List na A4 work:Layout 1 11/15/07 7:49 PM Page 1 ISSN 1846-6230 Glas Vinodola Glasilo Općine Vinodolske Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir Godina III, Broj 11 • srpanj 2010. ISSN 1846-6230 Glas Vinodola ISSN 1846-6230 Glas Vinodola Glasilo Općine Vinodolske • Izdavač: Općina Vinodolska • Bribir 34, 51253 Bribir ISSN 1846-6230 Godina II, Broj 9 • prosinac 2009. Glas Vinodola Glasilo Općine Vinodolske Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir Godina III, Broj 12 • rujan 2010. ISSN 1846-6230 Glasilo Općine Vinodolske • Izdavač: Općina Vinodolska, Bribir 34, 51253 • Bribir • Godina III, Broj 13, prosinac 2010. • ISSN 1846-6230 Glasilo Općine Vinodolske Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir Godina II, Broj 8 rujan 2009. Glas Vinodola ISSN 1846-6230 Glasilo Općine Vinodolske Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir Godina II, Broj 6 ožujak 2009 ISSN 1846-6230 Glas Vinodola ISSN 1846-6230 Glasilo Općine Vinodolske Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir Godina II, Broj 5 prosinac 2008. Glas Vinodola Glas Vinodola Glasilo Općine Vinodolske Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir Godina III, Broj 10 • ožujak 2010. Glas Vinodola ISSN 1846-6230 Glas Vinodola Glasilo Općine Vinodolske Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir Godina II, Broj 7 lipanj 2009 ISSN 1846-6230 Glasilo Općine Vinodolske Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir Godina II, Broj 3 srpanj 2008. Glas Vinodola n Glasilo ISSN 1845 - 9609 ISSN 1845 - 9609 Glasilo Općine Vinodolske Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir Godina II, Broj 4 rujan 2008. Glas Vinodola Op}ine Vinodolske n Izdava~: Op}ina Vinodolska n Bribir 34, 51253 Bribir n Godina: II n O`ujak 2008. n BROJ: 2 n Glas Vinodola n Glasilo Op}ine Vinodolske n Izdava~: Op}ina Vinodolska n Bribir 34, 51253 Bribir n Godina: I n Studeni 2007. n BROJ: 1 n List na A4 work2:Layout 1 3/19/08 9:22 PM Page 1 Glas Vinodola glasilo Općine Vinodolske izlazi 4 puta godišnje Godina III, Broj 13, prosinac 2010. g. ISSN 1846-6230 BESPLATNO Impresum Izdavač: Općina Vinodolska općina Za izdavača: Ivica Crnić Urednik: Zdravko Kleva Uređivački odbor: Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa Suradnici: Željka Jurčić-Kleković, Zlatica Balas, Iris Bruketa, Mira Krajinović Zeljak, Vedran Vučinić ( križaljka) Fotografije: Zdravko Kleva, Iris Bruketa, Mira Krajnović Zeljak, Božo Novaković Grafičko oblikovanje i tisak: Zambelli, Rijeka Naklada: 1300 primjeraka Cjenik oglasnog prostora 1/1 stranica (210 x 297) = 2900.00 kn 1/2 stranice (210 x 148) = 1500.00 kn 1/4 stranice (210 x 74) = 700.00 kn druga stranica (omot): 210 x 297 = 3400.00 kn zadnja stranica (omot): 210 x 297 = 3700.00 kn 2 Glas Vinodola Važni telefoni Vinodolska općina–Bribir Bribir 34, 51253 Bribir centrala tel: 385 51 42 25 40 [email protected] www.vinodol.hr Načelnik: Ivica Crnić tel: 385 51 42 25 47 385 51 24 81 72 Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela; voditeljica Odsjeka za kulturu: Željka Jurčić-Kleković tel: 385 51 24 81 72 tel: 385 51 42 25 43 Odsjek za financije i proračun voditelj: Den Strizić tel: 385 51 42 25 44 Odsjek za pravne i opće poslove voditelj: Anto Matković tel: 385 51 42 25 41 Odsjek za komunalnu djelatnost i gospodarenje prostorom voditelj: Bernard Peko-Lončar tel: 385 51 42 25 45 Prijem stranaka: ponedjeljak, srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h, utorak od 13.00 do 17.00 h, četvrtkom se stranke ne primaju Narodna knjižnica i čitaonica “Bribir” Bribir tel: 385 51 24 81 03 tel: 385 51 24 80 30 Radno vrijeme: ponedjeljak i srijeda od 10.00 do 19.00 h, utorak od 8.00 do 16.00 h, četvrtak i petak od 8.00 do 15.00 h Turistička zajednica Općine Vinodolske tel: 385 5124 87 30 Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h svakim danom osim nedjelje Ambulanta Bribir tel: 385 51 24 81 11 ponedjeljak, srijeda i petak od 7.00 do 13.30 h, utorak i četvrtak od 13.00 do 19.30 h Policija: 92 Prva pomoć: 94 Vatrogasci: 93 Vučna služba HAK: 1987 Autobusni kolodvori: Novi Vinodolski, tel: 385 51 24 42 68 Crikvenica, tel: 385 51 78 13 33 Ovo je mjesto za Vaš oglas, čestitku, propagandnu poruku. Za upite obratite se: Agencija “Primari” ul. Nikole Tesle 1, 51000 Rijeka mob: 0915431672 e-mail: [email protected] Aktualnosti Deseta sjednica Općinskog vijeća Vinodolske općine Proračun za 2011. godinu manji odovogodišnjeg N ismo sretni ovakvim proračunom rekao je vijećnik Mihovil Mavrić u ime kluba vijećnika koalicije HSLS, HSS, PGS i SDP-a ali ćemo ga prihvatiti. Sa osam glasova za i tri protiv, prijedlog proračuna Vinodolske općine u iznosu od 18 milijuna kuna je prihvaćen što je predložio i Odbor za proračun. Kako je obrazložio načelnik Ivica Crnić proračun je sačinjen na osnovu pokazatelja ostvarenja za 2009. godinu i ostvarenja ovogodišnjeg proračuna zaključno sa 17. studenoga. On je manji za cca milijun kuna, rekao je Crnić, od ovogodišnjeg proračuna u kojem je ostvaren manjak prihoda od poreza na imovinu, prihoda od potpora i komunalnog doprinosa. Upravo tim pokazateljima vodili smo se pri planiranju proračuna za 2011. godinu, naglasio je Crnić, uz dozu optimizma kada je riječ o drugim prihodima, onim od poreza na imovinu, komunalne naknade i komunalnog doprinosa. Nastojali smo zadržati dostignutu razinu u svim segmentima uz blago smanjenje. I ovakav novi proračun obilježava i društvenu i socijalnu a i razvojnu komponentu. Ovaj proračun možemo nazvati i prelaznim jer će se od prvog siječnja 2012. godine kod stupanja na snagu novoga Zakona o regionalnom razvitku Republike Hrvatske u velikoj mjeri definirati visina prihodovne i struktura rashodovne strane po korisnicima i osnovnim namjenama. O tome ćemo raspravljati više kada zakon bude aktualan, zaključio je Ivica Crnić. Gubimo status brdsko-planinskog područja Den Strizić pročelnik za finacije i proračun istaknuo je da je proračun prijelazni jer sukladno spomenutom Zakonu 2012 godine Vinodolska općina gubi status brdsko-planinskog područja. To znači da će porezni prihodi biti manji za dva do dva i pol milijuna kuna. Drugi zakonski okvir je Zakon o fiskalnoj disciplini kojim se pooštravaju odnosno preciziraju prihodi od komunalne naknade, koje mi sada ponekad koristimo za neke druge stvari, rekao je Strizić. Optimizam glede prihoda od komunalnih naknada, Strizić temelji na istoj visini komunalne naknade (5,1 milijun), komunalnog doprinosa većeg od milijuna kuna, te na predstojećoj izmjeri komunalnih objekata i stavljanja u zakonski okvir izgrađenih stambenih objekata koji nisu platili komunalni doprinos. Prihod od poreza za kuće za odmor planiran je u iznosu 600 tisuća kuna. Osamnaest milijuna kuna jeste optimističan proračun ali kako sada stoje stvari bit će i ostvariv. Amandman na proračun Prije glasovanja o proračunu amandman na prijedlog proračuna za 2011. godinu iznjeo je u ime Mjesnog odbor Grižane-Belgrad vijećnik Željko Citković. Amandmanom se zatražilo osiguranje namjenskih sredstva za izgradnju sportskog objekta “Bačevo” u Grižanama. Članovi mjesnog odbora svoj su zahtjev temeljili na činjenici da je donijet prostorni plan kojim je takav objekat predviđen te je, s time u vezi Citković naglasio kako nema nikakvih prepreka da se proračunska, rezervirana sredstva, od 200.000 kuna za otkup zemljišta, na- Voditelji odjelela Bernard Peko Lončar i Den Strizić mjene upravo za sportski objekt “Bačevo”. Načelnik Crnić napomenuo je da i za “Bačevo” ali i za nogometno igralište u Triblju, općina mora prvo izvršiti procjenu vrijednosti terena te najavio da je u tijeku angažiranje vještaka za taj dio posla. Nakon toga objasnio je, moramo krenuti u pregovore sa vlasnicima parcele i tek onda u otkup zemljišta od njih. S obzirom, a takvih iskustava imamo u općini, rekao je načelnik, na dugotrajnost pronalaženja vlasnika i pregovora s njima, to može potrajati i godinama. Tamo, zaključio je Crnić, gdje se otvore mogućnosti i gdje se otkup bude mogao provesti tamo ćemo naša sredstva i realizirati. Nakon dodatnih diskusija, amandman je prihvaćen u smislu da se u Program izgradnje kapitalnih infrastrukturnih objekata uvrsti sportski objekta “Bačevo” jer se u proračun takva stavka i onako se ne može upisati. S aktualnog sata Što se radi na katastarskoj izmjeri površina u općinskom vlasništvu i prevođenju u vlasništvo onih prostora koja to nisu a na području su općine, poput cesta u šumi, groblja, drugih površina zanimalo je vijećnika Roka Brozovića. Kada smo uveli GIS u njega smo uveli katastar groblja i evidentirali uglavnom sve parcele i njihove vlasnike. Imamo naravno i vlasnika do kojih ne možemo doći, takvih je sve manje, protiv onih koji ne plaćaju 500 kuna naknade, pokrenuli smo i ovršne postupke, naglasio je načelnik Crnić. Za izmjeru objekata u općinskom vlasništvu angažirali smo agenciju koja upravo provodi jedna dio tih poslova i u dolini ali i na dionicama puteva u šumi gdje su putevi kao prilazni otvoren problem a ljudi žele legalizirati svoje izgrađene objekte. Te geodetske izmjere se provode i ucrtavaju u katastar. Dinamika nije kakvu bi htjeli ali ipak se radi. Vijećnicu Jagodu Ugrin zanimalo je je li 400.000 kuna planiranih sredstava za izgradnju dijela kolektora kanalizacijskog sustava od Vrbe preko Kičera do Štokolina dovoljno za izgradnju i što je s tim projektom. Uskoro ćemo dobiti ugovore, odgovorio je Crnić, po kojima Glas Vinodola 3 Aktualnosti Osma sjednica Općinskog vijeća Vinodolske općine Prihvaćene izmjene urbanističkih planova Triblja i Grižana će projekt sufinancirati Hrvatske vode a kandidirali smo projekat prema Županiji i prema ministarstvu. Od Hrvatskih voda imamo potvrdu da će participirati na dionici Vrba -Kičeri–Štokolin i na drugom dijelu kod Triblja a i od Županije, da će i ona dati pola milijuna kuna za kanalizaciju. Mislimo da ćemo s tim dijelom sredstava i našim minimalnim ta dva projekta realizirati. Bez kreditnih zaduženja, nastavio je Crnić, neće se moći ostvariti jače aktivnosti na rješavanju projekata kanalizacije iz razloga što, da bi se ostvarilo pravo na povrat dobivenih sredstava iz pretpristupnih fondova, na koja želimo te projekte prijaviti, vi morate isfinancirati i provesti cijeli projekt, platiti i onda na osnovu plaćenog tražiti i dobiti sredstva iz fonda. Stoga smo razmišljali da idemo na kreditno zaduženje od najmanje 10.000.000 kuna. Na aktivnost Klizišta Slani potok upozorio je vijećnik Željko Citković pa je s tim u vezi upitao što je s projektom njegove sanacije oko kojeg se spominjala vlada Japana, snimao se, angažirana je i šumarija. Mi smo prošli tjedan obišli lokalitet u Kamenjaku uz Slani potok, rekao je Crnić i dodao kako nesanirani stari kamenjački vodovod na neki način i pospješuje klizište. Još prije dvije godine utvrdili smo da bi se stavljanjem starog kamenjačkog vodovoda u funkciju istodobno riješilo oko kilometar i pol odvodnje. Baš na početku tog dijela klizišta ide velika količina vode koja bi inače trebala ići baš tim vodovodom. Dogovoreno je da se priđe kvalitetnom zahvatu u dužini od 200 metara tog dijela vodovoda uz prethodnu izradu projekta. Klizište Slani potok 4 Glas Vinodola Cjelovite zapisnike sjednica OV možete pronaći na internetskoj stranici www.vinodol.hr S ukladno odlukama Vijeća iz prosinca 2007. godine, o potrebi izmjena urbanističkih planova uređenja u naseljima Tribalj i GrižaneBelgrad, Vijeće je na sjednici 8. studenog jednoglasno prihvatilo prijedloge izmjena i dopuna tih planova. U oba slučaja dorade i dopuna UPU-a radilo se o zahtjevima za određivanje površina za potrebe sporta i rekreacije te zaokruženja ili proširenja obuhvata u međuvremnu izgrađenog dijela naselja. Prihvaćenim UPU naselja Tribalj, ostvareni su preduvjeti za izgradnju novog igrališta NK “Turbina” kapaciteta 500 mjesta sa pratećim uslužnotrgovačkim sadržajima. Prošireno je i područje postojećeg mjesnog groblja te se prostornim dokumentom obuhvatio dio izgrađenog dijela naselja, koji osnovnim prostornim planom nije bio obuhvaćen. S time je prošireno područje stambenog dijela naselja te granice naselja do obale potoka Dubračina uz koje se planira, prema zahtjevu Mjesnog odbora, uređenje šetnice. Ucrtana sportska zona “Bačevo” Izmjenama UPU-om naselja Grižane-Belgrad, koji inače oskudijeva slobodnim prostorom u centru mjesta, Lili Bračun, dipl.ing arh– Planium d.o.o. Rijeka–obrazložila je vjećnicima promjene u UPU-a naselja Tribalj i Grižane -Belgrad osigurani su preduvjeti za izgradnju i uređenje sportsko-rekreacijskih sadržaja, parkirališta, te obuhvat djelomično izgrađenog prostora u sjevernom dijelu naselja, koji ranijim planom nije bio obuhvaćen. Izmjenama plana omogućena je prenamjena postojeće građevine proizvodnog pogona “Kamensko” u ugostiteljsko-turistički objekt, hotel s tri zvjezdice i parkirnim prostorom. Planom je omogućeno povezivanje budućih sportsko-rekreacijskih sadržaja sa postojećom prometnom mrežom te izgradnja rekreacijskih i zelenih površina. Prijedlog konačnog teksta odluke o donošenju Prostornog plana uređenja, u kojem su vijećnici uočili nedostatke i pogreške, vraćen je na doradu do sljedeće sjednice. Ostvarenje proračuna za razdoblje 1.1.-30.6. 2010. godine Proračun od 18 milijuna i 7000. kuna u prvih šest mjeseci tekuće godine, uvodno je naglasio načelnik Ivica Crnić, izvršen je sa 39,1 posto. Dodao je: “Ono što treba reći jeste da smo zadovoljni sa poreznim prihodima ali ne i sa prihodima na poreze za kuće za odmor. Potpore su svega 9,2 %. Dio tih potpora smo realizirali, a u tijeku su nove realizacije, vezano za postupak nabava koje su u tijeku i koje će se odraditi u ovoj, drugoj polovici godine. Komunalni doprinos je ostvaren sa 33%, dok je komunalna naknada u razini 47,3%. Proračun je realiziran u odnosu na lani manje za 200 tisuća kuna i to je rezultat ukupnog stanja u zemlji. Međutim, to je za nas zadovoljavajuće i rezultat je našeg opreznog i dobrog planiranja, zaključio je načelnik. Što se tiče rashodovne strane, obrazložio je Den Strizić, voditelj Odsjeka za proračun i financije, ona se ogleda u prijenosu sredstava iz prošle godine, te je razlika u odnosu na prošlu godinu neznatna. S aktualnog sata Jesu li mjesni odbori pravne osobe ili nisu i s time u vezi mogu li imati svoj vlastiti žiro račun pitao je vijećnik Roko Brozović, na početku aktualnog sata. Ante Matković, voditelj Odsjeka za pravne i opće poslove objasnio je da je zakonodavac proglasio Mjesni odbor pravnom osobom a o mogućnosti otvaranju žiro računa mjesnog odbora, pismeno će se očitovati i tumačenje na traženje vijećnika Brozovića i Zorana Spoje, dostaviti mjesnim Roko Brozović odborima. Vijećnik Mihovil Mavrić vezano za adaptaciju stare škole u Grižanama skreće pažnju na podzid iznad županijske ceste. U lošem je stanju, naglašava, postoji opasnost urušavanja, te pita: je li u sklopu adaptacije škole u planu i sanacija podzida. Načelnik Ivica Crnić odgovorio je da je od strane Županije program Kuća Klović prihvaćen i popraćen godišnje sa 300.000 kuna. U trećoj fazi uređenje okoliša, smatralo se urediti prostor neposredno uz i oko škole. Međutim budući da je u planu uprave Cesta proširenje ceste za dva metra, u sklopu tog zahvata bi se izmaknuo i uredio sam zid. Riječ je o velikom poslu preslagivanja i učvršćenja zida, radovima vrijednim 680.000 kuna u čemu će i općina morati participirati. Vijećnika Borisa Miklića zanimalo je što se događa sa dionicom PodbadanjStranča vezano za odloženo smeće i hoće li i kada vijeće dobiti izvješće o radu načelnika koji je bio obavezan podnijeti ga. Vezano za smeće Crnić je odgovorio da se s predstavnicima Ivanja obišlo teren i da će se krenuti u sanaciju tog divljeg odlagališta. Takvih odlagališta ima još, rekao je, i za rješenje tog problema, očekujemo i neka sredstva od županije. In memoriam U Bribiru je nakon teške bolesti 5. studenog, u 69. godini života preminuo Josip Kalafatić. Josip Kalafatić rođen je u Bribiru 5. prosinca 1941. godine. Cijeli svoj život i radni vijek posvetio je svom zavičaju, prijateljima, obitelji. Za njegovu obitelj i Vinodolsku općinu te cijelu zajednicu njegova je smrt nenadoknadiv gubitak. Teško je nabrojati u kojim je sve sferama života Bribira i Vinodolske općine sudjelovao a gotovo da i nema udruge ni ustanove kojoj Josip nije pripadao. Josip Kalafatić ostat će zapamćen kao skroman, samozatajan, pošten i radin čovjek. Napustio nas je kao obnašatelj funkcije zamjenika načelnika Vinodolske općine. Jednako je teško izreći zahvalnost kao i tugu zbog njegova preranog odlaska. Radio je predano, svugdje bio prisutan i angažiran, maksimalno se zalagao i nosio glavninu posla. Pokojni Josip Kalafatić bio je predsjednik podružnice SDP-a Bribir i tajnik općinske organizacije SDP-a Vinodolske općine te član županijske organizacije SDPa PGŽ. Bio je i dugogodišnji vijećnik SDP-a. Jedan je od osnivača DVD-a Bribir i njegov dugogodišnji tajnik, koji je aktivno radio na razvoju i afirmaciji dobrovoljnog vatrogastva te mu je za zasluge Županijska vatrogasna zajednica dodijelila zvanje počasnog časnika. Bio je vrstan informatičar i pomagao je svojim znanjem gotovo svim udrugama i mnogim pojedincima u Bribiru. Bio je aktivan član Udruge antifašističkih boraca i antifašista, Udruge umirovljenika, predsjednik Upravnog vijeća Dječjeg vrtića »Cvrčak i mrav« Tribalj, član Školskog odbora OŠ Josipa Pančića. Kao čovjek najviše je dao DVD-u, nosio je najveći dio posla, bio je izvrstan poznavatelj struke, dobar suradnik i prijatelj. Josip Kalafatić pokopan je na mjesnom groblju u Bribiru. Svi sveti i DuŠni dan U povodu blagdana Svih svetih zajednička delegacija Vinodolske općine, mjesnih odbora, udruga antifašista i veterana i dragovoljaca iz Domovinskog rata te općinskih vijećnika, predvođena načelnikom Ivicom Crnićem, položila je na sva spomen obilježja iz Domovinskog rata i NOR-a te ispred centralnih križeva na svih pet grobalja, cvijeće i zapalila svijeće za sve poginule i umrle te im minutom šutnje odala počast. U Triblju ispred spomenika iz NOR-a počast su, uz općinsku delegaciju, odali i učenici Osnovne škole Jurja Klovića Tribalj. I sutradan na Dušni dan sva groblja u Vinodolskoj općini bila su posjećena s cvijećem i svijećama kada su žitelji Vinodola došli pokloniti se na vječnim počivalištima svojih najbližih. Glas Vinodola 5 Aktualnosti Driveničani otvorili raspravu o svom razvoju Drivenik, 26. studenog – Novo vodstvo mjesnog odbora Drivenik na čelu s Darkom Jerčinovićem sazvalo je zbor građana na čija su mnogobrojna pitanja odgovarali načelnik općine Ivica Crnić i članovi Odjela za komunalna pitanja i financije. Govorilo se o obnovi crkve sv. Dujma kao jedinoj neobnovljenoj u Vinodolskoj općini, a čiji je toranj sa zvonikom u posebno dotrajalom stanju. Žučna se rasprava povela o sadašnjim stanarima driveničke škole, KD “Ceste” Rijeka. Ugovor o najmu ističe 15. siječnja iduće godi- S lijeva: Tomislav Šimić, načelnik općine Ivica Crnić, Darko Jerčinović i Domagoj Knez ne i mještani nisu za to im se najam produži. Umjesto najma, mještani bi da se škola prenamijeni u dječji vrtić, s čime bi i samo mjesto, smatraju, oživjelo. Načelnik Crnić odgovorio je da je već prije dvije godine Općinsko vijeće odlučilo o prenamjeni i uređenju škola u Blaškovićima za potrebe vrtića. Govorilo se o sanaciji potoka Drubračine i usmjeravanja oborinskih voda u taj potok, te o nastavku izgradnje magistralnog voda kanalizacije. S pojedinostima i trenutačnom stanju tih projekata mještane je izvjestio načelnik Crnić uz obećanje njihove što skorije realizacije. Mještani Drivenika pokrenuli su akciju prikupljanja dobrovoljnih priloga za popravak mjesne crkve sv.Dujma.U nadi da će im u tome priskočiti u pomoć i Riječka nadbiskupija, Vinodolska općina, pozivaju sve ljude dobre volje da daju svoj prilog. www.vinodol.hr P rema standardima Googlea, najveće internetske tražilice web stranica, Vinodolska općine može biti više nego zadovoljna brojem posjetitelja i dužinom njihova zadržavanja na njezinoj web adresi. Od lipnja kada je stranica www.vinodol. hr stavljena u promet, pa do početka prosinca nju je posjetilo preko osam tisuća posjetitelja i više od pedeset tisuća puta otvorilo i pogledalo njezine sadržaje. U prosjeku je svaki posjetitelj kod jednog posjeta www.vinodol.hr otvorio 6 stranica (različitih sadržaja). Inače prema Google standardu, sve što prelazi posjećenost u razmjeru 1:4 (jedan posjetitelj : četiri otvorene stranice–klika) smatra se veoma dobrim i opravdava postojanje na internetu. S druge strane spomenuta učestalost posjeta i kretanja po sadržajima ukazuje na njegovu kvalitetu, odnosno privlačnosti i zanimljivosti stranica za posjetitelja. U proteklih osam mjeseci na web stranici vinodol.hr najviše posjeta (1409) zabilježeno je u mjesecu 6 Glas Vinodola studenom a najviše stranica (6970) posjetitelji su otvorili u mjesecu rujnu. Uvodni sadržaj „Vinodolska općina“ posjećena je više od 800 puta. Sadržaj „Mjesni odbori“ prosječno su posjećeni 400 puta. Iako stavljen potkraj mjeseca rujna link „Prostorni plan“ zabilježio je 300 posjeta. Ovim putem molimo sportske i druge udruge i društva u Vinodolskoj općini o kojima informacije još uvijek nisu unijete na internetsku stranicu www. vinodol.hr da se jave ili nam ih proslijede na e-mail: [email protected] ili kontaktiraju administratora na mob: 0915431672. Summary by Month Month Dec 2010 Nov 2010 Oct 2010 Sep 2010 Aug 2010 Jul 2010 Jun 2010 May 2010 Apr 2010 Hits 948 1013 940 740 594 950 727 585 1079 Daily Avg Monthly Totals Files Pages Visits Sites Visits Pages Files 559 186 35 156 212 1117 3358 666 226 46 800 1409 6807 19999 542 237 38 639 1179 7376 16820 469 232 34 539 1044 6970 14075 379 172 32 439 1008 5338 11771 477 216 36 386 1121 6717 14801 449 206 40 383 1218 6194 13470 358 198 37 300 1174 6139 11109 524 272 23 164 425 4911 9432 Totals 8790 51569 114835 Hits 5692 30395 29146 22215 18421 29463 21829 18141 19431 194733 I u Driveniku uskoro uređeni parkovi Predviđenim zahvatima na parkovnim površinama u centru mjesta Drivenik završit će se program uređenja parkova na području Vinodolske općine. Podsjetimo, do sada uređeni parkovi u Bribiru i Triblju osvojili su prestižne turističke nagrade Zeleni cvijet na razini županije u akciji Volim Hrvatsku. U Driveniku je počelo uređenje parkova i zelenih površina. Prva faza odnosi se na uređenje parka u komu se nalazi i spomenik Jurju Juliju Kloviću, a bit će završeno do kraja godine. Nakon uređenja 1200 četvornih metara tog središnjeg driveničkog parka pokraj stare škole, u drugoj se fazi predviđa uređenje zelene površine kod spomenika partizanu iz NOR-a, kao i prostor kod boćališta gdje će biti izgrađeno i dječje igralište. Postojeće betonske površine će se ukloniti, sanirati tereni, te dio ukloniti, a dio postojećeg raslinja obliko- vati. Uslijedit će i obnova travnjaka u kojeg će se instalirati sustav automatskog navodnjavanja. Prema projektu, uredit će se i očistiti spomenik Kloviću, te postaviti klupe. Ukupna vrijednost radova je oko milijun kuna, a osim Općine sa 150 tisuća kuna, u financiranju sudjeluje Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva. Projekt je izradio “Studio perivoji” iz Krka, a izvođač radova je Komunalno trgovačko društvo “Ivanj”, te mr. sc. Dobrila Kraljić, dipl. ing. agronomije i ovlaštena krajobrazna arhitektica. LD “Medviđak” gradi lovački dom N a mjestu dotrajale manje kuće iza Doma u Driveniku koja je srušena, jer se zbog loše statike više nije mogla kvalitetno adaptirati i urediti, započela je izgradnja nove kojom će se služiti članovi Lovačkog društva “Medviđak” Tribalj-Drivenik. Lovačko društvo “Medviđak” od Općine je dobio objekt u koncesiju na 30 godina, a gradi se dobrovoljnim radom članova društva uz donacije sponzora. Kako je rekao vijećnik Općinskog vijeća i član društva Boris Miklić, za sastajalište članova društva, sastanke i druženja izgradit će se objekt istih dimenzija kao što je bio prijašnji, a u u suradnji sa županijom i Lovačkim savezom PGŽ u njemu će se opremiti i priručna rezana mesa odstrijeljene divljači, što zahtijevaju sanitarno higijenski propisi o kontroli kakvoće prehrambenih proizvoda. Z. Kleva Radovi na lovačkom domu bit će gotovi tijekom 2011. godine Dodjeljene stipendije đacima i studentima Bribir, 8. studenog – Povjerenstvo Vinodolske općine za dodjelu učeničkih i studentskih stipendija, te dobivanja naknade za troškove učeničkih putovanja u školu, u sastavu Roko Brozović i Željka Jurčić Kleković, utvrdilo je da je u propisanom roku na javni natječaj pristiglo ukupno 26 molbi. Nakon što je provjereno koji kandidati udovoljavaju svim kriterijima iz natječaja, sačinjen je konačan prijedlog kojeg odobrava načelnik Vinodolske općine. Uz liste dobitnika stipendija načelniku je predloženo donošenje zaključka, kojim se umjesto pet studentskih i pet srednjoškolskih, odobrava sedam srednjoškolskih, te pet novih studentskih stipendija, obzirom da se dosadašnji stipendista student Denis Hreljac nije morao javljati na natječaj, već samo dostaviti potvrdu o ostvarenom prosjeku ocjena. Pravo na naknadu za putne troškove ostvarili su: Valentin Malčić, Lara Maras, Karlo Huba,Lucija Breza, Ivan Legac, Antonija Balas, Marko Marijević, Ana Baraba, Helena Antonić i Sanjin Panđa. Učeničke stipendije dobili su:Lucija Novosel, Ivan Tomić, Vid Spoja, Julijan Čop, Robert Bengez, Filip Sokolić i Antonio Satnić. Studentske stipendije u ovoj studijskoj godini primat će: Ivona Brnčić, Dražen Cvija, Jasmin Kralj, Denis Hreljac, Deni Čop i Milan Mrvoš. Glas Vinodola 7 Kolumna BOŽIĆ Piše: Željka Jurčić-Kleković E to nas na kraju još jedne godine, rekli bismo, recesijske. Godine koja nam i nije donijela bogznašto novo i dobro, računajući na globalnodržavno područje, no naši nas vladajući svakodnevno tješe kako ćemo u onoj novoj, 2011. koja je tu na samim vratima, osjetiti poboljšanje, na gospodarskom, iliti financijskom planu, a koji je za sada, gotovo svima nama, iz raznih razloga… katastrofalan… Nitko ne voli krajeve ni završetke ničeg, pa ni godine. Krajevi su uvijek tužni i mučni, no upravo iz razloga da bi uljepšali kraj godine okružujemo se s tisućama malenih i malo većih svjetala. Svijetle ulice, trgovi, naši domovi… jer svjetlo je nagovještaj boljeg, ljepšeg… okružuje nas nadom u bolje sutra, koje, doduše, najčešće nikad ne dolazi, ali lijepo je nadati se, vjerovati, željeti i sanjati… bez snova život nema nikakvog smisla… Božić je blagdan mira. Po riječima sv. Augustina: „Bog se počovječio, da se čovjek može pobožanstveniti“. Taj jedinstveni povijesni događaj rođenja Boga-čovjeka kršćanski svijet slavi od davnina. Svetkovina je nazvana Božić. Sama riječ Božić umanjenica je riječi Bog i prvotni naziv djeteta Isusa, koji je kasnije prenesen i na sam blagdan njegova rođenja. Značenje riječi Božić kao mali Bog u kršćanstvu poprima umilna značenja: blagi Bog, dobri Bog, bliski Bog – Bog dostupan i pristupačan čovjeku. Tako je svemogući Bog postao djetešce da nas ne prestraši i ne premaši, da nas k sebi privuče i privije. Isus je stoga sveprisutni i bliski Bog. Tako sam naziv Božić podsjeća da je blagdan Božića evanđeoska škola ljudskosti i čovječnosti. Iz njega struje uočljive odlike: pristupačnost, jednostavnost, susretljivost, povjerljivost, skromnost. Bili vjernici ili ne, Božić slavimo gotovo svi. Zbog njegove ljepote, zbog ljepote poruka koje nam odašilje, zbog punine koju donosi u naša srca, zbog toga što naglašava temeljne ljudske vrednote. Pa, sretan Vam Božić svima i uspješna Nova 2011. godina. I nemojte razmišljati gdje ćete ih dočekati i što ćete odgovoriti kada vas netko o tome bude pitao. Razmišljajte KAKO će vam biti. Nije važno gdje već s kime smo, imamo li mir i spokoj u duši, hoćemo li unatoč ne baš blistavim vremenima u kojima živimo, ipak biti radosni i zadovoljni… jer zapravo, obilje ne predstavlja bogatstvo mjerljivo novcem. Ono je poimanje vrijednosti onoga što je u nama, duboko u našim dušama. Kad s ljubavlju prihvaćamo ljude i situacije oko nas, možemo biti sigurni da nas je preplavilo obilje…. Energetska učinkovitost i održiva arhitektura Bribir, 1. prosinac – Dva zanimljiva i s ugljena, nafte, plina biti toliko oskud- tekt Idis Turato iz arhitektonskog biroa gledišta strategije budućeg razvoj Vi- ni, da će cijenom ili biti nepristupačni Randić-Turato, prezentirao je projekte nodolske općine, korisna predavanja ili golema stavka u životu i napretku održive arhitekture vrtića. Govoreći o održana su u bribirskoj Narodnoj knjiž- zajednice. Jardas je s time u vezi na- projektima škola i vrtića u Krku i Velom nici. Inspirirana razmišljanjima i dava- veo neke realizirane pozitivne primje- Vrhu u Puli Turato je iznio niz naizgled njem smjernica djelovanju na principu re instaliranja tehnologije iskorištava- nevažnih ali i itekako suštinski bitnih održivog razvitka, predavanja su pri- nja sunčeve energije u zagrijavanju činjenica o kojima se kod izgradnje vukla pozornost i velikog broja pred- vode i proizvodnji električne energije svakog a posebice objekta namijenjestavnika komunalnih i gospodarskih u Primorsko-goranskoj županiji. Arhi- nih odgoju i obrazovanju treba vodidruštava Vinodolske općine. ti računa. Zagađenje je moguće O “Dobroj praksi u provođenju počiniti i arhitekturom. Primjera projekata energetske učinkoviimamo svugdje oko nas međutosti i obnovljivih izvora enertim, istakno je Turato, najmanje gije u Primorsko-goranskoj dopušteno je arhitekturom zažupaniji” govorio je direktor Ragaditi prostor u kojem djeca prozvojne energetske agencije Kvarvode veći dio dana. S tim u vezi ner d.o.o. Darko Jardas. Korištekroz prezentaciju slajdovima, ponjem obnovljivih izvora energije: kazao je i tumačio mnogobrojne sunca, vjetra i biomase ne samo pozitivne i negativne primjere da se ostvaruju uštede i umau arhitekturi, kako u funkcionalnjuje emisija CO2 već se priprenom tako i u estetskom, ekološmamo, istaknuo je predavač, za kom, urbanističkom, općenito trenutak kada će konvencionalodrživom smislu. Darko Jardas, direktor Razvojne energetske ni fosilni izvori energije poput foto i tekst: Zdravko Kleva agencije Kvarner d.o.o. 8 Glas Vinodola Oko nas DEAN BARAC NOVI PREDSJEDNIK UDRUŽENJA OBRTNIKA CRIKVENICE Barac: Pojedinac ne može puno, udruženje može dosta N a izbornoj Skupštini Udruženja obrtnika Crikvenica održanoj 20. listopada razriješeni su Upravni odbor, Nadzorni odbor i predsjednik u proteklom mandatu Branko Haistor, te je izabrano novo vodstvo za mandatno razdoblje od 2010. do 2014. godine. Na prijedlog Upravnog odbora za novog predsjednika Udruženja izabran je Dean Barac, a potpredsjednici su Sandra Agatić i Renato Derossi. Dean Barac iz Grižana već petnaest godina uspješno plovi obrtničkim vodama kao vlasnik ugostiteljskotrgovačkog obrta „Frankopan”. U svom obrtu ima još dva stalno zaposlena radnika, a poduzetničkim projektom koji je u pripremi, otvorit će nova radna mjesta. cija i zaštita naših članova i njihovih djelatnika, mogućnosti doškolovanja, suradnja sa svim udrugama koje djeluju na našem prostoru, te promidžbi našeg grada i Vinodolske općine na svim nivoima. Imamo plan rada koji smo do sada ostvarivali, a to ćemo činiti i dalje. Nažalost, udruženje se financira isključivo od sredstava jednog djela komorskog doprinosa i stoga ne možemo sami pokrenuti neke veće razvojne projekte. Sve što radimo, radimo na dobrovoljnoj bazi uz pomoć članova, volontera i uz pomoć jedinica lokalne samouprave. Sva veća događanja i manifestacije moći ćemo realizirati samo ako budemo imali i podršku sa strane i otvoreni smo za suradnju sa svima koji to žele. Samo ste pet godina aktivno uključeni u rad Udruženja i već ste osvojili povjerenje kolega da Vam povjere mjesto predsjednika obrtnika u Crikvenici? - U dosadašnjem radu meni je Udruženje obrtnika Crikvenica puno pomoglo. Izlazilo mi je u susret kada mi je trebalo kao i jedinice lokalne samouprave, posebice Vinodolska općina u kojoj i djelujem. Ja sam nastojao to vratiti aktivnim sudjelovanjem u radu Udruženju, pa sam od 2006. do 2010. bio potpredsjednik, član Skupštine i Upravnog odbora, što mi je omogući- Što bi po Vašem mišljenju trebalo još raditi na poboljšanju položaja obrtnika i obrtništva u ovom kraju? - Zahvaljujući ljudima koji su vodili Udruženje, dugogodišnjem predsjedniku Branku Haistoru, bivšoj tajnici Neli Maričić, postignuti su dobri rezultati i postavljeni određeni standardi koje je potrebno zadržati. Obrtnici su svjesni da Udruženje postoji i da preko njega mogu najlakše ostvarivati svoja prava i štititi interese. Pojedinac sam ne može puno, ali Udruženje može dosta toga napraviti. Stoga nam je prioritet još jače međusobno povezivanje obrtnika. Nastojat ćemo kandidirati što veći broja naših članova obrtnika u tijela koja donose odluke bitne za poslovanje poduzetnika kao što je Poduzetnički centar „Vinodol”, Turističke zajednice i skupštine raznih društava koje djeluju na našem području. Osim toga, s Gradom Crikvenicom i Vinodolskom općinom cilj nam krojiti politiku zajedničkog razvoja, da kroz poduzetničke zone i otvaranje novih obrta, radnji, malih poduzeća, stvorimo mogućnost zapošljavanja . lo da se i upoznam s postojećom problematikom u obrtništvu. Situacija danas nije ružičasta. Veliki broj obrta se zatvara, uvjeti, gospodarska situacija nisu skloni obrtnicima. Što ćete kao predsjednik poduzeti? - Nastavit ćemo kontinuirano raditi na započetim projektima kao što su: povezivanje obrtnika kroz cehove, informatizacija obrtničke komore, eduka- Što obrtnike u Udruženju obrtnika Crikvenica najviše pogađa u aktualnom trenutku? - Situacija u Crikvenici je nažalost jedGlas Vinodola 9 Oko nas naka kao i u ostatku Hrvatske. Uz problematiku „Jadrana” krizu u građevinskoj branši, propasti naših proizvodnih poduzeća, teško je sačuvati i razvijati poduzetnički duh. U takvoj situaciji mnogi naši članovi zatvaraju obrte, ali nastavljaju svojim radom „na crno“ što nažalost samo još više uvjetuje razvoju „sive ekonomije“ sa kojom se moramo boriti kako bi od nelojalne konkurencije zaštitili članove udruženja koji na legalan način ostvaruju svoj dohodak. Radit ćemo i na tomu da što više mladih prepozna da obrtništvo može biti izvor zarade. Na proljeće je Vinodolska općina u suradnji s Područnom 10 Glas Vinodola obrtničkom komorom za učenike 7. i 8. razreda organizirala posjet sajmu obrtničkih zanimanja kako bi ih više približili djeci, a danas-sutra spremni smo i financijski pomoći mladima koji se vide u poduzetničkim vodama. Kakva je suradnja cehovske organizacije obrtnika s vlastima jedinica lokalne samouprave i drugim gospodarskim subjektima i ustanovama? - Dolaskom nove vlasti u Crikvenici došlo je i do bolje komunikacije između Udruženja i Grada tako da sad dobar dio projekata radimo u dogovoru s njima i vrlo smo zadovoljni posti- gnutom suradnjom. Organizirali smo i neke sajmove, kao primjerice ljetni i zimski sajam vina. Cilj takvih manifestacija je ostvarivanje novih poslovnih kontakata, privlačenje što većeg broja ljudi i produžavanje turističke sezone. Osobno smatram da bi se obrtnici trebali više uključiti u rad Udruženja jer svako mišljenje i ideja su dobrodošle. Volio bih da članovi prepoznaju i dožive Udruženje kao nešto njihovo. Sada je registrirano 680 obrta i bitno je da se oni održe. Poduzetnički centar „Vinodol” s kojim surađujemo nudi mogućnost davanja savjeta i izrade poslovnih planova čime se prvenstveno doprinosi čuvanju postojećih radnih mjesta i otvaranju novih, a Udruženje je uvijek spremno dati informacije o kreditnim linijama, postojećim propisima, pomoći u uspostavi kontakata i slično. Članove redovito putem dnevnih novina, interneta i ostalih medija obavještavamo o važnijim informacijama, novim propisima i aktivnostima. Stoga molim one članove koji još nisu javili svoju mail adresu neka to učine radi još boljeg i kvalitetnijeg kontakta. S područja Vinodolske općine 110 obrtnika je učlanjeno u Udruženje obrtnika Crikvenice. Pored Deana Barca predsjednika Udruženja s područja Općine, aktivno sudjeluju kao članovi Skupšitne Uduženja: Mršan Renata, Igor Spoja i Sandra Agatić koja je ujedno član skupštine Obrtničke komore PGŽ-a. Igor Spoja i Alen Dika članovi su Upravnog odbora Udruženja obrtnika Crikvenice. Turizam Vrila i perila S ukladno pozivnom natječaju za prijedloge lokalnih projekata razvoja turizma u 2011. godini Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i poljoprivredu PGŽ, TZ Vinodolske općine kandidirala je za sufinanciranje projekta stavljanja u turističku funkciju starih izvora pitke vode i mjesta ručnog pranja tkanine: “Vinodolska vrela i perila” – II faza. Sredinom 2009. godine vrela i perila su se fotografirala, zatim su se u prvoj fazi izvršenja radova tijekom 2010. godine čistila i obnavljala. U drugoj se fazi (prva polovica 2011. godine) planira napraviti službeni završetak dviju faza pokretanja i realizacije projekta kroz otvorenje tematskog puta, predstavljanje obnovljenih lokacija, tiskanje publikacije i postavljanje prateće signalizacije. Na području Vinodolske općine nalazi se velik broj očuvanih vrela i perila (preko 50) koji imaju arhitektonski oblikovane detalje, te su značajnim dijelom graditeljske baštine vinodolskog puka. Neka su naknadno betonirana ili devastirana, a ovim projektom ista su se valorizirala. Sanacijom i obnovom vinodolskih vrela i perila Vinodol dobiva svoj prepoznatljivi turistički proizvod, te time i upotpunjuje svoju turističku ponu- projektu dali su Primorsko-goranska županija sa 150 tisuća kuna u I fazi projekta, te Hrvatska turistička zajednica, Turistička zajednica Primorskogoranske županije, Vinodolska općina, a sudionici projekta su: Osnovna škola dr. Josipa Pančića iz Bribira, Osnovna škola Jurja Klovića iz Triblja, Hrvatske vode, KTD Vodovod Žrnovnica d.o.o. – Novi Vinodolski, Jela d.o.o. – Crikvenica, Poljoprivredna zadruga “Plodovi Vinodola” i mnogi drugi. Planirani rok za završetak ovog projekta je mjesec svibanj 2011. godine, a kandidaturom se od Županije primorsko-goranske traži pomoć u sufinanciranju u iznosu od 150 tisuća kuna. Vrilo Piralo-Drivenik du koja se sve više okreće aktivnom i kulturnom turizmu. Do sada su izvršeni i dovršeni radovi na šest lokacija, u Bribiru, Grižanama i Driveniku: Vrelo – Kosavin, Propasta vrelo – Ugrini, Bačevo – Grižane, Vrelo Židovalj– Karlići, Vrelo Prialo između Plišići i Bačići i Vrelo Stari–Cerovići, te će do kraja godine biti sanirano i obnovljeno još šest lokacija (Bronac-Drivenik, Podskoči-Bribir). Financijsku podršku ovom Vrilo Kosavin Film “Vinodol” zapažen na festivalu turističkog filma Na 13. Međunarodnom festivalu turističkog filma koji se održao u sklopu 17. INTERSTAS/Međunarodne smotre turizma, filma, krajobraza i 9. KEA/EFE-CRO, od 13. do 16. listopada u Solinu, TZ Vinodolske općine kandidirala je film “Vinodol”. U ogromnoj konkurenciji od 252 turistička, putopisnodokumentarna i ekološka filma iz 47 zemalja svijeta, film o Vinodolu ušao je u skupinu od 35 nominiranih filmova od kojih je 17 filmova bilo iz Hrvatske u kategoriji nacionalnih i 18 filmova iz inozemstva. Svi nominirani natjecali su se za jednu od festivalskih nagrada, a filmu “Vinodol” međunarodni žiri je dodijelio posebno priznanje “za kvalitetu doprinosa valorizaciji turističkih mogućnosti i ponude ovog atraktivnog područja”. Podsjetimo, film “Vinodol” snimljen je u produkciji TZ Vinodolske općine, producent je Jadranka Jurčić, scenarij Ida Balen, montaža Tomislav Budiselić, a snimatelj i režiser Mario Kovačić. Z. Kleva Glas Vinodola 11 Reportaža MARTINJE VA GRIŽAH 2010 Petodnevna martinjska događanja P uno truda i angažmana velikog broja organizatora kao i ranijih godina, bilo je uloženo u ovogodišnju proslavu blagdana sv. Martina, zaštitnika Grižana. Slavlja su počela “Martinjem za miće”, priredbom koju MARTINJA Martinja z vinon cvate, griški zvon ozvanja za vas svit, za me i za te prišla je ura blagdanja Ki pišice ki z auti Sveton Martinu puk re rado, sakud se veselji ćuti krsti se i vino mlado Miće Martinje su svojim igrokazima, pjesmama i recitalima ispunila djeca Dječjeg vrtića “Cvrčak i mrav”, đaci OŠ “Juraj Klović” iz Triblja, te česti gosti na svjetkovinama u Vinodolskoj općini, djeca Dječjeg doma “Izvor” iz Selca. Kad dan pak noć priziva, sa srca zalupaju jače pisma za pismun ljudih zaziva, mlado se vino va žmulji natače Tambura se lipo čuje i pisma pozgoru stara, a i armonika tu je pa štimung i ona stvara Od nigda se j to užalo, i tako sako leto vavik lipo onu nedilju, ma blagdanju šćeto slavimo va Grižah Martinju! Mladen Barac Sv. misa i blagoslov vina 12 Glas Vinodola Vokalni sastav Delnice I koncelebrirana sveta misa, koju je predvodio monsignor Dinko Popović, nakon blagoslova vina dopunjena je prigodnim programom u izvođenju ženskog vokalnog sastava “Vinodolke” te vokalnog ansambla “Delnice”. Druženje uz zdravicu blagoslovljenim vinom, nastavljeno je ispred crkve sv. Martina, a potom se do ranih jutarnjih sati pjevalo i ćakulalo u Domu kulture u Grižanama gdje je Lovačka udruga “Srndać” počastila goste sa160 porcija gulaša od divljači s palentom, a vino donirala Mila Štifan. Glazbom i pjesmom sve su začinili raspjevani momci još nedefiniranog imena sastava ”Zbrda–zdola” ili “Sačuvaj Bože većeg zla”, jedno od tih imena konkurira za stalni naziv te vokalno instumentalne grupe. Druženje ispred crkve Tradicionalno 11. ocjenjivanje vina O vogodišnja tradicionalna priredba ocjenjivanja vina u Grižanama za Martinje bila je skromnija po broju prijavljenih vina ali, opća je ocjena, rekordna po kvaliteti ocjenjivanih. Ocjenjivalo se 28 bijelih i crnih vina, za razliku od lanjske vinske smotre na kojoj su za nagradu konkurirala 42 vina. Je li u pitanju recesija ili ne, organizatori se nadaju da će dogodine biti više i onih koji proizvode vino na tradicionalni način. Upravo se zbog njih, u natjecateljsku kategoriju i ocjenjivanje uvrstilo vina proizvedena na dropu, “po staru” čime se, re- Mate Pilat -popisuje prijavu vina i vinara kao je Dean Barac, želi ispraviti mala nepravda počinjena ranijih godina upravo tim vinarima. Pred ocjenjivački sud u sastavu Nenad Barac, Tomislav Marušić, Željka Crnić, Vladimir Budimir i Tomislav Raguž, djevojka odjevena u kostim Ružice Vinodola, natočila je 12 crnih vina, 10 bijelih proizvedenih po novoj tehnologiji-samotok, te 6 također bijelih vina, proizvedenih po starom, odležanih nekoliko dana na dropu. Nakon što su sve kušali i ocijenili, boju, okus, prozirnost i druge osobine, odluka je donesena. U kategoriji crnih vina pobjednik je Damir Rukavina, crikvenički gradonačelnik, koji ima vinograde u Dolincima u Vinodolu. Slavko Šipek pobjednik je u kategoriji bijela vina po staroj tehnologiji, a Boris Bruketa u kategoriji bijela vina po novoj tehnologiji. Laureati su bili popraćeni burnim pljeskom i čestitkama, a ostali sudionici dobili su priznanja i poziv da nastupe i dogodi- ne. Uslijedio je domjenak i veselo druženje uz “Griške tamburaše”. Organizatori: Udruga za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine “Juraj Julije Klović” – Grižane-Belgrad, Mjesni odbor Grižane-Belgrad, Lovačka udruga “Srndać”, BK “Grižane”, Udruga umirovljenika Grižane-Belgrad, Pastoralno vijeće Pokrovitelji: Vinodolska općina TZ Vinodolske općine Slavko Šipek, Damir Rukavina i Boris Bruketa Izložba minijatura na tragu Klovića U sklopu petodnevnog obilježavanja blagdana sv. Martina, zaštitnika Grižana, program “Martinja va Grižah” 2010. već tradicionalno je obogaćen “Izložbom minijatura na tragu Klovića”. Izložba je upriličena četvrti put u staroj školi u atelieru Marijana Mavrića, a uz njegove radove, prisutni na otvaranju izložbe mogli su razgledati minijature članova Hrvatskog društva likovnih umjetnika Rijeka: Roberta Mijalića, Yasne Skorup-Krneta, Zrinke Vinković-Kralj i keramiku Borisa Rocea. Autore i njihove radove prisutnima je predstavila recenzentica izložbe profesorica Jasna Rodin. U prigodi otvaranja izložbe posebno je istaknuta obnova objekta stare škole. Dogodine ćete vidjeti, rekao je Dean Barac ispred organizatora događanja za Martinje, Udruge za očuvanje narodnih običaja kulturne baštine “Juraj Julije Klović”, ona će biti uređena i vrijedna viđenja, a sve to zahvaljujući Vinodolskoj općini i Primorsko-goranskoj županiji, koji su prepoznali i Klovića i staru školu kao nešto što je vrijedno sačuvati od zaborava i što će u konačnici danas sutra dopeljati i nekakvi ljudi u Grižane. U sklopu izložbe čula se i lijepa pisana riječ. Svoju su poeziju govorili Katica Barbarić, Zlatica Balas i Nenad Barac, a svoju pjevao uz gitaru Neven Barac. Glas Vinodola 13 Laureati akcije “Volim Hrvatsku” 2010. Titula, domaćica hotela, ne dolazi sama, ona se zaradi K orektan i pozitivan pristup ljudima, bili to gosti, kolege, poslodavac ili poslovni partneri, veoma je važan, tek nakon toga dolaze razni edukativni seminari kao sto su sposobnost vođenja objekta, osoblja, rješavanje financijskih stavki i organizacija. Ja nisam završila srednju turističku školu ali sam se prije 20 godina zaposlila u dobroj tvrtki koja je prepoznala moj potencijal i investirala u moj razvitak. Kazala nam je to Jelena Krešić, domaćica tribaljskog Hotela “Balatura” čije je potencijale prepoznao i ovogodišnji žiri akcije “Volim Hrvatsku 2010.”, na razini Primorsko-goranske županije i nagradio je priznanjem “Djelatnik godine”. Jelena Krešić je tijekom svoje dugogodišnje karijere rada u turizmu naučila kako pristupiti gostu, što je, uvjerena je, svakako najvažnije za uspjeh. Kada ste preuzeli ulogu domaćice Hotela “Balatura” je li Vam to bilo novo iskustvo, riječ je naime o etno hotelu? - Prije 3 godine dobila sam ponudu od obitelji Godec za mjesto voditeljadomaćice hotela Balatura. Poznavajući njih osobno, znala sam da od tog hotela skupa možemo napraviti nešto vrlo posebno. I jesmo! Njihove zamisli, otvorenost i pristup radniku, te moje iskustvo i želja da se vratim doma, donijeli su odlične rezultate hotelu. Radimo s agencijama, kao npr. “Booking.com” i od samog otvorenja smo na vrhu liste zadovoljnih gostiju u cijelom Kvarneru, s rezultatom od 99% na bazi usluge. Imali smo goste sa svih kontinenata i puno njih se već nekoliko puta ponovo vratilo. Svi su mišljenja da takvu jednu atmosferu i kvalitetan odnos sa gostom nisu još nigdje u Hrvatskoj doživjeli. To je meni osobno najvažnije priznanje. 14 Glas Vinodola U Balaturi nas gosti zovu imenom, donose nam poklone, pišu nam božićne čestitke i kad odlaze, grle nas kao dobre prijatelje. To je uspjeh, jer našu ljubav prema poslu i oni vide i prepoznaju. U Balaturi smo svi isti, nema razlike između gazde, sobarice, pomoćnika, kuhara i mene. Svi mi pomažemo jedni drugima i radimo sve kad treba. Koja je uloga domaćice hotela? Moja uloga je prvenstveno brinuti se za goste, dati im što više informacija, procijeniti što žele i pomoći im u svakom trenutku. Ja osobno sam puno više toga radila za goste, što nisam morala, što mi nije “plaćeno”. Uspavljivala bi im bebu da bi oni u miru večerali, provodila s njima noći u ambulanti, jer sam znala da im je potreban netko da se osjećaju sigurno i da im prevodi. Vozila bi ih na plažu, aerodrom, sastavljala im program za godišnji odmor. Gost očekuje od domaćice komunikaciju i ponekad i malo dublji razgovor. To mi je ponekad teško padalo. Kako Nijemcu objasniti zašto je bio rat, ili zašto u smjeru Crikvenice, nakon Triblja na lijevoj strani stalno leži hrpa smeća? Ali eto, izmedju ostalog i to je posao dobre domaćice. Prva iskustva u ugostiteljstvu Jelena Krešić stekla je u poznatom Sporthotelu Dorint u Garmisch-Partenkirchenu, gdje je radila kao prva pomoćnica domaćice hotela. Gastronomska znanja savladala je u Austriji, Flachau, hotel “Hartl” sa 4 zvjezdice, a u Tirolu (Austrija) je radila 5 godina kao voditelj servisa. - Ugostiteljstvo zahtijeva potpunu odanost i mnogo energije. Privatni život je uglavnom na drugom mjestu, nema vremena za druženje, rođendane, Božić i Uskrs i smatram da svi koji savjesno rade taj posao zaslužuju nagradu u smislu zdrave radne klime, dobre zarade i poštivanja od strane poslodavca, kolega i gostiju. S ponosom mogu reći da sam to imala u hotelu Balatura, pa sad i ovo iznenadno priznanje od PGŽ za djelatnika godine, svakako me obradovalo. Možete li s tolikim iskustvom stečenim van Hrvatske dati neku ocjenu ugostiteljstva ili hotelijerstva u Hrvatskoj? - Ni slučajno ne želim podcijeniti turizam u Hrvatskoj, ali nakon 17 godina rada u inozemstvu i velikog iskustva na polju trgovine i ugostiteljstva, s pravom smijem primijetiti da mi u Hrvatskoj zaostajemo na bazi uslužnih djelatnosti. Ja imam 40 godina i još uvijek radim na sebi, informiram se, prikupljam ideje i razvijam se i ni slučajno nemam stav da sve znam, već rado i dalje učim, usavršavam svoje znanje. A mišljenje o drugim hotelima u Hrvatskoj mogu dati na osnovu onoga što sam vidjela i čula od gostiju i zaposlenika, jer nisam nigdje radila osim u hotelu Balatura. Vjerojatno da neki ekskluzivni hoteli i restorani pružaju vrhunsku uslugu, ali to nije dovoljno. Dobar servis treba pružiti na svakom koraku, pošti, trgovini, u ambulanti. Gost kroz sve te segmente ocjenjuje Hrvatsku, a ne samo na osnovi čistog mora i plavog neba. Dobar primjer je Austrija koja nema more, a ima vrlo uspješan turizam tijekom cijele godine. Uz lijepu prirodu uspješnost se temelji na dobroj organizaciji i kompletnoj infrastrukturi. Kakvi su vam dalnji planovi? Koliko mi je drago da sam izabrana kao domaćica hotela, za djelatnika godine, toliko sam i tužna jer na žalost Okućnica Mile Štifan O naš plan da radimo tokom cijele godine nije više ostvariv, a to utječe i na moje daljnje planove. Emotivno sam vrlo vezana za taj hotel i način rada i bojim se da takav posao teško mogu naći u blizini. Mnogi hoteli zapošljavaju samo sezonce, a meni to nije u interesu. Pozvana sam u Garmisch-Partenkirchen gdje su mi otvorene mnoge mogućnosti, već sam dobila neke ponude vezane za trgovinu, ali još se nisam odlučila. Iako sam tamo i prije živjela i imam priliku za daljnji uspjeh, ipak to nije moj dom i nedostajat će mi Tribalj, moj posao i ljudi koje sam zavoljela. Nadam da će se situacija u Hrvatskoj popraviti, da hrvatski turizam za par godina neće biti ograničen samo na more, već da će se moći mnogo toga više ponuditi i prodati, što je lijepo i jedinstveno kao Vinodolske šetnice i vidikovci. Primijetila sam da TZ Vinodol puno radi i napreduje u tome što je vrlo bitno i za hotel Balatura, kako bi u njemu ponovo mogli krenuti s cjelogodišnjim radom. Bez obzira gdje sam sada i što radim, nadam se da ću se jednoga dana vratiti doma i nastaviti što sam započela. vogodišnja dobitnica Zelenog cvijeta na razini Primorsko– goranske županije za najuređeniju okućnicu u akciji “Volim Hrvatsku” je Mila Štifan, vlasnica velikog, prekrasnog i lijepo uređenog imanja u Grižanima. Na tridesetak tisuća četvornih metara posađeni su vinogradi, voćnjaci, vrtovi, cvijetnjaci, travnjaci, šumarci, šetnice, livade, park, a usred imanja je prekrasna vila s koje se prostire pogled na Vinodol, more i otoke. -Nisam očekivala ovu nagradu, ali kad sam je primila osjećala sam se fantastično. Počašćena sam da sam u društvu najboljih koji čine nešto za ovu, od Boga danu, prekrasnu obalu i zaleđe. Nagrada mi znači puno i ponosna sam i zahvalna da postoje ljudi koji su prepoznali trud, ulaganje i viziju uređenja prostora. Priznanje ne gledam i ne shvaćam kao moju zaslugu, to je zasluga mojeg pokojnog supruga Zvonka, koji je živio za Vinodol, davao sebe, ali, nažalost, djelovao je petnaest godina prerano. U ono doba nitko nije prepoznao njegovu viziju. Zvonko bi bio presretan jer je volio i želio uljepšati Grižane, koje su mu uvijek bile pred očima, što sam ja primila od njega, a ova nagrada, koju sam primila od srca je za njega. Imanje stvarano 11 godina Sama akcija pod motom Volim Hrvatsku–Plavi i Zeleni cvijet je ono pravo, što daje poticaj ljudima da povedu računa o svemu što se događa, da ostane očuvana ova prekrasna simbioza kamena, mora i zelenih šuma. Njegovat ću i očuvati vinograde, voćnjake, parkove i cvijetnjake da Vinodol dobije natrag svoj nekadašnji sjaj – kaže Mila Štifan. Posjetitelja imanja odmah očara mir, ljepota i opojni mirisi primorskog bilja i raslinja. Imanje su zajednički podigli Mila i njezin pokojni suprug Zvonko Štifan, na vlastitoj zemlji, a kako su radovi na uređenju okoliša odmicali, kupovali su okolna zemljišta i tako zaokružili svoje imanje. Zvonko Štifan nažalost preminuo je prije četiri godine, a njegovu viziju i misiju nastavila je supruga Mila. - Prvi potporni zid napravljen je 1987. Tako postupi i nećeš pogriješiti Gosti ne zahtijevaju ništa osim onog osnovnog paketa “ljubaznost i čistoća”. Dakle sve više što im pružimo je dobra i kvalitetna usluga. Svim mojim kolegama često kažem: “Zamisli da si sad ti na mjestu gosta, što bi želio, a što ne i što bi očekivao ti kao gost. Samo tako postupi u svim situacijama, lijepim i ružnim i nećeš nikada pogriješiti!” razgovarao: Zdravko Kleva Ivica Crnić, Mila Štifan, Iris Bruketa, Ivica Jerčinović i Jelena Krešić Glas Vinodola 15 Laureati akcije “Volim Hrvatsku” 2010. godine, iza toga je počelo krčenje grmlja i šikare. Tada je postavljena i montažna kućica radi daljnjih radova. Uređenje imanja je trajalo nekoliko godina, u međuvremenu smo i okrupnjivali teren, a za to vrijeme stanovali smo u hotelima, najviše u hotelu Esplanade u Crikvenici. Gradnja kuće počela je početkom devedesetih godina; tada su najprije učinjeni prvi iskopi i učvršćivanje terena te postavljene drenažne cijevi ispod zemlje. Radove na kući smo obustavili tijekom Domovinskog rata, a moj suprug Zvonko je to ratno vrijeme iskoristio za izgradnju kamenih zidića i uređenje okoliša. Nakon rata nastavili smo s gradnjom kuće, u koju smo u srpnju 1998. godine uselili. Nastavljam Zvonkovu viziju Prve loze žlahtine u vinogradima posađene su krajem osamdesetih godina, još dok se uređivao okoliš. Tijekom uređivanja dolazile su i voćke, koje su skoro sve u rodu. Dugo je to trajalo u ovom kamenu, vinogradi su se proširivali koncem devedesetih godina i zadnji, koji je u rodu je s posađenom sortom pinot 2007. godine. U imanje je uloženo oko sto tisuća eura–kazala je Mila Štifan, inače diplomirana ekonomistica, koja osim vođenja svog obiteljskog poljoprvrednog imanja, iz Grižana radi za jednu veliku inozemnu kompaniju. Zvonko Štifan je bio diplomirani inženjer prometa, ali i veliki zaljubljenik u prirodu, kamik, Vinodol i Grižane. - Uvijek je spominjao djetinjstvo u selu Antovo, s pogledom na more. Bili smo čerdeset godina u braku. Dugo smo živjeli u Njemačkoj, puno smo radili i angažirali se te smo se potkraj radnog vijeka odlučili vratiti u Grižane. Zavoljela sam ovaj kraj, nosim ga u duši 16 Glas Vinodola jer to je simbioza mora, šuma, kamika. Bila je to prava odluka. Nastavljam Zvonkovu viziju kako je on htio, čiju je osnovu i najveći dio on postavio i pomalo je nadograđujem. U vinogradima je na površini od oko pet tisuća četvornih metara posađeno 2.500 trsi vinove loze, od toga 950 trsi žlahtine, 700 pinota, 850 frankovke i cabernet sauvignona. U pripremi je zemljište za sadnju novog vinograda na šest tisuća četvornih metara, na kojem će biti posađeno 1.600 trsi pinota i crnog grožđa. Riječ je o ekstenzivnoj sadnji za strojnu obradu. U voćnjacima na sedam tisuća četvornih metara je posađeno tristo komada voćki, od toga je pedest stabala jabuka, kruške i trešnje, deset višanja, četrdeset bresaka, isto toliko je smokava, dvadesetak maslina, tridesetak šljiva, deset oraha, a u vrtovima su posađene i egzotične voćke nar, mušmula, kaki, limuni, naranče. Imanje upotpunjuju ružičnjaci i gredice šarenog cvijeća, zeleni travnjaci i sjenovito autohtono drveće. I tu nije kraj - Planiram sadnju novog vinograda, proširenje posjeda i oplemenjivanje sadašnjih nasada, koje želim dignuti na višu razinu–preradu plodova koje imamo. Cijela proizvodnja je ekološka. Zemlju dajemo na analizu u Osijek i prema rezultatima analize dodajemo prihranu, a zaštita se obavlja prirodnim sredstvima, koja nemaju kemije, ne ostavljaju tragove ni na zemlji niti na plodovima. Sve to kontrolira stručni savjetnik Andrija Biro, agronom i enolog, a imam i troje stalno zaposlenih. Po potrebi angažira se još netko. Imamo vinski podrum zadnje tehnologije s automatskim hlađenjem vina na 10 do 15 stupnjeva Celzija. Naša berba ne traje duže od sat vremena od skidanja grožđa s trsa do stavljanja u bačvu na vrenje. Vino ide svake godine na analizu u Zagreb u Zavod za vinarstvo i vinogradarstvo, a dosadašnji parametri su bili izvrsni i idu na etiketu vina pod nazivom “Štifan”. Dosad smo ukupno proizveli između 1.300 i 1.500 litara godišnje vrlo kvalitetnih vina, koja se najviše popiju s prijateljima i poslovnim partnerima, a dio se proda. - Radit ćemo uvijek kvalitetno vino, količina nije bitna, ali kvaliteta mora biti uvijek ista od ovog našeg vinodol sko–griškog grožđa. Da nam je stalo do kvalitete govori i to da je Zvonko nakon prve berbe 1999. godine počeo slati naša vina na stručnu analizu u Hrvatski zavod za vinogradarstvo i vinarstvo u Zagrebnu. Od tada za svaku godinu, odnosno berbu imamo stručne analize. Parametri su u granicama kvalitetnih vina, a ova godina je izvrsna. Griška žlahtina, a naročito bijeli pinot imaju posebnu notu u odnosu na pinote iz drugih vinskih regija. Naš pinot ispod ovih stijena dobija specijalnu aromu i visoki postotak šećera i izdvaja se, po ocjenama naših prijatelja i znanaca iz Hrvatske i inozemstva od drugih pinota. Ponosni smo na to da imamo nešto specifično, što smo postigli zahvaljujući Zvonku i dobrom prijatelju iz Vukovara enologu Andriji Birou, koji nas prati do današnjih dana. Naše crno ovogodišnje vino cabernet ocijenjeno je izvrsnim, a nastalo je od sljubljivanja dvije sorte grožđa–cabernet sauvignona i frankovke, uz dodatak istarskog merlota. Uspjeli smo koncipirati ugodno, pitko i aromatično crno vino. Tekst i foto: Mira Krajnović Zeljak Iz škole i vrtića U vrijeme Božića svi smo nekako osjetljiviji jedni prema drugima. Vrijedi to kada su u pitanju rođaci, prijatelji ali i neznanci. Odlazimo u trgovine, kupujemo darove, i pri odluci kupiti skup, skuplji ili manje skup, kakav god bio, dar od srca je iskren i nema cijene. Upravo u tim prigodama dok promišljamo znak našeg darivanja sjetimo se kako netko nema ni to od koga dobiti jer… razloga je raznih. I onda uslijedi zaključak kako nismo svi jednaki. Je li to pravedno ili ne o tome su nam svoja razmišljanja dali đaci O.Š. dr. Josip Pančić a radove su odabrali nastavnici hrvatskog jezika Jelena Franković i Karlo Jerčinović. Nejednakost i nepravda među ljudima postoje i dalje nika kao ti „lijepi ljudi“. Ta nejednakost je normalna, uvijek je postojala i uvijek će postojati, ali u našem izvrnutom svijetu to je loše. Zapravo, oni ljudi koji su smatrani manje lijepima si na neki način sami stvaraju nepravdu opterećujući se time. Da ljudi ne razmišljaju o tome, više bi uživali u vlastitim životima. Luka Lukatela, 8. razred Kruh U današnjem svijetu ima puno nepravde među ljudima. Isto tako, mnogi ljudi se izbjegavaju jer nisu prilagođeni današnjem izgledu ili su siromašni, druge rase, vjere, različitog porijekla. Iz toga proizlazi rasizam, tj. mržnja prema osobama koje su po nečemu drugačije. Ta nepravda se najviše primjećuje kod mlađih osoba, ali isto tako i kod starijih ljudi koji će se prije upoznati ili zbližiti s nekim tko ima lijep auto, odjeću, izgled i puno novaca, zanemarujući onaj najvažniji dio – kakve su to osobe iznutra, jesu li iskrene i spremne pomoći, ili su arogantne i traže priliku da te iskoriste. Pošto ljudi većinom zanemaruju najvažniji dio osobe, nastaju lažna prijateljstva, sve zbog toga što ljudi već unaprijed prema nekome imaju predrasude zbog toga što se po nečemu razlikuje. Time su mnogi ljudi koji bi mogli biti pravi prijatelji izbjegavani i neprihvaćeni. Svemu tome danas još pridonosi moda, te je neke odredbe, što je danas moderno i kako treba izgledati. Modom čovjek jača svoje predrasude i zaboravlja na ono što je najbitnije! Martin Novosel, 8. razred S vaki čovjek je drugačiji, ali to ne znači da se prema njemu trebamo odnositi drugačije. Ljudi najviše gledaju na izgled, a najmanje na to kakav je čovjek iznutra. Ako ona nema odjeću s markom, to znači da je siromašna, ako nije lijepa to znači da manje vrijedi… Danas je to najčešće tako. Čovjek gleda samo druge, a ne sebe. Najlakše bi bilo da smo svi lijepi i savršeni. Ali to nije tako. Svaki čovjek je poseban i drugačiji i ne trebamo ga zbog toga osuđivati. Ema Blašković, 8. razred O n nas hrani svaki dan. Svi ljudi vole kruh i misle da ga je lako napraviti, ali nije. Ljudi se namuče da posiju i poberu pšenicu i kukuruz od kojih nastaje brašno. Od brašna se radi kruh. Moglo bi se reći da jedemo umor i znoj ratara. Kruh se pekao još mnogo prije nego što smo se mi rodili. Ljude je tada, u davna vremena hranio, davao im snagu i nije dopustio da siromašni umru. Uvijek bi se našao neki komadić kruha koji bi ih održao na životu. Kruh je najslađi kad izađe iz pećnice. Tada ima miris tako jak, da ga se osjeti kilometrima. On je tada mekan i topao da bi voljeli da se nikada ne ohladi i ne postane tvrd. To je naš najbolji prijatelj: kruh. Filip Veljačić, 5. razred N epravde među ljudima uvijek je bilo i ima je i danas. Svaki pojedini čovjek je drugačiji, no gotovo svaki teži da bude u današnjem smislu riječi lijep, a to nije uvijek moguće. Ljudi pokušavaju izgledati kao one slavne osobe koje smatraju lijepima, a to su najčešće bogate i slavne osobe. Običnim ljudima je to gotovo nemoguće jer nisu jednako građeni kao takve osobe i nemaju svu skupocjenu opremu ili deset trenera i savjetGlas Vinodola 17 Iz škole i vrtića Sv. Nikola darovao djecu Vinodola Tribalj, 5. prosinca – Kako bi ih sve odjedanput pozdravio i podijelio im darove, a oni njemu pokazali što znaju i u čemu su vješti. Sv. Nikola susreo se u tribaljskom Domu kulture s mališanima Dječjeg vrtića “Cvrčak i mrav” iz objekta Tribalj i đacima O.Š. J.J.Klović. Tu su mu djeca priredila dvadesetominutni program. Sv. Nikola je podijelio poklone svoj djeci od rođenja do zaključno 1. razreda škole.Isto je učinio i dan kasnije u Bribiru. U bribirskom Domu kulture sva djeca iz Podružnice Bribir (i jaslički i vrtićki uzrast) priredili su mu također Imenovani novi članovi UV „Cvrčak i mrav“ Bribir, 11. studenoga – Donošenje Odluke osnivača o imenovanju dva člana Upravnog vijeća Dječjeg vrtića „Cvrčak i mrav“ bila je jedina točka dnevnog reda telefonski sazvane 9. sjednice Općinskog vijeća Vinodolske općine. Razlog žurnog sazivanja sjednice bilo je hitno donošenje Plana potreba te ustanove za 2011. godinu. Donošenju financijskog plana rada i plana nabave za 2011.godinu, moralo je prethoditi imenovanje dva nova člana Upravnog vijeća. Umjesto iznenada preminulog Josipa Kalafatića, koji je obavljao dužnost predsjednika Upravnog vijeća i potrebnog drugog člana vijeća, na prijedlog načelnika općine, u Upravno vijeće Dječjeg vrtića „Cvrčak i mrav“ imenovani su Anto Matković i Mihovil Mavrić. Na 10. sjednici Općinskog vijeća 13. prosinca donesena je nova odluka kojom je Upravnom vijeću Dječjeg vrtića “Cvrčak i mrav” imenovan i treći član Roko Brozović, čime je ispoštovana i zakonska procedura koja taj broj članova i nalaže. Z. Kleva 18 Glas Vinodola program a pridružili su im se učenici mlađih razreda O.Š. dr. Josipa Pančića iz Bribira. Tijekom jutarnjih sati, na dan Sv. Nikole, 6. prosinca, vrtić u Bribiru i mlađe razrede škole posjetila je Udruga sv. Petra i Pavla apostola i darivala ih prigodnim poklonima. Ova udruga to čini već drugu godinu za redom. Oko kupnje poklona Sv. Nikoli financijski je iz proračuna pomogla Vinodolska općina izdvojivši za svako dijete po 120 kuna. Sport NK Turbina N a kraju jesenjeg kola I. Županijske nogometne lige, svi navijači i simpatizeri NK ”Turbine” ovoj momčadi odaju priznanje. Tijekom svih 15 kola “Turbina” je puhala za vrat favoritu “Borcu” iz Bakra da bi na kraju imala isti broj bodova kao i ta suparnička momčad (33) i zauzela drugo mjesto u ukupnom poretku. Prisjetimo li se da su lanjsku jesensku sezonu završili na 11. mjestu, dakle u donjem dijelu tablice, ovu jesen momčad iz Vinodola, u kojoj igra 7 igrača u prvoj ekipi baš iz vinodolske općine, pokazala je sasvim jednu drugu igru, i postala respektabilan protivnik na travnjaku. U zadnjih nekoliko kola zamor je uzeo svoj danak pa su Turbosi doživjeli i dva poraza. Inače skor ove sezone ukratko glasi: dvanaest pobjeda i 3 poraza, priredbi s neodlučenim pobjednikom nije bilo. Uz te rezultate ne treba izostaviti podatak da igrači Turbine unatoč živoj i poletnoj igri nisu igrali prljavo, odnosno prva su momčad po fair-play igri i s ni jednim zarađenim crvenim kartonom. To je samo dokaz spremnosti i kvalitete ekipe, grubost na terenu reći će predsjednik kluba Marinko Zubčić, dolazi iz nemoći i slabosti tima. Morat ćemo negdje posuditi juniore Što se juniorske momčadi tiče tu imamo peh. U zadnje tri četiri utakmice ostali smo bez 5-6 igrača. Dosta ih se ozlijedilo: dvojici su pukli mišići, jedan je slomio ruku, drugi nogu, neki su odustali. Teško je bilo okupiti dovoljan broj igrača u ovoj sezoni a za proljeće ćemo morati negdje posuditi nekoliko. Rezultat je takav kakav je: zadnji na ljestvici bez i jednog osvojenog boda. Pioniri su perspektivni, kaže Zubčić, zauzeli su sredinu ljestvice, 7 mjesto i u klubu su tom najmlađom momčadi zadovoljni. Imamo, nastavlja, 15 dobrih dječaka, neki su sad u prelaznoj dobi i od njih očekujemo dosta. Što se tiče podstanarstva, Zubčić kaže, da se momčad naviknula na teren u Šmriki. Nakon zadnje utakmice na tom terenu iz tog su nas kluba počastili, ne možemo ništa loše reći za naše najmodavce. Turbina godišnje za korištenje igrališta plaća Šmriki između 30 i 40.000 kuna. To osjetimo nu svom budžetu a posebno na ulaznicama. Malo je publike, to je ipak malo van ruke našim navijačima iz Grižana, Triblja, Bribira… Vodstvo NK “Turbine” uoči Božića službeno će označiti kraj jesenjeg dijela i počastiti svojih oko 80 članova. Darovati će ih kalendarima, i drugim sitnicama s logom kluba a također i seniorima isplatiti novac na ime troškova putovanja. Financijska situacija je teška, kao kod svih ali… idemo dalje, zaključio je predsjednik Zubčić. Novi stadion? Neće biti lako! U NK Turbini odbacuju sva govorkanja o gašenju kluba i drže ih zlonamjernima. Raduje ih što je u prostorno-planskoj dokumentaciji Vinodolske općine osiguran prostor za izgradnju novog nogometnog stadiona. Svi se oko toga trudimo, reći će Željko Hreljac, da se čim prije poduzmu konkretni koraci oko njegove izgradnje.Ali, dodaje, svjesni smo kakav je situacija u zemlji, pa i u našoj lokalnoj zajednici. Neće biti lako, ali odustajati nećemo, pokušat ćemo, pa Bog vidio a mi doživjeli. To je malo veći zahvat, mi se nadamo samo za teren dobiti, mora se imati negdje oko 2,5 milijuna kuna. Imamo i ljudi koji su se dragovoljno odrekli terena ali vidjet ćemo još što će biti dalje. PRVA ŽUPANIJSKA OMLADINSKA LIGA - po završetku jesenjeg dijela prvenstva Juniori Lučki radnik Rikard Benčić Draga Rab Zamet Rječina OŠK Omišalj Lošinj Borac Vrbovsko Kraljevica Omladinac Cres Snježnik Turbina 13 13 12 13 13 12 13 12 13 11 13 12 11 12 13 10 10 9 8 9 7 6 5 5 5 4 5 2 1 0 1 1 1 3 0 3 2 1 1 0 1 0 0 0 0 2 2 2 2 4 2 5 6 7 6 8 7 9 11 13 35:6 51:17 28:10 47:16 33:17 31:17 34:12 47:28 44:40 23:23 31:32 30:30 18:40 17:68 10:89 31 30 28 27 27 24 20 16 16 15 15 15 6 3 0 Pioniri Rikard Benčić 11 10 0 1 45:7 30 Kraljevica 12 9 1 2 40:13 28 Rab 11 8 1 2 49:12 25 Borac 11 7 1 3 29:9 22 Omladinac 10 5 2 3 42:16 17 Rječina 10 5 0 5 25:22 15 Turbina 11 5 0 6 23:23 15 Vrbovsko 10 3 3 4 22:16 12 Draga 10 3 2 5 26:29 11 Cres 9 3 1 5 16:15 10 Lošinj 10 1 2 7 20:25 5 OŠK Omišalj 11 1 1 9 12:74 4 Snježnik 10 1 0 9 23:112 3 PRVA ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA - Seniori Borac 13 10 3 0 32:7 33 Turbina 13 10 0 3 34:11 30 Cres 12 8 3 1 23:12 27 Lošinj 14 7 3 4 21:11 24 Kraljevica 13 6 3 4 22:14 21 Rječina 14 7 0 7 29:25 21 Lučki radnik 14 5 4 5 26:19 19 Lokomotiva 14 4 5 5 20:22 17 Vrbovsko 14 5 2 7 19:23 17 OŠK Omišalj 13 5 1 7 34:30 16 Omladinac 14 5 1 8 13:25 16 Rab 13 5 1 7 15:28 16 Draga 13 4 3 6 15:13 15 Rikard Benčić 13 4 3 6 19:24 15 Zamet 14 4 2 8 15:20 14 Snježnik 13 1 0 12 10:63 3 Glas Vinodola 19 Sport Malonogometni klub “Tribalj” M alonogometni klub Tribalj ili skraćeno MNK Tribalj osnovan je 1.9. 2009. godine sa ciljem razvijanja malog nogometa, te okupljanja mladeži s područja Vinodolske općine, koja će svojim angažmanom doprinijeti razvoju tog sporta. Veliku pomoć i podršku, klubu je pružilo lokalno stanovništvo koje je uvidjelo da MNK jedan ozbiljan športski kolektiv. Prvi veći rezultat okupljanja i rada članova, bilo je uređenje školskog igrališta u Triblju, kojem su uz pomoć sponzora i ljudi dobre volje dali jednu novu dimenziju. U dogovoru s OŠ Juraj Klović u Triblju, obojali smo i oslikali zidove oko igrališta kako bi đacima škole uljepšali ambijent u kojem svakodnevno borave a i građanima koji uz igralište prolaze. Broj članova kluba iz dana u dan se povećava pa se među njima našlo dvadeset mladića s područja Triblja, Drivenika i Grižana koji kao ekipa sudjeluju u sportskim nadmetanjima. Na poziv Futsal lige Rijeka, momčad kluba postala je jedna od 25 ekipa u ligi koja svojom organiziranošću premašuje okvire većih liga. Tre- Gulašijada na Škrljevu 2010. T uristička zajednica Grada Bakra i Vijeće mjesnog odbora Škrljevo organizirali su „Gulašijadu 2010“ koja se održala 8. listopada 2010. u Domu kulture na Škrljevu. Na natjecanje u kuhanju najboljeg gulaša prijavilo se 13 ekipa s bakarskog područja i jedna “vanjska” ekipa iz Vinodolske općine. Vinodol je u organizaciji Turističke zajednice Vinodolske općine na ovoj manifestaciji predstavljala tročlana ekipa: Dejan Havić, Zoran Citković i Karlo Pavlić. Organizator je za sve ekipe osigurao meso i kapulu, a sve ostale „tajne sastojke“ i začine svaka ekipa morala je osigurati za sebe. Dom kulture na Škrljevu dobrano je mirisao na gulaš, kao uostalom i svi koji su se zatekli na trećoj “Gulašijadi na Škrljevu”. Ekipa Vinodolske općine od organizatora je dobila zahvalnicu za sudjelovanje na manifestaciji, a posebno zadovoljstvo bilo je proglašenje ekipe iz Vinodola najboljom ekipom na ovogodišnjoj Gulašijadi, za što su dobili posebno priznanje i prigodan poklon! 20 Glas Vinodola nutno se momčad MNK Tribalj nalazi na prvom mjestu u svojoj skupini, te na proljeće očekuju borbu za prvaka lige. U njihovom radu, kako sami ističu, najviše im je pomogla Vinodolska općina, Općinsko vijeće i posebice načelnik Ivica Crnić. Zahvaljujući njegovom razumijevanju, klub je dobio novac za kupnju dijela sportske opreme i uplatu kotizacije što je bio uvjet za nastupanje u Futsal ligi.Ovim putem članovi kluba žele istaknuti i zahvaliti se sponzorima poput Aquariuma Crikvenica, Domograd Fran te mnogim drugim koji ih podržavaju. Svojim radom i rezultatima žele opravdati dobivanje svog vlastitog prostora koji im je nužan za još bolji rad. U realizaciju toga MNK Tribalj je već krenuo u čemu očekuje potporu Vinodolske općine a u nadi da će već sljedeće godine moći ugostiti svoje sponzore, članove i prijatelje u svojim klupskim prostorijama. tekst: Dragan Brnčić Baština PROSINAC – misec od blagdani N i za verovat kako vrime brzo leti, ča god je čovik stariji vrime brže pasuje. Tr, kot da je čera bil Božić i Mlado leto. Da ne zabimo, saki blagdan z ovoga miseca bin otel z besedami lipo oslikat. Najprvo ren zet ono zrcalo za rikverc, ko zovemo retrovizor, pa da vidimo v njen kako je to nigda zgljedalo i ča je od običaja do danaska ostalo. Va Adventu ili Dočašću obajde nas Sv. Mikula, prvo sih mu se dičina najviše vesele. Čižmice na poneštru Najprvo gremo va nigdanje doba ditinjstva, kada smo dičina nestrpni čekali Sv. Mikulu i nabrajali ča bi nan to rabil prnest. Prvu večer bi na poneštru stavili čižmicu, ma ča čižmu, va kujstu će više dari stat. Dočin bi legli napeli bi uše kot zeci i čekali kad će prit Sv. Mikula. Va ton bi nas i san prevaril, a drugi dan na Sv. Mikulu bi se onako zbujeni veselili punin postolon i čižmican. Najviše su nas veselili cukarani bonboni va zlatnih i slebrnih harticah, pa galetice, ka naranča i reje čokolada. Još je bilo sega ča je na gruntu rodilo: lišnjaki, jabuke, orihi, našla se za vranića i ka šiba. Čagod od sega ovoga se šparalo i za jelvicu na Badnji okitit. Nemore se z riči opisat ča je bilo lipše, onojsto čekani, il ono se kašnje velun radošćun dočekano. Dari kot danaska se nisu kupovali. Danas se dičina manje vesele, aš se imaju, jedino se radost vidi na mićoj nevinoj dičini, ka znaju reć da jin je to prnesal Sv. Mikula. Sveta Luca od svitla svetica Svetu Lucu se po staron kalendaru 22. prosinca štimalo, aš se tako vrime računalo. Zvali su ju Sveticu od svitla, sunca i vida. Zato aš se po tojston kalendaru počimalo sunce dizat, a dan krešit, bi se reklo kuliko peteh prekorači. Ta dan se i šenica posela, pa ako zijde i naraste lipa gusta, bit će i letina dobra. Ta užanca za šenicu poset se ni zatrla, ostala je do dan danaska. Badnji Na Badnji bi počimala vela priša, tekli smo doma kot bez glavi. Matere bi pripravile muku i delale testo za se sorti galetic. Bilo je sakakovih figuric, pa črljene srca, miseci, zvezdi… Pekli su se i kolači, orihnjače, ma lipota Božja ka je bila poručak plodnosti, ljubavi i mira. Z gori se šesna jelvica prnesla za Božićnjak nabandat, kadigod je bil borić ili šmrikva. Po Zdravoj Mariji se Božićnjak nasadil va kakovu latu il drveni stalak, a spod njega se prneslo i rasteglo maha. Malo bumbaka mesto sniga, kakova kartulina od Božića, a kigod umićan otac bi udelal i jaslice. Se je bilo tako lipo, dica bi s materun kitili Božićnjak. Obiševali bi pozlaćeni šiškići, poslebrnjeni bršljan i orihi, bonboni, tekar kašnje z vrimenon se z boćicami počimalo kitit. A još kad je prišlo vrime od letriki zasvitlele bi i zažmigale od sih kolori žaruljice, nemore bit lipše. Nigda su stari ljudi uz ognjišće, čekajuć onu uru kad će se Božić narodit, pivali i molili. Va oganj su hitali od drva badnjaki, da sih i saki kantun osvitli. Z vrimenon se tajsti običaj poli nas zatrl. Napisao Mladen Barac najlipšu pismu: - Va se vrime godišća, -Mir se svitu navišća! Čekamo da po maši jedan drugomu damo ruku, zaželimo sriću i se ča re uz to. Na Božić gremo po rodu čestitat, susedon, prijateljon, a tendimo doma i na krcat stol jila i da se saka mrvica poji. Novi dan je Sveti Stjepan, prvi mučenik, pa tako dan po dan do Staroga leta. Staro leto i Mlado leto Prišuljalo se Staro leto, kojsto toga dana va zadnjih urah navišća da opolnoći počima Mlado leto. Ljudi se spravljaju na doček, nigda je saka kumpanija znala va ku će birtiju il hotel poć. Va Vinodolu se po selskih raskriži il uz kakovo guvno okićeni Maj dizal, spod koga se soplo, pivalo i tancalo. Kašnje su se otpirali domi kulture, veselice ni nigdir falilo, a ni pijače. Na sam Mladoga leta po kućah su hodili čestitari uz pismu i sopnju, a dica su dobivala za „dobru ruku“. Drobni soldi, munida jin je rošćala po žepićih. Kuliko sriće se podililo tajsti dan, se uz pismu: –Narančice, jabučice na dobro van Mlado leto došloj! Više manje te užance su do našeg vrimena podurale, nič se zatrlo, ma je fanj toga i dalje ostalo. Daj Bože, da tako bude soj dičini i mlajariji, sin starin va von Mladon letu, skroz celo leto i zavavik. Da se čuje pisma: – Na ton Mladon letu veselimo se ! Božić Opolnoći se najprvo gre nutar va crikvu, pohodit pred jaslice i va njimi Božića, miće dite najlipšega imena i tekar rojeno. Ta čas, tu noć spravni smo jedan drugomu se oprostit i pozabit uz Zornice Počimale su Zornice. Rano v jutron bi jutarnja zvonela, hodilo se na mašu. Tako se do Božića. Glas Vinodola 21 Dota od nigda TAT KI JE UKRAL ŠELI Z ima se to leto protegla i zavukla va saku škuljicu pa i pod krpatur pod kin se ni moglo pošteno steplit. Zela je takovoga maha da čovik ki i ni bil zimogrožan počel se stiskat uz šporhet. Doduše to vrime nigdi kolo 1929. leta još ni bilo va sakoj primorskoj kući ni pravih šporheti. Tu i tamo va bolje stojećih kućah se našal ki, a najviše su bile ognjišća, a onda su počeli oni mizerni ki su se zvali KOZA. Ta koza od gola pleha ni mogla steplit samu sebe, a kamol kuću i onih ki su živeli va njoj. Jedna familija ka se baš ni mogla pofalit da žive Bog zna se kako, tu zimu ostala je bez puno toga. Se puno čeljadi i lačnih ust već je pojilo kronpir kako ona ča se skopal doma, a bome i ona z gori. Pojil se mirlin, ripa i zeli glavato. Ostalo je malo muki pa se stin rivalo. Najviše se kuhala prežgana juha, va ku bi se nadrobila landica kruha i tako se nikako uz šalicu kozjega mlika pasalo za ta i još puno drugih dani. Najgore je bilo dopovidit dičini zač nimaju cukara nit bonboni, a za čokoladu retko da su ki v to vrime i čuli. Muž ki više ni znal kako bi zitresal tu tegobu odlučil se na nič ča ni nikomu povidel. Jednu večer smračilo se z sih band . Bura je ko mahnita urlikala po sih drivi i kantuni, lomila smrznute stabla najviše od smokav, a bome i pohitala fanj žlibac z kuć osobito onih starijih i trošnijih. Napisala Zlatica Balas On se obukal, dobro zabumbal i nestal v noć. Mislel je va sebi: Ćul… nećul… Ma ću, pa makar šlo se skupa k vraniću. Dok je tako divanel sam sobun, našal se va susedskon šelinjaku kadi su se va klupku stišnjene teplile šeli. Najprvo jedno ulišće, pa drugo, a prišal je bome i po treto. Sih jih je nikako prenesal sebi va konobu. Z krpun je potrdil škuljice od ulišća da šeli ne pozihaju van. Valje zatin kroz oprti pokrov zapalil je nikakove cunje i pogušil neboške šeli. Kad je bil siguran da više nisu žive zapalil je ćurlicu, zinel vanka sati z medon i zistiskal va jedan lopiž. Ulišća je skrigoma ponjitil va kozi i bil je sigur da ga niki ni videl ča je načinil. Kad je prnesal lopiž z medon prelagal je ženu i dičinu da je med zaslužil cipajuć drva susedu šelaru. Si su bili veseli. Dičina su ga grlili, kuševali, smeli se i lizali prsti. Jedva su se malo zasladili i si skupa živnuli. Ko da jin je od toga slatkoga bilo i malo manje hladno.Dok su se dičina i žena skupa š njimi veselili, njemu ko da je nikakov krupac legal na srce. Počela ga peć grižnja savjesti. Najraje bi bil šal povidit susedu ča mu je načinil, aš fakat ni bil od onih ki bi čoviku udelal na žal. Da bi prebolel grih počel je se više hodit va crikvu da se morda moleć iskupi dragomu Bogu. Mučal je on, a bome i Bog. Jednu nedilju pak ona isti sused komu su pokradene šeli šal je v crikvu i po- tužil se popu ča mu se dogodilo i kako je pokraden. Pop mu ni mogal puno pomoć nego mu samo rekal neka se strpi pa da će se jednoga dana prit na svoje. Prošlo je fanj vrimena, a onda je bil niki veli blagdan. Na mašu je prišlo ta put i mlado i staro i crikva se napunila da je bila dupkon puna. Ča će pop, sprtil se na predikalnicu i počel z predikun: „Braćo i sestre! Dragi moji vjernici… Dal morete zamislit da va našen od vavik po poštenju poznaton kraju ima tati. Takovih lopuž ki su počeli krast šeli. Ali znajte, ta isti… je tu med nami. Meni je dragi Bog još noćas nagovestil ki je to. Evo. Verovali ili ne ja ga već vidin, a verujen da vidite i si vi aš mu je jedna šela ostala va vlasi“. Si vjernici su zbeljili oče, ukočili se ko da jih je nič očaralo, a jedan, upravo ona pravi, isti čas se ulovil za glavu i počel otresat z vlasi. Pop je sprotu videl i prston pokazal va tata. Ča će ova od srama ni rekal ni A ni BE… nego trk z crikvi van. Od tad je uz lopova postal luteran, aš od srama se više nikad ni pokazal med narodon nit prišal va crikvu. Med mu je od tad zagorčil život i kako se čulo nikad ga više va svon življenju ni okusil. Čakavski nazivi (fitonimi) za vinodolsku floru D osad je od vinodolske obale do vrha Viševice nađeno ukupno 1.679 raznih vrsta kopnenog bilja, pa je to jedna od najbogatijih flora u Hrvatskoj nakon Velebita. Oko polovice vinodolske flore čine kontinentalne srednjoeuropske biljke, trećina je sredozemno bilje i ostatak razne druge vrste. Florno su tu najbogatiji i zanimljivi, s obiljem rijetkih i endemskih vrsta, najviši vrh Viševice (1428 m), pa kameni plato s primorskom jelom iznad vinodolskih stijena i najtopliji morski rtovi Takal i Kačjak s tvrdolisnom makijom. Znanstvenici preporučuju da bi se ta tri područja u okviru Vinodola trebalo strože zaštititi 22 Glas Vinodola kao posebne prirodne rezervate. Evo nekih čakavskih naziva koji su se ustalili u Vinodolu, a odnose se na vinodolsku floru. beli borić = alepski bor, Pinus halepensis beli glog = bijeli glog, grm Crataegus monogyna beli grabar = bjelograb, stablo Carpinus orientalis beli zlak = obični slak, Convolvulus arvensis bobić = sukulent, Carpobrotus spp. (sađen) borić = bor (općenito), Pinus spp. angurija = lubenica, voće Citrullus colocynthus ariš = ariš, crnogorično stablo Larix decidua (sađen) babino zeli = mlječike Euphorbia spp. bagram = bagrem, stablo Robinia pseudacacia bajamas = smrdeljka, grm Pistacia terebinthus bašelak = bosiljak, Ocymum basilicum bazak (šanbuk) = bazga, grm Sambucus nigra bela jelva = obična jela, Abies alba bela nedilja = gospina trava, Hypericum spp. U U prikupljanju ovih (fitonima) pomogle Katica Crnić–Lozina, Zlatica Balas, Katica Barbarić–Lušičić i Tea Vjerić. Glas Vinodola 23 Sretan Božić i Novu 2011. godinu želi Vam Vinodolska općina
© Copyright 2024 Paperzz
