balaturu, Vagabundinu kolibu, drivenički kaštel, Tribaljsko jezero, vidikovce… Sudjelovali su i na Smotri folklora u sklopu Petrove u Bribiru. “Naravno, u Hrvatskoj ima masovnog turizma, ali i sasvim dovoljno šarmantnih, čarobnih krajeva za individualni turizam, poput Vinodola...” ističu autori teksta. 224 stranice fotomonografije “Hrvatska–Kroatien – Croatia–Europa” podijeljeno je na šest poglavlja u kojima autori slikom i riječima donose ugođaj Hrvatske kao cjeline, a potom i njezinih dijelova. Autori teksta u knjizi su Doris Sieckmeyer i Thomas Debelić, a autor fotografija Juergen Sieckmeyer. Knjigu je objavila njemačka nakladna kuća Seltmann iz Luedenscheida, a tekst je na engleski preveo Reinhold Tyrach. Doris i Juergen Sieckmayer žive u Kölnu, a zajedno objavljuju knjige, putopise i ratna izvješća iz cijeloga svijeta. Thomas Debelić također živi u Njemačkoj. Iris Bruketa Oko nas Novi obrt u Triblju U Triblju je počeo je s radom Librus – obrt za uslužne djelatnosti koji su otvorile dvije mlade poduzetnice, Vedrana Košćić i Dunja Ropac, s nadom i željom za poboljšanje i povećanje raznovrsnosti djelatnosti u Vinodolskoj općini. Od usluga koje nudi obrt Librus ističemo one informatičke: upravljanje računalnom opremom i sustavom, savjetovanje u vezi s računalima, potom računovodstvene i knjigovodstvene djelatnosti, obradu podataka, ispitivanje tržišta i javnog mnijenja, web dizajn te ostale srodne djelatnosti. Prostorije obrta Librus nalaze se u Triblju, Ulica Podsopalj Drivenički 13. Kontakt: 099/214 67 82 e-mail: [email protected]. PČELARIMA POGODNOST KUPOVANJA U NEPOSREDNOJ BLIZINI Č lanovi Pčelarskoga društva „KUŠ“, koje aktivno djeluje sedmu godinu na području Grada Crikvenice i Vinodolske općine sa sjedištem u Grižanama, ovih su dana ugodno iznenađeni saznanjem da je u središtu Bribira početkom ove godine otvoren prodajni centar u kojemu pčelari mogu kupiti sve potrepštine vezane uz pčelarstvo. Centar pod imenom „APIS MEDITERAN“ d.o.o. vodi simpatična Ester Bojanac, čija se obitelj bavi pčelarstvom. Kako smo se i sami uvjerili, u prodavaonici nude svu opremu za pčelare kao i pčelarske proizvode s područja Primorsko-goranske županije. Do sada su pčelari s ovoga područja, pa i oni iz Senja i s otoka, morali po pčelarske potrepštine odlaziti u Rijeku ili čak i dalje te se izlagati većim troškovima. Sada su im sve one nadohvat ruke u Bribiru kao i svi potrebni lijekovi za suzbijanje pčelinjih bolesti. U „Apis Mediteran“ centru pčelari mogu dobiti stručne informacije i savjete o suzbijanju bolesti kod pčela adekvatnim lijekovima provjerenima putem veterinarskih institucija. Posebna novost je mogućnost uključivanja u poticajne programe. Pčelari Vinodola će odsada biti čvršće povezani s Pčelarskim savezom s kojim ovaj Centar usko surađuje. Zlatica Balas Glas Vinodola 9 Oko nas DOM ZA STARIJE I NEMOĆNE BRIBIR Rijetko prisutan standard njege osoba treće dobi U Ulici Štale u Bribiru, na broju 29, živi mirno i zadovoljno Marija Babić. Svoj dom u Babić Dolcu na Velebitu kod Oltara zamijenila je toplijim, ugodnijim smještajem u Domu za starije i nemoćne osobe–Vlastelić. „Ovdi je meni lipo, ja sam se naviknula. Samo sam rekla da mene u Liku više ne vraćaju. Ja sam se naživila u snigu.“ Marija Babić sa suprugom je živjela na Velebitu do 73 godine. Ostala je sama. „Sinovi me zovu k sebi u Rijeku, a ja nisam naučena da živim u Rijeci i da budem sama dok moji sinovi svi rade, meni je ovdi lipo!“ Dom je plod petnaestogodišnjeg iskustva sa starijim i nemoćnim osobama To je samo jedan od mnogobrojnih sličnih dojmova o tom boravištu kakvi se mogu čuti u Domu gospođe Gordane Vlastelić. Iz njezina dugogodišnjega iskustva u pružanju zdravstvene njege starijim i nemoćnim osobama, prije tri godine izniknula je suvremeno opremljena, stručno vođena socijalno-zdravstvena ustanova, kakva se i u mnogo većim sredinama rijetko pronalazi. U Domu se danas nalazi dvadesetak starijih osoba, uglavnom oslabljenih psihičkih ili fizičkih sposobnosti. Riječ je o ljudima koji su „Mi smo malo ‘mimo zakona’“, odgovara Gordana Vlastelić na pitanje „koliko je tog osoblja“!? Prema zakonu, kaže nam, treba jedna medicinska sestra i tri njegovateljice. „Mi imamo četiri sestre, dvije njegovateljice i fizioterapeuta. S time da vikendima to treba popunjavati jer su dvije u smjeni ujutro, dvije popodne i jedna tijekom noći. Liječničke usluge pruža nam doktorica Olga Antonić Dukić, a moguć je i dolazak specijalista. Ako je potrebno naravno i crikveničke hitne pomoći. Gordana Vlastelić - njeguje one kojima je njega potrebna od 1993. godine doživjeli lomove udova i time oslabili sposobnost kretanja ili su zbog oslabljenih mentalnih sposobnosti u nemogućnosti sami skrbiti o sebi. Osigurana potpuna zdravstvena njega Njega stanovnika ovoga Doma osigurana je 24 sata, doznajemo od vlasnice ustanove Gordane Vlastelić. Na raspolaganju su im njegovateljice, medicinske sestre, fizioterapeut, koji je u Domu svaki dan osim vikendom. U društvu je ugodnije biti za trpezom a i apetit je bolji 10 Glas Vinodola Obiteljska tvrtka–jamstvo kvalitetnog rada Dom za starije i nemoćne osobe Gordane Vlastelić njezin je poduzetnički pothvat realiziran ulaganjem 260 tisuća eura. Kreditno zaduženje u koje se morala upustiti, subvencijom kamate na njega, olakšala joj je dijelom i Vinodolska općina. U ustanovi su zaposlene njezine dvije kćeri Edita, medicinska sestra i Elena, fizioterapeutkinja. Pored rada u domu, Ustanova za zdravstvenu njegu pokriva velik teren Općine Vinodolske, Novog Vinodolskog i Grada Crikvenice. I na tom terenu do izražaja dolazi upravo rad Edite i Elene. Ponekad se radi i 12 sati Elena već osam godina radi s majkom i na terenu pruža fizioterapeutsku njegu. Radi se o kondicijskim vježbama nakon moždanog udara ili lomova kukova, što je najčešći slučaj, te o rekreacijskim radi poboljšanja pokretljivosti. I Edita radi na terenu i pruža potrebnu medicinsku njegu, kupanje, previjanje i duge medicinske usluge. Dinamika, vrsta njege, objašnjava, radi se po nalogu liječnika, za svaku osobu koju se posjećuje u njezinu domu. Takvih je osoba više od stotinu, a svi uglavnom imaju 70, 80 pa i 90 godina. „A ima i djece“, dodaje Elena, „koja slome nogu ili ruku i to su gotovo redoviti pacijenti koje obilazim i priličan ih je broj. Na terenu se ponekad ostaje i do kasnih poslijepodnevnih i večernjih sati, jer teren je velik, područje Grada Tekst i fotografije: Zdravko Kleva Edita Vlastelić, medicinska sestra Novog i Vinodolske općine je veoma raštrkano.“ Upiti za slobodno mjesto u domu su stalni Pohvale na uvjete boravaka u Domu, a posebice na rad zaposlenika ove ustanove, koji ujedno obavljaju kućnu njegu, nezaobilazan su dio razgovora o toj ustanovi. Dobar glas daleko se čuje pa su s time u vezi i upiti za smještaj u domu stalni. Katarina Čor, u svojoj kući pazi tetu koja je navršila 96 godina. Ne može, priznaje, pronaći pravu riječ kojom bi izrazila zadovoljstvo i oduševljenje Elenom Vlastelić koja već petu godinu, tri puta na tjedan nepokretnoj starici pruža svu medicinsku njegu Elena Vlastelić - fizioterapeutkinja i pomoć. „Njezin osmijeh, ljubaznost i umiljatost kada prilazi bolesniku… Ja za to nemam riječi. Ona odmah pita kako je, boli li je što i bolesniku je odmah nekako lakše, jer vidi da je došao netko tko mu dobro želi“, govori gospođa Katarina. „Onda“, nastavlja, „na primjer ako teta spava, ja rečem, Edita, neka spava, dođi ti drugi dan… Ne, ne, ja ću je probuditi, kaže Edita, pa neka onda poslije nastavi spavati. To je pohvalno“, zaključuje. „Netko bi rekao: pa dobro ako spava, ja idem.“ Moderna opremljenost i udobnost na visokoj razini Dom za starije i nemoćne osobe u Bribiru prostire se na 300 četvornih metara. U njemu je opremljeno 6 dvokrevetnih soba i dvije trokrevetne (tri u prizemlju i dvije na katu). Sve su sobe opremljene TV prijemnicima. Na svakom katu postoji sanitarni čvor, a u prizemlju je blagovaonica i kuhinja. Na katu je ured u kojemu je smještena priručna apoteka i iz kojega se videonadzorom promatraju svi korisnici u sobama. Korisnicima su na raspolaganju veliko dvorište i dvije velike sunčane terase. Cijena mjesečnoga boravka i zdravstvene njege iznosi pet tisuća kuna po korisniku. Starim i nemoćnima pomaže i Općina Uslugu zdravstvene njege u kućama Ustanova Vlastelić pruža kroz ugovor s HZZO-om koji i podmiruje troškove. Međutim, i jedinice lokalne samouprave na čijem prostoru uslugu pružaju, dijelom ih sufinanciraju. Prema standardu HZZO-a, objašnjava gospođa Vlastelić, za neku vrstu bolesti propisano je, primjerice, pružanje njege tri puta na tjedan, a potrebno je objektivno, svaki dan obići i pružiti zdravstvenu njegu, previti rane, oprati neku osobu. U tom slučaju pomažu jedinice lokalne samouprave, konkretno Općina vinodolska pa i Grad Novi Vinodolski, u takvim okolnostima redovito pomognu sufinanciranjem, dok primjerice Crikvenica to ne čini, iako je na njezinom području najviše takvih slučajeva. Marija Babić Glas Vinodola 11 Obljetnica Pet godina „Malog vrtića za velika djela“ D ječji vrtić „Cvrčak i mrav“ potkraj siječnja ove godine obilježio je petu godinu svog osnutka. U toj predškolskoj ustanovi, sve do školskih klupa, rastao je nemali broj djevojčica i dječaka iz Vinodolske općine. Za bezbrižno djetinjstvo, u društvu vršnjaka, brinu se s velikom odgovornošću odgajateljice, stručni tim i pomoćno-tehničko osoblje. Svi oni djeci daruju punu pažnju, beskrajno strpljenje te se trude da polaznici steknu navike i znanja koje će im pomoći kasnije u životu. Odrasli čine sve da svakom djetetu vrijeme provedeno u ovom vrtiću ostane u neizbrisivom sjećanju te da se sadašnji i budući polaznici s toplinom u srcu sjećaju vremena provedenog u druženju s vršnjacima. Inicijativa sazrijevala sedam godina Odlukom Općinskoga vijeća od 29. siječnja 2007. godine Vinodolska je općina postala osnivačem predškolske ustanove Dječji vrtić „Cvrčak i mrav“. Sjedište vrtića je u Triblju iz kojega je 1999. godine i potekla inicijativa za njegovo osnivanje. Godine 2000. članovi MO Triblja prihvaćaju inicijativu tadašnjeg predsjednika Roka Brozovića da se otvaranje vrtića u Triblju uvrsti u program rada MO-a. Isti je prijedlog stavljen na odlučivanje pred vijećnike Općinskoga vijeća, no tadašnji oporbeni vijećnici nisu ga poduprli. Smatrali Roko Brozović 12 Glas Vinodola su nepotrebnim otvarati vrtić jer je u Bribiru već postojalo područno odjeljenje Dječjeg vrtića „Radost“ iz Crikvenice, prisjeća se Roko Brozović, sadašnji predsjednik Upravnog vijeća vrtića „Cvrčak i mrav“. Ipak, kazat će, činjenica je da su bribirska djeca bila zbrinuta u tom područnom odjeljenju, no za djecu sa zapadnoga dijela općine mjesta nije bilo, pa je inicijativa bila opravdana. Nju je kroz provedenu anketu, poduprlo 35 roditelja djece iz Tirblja, Grižana i Drivenika. Vrtić smješten tik uz školu Novoosnovanoj Ustanovi za predškolski odgoj i naobrazbu „Cvrčak i mrav“, sa sjedištem u Triblju, aktom o preuzimanju pripojeno je područno odjeljenje Vrtića „Radost“ u Bribiru, a ravnateljicom je imenovana Dajana Jerčinović. No svemu tome je prethodilo traženje adekvatnog prostora za vrtić u Triblju, prisjeća se Roko Brozović. „Našli smo ga u sklopu osnovne škole, a Županija kao vlasnik nam je izašla u susret i odobrila prenamjenu i uređenje tih prostorija. U proračunu smo tada, opet uz uvjeravanja i žestoke rasprave, uspjeli zaokružiti sredstva na 700 tisuća kuna. S time smo mogli započeti uređenje tog prostora. Početna financijska konstrukcija je bila oko 1.100.000 kn međutim s prenamjenama i na školskoj zgradi, opremanjem i kupnjom namještaja za vrtić, u čemu nam je pomogla i Županija, konačni troškovi su dosegnuli iznos od 2 milijuna kuna. U tom matičnom objektu u Triblju i podružnici u Bribiru tada je radilo 10 zaposlenih i bilo je upisano 45 djece.“ Vrtić s misijom Danas o 76 najmanjih stanovnika Vinodolske općine, u jednoj jasličkoj i tri vrtićke skupine u Triblju i Bribiru, brine 16 zaposlenih. Riječ je o Tekst i fotografije: Zdravko Kleva S lijeva stoje - odgojiteljice Aleksandra Prijić Paladinić, volonterka Edita Bodrozić, Ana Šimić i ravnateljica Dajana Jerčinović ambicioznom, stručnom osoblju, posvećenom odgojnom radu koji neprestano metodički i sadržajno obogaćuje. Samo dvije godine nakon osnutka, vrtić je dobio međunarodni status internacionalne Eko-škole (vrtića). U radu s djecom uvedeni su eko sadržaji i time je vrtić preuzeo vodeću ulogu u prenošenju svojih eko odgojnih iskustava vrtićima u okruženju. Godine 2010. vrtić „Cvrčak i mrav“ predstavio je svoj rad na 1. međunarodnoj Za potrebe funkcioniranja Dječjeg vrtića „Cvrčak i mrav“ u 2012. godini iz općinskog proračuna izdvojeno je 1.650.00 kuna. Vinodolska općina od samog osnutka vrtića sudjeluje u troškovima vrtićkih programa i u visini participacije među najboljima je u Županiji. Na sjednici Općinskoga vijeća održanoj 19. prosinca 2011. godine donesena je odluka o izmjeni i dopuni odluke o visini participacije iz 2006. godine, prema kojoj je promijenjena visina participacije Općine i udjela roditelja. Vrsta programa Ekonomska cijena Sufinaciranje od strane Vinodolske općine Postotak Participacija roditelja Postotak Jaslički program 10 sati 3.721,06 kn 2.921,06 kn 78,5% 800,00 kn (prije 710,00) 21,5% (prije 19%) Vrtićki program 10 sati 2.593,27 kn (prije 2.102,33) 1.853,27 71,5% 740,00 kn (prije 680,00) 28,5% (prije 25%) Vrtićki program 5,5 sati 2.112,08 (prije 1.507,13) 1.562,08 74% 550,00 kn (prije 500,00) 26% (prije 23%) Glas Vinodola 13 Obljetnica konferenciji „Vaspitanje i obrazovanje predškolskog deteta u kontekstu strategije održivog razvoja“ u Beogradu, kao jedina eko predškolska ustanova iz Hrvatske. U posljednje dvije godine uz potporu osnivača, sponzora i vlastitim angažmanom, vrtić je uspio urediti svoje vanjske prostore na obje lokacije. Ove godine bit će postavljena igrala na dječjim igralištima. Time je zaokružen pothvat vrijedan oko 350 tisuća kuna koji je u većoj mjeri financirala Vinodolska općina, ali su radom, materijalom i stručnim angažmanom pomogli i sponzori vrtića tzv. eko-kumovi koje je ova ustanova okupila oko sebe kako bi strateški planirali ekološke aktivnosti za vrtić i proširili ih na području općine. Razmišljajući o kvalitetnoj edukaciji odgojnog i stručnog osoblja, vrtić je bio jedan od inicijatora okupljanja stručnih timova predškolskih ustanova u okruženju. Cilj je bio umrežiti znanja, sposobnosti, posebnosti i kvalitetu triju ustanova (DV „Fijolica“ Novi Vinodolski, DV „Radost“ Crikvenica i DV „Cvrčak i mrav“ Tribalj) i ta znanja ponuditi svim zainteresiranim zaposlenicima. Taj model stručne i kolegijalne suradnje jedinstven je u Hrvatskoj i ovi ga vrtići s ponosom predstavljaju na najvažnijim stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. U sklopu stručnih tema pokrenuli su i edukaciju za građanstvo gdje uz suorganizaciju s eko-kumovima nude najnovije spoznaje iz tematike održivoga razvoja. Održana su dva predavanja s temama: alternativni izvori električne energije–solarne i fotonaponske ploče te gradnja tzv. samoodrživih kuća. Zaposlenici čine sve kako bi opravdali svoju misiju i moto „Mali vrtić za velika djela“. Opet nedostaje mjesta Iskorak u standardu organiziranoga predškolskog odgoja od nemjerljive je važnosti za stanovnike Vinodolske općine, posebice mlade, radno aktivne bračne parove. Mogućnost davanja djeteta na čuvanje u suvremeno opremljenu i stručno vođenu 14 Glas Vinodola Vrtić Tribalj - najmlađa grupa ustanovu, velik je poticaj zadržavanju mladih parova na tom području i pretpostavka njegove demografske vitalnosti. I premda se prije pet i više godina činilo nepotrebnim i neopravdanim osnivanje vrtićke ustanove, danas u Vinodolskoj općini ponovno ima djece predškolske dobi za koju manjka mjesta u vrtićima i zbog koje treba širiti kapacitete. S time u vezi u planu je uređenje novih prostora za boravak jasličke i vrtićke djece u staroj osnovnoj školi Blaškovići. Projekt je izrađen i trenutačno se, doznajemo, vode aktivnosti oko pribavljanja ostale dokumentacije. Stara škola u Blaškovićima - budući vrtić Maškare 2012 Mačkare, krabunosi, krabulje U druge za očuvanje narodnih i mesopusnih običaja u Bribiru, Grižanima, Triblju i Driveniku ni ove godine nisu zakazale pa su još jednom potvrdile onu staru „Bolje da nestane selo nego običaji“. I tako, kao što je običaj, tjedan poslije blagdana Sveta tri kralja, a neki i prije, počinju u Vinodolu s maškaranim druženjima, tancima, paradiranjima. Tradiciju maškaranih običaja u Vinodolu svake godine prisvajaju novi naraštaji. Počinje se s maškaranim, krabunosnim čajankama za djecu, koje nikada ne izostaju u Triblju. “ Mala sloga“ stalna je pratnja velikih krabunosa, a isto se događa i u Driveniku gdje „Galebi“ nastavljaju tradiciju svojih uzora iz Glazbe Drivenik. Tradicionalni, 7. griški krabunoški susreti, nažalost, zbog jake bure i veoma niske temperature nisu održani. Ipak, bilo je maškaranih susreta po susjednim općinama i gradovima. Bribirska parada te griška Centralna glazba i skupina „Zbrda zdola,, prodefilirali su i na Riječkom karnevalu. Hladno vrijeme je za ovogodišnjih mesopusnih dana dosta toga odgodilo i učinilo mesopust manje posjećenim nego ranijih godina. No, na kraju svaki je pust ipak dobio svoje: uredno mu se sudilo i na kraju–presudilo. Krabunos - “Zbrda zdola” Gradska glazba Drivenik Bribirska parada Sloga Sušik - Tribalj Glas Vinodola 15 Interview MARIJAN MAVRIĆ, VINODOLSKI SLIKAR, GRIŠKIH I SELAČKIH KORIJENA Vinodol u bojama radosti i optimizma Grižane – Vinodolski slikar Marijan Mavrić, čiji su korijeni po ocu iz Grižana, a po majci iz Selca, slika Vinodol, njegove vedute i motive, ljude i kućice, bojama radosti i optimizma. I kada se gledaju njegove slike, često vrištećih, a onda smirenih boja, podsjećaju na razigrane bečke valcere. Za Mavrića je Nikica Sečen, ravnatelj Dječjeg doma Selce, ustvrdio: “On slika, ne iz profesije već unutarnje potribe, u duhu, veselin ritmon, i te slikčine, kako im od milja tepa, izgledaju kao da one rišu njega, a ne on njih. Mavrić živi slikarstvo, ono mu vraća poštenim životom”. Marijan Mavrić rođen je u Selcu. Grafičku školu završio je u Zagrebu, a prvi put se predstavio 1966. godine na skupnoj izložbi u okviru Slikarske kolonije u Biogradu na moru. Od 1977. godine član je HDLU, a potom i HDLU Rijeka. Svoju prvu samostalnu izložbu imao je 1977. godine u Crikvenici i do danas je održao više od stotinu samostalnih izložbi u domovini i inozemstvu i bezbroj skupnih. Njegovi brojni radovi i danas krase mnoge javne prostore. Osim slikarstva, bavi se i grafičkim dizajnom. Ima status samostalnog umjetnika. Marijan Mavrić već osam godina slika u svojoj slikarskoj radionici u Staroj školi u Grižanima, u kojoj smo razgovarali s njim, okruženi slikama, bojama i stvaralačkim nemirom, ali i duhom nekih davnih vremena, jer ta škola je povijesni spomenik kulture. - Vinodol mi puno znači. Uvijek kada sam prije dolazio s nekim ljudima na izlet u Grižane, osjećao sam da sam došao doma. Kao dijete od pet šest godina s mojom babom Marijom dolazio sam pješice noću preko Stolniča u Grižane, da stignemo u zoru. Baba je obrađivala zemlju, a kad se diglo sunce vraćali smo se natrag. A ja sam samo mislio na trešnje koje smo nosili u Selce za jesti, jer 16 Glas Vinodola bilo nas je petero djece. To se kasnije prekinulo, ali moja stalna želja da idem u Grižane, vukla me ovamo. Valjda sam tu ljubav u genima naslijedio od oca. Ovaj kraj je sasvim drukčiji od morskog. Prije šest – sedam desetljeća svaki metar zemlje se ovdje obrađivao. Sve se crvenilo od te zemlje i to je bilo divno za pogledati. Kako se dogodio Vaš povratak u Grižane? - Pozvali su me Grižanici. Zlatica Balas me je u ime grupe Grižanaca pitala bih li došao raditi u školu . A upravo sam tražio prostor za likovnu radionicu, jer obitelj mi se povećala i u Selcu više nisam mogao slikati. Prije dok sam bio samac cijela kuća mi je bila radionica, a u kantunu sam spavao, a kad su došla djeca, sve se okrenulo tako da sam u kantunu slikao. U Selcu i Crikvenici sam tražio od tadašnjih gradskih čelnika da mi se dodijeli prostor, no očito nije bilo prostora, ali ni razumijevanja. Kad sam došao delati u grišku školu, zatekao sam je u derutnom stanju. Mislim da je i moj boravak ovdje pomogao da se škola počne uređivati. Ovdje sam osmu godinu. Bože, kad mi je Zlatica Balas to ponudila, bio sam presretan. Rekla mi je da me smatraju griškim slikarom i zaista sam sretan ovdje, u ovoj radionici. Slikar sam radnik. Ovdje sam često, ali ne onoliko koliko bih htio biti. Vinodol Vam je postao inspiracija i na neki način opsesija, što se vidi i po slikama. Što Vam Vinodol znači? - Vinodol mi je donio jako puno u slikarstvu. Donio mi je veliko osvježenje, novi osjećaj, želju za delati. Ovdje sam doživio drukčiji pejsaž. Ova planina, koje sam se plašio, daje snagu. Vode i potočići koji teku, rascvjetalo drveće. Sve Tekst i foto: Mira Krajnović Zeljak vrišti od života. Ne bi čovjek rekao koliko je priroda moćna. Vidim i čujem ptice, kojih u Selcu dugo već nisam čuo, lasice, a susreo sam i medvjeda. Očaran sam prirodom i ljudima koji su dio te prirode. Kad sretneš Grižanca na cesti, odmah te poziva u kuću, a u Selcu i Crikvenici, i općenito na obali, to se uglavnom izgubilo zbog turizma. Iz djetinjstva u meni sjećanja su potočić, prelazak preko njega s kamena na kamen… A kad se iz Novog Vinodolskog krene Vinodolom, najprije fasciniraju vinogradi i vino, pa grad na brijegu Bribir s kulom, Grižane sa starim povijesnim spomenicima, Tribalj s jezerom iznad kojeg u izmaglici, kao u oblacima izroni stari Drivenik. Pa onda ljubičasto – plave perunike, pa kamene kućice da bi ih čovjek najradije zagrlio jer one su nekad građene po mjeri čovjeka. Drage su mi kao baba i mati, a svu tu ljepotu s planine gledaju moj djed i otac, koji su sebe uklesali u tu planinu. Tu su i kameni portali, koje treba zaštititi jer nestaju, a tako bogato napravljenih s uklesanim malim Isusićima, iskrivljenih i ponekad naopako napisanih slova, iz čega se vidi da ih je isklesao neuk čovjek. Tu su i grla od štirna, perila, kameni stupi… Taj život bivši dolazi mi kao da se sad događa. Osjećam tu život i slikama dajem i osjećam kao da sad živi, daje čovjeku snagu da živi, a meni u slikartvu puno znači i puno mi daje. To je velika promjena, jer sam puno počeo koristiti boju. “Mavrić i djeca Dječjeg doma Selce”. S domskom djecom imam likovnu radionicu. To mi je veliko osvježenje. Radili ste i s djecom koja u Karlovačkom odmaralištu u Selcu pohađaju Školu u prirodi? - Velik broj djece i nastavnika dolazi u Grižane. Pogledaju stalni postav o Kloviću u prizemlju Stare škole, gdje im pričam o Kloviću i Vinodolu. Dođu pogledati i likovnu radionicu. Djeca tu delaju inicijale – početna slova svojih imena. Ima prekrasnih crteža. Impresionira ih povijest Vinodola, život Klovića, koji je bio suvremenik velikih slikara El Greca, Michelangela, Tiziana i Rafaela. Što planirate dalje? Volio bih napraviti jednu ili više likovnih i likovno–poetskih mapa Vinodola. To ne mogu sam napraviti, morat ću oko toga vidjeti s Vinodolskom općinom. Slikar sam koji ovdje stoji i to bi bile mape Vinodola. Nedavno ste imali izložbu u Gradskoj galeriji u Crikvenici. Koja je bila tema izložbe? - Izložio sam apstraktne slike inspirirane Vinodolom. U njima su i ljudi i cijela kulturna baština Vinodola. I Jurju Koloviću, najvećem svjetskom minijaturistu, porijeklom iz Grižana, pejsaž Vinodola je bio inspiracija na nekim slikama. U galeriji u Staroj školi, uz moju slikarsku radionicu, pokrenuo sam izložbe i to za Martinju minijature, koje izlažu članovi HDLU -a u čast Kloviću, i za 1. maj pod nazivom Glas Vinodola 17 Kultura U Muzeju Grada Crikvenice održava se izložba „Starohrvatska groblja Vinodola“ Crikvenica – U Muzeju Grada Crikvenice otvorena je izložba „Starohrvatska groblja Vinodola“ na kojoj je predstavljen dio bogate vinodolske ostavštine koja se čuva u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskoga primorja u Rijeci. Autorica izložbe je Jasna Ujčić Grudenić, kustosica Pomorskog i povijesnog muzeja iz Rijeke, a kao stručni suradnik sudjelovao je arheolog Ranko Starac. Izložba je otvorena do kraja travnja, a do sada ju je pogledalo oko osamsto posjetitelja. Na izložbi se mogu vidjeti arheološki nalazi iz razdoblja od polovice 8. do kraja 11. stoljeća, odnosno iz vremena ranoga Srednjeg vijeka. Arheološka istraživanja starosrednjovjekovnih groblja potvrdila su prisutnost Hrvata u Vinodolu već u 9. stoljeću te pripadnost ovoga prostora rubnim dijelovima Hrvatske kneževine, koja je tijekom 9. stoljeća obuhvaćala prostor od rijeke Raše u Istri do rijeke Cetine. Materijalna i duhovna baština prvih Hrvata u Vinodolu Na izložbi se posjetitelji mogu upoznati s arheološkim nalazima na četiri starohrvatska groblja Vinodola: Križišće – Veli Dol, Tribalj – Sv. Marija, Tribalj – Njivice i Stranče – Gorica. Najviše izložaka nađeno je na groblju Stranče – Gorica, u zaseoku Semičevići pokraj Triblja, koje pripada među najvažnija ranosrednjovjekovna groblja u Hrvatskoj. Na tom groblju tijekom tri stoljeća pokapali su se stanovnici do danas nepoznatog naselja. U njihovim grobovima pronađeni su predmeti korišteni u svakodnevnom životu te ukrasni dijelovi nošnje i nakit. Svi ti predmeti daju podatke o materijalnoj i duhovnoj baštini prvih Hrvata u Vinodolu, koji su došavši iz pradomovine donijeli sa sobom i staroslavensku mitologiju, koja se prepoznaje i danas u toponimima, odnosno nazivima dijelova krajolika te pojedinim narodnim običajima. Radmila Matejčić pokretač istraživanja Groblje Stranče seže u razdoblje od 8. do 11. stoljeća, a bogatstvom nalaza pripada u red najvrednijih arheoloških lokaliteta ranog Srednjeg vijeka u Hrvatskoj, dok raznovrsnošću i ljepotom predmeta svjedoči gospodarsku i kulturnu povezanost vinodolskog, istočnoalpskog, panonskog i mediteransko – bizantskog prostora. Groblje Stranče – Gorica počela je istraživati Radmila Matejčić 1974. godine, a od 1983. godine voditeljica istraživanja bila je Željka Cetinić. Istraživanja su provođena s prekidima do 1997. godine. U tom razdoblju istraženo je svih 186 grobova, od kojih je više od pola sadržavalo nalaze. Svi istraženi grobovi su kosturni i orijentirani u smjeru istok – zapad. Pokojnici su u grobove polagani u odjeći, uglavnom na leđa s rukama ispruženima uz tijelo. Uz nakit i ukrasne dijelove nošnje, uz pokojnike su se prilagali i raznoliki predmeti koje su upotrebljavali za života. U prošlosti, kao i danas, nakit je bio pokazatelj društvenoga statusa, a pojam lijepoga, kakav se nalazi u starohrvatskom nakitu, održao se do danas. Izloženi nakit, nađen na Stranču, svojom ljepotom i oblicima privlači poglede brojnih posjetitelja. Izložena muzejska zbirka u vlasništvu je Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskoga primorja u Rijeci, koji je lani izdao monografiju Željke Cetinić “Stranče Vinodol, starohrvatsko groblje na Gorici”. Potraga za srednjevjekovnom baštinom Vinodola Izloženo je stotinjak predmeta otkrivenih između sedamdesetih i devedesetih godina prošloga stoljeća – objasnila je na otvorenju autorica Jasna Ujčić Grudenić, a Ranko Starac najavio je u ime Povijesnoga i pomorskog muzeja Rijeka da će se u idućim godinama, u suradnji s lokalnim jedinicama samouprave započeti istraživanje srednjovjekovne baštine Vinodola. Na otvorenju izložbe, uz predstavnike Grada Crikvenice, bili su i predstavnici Vinodolske općine s kojom Muzej Grada Crikvenice ima dobru suradnju, a Općina je uključena u gotovo sve projekte Muzeja koje podupiru i financijski. U Noći muzeja izložbu „Starohrvatska groblja Vinodola“ vidjelo je oko sedamsto posjetitelja, a pokrovitelji su Grad Crikvenica, Vinodolska općina i Auto Čavrak. Inače, izložba je dio programa kojim se Muzej Grada Crikvenice uključuje u obilježavanje 600. obljetnice prvoga spomena Crikvenice. Mira Krajnović Zeljak 18 Glas Vinodola Sport 7. kolo Riječke zimske lige održano u Bribiru Fotografije i tekst: Marko Viduka P rvi put u Bribiru je održana utrka u sklopu Riječke zimske lige i to njezino 7. kolo. Sveukupno je sudjelovalo 40 trkača. Stazom kružnog toka dugačkom 2,05 km, s jakim usponom od oko 700 m trčalo se tri kruga, ukupno 6 kilometara i 150 metara. Pobjednik utrke bio je Slovenac Uroš Taks, vodeći i u ukupnom poretku, s rezultatom 23,23 min. Drugo mjesto pripalo je Blažu Barcu, a treće Bojanu Ivoševiću. U ženskoj konkurenciji 1. mjesto je osvojila Suzana Alberini iza koje je na cilj stigla Veronika Erlić, a treće najbolje vrijeme postigla je Sanda Antunović. Utrka je bila posebno zanimljiva jer su Barac i Slovenac Taks cijelu utrku trčali rame uz rame tako da je pobjednik odlučen u zadnjim metrima. Za KCBT “Bribir 1288“ još su nastupili Zoran Tonković, Ivan Čotra, Josip Jahn i Krešo Glavaš, a dvije trkačice iz Bribira Ljilja Kovač i Josipa Maleković ugodno su iznenadile i bile pravo osvježenje u ovom sportskom događaju. Riječka zimska liga se boduje i ekipno, a trenutačni poredak prije zadnjega kola je sljedeći: 1. mjesto SloCro-Team; 2. mjesto KCBT “Bribir 1288”; 3. mjesto AK Liburnija. Ovo je vjerojatno i krajnji poredak. Utrku su organizirali članovi KCBT “Bribira 1288” uglavnom vlastitim sredstvima i snagama. Poslije utrke nastavljeno je zajedničko druženje u Bribiru uz delicije od pašte koje je pripremio legendarni trkač i vrsni kuhar Zoran Tonković. Kros staza Sama staza od Bribira do Novog Vinodolskog i natrag, koja se proteže uz korito Suhe ričine, kružnog je toka i vrlo je pogodna za trčanje, posebno preko ljeta, jer se hlad spušta već u 17h. Ideja članova KCBT “Bribir 1288” je da se to područje proglasi sportsko-rekreacijskom zonom gdje bi se uredila jedna kros staza. Zamisao je podržalo vodstvo Turističke zajednice Vinodolske općine, ali još se čeka potpora vodstva i stručnih službi Vinodolske općine. Izvještaj sa spomenute utrke objavljen je na najvećem internetskom portalu u regiji koji se bavi tim sportom (www.trčanje.hr) što je odlična promidžba za mjesto i općinu. Blaž i Uroš Veronika, Josipa i Ljilja Krizu osjećaju i sportaši U ovom recesijskom razdoblju sportaši su najgore prošli (smanjenje proračuna i dr). Nažalost, Vinodolska općina nije brojna sportskim društvima i sportašima, a mišljenje je sportaša da se previše „rezalo“, osobito boćarskim klubovima i atletičarima. Sa 70.000 kn sportaši bi preživjeli, s druge strane to općinu neće spasiti. Grad Rijeka za sport izdvaja 10%, Vinodolska općina 2,5% iz proračuna. Konkretan primjer; KCBT „Bribir 1288“ dobio je 7000 kn, kad se odbiju fiksni troškovi, sredstava ostaje za 2-3 utrke, a natjecateljski režim zahtijeva minimalno 12-15 utrka na godinu, naravno ne računajući RZL. Moramo se nadati da će rebalansom proračuna pogreške biti ispravljene, a ujedno pozivam vijećnike da kod ovakvih i sličnih situacija budu informiraniji, inače će doći do gašenja nekih klubova. Iz ovogodišnjega proračuna Vinodolske općine sportu je namijenjeno oko 400 tisuća kuna. Najviše su dobili nogometaši koji su i najmasovniji među sportašima. Tribaljskom županijskom prvoligašu NK »Turbini« pripalo je 265 tisuća kuna. Slijedi Rukometni klub »Bribir« za kojega je rezervirano 50 tisuća kuna, četiri boćarska kluba podijelit će 28 tisuća kuna. Malonogometaši iz Triblja, Klub za cestovno i brdsko trčanje „Bribir 1288“ te Ribolovno društvo Šaran iz Triblja imaju na raspolaganju po 7 tisuća kuna. Glas Vinodola 19 Sport Hoće li ostati u Ligi? S redinom listopada prošle godine Marin Tomljanović postao je novi trener prve momčadi NK Turbine. Ambiciozni tridesetsedmogodišnjak s igračkim iskustvom stečenim u riječkom Orijentu i Širokom Brijegu, samostalni trenerski debi imao je godinu prije na Krku. Tamo je istoimenog četvrtoligaša uveo u treću ligu. Odmah po dolasku u Turbinu, poduzeo je, kako kaže, poteze koji su u tom trenutku bili nužni: ne zaostati za drugim ekipama, ostvariti bodovni učinak, s njime ostati na sredini ljestvice i mirno dočekati stanku te se spremiti, na najbolji način, za proljetni dio prvenstva. Turbini trebaju pojačanja Po samoj gol razlici u jesenjem dijelu prvenstva Prve županijske nogometne lige vidjelo se da Turbina ima iznimno dobru obranu, ali da joj nedostaju oni koji bi prešli sredinu terena i bili prijetnja protivničkom golu. Tu su potrebna rješenja i pojačanje, zaključuje Tomljanović. Turbina je u proljetni dio natjecanja ušla samo s jednim novim igračem, pojačanjem Danielom Seniorska momčad NK Turbina 20 Glas Vinodola udaljili, mislim da bi to bilo sasvim dovoljno za zapaženije rezultate i time bolju poziciju na ljestvici. Volje i želje za to ima, ona je prisutna kod momčadi i to je veliko jamstvo za uspjeh“, kaže Tomljanović. „Ono što sam ja vidio kod igrača jest da su pošteni, da imaju karakter i to su iz utakmice u utakmicu pokazivali.“ Trener seniora NK Turbina Marin Tomljanović - u momčadi prevladava karakter i poštenje Šimićem, povratnikom u Turbinine redove. Tomljanović i cijelo vodstvo Kluba nadali su se da će osigurati dva igrača za pojačanje no zasad od toga nema ništa. Dva pojačanja bila bi dovoljna, smatra trener. „Uz dvojicu, trojicu domaćih dečki, koji bi se priključili momčadi, a koji su se prošlu sezonu zbog ozljeda malo Radimo i trudimo se, ali postoji i faktor sreće „U šest prvenstvenih utakmica koje sam vodio pokazana je želja, volja i borbenost. To je najvažnije. No postoji i faktor sreće koja te nekada pronađe, nekada ne. Ja osobno mogu reći da mi možda ni u jednoj utakmici nismo zaslužili izgubiti, ali to je nogomet. Zato se igra. I meni je najvažnije bilo da su dečki odgovorili na taj prvi zahtjev. Jer ovaj klub i ova uprava, ja im to stalno ponavljam, zaslužuju upravo to. Malo gdje ćete naći da se uprava toliko trudi, odrađuje svoj dio posla i obveza prema igračima i nema razloga da to dečki na terenu ne opravdaju. E sad… bitno je poslije utakmice Foto: arhiva NK Turbina Tekst: Zdravko Kleva izaći i pogledati svakoga u lice i reći: mi smo pokušali, mi smo htjeli i dali smo koliko smo mogli. Kroz treninge smo radili dobro, takvim radom su zadovoljni i igrači i kažu da je bolje da su treninzi čvrsti nego opušteni.“ U Turbini prevladavaju karakter i poštenje O novoj sredini u kojoj se našao trener Tomljanović će reći da mu se svidjela jer u njoj prevladavaju karakter i poštenje, i upravo je to bilo ono presudno što je utjecalo da prihvati angažman u Klubu. „U trenutku kada sam došao i ušao u svlačionicu ja sam dečkima rekao da se borimo za opstanak u ovoj sezoni jer dolazi do reorganizacije lige. Kako se u našem nogometu nikada ne zna za koliko će se momčadi liga smanjiti, četiri ili pet, nama je najvažnije uhvatiti što viši plasman na ljestvici i tako ostati u igri. Mislim da bi ova ekipa, ako se pripremimo dobro i ako ostvarimo neka pojačanja, mogla uhvatiti tu poziciju koja nam osigurava ovaj rang natjecanja, prvu županijsku, odnosno buduću 4. ligu. Juniori Turbine jurišaju na vrh Momčad juniora Turbine prije godinu dana proljetni je dio prvenstva dočekala na začelju ljestvice s 98 golova u svojoj mreži i samo 10 zabijenih u protivničku. Na istom mjestu na ljestvici dočekali su i kraj prvenstva. Na početku proljetnih natjecanja juniori kreću s pete pozicije na ljestvici županijske omladinske lige, iako su prošlu jesen okusili i sam vrh i dugo čvrsto držali drugo mjesto na ljestvici. Mladi Deni Zubčić, kojemu je od početka jesenjega prvenstva povjerena trenerska palica nad juniorskom momčadi, zadovoljan je radom s dečkima. To je mlada generacija, kaže, to su još kadeti koji će zajedno igrati iduće tri godine, što je dobar preduvjet za stvaranje jake, uigrane momčadi. Trener i igrači – sve domaće snage Trener Zubčić u Turbini je počeo igrati nogomet s 9 godina. Ističe da brojnost Trener juniorske momčadi Deni Zubčić - dogodine idemo po naslov! i odaziv igrača na treninge kakvi su sada, nikada nisu bili takvi. „Na treninzima su svi redoviti, bude malo problema sa školom, ali imamo odlične uvjete tako da možemo staviti trening kada želimo, kada se dogovorimo. Dečki su svi domaći, disciplinirani, treniraju bez predaha i s mnogo volje i želje za dobrim rezultatima.“ Napominje i to da županijska omladinska liga nikada nije bila jača. „Svaki od jedanaest klubova svakoga može pobijediti. Tako smo mi na kraju pali na peto mjesto na kojemu smo sada, ali ja se nadam da ćemo na kraju biti na drugoj poziciji na ljestvici. Sljedeće sezone–idemo po naslov!“ Juniorska momčad NK Turbina Pioniri NK Turbina sa trenerom Krešom Ivančićem zbog malobrojnosti ove se godine ne natječu Glas Vinodola 21 Dota od nigda ČA NA MOJ TERET T rejsetih let, za vrime poznate krize va Meriki se zatekli i dva Bribirca. Ko i puno njih, se ako vridni i va najvećoj moći, ostali su bez dela i bili na čudu kako te preživit. Va potribi čoviku sača pade na pamet, pa su se i oni spametili zet klobuk i poć prosto rečeno petljat na poznati Njujorški most Istriwer blizu Bryklinskog tunela. Rasporedili su se tako da jedan ide na jednu, a drugi na drugu bandu mosta. Sako jutro, ko da redu na pravo delo, već na sedan ur našli su se saki na svojen mestu. Kako je tin moston prohajalo puno ljudi, našlo se i onih mehča srca pa bi se kadi ki va klobuk hitil ki cent. Med simi timi našal se jedan gospodin lipo obučen, ne prestar, uglajen, ki je saki dan i jednomu i drugomu hitil va klobuk celi dolar. Napisala Zlatica Balas Punih leto dan dolar je bil siguran va oba klobuka. Nakon toga prošlo nikuliko dan, a ono ni gospodina. Već su se ražalostili, kad ono gre… Bribirac vas srićan kako će opet dobit dolar, ali kad je prošal kraj njega mesti dolara hiti samo dva centa. Večer kad su se obadva našli doma pitaju jedan drugoga: - Sil’ ti dobil dolar od onoga našega gospodina? - Ne! Samo dva centa. - Isto tako i ja. - E, ne more to tako, moran ga pitat ča se dogodilo? Smol’ ča zgrišili? Drugi dan prolazi ona isti gospodin, a Bribirac ga pita: - Gospodine ča se dogodilo da ni više dolara? Ovaj mu ljubazno na engleški odgovori: - Znate, oženil san se i počel delat kuću. - Pa ča na moj teret – jadno mu odgovori Bribirac. 18. Zimski uspon na viševicu U organizaciji Planinarskog društva Strilež iz Crikvenice u siječnju je održan tradicionalni 18. po redu zimski uspon na VIŠEVICU (1428 mnv). Lijepo vrijeme, dobri zimski uvjeti i veselo raspoloženje bilo je i više nego dovoljno da se uživa u prekrasnoj prirodi i još ljepšim vidicima. Na usponu na Viševicu sudjelovalo je ukupno oko 250 planinara iz 19 planinarskih društava iz Primorsko-goranske županije,Ličko-senjske i Grada Varždina. Najstariji učesnik bio je devedesetodvogodišnji Branko Blažević-Brano iz Mrkoplja, član HPD Bijele stijene. Početak staze bio je na raskršću udaljenom oko 400 m od Vagabundine kolibe (864mnv) u smjeru Liča. Na stazi je bilo organizirano dežurstvo članova društva i članova HGSS-a Rijeka. (Staza je dugačka 5,6 km, uspon traje oko 2 sata, a silazak 1 – 1,30 sati.) Ručak je bio organiziran u Vagabundinoj kolibi. Pokrovitelj uspona bila je Turistička zajednica Vinodolske općine. Lista društava sudionika na usponu 1.PD Bakar, Bakar 2.HPD Bijele stijene, Mrkopalj 3. PD Duga, Rijeka 4. PD Glas Istre, Pula 5. HPD Ina-Bjelolasica, Zagreb 6. PK Ivanec 22 Glas Vinodola 7. PD Kamenjak, Rijeka 8. HPD MIV, Varaždin 9. PD Obruč, Jelenje 10. PD Obzova, Krk 11. PD Opatija 12. HPD Planik 13. PD Skitači Labin 14. PD Strilež, Crikvenica 15. PD Škamnica, Brinje 16. PD Špičunak, Lokve 17. PD HP i HT Učka, Rijeka 18. HPD Zavižan, Senj 19. PD Željezničar, Gospić Foto: Goran Turina Glas Vinodola 23 Sretan i blagoslovljen Uskrs želi Vam Vinodolska općina
© Copyright 2024 Paperzz
