bulletin Atlant ISSN 1332-4594 broj: 30 PROSINAC 2012. DODJELA NAGRADE DOBRO MORE“ „ m/b AP STON m/b AP JADRAN Poštovani dioničari, drage kolege pomorci, djelatnici Glavnog ureda i svi prijatelji Atlantske plovidbe! P red nama je vrijeme u kojem čestitamo jedni drugima Božić, radosni zbog osjećaja obiteljske blizine i Božićne topline i, osobito u ovim recesijskim vremenima, vrijeme nade u bolje sutra. Ujedno je to i trenutak za kratak osvrt na proteklu godinu uz zahvalu svim pomorcima i zaposlenicima koji su svojim nesebičnim trudom i zalaganjem pomogli da se i ovoj krizi uspješno odupremo. Očekivanja za 2012. godinu su bila tmurna, ali i pored takvih najava tržište rasutih tereta nas je još jednom iznenadilo, ovaj put u izrazito negativnom tonu. Dok je ubrzani rast svjetske flote priča koja nas zaokuplja već posljednje tri godine, druga polovina 2012. godine donijela nam je nešto što godinama nije zabilježeno: pad potražnje za sirovinama. Procjenjuje se da je globalni pad, u odnosu na prvu polovinu godine nešto iznad 1%, uzrokovan slabijom potražnjom za čelikom te dodatno padom u svjetskoj trgovini žitaricama primarno kao posljedica slabe žetve i izvoza iz SAD-a. Slabost tržišta rasutih tereta očituje se i u činjenici da je iskoristivost svjetske flote i dalje u stalnom padu te za prvih 9 mjeseci 2012. godine iznosi 86% što je najniža razina još od doba velike krize 1980-ih. Ipak, primjećuju se i neki pozitivni pokazatelji. Unatoč smanjenju uvoznih količina ugljena i željezne rude u Kinu, realni efekt kineskog uvoza je značajno veći zbog povećanog ‘tonne-mile’ učinka i to prvenstveno zbog pada izvoza željezne rude iz Indije i ugljena iz Indonezije. Indijsku željeznu rudu Kina je zamijenila poveća- UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK kap. PERO KULAŠ, dipl.ing. predsjednik Uprave kap. PAVO ŠIŠEVIĆ, dipl.ing. član Uprave za komercijalne poslove MARIN MATANA, dipl.ing. član Uprave za rukovođenje brodovima mr. DUŠKO VLADOVIĆ-RELJA, dipl.oecc. član Uprave za financijske poslove IVICA ŠURKOVIĆ, dipl.iur. član Uprave za pravne poslove NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK Predsjednik kap. Ante Jerković, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. Niko Bratoš, dipl. ing., članovi: Boško Ercegovac, dipl.ing., kap. Vlaho Lonza, dipl. ing., Boris Rozić, dipl.ing., kap. Antun Šeparović, ing., kap. Želimir Uskoković, dipl. ing. 2 nim uvozom iz daljih destinacija, uglavnom Australije i Brazila, dok je uvoz ugljena iz Indonezije zamijenjen duljim transportom istog iz Kolumbije, Južne Afrike, SAD-a, i naravno Australije. Ova nam je godina bila i izazov u pogledu operativnog prihvata pet novogradnji iz Južne Koreje i Kine. Sa zadovoljstvom moramo reći da su zahvaljujući trudu i profesionalnom odnosu naših pomoraca i zaposlenika ti zadatci više nego uspješno obavljeni, a brodovi uklopljeni u sastav naše mlade flote. Što nam donosi sljedeća godina? Teško je sa sigurnošću bilo što reći, ali još uvijek, nažalost, ne možemo očekivati plodne dane za brodarstvo. Stižu nam još dva nova broda tipa panamax iz Kine, radovi na izgradnji nove poslovne zgrade ulazit će u završnu fazu, a nadamo se da ćemo se veseliti još jednoj izvrsnoj turističkoj sezoni u Dubrovniku. Atlantska plovidba unatoč recesijskim vremenima i globalnoj krizi dočekuje iduću godinu financijski stabilno i bez, za današnje vrijeme, uobičajenih problema u likvidnosti. Brodimo i dalje, sigurni u svoje znanje i iskustvo koje nam je uvijek pomagalo prebroditi krize svjetskih tržišta. Svima vama, a osobito našim pomorcima, moje najiskrenije želje za sretan i blagoslovljen Božić i uspješnu novu 2013. godinu. Neka predstojeći blagdani donesu zdravlje, radost i mir Vama i Vašim obiteljima. kap. PERO KULAŠ dipl.ing. predsjednik Uprave 3 DOBRO „ Ovogodišnji su dobitnici: Vide Boro, vođa palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 24.05.1982. godine u svojstvu mladića kuhinje, čistača, mornara i kormilara. Unaprijeđen 15.10.2005. godine u zvanje vođa palube. Iskrcan s m/b Zagreb i koristi godišnji odmor. Slijedom dvadesetsedmogodišnje prakse, od 1985. godine, a sukladno odredbama Pravilnika o Mario Burin, 1. časnik palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 28.11.1981. godine u svojstvu kadeta, kormilara. Od 02.08.1984. plovi u svojstvu 3. časnika palube. Na odsluženje vojnog roka odlazi 19.12.1985. godine. Vraća se 10.12.1986. godine te plovi u svojstvu 3., 2., 1. časnika palube i zapovjednika. Ukrcan 09.09.2012. godine na m/b AP Držić. ustanovljenju i dodjeli javnih priznanja Atlantske plovidbe d.d. prigodom obilježavanja njezina osnutka (15. prosinca), dodijelit će se našim pomorcima i zaposlenicima u Kopnenim službama statua „Dobro more“ (rad sada već preminulog akademskog kipara Koste Angelli Radovanija) Juan Knego, zapovjednik. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 14.07.1981. godine u svojstvu kadeta. Istekom Ugovora o radu slijedi 13.10.1982. raskid radnog odnosa. Od 06.11.1982. godine plovi u svojstvu kormilara i 3. časnika palube. Na odsluženje vojnog roka odlazi 18.12.1986. godine. Vraća se 07.12.1987. godine te plovi u svojstvu 3., 2. i 1. časnika palube. U zvanje zapovjednika unaprijeđen je 18.12.2005. godine. Ukrcan na m/b AP Astarea. s istoimenom pjesmom dubrovačkog akademika i književnika Luka Paljetka, kao znak posebnog priznanja za 30 godina predanog i ustrajnog rada u Atlantskoj plovidbi d.d. 4 Ðino Marinović, vođa palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 26.12.1981. godine u svojstvu vježbenika palube. Istekom Ugovora o radu 11.02.1983. godine slijedi raskid radnog odnosa. Vraća se 13.05.1983. godine te plovi u svojstvu kormilara. Od 20.04.2007. godine plovi u svojstvu vođe palube. Ukrcan 03.05.2012. godine na m/b Atlant Frauke. MORE “ DOBITNICI NOVČANIH JUBILARNIH NAGRADA Pravilnikom o radu Atlantske plovidbe d.d. određeno je da radnici i pomorci dobijaju novčane nagrade za 10, 15, 20, 25, 30, 35 i 40 godina neprekidnog rada u Društvu. Joško Marlais, upravitelj stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 11.09.1978. godine u svojstvu vježbenika stroja. Na Višu pomorsku školu odlazi 12.12.1979. godine. Vraća se 30.04.1982. godine, a 12.07.1982. godine odlazi na odsluženje vojnog roka. Vraća se 15.06.1983. godine te plovi na brodovima Društva u svojstvu 3., 2. i 1. časnika stroja. Unaprijeđen 19.12.1999. godine u zvanje upravitelja stroja. Ukrcan na m/b AP Argosy. Miro Tomašević, upravitelj stroja. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 04.09.1980. godine u svojstvu vježbenika stroja. Istekom ugovora o radu 26.01.1982. godine slijedi raskid radnog odnosa. Vraća se 22.11.1983. godine te plovi na brodovima Društva u svojstvu čistača, 3., 2. i 1. časnika stroja. Unaprijeđen 12.05.2004. godine u zvanje upravitelja stroja. Ukrcan 02.10.2012. godine na m/b Atlant Trina. Ante Vujović, vođa palube. Zaposlen u Atlantskoj plovidbi d.d. od 25.08.1979. godine u svojstvu mladića sobe i II. konobara. Godine 1981. 16.12. slijedi raskid radnog odnosa. Vraća se 20.07.1984. godine te plovi na brodovima Društva u svojstvu mladića kuhinje, kormilara. U zvanje vođa palube unaprijeđen je 28.06.1997. godine. Ukrcan 21.06.2012. godine na m/b Sveti Nikola I. 10 godina Nikola Bajo Pero Batinić Toni Jerković Luko Kotlar Željko Kuret Rade Ljubibratić Ivan Matana Nikša Miloslavić Ivica Prpić Nikša Račević Marinko Radić Antonio Vidiš 15 godina Denis Alerić Željko Ban Stjepan Crnčević Vinko Cvjetković Tomislav Ćosić Matko Maškarić Branko Pribisalić Božo Stanić 20 godina Enis Kovač Luko Ljumović Leonard Martinović Nikola Sterniša 25 godina Leon Bjelokosić Miro Crnčević Pero Ðuraš Ivo Glunčić Petar Kunić Nedjeljko Margaretić Zlatko Matijević Marija Masar Ivo Muller Katija Pilaš Ane Vićan Marija Zec 30 godina Vide Boro Mario Burin Juan Knego Ðino Marinović Joško Marlais Miro Tomašević Ante Vujović 35 godina Nikša Bjelokosić Boris Maškarić Ivo Maždin Petar Petronio Jure Radić 40 godina Marjan Glavan Nedjeljko Kmetović Antun Krilanović Nenad Mladin Nikola Pavlina Ekrem Sarić Goran Šango 5 Vijesti Ivica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva Od posljednjeg broja Atlant bulletina zabilježene su sljedeće važne vijesti iz života i rada Društva U cijeloj ovoj poslovnoj godini, kad se iz današnje perspektive pogledaju svi događaji o kojima smo izvijestili i u prethodnom i u ovom broju Bulletina, potpuno je jasno vidljivo da je ovo godina „preslagivanja“ flote Društva, odnosno njene obnove na način da su preuzete brojne novogradnje na Dalekom Istoku, dok su istovremeno prodani neki stariji brodovi iz flote Društva. O nastavku tog trenda, ali i o ostalim vijestima, u drugoj polovini ove godine. ZAKAZANA REDOVNA GLAVNA SKUPŠTINA DRUŠTVA Uprava i Nadzorni odbor (za pitanja iz djelokruga svoje nadležnosti) dana 29. svibnja ove godine su sazvali Redovnu Glavnu skupštinu Atlantske plovidbe d.d. Redovna Glavna skupština zakazana je za 30. kolovoza ove godine. Kao što to predviđaju propisi, poziv za skupštinu sa dnevnim redom i prijedlozima odluka objavljeni su na web stranicama HANFA-e, Zagrebačke burze d.d. i Atlantske plovidbe d.d., a upućen je javnosti i putem HINAe. Svim dioničarima poziv je upućen dostavom prethodnog broja Bulleti6 na na njihove adrese, a u tom broju Bulletina otisnut je cjelokupan poziv na skupštinu. PRIMOPREDAJA M/B ŠIPAN Dana 31. srpnja ove godine izvršena je primopredaja m/b Šipan indonezijskim kupcima. Ugovor o prodaji je sklopljen nešto ranije i o tome je bilo riječi još u prošlom broju Bulletina. Sama primopredaja je obavljena u Turskoj u 10,35 sati po lokalnom vremena, a protekla je bez ikakvih teškoća. PREUZIMANJE TREĆE NOVOGRADNJE U JUŽNOJ KOREJI IZ DRUŠTVA Dana 16. kolovoza 2012.g. u 15,15 sati po lokalnom korejskom vremenu, u brodogradilištu STX u Južnoj Koreji, Atlantska plovidba d.d. je preuzela treću i posljednju novogradnju u tom brodogradilištu. Preuzeti brod je dobio ime AP STON. M/b AP STON je brod tipa supramax i blizanac je dviju prethodnih novogradnji izgrađenih za Atlantsku plovidbu d.d. u istom brodogradilištu i to m/b AP ASTAREA (koji je preuzet 04.04.2012.) i AP SLANO (preuzet 14.05.2012.). M/b AP STON ima 57.300 tona nosivosti, ukupne duljine 190 metara, širine 32,26 metara i visine (do glavne palube) od 18,50 metara. Brod pokreće glavni stroj od 9.480 kW, a postiže brzinu od 14,5 milja. ODRŽANA REDOVNA GLAVNA SKUPŠTINA DRUŠTVA Kako je bilo i najavljeno, dana 30. kolovoza 2012. godine održana je Redovna Glavna skupština Atlantske plovidbe d.d. na kojoj su donesene odluke u skladu sa prijedlozima odluka Uprave i Nadzornog odbora Društva. Također, sukladno propisima, sve su odluke Redovne Glavne skupštine Društva objavljene već sutradan na web stranicama HANFA-e, Zagrebačke burze d.d. i Atlantske plovidbe d.d., kao što su i putem HINA-e bile odmah dostupne svim medijima. PRODAJA HOTELA GRAND d.d. je bila dužna po istom Zakonu dati ponudu za kupnju ovlaštenicima prava prvokupa i to Republici Hrvatskoj, Županiji dubrovačko-neretvanskoj i Gradu Dubrovniku. U zakonskom roku niti jedan od ovlaštenika tog prava prvokupa nije prihvatio našu ponudu za kupnju, pa su nekretnine prodane Anker Grupi d.o.o. PREUZIMANJE NOVOGRADNJE U NR KINI Na kraju ovih Vijesti iz Društva još i vijest da je 16. studenog 2012.g., u 16,00 sati po lokalnom vremenu odnosno u 09,00 sati po hrvatskom vremenu, u Narodnoj Republici Kini, u brodogradilištu JEHI, Atlantska plovidba d.d. preuzela brod, novogradnju , koji će ploviti pod imenom m/b „AP Jadran“. Radi se o četvrtoj novogradnji, koju je Atlantska plovidba d.d. preuzela od istog brodogradilišta, a brod je građen pod oznakom trupa JEHI08C-004. Preuzeti brod je tzv. brod „blizanac“ m/b „AP Argosy“ koji je u travnju ove godine preuzet u istom brodogradilištu. Radi se o brodu tipa panamax od 79.800 tona nosivosti, uku- pne duljine 229 metara, širine 32,26 metara i visine (do glavne palube) od 20,25 metara. Pokreće ga glavni stroj od 11.620 kW, a postiže brzinu od 14 milja. Treba naglasiti da je i ovaj brod s dvostrukom oplatom, te građen na način da će biti osposobljen za plovidbu zaleđenim morem (tzv. I.c. klasa broda). Ovim preuzimanjem novogradnje zaključen je, za ovu kalendarsku godinu, proces preuzimanja novih brodova koji su se na Dalekom Istoku gradili za Atlantsku plovidbu. O novim preuzimanjima brodova bit će riječi nešto više dogodine. Na kraju, potrebno je spomenuti, ili bolje rečeno rezimirati, da je od 04. travnja pa do 16. studenog ove godine (u 7,5 mjeseci) preuzeto čak pet novih brodova, te je time flota Društva povećana za više od 330.000 tona nosivosti. Nadzor gradnje tih brodova, ali i svi poslovi oko njihovog preuzimanja obavljeni su skoro u cijelosti sa svojim radnicima i pomorcima što je bio, pored redovnih poslova, izuzetan napor. Međutim, svi su ti poslovi obavljeni iznimno kvalitetno i pravovremeno, što nas čini posebno ponosnima. Dana 11. listopada 2012. sklopljen je Ugovor o kupoprodaji nekretnina Hotela Grand na Lopudu s pripadajućim i ostalim nekretninama kojim je Atlantska plovidba d.d. prodala te nekretnine Anker Grupi d.o.o. Kako su skoro sve prodane nekretnine pod režimom zaštite u skladu sa Zakonom o očuvanju kulturnih dobara, prije nego što je sklopljen Ugovor o kupoprodaji, Atlantska plovidba 7 ATLANT POSLOVNI CENTAR N akon što su uspješno završeni radovi zaštite građevinske jame, iskopi, hidroizolacija ukopanog dijela građevine i betoniranje podzemnih etaža, novogradnja Atlantske plovidbe izdigla se iznad razine zemlje. Sada su u tijeku betonski radovi na trećoj nadzemnoj etaži. Paralelno se obavlja niz aktivnosti na građevini. Na dijelu gdje je skinuta oplata nakon betoniranja, odmah se zidaju pregradni zidovi. U sve tri etaže podruma radnici Tromonta užurbano ugrađuju „sprinkler“ sustav, hidrantsku mrežu, elektroinstalacije te sustave za vatrodojavu i plinodojavu. U prizemlju je, u prostorijama buduće banke, već ugrađena instalacija ventilacije. Na gradilištu se svakodnevno nalazi prosječno stotinjak radnika raznih struka. Uprava gradilišta svakodnevno se nalazi na gradilištu i brine da radovi teku usklađeno te da se poštuje projektna dokumentacija i dogovoreni dinamički plan izvedbe radova. Na 8 gradilištu možemo zateći Upravu gradilišta koju čine: predstavnici investitora (voditelji projekta – Abakon: Željan Konsuo i Željko Jelić; Atlantska plovidba d.d.- Hrvoje Dunatov) , izvođači (Tromontov tim: voditelj projekta - Nenad Džaja, glavni inženjer gradilišta - Alen Čaleta, voditelji radova - Ivana Rustan Franić, Miroslav Zeba, Danijel Bagarić, Dario Mušura i Ivan Žolo te Kamgradov voditelj radova Hrvoje Patekar). Svakodnevni sudionici projekta su i nadzorni inženjeri Miljenko Miljak, Ane Svilokos i Vinko Fabris te projektanti arhitekture Ana Pančić i Romano Duić. Veliki se dio aktivnosti ne može vidjeti, ali je i te kako važan da bi se svi radovi mogli izvesti kvalitetno i na vrijeme, a u skladu s predviđenim troškovima. Da bi se to postiglo, potrebno je pravodobno posložiti tijek izvođenja radova, naručiti materijal i opremu te obaviti sve potrebne pripremne radnje. Sukladno tome, u tijeku su izmjere za izvođenje zahtjevnih radova na staklenoj konstrukciji i usklađivanje detalja izvedbe. Inženjeri i radnici Tromontove tvornice u poslovnoj zoni Čaporice pokraj Trilja već su izradili radioničke nacrte, nabavili materijale i upravo izrezuju profile za čeličnu konstrukciju koja će spajati dva dijela zgrade: veći, tzv. „kubus“ i manji, tzv. „jedro“. Već sada je po djelomično izvedenoj konstrukciji uočljivo da će nova Upravna zgrada Atlantske plovidbe postati središnje mjesto poslovnog središta Dubrovnika, i po sadržaju, i po atraktivnom i prepoznatljivom izgledu. Stoga svi sudionici ovoga projekta s velikim žarom i marom sudjeluju u planiranju i gradnji, svjesni da imaju veliku povlasticu: ostaviti trag u prostoru. Glavni inženjer gradilišta: Alen Čaleta Razgovor kap. Nikola Franetović P ovodom odlaska u (zasluženu?) mirovinu dosadašnjeg dugogodišnjeg rukovoditelja Službe za teške terete evo nekoliko riječi o tom dijelu našeg Društva. “Sada, na završetku mojeg radnog vijeka, prilika je da se svi zajedno podsjetimo na početak i razvijanje ovog dijela naše kompanije, čega će se, nadam se, rado sjetiti svi oni koji su plovili na brodovima za teške terete u ovih zadnjih tridesetak i nešto sitno godina. ga postrojenja. Ove specijalne, veoma teške i glomazne terete, prevozili su strani specijalizirani “heavy lift” brodovi uz visoke vozarine, a dio takvih tereta se prevozio i ondašnjim našim brodovima koji su držali linijski servis Jadran – Engleska s ticanjem raznih usputnih luka. Pošto je ukrcaj/iskrcaj i prijevoz teških koleta bio veoma komplicirana i skupa operacija za običan brod u liniji, a trebalo je i angažirati plovne dizalice za ukrcaj i iskrcaj što je predstavljalo velike troškove, došlo se na ideju da se kupi jedan ili više brodova manje tonaže specijaliziranih za prijevoz teških koleta. Ideja se počela ostvarivati, najviše zalaganjem kap. Antuna Vukovića, pa je početkom 1979., kao prvi u nizu, kupljen polovni brod Kutina s dosta primitivnim (gledajući iz današnje perspektive), ali učinkovitim teretnim uređajem kapaciteta 150 tona. Ovaj brod je plovio u sklopu tadašnje linijske službe, i naravno, odmah se dogodila logična stvar – čim imate specijalni brod počnete dobivati i ponude za prijevoz specijalnih tereta (teških tereta i projektne opreme). Polovinom slijedeće 1980. godine nabavljen je također polovni brod Jahorina s većim kapacitetom manipulacije teškim koletima pa su ova dva broda izdvojena iz linijskog servisa i vođeni m/b Jahorina Dakle, relativno davno, koncem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća javila se potreba za prijevozom velikih i teških koleta iz zapadnih visoko industrijaliziranih zemalja za razne tvornice u bivšoj državi, a najviše za Petrokemiju u Kutini, Omišalj na Krku i za razna dru9 m/b LAPAD su kao poseban odjel. M/b Jahorina je većinom bio uposlen na prijevozu teških separatora iz BiH preko luke Ploče za ruske luke u Crnom moru. Na ovom brodu sam plovio odmah po preuzimanju kao prvi časnik. Kada ga se danas prisjetim, nisam siguran da bi danas brod smio ploviti, naime iz kabine zapovjedničkog mosta skoro ništa se nije vidjelo “deprova” zbog velikih i glomaznih jarbola, samarica i posebnih opirača na obalu. Ako smo htjeli nešto vidjeti trebalo se nagnuti preko krila mosta. Posada je brojila svega 12 ljudi. Sredinom 1982. kupljen je mb Molunat, još manji brod s manje od 1000 DWT te skromnim kapacitetom dizanja tereta. Posadu je činilo samo 9 ljudi, a brod je plovio ne samo po Mediteranu nego i po cijelom Atlantiku. M/b Ston je kupljen početkom 1983., to je “sistership “ od m/b Kutine. Dakle, plovio sam kao prvi časnik na “Jahorini” i “Kutini”, a kao zapovjednik na “Moluntu” i kraće vrijeme na “Jahorini”, dva puta na “Stonu”. Zbog privatnih razloga nastojao sam se iskrcati i raditi na kopnu pa sam tako 1986. počeo raditi u našoj 10 kompaniji i to u Službi za teške terete. Tih godina dolazi do određenog povećanja flote, naime m/b Lapad nabavljen je sredinom 1984. godine. M/b Lapad je bio odličan brod u svakom pogledu, čvrsto građen, mogao se nasukavati na pješčano dno i tada vršiti manipulacije teretom bilo s dizalicom ili roro. Mislim da je svima, koji su plovili na njemu, ostao u lijepoj uspomeni. Koncem 1985. nabavljeni su m/b Plitvice i m/b Kupari (“sisterships“). Svi ovi brodovi bili su nabavljeni kao polovni, pa se počelo razmišljati o novogradnji tj. brodu nešto veće tonaže. I tako dolazimo do m/b Gruž. Ovaj brod je bio dobro zamišljen, veoma sofisticiran uz relativno skromnu nosivost od 4260 DWT, moglo se naplavljivati skladište, ploviti otvorenog skladišta, imao je odlične dizalice, ali i uza sve to činio je stalno gubitke. Zašto? Naime, tijekom gradnje u Nizozemskoj došlo je do financijskih zavrzlama na koje mi nismo imali utjecaja pa je brod ispao vrlo, vrlo skup. Brod je zaplovio u ožujku 1986.godine. Slijedi nabavka polovnog broda Slano koncem 1987. tako da odjel raspolaže s malom, ali za ono vrijeme konkurentnom flotom koja ima svoje područje rada i poznata je na tržištu. Ja sam se bavio asistencijom kap.Vukoviću i često odlazio pregledati teret prije zaključka jer nas je iskustvo naučilo da ponekad krcatelji pogriješe (ne)namjerno kada deklariraju težinu i dimenzije koleta (naročito naši jugozapadni prekojadranski susjedi, a i drugi). M/b Jahorina i Molunat prodani sukoncem 1987., jer su bili već dotrajali, m/b Ston prodan je sredinom 1989., a m/b Kutina sredinom 1990. godine. Dakle, u floti smo duže vrijeme imali najviše do četiri broda. Tako je to išlo do 1991. M/b Gruž je činio gubitke, a ostali su zarađivali. Dolazi Domovinski rat i prekid veza pa se brodovi ugovaraju i s njima se m/b ATLANT FRAUKE m/b Molunat rukovodi iz našeg Ureda u Rotterdamu i Londonu. Koncem 1992. prilike u Dubrovniku se koliko-toliko smiruju, kap. Vuković odlazi na drugu dužnost, a ja ostajem kao šef Odjela i s drugim kolegama nastoji se izvući najbolje iz naše male heavylift flote. Smjenjuju se vremena kriza i boljih vremena, ali ratne neprilike su ostavile trag. Iz manje-više opravdanih razloga nije se na vrijeme pristupilo obnovi flote, a brodovi, naravno, stare kao i mi. Interesantno je za napomenuti da su neki članovi posade, koji su jednom bili na nekom od ovih brodova, i kasnije bili vrlo zaineresirani za ukrcaj na HL brodove (m/b Lapad je naročito bio omiljen), a neki drugi su bježali od HL brodova kao “vrag od tamjana”. M/b Gruž, zbog stalnih gubitaka, konačno je prodan početkom 1997., a ostali, ranije prodani, završili su svoj vijek pozitivno. Pokušalo se i dalje raditi na obnovi flote i sagraditi dva broda primjerena novom tržištu, ali može se reći da stvarno nismo imali sreće. S Rumunjima je bila dogovorena gradnja dvaju brodova, ali prije konačne potvrde oni su odustali. M/b Slano prodan je koncem 2001., a mb Plitvice sredinom 2002. Već se po- četkom 2002. vode pregovori o kupnji dvaju većih polovnih HL brodova i to je ostvareno sredinom godine. Kupljeni su m/b Love Letter i Love Song. Imena su im čudna za naše pojmove, ali oni su bili u vremenskom najmu za jednu poznatu japansku brodarsku kompaniju pa je taj posao i nastavljen. M/b Kupari prodan je koncem 2003. godine. I dalje se nastojalo raditi na obnovi flote pa se pokušalo raditi s Brodogradilištem Split i dogovoriti gradnju jednog ili dvaju brodova sličnih mb Lapad, ali većeg kapaciteta. Međutim, to se do- gađalo 2004. i 2005. godine kada dolazi do naglog i visokog porasta vozarina, a time i porasta cijena brodova pa su predstavnici Škvera svaki put, kada bi došli na sastanak, došli s novom, višom cijenom i tako se stvar raspala. Tako je ostala jedina mogućnost kupiti 4 polovna, ali vrlo dobra HL broda od njemačke firme SAL i s njima je ugovoren Time Charter (Vremenski ugovor o najmu) jer je banka, koja daje kredit, zahtijevala Time Charter. Preuzimanje ovih brodova trajalo je od konca 2005. do konca 2006. godine. M/b Love Letter i Love Song prodani su sredinom 2006.godine. M/b Lapad također je prodan, ali u tursko rezalište za staro željezo i s njim završava jedna faza ovog Odjela. Od tada radi se samo Time Charter. M/b Atlant Regine prodan je koncem 2011., a m/b Atlant Svenja u veljači ove godine, tako da su sada ostala samo dva broda. Što ću raditi u mirovini? Nadam se malo oko maslina i inače po zemlji, a što manje trčati po doktorima i gledati televiziju.” m/b Ston 11 Razgovor 1. časnik palube Luko Ljumović ZA DOBRO RASPOLOŽENJE NA BRODU Kao prvi časnik palube, prošle godine, bili ste na „Petki“, uglavnom po europskim lukama. Ove godine, na jednom od brodova za teške terete („Atlant Frauke“). Kakve su razlike na tim brodovima? Kako se danas navegava? Kakvi su uvjeti? Poslije „Petke“ bio sam dva puta na brodovima za teške terete. Razlike su dosta velike, jer je „Petka“ linijaš. Brod uhodan za isti teret po europskim lukama. Krca ugljen. A brodovi za teški teret stalno mijenjaju i luke i teret. Velika je razlika i u organizaciji posla i svemu ostalom. Brod za teške terete je zanimljiv. Stalne su promjene i okolnosti koje se događaju, a uvjeti na brodovima danas su općenito bolji, i što se tiče tehnike, i opreme, i prehrane. Inače, manje smo u lukama, ubrzan je ritam posla i brod se nastoji zadržati što manje u luci, pogotovo brod za teške terete. Rano ujutro, početkom radnog vremena, vrši se ukrcaj ili iskrcaj tereta, kako bi brod partio već u podne. Dosta je teže nego kada se u lukama boravilo i nekoliko dana. Četiri mjeseca na brodu, pa doma? Sadašnji ugovor je povoljan za pomorce. Dosta dobar. Ukoliko se to poštuje. Pomorce, pri tom, najviše zanimaju plaće. Znamo, velika je kriza. Značajan pad vrijednosti vozarina. Jesu li i koliko, plaće zbog toga umanjene? Plaće su umanjene desetak posto, ali su negdje u omjeru s drugim kompanijama. Atlantska prati stanje na tržištu i nadam se, kada se ono popravi, da će i plaće biti kao prije. Po informacijama koje imamo to bi moglo biti za godinu dana. 12 Više od 20 godina ste na brodovima Atlantske plovidbe. Čega se najradije sjećate? Osamdeset i četvrte bio sam učenik na praksi, između trećeg i četvrtog razreda srednje škole. Slijedila je kadetura, a kasnije i navegacija. Nekad su brodovi imali više članova posade. Imali smo više vremena, a tempo navegacije bio je sporiji. Tih se brodova i tog vremena radije sjećam nego današnjih, kada je sve ubrzano, jer je prije bilo više druženja, više veselja i zabave na brodu. Danas su uvjeti drukčiji. Najdraže su mi portugalske luke zato što su najsličnije našim gradovima i Dubrovniku, zbog načina života i mentaliteta ljudi sličnih nama i našem podneblju. A u svijetu? Možda, luke Južne Amerike, koje su još uvijek egzotične. Iako, danas su sve luke gotovo iste, pogotovo zbog zahtjeva službi sigurnosti i strogih kontrola. Nisam bio na Novom Zelandu, a ni na zapadnim obalama Amerike i većem dijelu Afrike. Ljudi kao da nemaju vremena ni volje za zabavu i druženje. Kažu, nema više ni one čari navegacije. Mnogi se, bez obzira na teže uvjete na brodovima, više sjećaju onih prošlih dana kada se duže plovilo, a u lukama sporije iskrcavao teret. Kao što je već kapetan Ðanko Zupčić naveo, svak ima laptope, kompjutere i nakon radnog vremena zatvore se svi u svoje kabine. Jednostavno, druženja više nema. Zbog čega je tako? Drugi je tempo i način života na brodu. Promijenila se i kultura ponašanja. Jednostavno, nema više druženja, a dosta su se promijenila i pravila ponašanja. Kontrole se provode ne samo u SADu nego u cijelome svijetu, a povremeno i nenajavljeno i po uputama Atlantske plovidbe. Prije su ugovori trajali 6 do 8 mjeseci. Brodovi su bili sporiji. Duže se stalo i na sidru, a u luci i po desetak dana. Sve je bilo sporije, a manje zakona i kontrola. Život na brodu bio je opušteniji, mirniji nego danas s puno manje administracije, a danas su zahtjevi svih luka, kontrola, pa i Atlantske plovidbe, kao i svih osiguravajućih društava, da se vodi evidencija o svim radovima i postupcima na brodu, tako da administracija čini gotovo 50 posto poslova prvog časnika palube. Zapovjednik? Obavlja najveći dio administrativnih poslova, kao i upravitelj stroja. U toj priči nezaobilazan je i kuhar. Nakon što je nestalo ono druženje na brodu i boravci u lukama, kuhar ostaje jedina poveznica svim članovima posade. Jedino za vrijeme objeda i večere sjednemo zajedno za stol. Od njega, znači, zavisi dobro raspoloženje na brodu, koje je u zadnje vrijeme lošije nego je bilo prije petnaestak godina. Novi brodovi Atlantske plovidbe. Modernija flota. Stara samo oko 5 godina, kao što je najavljeno iz Uprave. To je neusporedivo s onim prije. Luko Ljumović, rođ. 15.11.1966. u Dubrovniku Od 23.07.1984. m/b Koločep - mladić palube. Od 04.07.1985. m/b Bosanka - vježbenik palube. Od 26.10.1992. m/b Jadran – kormilar. Od 20.08.1993. m/b Cast Muskox - 3. časnik palube. Od 23.10.1996. m/b Cvijeta Zuzorić - 2. časnik palube. Od 20.12.1999. m/b Mljet - 1. časnik palube. Imam kuću i zemljište, koje sam naslijedio od roditelja u Donjem Obuljenu u Mokošici, u Rijeci dubrovačkoj. Kada sam doma, bavim se malo uređenjem svoga vrta, a i sportskim ribolovom. Imam malu barku. A i ptice su bile moj hobi dugo, dugo vremena. Teško je uskladiti navegaciju i bavljenje pticama. Dok sam na brodu, teško je organizirati nekoga tko će se njima baviti, čistiti ih i hraniti. Već godinama član sam Društva za uzgoj i zaštitu ptica u Dubrovniku. Prije sam išao na natjecanja i izložbe sa svojim pticama. I ponovo ću, kada prestanem navegavati. Tako je. Komfor na brodu, uređenje broda, instrumenti na brodu, navegacija, sve je puno naprednije i modernije nego prije. Posadi broda i časnicima time je posao olakšan. I svima na brodu, pretpostavljam, iako još nisam bio na ovim novim brodovima Atlantske plovidbe. Kao kompanija „Atlantska“ je dosta dobro uspjela izdržati sve ove padove vozarine i svjetske krize, čak je i obnovila skoro cijelu flotu, pa je, pogotovo u hrvatskim uvjetima, jedna od najboljih. Uspjela je povećati i ukupnu tonažu brodova. Nadam se da će tako i dalje nastaviti, da će uskoro, što se tiče vozarina doći bolji dani i da će plaće ponovo doći na staro stanje. 13 m/b AP STON Zapovjednik m/b AP Ston kap. Leon Bjelokosić M/b AP Ston, treći je i posljednji u nizu od tri broda blizanca izgrađena u Koreji tijekom 2012. godine. To je brod za prijevoz rasutih tereta, tipa Supramax, tj. opremljen dizalicama, po tonaži veći od brodova tipa Handymax. Duljina preko svega 190 m, širina 32,26 m, max. gaz 13,019m, visina 18.50m. Brod ima 5 skladišta, korisna nosivost na ljetnom gazu je 57480,4 mt. Težina samog broda je 10303,8 mt. Solidan je to i čvrsto građen brod, ojačan za ukrcaj rasutih tereta veće gustoće, s mogućnošću alternativnog krcanja tereta u skladišta - nakrcana skladišta 1,3 i 5, a ostala dva skladišta: 2 i 4 prazna. 14 Četiri dizalice, svaka nosivosti od 36 tona, omogućuju vršenje trgovačkih operacija na sidrištima te dodatna uposlenja broda po lukama koja drugi brodovi ne mogu ticati. Stroj MAN diesel jačine 12924 ks / 480 kw razvija brzinu od 14,5 čv uz potrošnju od 36 tona teškog goriva. Vije zastavu Marshall Islands, luka upisa je Majuro. Jaka je to zastava čiji se brodovi nalaze na bijeloj listi, a dodatno nam omogućuje i ukrcaj strane posade i ostvarenje veće dobiti. Naime, od ukupne posade, koju čine 4 viša časnika, 2 vježbenika palube i stroja, niži časnici i ostala posada, 16 je Filipinaca. Časnici palube: ROKO MEDI, 1.časnik palube, ROY P. ILDEFONSO 2.časnik palube, HECTOR C.LAUDE 3.časnik palube. 15 MICHAEL M.BUENAFE – vođa palube, SAMUEL Jr M.SAMILLANO – kormilar, JUNEIL R. NUNEZ – kormilar, STIPE ÐEREK – vježbenik palube, LORETO Jr H.MONSERATE – kormilar, JORNEIL P.DUMAT – Ol – mornar, JOVIT I. LIBOT – mornar. Preuzimanje novog broda teče polako i za to treba imati strpljenja. Rad i gradnju vrijednih korejskih radnika nadzire tim inženjera odabran od strane Atlantske plovidbe d.d., a dolaze iz tvrtke Promaris na čelu s gosp. Željkom Sutonom, dipl.ing. iz Splita. Uz njega tu su još Nikša, Kristijan i Satnam, svaki zadužen za svoj dio broda i opreme. 15.07.2012. kada se bliži probna vožnja, u Koreju dolaze upravitelj stroja Mateo Perović i 1.čas.pal. Roko Medi i 2.čas.str. Jozo Taslak. Spava se u Hotelu lijepoga imena ‘Nice’ te svakodnevno odlazi u Ured u brodogradilište, te potom na brod gdje slijedi upoznavanje s brodom i opremom. 27.07.2012. vrši se probna vožnja te nadgleda rad glavnog stroja i svih uređaja. 07.08. dolazi tehnički inspektor Zdravko Lović zadužen za brod, Nikola Matana zadužen za popis svih uređaja na Posada stroja u Kontrolnoj kabini: JAIME M.AWA, mazač, DENNIS Jr P.BARRIDO, 3.časnik stroja, MATEO PEROVIĆ – upravitelj stroja, SRÐAN KOSOVIĆ – vježbenik stroja, JESSEI I. JAINAR – 4.časnik stroja, JOZO TASLAK – 2. časnik stroja, CARLITO B. ROQUE – brodski mehaničar, ANTHONY A.CORTEZ – elektroničar. 16 brodu i uspostavu planiranog održavanja broda, te ostatak hrvatske posade: zapovjednik Leon Bjelokosić i 2 vježbenika. Vježbenik palube Stipe Ðerek kome je ovo prvo ukrcanje te Srđan Kosović koji će na ovom brodu završiti asistenturu, te, nadam se, postati naš dugogodišnji časnik stroja. 12.08.2012. dolazi i ostatak časnika i posade. šesnaest Filipinaca „stidljivo“ stoji u predvorju Hotela dok im zapovjednik broda drži ‘Welcome Meeting’. Nastavljaju se jutarnji odlasci u brodogradilište, Ured i na brod. Ovdje je sve u znaku brodovlja, pa i restoran u kojem jedemo ručak, koji je ustvari izgrađen kao omanji brod naslonjen na zgradu u kojoj se nalaze uredi. Brod se oprema potrepštinama za prvo putovanje. Posada stroja kod glavnog motora: DENNIS Jr P.BARRIDO, 3.časnik stroja, GILBERTO C.CASTIN, čistač, ANTHONY A.CORTEZ – elektroničar, CARLITO B. ROQUE – brodski mehaničar, JESSEI I. JAINAR – 4.časnik stroja, JAIME M.AWA, mazač, MATEO PEROVIĆ – upravitelj stroja, JOZO TASLAK – 2. časnik stroja, SRÐAN KOSOVIĆ – vježbenik stroja. 14.08.2012 dolaze član Uprave za rukovođenje brodovima, dipl. ing. Marin Matana te pravnik Društva, dipl. iur. Hrvoje Dunatov, koji će nazočiti primopredaji te ovjeriti primopredaju broda. Tom prigodom smo zaprimili lijepu i zanimljivu sliku (kombinarana tehnika izlivene plastike i ulja na istoj) našeg zaštitnika i parca svetog Vlaha na kojoj im se od srca zahvaljujem. Ista je izvješena na jedan od zidova moje kabine gdje se savršeno uklopila. A i lijep je osjećaj da uz Grad, kojega drži na ruci, sv. Vlaho sa zida čuva svih nas i naš lijepi AP Ston. Bliži se dan primopredaje i isplovljenje koje svi jedva čekamo. Ceremonija je određena za 16.08.2012. godine. Iz čisto praktičnih razloga kuma broda je zaposlenica brodogradilišta, korejka Song. Brodska sirena odzvanja STX brodogradilištem. Nakon svećenikova blagoslova broda, zapovjednik broda upoznaje sve prisutne s navigacijskim mostom, brodskim prostorijama i strojarnicom, a potom se s predstavnicima brodogradilišta odlazi na ručak gdje je ponuđena izvorna korejska hrana. Zbog svjesnosti potreba štednje, sama ceremonija je dosta skromnija u odnosu na preuzimanje m/b Libertas, 2007. god. u ovom istom brodogradilištu. 17.08.2012. brod isplovljava na svoje prvo putovanje. Nakratko ostajemo na sidrištu Jinhae, gdje krcamo gorivo, te odlazimo prema luci ukrcaja Portland (Oregon), USA. Teret Soda Ash zahtijeva besprijekorno čista skladišta, ‘bolnički čista’, pa skladišta novoga broda, „broda iz brodogradilišta“, peremo morem, slatkom vodom te dodatno mjestimično čistimo. Na našoj roti idemo kroz Aleutsko otočje te tako prolaskom Japana (dok je u Hrvatskoj još uvijek sparno i vruće ljetno doba) mi srećemo zadnji sunčani dan. Dolaze magle i oblaci. Po moru nas čeka dosta obveza, dodatno upoznavanje te uigravanje posade za eventualni pregled, od strane lučkih vlasti, dolaskom u USA. Portland je zavučen nekih 100-ak milja u Columbia River. Prelijepo mjesto, za one koji vole prirodu. Grad inače zovu “grad ruža”. Takva je i plaketa koju smo dobili od lučkih vlasti za prvo putovanje - “Maiden Voyage”. U Potlandu prolazimo kontrole USCG te Marshall Islands zastave bez ijedne primjedbe. Novi brod i timski dobro uigrana posada ostavili su utiska. Zbog ograničenja gaza ukrcano je 49263 mt tereta Soda Ash za iskrcajne luke Kosichang (Thailand), Pasir Gudang (Malaysia) te Surabaya (Indonesia). Sada se na povratku možemo malo i opustiti u slobodno vrijeme. Na brodu imamo stol za stolni tenis i pikado. Filipinci su dobili “Karaoke” dobrotom našeg inspektora Z.Lovića te se njiho- vi milozvučni glasovi, iz salona posade, čuju brodskim hodnicima. Netko tko voli filmove snimljene na Hard Discu zabavit će se na taj način. To je brodska svakodnevnica. Zaboravio sam spomenuti kuhara. Da je bio moj kuhar s prošlog broda, gospar Lukša Radovac, sigurno ne bih. Za Filipinca je dobar. Mogu ga ocijeniti, jer sam s njima već imao iskustva 2006. god. Naučio je kuhati i naša jela, budući je i prije plovio na hrvatskim kompanijama, jedino se morate priviknuti na malo jače začinjenu hranu i ponekad uzdahnuti za kolačima maestra Lukše. Na kraju, neobično mi je drago da ovaj novi brod nosi ime AP Ston. Ne samo zato što je to taj grad zbog svoje pomorske tradicije zaslužio, nego i stoga što je dosta pomoraca iz tog kraja plovilo na Atlantskoj plovidbi u njezinoj dogogodišnjoj povijesti. Jedan od njih bio je i gospar Mato Medi, otac našeg 1. časnika palube. Neka naš lijepi brod i sve njegove buduće posade uvijek čuva naš zaštitnik sveti Vlaho. Neka uz zagovor Gospe od Danača uvijek dođe, s Božjom pomoći, do svoga odredišta. Neka to traje dugi niz uspješnih godina. MAGTANGOL C. DELA MERCED – kuhar, RESVEE B. MACALINAO – konobar. 17 m/b AP JADRAN 18 P Zapovjednik m/b AP Jadran kap. Mladen Spužević oštovani čitatelji pripala mi je čast da Vam predstavim novi brod, časnike i posadu te Vas pozdravljam s novogradnje Atlantske plovidbe pod imenom AP Jadran. U Kinu smo stigli početkom listopada kapo Ivo, chief makine Pero, inspektor Nikola i ja. Za nama su došli sredinom listopada i elektroničar Hrvoje te sekondo Mario, a dan iza njih i chief Luko, sva trojica mladi i „freško“ oženjeni. Vratimo se na početak. Nakon prospavane noći u hotelu krećemo na prvi radni dan u brodogradilištu. Tko nije bio u Kini ne zna kakvi su to spektakli u prometu. Ovdje u Kini je automobilom bez sirene jednostavno nemoguće manevrirati kroz silnu gužvu gdje svi voze po sistemu samo gledaj naprijed i vozi kuda hoćeš! Nikad neću zaboraviti ni simpatičnu, tj. poludivlju vozačicu taksija koja nas je svako jutro vozila na posao sumanuto trubeći sirenom i uz agresivno prestrojavanje iz trake u traku te uz to još i pričala na mobitel, a jednom prilikom je umalo ugrizla inspektora Nikolu za ruku kada joj je pokušao objasniti gdje da nas odvede na večeru. Prolazimo rampu gdje su 19 1. časnik palube - Luko Dobrić 3. časnik palube - Stanko Letica 2. časnik palube - Mario Dominiković smješteni uredi Atlant Site Team-a i susrećemo se s legendarnim poljakom Marekom koji cijelo vrijeme od postavljanja kobilice nadgleda gradnju broda. Skupa krećemo biciklima putem koji vodi ispod Jiangyin mosta ni ne sluteći koliko ćemo još kadet - Tonči Katičić kormilar - Svetin Mucić vođa palupe - Niko Matković kormilar -Ivica Bjelopera kormilar - Aleksadar Šulja kormilar - Nedjeljko Margaretić 20 puta tim putem proći. Na ulasku u brodogradilište nesvakidašnji prizori „oderanih“ pasa na improviziranim štandovima, „second hand“ odjeća te raznorazne kineske igračke, lampe i druge sitnice na prodaju. Napokon dolazimo do broda. Prvi dojam je do- bar, ali ima tu još mali milijun sitnica za obaviti. Konzultirajući SOLAS, IMO, specifikacije i nacrte, gledajući svaki kutak broda svi se trudimo naći što više nedostataka kako bismo napisali primjedbe te ovu ljepoticu učinili još ljepšom i kasnije, u eksploataciji, nama ugodnijom za rad. Još malo dojmova iz Kine. Cijeli grad svijetli kao Las Vegas, a u njemu zapravo nema ničega. Pronašli smo svega dva mjesta gdje se može nešto pristojno pojesti za večeru. Za nas već je postala domaća destinacija „Pizza Hut“, te jedno mjesto na ulici gdje se može pojest pokoji ražnjić s roštilja, a koje smo od milja nazvali „splačinara“. Opet, i da jedemo samo jastoge, kakva korist, kad je nemoguće nabaviti kruh. Na pauzi za ručak smo se pokazali kao pravi Dalmatinci 2. časnik stroja - Pero Radić 3. časnik stroja - Desimir Surjan elektroničar - Hrvoje Prka mehaničar - Nazif Čustović mehaničar - Ivica Oreb 4. časnik stroja - Pero Jeljenić upravitelj stroja - Ivo Lopižić jer bismo redovito sjeli ispred uvijek iste butige i ćakulali ispijajući kavu iz limenke i slično. Nakon nekoliko dana na red je došla probna vožnja koja je trajala četiri dana. Nezaboravno iskustvo. Stotinu Kineza, a po brodu milijun i stotinu muha. Nema se gdje sjesti, a kamoli leći. Testirali smo brod na sve uvjete vožnje i vratili se sa spoznajom da brod ima dobra maritimna svojstva. Krajem prošlog mjeseca došao je i ostatak posade te se priključio nama već spomenutim „starosjediocima“ pa bi se na pauzi za ručak ispred „naše butige“ vidjela samo hrpa ljudi u narančastom. Sada nas je na brodu ukupno dvadeset, a među njima imamo i kadeta, pa se svi veselimo tradicionalnom krštenju polijevanjem morem za koje on još uvijek ne zna. Primopredaja broda je obavljena 16.11.2012. u 15:00 sati po lokalnom vremenu te smo ubrzano započeli s pripremama za prvu plovidbu do luke Port Kembla u Australiji južno od Sydney-a. U ovom poslu nema gubljenja vremena i znali smo da po partenci brod mora pošto-poto biti spreman za plovidbu. Došao je i današnji dan 20.11.2012. U jutarnjim satima carinske formalnosti su obavljene, brod je „zaključen“, ima sve svjedodžbe, noštromo i chief su na provi,a sekondo na krmi. U 11:40 sati po lokalnom vremenu uz popratne zvukove eksplozija mnoštva vatrometa AP Jadran je započeo svoje prvo putovanje! Svi se nadamo da će putovanje do Australije uz Božju pomoć proći bez problema i da će nas služiti lijepo vrijeme, kako mi kažemo „agw wp“ kako bi sredili do kraja papirologiju i ostalo. Malo o brodu. Kobilica je postavljena 06.12.2011., dug je 229,00 m, a širok 32,26 m. Prazan teži 13 952,3 MT, a na ljetnoj vodenoj liniji pri gazu od 14,62 m može ukrcati približno 79335 MT tereta. Ukupna visina od kobilice do vrha glavnog jarbola iznosi 49,99 metara, najveća širina 32,26 met. Brod vije zastavu Marshall Island-a s lukom upisa Majuro, a izgrađen je u Brodogradilištu Jiangsu Eastern Shipyard-China. Glavni propulzijski stroj je MAN B&W 7S50MC-C MARK-8 koji razvija maksimalnu snagu od 11620 KW pri 127 okretaja. Inače, brod je napravljen da bude sposoban za plovidbu zaleđenim morem pa će tako i biti namijenjen prijevozu tereta Baltik-Sj. Europa. I na kraju, srdačan pozdrav u moje osobno ime i u ime svih članova posade! PS: Koristimo priliku za dobre želje i sve najbolje u nadolazećim blagdanima. konobar: Frano Brajević kuhar: Želimir Jurišić pomoćni konobar: Goran Mesarek 21 Hilton Imperial Dubrovnik Ruhsar Eryoner, glavna direktorica hotela Hilton Imperial Dubrovnik K ako se približavamo kraju godine, zadovoljstvo mi je izvijestiti Vas o izuzetno uspješnim poslovnim rezultatima u 2012. godini. Maksimizirajući potencijal Dubrovnika kao destinacije koja i dalje održava jedno od vodećih mjesta među europskim destinacijama, zajedničkim trudom hotelske prodaje i one na regionalnoj razini Hilton grupacije, očekujemo da ćemo zaključiti godinu s povećanjem ukupnih prihoda za 14% u odnosu na prethodnu godinu. Unatoč manje optimističnom početku uspjeli smo napraviti iskorak i čak premašiti prošlogodišnje rezultate tijekom visoke sezone. Iako 22 je ukupna popunjenost kapaciteta samo nešto iznad one u 2011. godini, znatno je vidljiviji uzlazni trend prihoda po smještajnoj jedinici zbog ojačane prosječne cijene sobe. Fokusirajući se na prihode, razmotrili smo našu strukturu troškova u svakom segmentu poslovanja, aktivnosti koje su rezultirale povećanjem ukupnog operativnog profita za 33,5% u odnosu na prethodnu godinu. Ovim smo postigli i jedan od najboljih financijskih rezultata u povijesti Hilton Imperial Dubrovnik hotela. Neke od značajnijih poslovnih uspješnica su delegacija Omana iz travnja o.g., kao i ugošćavanje najviših izvršnih direktora Hiltona iz regije ti- jekom rujna kada smo imali priliku i čast pokazati naš Hotel u najboljem svjetlu vodećim ljudima Hiltona u Europi. U smislu kvalitete i zadovoljstva gostiju, i dalje zadržavamo jedno od 5 vodećih mjesta od 82 Hilton hotela u Europi i to u kategoriji općeg zadovoljstva uslugom prema mišljenju gostiju. Već treću godinu zaredom nagrađeni smo kao vodeći hotel u Hrvatskoj prema World Travel Awards. Drago nam je da je naš trud prepoznat i na nacionalnoj razini gdje smo u okviru akcije Ministarstva turizma i Turističke zajednice „Plavi cvijet – Kvaliteta za Hrvatsku“ dobili prestižnu nagradu „Najbolji hrvatski hotel“. Uz to su uslijedile i značajne nagrade unutar same grupacije kao što su Housekeeping Excellence Award (najbolji odjel domaćinstva u Europi), Brand Excellence Award (najbolji rezultati u Europi) i na kraju kao Best Performing Hotel (hotel s najboljim poslovnim rezultatom u regiji istočne Europe, Rusije i Turske) u odnosu na prethodnu godinu. Uz konstantnu podršku kompanije vlasnika koja nam daje permanentni poticaj u pružanju samo najboljih usluga gostima, u narednom periodu nastavljamo raditi na unaprijeđenju multimedijalnih sadržaja u sobama, internet usluge, te znatno ulažemo u projekt štednje energije. Koristimo zimski period niske zauzetosti soba kako bismo izveli redovite radnje na zaštiti i obnovi namještaja i ostalog hotelskog inventara te održali kvalitetu proizvoda i spremno ušli u novu ljetnu sezonu. Jednako, kako investiramo u infrastrukturu, tako ulažemo i u članove našeg tima koji su naš najveći i najvrijedniji potencijal. Tijekom niske sezone organizirali smo lepezu ciljanih ili specijalističkih treninga i seminara kako bismo djelatnike obogatili za strateške vještine i znanja u cilju unaprijeđenja efikasnosti poslovanja i samog zadovoljstva radom i radnom sredinom od strane članova našeg tima. Neki će imati priliku otići u druge Hilton hotele u regiji kako bi putem izmjene iskustava i znanja nadalje obogatili vlastita znanja i vještine, a time doprinijeli i ukupnoj produktivnosti cjelokupnog brenda. Za neke od ključnih pozicija, kao što su odjel prodaje i supervizori koji su u direktnom doticaju s gostima, osigurali smo dodatne tečajeve unutar kuće. Kao dio kulture našeg brenda, usredotočeni smo i na socijalni aspekt te interakciju s lokalnom zajednicom. Stoga smo uz veliku pomoć i podršku svih članova našeg tima organizirali razne aktivnosti uključujući prikupljanje sredstava za potrebite (djeca s Down sindromom, škola za djecu s posebnim potrebama). Naši će djelatnici posjetiti Školu kojoj će kao dar oličiti zidove nove senzorne sobe. Također smo prodajom starog balkonskog namještaja prikupili sredstva koja ćemo donirati istoj Školi kako bismo pomogli njihov projekt za ulaganje u nove električne instalacije. Jednako tako, sponzorirajući jadranske dupine, naročito našeg Jopa, doprinosimo očuvanju prirodnog okoliša i ove iznimne morske vrste. Jop je inače dupin sa zakržljalom leđnom perajom, ima 4 godine i još se nije odvojio od majke. Sada, nakon godinu dana provedenih u Dubrovniku, željela bih naglasiti da sam ponosna što imam tu čast voditi provoklasni tim hotela Hiton Imperial Dubrovnik, tim koji već fokusira svoje aktivnosti na 2013. kako bismo uspješno odgovorili tržišnim izazovima te nadmašili izuzetne rezltate postignute u 2012.godini. I na kraju, dopustite mi da iskoristim ovu prigodu da svima zaželim čestit Božić i sretnu te rentnu i uspješnu novu 2013.godinu. Dupin Jop s majkom 23 Hotel Lapad mr.oec. Željko Miletić, direktor Hotela Lapad d.d. D ragi dioničari Atlantske plovidbe d.d. i dragi čitatelji Atlant bulletina. Kada govorimo o ovogodišnjoj turističkoj sezoni općenito u Hrvatskoj, a pogotovo u Dubrovniku, tada hotelijeri, ugostitelji, agencije, privatni iznajmljivači i svi ostali koji svoje prihode direktno ili indirektno ostvaruju od turizma, mogu generalno zaključiti da je ovo bila najbolja sezona u posljednjih dvadeset godina. Bila je ovo i još uvijek jest sezona značajno bolja od očekivane. Od početka godine do kraja rujna u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 1.060.466 dolazaka i 5.315.979 noćenja, što predstavlja porast u dolascima od 8%, odnosno porast u noćenjima od 10%. Od početka godine u hotelskom smještaju je ostvareno 2.915.863 noćenja što čini porast od 8%. Najbrojniji turisti su bili iz Velike Britanije, Njemačke i Francuske. Što se tiče financijskih pokazatelja, još ih uvijek nemamo za sve hotele, ali i oni će shodno velikom povećanju fizičkih pokazatelja biti vrlo dobri, odnosno znatno veći od planiranih u više - manje svim hotelskim kućama naše Županije. Kada govorimo o Hotelu Lapad d.d., također možemo izraziti zadovoljstvo sezonom općenito i ostvarenim rezultatima. Hotel je i u ovoj godini zadržao kvalitetu usluge na prošlogodišnjem nivou, što potvrđuje i nagrada za izvrsnost od strane Trip Advisora za 2012. godinu, a koja se dodijeljuje na osnovu rezultata zbirnog komentara gostiju hotela. Hotel Lapad i dalje slijedi svoju politiku prodaje koja je većim dijelom usmjerena na individualnu prodaju, tj. prodaju putem Interneta, a manjim dijelom na biznis s agencijama i tour 24 operatorima. Hotel je na dan 15. listopada ostvario 4% više noćenja nego godinu ranije. Prosječna cijena sobe veća je 6% nego lani, a 10% su nam porasli poslovni prihodi. Da se ne bi izvukao pogriješan zaključak kako su hoteli u Županiji po broju ostvarenih noćenja ove godine imali porast od 8%, a Hotel Lapad samo porast od 4%, naveo bih činjenicu, da je Hotel i prošle godine imao vrlo dobru popunjenost cca 95% u glavnoj sezoni, dok smo ove godine ostvarili popunjenost u glavnoj sezoni od cca 99%. Jednostavno, prostora za rast prihoda više nema, osim iz osnova povećanja prosječnih cijena ili produženja sezone što nije realno očekivati u sljedeće dvije godine. Ni drugi hoteli u Dubrovniku, pa tako ni Hotel Lapad ne mogu očekivati značajniji porast prosječnih cijena, a što se tiče produženja sezone, ona se polako produžava, ali ni približno dobro da bi se značajnije povećali prihodi hotela na razini godine kroz rad u zimskim mjesecima. Potvrdu navedenom ću dati u sljedećoj tablici u kojoj prikazujem ostvarena noćenja samo u hotelima u Dubrovniku iz čega se mogu iščitati ostvarena noćenja u kolovozu 2012. i veljači 2011. iz čega je i laiku lako razumjeti koliko je, na žalost, još uvijek većini hotelijera nerentabilno poslovati zimi. Od početka studenog, pa do sredine ožujka, Dubrovnik je nažalost prometno izoliran, što otežava dolazak turista u tom periodu. Kao što sam rekao u naslovu, ove godine je zaista vidljiv osmijeh na licima hotelijera, zbog dobrih rezultata, ne bih čak rekao ni izrazito dobrih, nego boljih od očekivanih, rezultata koji jamče stabilnost i veću sigurnost hotelskih poduzeća u pripremi sljedeće sezone. Jednostavno, Dubrovnik je bio tražen. Na svima nama je, koji radimo u turizmu, ali i na gradskoj i županijskoj vlasti, da konstantno radimo na podizanju kvalitete u destinaciji, kako bismo i u budućnosti bili traženi na tržištu kao i ove godine. Turizam je osjetljiv, ne treba puno pa da se doživi pad od 20 ili više postotaka, kao što je to primjerice doživjela Italija ove godine, a što bi itekako utjecalo na život građana Dubrovnika i Županije. Ostvarena noćenja u hotelima u Dubrovniku studeni 2011. prosinac 2011. siječanj 2012. veljača 2012. ožujak 2012. kolovoz 2012. rujan 2012. Broj noćenja 38.450 22.809 20.043 13.846 40.872 330.561 266.583 25 NEPOZNATE POMORSKE STRANICE Kako je prastari dubrovački parobrod ušao u pomorsku povijest “Irish Beech” na Atlantiku (ulje na planu Kennetha Kinga). 26 Marijan Žuvić Već je više od sedam desetljeća otkako je parobrod “Četvrti” osigurao mjesto na stranicama pomorske povijesti, no i dobrim je znalcima našega brodarstva neznano da je taj teretnjak, građen još 1884. godine, bio prvijencem irske nacionalne brodarske kompanije Irish Shipping Ltd. V eć je više od sedam desetljeća otkako je parobrod “Četvrti” osigurao mjesto na stranicama pomorske povijesti, no i dobrim je znalcima našega brodarstva neznano da je taj prastari dubrovački teretnjak bio prvijencem irske nacionalne brodarske kompanije Irish Shipping Ltd. U jugoslavenskoj publicistici posvećenoj Drugom svjetskome ratu na moru “Četvrti” se gotovo i ne spominje, a i onih nekoliko redaka većinom je pogriješno. Kako hrvatska publicistika na tu temu ne postoji, očekivano ni “Četvrtom” nema traga. Eto valjanoga razloga da se pozabavimo tim starcem bogatoga životopisa. Priča o dubrovačkim temeljima irskoga brodarstva započinje u ožujku 1941. godine kada je Vlada u Dublinu odlučila osnovati nacionalnu brodarsku tvrtku Irish Shipping Ltd. Razlozi su tome bili nadasve praktični. Nakon što je Velika Britanija objavila da njezini brodovi više neće prevoziti irske terete, obzirom da je Republika Irska proglasila neutralnost, trebalo je naći brodove koji će zemlju održati na životu. U tim je kritičnim danima bilo gotovo nemoguće naći bilo kakve, a kamoli dobre brodove. Prvi brod nove tvrtke bio je grčki teretnjak “Vassilios Destounis”, nosivosti 6100 tona, izgrađen 1912. godine. Premda plaćen u ožujku, zaplovio je tek u listopadu 1941., jer je kupljen kao nasukan i napušten u Španjolskoj. Po dolasku u Dublin dobio je ime “Irish Poplar”, dakle Irski jablan, a svi brodovi do studenoga 1984., kada je kompanija Irish Shipping ugašena, nosili su imena drveća. I dok je službeni prvijenac još bio nasukan, pod irskom je zastavom brodio “Irish Beech” ili Irska bukva, nekadašnji “Četvrti”. U prosincu 1940. plovio je s Farskih otoka u Španjolsku s 2000 tona sušenoga bakalara kada ga je pred jugozapadnom obalom Irske napao njemački zrakoplov. Šteta nije bila velika, no posada ga je odmah napustila. U čamcima za spašavanje dio posade se dokopao kopna kod gradića Ballinskelligs, a dio luke Valentia na istoimenome otoku. “Četvrti” – prvi irski brod Brod je nastavio plutati dok ga pred zaljevom Dingle Bay nije uočio irski ophodni brod “Fort Rannock” i doskora doteglio u Valentiju. Od vlasnika, Prvog dalmatinskog trgovačkog društva s.o.j. iz Dubrovnika, Irci su tražili naknadu za spašavanje, a budući je brod svakako morao na popravak, Dubrovčani su ga rado prodali Vladi u Dublinu za 58.000 funta. Pod imenom “Irish Beech” zaplovio je opet 14.svibnja 1941. godine. Tijekom rata Irci su nastavili, doslovce zbrda-zdola, kupovati stare brodove, no nitko se nije mogao mjeriti s “Četvrtim”. Čudesni životopis toga broda započinje 1884. godine, kada je 7.lipnja u brodogradilištu Reicherstieg Schiffswerft u Hamburgu porinut kao “Hungaria” za vodeću njemačku kompaniju Hamburg-Amerika Linien. Zvuči gotovo nevjerojatno da je taj brodić, dug jedva 88.8 i širok 10.8 metara, bio izgrađen za putničku liniju – preko Atlantika. Uz to, postoje podatci da je izvorno bio naručen kao jedrenjak, da bi, nakon što su nacrti prepravljeni, bio porinut kao parobrod. Namijenjen prijevozu samo deset putnika prvoga razreda i čak 480 emigranata u pretrpanom trećem razredu, parobrod “Hungaria” je 20. kolovoza 1884. brzinom od 11 čvorova isplovio iz Hamburga za New York, a potom je plovio na liniji Stettin (današnji poljski Szczecin)Göteborg-New York, te na prugama do Baltimorea, Montreala i Philadelphije. Svoju svjetsku putničku karijeru okončao je pred sam Božić 1895. godine, nakon čega je služio za prijevoz tereta. Stare kronike bilježe da je 1909. godine brod kupila njemačka Carska mornarica, te ga pod imenom “Siegfied” koristila za odmor svojih časnika. Godine 1917. vraća se opet putničkoj plovidbi, s oznakama tvrtke Paulsen & Ivers iz Hamburga i pod imenom “Admiral”. No, već 1919., kao ratni plijen, preuzimaju ga Britanci, da bi ga 1923. otkupili nekadašnji njemački vlasnici. Tada je brod preuređen za prijevoz 3200 tona tereta, a ugrađen mu je novi parostroj i kotlovi tvornice Dresdener maschinenwerke od 850 konjskih snaga, a najveća mu je brzina bila tek devet čvorova. “Admiral” u Jadran stiže 1930. kada, već 44 godine stari teretnjak, kupuje Prvo dalmatinsko trgovačko društvo s.o.j. i kao svome četvrtome brodu daje ime “Četvrti”. Bit će to i jedini njihov brod koji će dočekati Drugi svjetski rat. Od sigurnog puta u rezalište spasila ga je velika potražnja za brodovima. Svjedoči to i činjenica da je kao Irish Beech obavio čak 18 putovanja preko Atlantika. Plovio je isključivo u kanadsku luku St.John u New Brunswicku gdje je krcao hranu za irske luke Dublin, Cork, Waterford i Limerick. Iako je bio označen kao neutralan brod s mnoštvom irskih zastava na trupu, te za razliku od savezničkih brodova, noću jarko osvijetljen, u ožujku 1943. godine napala ga je njemačka podmornica, ali je pravim čudom torpedo prošao ispod broda. Inače, irske kronike bilježe da je nekadašnji “Četvrti” bio rekorder po broju kvarova, pa je u lipnju 1944. godine, na putovanju iz St.Johna u Limerick, zbog neispravnih kotlova stao na pučini čak – 23 puta! Ipak, i nakon završetka rata stari i posve dotrajali brod nastavio je ploviti, sada do britanskih i baltičkih luka. Konačno su se potkraj 1947. u Irish Shippingu odlučili na rastanak: 19.siječnja 1948. predan je rezalištu Hammond Lane Foundry u Dublinu. Ipak, tu nije kraj dubrovačkim korijenima Irish Shippinga. Vjetrovi rata donijeli su u Irsku i “Dubu”, potpunu suprotnost “Četvrtome”: veliki, čvrsti i za ono doba još novi brod. Kad je “Duba” 1929. godine stigla u Dubrovnik ubrajala se među najveće teretnjake na Jadranu. Tek osnovana Slobodna plovidba d.s.o.j. kupila je i sličan parobrod “Koločep”, no prodala ga je prije rata. “Duba” je plovila sve do propasti Kraljevine Jugoslavije, a onda je lako našla novoga vlasnika koji ga je pod imenom “Leda” registrirao u Panami. No, tek nakratko, do početka 1942. kada parobrod uzlazi u sastav Irish Shippinga kao “Irish Elm” (Irski brijest). Brod je tada bio star tek 32 godine i u punoj snazi. Pod imenom “Collingham” izgrađen je u britanskom brodogradilištu J.L.Thompson & Sons u Sunderlandu za braću Turnball iz Cardiffa, a na prvu je plovidbu krenuo u siječnju 1910. Bio je dug 105.6 i širok 16.9 metara, mogao je ukrcati čak 7200 tona tereta, a brzinom od 10 čvorova pogonio ga je parni stroj od 1400 konjskih snaga. Nekadašnja je “Duba” izdržala sve ratne kušnje, a onda se našla na prodaji. Irci su 1946. godine naručili u Britaniji sedam novih brodova i kako su oni stizali ratni su veterani odlazili. Čak pet brodova kupili su Turci pa je tako 1949. i “Irish Elm” otplovio put Istanbula. Tvrtka Sadikzade Rusem Ogullari, odabrala mu je ime “Sadiklar”. Stari se parnjak dobro nosio sve do početka šezdesetih godina kad mu je određen put u rezalište. Zajedno s parobrodom “Preveze” otplovio je put Jadrana, ali ne u rezalište u Svetome Kaji, nego na već davno zaboravljeno groblje brodova na otočiću Krapnju kraj Šibenika. 27 mr. Anica Kisić, prof. P Dubrovačka Republika Osmansko carstvo u X otaknuta planetarno popularnom serijom o sultanu Sulejmanu Veličanstvenom (u Turskoj su ga radije zvali Zakonodavac, a bio je obrazovan i poznat kao graditelj), činilo mi se prikladnim nešto napisati o vrlo važnim, a zamršenim odnosima Dubrovačke Republike i Osmanskog Carstva, te kršćanskih zemalja, u prvom redu Španjolske, Svete Stolice i Mletačke Republike,poglavito u 16. stoljeću. Ne samo da je Dubrovnik morao stalno voditi brigu o svojim kopnenim i pomorskim trgovačkim vezama, nego je, zahvaljujući svom zemljopisnom položaju bio za kršćanski svijet “najbolje mjesto na svijetu za obavijesti o sultanu”. Taj se proces vodio diplomatskim putem i špijunskom aktivnošću svih zainteresiranih, koje je za Dubrovčane “sličilo mučnom plesu na tankom užetu”. Spašavalo ih je umijeće stvaranja i održavanja veza s drugima, te dobro materijalno stanje zahvaljujući trgovini i pomorstvu. Sultan Sulejman je sposobnošću državnika i vojskovođe uspio ojačati vojsku i doveo Osmansko Carstvo do najvećeg uspjeha, koji se sljedećih dvjesto i više godina nikad nije ponovio. Došao je na vlast 1520., brzo je osvojio Beograd, pa Rodos, a u Mohačkoj bitci 1526. porazio je ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika II. Jagelovića i zauzeo Budim, pa Transilvaniju, dijelove Ukrajine i dalje. Osvajanjem po Ugarskoj i Hrvatskoj, došao je do Beča, ali ga ni u tri pokušaja nije osvojio, zahvaljujući dobrim dijelom i hrvatskim četama. Osvojio je Perziju i Bagdad. Pri trećem pokušaju ekspedicije na Beč, umro je prirodnom smrću 1566. kod opsade Sigeta kojeg je branio Nikola Šubić Zrinski. Da ne stvori pomutnju u turskoj vojsci Mehmed-paša Sokolović zatajio je vojsci sultanovu smrt i posjeo ga pred šator, tako da su Turci 28 uspjeli zauzeti Siget, a naš junak Nikola Šubić Zrinski i svi branitelji su herojski poginuli. Utemeljivši veliko carstvo, Sulejman je shvatio da mora izgraditi jaku mornaricu kako bi stekao dominaciju nad Sredozemljem i da bi se suprostavio kršćanskim zemljama, poglavito Španjolskoj, koja je svojom aktivnošću u novootkrivenim krajevima u Americi (takozvanim Indijama) u doba habsburških vladara Karla V. i Filipa II. postala najjača kršćanska sila. Godine 1534. Sulejman je mudro za kapudan-pašu (zapovjednikom turske ratne flote) postavio iskusnog kapetana berberskih gusara, Hajrudina Barbarossu (Khair-ed-Dina), Grka s otoka Mitilene koji je prešao na muslimansku vjeru i postao odličan moreplovac i zapovjednik. On je uzdigao i reorganizirao tursku mornaricu i njezino pomorstvo uopće (zanimljivo je spomenuti da je tada već bio star 72 godine). Turska flota pod Barbarossom doplovila je do Otranta, porazila brodovlje Karla V. i zauzela Tunis 1535. pa Alžir 1541., gdje je stradalo i mnogo dubrovačkih brodova (o čemu sam u više tema opširnije pisala). Habsburška se Monarhija, zbog svojih aktivnosti na Atlantiku, sve više oslanjala na druge mediteranske mornarice, što je utjecalo i na veće približavanje Dubrovačke Republike španjolskoj Kruni. Nekoliko dubrovačkih brodova stradalo je i u neuspjehu španjolskog brodovlja protiv brodovlja Piali-paše kod Džerbe na alžirskoj obali 1560. godine. Kršćanske države uviđaju potrebu ujedinjavanja snaga, pa Španjolska okuplja brodovlje pod zapovjedništvom genoveškog admirala Andrea Dorie za borbu protiv Turaka, a s Papinskom Državom i Mletačkom Republikom stvaraju 1537.-1538. Prvu svetu ligu, (s Francuskom je Sulejman imao u to vrijeme politički i trgovački ugovor), koja je u borbi protiv Turaka završila kršćanskim porazom kod Santa Maura (Levkas) 1538. godine. U bitci su sudjelovali i brodovi dalmatinskih gradova, a na španjolskim i mletačkim brodovima bilo je i dubrovačkih pomoraca. Jedini uspjeh i utjeha saveznicima bila je što su, nakon što su na Krfu popravili flotu, od Turaka zauzeli Herceg Novi 1538., ali nažalost samo na kratko vrijeme. Sve u svemu, Sulejman je mogao biti više nego zadovoljan stanjem na moru i u svojoj mornarici. Nije međutim doživio Lepantsku bitku 1571. u kojoj se ozbiljno poljuljala pomorska turska sila na Mediteranu. Serafin Razzi u “Povijesti Dubrovnika” iz 1595. često piše o napadima i neprilikama dubrovačkih brodova s turskim brodovljem. Već 1536. Dubrovčani su poslali poklisare Jeronima Gradića Karlu V. u Tunis s bogatim darovima, a iste godine sultanu Sulejmanu poklisare Dinka Ranjinu i Ðiva Sorkočevića, također s bogatim darovima, a sultan ih je bogato nagradio. Oni su u Dubrovnik donijeli vijest, citiram Razzia, “da je Ibrahima, prvog pašu dvora, najomiljenijeg među svima, po njegovu povratku iz Perzije, sultan pozvao na večeru, a potom, kad je ovaj otišao na spavanje, dao smakmuti tako da su mu prerezali vrat”. Razlog tomu, navodi Razzi, “bijahu pretpostavke da je bio previše sklon kršćanima, pa je zato rat otklanjao iz Europe u Aziju, gdje nisu imali mnogo uspjeha. Neki pišu da se Sulejman bio zakleo da Ibrahimu neće naškoditi dok je živ, a njegovi mu svećenici rekoše da čovjek ne živi dok spava, pa mu je stoga u snu dao odrubiti glavu”. I doista, Grk Ibrahim, poturčeni kršćanin iz Parge (majka mu je bila Mlečanka), u TV seriji pokazuje da cijeni zapadnu i VI . stoljeću kulturu (sve glavne ličnosti iz serije povijesne su osobe). Hajrudin Barbarosa umro je 1546., ali je obučio vrsne pomorce i buduće zapovjednike znanjem i iskustvom, među kojima se ističe Mehmed-pašaPiali koji je postao kapudan-paša, pobjednik kod Djerbe 1560., a kojemu je otac bio Hrvat (rođen u Mađarskoj), zatim Dragut Reis, po zlu poznat gusar koji je manjim turskim flotilama ugrožavao mnoga mjesta na Jadranu, a napadao je i dubrovačke brodove. Uluč-Ali (Ulugh-Ali) bio je također istaknuti pomorski turski zapovjednik, poturčeni Talijan (Luca Galeani), a zalijetao se brodovima u Jadran, pljačkajući i dubrovačku obalu. Dubrovčani su nastojali izbjegavati svaki sukob, pomorski i diplomatski s Turcima, pa ipak su doživjeli da su 1566. jedva zadržali tursko brodovlje da uđe u Grad, pustivši svega tri turske galije i uvjeravajući prisutnog pašu da ne znaju što on zapravo želi. Tako su Turci otplovili put carskih gradova Senja i Rijeke. S obzirom da je Dubrovačka Republika svojim zemljopisnim smještajem bila jedina kršćanska država na istočnom Mediteranu, a imala je dobre trgovačke i pomorske kontakte na Istoku sa značajnom mrežom konzulata, Republika je bila za Španjolce najpovoljnija obavještajna točka iza leđa Osmanskom Carstvu, koje se nastavilo i nakon smrti Sulejmana pod Sigetom i nakon Lepantske bitke, s promjenjivim ishodima. Razzi spominje zamršene prilike u kojima su se Dubrovčani snalazili osobito kad je Barbarossa ponovo od Španjolaca zauzeo Herceg Novi već sljedeće 1539. godine, te kasnije nakon Lepantske bitke 1571. godine. Odnosi kršćanskih sila kao i Osmanskog Carstva prema Dubrovniku po- stali su tada osobito delikatni, jer su ih i jedni i drugi optuživali da nisu dovoljno sudjelovali u događajima. Dubrovčani su se usudili Barbarossi poslati poklisare s darovima kivni na Španjolce koji su svojim brodovljem u prolazu, na teritoriju Republike opljačkali Konavle. Neimenovani dojavljivač piše kako Dubrovčani ne žele “ni čuti” za španjolske dojavljivače u Gradu, pa 1573. Filip II., traži od svog veleposlanika pri Svetoj Stolici, da nađu načina kako će Dubrovčanima dati do znanja da su prevršili mjeru u dojavljivanju Turcima, jer kao potpisnici “obrane Svetog saveza” ne smiju raditi na njegovu štetu. U prigovorima Dubrovčanima isticala se posebno Mletačka Republika i blatila ih da daju Turcima darove i šalju brodove, ali je Sveta Stolica mudro prosudila da sve to isto rade i sami Mlečani, a napadaju Dubrovčku Repbliku jer bi je željeli okupirati. Dubrovački vlastelin Marin Zamanja, četrdesetih se godina stalno dopisivao s tadašnjim španjolskim veleposlanikom u Mlecima. Često ga spominje Razzi. Bavio se trgovinom i proizvodnjom bakra pa je putovao po balkanskim zemljama. Čitav je život obnašao važne državne dužnosti, a prigodom prvog poslanstva španjolskom caru sklopio je tamo čvrste veze i bio je vođa skupine dubrovačke vlastele, koja je naginjala španjolskoj politici. No, ratni događaji i obrati političkih situacija, doveli su Zamanju u situaciju da je postao metom prijekora na Dubrovčane zbog Turaka, pa je Car odahnuo kad mu je dojavljeno da je Zamanja umro. U sljedećim stoljećima, mada su dubrovački poklisari u kriznim situacijama imali priliku odigrati posredničku ulogu na Porti, uspješna trgovina i pomorstvo bili su glavni cilj u du- brovačkim odnosima s Carigradom. Najviše nevolja dubrovačkim brodovima, zadavali su gusari. Još u doba Barbarosse sjevernoafrički gusari (a to su tuniski, tripolitanski i alžirski gusari) ugrožavali su plovidbu kršćanskih brodova. Nakon Lepantske bitke Uluč-Ali naselio je u osvojeni i poharani Ulcinj, koji je prije pripadao Mletačkoj Republici, 400 alžirskih gusara. Stvarala su se gusarska gnijezda koja su u 17. i 18. stoljeću činila veliku štetu i ugrožavala europsku trgovinu na Sredozemlju. Tunis, Tripoli i Alžir bile su autonomne rubne osmanlijske provincije, a europske pomorske zemlje, zbog međusobnih rivalstava, radije su same za svoj račun sklapale sporazume u zaštitu svoje pomorske trgovine. Dugogodišnji Kandijski rat (za Kretu), pa Morejski rat u 17. stoljeću Mletačke Republike s Osmanlijama, djelomično su se odvijali i u Dalmaciji kojom su Turci nemilice harali sve do zidina dalmatinskih gradova i doveli stanovništvo na rub siromaštva. Da bi zaštitili svoje brodove Dubrovčani su u 17. i poglavito u 18. stoljeću, kad se nakon stagnacije dubrovačko pomorstvo oporavilo, obvezatno tražili posebnom pismenom molbom potvrdu, takozvani ferman – pismeno naređenje izdato u ime sultana za zaštitu svakog broda, a na ime kapetana, kao zaštitu od gusara i ostalih neprilika koje bi im Turci mogli prirediti. Ferman su mogli tražiti i konzuli i poklisari u Carigradu. U Državnom povijesnom arhivu u Dubrovniku čuva se 213 takvih fermana, a ima ih nekoliko i u Pomorskom muzeju u Dubrovniku. Pisani turski, arapskim pismom, ponekad su ukrašeni i likovno vrlo interesantni. 29 Tamara Spajić, prof. G Turci pred vratima rad Korčula već je u šesnaestom stoljeću bio skladni urbani sklop romanike, gotike i renesanse, kojim dominira Katedrala svetog Marka. To sakralno zdanje na najvišem dijelu grada uklapa se svojim oblikom i smještajem u položaj ulica i glavnog trga. Njezina gradnja započela je s prvim godinama petnaestoga stoljeća, a djelo je raznih domaćih kamenoklesara, ali i pozna30 tog talijanskog majstora Bonina Jakovljeva iz Milana. U njezinoj južnoj lađi nalazi se latinski natpis uklesan kao spomen na božansku pomoć Djevice Marije u bitki građana Korčule protiv alžirskog potkralja Uluz-Alija. O ovom događaju pisani je spomen na latinskom jeziku ostavio arhiđakon Antun Rozanović, ponosan na vlastitu sposobnost u organizaciji obrane Korčule od Turaka. Već u svib- nju 1571. godine turski sultan Selim okupio je mornaricu protiv kršćana te osvojio gotovo cijeli Cipar. Vijest o turskim i gusarskim upadima te o moćnoj turskoj floti od četiristo galija zadala je Korčulanima strah, tim više što su saznali za dolazak galija gusara Karakozija pred crnogorsku obalu. U Korčuli je u to vrijeme vladao mlad i neiskusan mletački knez koji je i sam razmišljao o bijegu. Gradom je Korčule zavladala panika te su imućniji građani počeli opremati lađe i nalaziti spas pred opasnošću. Kako nije bilo mogućnosti da sami priskrbe hranu, knez je odlučio dijeliti gradsko žito, a sam je napustio grad pod izlikom da odlazi u Zadar potražiti pomoć. Cijeli otok povjerio je arhiđakonu Antunu Rozanoviću. Zidine su korčulanske, kako spominje arhiđakon, bile stare, ali je u gradu bilo dosta oružja donesenog iz Venecije te nekoliko topova. Na blagdan Uznesenja Gospina, petnaestoga kolovoza, zvonari su sa zvonika vidjeli gdje im se približava dvadeset neprijateljskih galija. Među bedemima su ostali sami muškarci te žene i nejaka djeca, ali su se svi oboružali kako su najbolje mogli, očekujući alžirskog vladara. Borba je započela na dani znak i Korčulani su počeli zasipati neprijatelja oružjem istodobno držeći Kristov znak. Turci su ih napadali vatrenim oružjem, strjelicama i topovskim kuglama od sedamdeset librica. Arhiđakon je na zvonik stavio znak križa, a neprijatelj je, zaslijepljen bljeskom tog znaka, počeo smalaksavati. Posada jedne galije iskrcala se te po- kušala ući u grad s kopnene strane, no ondje su bili uspješno odbijeni s kule Revelin. Bilo je sve teže obraniti grad zbog premalenog broja Korčulana, a od udara s turskih galija razdrmale su se već stare zidine. U najtežim trenutcima, kad su i najhrabriji počeli gubiti nadu u spas zbog brojčane nadmoći i vatrene snage neprijatelja, dogodilo se čudo – podigao se olujni vjetar te potjerao turske galije prema bedemima grada. Galije su, pokretane veslima, jedva našle utočište u zaljevu kod Samostana sv. Nikole, a Uluz-Ali je odustao od opsjedanja grada Korčule sklonivši se potom na zapadnu pelješku obalu. Arhiđakon Antun Rozanović ponosno spominje da su neprijateljske galije pretrpjele znatnu štetu te da je u borbi poginulo sto osamdeset Turaka. Također poimence navodi sve muške branitelje Korčule. Uluz-Ali i Karakozije nastavili su potom do Hvara, gdje su šest dana pustošili i pljačkali po cijelom otoku. Nakon toga su prošli Pelješkim kanalom, a Karakozije je opljačkao Franjevački samostan te oko Lumbarde pokrao stoku i zarobio trideset seljaka. Strepnje Korčulana smirile su se kad su neprijatelji napokon napustili otok ne pokušavši ponovno osvojiti grad Korčulu, jer Uluz-Ali za to nije imao vremena. Tako je Božjom pomoći i brigom Korčulana obranjen grad Korčula od pustošenja turskih napadača, a kao zahvala za taj sretan događaj u Katedrali je pokraj aragonskog oružja iz petnaestog stoljeća postavljeno nekoliko strjelica i kopalja iz ove bitke s natpisom posvećenim Djevici Mariji: VIRGINIS A PARTU QUINGENTIS MILLE PERACTIS/ ET DECIES SEPTEM PROXIMUS ANNUS ERAT/AERE ET PILIS NEQUIDQUAM ULUZELINUS ADACTIS/ DISIECTA HINC PULSUS PER MARE CLASSE RUIT/ GESTA DIE RES EST QUO VIRGO ASCENDIT OLYMPUM/ URBS MEMOR HAEC DIVAE PARTA TROPHEA DICAT/ Bila je godina od porođenja Djevice 1571./ Oružjem i kopljima uzalud Uluz-Ali/ širom mora brodovima napada./ Dogodilo se to na dan kad je Djevica bila uznesena na nebo./ Zahvalan grad Djevici posvećuje ovaj stečeni plijen. In memoriam IVICA SVETAC Rođen 17. kolovoza 1967. godine u Dubrovniku. Prvi put ukrcan na brodove Društva 07.06.1988. godine u svojstvu mladića palube i mornara. Od 17.01.1994. godine obavljao je poslove kormilara. Istekom Ugovora o radu 05.09.2002. godine slijedi raskid radnog odnosa. Vraća se 19.07.2007. godine te plovi u svojstvu kormilara. Iskrcan s m/b Atlant Svenja 22.02.2012. godine. 31 Članovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d. na dan 15. studenoga 2012.g. Popis posade na dan 15. svibnja 2012.g. AP Argosy AP Asterea Zapovjednik I. časnik palube II. časnik palube III. časnik palube kadet Antun Mihović Mile Jurinović Ante Biočina Hrvoje Banovac Antun Butijer Juan Knego Vicko Vojvodić ./. Arsen Madir ./. ./. ./. ./. AP Držić AP Jadran AP Slano AP Ston Baldo Jerković Mario Burin Piter Radić Tomislav Bilokapić Jurica Knego Mladen Lukša Spužević Jovica Luko Ivo Dobrić Maždin Mario Dominiković ./. Stanko Letica ./. Tonći Zoran Katičić Medaković Leon Bjelokosić Roko Medi ./. ./. Stipe Đerek AP Sveti Vlaho City of Dubrovnik Fuad Ćimić Srđan Preljević Dorjan Mužić Romano Peršić Mario Feređa Đuro Bušković Jakša Franić Ivo Glavić Božo Majstorović Libertas ./. Ivan Bjelokosić Božo Orlić Andro Đangradović Matko Margaretić Vlaho Jerinić Milenko Raič Vicko Svilokos Luka Rešetina Kristijan Ramadan Blaženko Carević Šime Brkljača ./. Slobodan Čaće ./. Rade Gvozden ./. Joso Bukarica ./. Pasko Kotlarić Zoran Brguljan Daniel Bebić ./. Robert Kaser Marijan Miletić Milan Malvić ./. Ivo Kesovija Nikša Gavrilica Ivica Jović Nikola Tomelić ./. Enes Brčaninović ./. ./. ./. Mato Grubeši ./. Petar Petronio Ivica Franić ./. Davor Popadić Miho Skaramuca ./. Baldo Smrdel Pavo Kraljević Nikša Butigan Ivo Petković Mario Burmas Vedran Šota Vicko Ursić Antonio Šegedin Zoran Kitin Mario Martucc Josip Župan Mario Jelovčić ./. ./. ./. Luko Kotlar ./. ./. kadet vođa palube vođa palube kormilar kormilar kormilar kormilar mornar ./. ./. ./. ./. ./. ./. Niko Matković ./. ./. Vinko Nedjeljko Cvjetković Margaretić Budimir Ivica Milin Bjelopera Miroslav Svetin Škarić Mučić Ivica Aleksandar Baća Šulja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Slavko Šarić Maro Hančević Branko Pribisalić Ivan Iličić ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Antonio Vidiš Mato Garvan ./. Pero Batinić Baldo Dender ./. Ivo Lopižić Pero Radić ./. Hrvoje Mostahinić Ante Čotić ./. Mateo Perović Jozo Taslak ./. Nikola Pavlina Giovanni Valcich ./. Pavo Hajdić Ante Ramić Bore Mitrović ./. Rade Ljubibratić Zoran Milat Desimir Surjan Pero Jeljenić ./. ./. ./. Srđan Kosović Ivo Crnjak Goran Čupić ./. ./. Frano Korunić Mato Kaznačić Ivica Mimica ./. ./. ./. Bruno Lopac mornar Upravitelj stroja I. časnik stroja ./. Joško Marlais Srećko Čučuk II. časnik stroja III. časnik stroja vježbenik stroja vježbenik stroja brodski. motorista brodski električar elektroničar Vilim Babić Mateo Duplica Ivo Jeljenić ./. Dario Krivičić Tonći Pavković Darinko Radoš ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Borna Bolfek ./. ,/, Stijepo Vidojević ./. Hrvoje Prka ./. ./. ./. Boris Miošić ./. ./. ./. Mile Maričić Mojaser Seidijevski Luković Pavličević Ante Boro Mateo Mimica Alen Dolić ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Nikša Rončević Martin Grujić Ante Šeparović ./. ./. ./. pripravnik elektroničar brodski mehaničar brodski mehaničar glavni kuhar konobar pomoćni konobar čistač 32 ./. Josip Turkalj Dražen Jadrić Lindo Žuvela Denis Domijan Mario Nodilo ./. ./. Pero Đuraš ./. ./. ./. ./. Enis Kovač ./. ./. Ante Rabušić Drago Kalinić Vedran Udženija ./. ./. ./. Nazif Čustović Ivica Oreb Želimir Jurišić Frano Brajević Goran Masarek ./. ./. ./. ./. ./. ./. Miho Pracat Imperial ./. Nikša Popović Pero Gverović ./. ./. Mario Milošević Josip Markovčić Joško Poljski Emilio Stražičić Jure Radić Marko Dikenštajt ./. Vojislav Jović Baldo Vuličević Anđelo Čikato ./. ./. ./. Željko Radović Lujo Dabelić Luka Ivanišević ./. ./. ./. ./. ./. ./. Joso Alešković ./. Libero Bošković Vinko Lujak Joško Petrić Danijel Jelavić Petar Matana Damir Terzin Marko Petričić Pero Radova ./. Marko Marojica Toni Živković Rene Načinovi ./. Tomisla Brletić Branko Tomašev ./. Ivica Luković Josip Mikelin Op Vedran Glavinka ./. ./. Popis posade na dan 15. svibnja 2012.g. mperial Libertas Libertas Miho Miho Pracat AP Argosy Pracat AP Asterea Oluja Oluja AP Držić AP Orsula Orsula Jadran Sveti Sveti AP Sveti AP Slano Nikola Nikola II AP Ston Zagreb ZagrebVlaho Božo Vicko Zapovjednik Vicko Vinko Antun Vinko JuanSlavko Slavko Baldo Ivica Mladen Ivica LukšaAnte Ante Leon Robert Robert Fuad Orlić Svilokos Svilokos Lujak Mihović Lujak Knego Koncul Koncul Jerković Zupčić Spužević Zupčić JovicaDujić Dujić BjelokosićMargitić MargitićĆimić Andro Luka Luka I. časnik Joško Mile Joško VickoStipo StipoMario Toni Luko Toni IvoZdravko Zdravko Roko Vlatko VlatkoSrđan ngradović ć Rešetina Rešetina palube Petrić Jurinović Petrić Vojvodić Orhanović Orhanović Burin Pavlić Dobrić Pavlić Maždin Stojanović Stojanović Medi Vicić VicićPreljević Matko KristijanKristijan II. časnik Danijel Ante Danijel IvicaIvicaPiter Božo Mario Božo Maro Maro Ivica Ivica Dorjan ćargaretić Ramadan Ramadan palube Jelavić Biočina Jelavić ./.Zamučen Zamučen Radić Dominiković Marić Marić ./. Nikolac Nikolac ./. Prpić Prpić Mužić Vlaho Blaženko Blaženko III. časnik Petar Hrvoje Petar IvicaIvica Tomislav Damir Stanko Damir Nikša Nikša Mario MarioRomano Jerinić CarevićCarević palube Matana Banovac Matana ./.Baričević Baričević Bilokapić Palunčić Palunčić Letica ./.Japunčić Japunčić ./. Majkovica Majkovica Peršić Milenko Šime Šime kadet Damir Antun Damir Branko Branko Jurica Tonći Zoran Stipe Juraj Juraj Mario Raič BrkljačaBrkljača Terzin Butijer Terzin ./.Latinović Latinović Knego Katičić ./. ./. Medaković./../. Đerek Butigan Butigan Feređa kadet MarkoMarko ./. ./. ./. Petričić ./. Petričić ./. ./. ./. ./. ./../../. ./. ./../. ./. ./. ./. ./. Joso Ivo Ivo vođa Pero Arsen Pero Zoran ZoranPero Pero Niko Pero Ante Ante Rajko Rajko Slobodan Bukarica Kesovija Kesovija palube Radovac Madir Radovac ./. Roso Roso Đuraš Matković Kralj Kralj ./. Vujović Vujović ./. Jurković JurkovićČaće Nikša Nikša vođa Frano Frano ./. Gavrilica Gavrilica palube ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Miletić Miletić ./. ./. ./../. ./. ./. ./. ./. Robert Ivica Ivica kormilar Marko Josip Marko Saša SašaVinko Tomislav Nedjeljko Tomislav Željko Željko Leon Leon Slavko Kaser Jović Jović Marojica Turkalj Marojica ./. ŽorićŽorić Cvjetković Margaretić Ćosić Ćosić ./. Kuret Kuret ./. Glaviškić GlaviškićŠarić Marijan Nikola Nikola kormilar Toni Dražen Toni Miroslav Miroslav Budimir Pero Ivica Pero Neđo Neđo Mirko Mirko Maro Miletić TomelićTomelić Živković Jadrić Živković ./.Biondić Biondić Milin Setenčić Bjelopera Setenčić ./. Beno Beno ./. Šeman Šeman Hančević Milan kormilar Rene Lindo Rene Nenad Nenad Miroslav Mišo Svetin Mišo Dalibor Dalibor Ivan Ivan Branko Malvić ./. ./. Načinović Žuvela Načinović ./. Drenovski Drenovski Škarić Stojanović Stojanović Mučić ./. Pešut Pešut ./. Prović Prović Pribisalić kormilar Denis Jadran Jadran Matić Matić Ivica Ivko Aleksandar Ivko Kero Kero Boris Boris Ivan ./. ./. ./. Domijan ./. ./. Dražen ./. Dražen Šimović Šimović Baća Radoslav Radoslav Šulja Kordić Kordić ./. Gugić Gugić ./. ./. ./. Iličić Enes mornar Mato Mario Mato Mario Mario Maroje Maroje Elvis Elvis Velimir Velimir Nodilo ./. Sprčić ./. ćčaninović ./. ./. Grubešić Grubešić Sprčić ./. Piantanida Piantanida ./.Glaviškić Glaviškić ./. Končar Končar ./. Danijel Danijel ./. ./. mornar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./../../. ./. Kristić Kristić ./. ./. ./. ./. Petar Davor Davor Upravitelj Baldo Joško Baldo Antonio Boris BorisPero Darko Darko Ivo HrvojeNikola Nikola Mateo Pavle Pavle Nikola Petronio PopadićPopadić stroja Smrdelj Marlais Smrdelj Vidiš Lončarica Lončarica Batinić Roko Lopižić Roko Mostahinić Čorak Čorak Perović Čerjan ČerjanPavlina Ivica Miho Miho I. časnik Pavo Srećko Pavo MatoŽeljko Željko Baldo Zlatko Pero Zlatko AnteVinko Vinko Jozo Ivo Ivo Giovanni Franić Skaramuca Skaramuca stroja Kraljević Čučuk Kraljević GarvanBanBan Dender Vuleša Radić Vuleša ČotićBarešić Barešić Taslak Glunčić Glunčić Valcich Nikša Vicko Vicko II. časnik Mario Vilim Mario Tomislav Tomislav Dario Butigan Ursić Ursić stroja Martucci Babić Martucci ./.Marević Marević Krivičić Ivo AntonioAntonio III. časnik Josip Mateo Josip AnteAnteTonći Petković ŠegedinŠegedin stroja Župan Duplica Župan ./. Goleš Goleš Pavković Mario Zoran Zoran vježbenik Mario IvoMario Stjepan Stjepan Darinko Burmas Kitin Kitin stroja Jelovčić Jeljenić Jelovčić ./.Bokarica Bokarica Radoš Vedran vježbenik Šota ./. ./. stroja ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. brodski. ./. ./. motorista ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ,/, Luko brodski Stijepo Kotlar ./. električar ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./.Vidojević Joso elektroničar Joso Tomislav Borna Tomislav Marko Marko ./. Alešković Alešković Brletić Bolfek Brletić ./. Kušić Kušić ./. pripravnik Branko Branko Slavko Slavko Enis ./. ./. elektroničar ./. Tomašević Tomašević ./. ./. Didak Didak Kovač Libero Libero brodski Mile ./. Bošković Bošković mehaničar ./. Maričić ./. ./. ./. ./. ./. Vojislav brodski Ivica Mojaser Ivica Miljenko Miljenko Ante Jović ./. mehaničar ./. Luković Seidijevski Luković ./. Šunjić Šunjić Rabušić Baldo Željko Željko glavni Josip Luković Josip Vicko Vicko Drago Vuličević RadovićRadović kuhar Mikelin Pavličević Mikelin OparaOpara ./.Puhjera Puhjera Kalinić Anđelo Lujo Lujo konobar Vedran Ante Vedran Mladen Mladen Primorac Primorac Vedran Čikato DabelićDabelić Glavinka Boro Glavinka Marko ./. Marko Brtan Udženija Brtan Luka Luka pomoćni Mateo ./. Ivanišević Ivanišević konobar ./. Mimica ./. ./. ./. ./. ./. Alen ./. ./. ./. čistač ./.Dolić./. ./. ./. ./. ./. Marijan Desimir Marijan Kardov Surjan Kardov Ante Pero Ante Režić Jeljenić Režić Vlaho Vlaho Urljević Urljević ./. Pero Pero Ivica Ivica Mato ./.Borovina Borovina ./. Pantalon Pantalon Kaznačić Boris Boris Lukša Lukša Ivica ./. Sesar Sesar ./. Lasić LasićMimica Frano Srđan Božo Božo Korunić ./../. Kosović Mekišić Mekišić ./. ./../../. ./. ./../../. ./. ./../../. Branko Hrvoje Branko Boro Prka Boro Marinko Marinko Vitas Vitas ./. Nazif Čustović ./. ./. Ante Ivica Ante Poša Oreb Poša Ante Želimir Ante Crnčević Crnčević Jurišić Vlaho Frano Vlaho Kvestić Brajević Kvestić Goran Masarek ./. ./. ./../../. ./../. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./../. Ivo Ivo ./. Vojvoda Vojvoda ./. ./. ./../. Zdravko Zdravko ./. Topić Topić ./. ./. ./. ./../. Emil Emil ./. Mustać Mustać Nenad Nenad ./. Mladin Mladin Pero Pero ./. Burum Burum ./. ./. ./. ./. ./. ./../. ./. ./. ./../. ./. ./. ./. Boris ./. ./. Miošić Željko Željko Zore Zore ./. Mišo Mišo Nikša Hendić Hendić Popović Pero ./. ./. Gverović Mile Mile Pavličić Pavličić ./. Goran Goran Nikša Šango Šango Rončević Neven NevenMartin Alajbeg AlajbegGrujić Ante ./. ./. Šeparović ./. ./. ./. City of Dubrovnik Atlant Atlant Frauke Imperial Frauke AtlantAtlant Trina Libertas Trina Zapovjednik Đuro Zapovjednik Marinko Božo Marinko Marin Vicko Marin Bušković Radić Orlić Radić Brbora Svilokos Brbora Jakša I. časnik I. časnik Vojko Andro Vojko Antonio Antonio Luka Franić palube palube Đangradović Jovanović Jovanović Milošević Rešetina Milošević IvoII.Glavić časnik II. časnik Marin Matko Marin Petar Kristijan Petar Božo Majstorović palube palube Šuperak Margaretić Šuperak Đorić Ramadan Đorić III.III. časnik časnik Hrvoje Vlaho Hrvoje Narcis Blaženko Narcis palube ./.palube Kulušić Jerinić Kulušić Ćimić Carević Ćimić Ivan vođa vođa Milenko Dragan Šime Dragan Bjelokosić palube palube Raič ./. ./. Žilić Brkljača Žilić kormilar kormilar NikoNiko MatkoMatko ./. Kapetanić Kapetanić ./. Maškarić Maškarić ./. Rade kormilar kormilar Denis Joso Denis Mihovilović Mihovilović Ivo Gvozden Bukarica Alerić Alerić Zedniček Kesovija Zedniček kormilar kormilar ĐuroĐuro GurićGurić IvicaNikša Ivica ./. Milan Milan Prgomet ./. Prgomet Brletić Gavrilica Brletić Pasko mornar mornar Cvijeto Robert Cvijeto Vlatko Ivica Vlatko Kotlarić Šaravanja Kaser Šaravanja Putica Jović Putica Upravitelj Zoran Upravitelj Marijan MihoMiho Miro Nikola Miro Brguljan stroja stroja Begović Miletić Begović Tomašević Tomašević Tomelić Daniel I. časnik I. časnik Tonći Milan Tonći Stanko Stanko Bebić stroja stroja Civadelić Malvić Civadelić ZovkoZovko ./. II čas. II čas. Str.Str. Darko Darko Pavo Pavo ./. Tomić ./.Tomić Bašica Bašica ./. Pavobrodski Hajdić brodski MiroMiro Crnčević Enes Crnčević DamirDamir Ante mehaničar mehaničar Ramić Veljko Brčaninović Veljko Strukan StrukanPadovan Padovan ./. Borebrodski Mitrović brodski Robert Robert mehaničar mehaničar ./. Žuvela ./. Žuvela ./. ./../. Rade glavni glavni Zlatko Petar Zlatko Jozo Davor Jozo Ljubibratić kuhar kuhar Matijević Petronio Matijević Matijević Popadić Matijević Zoran konobar konobar Gjusti Ivica Gjusti Pavao Miho Pavao Milat Jerinić Franić Jerinić Bašica Skaramuca Bašica Ivo Crnjak Goran Čupić ./. ./. Bruno Lopac Miho Pracat Vinko Lujak Joško Petrić Danijel Jelavić Petar Matana Damir Terzin Marko Petričić Pero Radovac ./. Marko Marojica Toni Živković Rene Načinović ./. Mato Grubešić ./. Baldo Smrdelj Pavo Kraljević Nikša Butigan Ivo Petković Mario Burmas Vedran Šota Vicko Ursić Antonio Šegedin Zoran Kitin Mario Martucci Josip Župan Mario Jelovčić ./. ./. ./. Luko Kotlar ./. ./. ./. Joso Alešković ./. Tomislav Brletić Branko Tomašević ./. Mario Milošević Josip Markovčić Joško Poljski Emilio Stražičić Jure Radić Marko Dikenštajt ./. Vojislav Jović Baldo Vuličević Anđelo Čikato ./. ./. ./. Željko Radović Lujo Dabelić Luka Ivanišević ./. ./. ./. ./. ./. ./. Libero Bošković ./. Ivica Luković Josip Mikelin Opara Vedran Glavinka ./. ./. 33 Kretanje brodova Atlantske plovidbe d.d. u periodu od 15. svibnja do 15. studenoga 2012. godine BRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE: AP Argosy U / I Teret UST LUGA 19.05.12. PORTBURY UST LUGA Oluja U Coal PORTLAND – USA 06.06.12. U Wheat 28.05.12. I Coal HAKATA 26.06.12. I Wheat 06.06.12. U Coal KOBE 29.06.12. I Wheat GDYNIA 09.06.12. I Coal NAGOYA 05.07.12. I Wheat UST LUGA 15.06.12. U Coal PORTLAND – USA 21.07.12. U Scrap TACOMA 27.07.12. U Scrap Luka Vrijeme PORT KEMBLA 01.06.12. U Coal ROSTOCK 20.06.12. I Coal VIZAG 26.06.12. I Coal RIGA 25.06.12. U Coal HALDIA 02.07.12. I Coal GHENT 04.07.12. I Coal NUEVA PALMIRA 05.09.12. U Soya beans UST LUGA 12.07.12. U Coal BAHIA BLANCA 17.09.12. U Maize GDYNIA 16.07.12. I Coal EL DEKHEILA 19.10.12. I Soya beans UST LUGA 21.07.12. U Coal EL DEKHEILA 19.10.12. I Maize ROSTOCK 25.07.12. I Coal UST LUGA 30.07.12. U Coal ROSTOCK 03.08.12. I Coal UST LUGA 09.08.12. U Coal AP Astarea HUANGPU 20.08.12. I Scrap MOURILYAN 12.09.12. U Sugar ULSAN 26.09.12. I Sugar INCHON 06.10.12. U Steel products XINGANG 12.10.12. U Steel products BAYUQUAN 16.10.12. U Steel products SHANGHAI 21.10.12. U Steel products BRODOVI ZA TEŠKE TERETE: Atlant Frauke SKIKDA 17.05.12. U project cargo ABU DHABI 04.06.12. I project cargo HAMRIYAH 06.06.12. U project cargo SHUAIBA 09.06.12. I project cargo JUBAIL 14.06.12. I project cargo BAHRAIN 15.06.12. I project cargo MESSAIEED 16.06.12. U project cargo MUSSAFAH 18.06.12. U project cargo JEBEL ALI 26.06.12. U project cargo HOPA 17.07.12. I project cargo NOVOROSSIYSK 23.07.12. I project cargo CONSTANTZA 25.07.12. U project cargo project cargo CHITTAGONG 03.06.12. I Wheat ANTWERPEN 16.08.12. I Coal Orsula ALBANY 24.07.12. U Wheat MO I RANA 22.08.12. U Iron ore MOREHEAD CITY 16.05.12. U Fertiliser CONSTANTZA 25.07.12. I IJMUIDEN 28.08.12. I Iron ore PARANAGUA 26.07.12. I Fertiliser ILICHEVSK 27.07.12. U project cargo UST LUGA 02.09.12. U Coal RIO GRANDE 04.08.12. I Fertiliser BOURGAS 28.07.12. U project cargo PORTBURY 13.09.12. I Coal SANTOS 30.08.12. U Sugar POLIPORT 31.07.12. I project cargo UST LUGA 23.09.12. U Coal TORONTO 27.09.12. I Sugar DERINCE 02.08.12. U project cargo MONTOIR 01.10.12. I Coal HAMILTON 30.09.12. U Coke RIJEKA 08.08.12. U project cargo UST LUGA 10.10.12. U Coal MOBILE 15.10.12. I Coke PORTO MARGHERA 09.08.12. U project cargo IMMINGHAM 17.10.12. I Coal MISS RIVER 23.10.12. U Coal ARZEW 17.08.12. U project cargo RIGA 27.10.12. U Coal HULL 13.11.12. I Coal MARINA DI CARRARA25.08.12. U project cargo AMSTERDAM 04.11.12. I Coal JUBAIL 14.09.12. I project cargo UMM AL QASR 18.09.12. I project cargo SHUAIBA 20.09.12. I project cargo ABU DHABI 23.09.12. I project cargo MUSSAFAH 24.09.12. I project cargo JEBEL ALI 25.09.12. I project cargo HAMRIYAH 04.10.12. U project cargo BALHAF 14.10.12. I project cargo MUKALLA 15.10.12. I project cargo PORT SUDAN 20.10.12. I project cargo YANBU 27.10.12. I project cargo DERINCE 04.11.12. I project cargo MARINA DI CARRARA22.05.12. U project cargo LIVORNO 23.05.12. U project cargo CONSTANTZA 30.05.12. U project cargo MUSCAT 13.06.12. I project cargo SOHAR 14.06.12. U project cargo SOHAR 14.06.12. I project cargo MAKASSAR 04.08.12. I Wheat BANJARMASIN 10.08.12. U Coal KAOHSIUNG 06.09.12. I Coal KWINANA 01.10.12. U Oats ALBANY 04.10.12. U Oats MANZANILLO 02.11.12. I Oats LAZARO CARDENAS 12.11.12. U Oats AP Drzic INCHON 15.05.12. I Corn NANJING 29.05.12. U Petroleum coke NANTONG 03.06.12. U Petroleum coke VISAKHAPATNAM 19.06.12. I Petroleum coke SANTOS 22.08.12. U Sugar KANDLA 01.10.12. I Sugar HALDIA 15.10.12. I Sugar BONTANG 31.10.12. U Coal KOHSICHANG 08.11.12. I Coal AP Slano PRINCE RUPERT 01.06.12. U Canola VERACRUZ 30.06.12. I Canola PASCAGOULA 13.07.12. U Petroleum coke GUAYMAS 29.07.12. I Petroleum coke LAZARO CARDENAS 04.09.12. U Steel slabs HOUSTON 18.09.12. I Steel slabs NEW ORLEANS 12.10.12. U Grain Sveti Nikola I Imperial KALAMA 05.06.12. U Soya beans ZHANGZHOU 04.07.12. I Soya beans ZHANJIANG 13.07.12. I Soya beans KOOLAN ISLAND 28.07.12. U Iron ore SONGXIA 11.08.12. I Iron ore NEWCASTLE AUS 29.09.12. U Coal BIN QASIM 26.10.12. I Coal Libertas 24.10.12. U Wheat 02.11.12. I Wheat SURABAYA 06.11.12. I Wheat 11.11.12. I Coal IMMINGHAM 26.06.12. I Coal UST LUGA 04.07.12. U Coal HAMBURG 10.07.12. I Coal UST LUGA 17.07.12. U Coal PORTBURY 26.07.12. I Coal 29.09.12. JURONG SINGKEP General cargo/ Alu-ingots JAKARTA KOHSICHANG TAIZHOU (Jiangsu) General cargo I KWINANA Coal I U 22.07.12. Magnetite U 02.09.12. 14.07.12. MERSIN I 19.06.12. ZHANGJIAGANG LEGHORN 26.09.12. UST LUGA Salt General cargo NANTONG Coal U U Corn U 19.08.12. 03.07.12. Corn 26.10.12. PORT HEDLAND SALERNO I ADANG BAY Coal Alu-ingots U Coal I I 21.10.12. I 04.08.12. 28.06.12. 10.09.12. 08.06.12. KAKINADA SOUSSE PUERTO CABELLO TYNE Coal Alu-ingots TOPOLOBAMPO Soda ash U U Magnetite I 31.07.12. 23.06.12. Magnetite 21.10.12. PARADIP CASTELLON I SURABAYA Coal Wood U Coal I I 24.09.12. U 26.07.12. 17.06.12. 27.08.12. 01.06.12. KAKINADA SOUSSE LIANYUNGANG UST LUGA Coal Alu-Ingots RICHARDS BAY Soda ash U I Urea I 23.07.12. 11.06.12. I 13.10.12. PARADIP TRIESTE 06.08.12. PASIR GUDANG Manganese ore Wood TOPOLOBAMPO Coal I U Magnetite I 17.07.12. 11.06.12. Alumina 26.05.12. HALDIA KOPER I IMMINGHAM Manganese ore Alu-Ingots U Soda ash I U 23.08.12. I 06.07.12. 06.06.12. 15.08.12. 02.10.12. VIZAG SAINT NICOLAS MAPUTO KOSICHANG Manganese ore Wood MAPUTO Coal U I Alumina U 19.06.12. 02.06.12. U 19.05.12. GROOTE EYLANDT SFAX 24.07.12. UST LUGA Sugar Wood BUNBURY Soda ash I Plywood U Soya beans U 25.05.12. I 26.05.12. I 02.09.12. XINGANG 23.05.12. TRIESTE 10.06.12. PORTLAND – USA AP Sveti Vlaho SFAX LIANYUNGANG Miho Pracat AP Ston 34 City of Dubrovnik UST LUGA 04.08.12. U Coal LIVERPOOL 15.08.12. I Coal Zagreb Atlant Trina PORTBURY 18.05.12. I Coal SHUWAIK 20.06.12. I project cargo RIGA 26.05.12. U Coal JEBEL ALI 23.06.12. U project cargo LIVERPOOL 05.06.12. I Coal CHITTAGONG 10.07.12. I project cargo UST LUGA 13.06.12. U Coal HALDIA 19.07.12. I project cargo IMMINGHAM 21.06.12. I Coal CHENNAI-MADRAS 27.07.12. I project cargo UST LUGA 27.06.12. U Coal MASAN 15.08.12. U project cargo PORTBURY 07.07.12. I Coal RABIGH 12.09.12. I project cargo MO I RANA 15.07.12. U Iron ore DHUBA 22.09.12. U project cargo IJMUIDEN 21.07.12. I Iron ore BASTIA 28.09.12. I project cargo UST LUGA 26.07.12. U Coal PORTO MARGHERA 03.10.12. U project cargo HUNTERSTONE 03.08.12. I Coal DURRES 15.10.12. I project cargo UST LUGA 11.08.12. U Coal ARZEW 19.10.12. I project cargo PORTBURY 21.08.12. I Coal TARRAGONA 21.10.12. U project cargo UST LUGA 30.08.12. U Coal GENOVA 23.10.12. U project cargo TYNE 05.09.12. I Coal NAPOLI 25.10.12. U project cargo 14.09.12. U Coal SKIKDA 30.10.12. I project cargo I Coal CARTAGENA 02.11.12. U project cargo UST LUGA 24.08.12. U Coal UST LUGA ROTTERDAM 31.08.12. I Coal NORDENHAM 21.09.12. ROUEN 04.09.12. I Coal BREMEN 22.09.12. I Coal UST LUGA 12.09.12. U Coal RIGA 29.09.12. U Coal IMMINGHAM 24.09.12. I Coal AMSTERDAM 05.10.12. I Coal UST LUGA 30.09.12. U Coal UST LUGA 13.10.12. U Coal HAMBURG 07.10.12. I Coal ROTTERDAM 20.10.12. I Coal Salt UST LUGA 13.10.12. U Coal UST LUGA 28.10.12. U Coal U Cement TYNE 26.10.12. I Coal ROTTERDAM 06.11.12. I Coal 16.10.12. I Cement UST LUGA 04.11.12. U Coal UST LUGA 13.11.12. U Coal 25.10.12. U Bauxite ANTWERPEN 12.11.12. I Coal m/b BOSANKA Sagrađen u Brodogradilištu Split 1967. godine. BT 16.955 NT 10.403 DWT 26.300 Dužina preko svega: 186,95 metara. Najveća širina: 22,90 metara. Visina na sredini broda: 12,87 metara. Pogonski stroj: FIAT B757S od 7.721 kW. Najveća brzina: 14,5 nM. Preuzet u flotu od Brodogradilišta Split dana 27.03.1967. godine. Prodan 15.07.1989. g. firmi „La Paloma Navigation“ iz Liberije. Baleta Miljenko, zapovjednik; Lasica Petar, I. časnik palube; Jančić Ivan, II. časnik palube; Šišina Pero, III. časnik palube; Marijani Petar, RTG; Babarović Pavao, upravitelj stroja; Uršić Vladimir, I. časnik stroja; Kljunak Mato, II. časnik stroja; Marčinko Mario, III. časnik stroja; Njirić Dominik, III. časnik stroja; Beroš Ivan, vođa palube; Begonja Ivo, kormilar; Cvjetković Boris, kormilar; Legac Ante, kormilar; Pleština Ðuro, kormilar; Silić Mate, kormilar; Dolina Ivo, mornar; Milošević Ivo, mornar; Peroš Boško, vođa stroja; Bonačić Nikola, električar; Torić Miho, mehaničar; Grgurinović Ivica, mazač; Silić Mate, mazač; Tudeško Mato, mazač; Musladin Mato, čistač; Stevović Borivoje, čistač; Sladić Ante, I. kuhar; Smojver Vilko, II. kuhar; Vlahović Ivo, I. konobar; Protić Armenijo, II. konobar; Glavan Veljko, kadet; Stjepović Marko, kadet; Rimac Ilija, vježbenik stroja; Čerkić Zdravko, mladić sobe; Seko Vlaho, mladić kuhinje. Urednički kolegij: Dubravko Cota (glavni urednik), Mato Bajo, Dubravko Kaminski, Tonći Miloslavić, Željan Petrić, Ivica Šurković, Edo Taslaman i Goran Žagar, Design: m&m Fotografije: Atlantska plovidba, Lektor i korektor: Mirjana Kaznačić, Tisak: Tiskara ALFA-2, Dubrovnik, Naklada: 1.900, Predsjednik Uprave: kap. Pero Kulaš PRVA POSADA BRODA BOSANKA – ožujak 1967. godine 35 2013. Čestit Božić i sretna nova godina ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. www.atlant.hr dubrovnik.hilton.com www.hotel-lapad.hr ATLANTAGENT d.o.o. [email protected] ATLANT PUTNIČKA AGENCIJA d.o.o. www.atlanttravel.hr www.laus.cc bulletin Atlant www.atlant.hr
© Copyright 2024 Paperzz