ISSN 1846-6230 Glas Vinodola Glasilo Općine Vinodolske Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir Godina III, Broj 10 • ožujak 2010. Glas Vinodola glasilo Općine Vinodolske izlazi 4 puta godišnje Godina III, Broj 10, ožujak 2010. g. ISSN 1846-6230 BESPLATNO Impresum Izdavač: Vinodolska općina Za izdavača: Ivica Crnić Urednik: Zdravko Kleva Uređivački odbor: Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa Suradnici: Željka Jurčić-Kleković, Stjepan Juričić, Zlatica Balas, Iris Bruketa, Vedran Vučinić (križaljka) Fotografije: Zdravko Kleva, Iris Bruketa, Milan Balas, Mira Krajnović Zeljak, Božo Novaković (naslovnica) Grafičko oblikovanje i tisak: Zambelli, Rijeka Važni telefoni Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir [email protected] centrala tel: 385 51 42 25 40 [email protected] Načelnik: Ivica Crnić tel: 385 51 42 25 47 385 51 24 81 72 Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela; voditeljica Odsjeka za kulturu: Željka Jurčić-Kleković tel: 385 51 24 81 72 tel: 385 51 42 25 43 Odsjek za financije i proračun voditelj: Den Strizić tel: 385 51 42 25 44 Odsjek za pravne i opće poslove voditelj: Anto Matković tel: 385 51 42 25 41 Odsjek za komunalnu djelatnost i gospodarenje prostorom voditelj: Bernard Peko-Lončar tel: 385 51 42 25 45 Prijem stranaka: ponedjeljak, srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h, utorak od 13.00 do 17.00 h, četvrtkom se stranke ne primaju Narodna knjižnica i čitaonica “Bribir” Bribir tel: 385 51 24 81 03 tel: 385 51 24 80 30 Radno vrijeme: ponedjeljak i srijeda od 10.00 do 19.00 h, utorak od 8.00 do 16.00 h, četvrtak i petak od 8.00 do 15.00 h Turistička zajednica Općine Vinodolske tel: 385 5124 87 30 Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h svakim danom osim nedjelje Poduzetnički centar “Vinodol d.o.o.” tel: 385 248 730 i 791 101 Poljoprivredna zadruga “Plodovi Vinodola” tel: 385 51 248 111 Ambulanta Bribir tel: 385 51 24 81 11 ponedjeljak, srijeda i petak od 7.00 do 13.30 h, utorak i četvrtak od 13.00 do 19.30 h Policija: 92 Prva pomoć: 94 Vatrogasci: 93 Vučna služba HAK: 987 Autobusni kolodvori: Novi Vinodolski, tel: 385 51 24 42 68 Crikvenica, tel: 385 51 78 13 33 Ovo je mjesto za Vaš oglas, čestitku, poruku… Za upite nazovite agenciju “Primari” Naklada: 1000 primjeraka Cjenik oglasnog prostora 1/1 stranica (210 x 297) = 2900.00 kn 1/2 stranice (210 x 148) = 1500.00 kn 1/4 stranice (210 x 74) = 700.00 kn druga stranica (omot): 210 x 297 = 3400.00 kn zadnja stranica (omot): 210 x 297 = 3700.00 kn Glas Vinodola ul. Nikole Tesle 1 51000 Rijeka mob: 0915431672 Aktualnosti Prometnice u zimskim uvjetima u žarištu četvrte sjednice N a 4. sjednici Općinskog vijeća Vinodolske općine održane 21. prosinca 2009. godine nakon usvajanja zapisnika s 2. i 3. sjednice vijeća, donesena je Odluka o izmjeni i dopuni odluke o priključenju građevina na komunalnu infrastrukturu, zatim o izmjenama i dopunama odluke o porezima Vinodolske općine. Prijedlog donošenja odluke o ukidanju statusa javnog dobra, puta, na nekretnini KČ 10181/ 2 K.O. Belgrad vraćen je na doradu što podrazumjeva prikupljanje mišljenja vlasnika ostalih parcela pored kojih put prolazi, te konačan stav MO Grižane-Belgrad. Vijećnici vladajuće koalicije i oporba bili su suzdržani kod donošenja odluke polazeći od pitanja hoće li se ostali vlasnici moći koristiti putem kada on prestane biti javno dobro, te načelno, treba li dopustiti da javne površine pređu u privatne ruke kojima se poslije može manipulirati. li puno ali su učinili koliko su mogli. U takvoj otežanoj situaciji bile su zamoljene “Rijeka-ceste” da bar nešto pospu po prometnicama nerazvrstanih cesta u općini. U okviru svojih mogućnosti i pored svojih redovnih obveza nešto su pripomogli mada se u potpunosti nije moglo sve osposobiti za prohodnost. Vijećnik Boris Miklić: Imamo li ugovor sa “Rijeka-cestama” za čišćenje cesta i da li imamo planiranih sredstava za tako interventne situacije? S AKTUALNOG SATA Na aktualnom satu u središtu zanimanja vijećnika bilo je stanje na prometnicama na području Općine u uvijetima otežanog prometovanja zbog zimskih vremenskih prilika. Načelnik Ivica Crnić: Nemamo sklopljen ugovor, a tako nešto izvanredno nismo ni planirali, što nam je pouka za ubuduće da za to moramo biti spremni. Za iduću godinu ćemo morati planirati sredstva i sa “Rijeka-cestama” sklopiti ugovor za interventne situacije u zimskim uvjetima. Mada, što se tiče angažiranja “Rijeka-ceste”, sumnjam da će oni to moći za nas ažurno obavljati. Morat ćemo pokušati to riješiti s nekim drugim privatnikom. Do sada smo to odrađivali s tvrtkom „Jela“ d.o.o., međutim, oni su sada maksimalno angažirani na poslovima čišćenja u Crikvenici. Zoran Spoja Vijećnik HNS: Vezano za traženi prostor za Mjesni odbor Bribir ističe da još nisu uputili zahtjev, ali da neformalno saznaje da se prostor neće moći dobiti, da li je to točno? Vijećnik Željko Citković: Kod 80% naših ulica stroj za posipanje ili čišćenje ne može proći. Sa „Jela“ d.o.o. smatram, također je loše rješenje, jer se radi o dosta velikom nagibu cesta. Ivica Crnić, načelnik: Neformalno jeste tako, odgovorio je. Ivica Crnić, načelnik: Dodao bih vezano za izvanredne okolnosti, na cestama bilo je uspostavljeno i dežurstvo u DVD-u. Uspostavljen je kontakt sa Domom zdravlja Crikvenica, posebno vezano za osobe na dijalizi. Svi oni na dijalizi su bili zbrinuti do 7 sati uvečer. Da smo s nekim od mogućih pružatelja usluga imali sklopljene ugovore lakše bi riješili i to pitanje. Olga Antonić-Dukić, predsjednica Vijeća: Kako se potkrala greška na novčanim bonovima umirovljenicima i starijim osobama, na kojima stoji da to odobrava i dijeli DVD Bribir. Načelnik Ivica Crnić: Radi se o grešci koja je promakla DVDu. Jedino je za provedbu te aktivnosti ljudstvo u DVD-u bilo na raspolaganju. Zbog loših vremenskih prilika i vozila vatrogastva su bila na raspolaganju građanima u odvijanju prometa na našim prometnicama. Oni nisu učini- Vijećnik Rajko Arbanas: Lukovo je sada naselje, a problem je što ralica ne može svuda proći pa mislim da će biti svađe oko toga. Čišćenje prilaznih cesta šumskog dijela općine će puno stajati Općinu. Kako će se to riješiti? Načelnik Ivica Crnić: Kada u Gori bude 1000 ljudi plaćalo naknadu, tada će se moći nešto od toga učiniti. Tada ćemo i imati dovoljno sredstava u proračunu za razvoj infrastrukture. Za legalizaciju većine objekata u šumi koja nisu legalizirana, dat je rok od (2) godine da se legalizira. Tko to ne učini neće moći opstati na terenu, jer će biti nalozi za rušenje. Ljudi s pravom traže da im se u Gori omogući prilaz (čišćenje snijega i leda i sl.) tekst: Z. Kleva Zapisnik s 5. sjednice Općinskog vijeća Vinodolske održane 10. ožujka do izlaska ovog broja Glasa Vinodola nije sačinjen. Nadbiskup Devčić u posjeti VinodOlskoj općini Riječki nadbiskup msgr Ivan Devčić u pratnji dekana Crikveničkog dekanata vlč Dragutina Prloga i bribirskog župnika vlč Ante Cindrića posjetio je Vinodolsku općinu gdje ga je dočekao načelnik Ivica Crnić sa suradnicima, Željkom Jurčić Kleković, Denom Strizićem, Antom Matkovićem i Harijem Petrinovićem, koji su ujedno i članovi Pastoralnog vijeća župe sv. Petra i Pavla. Nadbiskup Devčić zahvalio je na dosadašnjoj brizi o crkvama i sakralnoj baštini, a načelnik Crnić izrazio je zadovoljstvo suradnjom s Nadbiskupijom te posebno sa svećenicima Dragutinom Prlogom i Antom Cindrićem. Obećao je da će Općina i dalje brinuti o sakralnim objektima, koji su ujedno dio bogate kulturne baštine Vinodola. Tekst: M. Krajnović Zeljak Glas Vinodola Aktualnosti Održan euharistijski kongres Grižane / Tribalj – 21. ožujka. Euharistijski kongresi koje u sklopu Euharistijske godine Riječke nadbiskupije po župama provodi nadbiskupija, održani su nakon trodnevne priprave u nedjelju u župi Sv. Martina u Grižanama te župi Blažene Djevice Marije Tribalj i Sv. Dujma Drivenik. Nakon kongresa pred mnogobrojnim vjernicima s područja Vinodola svetu misu u Grižanama predvodio je nadbiskup riječki i metropolit msgr dr. Ivan Devčić, a nakon tog slavlja i kongresa održanog u Triblju, euharistija je upriličena i za župljane župe Blažene Djevice Marije Tribalj i Sv. Dujma Drivenik koju je također predvodio nadbiskup dr. Ivan Devčić. Trodnevna priprava kongresa održavala su se od četvrtka do subote svetim misama koje je župljane Sv. Martina u Grižanama predvodio mr. Vjekoslav Đapić iz Rijeke, a za župljane BD Marije Tribalj i Sv. Dujma, mons Nikola Uravić, rektor Riječke bogoslovije. foto: B. Novaković, tekst: Z. Kleva vlč Anton Cindrić, msrg Ivan Devčić i vlč Dragutin Prlog Kaštel u Driveniku može u sanaciju Krajem jedanaestog mjeseca prošle godine, započeta, a sredinom ožujka, završila su arheološka iskopavanja u untrašnjosti driveničke gradine. Obavio ih je stručni tim predvođen Teom Rosić, arheologinjom Muzeja Grada Crikvenice, a nacrtnu dokumentaciju izradila je Kristina Turkalj iz Instituta za arheologiju Zagreb. U ručnom i strojnom iskopavanju sudjelovala je operativa tvrtke Građeving Ri d.o.o. iz Hreljina. Nositelj radova bio je Muzej Glas Vinodola Grada Crikvenice, a investitor Vinodolska općina koja je investirala 140 tisuća kuna. Obavljenim istraživanjim stvorene su pretpostavke da se konačno krene u sanaciju kaštela Drivenik koji je podsjetimo, sastavni dio programa »Putevima Frankopana«, a koji provode Primorsko-goranska županija i jedinice lokalne samouprave. Vrijednost sanacije gradine je 3,8 milijuna kuna. Polovinu sredstava osigurala je Primorsko- goranska županija, a drugu polovinu treba osigurati Vinodolska općina. Sanacija je podijeljena u tri faze. Prioritet je uređenje dvorišta i pozornice unutar kaštela, nakon čega u drugoj fazi slijedi izgradnja ophoda bedema sa stubištem i uređenjem ulaza u kule. Zadnjom fazom je predviđeno uređenje vanjskog dijela kaštela. Zdravko Kleva Aktualnosti Za Dane vrtića mališanima pješčanik i igralište Bribir - Radovi na uređenju dječjeg igrališta dječjeg vrtića “Cvrčak i mrav” podružnice Bribir uhvatili su zamah nakon što su započeli početkom ove godine. Radovi te faze obuhvaćaju popločenje prilaznih staza, izradu stepenastog gledališta, izradu cvjetnjaka uz prilaznu rampu te žbukanje zidova. U drugom dijelu radova ukazala se nužnim hitna sanacija južnog zida na ulazu u parcelu i popločavanje s te strane prilaza vrtiću. Tim nepredviđenim zahvatima u pomoć je priskočila Vinodolska općina i dodatnim sredstvima od oko 35.000,00 kn omogućila da se u popunosti izvedu cjelokupni radovi.Treći dio radova, koji bi trebao krenuti ovih dana (travanj), sanacija je cjelokupnog prilaza automobilom vrtiću s južne strane jer je za kišnog vremena nemoguće vozilom dostaviti hranu za djecu. Iza toga će uslijediti izvođenje hortikulturalno uređenje okoliša. Bravarski radovi, prema riječima ravnateljice Dječjeg vrtića “Cvrčak i Mrav” Dajane Jerčinović, očekuju ih u zadnjoj fazi, u periodu travanj–svibanj nakon čega će u vlastitoj izvedbi djelatnici vrtića postaviti pješčanik za djecu. Podsjetimo, u prvoj fazi započetoj lanjske godine, izvedeni su radovi iskopa i sanacije terena, odvodnje, na prilaznim putevima i popločavanju trga na ulazu u vrtić. Obje faze izvođenja radova povjerene su, nakon provedenog natječaja, građevinskom obrtu ‘’ Gradikon’’ Koprivnica kao najpovoljnijem ponuđaču. Ukupna vrijednost obiju faza prema ponudama iznose oko 110.000,00 kn, a idejni projekt i aproksimativni troškovnik cjelokupnih radova napravio je arhitektonski ured AB PROSTOR, vl. dipl. ing. arh. Jasminke Šarar iz Crikvenice. Kako nam je rekla Dajana Jerčinović, očekivani završetak radova bi bio u svibnju 2010. kada bi za Dane vrtića (24.05 do 1.06. 2010.) upriličili svečano otvorenje igrališta. Slijedeće godine u financijskom planu i uz suglasnost osnivača, predvidjet ćemo sredstva za opremu igralima na oba igrališta (Tribalj, Bribir) i time bi u potpunosti završili oba projekta, započeta u siječnju 2009. (Tribalj), na uređenju igrališta u naša dva objekta. Zdraviji cjevovod na Bribirskom području U Općini Vinodolskoj rekonstruirat će se dionica Gradac – Dragaljin, što je nastavak prošlogodišnje aktivnosti u centru Bribira na izmjeni azbestno-cementnog cjevovoda. S tim zahvatom će se povezati vodoopskrbni sustav Općine i omogućiti alternativni smjer napajanja Bribira iz smjera Grižana, vodospreme Marušići. Investicija je vrijedna 500 tisuća kuna. Vodificiraju se dijelovi naselja Saftići i Kičeri, uz sufinanciranje Vindolske općine, a u sklopu radova na odvodnji u centru Triblja planira se rješavati kvalitetna vodifikacija Podsoplja Belgradskog i Driveničkog – izjavio je za Novi List direktor Igor Uremović direktor KTD-a “Vodovod Žrnovnica”. Glas Vinodola Aktualnosti “Balatura” dobila prestižnu kategoriju T ribaljskom Hotelu Balatura Ministarstvo turizma dodijelilo je kategoriju hotela baštine čime je taj jedinstven turistički objekt u Vinodolskoj općini stekao ujedno i oznaku četiri zvjezdice. Uz hotele u Rovinju i na otoku Šolti, Balatura je treći hotel u Hrvatskoj koji je stekao kategoriju hotela baštine i prvi koji nije uz more. Dodatna ulaganja u deponij Duplja P rema podacima iz »Ivanja« o odloženom otpadu u razdoblju od 2006. do 2009. godine, Vinodolska općina bilježi pad u količinama zbrinutog smeća, te je lani s područja općine odloženo 1.253 tone ili 9,05 posto od ukupnih količina koje uz Vinodolsku općinu odlažu Gradovi Novi Vinodolski i Crikvenica. Čelnici tih lokalnih samouprava potpisali su treći aneks sporazuma o korištenju i održavanju deponija Duplja na iznos od 4,2 milijuna kuna. Omjeri u sporazumu ostaju isti kao prije nekoliko godina, prema kojima Grad Crikvenica izdvaja 60 posto, Grad Novi Vinodolski 30 posto, a Općina Vinodolska 10 posto vrijednosti troškova deponija Duplja. Glas Vinodola Kolumna Vrzino kolo Piše: Željka Jurčić-Kleković V a zadnje vrime ja lipo niš ne razumin. Ča bi Istrijani rekli–ne kapim, ali ama baš niš, va ovon sviti ča me okružuje i životi koga živin. Prvo mi nij’ jasno čaj’ to s ovun klimun. Smol va globalnon zatopljenju, ili gre ledeno doba?? Najprije smo slušali o zatopljenju, sad najednuč, nakon čaj’ palo malo sniga va nedobu mediji nan javljaju - stiže novo ledeno doba!! Kako k vragu tako priko noći odosmo z’ otoga sveopćega zatopljenja, a koga smo skrivili sami jer smo uništili ozonski omotač - drito va led… Drugo - ne razumin odkud su se isto tako najednuč stvorili, da ne rečen nakotili, si ovi silni lopovi, kriminalci i podmitljivi tipovi??? Saki dan čujen i čitan o kaznenin prijavami, istragami… ma ne moren verovat da j’ ova naša zemlja tuliko pokvarena, a do pred niki dan si su bili pošteni! I kako onaj tik do mene krade, a ja da to ne vidin, ko naša Jadranka i Ivo?? I treće - ne razumin kako moremo gospodarsku i financijsku krizu rešit smanjvanjen plaća i mirovina, te uvođenjen raznoraznih kriznih porezi, ki će nas ugušit do kraja. Pa ako dobivamo plaće i delamo, poreze redovito uplaćujemo. Čaj’ plaća manja porez je manji, ako plaće nij’-poreza nij’. Ako ne trošimo, ne triba nan proizvodnja, ne tribaju nan tvornice, ne tribaju nan butigi. Postojeće se znači zapiraju i ljudi ostaju bez posla. Male plaće, mala potrošnja, nikakove plaće - nikakova potrošnja. Nikakova potrošnja, nikakova proizvodnja… Vrzino kolo… pa ča ne bi bilo logičnije da se stimulira proizvodnja, mesto da se guši, da banke smanjuju kamatne stope umesto ča ih dižu, da se daju povoljni krediti, umesto ča se do njih ne more prit. I da se stavke državnog proračuna sasin malo izokrenu u korist gorućih problema jadnih ljudi koji su ovu državu stvarali i stvorili, ne zato da bi ih gušila i davila i da bi u njoj umirali. Već da bi u njoj dostojanstveno živjeli… Ma niš ne razumin, velin. Morda su mi počele odumirat moždane stanice. Kako i neće kad je se tako komplicirano, pa stalno moran mislit. A morda su se samo šundrale, pa ću ih popravit… kad krene stimuliranje proizvodnje… U OKU KAMERE Drago Felštinski i njegova putujuća trgovina i uslužna radnja za izradu ključeva i graviranje “Linea bianca” već niz godina neizostavna su ponuda na bribirskom sajmu. Glas Vinodola Poljoprivreda i gospodarstvo Održana skupština PZ “Plodovi vinodola” Bribir Zadruga vodeća u oživljavanju poljoprivrede i agroturizma N a redovnoj skupštini Poljoprivredne zadruge „Plodovi Vinodola“ Bribir za upravitelja zadruge imenovan je Željko Lončarić, inž. agr. te donešen poslovni plan za 2010. godinu. Uz kritičke osvrte članovi Skupštine su pozitivno ocijenili oživljavanje poljoprivrede temeljeno na njezinoj revitalizaciji i investicijskom programu izgradnje Centra za otkup i preradu poljoprivrednih proizvoda. Istaknuto je pokrentanje ukupno 21 projekta: u vinogradarstvu, voćarstvu, maslinarstvu, uzgoju lavande, otkupu, sušenju i preradi smokava uz pružanje tehnološko-edukativne usluge zadrugarima i drugim OPG kooperantima na području Vinodolske doline i priobalja. oživljavanja poljoprivrede, poslovne suradnje zadruge s 49 zadrugara i drugim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima na području Vinodolske općine, Grada Crikvenica i Grada Novi Vinodolski, zadrugu profilirati kao razvojnu, tehnološko-edukativnu i marketinšku tvrtku. Za proizvodnju autohtonih proizvoda, stvaranje dohotka i veće zaposlenosti potencijali postoje, naglašeno je, a radi se o ukupnom području od 440 km2, od čega 5.670 ha obradivog poljoprivrednog zemljišta kao značajnom agrarnom potencijalu održivog razvitka. Na sjednici se istaknula poticajna uloga Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Primorsko goranske županije, Vinodolske općine, Grada Crikvenice i Grada Novi Vinodolski u razvoju agraZlatica Balas ra ovog kraja. Osigurati veću prisutnost na tržištu Osvrnuvši se na sudjelovnje zadrugara zajedno s nizom partnera na 16 gospodarsko–turističkih i drugih manifestacija prezentirajući tako oko 40-tak autohtonih proizvoda Vinodolskog kraja, izražena je i nada u veću ponudu novih izvornih proizvoda tržištu. Namjera je a radi poticanja daljnjeg U pripremi program razvoja i obrade tržišta za razdoblje 2010-2014. godine Na skupštini je utvrđeno da se zadružno poslovanje mora više temeljiti na poticanju i marketinškom umrežavanju i povezivanju s tržištem njezinih članova. Za tu je zadaću skupština imenovala Željka Lončarića, Mihovila Jurišu i Ivicu Novosela koordinatorima izrade 4-godišnjeg razvojnog programa. A za izradu pet separata prijedloga programa u vinogradarstvu, voćarstvu i maslinarstvu, pčelarstvu, stočarstvu i agroturizmu te marketinškoj obradi tržišta, imenovana je radna grupa u sastavu: Miroslav Palinkaš, Zoran Spoja, Radmil Frančišković, Josip Strizić, Tihomir Šarar, Dušanka Rast, Mirko Udovičić, Ivica Jerčinović, Danor Matejčić i Dragan Stojčić. Do iduće sjednice Skupštine, krajem travnja, kada je rok za donošenje programa koordinatori i nositelji po djelatnostima obavit će razgovore sa zainteresiranim vlasnicima obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Glas Vinodola Pčelari “Kuša” odabrali novo vodstvo Grižane, 26. veljače – Izborna skupština pčelarske Udruge “Kuš”, Grada Cirkvenice i Vinodolske općine ocijenila je prošlogodišnji plan rada uspješno realiziranim, posebno na polju brige oko zaštite pčelinjih zajednica i edukacije članova Udruge u cilju suzbijanja pčelinjih bolesti. Prisutni članovi skupštine usvojili su plan rada za 2010. godinu i prihvatili prijedlog da se Josip Capić iz Selca proglasi doživotnim predsjednikom društva kao jedan od suosnivača udruge i jedini pčelar koji je završio pčelarsku školu u Novom Vinodolskom u generaciji profesora Lončarevića. Za zasluge u uspješnom pčelarenju i edukaciji mladih dodijeljena mu je i spomen plaketa. Skupština je za predsjednika ponovno izabrala Stipu Marušića, a za potpredsjednike Brunu Mavrinca i Zrinka Lučića. Tajnik udruge je Janko Bojanac, a blagajnica Božica Renko. Za članove Izvršnog odbora izabrani su Milan Balas, Božo Čor, Grga Peričić i Mate Dika. Za članove Nadzornog odbora imenovani su Vladimir Pilaš, Denis Mureta i Branko Marušić. Nakon Skupštine izaslanstvo Udruge položilo je u parku u Grižanama cvijeće na spomen obilježje poginulim braniteljima u Domovinskom ratu. U vlastitom apartmanu nuditi vlastiTI proizvod I nženjer agronomije Željko Lončarić porijeklom je iz Crikvenice, a rođen je 19. veljače 1967. godine u Bjelovaru. Nakon završetka agronomskog fakulteta bio je zaposlen u bjelovarskoj „Sireli“ a sada je imenovan upraviteljem PZ „Plodovi Vinodola“. To povjerenje ukazano od predstavnika 49 zadruga nastojat će opravdati radom i inovativnim pothvatima. Već je u procesu dogovaranja, rekao nam je, projekt postavljanja stalnog prodajnog štanda u Crikvenici i Novom Vinodolskom. Svrha tih punktova, jeste izravna prezentacija proizvoda zadrugara. Imamo viziju, nastavlja Lončarić, jačanje gospodarstva. Primjerice da Palinkaš Miroslava i Stanić, budu glavni nositelji razvoja vinogradarstva jer imaju kapacitete da od malih proizvođača preuzmu proizvodnju i dalje je plasiraju. Na području smokvarstva je Zoran Spoja zainteresiran da tu proizvodnju dalje osmišljava i realizira. Zahvaljujući sufinanciranju od strane Vinodolske općine, dosta se toga u četiri godine posadilo, ali je problem što je sve to na više malih parcela. Nigdje nema preko jednog hektara, sve je to pola hektara i tu je teško konkurirati za IPA-program i druge fondove EU, ističe Lončarić. S druge strane, za njega osobno, razvoj poljoprivrede i voćarstva, vinogradarstva u Vinodolu, veliki je izazov. Izazov je, kazati će Lončarić u tome što je područje specifično, zbog malih i zapuštenih parcela. Godinama se tu nije obrađivalo i sad su ljudi prepoznali da bi unutar svojih apartmana mogli turistima prodavati svoje proizvode, domaći sir, vino, dakle ono što sami proizvedu. U tome nisu ograničeni zakonom. Što se tiče uzgaja stoke, govedarstvo je jako teško razvijati je nema pašnjaka. Morate, ističe Lončarić, zadovoljiti neke standarde, dakle imati hektar po jednoj mliječnoj kravi da bi se mogao ostvariti prihod. Kozarstvo ima priliku, velike šanse. Ja, zaključuje Lončarić, vidim perspektivu kroz apartmane i hotele s ponudom autohtonih ekološki uzgojenih proizvoda što ovaj kraj, bez imalo dvojbe tvrdim, može dati. Od črnega i beloga ni boljega TRIBALJ – U suradnji s Mjesnim odborom Triblja podrumari iz Triblja, Crikvenice, Drivenika i Grižana predstavili su svoja vina pod motom “Od črnega i beloga ni boljega”. Ovom smotrom u Triblju, po prvi put, odana je počast zaštitniku vinograda i vinara sv. Vinku. Vina je izložilo dvadesetak vinara, a mještani i gosti, ali i sami izlagači kušali su, ocjenjivali kvalitetu i uživali u dobrim vinskim gutljajima. Da vino “ne udre u glavu”, prisutni su počašćeni lovačkim gulašom kojeg su skuhali lovci Lovačkog društva Medviđak. Kruh je darovala pekara »Sv. Jelena« iz Triblja. Pjesmom i glazbom su sve začinili tribaljski tamburaši i muška klapa »Tić«. Tribaljski vinari prvo takvo druženje organizirali su kako bi potaknuli vinare na sadnju vinograda u Triblju. Istu manifestaciju “Od črnega i beloga ni boljega” organizirati će, najavili su, i dogodine. Ambijent kakav turisti traže – mir, priroda i komfor Glas Vinodola Turizam “Očima Vinodola” međunarodno turističko priznanjE T uristička zajednica Vinodolske općine i Turistička zajednica Grada Novi Vinodolski dobitnici su prestižne nagrade „Premio Turismo Responsabile Italiano 2009-2010“ ili „Nagrada za odgovorni turizam“ za zajednički projekt “Oči Vinodola” – cesta vidikovaca. Nagrada se dodjeljuje putem natječaja turističkog strukovnog časopisa „L’Agenzia di Viaggi“ iz Rima. Nagrade su 20. veljače na turističkom sajmu BIT (Borsa Internazionale del Turismo) u Milanu, a u sklopu skupa “Forum sul Turismo Sostenibile” preuzeli Iris Bruketa i Vladimir Butković ispred turističkih zajednica Vinodolske općine i Grada Novi Vinodolski, na sve- čanosti kojoj je prisustvovao hrvatski konzul u Milanu Đani Maršan i voditeljica ureda Hrvatske turističke zajednice u Rimu Jelena Poklepović. U jakoj međunarodnoj konkurenciji Turistička zajednica Malog Lošinja, TZ Vinodolske općine i Grada Novog Vinodolskog, bile su jedini laureati iz Hrvatske. Na natječaj časopisa „L’Agenzia di Viaggi“ s tradicijom dugom 44 godine mnogobrojne turističke zajednice, touroperatori, putničke agencije prijavili su svoje projekte koje je stručni sud ocjenjivao prema Pravilima Svjetske turističke organizacije (UNWTO). Vladimir Butković, TZ Novi Vindolski, Đurđica Šimičić, TZ Mali Lošinj, Iris Bruketa, TZ Vinodolska općina i Đani Maršan, konzul RH u Milanu. Predstavnici časopisa “L’Agenzia di viaggi” predaju priznanja za projekt “Oči Vinodola”. 10 Glas Vinodola Turizam u zaleđu sve kvalitetniji Iris Bruketa N a ovogodišnjoj akciji „Korak od mora, dva od gora“ u kojoj Primorski radio promovira turističke potencijale mjesta u zaleđu Primorja, Turistička zajednica Vinodolske općine bila je finalist u 5 kategorija, a u 3 osvojila vrijedne nagrade. U kategorji nagrade Grand Prix (ukupna ocjena mjesta) - Bribir je osvojio 3 mjesto. U kategoriji Kuća za odmor - ruralna kuća nagrađena je kuća Marijane Pohl iz Grižana, a u kategoriji uređenosti i ponude ugostiteljskog objekta priznanje je pripalo hotelu “Balatura” u Triblju. U finalno natjecanje ušle su s područja Vinodolske općine projekti vidikovci ”Oči vinodola” u kategoriji turističkih atrakcija a u kategoriji promotivnog materijala, promidžbeni materijal “Oči Vinodola”, Web stranica TZ-Vinodola. Pojekti koji nisu ušli u finale a sudjelovali su u akaciji su u kategoriji suveniri (autohtonost – originalnost) suveniri Učeničke zadruge „Omorika“, Osnovne škole „Dr. Josipa Pančića“ iz Bribira. U kategoriji autohtona proizvodnja hrane i pića: pjenušac i Simfonija (desertno vino) vl. Petar Stanić. Vrelo i perilo “Piralo”, Baćići–Drivenik predstavljeno je u kategoriji muzejska zbirka i spomenička baština te “Dani smokav i sportskog ribolova” - Tribalj u kategoriji – ponuda kulturno-zabavnih događaZdravko Kleva nja. Laureati Gordan Godec, Marija Pohl i Ivica Crnić Staza kamenih stupi u mapi hrvatskih planinskih staza? Plan i program rada za 2010. godinu T uristička zajednica Vinodolske općine planira za 2010. godinu, pored standardnih projekata (manifestacija Vinodolske ljetne večeri, Ružica Vinodola, Dani smokav i sportskog ribolova, Božić u Vinodolu, eko-akcije Volim Vinodol, projekt vezan uz tradiciju kraja “Ča su jili naši stari” itd.) nastaviti s novim, pokrenutim projektima; Vinodolska vrela i perila, projekt stalnog postava posvećen J. J. Kloviću u Grižanama, te projekt Staza kamenih stupi, te izrada promotivnog DVD-a o Vinodolu. Sukladno financijskim mogućnostima cilj je Ružicu Vinodola u 2010. godini osvježiti novim idejama: igrokazom na temu vina, a u Vinodolske ljetne večeri uvesti novitete, sve kako bi se upotpunilo turističku ponudu i privuklo veću pozornost, kako domaće tako i strane Kamen i putevi planinski publike. Projekt pod nazivom “Kuća Klović” već se radi u suradnji s Primorsko-goranskom županijom (Upravni odjel za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu), Agencijom za regionalni razvoj Porin, te s talijanskim predstavnicima regije Rimini. Pored promoviranja najvećeg majstora sitnoslikarstva J. J. Klovića – Croata, kroz Spomen dom J. J. Klovića u Grižanama, kao najznačajnijeg segmenta kulturno-povjesne baštine kraja, cilj je Turističke zajednice Vinodolske općine, osmisliti i dodatne sadržaje/manifestacije u svrhu promicanja kulturne i povijesne baštine iz doba Frankopana na području Vinodola. Stazom kamenih stupi želi se vratiti značaj nekadašnjih starih putova kroz planinu, te dodatno obogatiti turističku ponudu vinodolskog kraja uvrštenjem te staze u planinarske staze Hrvatske. U TZ Vinodolske općine očekuju da će ih lokalna uprava financijski pratiti u njihovim aktivnostima i u 2010. godini, a očekuju i prihode iz županijskog proračuna, Turističke zajednice Primorsko-goranske županije i HTZ-a. Zdravko Kleva Klovićev put TZ Vinodolske općine osniva Turistički ured Bribir – Izrazivši želju za dobrom suradnjom i pozivajući da se svi uključe u rad Zajednice i Općine jer svako razmišljanje i prijedlog je dobrodošao, Ivica Crnić, načelnik općine sukladno Zakonu o turističkim zajednicama na osnivačkoj skupštini TZ Vinodolske općine preuzeo je obnašanje dužnosti njezinog predsjednika. Sastav skupštine jednoglasno je prihvatio novi sastav Turističkog vijeća u kojem će uz predsjednika Ivicu Crnića djelovati još osam članova: Gordan Godec, Zorica Kružić, Anton Tonković, Spomenka Palinkaš, Draženka Savić, Mirela Miklić, Obrad Trifunović i Ivica Jerčinović. Jednoglasno su izbrani članovi Nadzornog odbora: Den Strizić i Sanja Grgurić Mamula, dok će trećeg člana nakandno delegirati Turistička zajednica Županije primorsko-goranske. Za predstavnika TZ Vinodolske općine u skupštini Turističke zajednice Primorsko-goranske županije izabran je Ivica Jerčinović. Uz donošenje Statuta TZO Vinodolske i Poslovnik o radu skupštine, ovlaštena je direktorica ureda Iris Bruketa da zastupa Turističku zajednicu Općine Vinodolske te da podnese prijavu za upis zajednice u Upisnik turističkih zajednica. Takođe je odlučeno da se pristupi osnivanju i ustroju Turističkog ureda, kao stručne službe Turističke zajednice, koji će obavljati stručne i administrativne poslove. Unutarnje ustrojstvo i organizaciju ureda utvrdit će Turističko vijeće, a uredom će rukovoditi direktor. Turistički ured preuzet će djelatnike zaposlene u dosadašnjoj Turističkoj zajednici Vinodolske općine. Skupština je prihvatila Program rada za 2010. godinu. Zdravko Kleva Glas Vinodola 11 Reportaža MAŠKARE, MAČKARE, KRABULJE, KRABUNOSI Peti Griški Krabulje krabunoški susret driveničke U natoč buri i hladnom vremenu u nedjelju, 9. veljače u Grižanama je održan jubilarni 5. Griški krabunoški susret koji je okupio dvadesetak grupa iz Grižana, Vinodola i okolnih mjesta te dvjestotinjak gledatelja. No, hladnoća i bura nisu smetali sudionicima povorke, koja je u središte mjesta dolazila vesela, uz gromoglasne zvuke bubnjeva, činela… Okupljanje grupa počelo je u podne nako čega je održana dječja reduta. Sudionici: Drivenik (Gradina i Galebi), Tribalj (Mala sloga, Sloga), Bribirska parada, Šmrika, Kraljevica, Križišće, Sv. Jakov, Crikvenica (Duga, Matkovići, Crikvenička svita), Dramalj, Selce, Povile, Dobrinj (Krk), te domaćini iz Grižana (Centralna glazba, Mala glazba, Zbrda zdola). Organizator je Udruga za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine Juraj Julije Klović iz Grižana, suorganizator Turistička zajednica Vinodolske općine, a pokrovitelj Vinodolska općina. D riveničke dvije mesopusne grupe “Grad Drivenik” i “Galebi” rado se odazivaju pozivima susjednih mjesta, odnosno gradova kada organiziraju karnevale i druga maškarana okupljanja, ali isto tako i njihova Udruga za očuvanje narodnih običaja Drivenik rado poziva goste. Tako su nas ove godine posjetili Kukuljanski zvončari s kojima je Udruga organizirala posebno druženje i povorku u subotu 13.02. 2010. kada su zajedno sa našim mesopusnim grupama pozdravljali mještane duž cijelog Drivenika. Tribaljske mesopusne grupe su neuhvatljive. Pet ih je a neke su se održale duže od stoljeća. Sloga i njezin podmaladak Mala sloga vuku tradiciju nešto manju od sto- “Bribirska parada” “Zbrda-zdola” ljeća dok grupa Beli, ima karbunoski staž navodno od 120 godina. Tu su i Momak veseljak i Barilac, a svima im “Galebi” u novom ruhu poput strarije Gradske garde Zgoreli su: Va Bribiru je spaljen mesopust “Dr. Ivo”, a va Grižah “Zbrisani”. “Stupolomac” je platio glavom u Triblju, a va Driveniku je izgorio – “Konzervator”. 12 Glas Vinodola je zajedničko obilazak sela i posjet kućama uz pjesme i gromoglasnu glazbu bubnjeva i harmonika, a u ponekoj i truba. Dječja reduta Kukuljanski zvončari u posjeti Driveniku “Mala sloga” Glas Vinodola 13 Oko nas Drivenička gradina skriva priče iz davnina Drivenik – Arheološka istraživanja na prostoru gradine Drivenik završena su nakon 40 radnih dana. Odužili su se zbog loših vremenskih prilika, zime i kišnih dana, objasnila je voditeljica arheoloških radova Tea Rosić, arheolog iz Muzeja grada Crikvenice. Studioznim iskopavanjem obuhvaćena je površina od 560 četvornih meatara. Iskopavanju su podvrgnuti unutrašnjost kaštela i tri kule dok će se zapadna kula nastaviti istraživati neovisno o budućim građevinskim zahvatima uređenja gradine. Drivenički brijeg naseljen davno prije Krista Prema riječima voditeljice Tee Orlić pronađene iskopine upućuju na dugo razdoblje života na driveničkom brdu, od srednjeg brončanog doba odnosno 1500-te godine prije Krista. U škrapama unutar kaštela pronađeni su ostaci prapovjesne keramike koja je ostala u unutrašnjosti. Kada su gradili kaštel u srednjem vijeku, kazuje nam arheologinja Orlić, vjerojatno je uništena prapovjesna gradina koja je bila na tom mjestu. Tako da danas nemamo ništa od njenih bedema, jedino nas ti ostaci upućuju da se ovdje živjelo odavno. Nažalost, ni ostatke temelja nastambi nismo našli, samo keramičke, brončane predmete i kućni lijep. To je glinena masa kojom su se oblagali podovi kuća. Strateški položaj privlačan svima Nakon prapovjesti, a zbog svog strateški dorog položaja, ovo je mjesto bilo naseljavano i u kasnoj antici, vjerojatno. Tada moguće nastaje neka strateška utvrda. Otkriveni su ulomci kasnoantičke keramike iz 4. i 5. stoljeća koji svjedoče da je drivenički brijeg bio nastanjen u vrijeme perioda raspada Rimskog carstva. Najviše je ipak tragova srednjovjekovne keramike od 13 stoljeća pa nadalje, a otkrili smo i ulomak uništene podne freske u sjeverozapadnoj kuli koju smo poslali na konzervaciju i obradu u Hrvatski restauratorski zavod. Pronašli smo tragove života Frankopana odnosno ulomke kamina, kakve smo nalazili i ranije u stambenim prostorima frankopanskih kaštela. Stijene su najbolji mogući temelj na kojim se mogao kaštel izgraditi, reći će Tea Orlić.U unutrašnjosti smo otkili konture nekih stambenih objekata i rupe koje su služile za drvenu konstukciju. Nismo našli šternu tako da je to zanimljivo, jer je pitanje vode ostalo otvoreno, malo misteriozno. Nažalost, dodaje arheologinja Orlić, neki elementi arhitekture su zazidani pa nismo u mogućnosti više znati kako je uistinu to nekada izgledalo. foto: Božo Novaković tekst: Zdravko Kleva 14 Glas Vinodola Vremeplov Pioniri promišljanja turizma u Vinodolu M ožda je netko i davno prije 4. travnja 1974. godine pomislio kako bi dobro bilo putnicima namjenicima pokazati ljepote Vinodola, počastiti ih njegovim plodovima i zatražiti da odmore u miru urednih dvorišta i okućnica ovdašnjih domaćina. Ipak, tog 4. travnja prije 36 godina u bribirskom Domu kulture okupilo se 120 mještana odlučnih osnovati Turističko društvo “Bribir”. Na osnivačkoj Skupštini Josip Tonković ispred inicijativnog odbora za osnivanje društva u uvodnom referatu istaknuo je niz argumenata koji jamče razvitak i opravdanost osnivanja tursitičkog društva. - To su, piše u uvodnom referatu, kao prvo kućna radinost. Zatim, imamo idealne pozicije za osnivanje kampova, a uvjete za kampiranje pružaju nam i naše šume, za koje stranci, kao i domaći, pokazuju interes. Kad već govorimo o našem šumskom pojasu tu je i mogućnost lovnog turizma, zatim zdravstvenog, planinskog i izletničkog turizma, koji nije od manjeg značaja. Turiste zanimaju i prirodne ljepote. Nepotpuna evidencija turističkih noćenja Josip Tonković, prvi predsjednik TD Bribir Mi ih imamo u raznim oblicima koje pruža bogata i lijepa priroda. Imamo povijesnih spomenika iz starije i novije povijesti, a to su: ostaci rimskih i grčkih građevina te ostaci iz doba Zrinskih i Frankopana i najnovije, niz važnih i značajnih spomenika iz Narodno oslobodilačke borbe.” Za kampove ima prostora Nakon uvodnog referata Srećko Mureta obrazložio je Statut društva i napomenuo: “Ovo društvo kao radna jedinica ulazi u sastav Turističkog saveza Općine Crikvenica”, a potom skup upozano s bitnim stavkama iz programa rada društva.kojeg je također on izradio. Kao jedan od važnih programskih zadataka bilo je očuvanje pojedinih objekata od propadanja te potreba njihovog obilježavanja i davanja im publiciteta. Program je predviđao poticanje razvoja stočarstva u turističke svrhe. Spominjane su mogućnosti otvaranja pojedinih spilja kao privlačnih objekata za turiste. Za kampiranje, naglašeno je tada, ima nešto prostora u društvenom vlasništvu, ali kako zanimanje raste trebalo bi stupiti u vezu s vlasnicima prikladnih površina kako bi ih ovi iznajmili na pet godina. Izvještaj o osnivanju TD Bribir u Novom Listu Odluka o osnivanju Turističkog dru štva nakon spomenutih izlaganja jed noglasno je prihvaćena kao i odluka o plaćanju članarine odnosno financijskom planu. Oduku o osnivanju društva pozdravili su direktor UTP Crikvenica, te tajnici Turističkog drušva Novi Vinodolski i Crikvenice. Bili su tu predstavnici društveno-političkih organizacija, Trgoprometa, Jugobanke. Prisutni mještani također su odobravali inicijativu, o kojoj se, kako je rekao Frane Krajačić, govori već godinama. Josip Tonković u diskusiji je iznio podatak da u Bribiru ima 70 prijavljenih ležajeva u TD Novom ali misli kako ih ima daleko više, te da se ostvaruje više noćenja nego što ih je evidentirano. Nakon pozdravnih riječi i diskusije na prijedlog radnog predsjedništva jednoglasno dizanjem ruku, izabran je Upravni i Nadzorni odbor TD “Bribir”. Primjedbi kao niti prijedloga za neke izmjene u sastavu tih rukovodećih tijela, piše u izvještaju s osnivačke skupštine, nije bilo. U sastav upravnog odbora bili su imenovani: Josip Tonković, predsjednik TD “Bribir”, Josip Kalafatić potpredsjednik TD “Bribir”, te članovi Franjo Držić, Mladen Čor, Mirko Kleković, Bosiljka Martinović, Josip Dražić, Milutin Milijašević i Josip Mureta. Nadzorni obor su sačinjavali Franjo Krajačić predsjednik, Slavica Kršul potpredsjednica i Anto Tonković član. Na kraju Skupštine prisutni su evocirali uspomenu na 1968. godinu kada je osnovan prvi turistički odbor u Mjesnoj zajednici Bribir, čiji je tajnik bio Fabijan Antonić kojemu su prisutni minutom šutnje odali počast. Na tragovima ideja i napora spomenutih pionira razvoja turizmu u Bribiru i današnjoj Vinodolskoj općini, TZ Vinodolske općine postiže vrijedne rezultate za koje dobiva vrijedna domaća i međunarodna priznanja. Zasluge za to dijelom pripadaju i ljudima iz vremena događaja kojeg smo se prisjetili. foto: Arhiva TZ Vinodola tekst: Zdravko Kleva Glas Vinodola 15 Iz škole i vrtića Izložba najmlađih, ekološki osvještenih kreativaca U Narodnoj knjižnici i čitaonici Bribir tijekom karnevalskih dana, do 16. veljače građanima je bila na raspolaganju izložba dječjih radova i fotografija pod nazivom »Tradicija maškaranja u vrtiću«. Postavili su je djeca i tete Dječjeg vrtića “Cvrčak i mrav” i još se jednom nametnuli kao kreatori originalnih događaja u Vinodolskoj općini. Izložba je podijeljena u tri cjeline nazvane: ‘’ Izvori i nadahnuća’’, ‘’ Trenuci u vremenu ‘’i “Zalog za budućnost”. “Izvori i nadahnuća” prikaz su kako djeca doživljaja karnevalsko nasljeđe koje se čuva oko njih i za njih. Svoje vlastite doživljaje, koz crteže i maske, kostime, izrazila su sve sama djeca iz vrtića u Bribiru i Triblju. ’’Trenuci u vremenu‘’ su fotografije na kojima su zaustavljena maškaranja i dječji karnevali, redute u zadnjih 12 godina, odnosno zadnje dvije na kojima samostalno sudjeluje ustanova Dječji vrtić ‘’Cvrčak i mrav’’. Dječji radovi, njihov svijet, prenijeti su na papir i na sve prirodne materijale iz njihove okoline. Upravo ta težnja izražavanja kroz sredstva prikupljena u prirodi: neoblikovani materijali (drvo, tkanina, kartonska ambalaža), reciklirani papir (mashe tehnika) i papirnate kaširane skulpture i modeli, predstavljaju zalog za budućnost, kako je nazvana treća cjelina izložbe. Izložba čija je poruka očuvanje vlastitog okoliša, ne samo u ekološkom već i u kulturološkom smislu, čuvanja običaja, folklora, jezika, kao polazišta uravnoteženog razvoja lokalne sredine, pa onda čovječanstva, doima se prvenstveno svojim odgojnim učinkom nad njezinim autorima, mališanima Dječjeg vrtića “Cvrčak i mrav”. foto: arhiva DV “Cvrčak i mrav” tekst: Zdravko Kleva Eko kirci - Eko svemirci Povjesničari OŠ dr. ”Josip Pančić” najbolji u županiji N a županijskom natjecanju osnovaca iz povijesti održanom u Osnovnoj školi “Eugen Kumičić” u Rijeci odlukom povjerenstva za provedbu natjecanja prvo je mjesto pripalo OŠ “Dr. Josipa Pančića” Bribir za rad »Bribirska parada«. Natjecanje osnovaca održano je u jedinstvenoj kategoriji samostalnih istraživačkih radova, odnosno projekata, za učenike sedmih i osmih razreda, a od ukupno 15 radova koji su stigli na natječaj za prezentaciju ih je izabrano deset. Učenici osmog razreda bribirske osmoljetke Doris Drakulić, Filip Sokolić i Ivan Tomić, vođeni mentorskim iskustvom nastavnice povijesti Jasne Špalj, osvajanjem prvog mjesta stekli su pravo natjecanja na državnom prvenstvu. Do tada, prema propozicijam natjecanja, više pojedinosti o njihovoj interpretaciji povijesti “Bribriske parade” ne smije se ništa objvaljivati u Zdravko Kleva javnosti. Dodjela učeničkih i studentskih stipendija za 2009/10 godinu P ovjerenstva za dodjelu učeničkih i studentskih stipendija u sastavu: Josip Kalafatić, Roko Brozović i Željka Jurčić Kleković odabralo je sukladno natječaju i postavljenim kriterijima, učenike i studente koje će Vinodolska općina stipendirati u školskoj 2009/2010. godini. Učeničke stipendije u iznosu od 500,00 kuna mjesečno dodijeljene su učenicima: Samanti Tonković, Vanesi Jotanović, Luciji Veljačić, Mislavu Spoja i Kristini Crnić iz Bribira, te Anamariji Fištrović iz Drivenika. Za dobivanje studentske stipendije u iznosu od 800,00 kn mjesečno uvjete su ispunili: Marta Milunović, Bribir, Filip Mandić, Grižane, Adrijana Gašparović, Tribalj, Denis Hreljac, Grižane, Dario Brozović, Tribalj, Katarina Udovčić, Bribir. Dodatno se, na preporuku načelnika Ivice Crnića, odobrila dodjela sportske stipendije za izuzetne rezultate postignute u boćanju Bruni Kraljiću iz Bribira. Pravo na troškove putovanja, što će još potvrditi Socijalno vijeće, stekli su: Aleksandar Miačić i Ivan Malčić iz Grižana, Ivan Legac, Vito Car, Moran Preci, Alen Mataija, Jelena Brozičević, Emilija Kosanović, Teo Vevc i Vedrana Gluhaković iz Bribira te Marin Podhraški iz Triblja. 16 Glas Vinodola Interview: Željka Jurčić-Kleković Spajanje slike i stiha–zanimljiva igra K ao pročelnica Jedinstvenog upravnog odjela i voditeljica Odsjeka za kulturu i društvene djelatnosti Vinodolske općine, Željka Jurčić-Kleković u nekoliko je navrata skrenula pozornost na sebe kao pjesnikinja koja svoje stihove predaje u ruke likovnim umjetnicima, a oni njima nadahnuti stvaraju ilustracije u svojim izražajnim tehnikama. Tako su potkraj godine poklonici njezine poezije imali prigodu prisustvovati predstavljanju pete po redu poetsko likovne mape nazvane “Oči pune prašine” koju su potpisali Željka Jurčić Kleković i akademski slikar Ivan Balažević. Naša je sugovornica, autorica stihova rođena u Novom Vinodolskom, a živi i stvara u Bribiru. Po zanimanju je profesor filozofije i privodi kraju poslijediplomski studij na Fakultetu za menadžment u hotelijerstvu i turizmu u Opatiji. No, nas je zanimalo kako je i kada započelo poetsko izražavanje Željke Jurčić Kleković. - Pišem rado, kako se to obično kaže, od kad znam za sebe... Često sam za razne kulturne manifestacije pisala stihove, a najčešće ih sama i čitala .Jed- nom davno na nagovor akademskog slikara Ivana Balaževića, s kojim surađujem dugi niz godina, izdala sam svoju prvu zbirku pjesama pod nazivom „Mjesec na dlanu“, koju je on i ilustrirao. Uslijedile su »Svitanje«, »Umorne zore« i »Pristanište u oluji«, te kratka priča „Put za Bijeg“. Kako su nastale ili nastajale poetsko grafičke mape? - Zbirka stihova “Umorne zore”svidjela se slikaru Zdravku Gržičiću te mi je predložio da napravimo likovno-poetsko mapu u kojoj je moju ljubavnu poeziju oslikao obrisima ženskog tijela. Možda upravo zato što je prva, upravo ona mi je je najdraža . I Zdravku i meni svidjelo se kako je sve to skupa izgledalo, lijepo se stopila poezija sa stihovima i odlučili smo napraviti jednu zavičajnu “Bribir”, a nakon toga i “Vinodol”. Gržičić likovno-poetsku mapu „Vinodol“ nažalost nije dočekao, preminuo je. Pisati i kreirati grafičko-poetsku mapu na stihovima veseli me. Zanimljiva je to igra stiha i slike. Na prvoj na kojoj smo radili najduže, Zdravko Gržičić je slikao more, pa ribe, a na kraju smo se odlučili za obrise tijela žene, koji su se savršeno stopili s ljubavnim i prozračnim, da tako kažem ženskim stihovima.“ Grafičko-poetske mape, čine nam se nepraktičnim za dopiranje do široke publike? Slažem se, one se vide na promocijama, male su naklade. Jedna se uokviri, neku pretočimo u kalendar i to je to. Ideja mi je da ih sve stavim na CD i tako će biti pristupačnije publici.” Št bi se sve našlo na tom CD-u? - S akademskom slikaricom Libušom Kirac izdala sam poetsko-grafičku mapu »Putevima Frankopana Vinodolske općine«. S njom pripremam poetsko grafičku mapu »Albatros«, a s Ivanom Balaževićem veliki projekt o Frankopanima, a pod nazivom »Zvali su ih vuci«. Glas Vinodola 17 Interview: Željka Jurčić-Kleković Osim stiha i grafike, tu će biti i povjesni podaci o slavnim knezovima koji su ostavili neizbrisiv trag u kulturi Vinodola. Sve bi te mape stale na jedan CD. A na drugom bi bili samo stihovi, praćeni glazbom, a i jedna pjesma posvećena Bribiru, koju je uglazbila Adela Dobrić-Jelača, a koju će otpjevati… a neću još reći tko, ali baš radim na tomu s Mariom Šimunovićem, poznatim riječkim glazbenikom, s kojim inače jako lijepo surađujem. Upravo zahvaljujući njemu ovaj će CD biti vrlo brzo završen… Ima li nešto što je još u rukopisima što tek treba publika vidjeti i pročitati? - Tri rukopisa str- pljivo čekaju. Jedna slikovnica i dvije zbirke pjesama - jedna na bribirskoj čakavštini, druga na književnom standardu. Inače u suradnji s akademskom slikaricom Libušom Kirac izdala sam tri dječje slikovnice, »Cvrčak«, »Anđeo vjetra« i »Anđelić Zvonko« . Na stolu je i jedan roman, gotov već nekoliko godina… no nešto mi u njemu nedostaje i mislim da će još neko vrijeme čekati. Pjesnici ovog kraja pišu uglavnom na čakavskom, Vi više na standardu ? - Pišem i na standardu, i na čakavštini. Slikovnicu “Cvrčak” napisala sam dvojezično. I na standardu i na čakavštini i bila je kandidirana za najbolju hrvatsku slikovnicu. To je jako zgodno, djeci se dopada, tako da ću slikovnice i dalje pisati na taj način. Iako sam rođena ovdje i čakavština mi je materinji jezik, govorim čakavski, ponekad mi se čini da lakše pišem na standardu. Često kada želim pisati čakavštinu napišem na standardu pa prevodim. Vjerojatno je to rezultat dugogodišnjeg školovanja i čitanja isključivo na književnom jeziku, što je svakako još jedan pokazatelj da čakavština mora biti uvrštena u školske i predškolske programe.“ razgovarao Zdravko Kleva 18 Glas Vinodola Sport “Ljubav prema rukometu iznjedrena je u RK Bribir” D vije mlade Bribirke, Josipa Paula Jerčinović i Kristina Tonković perspektivne su članice ženskog rukometnog kluba “Senija” iz Senja. Klub je visoko pozicioniran u II hrvatskoj rukometnoj ligi za žene–zapad, a Josipa Paula i Kristina Tonković igraju u kadetskoj postavi. Na kraju ove sezone završile su na 4. mjestu, a u novu sezonu ulaze s većim ambicijama. Uvjeti u klubu su odlični, družimo se, putujemo zajedno i podržavamo se, reći će će mlade rukometašice koje su promijenile nekoliko klubova dok nisu u “Seniji” pronašle isvrsne uvjete za trening i rad. Kada ste se počele baviti rukome tom? Josipa Paula Jerčinović – Prije devet godina, u RK Bribiru, u drugom razredu osnovne škole. Imala sam mogućnost igrati i tenis ali sam se odlučila za rukomet jer je grupni i društveniji sport i igra mi se učinila zanimljivijom. Kristina Tonković – Isto kad i Jospipa Paula, u 2. osnovne. Obavjestili su nas kako se otvorio klub i da se može upisati tko hoće. Na prvom treningu nas je bilo puno, ali s vremenom ih je sve više odustajalo. Ipak, trener se borio za nas i na ponekim utakmicama je izgarao u želji za pobjedom više od nas samih. Kristina i Josipa Paula Prva sportska iskustva, jesu li bila motivirajuća ili su odvraćala od igre? Josipa Paula Jerčinović – Bila su snažno proživljavana jer su to bili naši prvi rukometni koraci. Imale smo malo manje tehničkog znanja, vodila nas je borbenost i želja za pobjedom. Porazi su bili malo teži no brzo bi se zaboravili. Josipa Paula - desno krilo u napadu Kristina Tonković – Bilo je poraza ali i pobjeda, tj. bilo je suza ali i veselja. Sjećam se kako je sudac rekao treneru kako smo mi prva ekipa (koju je on vidio) koja je izvela rukometnu „akciju“ u našem godištu. Josipa Paula i Kristina učenice su drugog razreda srednje škole “Dr.Antun Barac” u Crikvenici. Svojim rukometnim iskustvom i vještinom brane boje škole na rukometnim natjecanjima. Stigne li se sve, učiti, trenirati, imati slobodnog vremena? Kristina Tonković – Pa i nije uvijek Glas Vinodola 19 Sport nastavak s prethodne stranice lako uskladiti treninge i školske obveze, ali srećom, u svakom klubu u kojem smo bile treneri su imali razumijevanja. Srednja škola je puno teža, ali sve se može stići kad se vrijeme pametno rasporedi. Osim rukometa, važno mjesto zauzima druženje sa prijateljicama i naravno, izlasci. Josipa Paula Jerčinović – Ranije je bilo teže, a danas sam se već navikla iako je srednja škola, pogotovo gimnazija, teža od osnovne. Trebam samo uskladiti vrijeme iako to nije baš lako svaki put. Pored rukometa izlazim, družim se sa prijateljicama, slušam muziku i čitam. Upitane tinjaju li možda negdje u njima velike sportske ambicije, profesionalna rukometna karijera, odgovaraju da im je zasad cilj postati što kvalitetnije igračice. Što se tiče profesionalne karijere, za razmišljanje o njoj ima vremena, kažu. I na kraju vraćamo se na početne, prve korake, Rukometni klub Bribir i uspomene na te dane. Josipa Paula Jerčinović – Pamtim samo lijepa sjećanja na RK Bribir kojih je bilo i najviše. Prvim koracima rukometa naučio me naš pokojni trener Dario Stipeč koji nas je vodio s velikom ljubavi i usadio nam tu ljubav prema rukometu. Njemu sam naravno najviše zahvalna, ali i svim mojim kasnijim trenerima. Kristina Tonković – RK Bribir će mi ostati u jako lijepom sjećanju. Posebno zbog trenera, pokojnog Daria Stipeča, koji nas je naučio što to zapravo znači ljubav prema rukometu i kako nikada ne treba odustajati. Kada se RK Bribir raspao, nekoliko nas je trebalo preći u drugi klub. Ja nisam htjela, a upravo je on bio taj koji me je gurao naprijed. Da nije bilo njega, danas sigurno ne bih znala što je to prava ekipa i kakav je osjećaj biti na vrhu Hrvatske. Za sve ono što sam postigla u rukometu, njemu sam najzahvalnija. Razgovarao Zdravko Kleva 20 Glas Vinodola Baština Bribirski lakoatle- Begracka crikva Majke tičari ovjenčani medaljama Begracke brašćine Članovi Kluba za cestovno i brdsko trčanje »Bribir 1288« i drugu godinu nastupili su na Memorijalnoj utrci pod nazivom »Da se ne zaboravi« u povodu obilježavanja oslobodilačke vojnoredarstvene akcije »Maslenica«, Novigrad, 25. siječanj 1993. godine. Na stazi dugačkoj 18 kilometara sudjelovalo je 60 trkača iz cijele Hrvatske. Bribirski maratonac Blaž Barac drugu godinu zaredom osvojio je prvo mjesto u ukupnom plasmanu. Pavao Kombol u kategoriji 60 godina i stariji, osvojio je prvo mjesto, a Zoran Tonković treće mjesto u kategoriji 30-40 godina kao i Marko Viduka u kategoriji 50-60 godina. Za razvoj sporta 704.000 kuna Za osnovne djelatnosti sportskih udruga, te troškova natjecanja, organizaciju sportskih priredbi i natjecanja, te rekreativne programe u ovoj je godini iz proračuna predviđeno izdvojiti 704.00 kuna. Taj iznos koji se nalazi u dijelu proračuna namjenjenog za donacije u novcu, podijeliti će nogometni klub “Turbina” za kojeg je rezervirano 300.000 kuna. Za potrebe rukometnog kluba “Bribir” planirano je 210.000 kuna. Boćarski klubovi: Bribir, Grižane, Tribalj i Drivenik zajedno mogu računati na 75.000 kuna, naravno, svaki prema zaslugama i radu, a ŠRD Šaran iz Triblja na 7.000, a klub OR “Bura 4 x 4” na 2.000 kuna. Za pomoć i donaciju oko organiziranja sportskih natjecanja planiran je fond od 10.000 kuna. Toliki iznos pripada lovcima triju lovačkih društava što djeluju u općini, te pčelarskom društvu Kuš kao i Klubu za cestovno i brdsko trčanje. Begracka plovanija imela je i dvi brašćine, Brašćinu svete Marije i Brašćinu svetoga Tela. Va brašćini svete Marije bil je plovan, popi i selski starešina, pisali su zemljišnu knjigu ot 1550. leta, popiševali crikene zemlje, Pljoča z 1606. leta liveli, zapiševali mladog Antuna Muževića kuliko ki mora davat šenice za zakup, pa su zapisali: “To su liveli ki se plaćaju crikvi s(ve)toj Mariji v Belgrad”, tako 1590. zapisuju “… pride pred nas Anton Alafetić proseći nas edan kus zemle u Zagorju…”, oli 1602. “imamo u Marka Jurićevića dvi kozi”, sača se prosilo, biškup Agatić 1618. oprostil je Jeleni Gladici i sinu Stipanu “jur tri leta ni platila livela”, i se tako do 1831. leta kad se dozvolun biškupa crikvena zemlja prodala i stvorena je zaklada. Brašćina svetog Tela pisala je malu knjižicu računih, “Quaderna ad racunov sfetich czrikav Belgradschich u Vinodolu”, a počela se pisat ot 1735. leta. Zapis veli da 3. VII. 1738. leta biškup Benzoni dal petorici mestišće va crikvi da moru udelat sebi grob, a saki mora platit jedan dukat i sako leto dva malića šenice. Va plovaniji su bila i dva zavetna blagdana, sv. Mihovila i sv. Jelene, a na mejašu drveničke i begracke plovanije, 1732. leta bile su dvi kapele, Pohađanja BD Marije i sv. Kuzme i Damjana kadi su po redu mašu držali popi z Begrada, Drvenika, Grižan i Kotora. Kapelu Pohađanja BDM narod je zval Majka Božja ot Polja i znali su reć da je begracka rodila poljansku. Prvo je crikva bila maljacna, na preslicu i posvećena Uznesenju BDM, morala se prepravit, tako se počelo “1609. I to prvi početak zidanja volju Božju i svete Marije pomoćiju dobrih krstjan i bratje čini zidat pop Mikula Mužević i sinovcem s popom Mikulu mladim” ukljesano je glagoljicun na ulaznon e Božje ot Sniga (II. dio) krivcu, posvetil ju skupa z oltaron i bočnimi oltari Tela Kristova, sv. Nikole i sv. Krunice biškup Mariani, a oltar sv. Antuna posvetil je biškup Dimitri. Kašnje je još doziđivana, 1611. leta i “Leta 1640. Va to vrime biše plovan i kaštald pop Mikula Mužević, drugi pop Ivan Knežić plovan Griški, treti pop Martin Martešić, 4. pop Stipan Franulić, 5. pop Mikula Mužević, 6. pop Ivan Juričić i ostala dobra bratja i pomoćnici ove svete matere crikve ki pomogaše trudom i blagom svojim ovu kapelu uzidaše zajedno s redovniki. Beštijan Brnikar, meštar”. Za pregljeda 1733. župna crikva ima četiri kapele. Blizu crikve bila je kapela sv. Stipi ka je nigda bila župna, a imela je oltar sv. Stipi i sv. Nikole, jako je bila šundrana va potresu, už nju je bilo groblje. Kapela sv. Petra bila je blizu crikve, va potresu je ostala razrasina. Kapela sv. Mihovila udaljena je ot crikve sedan minuti hoda, i ona je bila šundrana va potresu i znova je uzidana 1846. leta, a kad se 1910. leta okol nje urejivalo našlo se grobi. Poljanska crikva Pohađanja Majke Božje Uz sv. Mihovila bil je divan da spod nje va hrastih živi vela zmija, glava da joj je ko u mačke i bljišći, puno put san to čul ot stare matere Anđelike i tete Marije Gajove da su ju videle kako skače po hrastih i bljišći, zbezduhane ot straha pobigle Dolčićen. Sa ta divan, zmija, sv. Mihovil, hrasti i Dolčić peljaju nikako da je tu moralo bit svetište boga Peruna. Četrta kapela sv. Jelene bila je uz more, imela je dva kusa trsih, a už nju je bilo i groblje va kon se ni zakapalo jerbo ni bilo posvećeno. Z sv. Jelene hodili su na zakon i mrtvih zakapat va Begrad. Predaja veli da su Boči, kako je bil nadimak za Poljanci, prišli v noći Begrad, zneli zvon, otpeljali i stavili na svoju crikvu ka je bila uprav lipo urejena. Vjutro su begraci obličili da ni zvona, na Polju su čuli da zvoni zornica, i sprot šli zdolu. Zneli su zvon, natovarili ga na kola i otpeljali nazad. Tad ni bilo još puta priko Gašparović i uz Janjevalj nego priko Humca na Peca. Na Pecih jih uhitilo polene i tu su uz razrasinu nike kapele zvoneli polne. Poljanska crikva urejivala se ot 1733. do 1738. leta i posvetil ju 2. srpnja 1738. biškup Benzoni. Posvetil je i dva bočna oltara, sv. Ivana Ev. i sv. Kuzme i Damjana čije je slike dal prenest z razrasine kapela z vrh dolnje strane. Poljanska crikva Po- Upisano 1640. leta napisao Stjepan Juričić hađanja Majke Božje bila je zavetna crikva Vinodola i celog Hrv. primorja. Evdi se još za vrime modruških biškupi ki su stolovali va Novon, kad se spojila modruška i senjska biškupija va vrime pape Urbana VII. biral kapitularni vikar nakon smrti biškupa, tako su birani 18. veljače 1730, 8. listopada 1745., 31. siječnja 1764., 9. rujna 1833. Tu se čuval va posebnoj škrinjici kapitularni pečat i spisi. Poljanska plovanija osnovana je 1790. leta. Divan je bil da su i prišli i sv. Jelenci, z jednun jakun nimicun na ku su oprtili zvon i odnesli. Niki ne zna reć sel vrnulo zvon. Begracki plovani i polvanija s 631 duš Begracka crikva imela je grobnicu i četiri kusa zemlje, a oltaru sv. Nikole patron je bila familija Mužević. Oltaru je pripadala kuća, kus zemlje “Sadina” i trsi “Klamaruša”. Plovanijun upravlja plovan z dva kanonika, 1732. leta plovan je Matija Mužević, glagoljaš i dekan cele biškupije. Plovan je bil ot 1683. leta do 1733. kad ga je zaminil Matija Marušić. Kanonici su ot 1705. glagoljaš Matija Gašparović i glagoljaš Martin Cvitković ot 1713.leta. Kanonik Stipan Livak je 1733., spominje se 1738. ko plovan. To leto je kanonik Nikola Bionda ki je bil i biškupov ekonom va Grižah. Zapisal je plovan Stipan Livak 1747. da je va plovaniji begrackoj : Kmeti je va ovoj plovaniji sto i deset velim 110 Ča su za sv. ispovid je svih 539 Koji su za sv. pričešćenje je svih 502 Dice male koji još nisu prijeli presv. pričešćenje je svih 11 Slug i divic je svih ki su prieli sv. sakramenti 15 Svih duš ja va ovoj Plovaniji Belgradskoj 631 Zadnji begracki plovan bil je Iva Meleh z Karlić ki je utrnul plovaniju 11. veljače 1790. leta i spojil z griškun. Niki ne zna zač je to napravil, po semu su tomu kumovali hajduci i Melehov strah. Hajduci su ot njega iskali soldi, a on ni otel Glas Vinodola 21 Baština dat pa su se zagrozili da te ga ubit. Ot tad da je stalno bil na oprezu i nikamo ni sam hodil, a kako je moral jednuč držat mašu poslal je jednog popa da mesto njega maši. Hajduci da su prišli do poneštre i videli da pop maši, pomisleli da je Meleh i z kubure ga ubili spred oltara. Da se to zgodilo, doduše malo druhčije, potvrdilo se kad se po crikvi prekapalo krajen osandesetih let prošlog vika i zikopala daska na koj je pisalo “Od hajduka bi ubijen … a to u kući… 173…”. Bil je ubijen 1738. Matija Gašparovać. Meleh da je skoro dobil fraz ot straha i pobigal Grižane. Sobun je odnesal se harti begrackog, modruškog i krbavskog kaptola ko i zlatni kalež. Ta zlatni kalež bil je Grižah va plovaniji se do 1928. leta kad mu se zgubil saki sled, a glagoljske harti popalila je tujica, talijanaš pop Vrinjanin ki je zaminil Meleha, porazbijal je i gla- goljski spomeniki. Vavik je to tako s tujicun, ma nismo ni mi baš niki, odnešen je kameni stol spred crikve ki je bil dugačak 1,70 m i širok 70 centometar, na njen se poslije maše nediljun pilo vino desetinac, znamljen je i kamik na kon je bil sklesan živi Isus, a da su podne pljoče finile va Jurandovoru, tako ljudi divane. Tin spajanjen Begrad je zgubil svoj značaj, ma narod nikako ni mogal pozabit kanoničke kurije i plovanski stan, stalno su proklinjali Meleha i divaneli da će spoznova uskrisit begracku plovaniju. Va crikvi se više propadaju orgulje z 17. vika, a prvi put se oglasile na Božić 1910. leta. Najprvo su delane za crikvu sv. Roka va ričkon staron gradu, a da ne bi propale kanonik Matija Balas jih za 100 krun pribavil za begracku crikvu. Popravljane su 1907. i 1926. leta, danaska samo ča se nisu rasule. Da jih je bar nikako popravit, kako je pisal Moravček, ča bi jih bilo lipo slušat na maši za Božić 2010. Ne znan ča reć. sale, a muški sami za stolon na kon bi se našla ka litra vina i soda voda. Kad bi zasoplo, muški su šli po divojku tancat. Retko su divojki tancale same sobun tj. divojka z divojkun. Ako ni po ku prišal dečko morala je ostat sidit i čekat. Samo jedan put, najviše oko pol noće, su sopci rekli: „Dame biraju“! Tad bi ženske šle po muškoga, ali obično one ke su već bile sigure da jih ki dečko sinpatizira, kako nebi dobila košaricu. To bi se reklo ako nebi otel poć š njun tancat. Znalo se trefit da divojka da dečku košaricu, pa bi to bilo njemu vela sramota. Zbog toga se znal rodit grih, a i slučaji da se ki nagliji zaleti i da divojki zaušak. V to vrime bil je običaj i da dečko smuti divojku pa da projdu van z tancarice, bolje rečeno na fraj. Znali su se zabavit, a onda spoznova vrnut i nastavit tancat. Kako je prijašnji dom imel kor (balkon) gori su sidele oženjene ženske, kih se v to vrime zvalo „novinari“. One su točno pratile ki skun tanca, ki koga kako gljeda, bil to bil pravi ili bez veze par. Obavezno ra- Napisala Zlatica Balas zgljedat kako je ka divojka obučena, jel morebit posudila od ke pajdašice halju, postoli ili kapot, jer i toga je bilo va poratnoj neimašćini. Znale su tako „operušat“ sih od reda. Kad bi se mladi par vrnul z fraja znale su reć: “Ma se ovo dvoje NAVIHRALO… ča bi značilo da su se prozračili, a morebit ča još i lipše. Mladi onako zatriskani nisu misleli ki ča divani,bez razlike ča se niš ni moglo skrit, a još manje zatajit. Najveća sramota bila bi novitada, ako je ka divojka prije zakona ostala noseća, a još gore ako dečko ni otel priznat svoj grih. Puno je suz proliveno i nagovori obavljeno kako bi se to dvoje spravilo da se skrije sramota. Ako se ni to ni moglo, divojka je neboška bila prezirana, dok se ni našla ka bolja prilika, da se i ona oženi. Bolje rečeno, va to vrime ni bilo baš lahko bit divojka. Dota od nigda SU SE NAVIHRALE N igda, kad je mladež va Griškobegrackon kraju hodila na tanac, ni bilo auti. Z najdaljih sel hodilo se pišice. Ni bil asfaltiran nijedan put, a još manje klančić. Ma za se to ni smetala najveća zima, nit letnja sparina. Na tanac se moralo poć. Potla Drugog Svjeckog rata nahajali su se na tanci po selih va nikoj veloj kamari, birtiji, a kad je udelan Dom kulture, va Grižah. Griške divojki, a š njimi i dečki, bez razlike na poratnu mizeriju znali su se lipo oblić za poć na tanac. Ni bilo onda velikih muzičkih sastavi. Armonika, gitara, bubanj i trunbeta. Selski sopci znali su tako lipo sost i dignut se na nogi. Mladi su uživali, osobito muški ako bi šli na špricer ili mentu va jedinu birtiju poli strica Juri. Ženske su retko zahajale va birtiju, a kad bi katkad šle na nagovor koga dečka, sramežljivo su popile mići kruškovac, a ko leto kašnje aer konjak. Tu ni bilo baš nike ravnopravnosti. Va Domu su ženske sidele na kantridah i klupah (hrapavo obdelanih) poredanih uz rub 22 Glas Vinodola Glas Vinodola 23 Sretan Uskrs želi Vam Vinodolska općina
© Copyright 2024 Paperzz
