ISSN 1846-6230 Besplatan primjerak Glasilo Općine Vinodolske općine godina VI, Broj 25, prosinac 2013. VINODOLSKA OPĆINA: Uskoro službeni grb i zastava TRIBALJ: Terapijsko jahanje korak ka zdravstvenom turizmu I NTERVJU: Boris Miklić - predsjednik Općinskog vijeća Vinodolske općine Uvodnik OPĆINA VINODOLSKA “Glas Vinodola” glasilo Općine Vinodolske općine ISSN 1846-6230; izlazi 4 puta godišnje; Godina VI, Broj 25 prosinac 2013.g Bribir 34, 51253 Bribir Besplatno impressum: Izdavač: Općina Vinodolska općina Za izdavača: Ivica Crnić prosinac 2013. Urednik: Zdravko Kleva Uređivački odbor: Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa Suradnici: Željka Jurčić-Kleković, Anton Ficko, Zlatica Balas, Iris Bruketa, Mira Krajinović Zeljak, Marko Viduka, Vedran Vučinić 2 (križaljka) Fotografije: Zdravko Kleva, Mira Krajnović Zeljak, Anton Ficko Lektura i korektura: Hajdi Matijević Grafičko oblikovanje i tisak: Grafika Helvetica Naklada: 1500 primjeraka Važni telefonski brojevi Vinodola Vinodolska općina -Bribir Bribir 34, 51253 Bribir centrala tel: 385 51 42 25 40 [email protected] www.vinodol.hr Načelnik: Ivica Crnić tel: 385 51 24 85 89 fax: 385 51 24 80 07 Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela; voditeljica Odsjeka za kulturu Željka Jurčić-Kleković tel: 385 51 24 81 72 tel: 385 51 42 25 43 Odsjek za finacije i proračun: voditelj: Den Strizić tel: 385 51 42 25 44 Odsjek za pravne i opće poslove voditelj: Anto Matković tel: 385 51 42 25 41 Odsjek za komunalnu djeatnost i gospodarenje prostorom voditelj: Bernard Peko-Lončar tel: 385 51 42 25 45 Prijem stranaka: ponedjeljak, srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h utorak od 13.00 do 17.00 h četvrtkom se stranke ne primaju Narodna knjižnica i čitaonica “Bribir” Bribir tel: 385 51 24 81 03, 385 51 24 80 30 Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 8.00 do 16.00 h (posudba i vraćanje knjiga od 10.00 do 16.00 h) utorak i četvrtak od 10.00 do 18.00 h (posudba i vraćanje knjiga od 12 do 18.00 h) Turistička zajednica Općine Vinodolske [email protected] tel: 385 51 24 87 30 Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h svakim danom osim nedjelje Poduzetnički Centar Vinodol Kralja Tomislava 6, Novi Vinodolski tel: 385 51 791 101, fax: 051 791 047, gsm: 098 430 917 e-mail: poduzetnicki.centar. [email protected] Poljoprivredna zadruga Plodovi Vinodola Bribir, Biribir 34 tel: 385 51 42 25 49 [email protected] Ambulanta Bribir tel: 385 51 24 81 11 Radno vrijeme: ponedjeljak, srijeda i petak od 7.00 do 13.30 h utorak i četvrtak od 13.00 do 19.30 Policija 192 Prva pomoć 194 Vatrogasci 193 Vučna služba HAK 1987 Traganje i spašavanje 195 Autobusni kolodvor Novi Vinodolski 051/244-268 Autobusni kolodvor Crikvenica 051/781-333 U razdoblju od 30. listopada do 12. prosinca Općinsko vijeće održalo je tri sjednice. Na posljednjoj, četvrtoj po redu, vijećnici su usvojili prijedlog proračuna za 2014. godinu u iznosu od 18.916.700 kuna. Prema obrazloženju načelnika Ivice Crnića, uz očekivanje da će prihodovna strana biti ostvarena, proračun je planiran oprezno uz vođenje računa da se održi postojeća razina standarda. Vijećnici HNS-a reagirali su na proračunska davanja za djecu u vrtićima, te postavili pitanje opravdanosti uređenja trećega dječjeg vrtića u staroj školi u Blaškovićima. Također, prilikom usvajanja izmjene i dopune godišnjeg programa održavanja objekata komunalne infrastrukture za 2013. godinu postavili su pitanja opravdanosti povećanja sredstava za održavanja parkova i troškova javne rasvjete. Na aktualnom satu vijećnik Zoran Spoja podsjetio je da informaciju o tome tko ima pravo na službene mobitele i koliko se troši na njih te koliko je struje potrošeno u svakom objektu u općinskom vlasništvu, koju je tražio na 3. sjednici, još nije dobio. N a spomenutoj trećoj sjednici Općinskoga vijeća, održanoj 27. studenoga, vijećnici su usvojili rebalans općinskog proračuna za 2013. godinu. Zbog većeg priljeva sredstava proračun je povećan za 460 tisuća kuna te iznosi gotovo 17,1 milijun kuna. Nakon šire rasprave, tijekom koje su vijećnici HNS-a rekli da smatraju da rebalans nije ozbiljno pripremljen i da mu se olako prišlo, rebalans je ipak usvojen s 9 glasova za i 4 glasa HNS-ovaca protiv. Prometnice stalna tema K ao i na drugoj sjednici, održanoj 30. listopada, općinskoj vlasti predbacivala se spora i nekvalitetna obnova ceste. Vijećnik Nedjeljko Gašparović (HNS) ponovno primjećuje da u Driveniku nakon postavljanja Sigurnosna situacija u Vinodolskoj općini u 2013. Na području Vinodolske općine u 2013. godini evidentirano je 79 kaznenih djela, što je pove anje za 22 slučaja u odnosu na lanjsku godinu, izvijestio je na 4. sjednici Općinskoga vijeća pomoćnik načelnika Kriminalističke policije PP Crikvenica Dražen Zekić. Govoreći o sigurnosnom stanju u općini u 2013. godini istaknuo je da su od ukupnoga broja počinjenih, istražena 53 kaznena djela (68%) iz ove i 25 kaznenih djela iz prethodnih godina. Povećanje kaznenih djela u ukupnom broju ukazuje na veću učinkovitost policije u otkrivanju kaznenih djela zlouporabe opojnih droga. Gotovo polovica kaznenih djela odnosi se na djela imovinskog kriminaliteta, a što se tiče narušavanja javnog reda i mira u posljednjih jedanaest mjeseci zabilježena su 3 prekršaja, što je znatno smanjenje u odnosu na 16 prekršaja lanjske godine. U 11 mjeseci ove godine zabilježeno je 16 prometnih nesreća što je za jednu manje nego lani, ali treba napomenuti da u njima nije bilo poginulih osoba. U šest nesreća bilo je ozlijeđenih, a u 10 samo materijalna šteta. Z. Kleva kanalizacije, na cesti nema ni radnika ni nadzora. Načelnik Ivica Crnić, uz komentar da nije baš sve tako crno kako se želi prikazati, ističe kako se na cesti radi, a inspektori su zadovoljni dinamikom radova. Problem sufinanciranja Hrvatske pošte, kako se ne bi zatvorili poštanski uredi na području Vinodolske općine, istaknuo je Roko Brozović iz SDP-a pitanjem koliko to ima smisla kad se zna da uredi u Triblju i Grižanama rade tek dva sata dnevno. Miha Mavrić (SDP) je prosvjedovao zbog inertnosti kad je u pitanju zatvorena cesta Crikvenica – Grižane. Prometnica je propala i ništa se ne radi. Kada će se učiniti nešto više od postavljanja znaka zabrane prometa, pitao je Mavrić. Na sjednici se raspravljalo o zamisi da se po uzoru na Crikvenicu uvede općinska linija koja bi malim autobusom ili čak kombijem povezivala Drivenik, Tribalj, Grižane i Bribir nekoliko puta na dan. S obzirom na mali promet, kao moguća opcija spomenuo se i dolazak na poziv. Glas Vinodola 3 Aktualnosti Iz rada Općinskoga vijeća Aktualnosti Iz rada Općinskoga vijeća Novi grb i zastave Sukladno Pravilniku o postupku davanja odobrenja grba i zastave jedinici lokalne samouprave, Općinsko vijeće Vinodolske općine na 3. je sjednici donijelo odluku o grbu i zastavi Vinodolske općine koja je poslana na odobrenje Ministarstvu uprave. - Grb ima oblik trokutastog – srcolikog, razdijeljenog štita. U glavi štita zlatno-žute boje se nalazi ruka s kistom, dok je ispod nje crveno polje štita u čijoj je sredini zeleno-žuta Frankopanska zvijezda ispod koje su isprepletena dva zlatno žuta grozda koji vise na zelenoj grančici s listovima. Zastava Vinodolske općine je crvene boje, dimenzija omjera dužine i širine je 2:1. U sredini zastave na sjecištu dijagonala nalazi se grb Vinodolske općine obostrano obrubljen zlatno-žutom trakom. Svečana zastava Vinodolske općine je vertikalno postavljen gonfalon crvene boje koji pri dnu završava trokutasto sa zlatnim resama. U sredini gonfalona nalazi se zlatno obrubljen grb Vinodolske općine. Iznad grba zlatnim slovima u dva luka upisan je natpis „Vinodolska općina“, a ispod grba nalaze se simetrično raspoređene dvije grančice vinove loze, s listovima i grozdovima zlatno-žute boje. Z. Kleva U fokusu vijećnika nekretnine i gospodarenje njima 4 N a 2. sjednici Općinskoga vijeća Vinodolske općine pozornost je vijećnika bila usmjerena k donošenju važnih akata usklađenih sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora. S time u vezi vijećnici su jednoglasno usvojili Analizu stanja zakupa svih poslovnih prostora u Vinodolskoj općini. Analizu je pripremila i iznijela Marinela Krešić-Ljubanović, stručna suradnica u Upravnom odjelu, na traženje oporbenih vijećnika radi uvida u broj poslovnih prostora u vlasništvu općine s podacima o najmu i najmoprimcima. Na pitanje zašto se cijene razlikuju kad se u omjer stavi kvadratura, odgovoreno je da cijena ovisi o zoni i djelatnosti, a i o tome tko je koliko ponudio za prostor. Najvišu mjesečnu zakupninu od 1.100€ na području Vinodolske općine za 260 četvornih metara prize- mlja Doma kulture u Bribiru plaća Gavranović d.d. Tvrtka Jadrankomerc d.d. za prizemlje Doma kulture u Grižanama, u kojemu se nalazi market »Konzuma«, mjesečno plaća gotovo 700 eura za 170 kvadrata, a za 102 m2 u prizemlju Doma kulture u Triblju ista tvrtka najamninu podmiruje u iznosu od 417 eura. Uz sugestije za manje ispravke na 2. je sjednici prihvaćena Odluka o kupoprodaji poslovnoga prostora u vlasništvu Vinodolske općine. Njome je regulirano da odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja za kupnju poslovnog prostora do cijene od 85.000 kuna donosi načelnik, dok o kupnji preko tog iznosa odlučuje Općinsko vijeće. Kod kupnje prostora rok otplate ne može biti duži od 2 godine, a kod jednokratnog plaćanja duži od 30 dana, stoji u odluci. Između druge i treće sjednice Općinskog vijeća formiran je Klub vijećnika HNS-a .Za predjsednika kluba imenovan je Zoran Spoja, a za potpredsjednika Nedeljko Gašparović Aktualnosti Postoji općinska razvoja strategija V ijećnike je na aktualnom satu zanimala količina potrošene vode na području općine. Prema KTD Vodovod “Žrnovnica“ godišnja potrošnja vode na području Vinodolske općine iznosi oko 250 tisuća kubika. To je ukupna potrošnja kroz kućna brojila, odgovoreno je Miljenku Šimiću (HDZ). Njega je zanimalo postoji li lokalna razvojna strategija Vinodolske općine. Ona se, rečeno je, temelji na dokumentu Mapa razvoja. Postoji 25 projekata, nešto je realizirano, a 19 ih je uvršteno u razvojnu strategiju Županije. O statusu „Viševice“ d.d. te naplati komunalne naknade tvrtki „Kamensko“ u Grižanama i korisnicima objekata „Viševice“ d.d. koji su ranije bili u posjedu, pitanja je postavljao vijećnik Zoran Spoja (HNS). Budući da objekt u Grižanama nije u funkciji, tvrtki „Kamensko“ ne naplaćuje se komunalna naknada, rečeno je, dok je prijašnjim korisnicima nekretnina „Viševice“ d.d. utvrđena obveza plaćanja te su zbog neplaćanja pokrenuti ovršni postupci. Radi bolje uvida i točnijeg prijenosa izrečenog na sjednicama Vijeća Tonsko bilježenje sjednica Novost u radu Općinskoga vijeća od 2. sjednice jest audio snimanje svih vijećničkih pitanja, odgovora mjerodavnih i izlaganja. Svaki vijećnik koji uzima riječ bit će prema riječima predsjednika Općinskog vijeća Borisa Miklića, imenom i prezimenom predstavljen. Naveo je, također, kako se snimanje provodi radi arhiviranja i utvrđivanja izjava u slučaju krivog navoda ili kontrole navoda. Što se tiče dostupnosti snimaka vijećnicima, rekao je da ne bi trebalo biti problema, ali je također istaknuo da često preslušavanje audio snimaka zbog nebitnih razloga ne bi trebala biti praksa. Zdravko Kleva Glas Vinodola 5 Aktualnosti prosinac 2013. 6 I studentima sufinanciranje prijevoza Nakon što je u Vinodolskoj općini usvojen zaključak o sufinanciranju troškova putovanja učenicima srednjih škola u školskoj godini 2013./2014. u iznosu od 80 posto dijela koji ne pokriva Ministarstvo obrazovanja, znanosti i sporta, načelnik Ivica Crnić prihvatio je i podržao prijedlog Povjerenstva za dodjelu učeničkih i studentskih stipendija i sufinanciranje troškova putovanja da se s 1. siječnjem 2014. godine krene i sa sufinanciranjem putnih karata studenata. Tako će se s iznosom od 25 posto sufinancirati studentske kuponske karte, a u istom iznosu i vikend povratne karte onih studenata koji su na studiju izvan Primorsko-goranske županije. Vinodolska općina za ovu je namjenu u svojem proračunu osigurala oko 300.000 kuna. Iznos od 200.000 kuna izdvaja se za ukupno 30 učeničkih i studentskih stipendija. Ž.J. Kleković Stipendije za studente i đake Na natječaj koji je ove godine objavila Vinodolska općina za stipendiranje 30 učenika s područja općine, u iznosu od 500,00 kuna za učenike i 800,00 za studente, pristigle su ukupno četiri molbe. Jednu je povjerenstvo u sastavu Roko Brozović, Den Strizić i Željka Jurčić Kleković odbilo jer je bila bez tražene dokumentacije, a drugu jer je traženo financiranje putovanja. Stoga su dodijeljene samo dvije - jedna srednjoškolskoj učenici Tajani Cvija iz Triblja i druga, studentska, Luciji Veljačić iz Bribira. Z. Kleva Aktualno Božićni poklon bon potrebitima Vinodolska općina i ove je godine u povodu božićnonovogodišnjih blagdana svoje umirovljenike darivala bonovima u iznosu od 150.00 kuna, koje će moći, kao i prethodnih godina, iskoristiti u svim trgovinama Konzuma. Na području općine za ostvarenje prava na bon evidentirano je 570 nezaposlenih i umirovljenika te 50 socijalno ugroženih osoba. Pravo na bonove ostvarili su umirovljenici čije mirovine ne prelaze iznos od 2.500 kuna, ukoliko žive u samačkom kućanstvu, ili oni čiji uku- Rudolf Smoljan novi predsjednik Udruge umirovljenika Za novog predsjednika Udruge umirovljenika Grada Crikvenice i Vinodolske općine, koja djeluje kroz osam podružnica među kojima su Drivenik, Tribalj, Grižane i Bribir, članovi redovne izborne skupštine izabrali su Rudolfa Smoljana iz Crikvenice, a za dopredsjednika Roka Brozovića iz Triblja. Udruga okuplja 1.100 članova, prosječne dobi 73 godine, a osnovna joj je zadaća, pored brige za starije i bolesne članove, različitim aktivnostima i druženjima ispuniti umirovljeničke dane ostatku članstva. Z. Kleva pni prihodi svih članova kućanstava ne prelaze iznos od 4.000 kuna. Bonove je ove godine dobilo 170 nezaposlenih koji su do 8. studenoga prijavljeni Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, po istim kriterijima kao i umirovljenici. U prostorijama mjesnih odbora Drivenik, Tribalj i Grižane te u prostorijama Dobrovoljnog vatrogasnog društva Bribir bilo je do 25. studenog organizirano dežurstvo gdje su se svi koji zadovoljavaju navedene kriterije mogli prijaviti za dobivanje bona. Sredstva za bonove u iznosu od 100.000 kuna osigurana su iz proračunske stavke socijalnog programa Vinodolske općine. Z. Kleva Rudolf Smoljan Napisala: Željka Jurčić-Kleković B lagdani su tu, Nova 2014.godina pred nama . Kao i uvijek puna nade,lijepih želja, dobrih misli, snova,čežnji,od kojih najčešće i uglavnom (barem kad sam ja u pitanju) ne bude ništa. Ostane „same old story“, pa Vas baš zato u ovom broju neću gnjaviti odašiljanjem misli po sistemu mir i dobro, pretpostavljajući da Vam je dobrih želja od kojih se ne može živjeti-dosta,a kategorija morala ionako je davno krepala. Pod uvjetom da je ikad i postojala. Osim u knjigama, koje ionako malo tko danas čita. A i zašto bi. Za sistem Sanader-Vidošević knjige nam ne rabe. Ispada da nam je bolje što smo nepismeniji i manje znamo. A i stara je izreka da se „budala svita nauživa“. Ali ne,ne… u stvarnosti to nije tako. Uvijek je bolje znati više. Vjerujte mi. A i posebno guštno. Dakle je ova kolumna posvećena upravo KNJIZI. I čitanju. I Onima koji čitaju. Možda još više onima koji ne čitaju, a povremeno dođu u situaciju izjasniti se o značenju knjige. Ispadne jednako dobro kao kad bih se ja izjašnjavala o nabavci oružja za rat u Afganistanu. Ili modernizaciji pomorske flote. Činjenica je da zaljubljenici u knjige opasno postaju manjinska grupa, no poznato je da je sve ono što je rijetko jako cijenjeno. Čitanjem knjiga razvijamo svoje moždane stanice, koje pročitani tekst pamte i pohranjuju, pa sve ono što pročitamo možemo koristiti dalje u bilo kojem trenutku u životu. Bez čitanja naš mozak nije dovoljno istreniran za pamćenje podataka, pa je naš kapacitet, ukoliko ne čitamo, daleko manji, nego kada čitamo. Svi pisci čitaju puno i konstantno, na taj način svoj um održavaju britkim, proširuju vokabular. Dakle, želimo li se izražavati bolje, znati čim veći broj riječi, knjige su mjesto gdje ćemo to dobiti. Knjige osim toga mogu utjecati na našu karijeru, kao i na naš život. Mogu pomoći u opredjeljenju posla, pomoći da budemo bolji govornici, umjetnici, pisci, da uspješnije i kreativnije radimo svoj posao. Čak i da budemo bolji političari. Knjige nas mogu inspirirati da učinimo ono što nikad ne bi. Naravno, pozitivno i dobro. Mudrost naravno dolazi s godinama, ali oni koji ne žele čekati starost da bi postali mudri, mudrost traže i nalaze u knjigama. Nije pametno reći ne knjizi, jer ona je naš saveznik, učitelj, prijatelj. A usko je vezana uz pojam pismenosti, koja je po definiciji jedan od najve- ćih izazova suvremenog društva, jer bez knjige i pismenosti ne možemo podizati ni elementarne, a kamo li kompleksnije društvene i gospodarske razine. Važan je segment cjeloživotnog učenja i kao takva preduvjet za stvaranje društva znanja, kojem dakako težimo. Zatim razvoja tolerancije, multikulturalnosti i u konačnici uspješnijeg sudjelovanja na tržištu rada. Vlada Republike Hrvatske učinila je veliki iskorak u definiciji pismenosti 2004. godine, prihvativši Strategiju obrazovanja odraslih. U njoj se prvi put ističe novo shvaćanje pismenosti 21. stoljeća, a ono osim vještine pisanja, čitanja i računanja uključuje osposobljenost za čitanje s razumijevanjem, vještine komuniciranja, znanje stranih jezika, korištenje suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija, a koje omogućuju kvalitetno razumijevanje, osposobljenost za rješavanje problema, vještine i spremnosti za timski rad, prihvaćanje i razumijevanje drugih i drugačijih, te osposobljenost za trajno učenje. Nitko od nas ne voli kad mu se kaže da je nepismen. A da bi sve navedeno savladali i bili pismeni po- Kolumna BLAGDANI trebna nam je knjiga. UNESCO, odnosno tijelo UN za područje obrazovanja, znanosti i kulture je 1967. ustanovilo Međunarodni dan pismenosti,sa svrhom promicanja važnosti čitanja i pismenosti u životu pojedinca i društva u cjelini. On se slavi 8. rujna. E pa ja znam koga ću sve pozvati na proslavu. Do tada - sretni blagdani, uspješna i puna novaca 2014. godina. Pismena. Da nikada ne dođete u situaciju reći NE knjizi i pismenosti, ili manje knjizi i pismenosti, jer to znači reći ne razvoju i prosperitetu. Čitajte više, ili barem nikada ne priznajte javno da to ne činite. Kupite za poklon i koju knjigu nekome tko vam je drag. Svima koji su na bilo koji način vezani uz more, da ne valja… neka bude mirno. „Božić va Bribiri“ Predbožićno raspoloženje zavladalo je Vinodolom. Blagdansku temperaturu prve su započele zagrijavati pjesmom učenice OŠ Dr. Josipa Pančića Bribir, a plesom plesna skupina “Zumba Kids” (voditeljice Estere Grgurić). Djevojčice s područja cijeloga Vinodola izvele su koreografiju na glazbu Mariah Carey: “Santa Claus is coming to town”. Programu pod zajedničkim nazivom „Božić va Bribiri“ pridonijela su i djeca Dječjeg vrtića „Cvrčak i mrav” Podružnice Bribir s dvije recitacije i pjesmom, a zapjevali su i članovi Udruga svetih Petra i Pavla Apostola Bribir. Bribirka Kata Grgurić ne staje s pisanjem igrokaza, pa je tom prigodom izveden premjerno peti po redu, pod nazivom „Va kuhinji“. Izvela ga je glumačka skupina KUD-a Bribir u režiji Suzane Šestak. Učenici OŠ Dr. Josipa Pančića predstavili su se nastupom školske mješovite klape, scenskom igrom pod nazivom “Evo j’ kola koga j’ volja” te igrom malog folklora, pomlatka KUD-a Bribir. U sklopu programa održan je i BOŽIĆNI SAJAM. tekst i foto Z. Kleva Oko nas prosinac 2013. 8 Poslovna suradnja Vinodolske općine i Zagrebačke banke N ačelnik Vinodolske općine Ivica Crnić i Gordana Žulj, direktorica Regionalnog centra Kvarner Zagrebačke banke, u Bribiru su sklopili Ugovor o poslovnoj suradnji na realizaciji Programa kreditiranja Vinodolske općine za 2013. godinu. Time je dobivena mogućnost korištenja pet milijuna kuna kreditnih sredstava Zagrebačke banke, koja se nude poduzetnicima pod povoljnim uvjetima. Potpisivanju ugovora prisustvovali su i mr. Ivica Jerčinović, direktor Poduzetničkog centra Vinodol i Albert Katušić, direktor Poslovnice Zagrebačke banke Crikvenica. Ivica Jerčinović tom prigodom iskazao je zadovoljstvo brzinom prego- vora sa Zagrebačkom bankom, od samo dva mjeseca. U Vinodolskoj općini djeluje 91 obrt, 52 društva s ograničenom odgovornošću i 48 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odnosno ukupno 191 poduzetnik. Zagrebačka banka je pokazala fleksibilnost u praćenju poduzetnika početnika – naglasio je Jerčinović, istaknuvši da su banke, uz pomoć PC Vinodol odobrile poduzetnicima 45 kredita vrijednih 12 milijuna kuna. Vinodolska općina godišnje za subvenciju kamata kredita poduzetnicima izdvaja 200.000 kuna. Uz Zagrebačku banku poduzetnicima je na raspolaganju i 5 milijuna kuna sredstava za kreditiranje iz Sla- tinske banke, dva i pol milijuna Erste banke te milijun kuna Hypo banke. Gordana Žulj je istaknula da je nužno poznavati lokalne specifičnosti i potrebu diverzifikacije kamatnih stopa te izrazila zadovoljstvo ulogom PC Vinodol kao spone između lokalnih jedinica i poslovnih banaka. Načelnik Ivica Crnić je rekao kako je Općini krajnji cilj da se uložena sredstva ponovo vrate u općinski proračun i tako pokrene novi investicijski ciklus. Tekst i foto M. K. Zeljak Poljoprivr e dna zadruga P lodovi V inodola Uskoro u novim prostorima P oljoprivredna zadruga Plodovi Vinodola Bribir uskoro će se iz prostorija Općine preseliti u nove, uređene prostore, u nekadašnju osnovnu školu u Driveniku. Radovi na uređenju prostorija su pri kraju i već se pomalo seli inventar i uređuju prostorije. Prva faza uređenja, u sklopu koje je uređeno 50 četvornih metara prostorija zadruge je završena, a trenutačno se rješava odvodnja podzemnih voda koje ugrožavaju statiku objekta – doznajemo od Željka Lončarića, direktora PZ Plodovi Vinodola, koji je zajedno sa zamjenikom načelnika Božidarom Zubčićem i Marijom Stan, stručnom suradnicom za vinarstvo u PZ, posjetio Drivenik i pokazao što je dosad napravljeno i što se trenutačno radi na uređenju objekta i okoliša. Radovi na uređenju novih prostora Zadruge cijene se na sto tisuća kuna, a uz Vinodolsku općinu u financiranju sudjeluje i Primorsko – goranska županija. Za poljoprivrednike sve na jednom mjestu - Prednosti novoga prosto- ra Zadruge, u sklopu koje je i hladnjača i sušara za voće, su mnogobrojne, a najvažnije su što će članovi zadruge ovdje moći kupiti repromaterijal, sadni materijal, zaštitna sredstva i drugo, a obiteljska poljoprivredna gospodarstva će na štandovima ispred zadruge moći prodavati svoje proizvode – naveo je Željko Lončarić. - Vinodolska općina podupire razvoj zadruge i sve projekte koji se realiziraju u sklopu ruralnoga razvoja. Projekt uređenja prostora PZ Plodovi Vinodola još je jedan doprinos turističkom razvoju Drivenika, gdje će posjetitelji driveničkoga kaštela, nakon obilaska povijesnih spomenika, moći kupiti proizvode OPG-a s područja Vinodola i Primorsko – goran- Željko Lončarić, direktor PZ Plodovi Vinodola, Marija Stan, stručna suradnica za vinarstvo u PZ i zamjenik načelnika Božidar Zupčić ske županije – kazao je zamjenik načelnika Božidar Zubčić. Marija Stan, ing. agronomije, smatra da područje Vinodola ima velike mogućnosti i prednosti ruralnoga razvoja te mogućnosti korištenja sredstava iz europskih fondova u suradnji ili putem LAG-a Vinodol. Tekst i foto: Mira Krajnović Zeljak U srcu Vinodolske doline, u masliniku obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva - OPG-a Kršul u Bribiru, ove je godine ubrano oko petsto kilograma maslina iz kojih je dobiveno nekoliko desetaka litara visokokvalitetnog ekstra djevičanskog ulja. Ulje je predstavljeno u prostorijama Turističke zajednice Vinodolske općine u Bribiru i tom prigodom vlasnica maslinika Ruža Kršul ponosno je izjavila: - Ulje je prva liga! Ima kiselost od samo 0,1 posto, a postotak ulja u maslini je 9,91 posto, što pripada u visoku kvalitetu ekstra djevičanskih ulja, kako je pokazala analiza. Uzorke šaljemo na Smotru maslinara u Vodice na ocjenu i natjecanje. Prezadovoljna sam kvalitetom ulja. No, samo desetak dana nakon predstavljanja ulja, 11. studenoga, orkanski vjetar ‘Teodor’ uništio je i iščupao šezdesetak maslina od ukupno 220 i time nanio veliku štetu na masliniku, koja se procjenjuje na više od 150 tisuća kuna. – Nadamo se financijskoj pomoći od Primorsko – goranske županije, Vinodolske općine i Poljoprivredne zadruge Plodovi Vinodola u nabavi novih sadnica maslina – rekla je Ruža Kršul. masline su davale rod, a 2009. godine dale su 3.6 litara ulja. Ove godine u berbi je sudjelovalo dvadeset berača, među kojima su, uz obitelj i prijatelje, bili i načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić, direktorica TZ Iris Bruketa, direktor Poduzetničkog centra Vinodol i LAG-a Vinodol mr. Ivica Jerčinović te direktor Poljoprivredne zadruge Plodovi Vinodola Željko Lončarić. Masline su pobrane tijekom toplog i sunčanog dana i odmah su odvezene na preradu u uljaru u Punat na otoku Krku. Inače, u masliniku je od početka angažirana cijela obitelj Kršul – Ruža, suprug Josip i djeca Valentina, Božena i Roko. Maslinik star 5 godina Mini uljara budući projekt Inače, masline su Ruža Kršul i njezina obitelj posadili na predjelu Draga u Bribiru 18. ožujka 2008. godine na površini od šest tisuća kvadrata. Posađeno je 220 maslina, različitih vrsta – oblica, leccino, koratino i pedolino oprašivač. Od prve godine Govoreći o daljnjim ulaganjima, Ruža Kršul kaže da je u planu u sklopu maslinika, na temeljima nekadašnjeg objekta, izgradnja mini uljare s kušaonicom maslinova ulja i bribirskih gastronomskih delicija, prije svega prisnaca. Naime, na Porušene pčelinje zajednice Ivana Marušića stotinjak kvadrata u planu je i uređenje ognjišća, nadstrešnice s klupama i stolovima te manji smještajni kapaciteti. Investicija je vrijedna oko 150 tisuća eura i Ruža se nada da će putem LAG-a Vinodol uspjeti dobiti potrebne informacije za sredstva iz europskih fondova namijenjenih ruralnom razvoju. A da su planovi obitelji u razvoju maslinarstva ozbiljni govori i činjenica da je Ružina kći Valentina upravo diplomirala drugi stupanj na studiju mediteranske poljoprivrede i nastavit će stručan rad na masliniku. Uz Kršule stala i općina Vinodolski načelnik Ivica Crnić izrazio je zadovoljstvo uzornim maslinikom obitelji Kršul, prvim koji je zasađen u Vinodolskoj općini te činjenicom da su nakon pet godina postignuti uistinu dobri rezultati. - To ukazuje na odgovornost ovoga poljoprivrednog subjekta koji je maksimalno posvetio pozornost programu revitalizacije poljoprivredne proizvodnje što je dovelo do ovakvih rezultata. Berbom maslina vlasnici su dokazali da je urod očekivan, dobiveno je više od petsto kilograma ploda, a ono što posebno veseli jest kvaliteta ulja dobivena u uljari u Puntu na otoku Krku. Vjerujemo da će ovaj maslinik biti kvalitetno vođen i dalje te da će mu se posvetiti maksimalna pažnja, čemu će pridonijeti i Ružina kći Valentina, koja je završila studij na Agronomskom fakultetu. Ideju vlasnika da se u masliniku sagradi objekt – kušaonica Štete od bure na pčelinjacima Bura koja je nedavno ostavila za sobom neželjene štete na području Vinodolske doline nije poštedjela niti pčelinjak jednog među najstarijih članova Pčelarskog društva “Kuš”, Ivana Marušića iz Grižana. Porušilo mu je sedam pčelinjih zajednica koje su pretrpjele gubitke kako zbog poremećaja pčela u zimskom klupku tako i brzinskog grabeža meda. Osim bure pčelari “Kuš”-a žale se i na veliku prisutnost nametnika varoe, zbog čega su prisiljeni biti na oprezu i redovito tretirati zajednice prema uputstvima i osobnom iskustvu. Zlatica Balas Oko nas U OPG-u Kršul proizvedeno visokokvalitetno ekstra djevičansko maslinovo ulje maslinova ulja i autohtonih gastronomskih proizvoda, uz manje smještajne kapacitete, poduprla je i Općina i želja nam je da se Vinodol na takvim projektima dalje razvija – rekao je tijekom berbe načelnik Ivica Crnić. Tekst i foto: Mira KRAJNOVIĆ ZELJAK Ruža Kršul i načelnik Ivica Crnić Maslinovo ulje OPG-a Kršul uz rame Dalmatinskom Pod pokroviteljstvom Predsjednika RH Ive Josipovića, Ministarstva poljoprivrede i Šibensko-kninske županije, u organizaciji Udruge uljara Dalmacije i suorganizaciji Udruge senzornih analitičara Šibenik „Olea“, 14. prosinca u hotelu Olympia Vodice održana je III manifestacija “Dani mladog maslinovog ulja u Dalmaciji”. U konkurenciji 270 uzoraka, zapaženo je bilo i mlado maslinovo ulje Kršulovh. U više kategorija odabrana su najbolja ulja a ostalima koji su prošli stručnu analizu dodijeljene su diplome te 15 brončanih, 43 srebrne i 121 zlatna medalja od kojih je jedna pripala i ulju obitelji Kršul. Glas Vinodola 9 prosinac 2013. Intervju Intervju: predsjednik Općinskog vijeća Boris Miklić 10 Obveza mi je poticati ravnomjeran razvoj cijele općine Aktualni predsjednik Općinskoga vijeća Vinodolske općine Boris Miklić, dipl. ing. šumarstva, istaknuo se kao mlad i agilan vijećnik u proteklom mandatu Općinskoga vijeća. Zauzimajući jedno od 3 vijećnička mjesta koje je osvojio HDZ, isticao se u traženju odgovora na aktualna pitanja vezana uz život i funkcioniranje Općine te aktivno pridonosio svojim prijedlozima u donošenju ključnih odluka tog tijela lokalne samouprave. Danas je Boris Miklić, član HDZ-a, predsjednik Općinskoga vijeća u kojemu većinu ima pobjednička koalicija na proteklim lokalnim izborima SDP-HSLS-HSSPGS. Zanimalo nas je kako je došlo do toga da prihvati tu odgovornu dužnost na koju ga je, upravo njemu konkurentna stranačka struja predložila i glasovima podržala. Zašto ste prihvatili dužnost predsjednika Općinskoga vijeća u kojem je vaša stranka, HDZ, u oporbi. Olakšava li ta pozicija ili otežava položaj Vas i vijećnika vaše stranke u Vijeću? Vinodolska je općina dugi niz godina imala vlast većinske koalicije okupljene oko SDP-a, ali nakon dva kruga lokalnih izbora 2013. godine u Vinodolskoj općini došlo je do promjena te je situacija bila takva da su jedino vijećnici HDZ-a mogli pregovarati o suradnji s druge dvije koalicije stranaka zahvaljujući svojoj korektnoj prediz- 1. sjednica vijeća u mandatu 2013-2017 bornoj promidžbi. Pregovore smo vodili s obje koalicije, a definiranjem planova i realizacije zajedničkih projekata kroz suradnju u Općinskom vijeću u tom trenutku bliža nam je bila koalicija SDP, HSS, PGS i HSLS. Normalno je da smo se u takvoj situaciji konzultirali i s vodstvom stranke na županijskoj razini jer smo bili prvi u Županiji s mogućim takvim sporazumom. Kasnije je i u drugim sredinama došlo do ovakvih suradnji što samo potvrđuje da je u kriznim vremenima potreban konsenzus političkih opcija. Budući da je načelnik iz redova Koalicije željeli smo barem kroz funkciju predsjednika Vijeća imati ravnotežu i aktivno sudjelovati u obnašanju vlasti u Vinodolskoj općini, a ne biti samo presudni glas Koaliciji za donošenje odluka. Mlad ste i evidentno ambiciozan čovjek angažiran u politici. Što biste htjeli postići u ovom mandatu predsjedavajući najvećim samoupravnim tijelom u Vinodolskoj općini? Predsjedavajući ovim tijelom cilj nam je postići transparentnost trošenja proračunskih sredstava i učinkovitost rada Vijeća, kao i tražiti od izvršne vlast isti način rada. Osim dugogodišnjih kapitalnih projekata poput kanalizacijskog sustava, uređenja centra Bribira, dovršetka uređenja kaštela i staroga grada Drivenika, otvaranje kuće Klović u Grižanama i početka projektiranja i izgrad- nje školske dvorane u Triblju, cilj nam je, kao što smo naveli u predizbornoj kampanji, izgraditi dječja igrališta u svim mjestima, intenzivirati radove na sanaciji lokalnih prometnica, aktivirati općinsku imovinu, servisirati rad poduzetnika kroz subvencije i vođenje kroz procedure kandidiranja, izgraditi šetnicu uz Dubračinu te smanjiti nepotrebno trošenje energije u općini. Racionalizacijom trošenja proračunskih sredstava cilj nam je otvoriti mogućnost za usmjeravanje sredstava u podizanje kvalitete života u Općini. Vidljivo je da stanovnici općine žele poboljšanje uvjeta života koji bi mlade ljude zadržali, a starijima osigurali sve potrebno. U našoj općini cilj je i sklad života ljudi i prirode, a zbog učinaka smanjenja stresa i napetosti ovo je povlastica koja sve više dobiva na vrijednosti. Koliko sama činjenica da ste iz redova oporbe tomu pridonosili ili smeta? Po mojem mišljenju ova činjenica za naš kraj može biti samo prednost jer pokazuje da se uvažava mišljenje birača, ali se nama vijećnicima HDZ-a pokazala kao odlična prilika da pokažemo stanovnicima da znamo i želimo raditi za dobrobit Vinodolske općine. Za rad Vijeća dobro je da je uključeno što više političkih opcija jer tako odluke dobivaju na težini, ali želimo u idućem razdoblju uključiti i javnost jer samo na taj način možemo podignuti kvalitetu odluka. Sada su osim načelnika s kojim dobro surađujemo, stanovnicima općine otvorena vrata i predsjednika Vijeća dva puta mjesečno kada mogu doći sa svojim prijedlozima i primjedbama vezanima uz probleme općine, s pohvalama i kritikama na naš rad ili rad upravnog odjela. Kako biste ocijenili proces dogovaranja prijedloga odluka s radnim tijelima i realiziranja prijedloga i odluka usvojenih na Vijeću ? ing. Miklić na čelu akcije - Zelena čistka Zatražili ste u više navrata određenu disciplinu, ekspeditivnost i veću odgovornosti Odjela lokalne uprave. Što mislite o tom dijelu Općinske vlasti? Moj način rada kao predsjednika Općinskog vijeća razlikuje se od rada dosadašnjih predsjednika te se nadam da smo već u ovih šest mjeseci djelatnici Upravnog odjela i ja uskladili način rada i dogovorili odnose predstavničke i izvršne vlasti. Kao predsjednik Općinskoga vijeća smatram da su načelnik Općine i pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela odgovorni za rad i disciplinu u Upravnom odjelu, no ukoliko njihov rad utječe na djelovanje Vijeća tada očekujem učinkovitost tog odjela. Sadašnji ustroj našeg upravnog tijela je zastario, potrebno je izraditi nov ustroj u skladu s vremenom i situacijom u kojoj se nalazimo. Budući da je najveći dio problema u Vinodolskoj općini vezan uz komunalnu problematiku, očekujem veću prisutnost komunalnih službi na terenu. Intervju Moramo biti svjesni da je ova situacija bila nova i za nas i za stranke Koalicije koje su prvi put morale sporazumno donositi odluke Vijeća. U početku rada bilo je nekih nesuglasica jer je Koalicija pokušala jednostrano donositi neke odluke, no vrlo brzo su shvatili da se moraju dogovoriti s vijećnicima HDZ-a. U proteklih šest mjeseci ovakve situacije su sve rjeđe, jer konsenzus pri donošenju odluka s obje strane ubrzava rad Vijeća. Činjenica da se Koalicija sastoji od više stranaka koje se moraju prethodno dogovoriti te naknadno usuglasiti s HDZovim stavovima oko svake odluke produžuje put donošenja, ali i kvalitetu odluka. Suradnja je dovela do toga da je većina prijedloga odluka usuglašena pa nema potrebe za žučnim diskusijama između ove dvije strane na samim sjednicama Vijeća. Kod donošenja nekih važnih odluka koje su bitne za Općinu u prethodnu raspravu aktivno uključujemo i vijećnike HNS-a. Možete li komentirati latentni animozitet takozvanoga zapadnog dijela prema ostatku općine? Kada čujem ovo pitanje osjećam da se stalno pokušava nametnuti n e p r i j a t e l j s t vo između naših mjesta. Kroz sudjelovanje u društvenom životu u našim mjestima vidljivo je da svi stanovnici žive u međusobnom uvažavanju, ali normalno je da svaki stanovnik želi napredak u svom mjestu. Kao predsjedniku Vijeća obveza mi je poticati ravnomjerni razvoj cijele općine kao i povezivati sva mjesta u svim oblicima suradnje. Neki projekti koji se će se pokrenuti izgledat će kao favoriziranje nekog mjesta, no činjenica da se isti projekti ne mogu pokrenuti u svim mjestima daje mogućnost zlonamjernim pojedincima da napadaju takve projekte. Činjenica da se u svim mjestima realiziraju neki projekti i da se izrađuju planovi za sva naša mjesta ruši misao o kako ste rekli „latentnom animozitetu“ zapada i istoka. Kako biste ocijenili dosadašnji razvoj Vinodolske općine i u kojem bi se smjeru, prema vašem mišljenju, ona trebala razvijati ubuduće? Općina vinodolska u svojih 20 godina postojanja opravdala je svoje osnivanje, ali smatram da se moglo napraviti i više. Bitna odrednica našeg razvoja je da smo smješteni u blizini turističkih centara Crikvenice i Novog Vinodolskog, a produženjem zaobilaznice do Križišća udaljeni 15 do 30 minuta vožnje automobilom od centra Rijeke. Naše najveće bogatstvo je nedevastirani prostor s kojim moramo oprezno gospodariti. Generalno, smjer razvoja općine mora biti održivi razvoj za što vjerujem postoji suglasje svih subjekata općine, no ponajprije je potrebno izraditi dugoročni Plan ukupnog razvoja Općine i usklađenja s nacionalnim i EU prioritetima, podržati razvoj ruralnog turizma, a s obzirom na broj sakralnih, povijesnih i kulturnih objekata objediniti brigu o njima kroz neki oblik Centra za kulturu. Jedan od detalja koje narušavaju opći dojam turističkoga područja jest i neodržavanje vegetacije uz prometnice kao i same lokalne prometnice koje su u lošem stanju. U 2014. godini prijeti nam i ukidanje brdsko planinskoga statusa, ali se nadam da će se Zakonom o regionalnom razvoju ovaj povlašteni status za našu općinu održati. funkcije predsjednika Vijeća. Činjenica da stanovnici Vinodolske općine žele bolje uvjete života, a ne rušenje izabrane vlasti, trošenje njihovog novca na nepotrebna ponavljanja izbora zbog političkih apetita, kao i odgovornost stranaka i vijećnika da rješavamo probleme bitne za stanovnike općine, a ne da se bavimo sami sobom kao političarima, nalaže nam odgovornost prema stanovnicima. Posljednji primjer da takvi konsenzusi nisu rijetkost u europskim demokracijama možete vidjeti prilikom formiranja Vlade Republike Njemačke, a i neki gradovi i općine u našem okruženju krenuli su u tom smjeru. Razgovarao: Zdravko Kleva Kakav je vaš osobni stav o konsenzusu suprotstavljenih stranaka kada se radi o suštinskoj lokalnoj problematici? Možda ste pristajanjem na predsjedavanje Vijećem odgovor već dali?! Moj osobni stav o ovom pitanju, kao što ste i konstatirali, je obrazložen prihvaćanjem Glas Vinodola 11 Reportaža Terapijskim jahanjem pomaže se djeci s posebnim potrebama Udruga AUDAX - spremna i za turističke izazove prosinac 2013. U 12 druga Centar za edukaciju, rehabilitaciju i terapiju pomoću konja Audax otvorila je centar u Triblju na pet tisuća četvornih metara što je bio odličan povod za razgovor s jednom od osnivačica Udruge Rebeccom Schoenfeld Vidas. Kako bi nam pobliže pojasnila ciljeve i planove, pitali smo što ju je potaknulo na osnivanje Udruge? - Glavni je poticaj za osnivanje Udruge bio velik broj djece s posebnim potrebama na području Vinodolske općine i šire kojima terapija pomoću konja i terapijsko jahanje može znatno poboljšati kvalitetu života i pomoći u njihovoj integraciji u društvenu zajednicu. Pored terapije, Udruga promovira i edukaciju koje, nažalost, u Hrvatskoj gotovo i nema, te se zalaže za etično postupanje i stvaranje prijateljskog odnosa s konjima koji su naši partneri, kako u radu, tako i u svakodnevnom životu. - Što zapravo znači „Audax“? Audax je latinska riječ za hrabrost, smionost, a budući da su Udrugu pokrenule žene, Luana Legan, Sanja Tatković, i ja, uz neobičnu i svesrdnu pomoć licencirane terapeutkinje Martine Kobika, u ovim kriznim vremenima kada većina malih poduzetnika i obrta, nažalost, nestaje, to nam se ime učinilo vrlo prikladnim. Krenule smo u taj pothvat vođene svojim snom da spojimo ugodno s korisnim, da svoju ljubav prema konjima usmjerimo u korist zajednice, s malo novca i mnogo prepreka na putu, no, s velikom voljom i odlučnošću da uspijemo ostvariti ono što smo zamislile. Tribalj - bajkovit krajolik - Zašto ste odabrali Tribalj i s koliko konja raspolažete u terapijskom djelovanju? Tribalj je smješten na lijepom mjestu, priroda je krasna, staze prohodne, blizu je jezero, utvrda u Driveniku, etno hotel Balatura, imamo dovoljno livada za ispašu konja i okruženi smo brdima. Krajolik je kao iz bajke, a budući da se namjeravamo baviti i turizmom, to je uistinu idealna pozicija. Trenutačno imamo četiri kobile, tri su spašene, spasili smo ih od prijašnjeg vlasnika koji ih je zanemarivao, k nama su došle u jako lošem stanju. Nakon dugog oporavka dvije su počele raditi i pokazale se odličnim terapijskim konjima, mirnim i strpljivima dok se treća još uvijek oporavlja od višegodišnjeg zanemarivanja. Četvrtu kobilu smo kupili od jedne zagrebačke udruge za terapijsko jahanje već spremnu za rad i s mnogo iskustva u terapiji. Zapravo, s njom smo radili dok su se ostale oporavljale. - Kome je rehabilitacija i terapija konjima namijenjena? Terapija pomoću konja i terapijsko jahanje ponajprije su namijenjeni djeci s posebnim potrebama koje trenutačno ima puno na području Vinodolske općine, što u raznim ustanovama, što individualnih korisnika. No, namijenjeno je i odraslim osobama koje je nakon prijeđene određene starosne dobi, sustav prilično „zaboravio“. Nastavljaju zapravo život daleko od očiju javnosti, zatvoreni u svoje domove, imaju malo mogućnosti za druženja i integraciju u zajednici. Reportaža Uz terapiju – i škola jahanja Jedan od ciljeva Udruge jest pomoći djeci s posebnim potrebama da se integriraju u zajednicu kroz druženje i zajednički rad sa zdravom djecom. Trenutačno imamo nekoliko skupina djece u našoj maloj školi jahanja u kojoj ona uče osnove jahanja i brige za konja uz igru i smijeh. Stariji jahači pak pomažu mlađima i na koncu se svi dobro zabave i nauče nešto novo. Uz njih imamo i nekoliko starijih jahača koji pohađaju individualne sate. - Kakvi su Vam planovi u bližoj budućnosti? Razmišljate li možda o razvoju zdravstvenog turizma koji bi oplemenio sveukupnu turističku ponudu Vinodolske općine? Uz Udrugu smo osnovali i tvrtku da bismo se mogli baviti i turizmom. U planu su raznovrsne ture terenskog jahanja, dječji kampovi, poslovna druženja, razni tečajevi, viteške igre, proslave rođendana i mnogo drugih aktivnosti s konjima te raznorazne kombinacije korištenja pješačkih i biciklističkih tura. Otvoreni smo za sve mogućnosti i nadamo se da ćemo i na taj način oživjeti Vinodolsku općinu kojoj je nedvojbeno potrebno dodatnih turističkih sadržaja. Tekst: Zdravko Kleva Glas Vinodola 13 Oko nas prosinac 2013. Ukidaju se turističke zajednice? 14 U reorganizaciji sustava turističkih zajednica koja će se provesti tijekom iduće godine po nekim najavama vrlo vjerojatno će se ukinuti čak trećina lokalnih turističkih zajednica, odnosno 107 TZ-ova od ukupno 301, zbog toga što njihov prihod manji od 200 tisuća kuna ne može pokriti ni hladni pogon. Prema najavama iz Ministarstva turizma u novom Zakonu o sustavu turističkih zajednica čiji bi prijedlog trebao biti ubrzo gotov, naime, stajat će da turistička zajednica mora biti financijski samoodrživa sukladno novom programu reorganizacije turističkih zajednica i razvoja destinacijskog menadžmenta. U skupinu od stotinjak turističkih zajednica koje svojim izvornim prihodima od boravišne pristojbe i turističkih članarina ne hvataju prag od 200 tisuća kuna za administrativno preživljavanje spada i Turistička zajednica Vinodolske općine. Završena antropološka analiza skeletnih ostataka Kosti stare više od 8 stoljeća vraćene u tribaljsko tlo TRIBALJ - Rezultat višekratnih pokusnih arheloških istraživanja što ih je nedavno u okruženju župne crkve u središtu Triblja izvodio Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja otkriće je groblja s ukopanim tijelima na dubinama između 35 i 80 centimetara ispod hodne površine. Prema dijelovima nakita i nošnje to starohrvatsko groblje se datira u razdoblje između 10. i 12. stoljeća. Tijekom nedavnog kopanja kanala za kanalizaciju zapadno od ulaza u crkvu otkriveni su novi grobovi, te primjerci nakita starohrvatsko-dalmatinske kulturne skupine. Nakon dovršetka antropološke analize, u studenom ove godine, svi skeletni ostaci uredno su vraćeni u tlo, odnosno ukopani na najbližem mjestu njihova izvorna položaja. Ondje je, naime već ranije pohranjeno 30-ak kostura iz zadnjih etapa istraživanja starohrvatskog groblja u Stranču. Kako doznajemo od kustosa muzeja, arheologa Ranka Starca, prema dogovoru sa župnikom i općinom ovo će se mjesto obilježiti odgovarajućim natpisom na kamenoj ploči ispisanim latiničnim i glagoljskim slovima, kako bi se sačuvalo sjećanje na groblja naših davnih predaka. Tekti i foto: A.Ficko U 15 godina je anonimna dolina s nekoliko iznajmljivača, koju su mnogi miješali s Novim Vinodolskim, postala prepoznatljiva destinacija. Ponajprije po ruralnom turizmu, ali i po brojnim projektima koji izlaze iz klišea „sunce i more“. Od 1998. godine, kada je osnovana Turistička zajednica, izgradili smo vlastiti identitet i „brand“, te smo postali prepoznatljiva turistička destinacija. Danas imamo niz prepoznatljivih projekata, godišnje ostvarenih preko 50.000 noćenja i 700 kreveta u općini koja nije imala turističke tradicije. Imamo i potporu Vinodolske općine koja je također zainteresirana za opstanak turističke zajednice. Bit vinodolske priče nisu brojke, već poruka da specifičan turizam može oživjeti kraj, zadržati ljude, očuvati i oplemeniti spomeničku baštinu, temeljiti razvoj na autohtonoj ponudi. S obzirom da se još uvijek ništa konkretno ne zna o preustroju turističkih zajednica, nije ni bitno kako će se ured u kojem se osmišljava budućnost turizma zvati, kako će biti ustrojen, bitno je da Vinodolska općina nastavi turistički zalet. Nadamo se da opet neće biti bitnija forma od sadržaja koji se gradi jednu punoljetnost. Tekst: Iris Bruketa Martinja va Grižanci pet dana slavili sv. Martina GRIŽANE - Dan mjesta i blagdan svojega nebeskog zaštitnika sv. Martina Grižanci su ove godine slavili pet dana. Martinja za mićih otvorila je bogat program zbivanja, a u završnici, kako i dolikuje, u crkvi Sv. Martina nakon svečane koncelebrirane mise, koju je predvodio novi novljanski župnik vlč. Hrvoje Poljak zajedno s grižanskim i selačkim župnikom vlč. Tomislavom Ćurićem, priređen je obred krštenja vina. Martinjska događanja započela su u Domu kulture, ispunjenom do posljednjeg mjesta. Grižance i njihove goste oduševili su mališani Dječjeg vrtića „Cvrčak i mrav“ iz Triblja recitacijom i pjesmom. Također recitiranjem domaćih čakavskih pjesama publiku su razveselili učenici Martinje Grižah 2013. Žiri je ocijenio 31 vino i to njihovu boju, bistroću, miris i okus četvrtog i osmog razreda OŠ Jurja Klovića uz koje su nastupili i članovi dramske sekcije Doma za djecu „Izvor“ iz Selca. U staroj školi otvorena je izložba osebujnog slikara Marijana Mavrića, koji je, s iskustvom od 120 samostalnih i skupnih izložbi, na martinjskoj izložbi s 22 svoja djela priredio retrospektivu svog rada u razdoblju između 1968. i 1996. godine. Središnji događaj – ocjena vina bistroću, miris i okus ove su godine ocjenjivali Vladimir Budimir, Tomislav Raguž, Zoran Citković, Mate Miroš i Mladen Barac Ujčić, a prema njihovu sudu od 7 crnih vina s 88 bodova (od mogućih 100) najboljim je ocijenjeno vino Željka Hreljca, drugi je s 81 bodom bio Marko Dunato, a sa 76 bodova Miljenko Manestar treći. Među 6 bijelih vina načinjenih na starinski način, na dropima Karl Heinz Schirra i Toma Ba- rac sa 77 bodova podijelili su prvo mjesto, Darko Balas sa 70 bodova osvojio je drugo, dok su sa 69 bodova treće mjesto podijelili Neven Barac i Ivan Toić. Od 18 bijelih vina po novoj tehnologiji najbolje, ocijenjeno s 88 bodova, napravio je Željko Blažeković, s 80 bodova drugo mjesto podijelili su Mate Bruketa i Mladen Pilaš, dok je treći sa 77 bodova bio Dalibor Papić. Tekst i foto Anton Ficko Ocjenjivanje vina, koje se za Martinju tradicionalno održava od 2005., ponovno je privuklo vinare i vinogradare iz Grižana i svih okolnih mjesta. Na ocjenu žiriju ponudili su 31 vino. Boju, Članovi KUD-a Bribir oduševili su brojnu publiku dojmljivom izvedbom igrokaza Na perili Obred krštenja vina u Crkvi sv. Martina - slijeva vlč. Tomislav Ćurić i Hrvoje Poljak Glas Vinodola 15 ZLATICA BALAS, griška pjesnikinja i književnica prosinac 2013. Susreti kavštini, a peti ciklus je na standardu. U njemu se javlja metafizički oblik, no ima i doživljaja i slikovnih ugođaja. Između pjesama grafički su crteži moga brata Dragutina Crnića. Naslovnica je našeg slikara Marijana Mavrića koji je svoje likovno zapažanje ovio u kamen i Primorca koji je godinama živio u kamenu i od kamena. 16 U Vinodolskoj dolini povlašteni smo doživjeti prirodu u punom davanju Š uška jesen nova je knjiga poezije griške pjesnikinje i književnice Zlatice Balas koja je nedavno predstavljena u njezinom rodnom mjestu – Grižanama. Nakon poetskih zbirki Naša draguljarnica (zajedno s bratom Mihovilom Crnićem) (1995.), Griški zvon (1996.), Zlato i smih (1998.), Trunčić ljubavi (2000.), Perlice od žitka (2007.), Brime života i perce smiha (2012.) te knjiga etnografske proze Zabralske bure (2004.), Sunce znad studenca (2009.), monografije Vinodolke (2011.), objavljena je i predstavljena najnovija zbirka pjesama Šuška jesen. Zlatica Balas kroz svoju liriku i prozu oslikava mir i ljepote Vinodola, piše sjećanja, govori o ljudima i njihovim životima, prati događaje i sve ono što je tijekom svojega bogatog životnog iskustva zapisala u neke, samo njoj znane bilježnice. Kroz sve njezine knjige, i one pjesničke, kao i one s etnografskom tematikom, provlači se njezina ljubav i briga za Vinodol. Knjige piše na griškoj čakavštini, čime je čuva od zaborava za mlađe generacije te na hrvatskom književnom standardu. Prije objave, svaku knjigu najprije pročita njezin suprug Mile i daje mišljenje o njoj. Sa Zlaticom smo razgovarali o njezinom književnom opusu u njezinoj kući u Grižanama jednoga prohladnog jutra, kada su se, s ponekom zrakom sunca, magle povlačile nad Vinodolskom dolinom, što nije zasjenilo sjaj toga lijepog područja. O čemu govorite u najnovijoj knjizi? - U zbirci Šuška jesen u četiri ciklusa pišem na griškoj ča- Mislim da smo mi u Vinodolskoj dolini povlašteni ili smo imali sreću doživjeti prirodu u punom davanju. Moj zaselak Bolješići s četiri kuće… Oko njega Stran Gornja i Dolnja s onim grandioznim sivo - zelenim stijenama s posebnom pričom, suhozidi, to jest gromače, lijepo isklesani svodovi… Slani potok - izvor tišine, posebnih osobitosti. Mirisi i boje djetinjstva. Ne znam da li danas osim lovaca itko prolazi pješice tim prirodnim fenomenskim terenom, a nama, ondašnjoj djeci ti prostori bili su svakodnevna igraonica. Bojim se da će u nedostatku građevinskih terena uz obalu početi ‘krasti’ naše njive i gromače, što je već počelo. Arhitektonski neskladne kuće grade se po selima koja time gube svoj identitet. Primjerice selo Dolinci, Katunari… Nestaju tako pitome oaze gdje su rasle i cvjetale trešnje, smokve, ljubičice. Suzuju se zeleni prostori, nadomješta ih betonsko sivilo. Pišete o prolaznosti života. Kako ocjenjujete svijet u kojemu danas živimo? - Živimo u vremenu kada su ljudi postali ozbiljni i sve manje se vesele, uz sve manje smijeha, a postalo je važno tko ima više novca, ljepši auto, bolju odjeću s markicom itd. Zapravo, živimo u materijalističkom svijetu. Ljudi se međusobno sve manje druže, dok su se nekada, iako napola bosi i slabo odjeveni više družili, pomagali u bolesti, žalosti, radosti…Rod se poštivao do devetog koljena. Danas je to televizija, internet, mobitel. Radi svega toga poželjela sam zapisati djelić života naših dragih ljudi. Nešto što sam čula, vidjela ili doživjela. Te priče, životne istine zapisala sam u vidu anegdota i kratkih priča u knjizi Brime života i perce smiha, nastojeći sve to pisati jednostavno, razumljivo čitatelju. Knjiga je imala peh jer je izdavač ICR pred ‘krah’ i stečaj izdao ovu knjigu pa nismo dobili dogovoreni broj primjeraka. Autorica ste i urednica monografije „Vinodolke“, koja je objavljena 2011. godine. Dakle, u tri godine, tri knjige. Je li to bilo naporno? - Pisati monografiju bio je vrlo zahtjevan posao, posebno zbog toga što je trebalo sabrati dosta podataka, u kojima je pomoć suradnika odigrala svoju ulogu. Znači, monografija 2011., Brime života i perce smiha 2012., onda da bih se malo opustila, posložila sam među korice pjesme u imenu Šuška jesen ove godine. Bez stanke sam u tri godine napisala tri knjige. Nije to, što bi rekli mladi bilo ‘u komadu’, nego intervalno. Tu bi možda mogla reći jednu anegdotu na moj račun, a to je: Pita me jedan prijatelj: „Ča ti samo pišeš?“ – Da! – odgovorila sam ozbiljno. „A ki ti kuha… pere…čisti?“ - Muž! „Ozbiljno?“ – Da! Više se ni usudil niš pitat nego je prošal u uvjerenju da ja samo pišem, a muž ‘siroče’ dela se drugo. Makar nešto i da. Što Vas posebno motivira u pisanju? - Iskreno, pišen kad se umorim od sih tih dosadnih i monotonih kućnih poslova. Kad se odmaram, onda mi se sličice vraćaju o nekadašnjem ne baš lahkom životu u našem kraju. Živjela sam u doba kad nismo imali struje, sve do 1953. godine, i pisala sam i učila pri petrolejki, čak i onoj broj 3. da se štedi jer 5. i 8. više su crpile petroleja; u vremenu kad nije bilo telefona. Tada sam, ne jednom, nego Bog zna koliko puta, pješice išla u Crikvenicu da pošaljem vijest za Vjesnik, čiji sam dopisnik bila. A onda, uz te teške slike iz života prevladava tematika ljubavi prema rodnom kraju, dragim ljudima, oblacima, moru, drveću… Uz pisariju volela san i fotografiju pa san slikala se o čen san pisala. Danaska imam kup slik za uspomenu, ali i ko dokument, od kih je jedan – ne veli del - finil i va knjigi Brime života perce smiha. Sve Vaše knjige su dosta čitane, a posebno Zabralske bure, s podnaslovom Šećuć pasanim vrimenon, koja je doživjela i više izdanja. Jeste li očekivali da će ta knjiga izazvati toliki interes čitatelja, pa čak i to da bude prevedena na francuski jezik? - Zabralske bure mi je draga knjiga. dosta ljudi me zvalo iz raznih krajeva i željelo kupiti knjigu, što mi je veliko priznanje. Priznanje mi je Zanimljiva je priča oko prevođenja Zabralske bure na francuski, koju je prevela hrvatska nevjesta podrijetlom iz Francuske Marie – Therese Blašković, s ciljem da njezinih četvero unuka iz prve ruke saznaju više o kraju iz kojega im dolaze preci po ocu, ali i o jeziku kojim su govorili. To mi je jako drago i zahvalna sam gospođi Marie Therese, jer prevesti knjigu s griške čakavice na francuski, vrlo je zahtjevan i težak posao. Nadam se da će knjigu pročitati i mnogi njezini prijatelji i francuski čitatelji, kako bi upoznali i ovaj djelić Hrvatske. Neke Vaše pjesme su uglazbljene? - Da. Ivica Kaliman, inače rođen u Bribiru, a živi u Rijeci, uglazbio je moju pjesmu More. Griški kantautor Neven Barac uglazbio je dvije moje pjesme Dični Kotorani i Veselice. Drago mi je da se moje pjesme i glazbeno izvode. Koji su Vam daljnji spisateljski planovi? - Ima toga još puno što bi trebalo objaviti. Zasad nemam nekih konkretnih planova. To dođe spontano. ZLATICA BALAS ŽIVOT Nadahnuće potražih na slapovima u brzacima gorskih masiva tamo u onoj osami iznad reljefnog prirodnog zida u rijeci bistre vode i carstvu riba. Pomislih – tu nitko ne može baš nitko, zamutiti kristalnu bistrinu tu nema šanse pokrasti idilu ni poremetiti poj ptica zov zvijeri nošenih instinktom pravednosti. Zatvorenih očiju saslušala sam šapat brzaka vibracijom zvuka pozvala svijet prividnosti odslušala akorde njihove bezazlenosti i ustvrdila da je prirodi stalo do ljubavi. Na prozračno polje duginih boja okupili se zaljubljenici života zaigrali kolovoz udahnuli duboko i disali, disali… do besvijesti. Iz knjige Šuška jesen Mira KRAJNOVIĆ ZELJAK Mihovil Kombol Prošlo je 130 godina od rođenja Mihovila Kombola, istaknutoga hrvatskog književnika, povjesničara književnosti i prevoditelja. Kombol je podrijetlom iz Vinodola, a samom igrom slučaja rođen je u Nišu 23. rujna 1883. godine. Srednjoškolsko obrazovanje stjecao je na Sušaku i u Senju, a studije germanistike i slavistike doktorirao u Beču. Nadaren i s osjećajem za estetiku i vrednote jezičnoga izričaja, bio je predodređen za književnost . Kombol je ostavio neizmjerno važan doprinos proučavanju starije hrvatske književnosti i književnosti 19. stoljeća. Kao sinteza bavljenja hrvatskom književnom baštinom nastaje njegovo najvažnije djelo Povijest hrvatske književnosti do Susreti bilo i konačno stvoreno povjerenje mojih mještana, koji su mi ustupili fotografije. Zabral je inače „brdo srid griške strani“ čije bure pamte mnogi kojima su „hodeć priko njega dušu napuhali“ . Puno toga sam spremila u korice što sam od djetinjstva skupljala. Ova knjiga može mladima biti poticaj da i oni skupljaju i čuvaju dalje svoje uspomene. narodnog preporoda (1945.). Sastavio je i antologije Hrvatski pripovjedači osamdesetih i devedesetih godina (1935.) i Antologija novije hrvatske lirike (1934.). Bio je vrstan prevoditelj Danteove Božanstvene komedije (Pakao, Čistilište i dio Raja), Goetheovih djela te brojnih drama i pjesama. Službovao je u Vukovaru, Zemunu, Senju i Suša- ku. Radio je kao profesor na Pomorskoj akademiji u Rijeci (1913.–1918.), a od 1923. na Višoj pedagoškoj školi u Zagrebu. Od 1943. do umirovljenja 1946. predavao je na Filozofskom fakultetu, a prijateljstvo sa Gavelom rezultiralo je da od 1950. do smrti predaje i na Akademiji za kazališnu umjetnost u Zagrebu. Glas Vinodola 17 prosinac 2013. Školstvo Dječji vrtić „Cvrčak i mrav“ Tribalj dobitnik županijske nagrade 18 Mali vrtić za velika djela D ječji vrtić „Cvrčak i mrav“ iz’ Triblja dobio je županijsku nagradu za najbolju odgojnoobrazovnu ustanovu u kategoriji predškolskih ustanova. Nagrada je dodijeljena na svečanosti u Pomorskom muzeju u Guvernerovoj palači u Rijeci 5. listopada na Dan učitelja, uz nazočnost primorsko –goranskoga župana Zlatka Komadine te čelnika lokalnih jedinica. Prosudbeno povjerenstvo u obrazloženju nagrade navelo je da je Dječji vrtić „Cvrčak i mrav“ počeo s radom 2007. godine kad se pravno odvojio od Dječjeg vrtića Radost Crikvenica. Ima šesnaest zaposlenih, jednu jasličku i tri vrtićke skupine koje obuhvaćaju 75 djece; matični objekt u Triblju i Podružnicu u Bribiru. Pored redovnih programa vrtić nudi kraći verificirani program ranog učenja engleskoga jezika. Od 2008. godine ustanova je uključena u projekt Međunarodnih eko škola, a 2009. godine dobiva status eko –škole i zelenu zastavu. Živi svoj autentični kurikulum kroz koji su protkani konkretni i konstantni eko sadržaj te gradi prepoznatljiv i specifičan identitet. Rad ustanove prezentiran je na brojnim međudržavnim, državnim, županijskim i međuopćinskim susretima, skupovima, konferencijama i izložbama. Kroz organizaciju predavanja za građanstvo u suradnji s eko kumovima i brojnih eko-akcija, ustanova je postala promicatelj ekologije u Vinodolskoj općini. - U naših šest godina postojanja uspjeli smo uvesti konkretne i konstantne eko sadržaje u rad s djecom, odgajateljima, roditeljima, - biti jedan od ravnopravnih dionika mreže stručnog usavršavanja, prezentirati svoj rad na internacionalnim, državnim, županijskim i međuopćinskim susretima, skupovima i konferencijama, predstaviti svoj rad kroz eko radionice za odgojitelje vrtića u okruženju, znatno promijeniti unutrašnji i vanjski izgled prostora i vrtića u cjelini, organizirati izložbe i priredbe na lokalnoj i na županijskoj razini. Kroz skupljanje i prodaju PET ambalaže financiramo eko izlet, nabavu igračaka i didaktičkih materijala. Uspjeli smo organizirati četiri eko predavanja za gra- đanstvo s eminentnim predavačima, snimiti pet petnaestominutnih reportaža i jednu dječju emisiju s eko temama na Kanalu Ri, mnogo puta se medijski prezentirati u Novom listu i Glasu Vinodola, a najvažnije: u suradnji s eko kumovima, sponzorima i osnivačem u potpunosti smo uredili dva igrališta za djecu na vanjskom prostoru u Triblju i Bribiru – navela je ravnateljica Vrtića Dajana Jerčinović. Ponos vrtića je ‘’Mića vinodolska kuharica’’ proizašla iz dječjeg projekta ‘’Ča su jili naši stari’’ kao zbirka autohtonih recepata stanovnika Vinodola i Primorja te dvije nagrade iz ekologije - nagrada djetetu i vrtiću Ministarstva šuma u povodu Europ- skog tjedna šuma 2008. godine, treća nagrada na natječaju Elektroluksa, Ekozelene Europe, National Gegraphica i Udruge „Lijepa naša“ s projektom na temu „Lijepe naše obale - Zaljubljeni u čistu vodu“ za vrtiće i osnovne škole 2011. godine. Vrtić je uključen u međunarodni projekt „Vrtić u prirodi.“ Kroz program podrške roditeljstvu “Rastimo zajedno“ koji se provodi od 2012. godine pridonosi razvoju roditeljskih kompetencija i društvene zajednice. Dječji vrtić „Cvrčak i mrav“ ‘i dalje predano slijedi svoj moto: „Mali vrtić za velika djela“. Tekst i foto: Mira Krajnović Zeljak SV. NIKOLA U VINODOLSKOJ OPĆINI Najmlađe Vinodolce obradovali lijepi darovi D ječji vrtić „Cvrčak i mrav“ i njegov područni odjel u Bribiru organizirali su priredbu „Dobro nam došao sv. Nikola“ koja se održala 6. prosinca u Domu kulture u Bribiru. Na svečanost darivanja pozvana su djeca cijelog Bribira od onih tek rođenih do prvoga razreda Sv. Nikola u Triblju osnovne škole, ukupno njih 80. U lijepom i bogatom programu u Bribiru sudjelovala su djeca jasličke i vrtićke skupine te učenici 1. razreda Osnovne škole dr. Josipa Pančića. U Triblju je organizator cijelog događanja bila Osnovna škola Jurja Klovića. Program se odvijao u Domu kulture u Triblju i u njemu su sudjelovala djeca obje vrtićke skupine Dječjeg vrtića „Cvrčak i mrav“ - objekt Tribalj te učenici 1. i 2. ra- Sv. Nikola u Bribiru zreda osnovne škole. Podijeljeno je više od 130 darova za svu djecu s područja Grižana, Triblja i Drivenika. Darove je financirala Vinodolska općina i podijeljeni su na kategorije: do tri godine za dječake i djevojčice, od 3 do 7 godina po spolu i posebno za 1. razred osnovne škole za dječake i djevojčice. Darovi su bili primjereni djeci mlađeg i starijeg uzrasta, a ujedno zado- voljavaju i osnovne didaktičke kriterije. Općina je slatkišima darivala i ostale učenike obje škole i na taj način pridala važnost i starijim uzrastima djece. Iz proračunskih sredstava za tu je svrhu izdvojeno oko 30 tisuća kuna pa se, usprkos krizi, nastavlja ova lijepa priča koja traje već dugi niz godina. Tekst: M. Krajnović Zeljak Foto: A. Ficko U crikveničkom restoranu Mika sastali u se nekadašnji maturanti kako bi obilježili 61. obljetnicu otkako su 1952. godine položili malu maturu u Triblju, u današnjoj školi Jurja Klovića. Tom prilikom prisjetili su se svojih učitelja i suškolaraca, ali i složili u jednom da su pripadali poratnoj generaciji kojoj je mnogo toga nedostajalo. Djeca su tada iz belgradskih, tribaljskih i driveničkih sela pješačila po nekoliko kilometara u tribaljsku školu. Nije bilo autobusa ni asfaltiranoga puta. Njihovi putevi vodili su preko livada, malih stazica, a mnogo su puta pješačili okolo naokolo kuda ih je odvodila dječja radoznalost. Možda upravo zbog te radoznalosti puno su se više družili s prirodom i u prirodi znajući tako gdje su sazorile prve murve, trešnje, smokve i drugo voće pa i gdje je koji dren, oskorušva, divlja jabuka, kruška, gdje su procvjetale visibabe, ljubičice… Znali su u kojem grmu leži zec… Ništa im nije promaklo. Više gladni nego siti, puno njih nije imalo kišobran, kišne kabanice, a ni tople odjeće. Umjesto toplih cipela ili tenisica najčešće su bili obuveni u krpene papuče prišivene automobilsku gumu. U torbi su često od kuće nosili drva za naložiti školsku peć, jer u školi nije bilo uvijek novca za kupnju drva. Uz sve to nikada se nisu žalila ni djeca, ni njihovi roditelji. Trpjeli su i redovito išli u školu. Nije bilo ni dovoljno školskoga pribora, a isto tako ni knjiga, pisalo se u bilježnicu po diktatu nastavnika, „lovilo“ se koliko se stiglo. Pisalo se perom i tintom. Nalivpero su imale samo dvije učenice u razredu, a često su ih posuđivale nastavnicima kako bi upisali ocjene u ime- nik. U svoj toj mizeriji učilo se i naučilo, a posebno se moralo poštivati starije. Iz daleka se pozdravljalo. Lagati ili krasti ne dao Bog! I takvi su ostali, išli u srednje i više škole... A onda se ta generacija razišla na sve strane svijeta. Ima ih i na jugu u Dubrovniku, ali i u prekooceanskim zemljama. Radili su i zaradili mirovinu, odgojili djecu, pazili na starije. Od njih 43, koliko je 1952. maturiralo, na okupu se našlo svega deset uz jedanaestu Božicu Pilaš ondašnju podvorkinju. To su: Josip – Jože Brnčić, Ivan Miklić, Ivan Jerčinović, Katica Crnić – Skorić, Ivanka Crnić- Švast, Danica Golac – Ropac, Zlatica Mužević – Mavrić, Đurđa Marušić – Rožić, Božica Knez – Petrović i Zlatica Crnić Balas. Umrlim školanom i nastavnicima odali su dužno poštovanje, a to su dragi im: Branko Balas, Anica Blažičević - Zubović, Danica Brnčić, Mate Gašparović, Ivan Golac Andrin, Obljetnica Nekadašnji maturanti Ivan Golac Matin, Ivan Jakovac, Smiljka Kauzlarić, Franjo Klarić, Stanko Kučan, Radivoj Limpić, Mira Marušić Špalj, Ivan Mužević, Stjepan Pilaš, Nada Plišić, Mate Šimić, Marijan Štefanić i Zdravko Šimić. Onima koji nisu mogli doći, a to su: Roko Blašković, Anka Budić, Višnja Čandrl Radić, Đurđa Gašparović, Vladimir Golac, Tomo Jerčinović, Nedeljka Jerčinović Lovrina, Nedeljka Jerčinović Ivanova, Ljiljana Kauzlarić, Ivanka Knez, Ivan Pilaš Grgurov, Ivan Pilaš Stankov i Vinko Tulić poručili su im da dogodine svakako dođu, jer kako su rekli: nema ljepšega nego se sjetiti tih vremena, mladosti, zabava, prvih simpatija i svake vrste zgoda i nezgoda u vrijeme njihova djetinjstva, koje je zasiguro bilo drugačije od današnjeg. Tekst: Zlatica Balas Foto: Milan Balas Glas Vinodola 19 Sport Seniori NK Turbine u sezoni 2013./2014. : slijeva stoje : Nedeljko Baranj (tajnik), Goran Ožanić, Ivica Mandić, Dragan Brnčić, Danijel Babić, Julijan Čop, Mateo Matejčić, Stjepan Mataija, Dušan Milošević, Kristian Knežević, Ivan Malić, Deni Zubčić (trener) čuče : Vinko Matejčić, Dario Brozović, Dario Brižić, Paulo Kosagov, Antonio Zubčić, Marin Ribarić, Mateo Bačić. prosinac 2013. NK Turbina 20 Kadeti NK Turbine u sezoni 2013./2014.: slijeva stoje : Nenad Gašparović, Marko Podnar, Mario Kršul, Alen Kršul, Florijan Bagara, Matej Nevistić, Domagoj Raguž, Arijan Benić, Ivan Malić, Eduard Tucaković, Nikola Hujber (trener) čuče: Damjan Huba, Dino Klarić, Andrej Kučan, Mihovil Fištrović, Ivan Pavičić, Luka Brozičević, Nikola Jurić. Dobro je činiti dobro Turbinaši se iskazali u humanosti i dali krv TRIBALJ - Na hvale vrijedno djelo humanosti odlučili su se članovi nogometnog kluba Turbina. Oni su, naime u mjesecu darivanja prosincu potrebitim dali na dar dio sebe - svoju krv. Divljenje i zahvalnost time su zaslužili igrači Julijan Čop, Paulo Kosagov, Antonio Zubčić, Ivica Mandić, Vinko Matejčić, Mateo Matejčić i Marin Ribarić, trener Deni Zubčić, fizioterapeutkinja Andrea Jendrašić i simpatizer i volonter Predrag Gašparović. Tekst i foto: A. Ficko Ivica Mandić, Paulo Kosagov i Deni Zubčić nesebični u pomaganju Po burovitom i hladnom vremenu održan je 3. Adria Advent maraton u Crikvenici s više od 500 sudionika. Trčalo se u tri discipline: u maratonu (42 km) natjecalo se 115 trkača, u polumaratonu (21 km) - 330 trkača. Na pet kilometara trčalo je 70 trkača. Uz trkače iz Hrvatske, daleko ih je najviše bilo iz Slovenije te manji broj iz ostalih zemalja. Na maratonu su nastupili članovi KCBT Bribir 1288 i svi su uspješno završili: Josip Jahn, Sport Crikvenički maraton Pavao Kombol, Ivan Čotra, Karmen Barac, Tamara Barac i Marko Viduka. Bilo bi i više trkača, kažu u Klubu, ali startnina od 190 kn po trkaču je preskupa, daleko najskuplja od svih utrka u Hrvatskoj. Iz Vinodolske općine još je nastupio Zoran Tonković kao pojedinac. Pobjednik maratona je Ashenafi Erkolo iz Etiopije, a kod žena Hrvatica Marija Vrajić. Marko Viduka Sportsko-rekreacijska zona u Sv. Mikuli Članovi „KCBT“ Bribir 1288 nedavno su upoznali općinsko vodstvo i mjerodavne stručne službe Vinodolske općine na čelu s Harijem Petrinovićem, i dobili načelnu potporu, da se sa zamolbom kluba poslali Hrvatskim vodama budući da su one mjerodavne za pojas Suhe ričine. Od toga je, kako kažu u Klubu prošlo godina dana, a odgovora niti pomaka nema. područje Sv Mikule uredi kao Sportsko-rekreacijska zona. Područje je posebno zanimljivo trkačima zbog prirode, prirodnih staza i nekadašnjih putova koje bi se moglo relativno lako urediti u rekreacijske svrhe. S istom se zamisli klub obratio Turističkoj zajednici Vinodolske općine, od koje je dobiveno pismo potpore koje su Tražili smo da se u prvoj fazi uredi pojas uz Suhu ričinu od mosta u Sv. Mikuli prema Novom Vinodolskom u dužini od 1 km, kažu u Klubu, a sve skupa bi se zaokružilo kros stazom za trkače i bicikliste. To bi prema bribirskim trkačima dugoprugašima otvorilo nove mogućnosti za Bribir i Vinodolsku općinu u cjelini, a posebno u turističkom smislu. Sportskorekreacijska zona Sv. Mikula, promatrana u svjetlu Akcijskoga plana razvoja turizma u Vinodolskoj općini, u kojemu se govori o produženju turističke sezone, tome bi mogla pridonijeti. Područje zone bilo bi idealno za treninge mladih atletičara školskoga uzrasta jer bi se nalazilo izvan prometnica. U KCBT-u Bribir 1288 i ovim putem još jednom apeliraju na vodstvo i stručne službe Vinodolske općine, članove Općinskoga vijeća , kreatore Akcijskoga plana razvoja turizma i TZ da im daju stvarnu, a ne deklarativnu potporu u realizaciji ovoga plana. Za početak KCBT Bribir 1288 predlaže osnivanje Radne skupine sačinjene od svih zainteresiranih strana kako bi se pristupilo realizaciji „Kros staze“ i eventualnom uspostavljanju Sportsko –rekreacijske zone na dobrobit svih stanovnika Vinodolske općine. Ujedno, vodstvo KCBT-a Bribir 1288 predlaže načelnika Vinodolske općine Ivicu Crnića za čelnika Radne skupine. Tekst i foto: Marko Viduka Glas Vinodola 21 Dota od nigda prosinac 2013. 22 GRIŽANCI VA AUSTRALIJI Anka Merikanka I seljavanje Hrvati va Evropske i prekooceanske zemlje dura više od 500 let. Australija, va ku su Hrvati počeli doseljivat va 19. viku bila je za puno njih zemlja nade i obećanja.Tomu nisu mogli odolit nit brojni Primorci med kimi i puno Grižanac, a posebice ondašnjih dečki z Griškog sela Mavrići. Med prvin1904. leta prošli su Klemento,Berto, Stipa i Mata Mavrić, Mondo Brnčić, a za njimi Krešo i Bartol Barac i drugi. Ne radi luksuza i avanture van zbog teškog žitka va rodnon kraju. O toj Mavrićevoj putešestiji puno put rado smo se podivaneli z Ankun Marušić r. Barac ku su si još ko miću prozvali Anka Merikanka. Pojam Merikan va našen narodu nigda je bil za sih onih ki su rojeni ili živeli va bilo koj prekooceanskoj zemlji. Kako je Anka Barac, danas Marušić rodjena va Australiji jer su joj otac i mat ko ekonomski iseljenici živeli na ton kontinentu i se ako ni nikad videla Meriku zavavik je ostala „ Merikanka“. Ankini roditelji kako nan je povidela ko mladi zagljedali su se još doma. Mat Marija je šla svomu ocu i bratu ki su delali va Čileu i Argentini, a otac Krešo z braton Bartolon ki je imel jedva 14 let zaputil se va Australiju. Z domi su šli 26.travnja l926. vaporon z Crkvenice do Riki va Napulj, a onda drugin vaporon Fremantle va Australiju. Putovali su 45 dani. Kad su se skrcali z broda na paladi va Fremantli našli su se med moren ljuškoga svita. Onako mučni bolje reć prestrašeni seli su na paladi. Nikoga nisu poznali, a još manje razumeli. Na cedulici su imeli zapisano mesto Mandžimup. Rukami su se provali sporazumit. Nikako jin ni hodilo. Najednuč veli Bartol: Ja bin brate najraje z ovin vaporon se vrnul doma… I ja…Ali sil zaboravel da je mat za oba posudila soldi za strošak, a h tomu četire sestri i mat čekaju naš solad. Ni bilo druge nego krenut va mesto kamo jin je pisalo na cedulici. Nakon duge vožnje našli su se va srcu prašume. Tamo su uz Boduli, Dalmatinci i Istrani našli svojih Grižanac. Ni bilo vrimena počivat, valje su morali poć delat. Krčila se šuma da bi se stvorila plodna zemlja. Živeli su tako rekuć pod vedrin nebon va šatori. Ankin otac Krešo je bil mlad i delav, ali njegov brat još dečkić, nemoćan pa je tobože odrejen na lahše delo, a to je bilo sakodnevno pišice poć va 25 kilometri do prvog mesta po kruh za celu brigadu. Jedan dan su mu napisali da kupi 5 kil kapuli za gulaš, a butiger je krivo pročital i prodal mu 5 kil suhoga grozdova ( grožđic ).Kad su nakon deset let raskrčili del prašume od države su dobili da moru zakupit teren kadi su posadili tabak. Počeli su stin l936.. leta. Ako je leto bilo močno je bilo dobro, ali ako ne, znal jin je propast jednoletni trud. Va to vrime napravili su već sebi kuće, a onda sušare ( sed ) za tabak. Rodila se trgovina i život se počel minjat na bolje. Kako su se Krešo i Marija 3 let frajali priko pisam, odlučili su se oženit. Marija ka se već bila naučila uz svoga oca i brata trgovat i oblačit po ondašnjoj zadnjoj modi prišla je z Čilea 1939. va Australiju. Kad su ju videli va svilnoj klajdi i klobuku na glavi, malo podrugljivo, Krešini Grižanci su rekli: Krešo… Krešo… Tebe će ta scifrana divojka brzo pušćat. Ipak su se prevarili, aš je Marija sukla svilnu klajdu, obukla onu vrićenu i šla na plantažu sadit, a onda i okapat tabak. Nakon leto dan rodila se Anka va mestu Manžimat. Si su bili veseli kad se na kraj svita rodila mala griškinjica. Sad su još z više volje uz plantažu tabaka Krešo i Marija zakupili još zemlje i stvorili skupa svojimi grižanci plantažu pumidori, kadi su suzakupci bili už njih njihovi domoroci Boduli,Dalmatinci, Istrani i dr. Si su se skupa pajdašali i slagali ko jedna familija. Anka čin je prodivanela bilo je to uz engleski hrvacki, zapravo po griški, kako ona reče, onin lipin ČA, aš su si Grižanci med sobun govoreli po domaću. Anka je znala da va tih nje Grižah imaju kuću,staru mater i tetu Mariju. Va Australiji je finila tri razredi pučke škole. Oženil se doli i Krešov brat Bartol, ki ni imel sriću vrnut se nikad više va rodni kraj. Uz ženu Australku na njega podsjećaju i danas Hrvacka imena njegove dičine Bartol, Marica i Petra. Krešo i Marija nisu više mogli zdržat da ne vide svoju mater i drugu familiju. Čin je finil Drugi svjecki rat i prilike malo va domovini šle na bolje, žitka va tujini svojun hćerčicun odlučili su se vrnut va domovinu. Bilo je to l948. leta. Med 350 putniki na vaporu RADNIK uz 80 – ero dičine bila je i Anka. Z luke Fermantte do Splita put je trajal misec dan. More… more… i samo more… a onda Split. Va Splitu su bili smešteni va hotelu Centar. Anka pameti da jih je dočekal gulaš i palenta. Videć palentu mala je Anka veselo zazijala: „ Veri nais kek “…! Mat Marija je rekla: „ Dite moje milo, ni ti to kolač, to je palenta“. Si su se nasmeli, a Anka ni bila svjesna da je to jilo celi rat spašavalo puno njih od glada. Kad je ova tročlana familija nikakovin starin rasklimanin tapredon prišli do Crkvenice, va Grižane su morali pišice, aš v to vrime još ni bilo busa nit taksića. Telefona još manje. Kad su se pokazali na vratih si su plakali. Celo selo je prišlo, a seljani su divaneli „ Prišli su naši Merikani“…Kako je Anka tobože bila Merikanka z velikin belin svilnin fijokon na glavi, obuvena va lipi beli postolići, obučena va rozoj haljici na šlingice, si su ju voleli i oteli čin bliže joj bit. Brzo se snašla. Pripeljali su joj susedu Ružicu Mavrić, sada Kraš, s kun se je valje počela igrat i skun je šla va školu i ostala se do danas prijateljica. Od tad Ankin je život počel teć po naški. Pučka škola va Grižah, Osmoljetka i Ženska stručna škola va Crkvenici, tanci, fraji, ženidba. Penziju je zaslužila ko računovođa va Crkveničkoj Veletrgovini. Muž Stipa čiji je otac sad već pok. Toma Marušić isto bil, ali nažalost i zavavik ostal va Australiji. Njihova dičina Ljubica i Sanja podarile su jin dobrih zeti i vnučad Vilijanu, Miljenka, Bruna i Dina, a onda pravnučad ča bi reć zadovoljstva, ljubavi i brigi…Kad su Anka i Stipa obdelali svoje životne obveze i postali penzioneri već su nikuliko puti obašli tu daleku zemlju, Ankin rodni kontinent.Tamo su va vezi z njihovun rodbinun kih je priko trejset i prijatelji od djetinjstva. Doli su jin draga familija Grgić, sestrične i bratići po Ankinon ocu i sestrična po Ankinu mužu ki jin obligatno plate strošak za put. Obiđu počivališća Stipinoga oca, strica Bartola druge rodbine i prijatelji. Posebno su veseli ča jin je rodbina usčuvala i auto ševrolet koga je vozil Stipin otac ki je zakopan va Sidneju. Lipo je doli veli nan Anka Merikanka, ali za se to Grižane su mi draže, one su za me pravi raj. Naša dičina, susedi, prijatelji, naši krabunoški običaji i ja med njimi od Grižan do Ričkog Korza. Ča reć? Sagdi je lipo, ali doma med svojimi ljudi je ipak najlipše. Zlatica Balas Križaljka Glas Vinodola 23
© Copyright 2024 Paperzz
