bulletin Atlant ISSN 1332-4594 25 27 srpanj 2011. Razgovor s novim predsjednikom Uprave Atlantske plovidbe d.d. Nova poslovno stambena zgrada Parobrod "Pčela" Reportaža sa m/b "Atlant Regine" Polaganje kobilice u Kini Poštovani čitatelji! „Bez obzira što su se tijekom poslov- u kolovozu ove godine, još jednom „Kupnja novih brodova završetkom ne godine putem zakonski propisa- uz zaslužena priznanja dosadaš- ovog ciklusa obnove neće stati“. nih izvješća ili pak čestim istupima njem i dugogodišnjem predsjedniku u javnosti, a i putem društvenog Pred preuzimanje sedam prinova u Uprave kap. Anti Jerkoviću i njego- biltena, dioničari i šira javnost de- našu flotu voditelj projekta gradnje vim suradnicima, kao i pomorcima taljno obavještavali o događanji- brodova i novi član Uprave za ru- i drugim zaposlenicima Atlantske ma u Društvu te o financijskim i kovođenje brodovima, Marin Ma- plovidbe. Ne zaboravljamo, njegova poslovnim izvješćima i planovima, tana, u (već!) desetom nastavku, je ideja i pokretanje Atlant bulletina ipak je posebno zadovoljstvo na piše o novogradnjama Atlantske prije četrnaest godina. plovidbe. Posve očekivano, u ovom, 27. bro- Uvodno najavljujemo i tradicional- ju, naš sugovornik je novi pred- no predstavljanje jednog našeg bro- sjednik Uprave Atlantske plovidbe da, to je ATLANT REGINE. kraju godine rezimirati rezultate poslovanja, naročito stoga što se unatoč općim recesijskim kriterijima i još uvijek nedovoljno oporavljenoj svjetskoj ekonomiji, polučeni rezultati mogu ocijeniti uspješnim i zadovoljavajućim“. kap.Pero Kulaš, koji je posljednjih godina bio i član našeg Uredničkog kolegija. Prenosimo njegove najvažnije poruke: To je naznačeno na početku Izvještaja Uprave o financijskom položaju i analizi rezultata poslovanja Atlant- U kolumni „Nepoznate pomorske stranice“ uvijek vrijedni Marijan Žuvić piše o „Pčeli za sva vremena“, najslikovitijem parobrodu pod „Kvalitetni i vjerni pomorci bili su i stijegom Atlantske plovidbe. ostat će snaga Atlantske plovidbe“. ske plovidbe za razdoblje od I. do „Prolaz magične brojke od milijun XII. mjeseca 2010., što će se potvr- tona nosivosti svrstat će nas u red diti i na Glavnoj skupštini Društva respektabilnih svjetskih brodara“. Uredništvo UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK kap. PERO KULAŠ dipl.ing. predsjednik Uprave kap. PAVO ŠIŠEVIĆ dipl.ing. član Uprave za komercijalne poslove MARIN MATANA dipl.ing. član Uprave za rukovođenje brodovima mr. DUŠKO VLADOVIĆ-RELJA dipl.oecc. član Uprave za financijske poslove IVICA ŠURKOVIĆ, dipl.iur. član Uprave za pravne poslove NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK Predsjednik kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. MATO BAJO, dipl. ing., članovi: BOŠKO ERCEGOVAC, dipl. ing.; MIRJANA MEMED, dipl. oecc.; kap. LUKO ŠOLETIĆ, dipl.ing. i GORAN ŽAGAR, ing. 2 Razgovor kap.PERO KULAŠ, predsjednik Uprave Atlantske plovidbe U susret 50.obljetnici Atlantske plovidbe, krajem 2004. godine, u Atlant bulletinu objavili smo razgovor s našim pomorcima. Umirovljenicima. Uz naslov „36 mjeseci bez iskrcaja“. Naši sugovornici bili su, predstavili smo ih abecednim redom, Ivica Košta, Pero Kraljević, Ðuro Kulaš i Zdenko Šperanda. Vaš otac Ðuro završio je tada razgovor ovim riječima: „Djeca isto navegavaju. Tradicija se nastavlja“. I još: „Atlantsku vode ljudi koji su bili na brodu. Kapetani, makinisti. I to će uvijek biti tako. U Atlantskoj je to u tradiciji. Od kako je osnovana. Ljudi koji su bili na brodu i znaju sve o brodu.“ Jednom sam negdje pročitao da je brod kao mala država. Poštovanje hijerarhije i iskustvo upravljanja, koje kao kapetan i časnik steknete na brodu, prenosivo je i na veće sustave, tako da je tradicija vođenja Atlantske plovidbe od strane ljudi koji imaju pomorsko iskustvo ne samo logičan već bih rekao i prijeko potreban slijed događanja. Navegavali ste na brodovima Atlantske plovidbe od 1992. do 2001.godine, kada prelazite u Glavni ured Atlantske plovidbe. Pomoćnik ste predsjednika Uprave kap. Ante Jerkovića dvije i pol godine, do 1. siječnja 2011.godine i odluke Nadzornog odbora o izboru predsjednika i članova Uprave Društva u novom sazivu. Točno. Navegavao sam do 2001. godine kada prelazim u glavni ured Atlantske plovidbe, i to u Komercijalni odjel. Počeo sam kao pomoćnik šefa operative, nakon čega jedno kraće vrijeme radim u svojstvu šefa Kadrovskog odsjeka. Od 2005. godine zaposlen sam na poslovima ugovaranja brodova, a od 2008. kao pomoćnik predsjednika Uprave. U ovom radoblju od 9 godina proveo sam i neko vrijeme na usavršavanju u inozemstvu, kroz razna školovanja i izobrazbe kao i praktični dio rada kod naših dugogodišnjih poslovnih partnera, od brokera i osiguravatelja, pa do bankarskih institucija. Ovaj dio karijere smatram osobito važnim zbog stečenog iskustva i brojnih ostvarenih kontakata koji su iznimno važni u pomorskom poslovanju. Kako sam već prije isticao, iako danas uživamo u prednostima modernih tehnologija koje nam omogućavaju brzu i točnu komunikaciju, mi još uvijek vjerujemo da osobni kontakt i čvrsti stisak ruke znače više od svih elektronskih poruka. Najmlađi ste predsjednik Uprave. Ili direktor, u 56 godina postojanja Atlantske plovidbe. Izabran u 39-oj godini. Umjesto dugogodišnjeg predsjednika Uprave kap.Ante Jerkovića, koji je u posljednjih 16 godina bio prvi u upravljanju suvremeno organiziranom, poslovno uspješnom Atlantskom plovidbom i kako je kap.Ante Jerković ponavljao „prepoznatom i visoko cijenjenom na tržištu“. Naravno da nakon dugogodišnjeg iznimno uspješnog upravljanja kap. Jerkovića nije lako sjesti u „vruću“ fotelju. Ipak je sam čin preuzimanja tvrtke, zbog pripreme koja je trajala dvije i pol godine, prošao prilično bezbolno i rezultirao preuzimanjem posla „u hodu“. Atlantska plovidba je zadržala kontinuitet poslovanja i poziciju koju je imala na svjetskom tržištu. Sljedeći zadatak nove Uprave jest tu poziciju pokušati dodatno ojačati. Novi ste predsjednik Uprave Društva, kada će, najkasnije u 2012.godini, dubrovački brodar imati najmlađu flotu po starosti, sa sadašnjih 8,45 godina na 6 godina. Prvi put i s preko milijun tona nosivosti. Sa 7 novih brodova na Dalekom istoku. U Kini i Južnoj Koreji. I u programu vrijednom preko 250 milijuna dolara. 3 Pero Kulaš rođen je 23. srpnja 1971 u Dubrovniku, po zvanju je diplomirani inžinjer pomorskog prometa i kapetan duge plovidbe. Svoju profesionalnu karijeru započinje 1992. godine kao pripravnik poručnika trgovačke mornarice na brodovima „Atlantske plovidbe“ gdje i plovi cijelo vrijeme u zvanjima 3., 2., i 1. časnika palube, sve do 2001. godine. Iste godine prelazi u Glavni Ured gdje radi na poslovima pomoćnika šefa komercijalne operative, šefa kadrovskog odsjeka i pomoćnika šefa charteringa. Tijekom 2004. i 2007. godine usavršava se u struci u Monaku, Antwerpenu i Londonu, kod inozemnih partnera Atlantske plovidbe (Sogem, ACS, Howe Robinson, DNB NOR Bank, Ince & Co. Law Firm, UK P&I Club). Certificirani je ISO 9001:2000 Lead Auditor, a na Lloyds Maritime Academy stekao je diplomu Ship Manager. Od 2005. član je Nadzornog odbora Atlantske pomorske agencije d.o.o., a od 2008. godine i zamjenik predsjednika Nadzornog odbora Grand Hotel Imperial d.d. Od 1. srpnja 2008. godine obavlja dužnost pomoćnika Predsjednika Uprave Atlantske Plovidbe d.d. 4 Prolaz magične brojke od 1 mil. tona nosivosti svrstat će nas u red respektabilnih svjetskih brodara. Međutim, mi na toj brojci ne mislimo stati. U budućnosti vidimo narudžbe novogradnji u kontinuiranom slijedu, jedna ili dvije novogradnje svako određeno vremensko razdoblje. Dakle, kupnja novih brodova završetkom ovog ciklusa obnove neće stati. Uvijek ističem da i loše tržišne situacije donose sa sobom i određene prilike. Pomorci su i dalje i uvijek na prvom mjestu. Prošla godina i u Izvještaju Uprave o financijskom položaju i analizi rezultatima poslovanja ocijenjena je, uglavnom, dobrom za Atlantsku plovidbu. Točno, kvalitetni i vjerni pomorci bili su i ostat će snaga Atlantske plovidbe. Mi ćemo i dalje nastaviti s politikom zapošljavanja hrvatskih pomoraca na našim brodovima. Moram ovdje istaknuti da će naglasak u ovom smjeru biti na kvaliteti i stručnosti tako da nećemo prezati ni od ukrcavanja strane posade, ukoliko na hrvatskom tržištu ne budemo mogli naći dovoljno kvalitetnog pomorskog kadra. Ne sjedimo skrštenih ruku, pokušat ćemo novim načinima stipendiranja i motiviranja iznadprosječnih đaka i studenata osigurati najbolje ljude kao zalog za budućnost. Što se tiče financijskog rezultata za 2010. on je ocijenjen dobrim u danim uvjetima tržišta. Pomorski dio poslovanja bio je u skladu s očekivanjima dok su ostale djelatnosti (hotelijerstvo i avio prijevoz) polučile određeni gubitak te na taj način umanjile konačnu dobru sliku Grupe. Međutim, tek donekle ste zadovoljni rezultatima nebrodarskih poslova u Atlantskoj plovidbi. Pa, i u hotelijerstvu. S obzirom na recesijske godine i unatoč određenim, rekao bih manjim gubicima, moramo biti zadovoljni rezultatima polučenim u hotelijerstvu. Hotel Lapad radi i ostvaruje rezultate iznad svih očekivanja, dok je Hilton Imperial poslovično dobar u kontroli upravljanja troškovima te ima daleko najbolje pokazatelje od svih hotela s pet zvjezdica na našem području. Je li gubitak od gotovo 20 milijuna kuna u djelatnosti zračnog prometa razlog za važne odluke o tvrtki Dubrovnik airline? Sam navedeni gubitak nije bio osnovni razlog izlaza iz vlasničke strukture tvrtke Dubrovnik Airline. Ocijenili smo da više nemamo poslovnog interesa sudjelovati u ovoj grani industrije, dakle, pojednostavljeno rečeno, nismo više vjerovali u taj projekt. Prošle recesijske godine potaknule su nas na pojačano razmišljanje o budućnosti te smo nakon pomne analize zaključili da nismo spremni na sebe dalje preuzimati visoki rizik poslovanja avio prijevoza u vrlo konkurentnom okruženju koje vlada u ovoj industriji. Marina u gruškom akvatoriju ispred Hotela Lapad? Naša je želja za ostvarenje tog projekta neupitna. Čini se da se konačno približavamo trenutku kad će se skorim očekivanim prihvaćanjem UPU-a Gruškog akvatorija stvoriti preduvjeti za početak realizacije projekta marine. Marina u Gruškom akvatoriju donijela bi Dubrovniku, kao značajnoj mediteranskoj turističkoj destinaciji, kvalitetu više. Grand hotel Lopud? Kažu, valjda je Atlantska plovidba odustala od njegove obnove. Atlantska Plovidba nije odustala od obnove Grand hotela Lopud, već je realizacija tog projekta usporena recesijskim godinama jer ipak moramo prvenstveno voditi računa o „core bussinesu“ koji nam još uvijek čini preko 70% poslovanja Grupe. Atlantska plovidba je bila i uvijek će ostati pomorska tvrtka te ne možemo tu našu osnovnu djelatnost ugrožavati ostalim projektima. S obzirom na složenost procesa obnove kao i projekta u cjelini, ocijenili smo da nam je u ovom trenutku potreban pouzdan i siguran partner. Njega smo pronašli u Anker grupi, vlasniku susjednog Hotela Lafodia. Razgovori su započeti, mogućnost suradnje na oživljavanju Grand hotela Lopud je izgledna, ali svi skupa moramo biti strpljivi jer prije samog procesa obnove moramo učiniti niz predradnji u što je uključeno i ispitivanje relevantnog tržišta s obzirom da govorimo o hotelu vrlo visoke usluge i kategorizacije. -U završnoj su fazi pripreme za izgradnju poslovno-stambene zgrade Atlantske plovidbe u Gružu, kod Jugovog bazena. Tako je. Uskoro očekujemo dobivanje potvrde za glavni projekt te završetak izrade izvedbenog projekta i troškovnika nakon čega bismo krenuli u završnu fazu odabira glavnog izvođača radova. Moglo bi se reći da bi gradnja mogla započeti negdje u kasnu jesen, a svakako, nadamo se, do kraja ove godine čime bi davna želja za izgradnjom ove zgrade, koja živi još od 1980-ih godina, bila ispunjena. 5 Izvještaj predsjednika Uprave za 2010. godinu dioničarima Atlantske plovidbe d.d. B ez obzira što su se tijekom promatrane poslovne godine putem zakonski propisanih izvješća ili pak čestim istupima u javnosti, a i putem društvenog biltena, dioničari i šira javnost detaljno obavještavali o događanjima u Društvu, te o financijskim i poslovnim izvješćima i planovima, ipak je posebno zadovoljstvo na kraju poslovne godine rezimirati rezultate poslovanja, naročito stoga što se unatoč općim recesijskim kretanjima i još uvijek nedovoljno oporavljenoj svjetskoj ekonomiji, polučeni rezultati mogu ocijeniti uspješnim i zadovoljavajućim. Nakon svjetskog financijskog sloma u četvrtom kvartalu 2008. godine, 2009. godina protekla je uglavnom u naporima vodećih država svijeta da financijskim intervencijama u dotad nezamislivim iznosima u tisućama milijardi dolara, prvenstveno u bankarski, a zatim izravno i u realni sektor, da pokušaju stabilizirati svoja gospodarstva, povratiti izgubljena radna mjesta i barem djelomično podići znatno ugroženi opći životni standard. Po svemu sudeći, vodeća svjetska gospodarstva u tome su uglavnom uspjela, tako da je 2010. 6 godina protekla u relativno stabilnim gospodarskim kretanjima, uz manje „ekscese“ pojedinih prezaduženih zemalja. Takva gospodarska kretanja izravano su utjecala i na svjetsko brodarstvo, možda ponajviše u segmentu suhih rasutih tereta (što je inače osnova poslovanja Atlantske plovidbe d.d.) jer je došlo do značajnog porasta prijevoza baznih tereta, odnosno opsega svjetske robne razmjene u 2010. godini za gotovo 12%! 2010. godina može se u cijelosti ocijeniti dobrom za brodare iako je kraj godine (studeni i prosinac) pokvario ovaj dobar dojam. Pozitivna ocjena može se dati uglavnom iz razloga što najveći broj ugovorenih novogradnji, koje su naručene prije kolapsa 2008. godine, zbog odgađanja nije još isporučena što će se uglavnom dogoditi u 2012. dijelom i u 2013. godini iz čega se može zaključiti da će te dvije godine biti poslovno teške. Tijekom 2010. godine nije bilo nikakvih promjena u floti. Društvo je započelo i završilo godinu s istim brojem brodova i s istom tonažom, tj. s 19 brodova i 812.808 tona nosivosti. Premda je čitava flota jednu godinu starija, starost još uvijek iznosi zavidnih 8,45 godina. S takvim sastavom flote Grupa Atlantska plovidba ostvarila je ukupni prihod od 893,5 milijuna kuna, što je 12,25% više nego godinu ranije. U toj strukturi prihoda najviše je i očekivano sudjelovalo brodarstvo s ukupnim prihodom od 616,5 milijuna kuna ili povećanjem od 13,28%, odnosno u tom segmentu ostvarena je čista dobit od 64,166 milijuna kuna naprema gubitku od 20,9 milijuna godinu dana ranije. Segment hotelijerstva također je povećao prihod u odnosu na 2009. godinu i to za 3,67% što je rezultiralo i sa više od jednog milijuna manjeg gubitka nego 2009. godine. Relativno veliki porast prihoda od 12,33% ostvarila je i djelatnost zračnog prijevoza, no to povećanje prihoda nije moglo spriječiti povećani konačni gubitak na gotovo 20 milijuna kuna. Dvije agencije - lučka i putnička - poslovale su izuzetno dobro i pozitivno, no brojevi nisu od većeg utjecaja na poslovanje Grupe. Nakon konsolidiranih rezultata svih nabrojenih djelatnosti, dolazimo do konačne čiste dobiti Grupe od 39,55 milijuna kuna ili nešto više od 7 milijuna dolara. Kako je već rečeno, tijekom 2010. godine nije bilo nikakvih promjena u sastavu i nosivosti flote, no neki se događaji ipak moraju posebno spomenuti. Tako je koncem veljače prošle godine potvrđen ugovor o izgradnji tri broda tipa Supramax nosivosti od po 58.000 tona u južnokorejskom brodogradilištu STX, a koncem ožujka potpisan je u Dubrovniku ugovor za gradnju dva dodatna nova broda tipa Panamax od 79.800 tona s kineskim brodogradilištem JEHI. Osnaženjem tih ugovora u gradnji imamo 7 brodova ukupne nosivosti od 493.200 tona, u vrijednosti od oko 282 milijuna dolara. Od toga iznosa naš je gotovinski udio od 105 milijuna dolara, a ostatak je osiguran kreditima dvaju naših tradicionalnih bankarskih partnera. Prvi od ovih 7 brodova trebao bi biti isporučen koncem 2011. godine, a ostalih 6 do listopada 2012. godine. I pored moguće pro- daje ponekog od brodova starije generacije nedvojbeno je da će Atlantska plovidba tijekom 2012. godine prijeći magičnu nosivost od milijun tona! Reviziju naših financijskih izvještaja već osamnaestu godinu za redom obavlja splitska revizijska tvrtka LIST d.o.o. Ona je prije pet godina osnažena jednom od vodećih svjetskih big four revizijskih kuća Deloitte. Revizije su rađene prema međunarodnim računovodstvenim i financijskim standardima kako bi mogle biti predočene našim inobankama vjerovnicima i, što je najvažnije, našim dioničarima. Bez obzira na činjenicu što poslovanje Atlantske plovidbe gotovo i nema dodirnih točaka s problemima hrvatskog gospodarstva, dionica Atlantske plovidbe izlistana na Zagrebačkoj burzi ipak dijeli sudbinu hrvatskog tržišta vrijednosnih papira i općih trendova na burzi. Prema kretanjima dionice tijekom godine njezina vrijednost i žilavost manifestira se u činjenici da je manje-više stalno među prvih 10 istrgovanih dionica na Zagrebačkoj burzi. Usprkos relativno vidljivom, premda još uvijek nedovoljnom oporavku najvećih svjetskih gospodarstava, činjenica da u sljedeće dvije godine preostaje još ogroman broj neisporučenih novogradnji, mora nas upućivati na krajnji oprez u poslovnom ponašanju. Veliki broj novogradnji preplavit će tržište, a to može imati dodatni negativni pritisak na vozarine, odnosno na lošije poslovne rezultate. Atlantska plovidba je čvrsto uvjerena, a to je uostalom u više navrata već i dokazala, da se zna i može nositi s teškoćama na tržištu, naročito stoga što će joj 7 novih brodova (uz moguću prodaju ponekog starijeg) podići razinu kvalitete usluga, a time i opće konkurentnosti na tržištu. 7 Ivica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva Vijesti IZ DRUŠTVA Od posljednjeg broja Atlant bulletina zabilježene su sljedeće važne vijesti iz života i rada Društva: PROSLAVA 55. GODIŠNJICE DRUŠTVA PRODAJA m/b GUNDULIĆ i m/b GETALDIĆ Kini gdje smo preuzeli m/b Zagreb i m/b Miho Pracat. Sukladno odlukama Uprave i Nadzornog odbora Društva sklopljena su dva ugovora o prodaji brodova i to za m/b Gundulić i m/b Getaldić. Oba su broda prodana istom kupcu iz Velike Britanije. S obzirom na obveze brodogradilišta prema klasifikacijskim društvima i međunarodnim organizacijama bilo je potrebno donijeti odluku o budućim imenima tih novogradnji radi prijave nadležnima. Uprava Društva odlučila je da će imena novogradnji u NR Kini biti redom: AP Argosy, AP Jadran, AP Konavle i AP Pelješac, a novogradnji u Južnoj Koreji AP Astarea, AP Slano i AP Ston prema redoslijedu njihovog dovršetka i primopredaja Društvu. Radi se o dva starija broda "blizanca" iz flote Atlantske plovidbe. M/b Getaldić je sagrađen 1996.g., a m/b Gundulić 1997.g. U floti Atlantske plovidbe d.d. m/b Getaldić je od 23.12.2004.g. a m/b Gundulić od 29.03.2005.g. Još u prethodnom broju Bulletina, s nešto većim tekstom o povijesti Atlantske plovidbe d.d., najavili smo proslavu 55. godišnjice postojanja i rada. Proslava je održana 15. prosinca 2010.g., u našim prostorijama uz druženje poslovodstva Atlantske i svih tvrtki kćeri s predstanicima medija i radnicima Društva. Posebno je svečana bila dodjela tradicionalne nagrade “Dobro more” zaslužnim pomorcima i radnicima Atlantske plovidbe d.d. za 30 godina njihovog neprekidnog rada u Društvu. Proslava je bila svečana, ali i skromna s obzirom na prilike u kojima živimo i radimo. 8 U skladu sa sklopljenim ugovorima o prodaji, prvo je dana 14. travnja 2011.g. kupcu predan m/b Gundulić u kineskoj luci Rizhao, a m/b Getaldić je istom kupcu 4. svibnja 2011.g. u američkoj luci Houston. DODJELA IMENA NOVOGRADNJAMA DRUŠTVA Redoviti čitatelji Bulletina su upoznati s velikim investicijskim ciklusom gradnje novih brodova Društva. Tri se grade u brodogradilištu STX u Južnoj Koreji, u onom istom brodogradilištu u kojem je Društvo naručilo m/b Libertas i m/b Imperial, a još četiri u brodogradilištu JEHA u NR Oni koji dulje prate brodove Atlantske plovidbe d.d. primijetit će da su neka od tih imena već imali neki naši bivši brodovi, pa i više njih. No, neka od imena pojavljuju se po prvi put, npr. Argosy i Astarea. Neka smo imena „ponovili“ zbog dobrih iskustava s brodovima koji su ta imena nosili ranije, i da bismo dodjelom lokalnih imena počastiti pojedina mjesta, gradiće i otoke iz bliske dubrovačke okolice koja su dala veliki broj pomoraca u povijesti Društva. POSTAVLJANJE KOBILICE NOVOGRADNJE U KINI Dana 7. travnja 2011.g., u 10,45 sati po lokalnom vremenu, u brodogradilištu JEHI u NR Kini postavljena je kobilica za novogradnju Atlant- ske plovidbe d.d. pod brojem JEHI08C-003, odnosno IMO brojem 9511258. Nakon dovršetka i primopredaje taj brod će ploviti pod imenom m/b AP ARGOSY. hodnu suglasnost Nadzornog odbora, sklopila ugovor o prijenosu svih svojih poslovnih udjela u trgovačkom društvu Dubrovnik Airline d.o.o. Odluka o prijenosu (prodaji) svih svojih poslovnih udjela u tom trgovačkom društvu donesena je jer Uprava Društva smatra da više ne nalazi poslovni ni ekonomski interes u toj djelatnosti. DONACIJA SVEUČILIŠTU U DUBROVNIKU On je prvi od četiri ugovorene novogradnje u istom brodogradilištu, a sve su one identični brodovi za prijevoz rasutih tereta, s dvostrukom oplatom i dodatno ojačani za plovidbu zaleđenim morem. Inače, sve te novogradnje bit će „blizanci“ brodova m/b Zagreb i m/b Miho Pracat koje je Atlantska plovidba d.d. već izgradila u istom brodogradilištu. PRODAJA POSLOVNIH UDJELA U DUBROVNIK AIRLINE d.o.o. Početkom travnja ove godine Uprava Atlantske plovidbe d.d. je, uz pret- „Polaris“ obuhvaća dva vježbenička mjesta sa simulacijom integriranog zapovjedničkog mosta različitih tipova brodova u stvarnom vremenu s vjernim manevarskim karakteristikama odabranih brodova, a omogućuje simulaciju plovidbe i manevriranje u raznim svjetskim lukama i morima u različitim hidrometeorološkim uvjetima. DODJELA STIPENDIJA NADARENIM UČENICIMA Sukladno višedesetljetnoj tradiciji bliske suradnje Atlantske plovidbe d.d. i srednje Pomorsko tehničke škole u Dubrovniku, te Sveučilišta u Dubrovniku, u kojoj je Atlantska plovidba zbog važnosti kvalitetnog obrazovanja pomoračkog kadra, uvijek činila sve što je mogla da pomogne te cijenjene obrazovne institucije. Uz prethodnu vijest dodajmo da će Uprava Atlantske plovidbe, počev od početka sljedeće nastavne godine (rujan 2011.), dodjeljivati stipendije nadarenim učenicima 4. razreda Pomorsko-tehničke škole, te studentima pomoračkih zvanja na Sveučilištu u Dubrovniku kao poticaj za ostvarenje boljih rezultata u stjecanju znanja. Posljednja donacija dana je da se nabavi novi navigacijski simulator „Polaris“ za potrebe Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku. Simulator proizvodi norveški proizvođač Kongsberg, najpoznatiji svjetski proizvođač takvih aparata. Vrijednost donacije je oko 810.000 kuna. Broj stipendiranih učenika odredit će se na početku svake nastavne godine, sukladno potrebama Društva, i prema kvaliteti potencijalnih kandidata za stipendiju. Stipendistima će, po završetku njihovog školovanja, biti osigurano radno mjesto na brodovima Društva. Dodjelom ovih stipendija dugoročno će se osiguravati najkvalitetniji pomorački kadar, a učenicima i studentima, odnosno njihovim roditeljima, znatno olakšati školovanje u materijalnom smislu. kap. Pero Kulaš, predsjednik Uprave, Atlantske plovidbe d.d. i prof. dr. Mateo Milković, Rektor Sveučilišta u Dubrovniku 9 A N TI PŠ U SK Na temelju odluke Uprave dioničkog društva „Atlantske plovidbe“ Dubrovnik, Od Svetoga Mihajla 1 (u daljnjem tekstu: „Društvo“) donesene na 14. sjednici IV. saziva održanoj dana 27. lipnja 2011.g., sukladno odredbi iz članka 65. stavak 2. Statuta Društva, objavljuje se POZIV za redovitu Glavnu Skupštinu Društva I. Redovita Glavna Skupština Društva održat će se u utorak, 16. kolovoza 2011.g., s početkom u 18,00 sati u sjedištu Društva, u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1 (velika dvorana). II. Za sazvanu redovitu Glavnu Skupštinu utvrđuje se slijedeći Dnevni red: Otvaranje Skupštine i podnošenje Izvješća Povjerenstva za utvrđivanje valjanosti prijava i ispuštenih punomoći te prijavljenih i nazočnih glasova na sazvanoj Skupštini; Izbor dva brojača glasova; Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2010. godini; Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2010. godini; Izvješće revizora za 2010. godinu; Donošenje odluke o usvajanju Godišnjeg obračuna za 2010. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim); Donošenje odluke o raspodjeli dobiti iz poslovanja Društva u 2010. godini; Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Upravi Društva; Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Nadzornom odboru Društva; Donošenje odluke o opozivu člana Nadzornog odbora Društva; Donošenje odluke o izboru člana Nadzornog odbora Društva; Donošenje odluke o izboru članova Nadzornog odbora Društva za naredno mandatno razdoblje (koje započinje 01. siječnja 2012. godine); Donošenje odluke o izboru revizora Društva za 2011. godinu; Izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica; Donošenje odluke o davanju suglasnosti Upravi Društva za sklapanje pravnog posla stjecanja vlastitih dionica Društva; Informacije Uprave o važnijim događajima u Društvu. III. Temeljem odredbi Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor ističu i objavljuju prijedloge Odluka po pojedinim točkama dnevnog reda sazvane Skupštine: AD-2 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Za brojače glasova se izabiru Goran Žagar i Nikša Kelez. AD-3 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Usvaja se Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2010. godini. AD-4 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Usvaja se Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2010. godini. AD-5 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Usvaja se Izvješće revizora o poslovanju Društva u 2010. godini. AD-6 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Usvaja se Godišnji obračun Društva za 2010. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim), koji se prilažu uz ovu odluku s kojom čine sastavni dio. AD-7 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Utvrđuje se da dobit nakon oporezivanja iskazan u Računu dobiti i gubitka Atlantske plovidbe d.d. za 2010. godinu iznosi 30.074.105,44 Kuna, koja se prenosi u slijedeću poslovnu godinu. AD-8 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Utvrđuje se da je Uprava upravljala Društvom i obavljala poslove Društva u 2010. godini u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima Uprave daje razrješnica-odobrenje za rad. AD-9 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Utvrđuje se da je Nadzorni odbor Društva u 2010. godini obavljao sve svoje dužnosti u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima Nadzornog odbora daje razrješnicaodobrenje za rad. AD-10 Nadzorni odbor Društva predlaže Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Opoziva se gospodin Zdravko Zrinušić iz članstva Nadzornog odbora Društva. AD-11 Nadzorni odbor Društva predlaže Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Za člana Nadzornog odbora Društva se izabire gospodin Boris Rozić, iz Zagreba, Bratstvo I 19, OIB 75498488593, JMBG 2303968330101, čiji će mandat trajati do isteka mandata opozvanog člana Nadzornog odbora Društva – gospodina Zdravka Zrinušića. U skladu sa člankom 281. st. (1) Zakona o trgovačkim društvima, ovim se putem dostavljaju podaci o članstvu gospodina Borisa Rozića u drugim nadzornim odborima drugih društava i tijela u zemlji i inozemstvu i to na dan objave ovog poziva u trgovačkom društvu NEVA d.o.o. AD-12 Nadzorni odbor Društva predlaže Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Za članove Nadzornog odbora Društva u slijedećem mandatnom razdoblju (koje započinje 01. siječnja 2012. godine) se izabiru: Niko Bratoš, iz Dubrovnika, Andrije Hebranga 20, OIB 08282117735, JMBG 2612944381506; Ante Jerković, iz Mokošice, Lozica 79, OIB: 58263488058; JMBG: 1411944381507; Vlaho Lonza, iz Dubrovnika, Od Svetoga Mihajla 5, OIB OIB: 41641954033, JMBG 2609944381505; Želimir Uskoković, iz Dubrovnika, Pridvorska 1, OIB: 27190032222, JMBG 2511943381528;; Antun Šeparović, iz Dubrovnika, Iva Vojnovića 35, OIB: 10966259799 JMBG 1909947381514; Boris Rozić, iz Zagreba, Bratstvo I 19, OIB 75498488593, JMBG 2303968330101; i Boško Ercegovac, iz Zagreba, Božidara Magovca 109, OIB 83003254045, JMBG 0410968381311. U skladu sa člankom 281. st. (1) Zakona o trgovačkim društvima, ovim se putem dostavljaju podaci o članstvu imenovanih u drugim nadzornim odborima drugih društava i tijela u zemlji i inozemstvu i to kako slijedi: Niko Bratoš (član Nadzornog odbora Jadrolinije d.d.); Ante Jerković (predsjednik Nadzornog odbora Grand Hotel Imperial d.d., tvrtke kćeri Atlantske plovidbe d.d.); Vlaho Lonza (predsjednik Nadzornog odbora Atlantske pomorske agencije d.o.o., tvrtke kćeri Atlantske plovidbe d.d.); Želimir Uskoković (nije član niti jednog Nadzornog odbora); Antun Šeparović (nije član niti jednog Nadzornog odbora); Boris Rozić (član Nadzornog odbora Neva d.o.o.); i Boško Ercegovac (nije član niti jednog Nadzornog odbora). AD-13 Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Za revizora Društva u 2011. godini se izabire revizor „LIST“ d.o.o., Split. AD-14 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Prima se na znanje i prihvaća Izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica koji glasi: „Na redovnoj Glavnoj skupštini Atlantske plovidbe d.d., održanoj dana 24. lipnja 2010. g. donesena je odluka kojom se Upravi Društva daje ovlaštenje za stjecanje vlastitih dionica Društva. Uprava Društva nije koristila dato ovlaštenje odnosno nije stjecala vlastite dionice Društva.“ AD-15 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Na temelju čl. 233. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (“Narodne novine” br. 111/93., 34/99., 52/00., 118/03. i 107/07; dalje: Zakon), Glavna skupština ATLANTSKA PLOVIDBA dioničko društvo Dubrovnik, donosi ODLUKU O DAVANJU OVLAŠTENJA UPRAVI ZA STJECANJE VLASTITIH DIONICA I. Daje se suglasnost Uprave Atlantske plovidbe d.d. za stjecanje vlastitih dionica Društva serije A, nominalne vrijednosti 300,00 kn, bez daljnjih posebnih suglasnosti Glavne skupštine i to putem jedne ili više kupovina pod slijedećim uvjetima: a) ukupno broj dionica stečenih temeljem ove Odluke, zajedno s vlastitim dionicama koje Društvo već ima, ne smije prijeći 10% (deset posto) temeljnog kapitala Društva; b) Uprava treba stjecati vlastite dionice u pravilu na organiziranom tržištu vrijednosnih papira; c) Uprava može za stjecanje vlastitih dionica platiti cijenu koja ne smije biti veća od iznosa prosječne zaključne cijene dionice Društva na Zagrebačkoj burzi d.d. postignute u deset trgovinskih dana koji su prethodili danu kupnje; d) Uprava može dionice stjecati i mimo organiziranog tržišta ukoliko su uvjeti kupnje i plaćanja u tom slučaju znatno povoljniji za Društvo; e) prilikom svakog stjecanja Uprava je dužna rasporediti potrebne rezerve za vlastite dionice sukladno odredbama članka 220. st. 1. toč. 3. i članka 233 st. 4. Zakona o trgovačkim društvima. II. Uprava je dužna o stjecanju vlastitih dionica i svim činjenicama vezanim uz to izvjestiti prvu slijedeću Glavnu skupštinu. III. Ova odluka stupa na snagu i primjenjuje se s danom donošenja, a vrijedi 18 (osamnaest) mjeseci. IV. Na Glavnoj Skupštini Društva mogu sudjelovati samo dioničari koji su upisani u knjigu dionica Društva do 10. kolovoza 2011. godine i koji su se valjano prijavili (osobno ili poštom preporučeno) za sudjelovanje u radu Glavne Skupštine i to na prijavnom mjestu u sjedištu Društva u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva, i to u razdoblju od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do zaključno 10. kolovoza 2011. godine, svakog radnog dana (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati. Dioničari mogu opunomoćiti druge osobe da ih zastupaju na Glavnoj Skupštini Društva. Punomoći se izdaju u pisanom obliku, s posebnom oznakom da se punomoć daje za zastupanje na Glavnoj Skupštini Društva koja se održava dana 16. kolovoza 2011. godine, te s naznakom broja dionica kojima dioničar raspolaže. Ove punomoći moraju biti ovjerene od nadležnog državnog tijela (tijela uprave, suda, javnog bilježnika i sl.) ili od ovlaštene osobe u Društvu. Društvo omogućava dioničarima da, radi lakšeg sudjelovanja na Glavnoj skupštini Društva odaberu i opunomoće slijedeće osobe kao svoje punomoćnike: Tonći Miloslavić, OIB 17392747822; Nedjeljko Zelen, OIB 79795967066; Edo Taslaman, OIB 61584770189; Nikša Bjelokosić, OIB 64605000450; i Božo Stanić, OIB 08560377218; svi na poslovnoj adresi: Atlantska plovidba d.d., Od Svetoga Mihajla 1, 20000 Dubrovnik. Kao valjane punomoći za sudjelovanje na Glavnoj Skupštini Društva, smatraju se i opće (generalne) punomoći ovjerene od tijela uprave, suda, javnog bilježnika ili ovlaštenih osoba u Društvu. Obrazac punomoći se nalazi na internet stranici Društva (www.atlant.hr). Ovjeravanje punomoći od ovlaštenih osoba u Društvu čini se u radne dane (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati, u razdoblju od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do 10. kolovoza 2011. godine, u sjedištu Društva, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva. Dioničari koji su ovjerili punomoć kod državnog tijela (tijela uprave, suda ili javnog bilježnika) ili raspolažu valjanim općim (generalnim) punomoćima, dužni su takve punomoći dostaviti Društvu najkasnije do 10. kolovoza 2011. godine do 15,00 sati. Posebno se napominje da dioničari, koji se u rokovima označenim u ovom pozivu ne prijave za osobno sudjelovanje na Glavnoj Skupštini Društva ili koji ne dostave izdane punomoći, neće moći sudjelovati u radu sazvane Glavne Skupštine Društva. V. Prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj Skupštini Društva, kao i svi ostali skupštinski materijali u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima biti će stavljeni na uvid na navedenim mjestima za prijavljivanje ili dostave punomoći u sjedištu Društva, počev od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske pa do 16. kolovoza 2011.g., u radne dane (od ponedjeljka do petka) u vremenu od 09,00 do 15,00 sati. Prema odredbi članka 280. Zakona o trgovačkim društvima, prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj Skupštini Društva biti će objavljeni u broju 27 Atlant Bulletina – glasila Društva, koji će se dostaviti Dioničarima Društva. VI. U skladu sa člankom 277. st. (4) Zakona o trgovačkim društvima dioničari se izvještavaju da: - dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od dvadesetog dijela temeljnog kapitala Društva imaju pravo zahtijevati da se neki predmet stavi na dnevni red Glavne skupštine i da se taj njihov zahtjev objavi. Takav zahtjev mora imati obrazloženje i prijedlog odluke i mora se primiti u Društvu najmanje 30 dana prije održavanja Glavne skupštine pri čemu se u taj rok ne uračanava dan primitka zahtjeva u Društvu; - svaki dioničar ima pravo podnijeti protuprijedlog prijedlogu odluke Glavne skupštine koji je dala Uprava Društva uključivo i prijedlog dioničara za izbor člana nadzornog odbora ili imenovanja revizora društva. Takav zahtjev mora biti primljen u Društvu najmanje 14 dana prije održavanja Glavne skupštine (pri čemu nekorištenje ovim pravom nema za posljedicu gubitka prava na stavljanje protuprijedloga na Glavnoj skupštini Društva). Ukoliko se zahtjev podnese u navedenom roku, Uprava Društva će takav zahtjev dostaviti svim osobama navedenim u članku 281. Zakona o trgovačkim društvima osim u slučajevima iz članka 282. st. (2) i članka 283. Zakona o trgovačkim društvima; - svaki dioničar ima pravo tražiti da mu Uprava Društva na Glavnoj skupštini da obavještenja o poslovima Društva ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnom redu Glavne skupštine osim u slučajevima predviđenima u članku 287. st. (2) Zakona o trgovačkim društvima. ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. U PŠ TI Svaki dioničar, odnosno njegov zastupnik ili opunomoćenik, snosi troškove svog sudjelovanja u radu Glavne skupštine Društva. SK VIII. N A VII. Ovaj poziv za redovitu Glavnu Skupštinu objavit će se na oglasnoj ploči u sjedištu Društva, putem HINA-e, Narodnim novinama – službenom glasilu Republike Hrvatske, na internet stranicama Zagrebačke burze d.d. (www.zse.hr), na internet stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (www.hanfa.hr), na internet stranicama Društva (www.atlant.hr), u glasilu Društva (Atlant Bulletin, broj 27) i u dva lokalna tjednika. 11 Novogradnje Marin Matana, dipl. ing., član Upraveza rukovođenje brodovima Atlantske plovidbe X. nastavak NASTAVAK OBNOVE FLOTE ATLANTSKE PLOVIDBE D.D. K oncem 2010.g. ili točnije 24.09.2010. godine, kidanjem limova za prva dva iz serije od četiri broda tipa Panamax nastavljen je program obnove flote Atlantske plovidbe. Kobilica za prvi brod pod oznakom JEHI08C-03 postavljena je 7. travnja 2011. u novom suhom doku brodogradilišta. Četiri nova broda nosivosti 78.800 DWT bit će brodovi blizanci već izgrađenim brodovima Miho Pracat i Zagreb uz modifikacije neophodne za udovoljavanje novim IMO pravilima kao i poboljšanja u odnosu na prethodni projekt kako bi se otklonile manjkavosti uočene tijekom eksploatacije prva dva broda iz te serije. Nakon izgradnje brodovi će ploviti pod imenima: AP ARGOSY AP JADRAN AP KONAVLE AP PELJEŠAC BRODOGRADILIŠTE JES (Jiangsu Eastern Shipyard), Jingjiang, Kina Suradnja Atlantske plovidbe s brodogradilištem JES započela je još 2005. godine kada su potpisani ugovori za prva dva broda. To su trebali biti i prvi brodovi te veličine izgrađeni u ovom brodogradilištu kao i najveći brodovi uopće izgrađeni u brodogradilištima provincije Jiangsu. Da bi ispunili tako zahtjevne i ambiciozne ciljeve, čelni ljudi brodogradilišta morali su se upustiti u rješavanje cijelog niza tehnoloških i organizacijskih prepreka. Iskreno govoreći, a imajući u vidu stanje brodogradilišta prilikom prvog posjeta, tako zahtjevni planovi činili su se nemogućom misijom. Isporuka ova četiri broda očekuje se krajem 2011. i tijekom 2012. godine. Pored ovih novogradnja u Kini, planirano je i preuzimanje tri novogradnje iz korejskog brodogradilišta STX nosivosti 57.000 DWT. Primopredaja se očekuje tijekom 2012. godine. U istom brodogradilištu izgrađeni su brodovi Imperial i Libertas. Slika 1: Brodogradilište prije rekonstrukcije Imena novogradnji iz korejskog brodogradilista STX bit će: AP ASTAREA AP SLANO AP STON 12 I pored toga, a nakon dugogodišnjeg iskustva s drugim brodogradilištima iz okruženja, čelni ljudi Atlantske plovidbe bili su uvjereni da će se i ovdje ponoviti kineska priča o brzom i učinkovitom razvoju. Vrijeme je pokazalo da je procjena bila ispravna, a rezultati iznad svih očekivanja. Danas bodogradilište JES niti u jednom segmentu nije moguće usporediti s onim brodogradilištem iz 2005. godi- Takvo tehnološki zaostalo brodogradilište s ograničenim mogućnostima egzistiralo je do 1989. godine kada je osnovano Jingjiang Jontly-Run brodogradilište. Osnivač i trenutni većinski vlasnik, predsjednik i izvršni direktor grupacije JES, gosp. Jin Xin imenovan je direktorom brodogradilišta. Nakon nepunih godinu dana, 1990.g., Jingjiang JontlyRun brodogradilište preimenovano je u Jingjiang Ship Engineering proširivši gradnju brodova na plovne dizalice, brodove za suhe rasute terete i kontejnerske brodove za kupce uglavnom iz Kine, Hong Konga, Singapura i drugih zemalja jugoistočne Azije. Slika 2: I tijekom modernizacije (u pozadini se vide konstrukcije novih hala) ne. Sada je to moderno, tehnološki napredno i suvremeno opremljeno brodogradilište osposobljeno za izgradnju svih tipova i veličina brodova na vlastitim navozima kao i u novoizgrađenom suhom doku. RAZVOJ BRODOGRADILIŠTA Na mjestu današnjeg brodogradilišta nalazio se mali lokalni škver u kojem su se gradili brodovi za plovidbu rijekom Jangtze. Naime, 1973. godine transportni ured Županije Jingjiang osnovao je, na temeljima brodogradilišta Shiwei Yard, novo brodogradilište pod imenom Jingjang No.2 kao jedinicu javnog vlasništva koje će se baviti izgradnjom novih brodova, popravkom postojećih kao i rezanjem starih i neupotrebljivih plovnih jedinica. Brodogradilište je bilo smješteno (a i danas je) na lijevoj obali rijeke Jangtze u tada malom kineskom mijestu Jingjiang. 2000. godine Jinjang Ship Engineering započinje gradnju brodova za europske brodare, dakle za tehnološki zahtjevnije jedinice od onih koje su do tada građene za azijske kupce. Kako brodogradilište nije imalo vlastiti tehnički odjel sposoban za projektiranje brodova prema zahtjevima brodara, uspostavilo je i dalje održava usku suradnju s institutom iz Šangaja. (Brodove građeni za Atlantsku plovidbu projektirao je SDARI - Ship Design and Research Institute iz Shanghaia). Godinu dana poslije, 2001. godine, Jingjiang Ship Engineering transformiran je u društvo s ograničenom odgovornosti. Naziv mu je promijenjen u Jingjang Sumec, a u vlasništvu je Jiangsu Sumec Ship Engineering Co. Ltd. (33.31%), The Trade Union (21.30%), Jiangsu Yangtze River Shipyard Co. Ltd. (14.23%), Jingjang Administrative Bureau (6.31%), Vlastite dionice (5.14%) i pojedinačnih vlasnika (19.71%). 2003. godine Jingjiang Sumec opet je promijenio naziv u Jiangsu Eastern i to je ime zadržao sve do 2007. godine, kada je uvršten na burzu u Singapuru pod imenom JES International Holding Limited. Uvrštenjem na burzu u Singapuru otvorene su nove mogućnosti za daljnji razvoj i ulaganja u brodogradilište. Slika 3. Tipična kineska džunka u plovidbi Dugom rijekom (Jangtze River)* Jangtze River (Kineski Chang Jiang ili u prijevodu Duga rijeka) je najduža rijeka u Aziji i treća na svijetu (iza Amazone i Nila). Duga je oko 6.300 km i tradicionalno predstavlja granicu između sjeverne i južne Kine. Izvire u Tibetu, na nadmorskoj visini od 4900 m, i utječe u Istočno Kinesko more kod Šangaja, koji je smiješten na njenoj delti. U području rijeke Jangtze živi oko 400 milijuna ljudi, a na plodnim ravnicama uz rijeku uzgajaju se dvije trećine riže u Kini. Opsežna rekonstrukcija brodogradilišta započela je 2008. godine i upravo je u završnoj fazi. Brodogradilište je s prijašnjih 167.000 m2 prošireno na površinu od približno 467.000 kvadratnih metara uključujući i novu opremnu obalu koja sada iznosi nešto više od 1.000 metara. Unutar samog brodogradilišta izgrađene su i natkrivene hale površine 130.000 kvadratnih metara opremljene najsuvremenijim uređajima za kidanje limova, krivljenje, zavarivanje i pripremu elemenata strukture za novogradnje, radionom za elektroopremanje, zatim za antikorozivnu zaštitu kao i za izradu cjevovoda. 13 Novi suhi dok, jedan od najširih u svijetu, dužine 400 metara i širine 140 metara, s mosnom dizalicom nosivosti 1200 tona, omogućava istovremenu gradnju tri broda za rasute terete nosivosti 176.000 DWT, odnosno dva tankera nosivosti 300.000 DWT ili jedne platforme za bušenje podmorja. Pored toga, nastavit će se s upotrebom i dva navoza za gradnju brodova nosivosti do 100.000 DWT. Slika 4: Izgled brodogradilišta danas, neposredno nakon rekonstrukcije JES International Holding Limited danas predstavlja jedno od vodećih brodogradilišta u Kini i jedno od najvećih kineskih brodogradilišta u privatnom vlasništvu. Krajem 2010. ima zaključene ugovore za gradnju 38 različitih tipova brodova s isporukom u 2012. i početkom u 2013. godini. Slika 5: Suhi dok u listopadu 2010 s dvije novogradnje. Mosna dizalica ima 1200 MT nosivosti 14 Svoj nagli razvoj svakako treba zahvaliti kako političkim promjenama u Kini, tako i svom geografskom položaju na rijeci Jangtze, u pokrajini koja se može pohvaliti jednim od najbržih industrijskih razvoja u Kini, a prvenstveno timu entuzijasta na čelu s današnjim predsjednikom i suvlasnikom, gosp. Jin Xinom, koji su znali prepoznati trenutak i mogućnosti koje im se pružaju u novim okolnostima i putovima koje je Kina zacrtala kao dio svog razvojnog programa otvaranja i ekspanzije prema svjetskim tržištima. STRUKTURA VLASNIŠTVA BRODOGRADILIŠTA JES Grupacija JES uvrštena je na burzu u Singapuru s ukupnim u potpunosti uplaćenim kapitalom u iznosu od S$ 272.828.028 (1 US$ = 1,25 S$) Izdano je ukupno 1.166.028.000 redovnih dionica, a svaka dionica prilikom glasovanja donosi pravo jednog glasa. Dionice su u vlasništvu ukupno 6.348 dioničara, a raspodjela je ovakva: UDIO U DIONICAMA BROJ DIONIČARA % BROJ DIONICA % 1 – 999 3 0,05 1.036 0,00 1.000 – 10.000 3.082 48,55 17.246.488 1,48 10.001 – 1.000.000 3.230 50,88 193.529.584 16,60 1.000.001 i više 33 0,52 955.259.892 81,92 UKUPNO 6.348 100,00 1.166.028.000 100,00 Najveći pojedinačni dioničar je firma JES OVERSEAS INVESTMENT LIMITED* koja raspolaže sa 645.502.000 ili 55,36% redovnih dionica. Prvi sljedeći najveći dioničar, HSBC (Singapore) Nominees Pte. Ltd. ima svega 51.311.000 dionica ili 4,40%. * Gosp. Jin Xin, kao vlasnik ukupno 70,10% redovnih dionica firme JES Overseas Investment Limited indirektno kontrolira i 645.502.000 dionica grupacije, odnosno 55,36 % grupacije JES. Gosp. Jin Xin utemeljitelj je današnjeg JES International Holding Limited, predsjednik, izvršni direktor i većinski vlasnik. Direktorom društva imenovan je 18. kolovoza 2006. godine i ima potpunu kontrolu nad upravljanjem i razvojem poslovnih strategija, organizacije i politika društva. Gosp. Jin Xin ima zavidno iskustvo u brodograđevnoj industriji. Od 1970. do 1977. godine radio je kao tehničar u Shiwei Yard iz kojega je kasnije proizašao ranije spomenuti Jingjiang County No.2 Shipyard. Nakon što je diplomirao na Jingjiang County Worker’s University, vratio se u isto brodogradilište na mjesto pomoćnika šefa tehničkog ureda, da bi 1984. godine bio promoviran u zamjenika direktora zadužen za proizvodnju. Nakon što je 1987. godine utemeljen Jingjiang Jointly-Run Shipyard, postavljen je za direktora. Pod njegovim rukovodstvom brodogradilište je doživjelo čitav niz rekonstrukcija sve do utemeljenja grupacije u današnjem obliku. Pored diplomiranja na Jingjiang County Worker’s University 1983. godine, gosp. Jin je 2001. godine na Taizhou Proffesional Qualification Accreditation Office promaknut u višeg inženjera, a 2006. godine na Jangsu Province Department of Personnel kao viši ekonomist. TRENUTNI STATUS NOVOGRADNJI U KINI Kao što je ranije spomenuto, kidanje limova za prva naša dva od četiri broda u Kini obavljeno je 24. rujna 2010. Kobilica za prvi brod (AP Argosy) postavljena je u suhom doku brodogradilišta dana 7. travnja 2011. Primopredaja prvog broda očekuje se koncem 2011.g., odnosno početkom 2012. godine. TRENUTNI STATUS NOVOGRADNJI U KOREJI Za sada je u fazi odobravanje dokumentacije i nacrta pa u samom brodogradilištu nema nikakvih aktivnosti. Kidanje limova za prvi iz serije od tri broda predviđeno je za 17. kolovoza 2011., za drugi brod 11. studenog 2011., a za treći 30. siječnja 2012. godine. Polaganje kobilica planirano je u intervalima od pet mjeseci nakon kidanja limova za svaki pojedini brod. Porinuće bi se obavilo dva mjeseca nakon polaganja kobilice, a primopredaja brodova i ulazak u flotu Atlantske plovidbe d.d. mjesec dana nakon porinuća svakog broda. Prema sadašnjim planovima i rasporedu gradnje, prvi brod m/b AP Astarea bio bi predan u travnju 2012., drugi m/b AP Slano u kolovozu 2012., a treći i zadnji m/b AP Ston u listopadu 2012. godine. 15 Posebni projekti Atlantske plovidbe kap. Antun Asić šef Službe za posebne projekte 16 Turizam i hoteli u većinskom vlasništvu AP u 2010. godini 1% u odnosu na prethodnu godinu. poslovanju. Oba su na kraju godine Promatrajući samo Grad Dubrov- polučila gubitak u ukupnom iznosu nik, porast dolazaka turista iznosio od oko 5,5 milijuna kuna. Pad cije- je 13%. na hotelskog smještaja u usporedbi Hrvatsku je 2010. posjetilo 10,6 Uzevši samo gradove, najviše do- sa 2007., godinom, nakon koje je u milijuna turista ili 3,2% više nego lazaka evidentirano je u Zagrebu 2008. nastupila financijska i gos- prethodne godine. Od toga je doma- – 666 tisuća. Dubrovnik je na dru- podarska kriza, uzrokovao je da se ćih turista bilo 14%. Među stranim gom mjestu s 566 tisuća. Razlika se ulaganja u podizanje kvalitete ne turistima najzastupljeniji su bili Ni- očituje u omjeru stranih i domaćih mogu brzo vratiti. Ipak, dulji vre- jemci (16,7%) te Slovenci i Talijani gosta. U Dubrovniku je evidentira- menski period ulaganja u kvalitetu, sa po 11,1%. S obzirom da je Slove- no 92% stranih turista, u Zagrebu osigurat će profitabilno poslovanje naca došlo nešto više od jednog mi- svega 26%. U Dubrovniku su naj- u budućnosti doprinoseći i širem tu- lijuna, a stanovništvo Slovenije bro- više zastupljeni gosti iz Britanije, rističkom ugledu Dubrovnika kao ji oko dva milijuna, proizlazi da je Španjolske i Italije. Nijemci su tek destinacije. svaki drugi Slovenac tijekom 2010. na četvrtom mjestu. Još uvijek je posjetio RH. Porast dolazaka turi- prisutna stara boljka dubrovačkog Ostali projekti sta u Hrvatsku pripisuje se snažnoj turizma – najkraća duljina boravka Od ostalih posebnih projekata naj- promidžbenoj kampanji Turističke (3,6 dana) od svih županija. Gotovo aktivniji su bili projekti Marine zajednice Hrvatske, raznim vrstama je dva dana kraća od hrvatskog pro- Gruž i buduće poslovno-stambene financijske potpore turoperatorima sjeka (5,3 dana), ili puna tri od pro- zgrade na Gruškom polju. te krizi u Grčkoj zbog čega se dio sjeka u Istarskoj županiji (6,7 dana). turista preusmjerio u Hrvatsku. Prosječna puna popunjenost hotela Marina Gruž Kako je to i uobičajeno oko 87% u Dubrovniku bila je 132 dana ili Urbanistički plan za Gruški akva- turista stiglo je u primorske župa- 36% . torij, izrađivan od početka 2006. nije, najviše u Istarsku (registrirano Hoteli u većinskom vlasništvu AP godine, konačno se u svibnju našao 2,6 milijuna dolazaka). U Dubro- predstavljali su 2010. ukupno 5,2% na dnevnom redu sjednice Grad- vačko-neretvansku županiju došle dubrovačkih smještaj- skog vijeća za usvajanje, ali ne i na su 982 tisuće turista, što je svrstava nih kapaciteta od ukupno 11.749 sjednicu Gradskog vijeća. Skinut je na šesto mjesto mjeđu primorskim postelja ostvarivši 6,9% noćenja u zbog nedostatka potrebnih sugla- županijama. Bolje rezultate, osim Gradu, pokazujući tako veći tržišni snosti od ministarstava, koje su u Istarske, ima Primorsko-goranska udjel od prosječnog. Prosječna isko- međuvremenu i pribavljene. Inače, (2,1 mil.) i Splitsko-dalmatinska ristivost postelja ovih dvaju naših konačnim prijedlogom Plana dodi- (1,6 mil). Lošije je u Zadarskoj (0,97 hotela iznosila je 48% ili 34% bo- jeljena je zona za marinu od oko 45 mil.), Šibensko-kninskoj (0,6 mil) lja od prosjeka hotela u Gradu. Ovi tisuća m2 akvatorija u centralnom i Ličko-senjskoj (0,4 mil). U našoj materijalni pokazatelji ukazuju na dijelu od Orsana do Ekonomskog županiji zabilježen je najveći porast njihovu uspješnu tržišnu poziciju, fakulteta i oko 10 tisuća m2 akvato- od 10% – u istarskoj je smanjen za ali to se nije iskazalo u financijskom rija iza Orsana sa 224 veza. hotelskih Poslovno-stambena zgrada AP jala sagledati cjelokupna proble- to organiziran je prednatječaj sku- matika i utvrditi principi suradnje pljanjem ponuda sedam renomira- tijekom izgradnje. Sama procedura nih građevinskih tvrtki, a postu- Nakon dobivene lokacijske dozvo- izdavanja Potvrde zahtijeva brojne pno i svih zainteresiranih kupaca le u prosincu 2009., izrade Glav- radnje kod nadležnog ureda kao i i najmoprimaca. Izradom Glavnog nog projekta i ostalih aktivnosti, dobivanje niza suglasnosti raznih projekta, pojedine lokacije, koje sredinom travnja 2011. podnesen institucija kojima se regulira grad- su prije prema lokacijskoj dozvoli je zahtjev za Potvrdu na glavni nja, a poslije i nadzire funkcionira- zauzimale veće površine, smanjene projekt (u prethodnim zakonima nje jedne ovakve poslovne zgrade, su tako da stanovi sada imaju po- to je bila "građevinska dozvola"). prvenstveno sigurnosni protupo- vršinu od 50 do 98 m2, a poslovni Za izgradnju poslovno-stambene žarni sustavi, električni, sanitarni, prostori ovisno o željama korisnika. zgrade i spojne ceste između ulice prometni i ostali. Završetak proce- Dr. A. Starčevića i Vukovarske, a dura i dobivanje Potvrde očekuje se prema uvjetima lokacijske dozvo- krajem srpnja 2011., što bi, ukoli- le, od Grada je kupljeno susjedno ko se to ostvari, omogućilo poče- zemljište potrebno za oblikovanje tak gradnje u jesen ove godine. jedinstvene parcele. Prilikom pot- Paralelno s procedurom ishođenja pisivanja kupoprodajnog ugovora dozvole izrađuju se izvedbeni na- potpisan je i protokol o suradnji crti kako bi se i s ove strane spre- između Grada i AP kojim se nasto- mno dočekao početak gradnje. Uz 3D vizualizacija poslovno - stambene zgrade 17 m/b Atlant Regine kap. Fuad Ćimić P oštovani čitatelji, pripala mi je čast da Vam na sljedečim stranicama predstavim naš brod ATLANT REGINE, časnike i posadu, te priču o plovidbama i lukama Indijskog oceana, Dalekog istoka i Perzijskog zaljeva. Posada stroja: Hrvoje Mostahinić - upravitelj stroja Pavo Bašica - 2.časnik stroja Alen Žustra - čistač Zvonko Šimek - 1.časnik stroja Nazif Čustović - mehaničar 18 Časnici palube: Branko Kovačević - 2.časnik palube Pero Brbora - 1.časnik palube Duje Amulić - 3.časnik palube 19 Posada palube: Ivica Mihovilović - kormilar Igor Jelačić - mornar Tomislav Čosić - kormilar Aleksandar Šulja - kormilar Frano Salmić - mornar Pero Đuraš - vođa palube Brod je sagradjen 1996. godine u njemačkom brodogradilištu J.J. Sietas - Hamburg više nije tako mlad. Ipak, usprkos sredovječnim godinama, i dalje odolijeva silini mora i zadatcima koji se pred njega postavljaju. Plovi u floti Atlantske plovidbe od 13.XII.2006. godine u Službi teških tereta. Radi se o “LO-LO” (Lift on - Lift off) brodu za prijevoz generalnog tereta, kontejnera i teških koleta. Nosivost mu je 7388 MT na ljetnom gazu od 8,31m, duljina preko svega 107,43m, širina 19,66m, najveća visina skladišta 10,60m. Pokreće ga glavni stoj MAN B&W snage 4750kW, koji mu omogućuje 20 brzinu od 15 čvorova uz dnevnu potrošnju goriva (HFO) od 17.00mt. Ukupni kapacitet ukrcaja kontejnera je 457 TEU-a (jedinica za 20 stopni kontejner) od čega 222 TEU-a u skladištu i 235 TEU-a na palubi što uključuje 69 TEU-a rashladnih kontejnera i to 10TEU-a u skladištu i 59 TEU-a na palubi. Skladište je tipa “box shaped”, što je karakteristika ovakve vrste broda. Uzdužno je podijeljeno na međupalublje (beetwendeck) koje se može, zavisno o potrebi, postaviti na tri različite visine. Ovakva vrsta skladišta omogućuje više mogućnosti za različiti raspored tereta, a osigurava i lakše slaganje te bržu manipulaciju teretom. Brod je opremljen s dvije dizalice kapaciteta po 250 MT koje omogućuju manipulaciju s teškim koletom do 500MT. U svojoj opremi brod također ima i Stability Pontoon što je obvezni dodatak kod specifičnih ukrcaja teških koleta, a uloga mu je povećati stabilitet broda kad se manipulira takvim koletima. Sam ponton bez balasta težak je 51 mt. S balastom može težiti 166 mt. Brod je trenutno u višemjesečnom najmu za kompaniju “OXL” . Prije isplovljenja iz zadnje luke iskrcaja Kolkata u Indiji, iskrcajne luke bile su Mumbai - Indija, Chittagong i Mongla - Bangladesh, gdje se iskrcao generalni teret i teška koleta, utovareno u lukama Starog kontinenta. Plovidbu među lukama karakterizira neprestano držanje antipiratskih straža s obzirom da su to visokorizična područja piratskih napadaja. Iz istog razloga tijekom plovidbe od luke Djibouti preko luke Mumbai sve do prolaza južno od Sri Lanke, odnosno luke Gella, brod je cijelom dužinom bio opasan bodljikavom žicom da se napadačima oteža i spriječi prepad na brod. Bijelo osoblje: Ante Boro - glavni konobar Zlatko Matijević - glavni kuhar Plovidba ovim područjem nije ugodna i ne dozvoljava opuštenost. Na našu sreću, prolaz Adenskim zaljevom i Arapskim morem, prošao je bez problema iako smo preko radio stanice i raznih navigacijskih upozorenja imali prilike svjedočiti o pokušajima napada na druge brodove, i to ne tako daleko od nase rute!!! Ovo moderno piratstvo postalo je najgora noćna mora svakog pomorca, ali što da kažem... „Ploviti se mora!“ Boravak u lukama Indije, odnosno Bangladesha psihički je naporan, ne toliko zbog opsega posla, karakterističnog za ovakav tip broda (gdje posada sama obavlja ukrcaj, iskrcaj i osiguranje teških tereta), već po tome što na brod kod dolaska i odlaska dolaze, nazovimo ih tako “lučke vlasti”, s deset i više “službenih osoba”. Još treba napomenuti da su te indijske luke poznate i po administrativnim formalnostima kao niti jedne druge luke svijeta. Od Kolkate tjedan je dana plovidbe do luke ukrcaja Laem Chabang Thailand pa se okrećemo svakodnevici, odnosno sređivanju administracije, koje je svakim danom sve više i više, te održavanju broda i drugim obvezama. U tijeku plovidbe našlo se vremena i za opuštanje uz neizbježne gradele, ovaj put bez mesa (kojeg nam je na brodu i preko glave) već sa Kings Shrimps (kraljevskim kozicama) koje smo kupili u luci Mongla kod lokalnih ribara. Prije dolaska prošli smo Singapurski prolaz, što nije lagan posao s obzirom da se radi o frekventnom području, tj. području s vrlo gustim prometom. Malezijska i singapurska kontrola i regulacija prometa Singapurskim prolazom je izvanredna te u mnogome olakšava prolaz i sprječava neželjene situacije. U plovidi tim prolazom brod je pod stalnim nadzorom obalnog radara i AIS kontrolom što uz obvezna radio javljanja obalnoj straži ovoj daje permanentni uvid u kretanje broda. Za ovakav brod duži boravak na sidrištu nije baš uobičajen, ali zbog tereta koji još nije prošao sve tajlandske carinske formalnosti ovaj put bi se i to moglo dogoditi. Boravak od 4-5 dana na sidru iskoristili smo da lansiramo u more Free fall čamac za spašavanje kao i Rescue boat što je po SOLAS-u obvezno učiniti svakih 6 mjeseci. Lansiranje Free fall brodice uvijek je posebna priča prožeta strahom prije – i velikim olakšanjem nakon učinjenog. Čudan je osjećaj očekivati lansiranje bespomoćno vezan u brodici, a onda odjednom izgubiti tlo pod nogama da se odmah potom osjeti, ne baš blagi udarac o morsku površinu. Dalje slijedi lagana plovidba. Spuštanje Rescue boata i glisiranje oko broda podsjeća na ljetne vožnje kod kuće i pravo je olakšanje u odnosu na lansiranje Free fall brodice. U luci Laem Chabang predviđen je boravak od 3-4 dana, radi ukrcaja generalnog tereta i teških koleta za luke Perzijskog zaljeva. S obzirom na predviđeno, neuobičajno dugo zadržavanje u luci, pojedini članovi posade iskoristit će svoje slobodno vrijeme da malo “protegnu” noge i osjete tvrdo tlo pod nogama. Rijetke su to prilike na ovim putovanjima pa ih treba iskoristiti. Pred nama su, koliko znamo, još luka ukrcaja Batam u Indoneziji (koja se nalazi u Singapurskom prolazu, točno prekoputa Singapura) te iskrcajne luke Jubail – Saudijska Arabija i Doha - Qatar. Do nekog drugog javljanja srdačno Vas pozdravljamo. Posada i zapovjednik MB ATLANT REGINE kap. Fuad Ćimić Dok ovo pišem, nalazimo se na sidrištu luke Laem Chabang i čekamo na ukrcaj tereta. 21 Stuart Allen Dobitnik nagrade Savin "Dobro more" kap.Špiro i Michel Pestretzof N egdje 1974. godine dok sam radio u Parizu kao mlađi službenik čarteringa za Cook International, tvrtku koja se u to vrijeme bavila trgovinom žitaricama, moj šef Michel Pestretzof je s kap. Špirom Savinom u Parizu na jednoj večeri uz “dobru hranu i vino” zaključio brodarske ugovore na određeno vrijeme za m/b Mavro Vetranić i m/b Ivo Vojnović. Sutradan ujutro oni su me poslali u restoran Deux Magots da provjerim što je dogovoreno u hotelskom kafiću. Taj ugovor o najmu od, mislim, oko 2.875 USD dnevno, sklopljen je za večerom, a Michel i Špiro su ga potpisali već u hotelskom restoranu. Kakve li priče! Svidjela mi se kompanija koja je poslovala na ovako osoban način. Poslovi između tadašnjih jugoslavenskih brodara i stranih čarter-kompanija obično su se sklapali preko Jugoagenta u Beogradu s kojima su Lerbret et Cie, brodari i brokeri iz Pariza bili povezani. Takis Maliakas Zaposlio sam se kod Lerbreta u drugoj polovici 1975. godine pa sam preko svoga dobroga prijatelja Takisa Maliakasa nastavio vezu s Atlantskom plovidbom. U studenom 1977. godine rodio mi se prvi sin Jonathan, a 6 mjeseci nakon toga ukrcali smo auto na vlak do Trsta i odatle, vozeći se cijelom obalom, došli u Dubrovnik. Proveli smo prekrasan odmor, sreli prekrasne ljude i kušali prekrasnu hranu, vino i rakiju. Zajedno s Takisom redovito smo unajmljivali brodove Atlantske plovidbe većinom za europske i američke tvrtke koje su trgovale žitom. To se nastavilo u cijeloj 1984. godini kada sam pokrenuo vlastitu tvrtku u Londonu pod nazivom Allen Chartering Ltd. kap. Luko Šoletić U to vrijeme je Anglo-Yugoslav (kasnije Anglo-Adriatic) udruženje tadašnjih jugoslavenskih brodara s izuzetkom Jugotankera (danas Tankerska Zadar), koje je imalo vlastiti posrednički ured u Londonu pod nazivom Alan Shipping (!!!), iznajmljivalo brodove Atlantske za poslove ponuđene u Londonu, a uprava dioničara Anglo-Adriatica je naizmjence radila iz ovog ureda u Londonu. U to vrijeme učvrstio se moj odnos s kap. Lukom Šoletićem. On je tada bio zastupnik Atlantske u Londonu i nekoliko, ustvari mnogo puta zajedno smo objedovali. Jednog dana za vrijeme jednog od tih objeda Luko je rekao: “Stu, ako doista želiš izgradi22 ti čvrstu vezu s Atlantskom, moraš se potruditi da nam donosiš dobre i solidne dugoročne poslove“. Poruku sam jasno razumio. Preko njegovog ureda u Londonu iznajmili smo m/b Favorita tvrtki Atle Jebsen na 5 godina, u kojoj su radili gospoda Truls L’Orange i Mike Tysoe, a zatim m/b Dubrovnik kao Joint Venture. kap. Ante Jerković Kako i predobro svi znamo, 1991.godine je nažalost počeo rat. Luko se već bio vratio u Dubrovnik, a kap. Ante Jerković stigao u London. Moja se veza s Atlantskom nastavila preko Ante i njegove obitelji za njihova boravka u Londonu. Početkom 1992. godine odlučio sam da moji prijatelji u Dubrovniku trebaju znati da je ljudima stalo do njih pa sam u veljači krenuo avionom preko Trsta, a zatim brodom iz Rijeke do Dubrovnika. Luko je čekao na dnu brodskih skala da me pozdravi u svojoj ratom razrušenoj zemlji. Ostao sam tjedan dana, dobro vidio užasno razaranje, slagao slane sardele u restoranu Atlant, dobro jeo i pio. Velika hvala svima vama koji ste me pazili kao kralja čak i u tim teškim vremenima. To neću nikad zaboraviti. U godinama koje su uslijedile uspjeli smo zajedno iznajmiti par brodova i biti u stalnom kontaktu. Uostalom, nikad mi ne treba izlika da bih posjetio Dubrovnik! On je stvarno biser Jadrana. Mato Butijer Priča ne bi bila potpuna da ne spomenem dobrodošlicu koju bi mi na aerodromu u Dubrovniku uvijek priredio Mato Kamikaze, kao i jurnjavu autom, vjernim Citroenom, kao na utrkama do ureda ili hotela. Danas je vožnja mirnija u Peugeotu uglavnom zbog, po mome mišljenju, prometnih ograničenja i kamera. Hvala ti Mato na tvojim dočecima uvijek sa širokim osmijehom i rukama spremnim da mi pomogneš s prtljagom. Splitu iz zvučnika se čulo: “Gospodine Stu, gospodine Stu” - to me je Tonći zvao preko VHF (u to vrijeme nismo imali mobitele) da provjeri jesam li OK. Mora da sam zvučao grozno, ali sam ga uspio uvjeriti da sam “u jednom komadu” u autobusu na putu za Split. Kap. Vlaho Lonza, kap. Tonći Šeparović i kap. Pavo Šišević Godine 1998. u ACL-u je nastala promjena, preselili smo se na Isle of Man i počeli raditi s brodovima za prijevoz rasutog tereta kompanija PD i Splošna plovidba. Moja ljubav za Atlantsku nikad nije prestala. Putovanja u Dubrovnik su se nastavila i mnogo puta su me Ante, Vlaho, Tonći i Šišo podsjetili na “kvalitetni dugoročni posao” koji smo, osim svakodnevnog čarteriranja, povremeno nastavili raditi. Godine 2005. bio sam oduševljen pozivom u Dubrovnik na proslavu 50. obljetnice Atlantske i bio sam jako počašćen kad me je Ante zamolio, i to samo par sati prije večere, da održim zdravicu u ime gostiju. Možda je to bilo i dobro jer sam imao samo malo vremena za pripremu pa tako moj govor nije bio predug, ali je bio pun emocija i potpuno iz srca. Godine 2008. brodovi PD i Splošne su prebačeni u Hamburg, ACL se vratio svojim korijenima i iznova su postali konkurentni brokeri bez ekskluzive brodova. Festa Svetoga Vlaha Nastojim da nikada ne propustim fantastičnu proslavu Sv. Vlaha u veljači svake godine. Bio sam prisutan kad je Šišo izabran za festanjula i ponosan što mi je tako blizak prijatelj počašćen na taj način. Prijelomni trenutak za novi dugoročni posao nastao je sredinom 2008. god. kada je zbog propasti Britannia Bulka, njihov važni partner za teret, Krutrade AG, pokrenuo vlastiti posao s transportom tereta preko Atlantic Coal and Bulk. Mi smo prvo svi proučavali posao, ugljen Ust Luga/UKCont putovanja u veliki broj luka - to smo radili oko 8 mjeseci - i onda je konačno 2009. godine Krutrade preko ACB-a objavio da su zainteresirani za uzimanje jednog ili dva broda Ice Class Panamax Atlantske plovidbe na određeno vrijeme. Od toga trenutka, osim mnogih kratkoročnih i dugoročnih čartera, s ponosom možemo reći da je nakon posjeta Sergeya Vetrova iz Krutrade i Aidana Druryja iz Advancea Dubrovniku u srpnju 2010. godine zaključen još jedan "brak", ovaj put između Atlantske i Krutrade-ACB-a. „Dobro more“ S ponosom ističem da sam na ovogodišnjoj (2011. godine) proslavi Sv. Vlaha primio statuu “Dobro more” u znak priznanja i uspješne dugogodišnje suradnje. Ovu statuu ću čuvati do kraja života, kao što čuvam i duboko prijateljstvo i povjerenje koje iskazuju moji dragi prijatelji u Atlantskoj plovidbi. Trebala bi knjiga da ispričam sve predivne trenutke u kojima sam uživao u Dubrovniku, u divnoj ribi, školjkama, vinu, pričama i pjesmama. Hvala vam svima na vašem prijateljstvu, zabavi i poslu kroz cijelo ovo, ponekad i vrlo teško, vrijeme. Iskreno se nadam da će se naše namjere i ciljevi ostvariti i da će se ovakvo prijateljstvo i povjerenje razvijati i između naših kolega u budućnosti. Stuart Allen, 17. svibnja 2011. Ne sjećam se točno godine, ali nikada neću zaboraviti jedan posjet zimi, dugu večeru uz obilne količine vina i rakije i pjesme. Ne mogu se čak sjetiti ni tko je sve bio tamo - Tonči svakako, Šišo svakako, Vlaho. Ostali smo jako kasno. Ja sam odsjeo u hotelu Argentina i rano ujutro putovao za UK. Mato me je vrlo rano ujutro vodio iz hotela. Dubrovnik je bio prekriven snijegom! To nikada prije nisam vidio. Kad smo došli na aerodrom, krila aviona su gotovo doticala zemlju, toliko je snijeg bio težak. Putnike su ukrcali u autobus za Split. Glava mi je do tada već pucala. Na putu prema 23 Hilton Imperial Dubrovnik Andreas Jersabeck, Dosadašnji glavni direktor hotela Hilton Imperial Dubrovnik S a sezonom ispred nas, htio bih iskoristiti ovu priliku da Vam predočim neke informacije o Hilton Imperialu i događanjima u njemu. Unatoč raznim usponima i padovima, poslovanje u cjelini i dalje je vrlo konkurentno i izazovno. Mnogi primjeri o uspjehu omogućuju nam da budemo vrlo optimistični, u uvjerenju kako smo dobro pozicionirani kako kratkoročno, tako i dugoročno. Dopustite mi da predstavim neka najviša dostignuća u proteklom razdoblju u Hilton Imperialu Dubrovnik. 1. Naša usredotočenost na kvalitetu i izvrsnost usluga rezultirala je osvajanjem najprestižnije nagrade Hilton Brand-"Connie" za stalne i izvrsne rezultate. Nagrada mi je predana tijekom posljednje Brand konferencije u Istanbulu. 2. Hotel je dobio i nagradu “Award of Excellence” za izvanredne rezultate i postignuća u području hrane i pića. 3. Već drugu godinu za redom osvojili smo “Best in Customer Service Award" u organizaciji Vita komunikacije. Samo s velikim zalaganjem i predanošću u radu svih članova tima u našem hotelu bilo je moguće postići takva priznanja i ja sam vrlo zahvalan što imam takav, izvanredan tim ovdje u hotelu. 24 U isto vrijeme tvrtka je također pokrenula novu inicijativu pod nazivom “Blue Energy”, čime će se provoditi sve naše vrijednosti i obećanja inspirirana Conradom Hiltonom, osnivačem Hilton Internationala. Naši financijski rezultati i predviđanja za ovu godinu pokazuju zdrav napredak u odnosu na prošlu godinu, što se može pripisati blagom porastu zauzetosti. U odnosu na prošlu godinu, u 2011. očekuje se rast na 54,31%. U to je uneseno i povećanje cijene naše sobe, koja se polako oporavlja od pada u posljednjih nekoliko godina. Ove godine prognoziramo rast u regiji od 3,2%, po RevParu na 4% . Izgledi za ovo ljeto opet vrlo obećavaju. Dubrovnik će zasigurno uživati u još jednoj super ljetnoj sezoni sa zauzetosti od 80 do 90%. Što se tiče zemljopisnog udjela u poslu, Ujedinjeno Kraljevstvo ostaje zemlja broj jedan na našem tržištu s obzirom da veoma mnogo profitiramo zbog tri izravna leta s londonskog Gatwick aerodroma. SAD je drugi na listi, Njemačka treća. Kao i obično, već teku pripreme za zimsku sezonu kada će se, nadamo se, uveliko profitirati od dva dodatna leta iz Pariza i Rima. S tim dodatnim poslom Hotel dobiva šansu da poveća popunjenost u zimskim mjesecima. Nakon 5 uzbudljivih godina u Dubrovniku volio bih iskoristiti priliku da obznanim svoj odlazak iz Grada. Preuzimam novi izazov u Kijevu u Ukrajini gdje ću otvoriti novi Hilton Kiev Hotel. Običaj je u kompaniji da transferira management nakon nekoliko godina. Osjećam se privilegiranim što sam imao priliku raditi u Dubrovniku tako dugo vremena i voditi tako divan hotel s divnim ljudima i još finijim građanima. Oni koji me iti malo bolje poznaju, znaju da sam se zaljubio u Grad čim sam stigao ovamo i da ću sa sobom ponijeti predivne uspomene. Povrh svega imao sam tu čast da osjetim prava prijateljstva što će, naravno, ostati zauvijek kao što će i ovaj grad uvijek zauzimati posebno mjesto u mom srcu. Na kraju mi je veliko zadovoljstvo predstaviti moju nasljednicu, gospođu Ruhsar Eryoner koja nam dolazi iz Hiltona u Pragu. Oduševljena je što će preuzeti ovaj hotel i veoma se raduje susretu s Vama i budućoj suradnji. Siguran sam da ćete joj pružiti svoju potporu. Mogu vam samo zahvaliti na podršci i prijateljstvu koje ste mi pružili posljednjih 5 godina i poželiti vam sve najbolje u budućnosti. Lijepi pozdrav! Željko Miletić direktor Hotela Lapad d.d. Hotel Lapad Poštovani čitatelji, Ove sezone Hotel Lapad otvorio je vrata gostima 15. ožujka. Već od početka travnja u hotelu je bilo vrlo živo. Postotak iskorištenosti kapaciteta u travnju je bio 58%, dok je planirana iskorištenost za travanj bila 52%. U svibnju smo ostvarili 90%-tnu iskorištenost kapaciteta, koliko smo i planirali. Ukupni prihodi od otvaranja hotela 15. ožujka pa do 31. svibnja veći su za 18%. Sve navedeno nam govori da možemo biti zadovoljni dosadašnjim tijekom sezone. Ukoliko ne bude izvanrednih događaja, očekujemo cca 95% zauzetosti kapaciteta u glavnoj sezoni sa istim ili neznatno boljim prosječnim cijenama od lanjskih. Hotel Lapad je i dalje, što je vrlo bitno, jedan od najbolje ocijenjenijih dubrovačkih hotela od strane gostiju na internet tražilicama kao što su Trip Advisor, Booking com, Expedia i slično. Dobri komentari gostiju omogućavaju mu i dalje dobar buking. Svi ostali partneri, misli se na tour operatore i agencije, žele povećati poslovanje, tj. traže veće kapacitete za ugovaranje u hotelu. Potvrdu za to dobili smo prije desetak dana i od tvrtke Expedia koja je hotel Lapad uvrstila na listu Expedia Insider’s Select za 2011. To je ujedno i najveća novost iz Hotela Lapad od prošlog broja Buletina. Što to znači pojasnit će se u nastavku. Expedia Insider’s Select program je lansiran još 2007. godine, kada su se počeli odabirati hoteli i svrstavati na listu najboljih hotela, i to prema mišljenju korisnika usluga. Ocjena, koju gosti mogu dati određenom hotelu temelji se, na- ravno, prvenstveno na kvaliteti i vrijednosti. Hoteli na ovoj listi, temeljenoj na spomenutim kriterijima, najbolji su hoteli koje Expedia ima u svom portfelju od njih 135.000 diljem svijeta. Ove godine još su se dodatno pooštrili kriteriji u izlistavanju najboljih hotela jer se traži više elemenata u ocijeni gostiju čime se povećao i broj bodova koji se mogu postići. Ovogodišnji dobitnici pripadaju u 500 najboljih hotela diljem svijeta. Dobili su prosječnu ocjenu 4,7 (od mogućih 5) i bili preporučeni u 98,2% svih kritika. Odabrani hoteli pokazali su izvrstan standard, za ovu prestižnu listu. Jedini su hoteli iz Hrvatske na ovoj listi za 2011. godinu: Hotel Lapad Dubrovnik Hilton Imperial Dubrovnik, Dubrovnik The Regent Esplanade, Zagreb Sretni smo što su ove godine na listi Expedia Insider’s Select 2011. od ukupno tri hotela, dva iz Dubrovnika, a da zadovoljstvo bude još veće, oba su u većinskom vlasništvu Atlantske plovidbe d.d. Ove godine hotel je također napravio važan iskorak u organizaciji vjenčanja. Možemo reći da smo se specijalizirali za organizaciju manjih vjenčanja do 120 ljudi. Svi znamo koliko je bitno mladencima i njihovim najbližim da taj, poseban dan u njihovim životima bude perfektan. Mnogo puta smo bili svjedoci vjenčanja s lošom hranom i lošom uslugom čime je dobrim dijelom ukupan dojam svadbene večere bio značajno lošiji. Takva situacija se u Hotelu Lapad jednostavno ne može dogoditi. Ovaj tekst bio bi predug kada bismo naveli sve odlične komentare mladenaca i njihovih najbližih, a koje smo primili od svih, ma baš od svih mladenaca koji su imali svadbenu večeru u Hotelu Lapad. „Pri planiranju svadbene večere nismo puno razmišljali o mjestu i ambijentu jer je Hotel Lapad odličan izbor za vjenčanja s dahom romantike. Doda li se tome ljubazno, profesionalno i fleksibilno osoblje i odlična hrana, možemo reći da su sva naša očekivanja bila ispunjena. Naravno, i svi naši gosti bili su iznimno zadovoljni uslugom i hranom. Rado bismo svakom paru koji planira vjenčanje preporučili Hotel Lapad“. Ana & Dalibor Mršić Hotel Lapad 98% svojih prihoda ostvaruje na inozemnom tržištu. Glavninu ostvarenih poslovnih prihoda čini prihod smještaja gostiju u hotelu. Manji dio se odnosi na ugostiteljske usluge, također od gostiju iz inozemstva. Svjesni kupovne moći građana i ekonomske situacije u Hrvatskoj, ali i kvalitete naše ugostiteljske ponude koja je vrlo prihvatljiva za lokalno stanovništvo, planiramo napraviti iskorak i u ovom segmentu našeg poslovanja. Zato Vas pozivamo da nas posjetite. 25 NEPOZNATE POMORSKE STRANICE N ajslikovitiji parobrod pod stijegom A tlantske plovidbe Marijan ŽUVIĆ Starijim naraštajima naših pomoraca na srcu je bila i ostala „Pčela“. Mali i nadasve spori starac pamti se uistinu dugo premda je ljudima s kopna nemoguće objasniti zašto je tako. Nema za njih u tome veteranu ničega dojmljivoga, a ipak su ljudi od mora složni da je bio jedan od najslikovitijih jadranskih parobroda S tarijim naraštajima naših pomoraca, a da i ne govorimo o zaljubljenicima u brodove, na srcu je bila i ostala „Pčela“. Mali i nadasve spori starac pamti se uistinu dugo premda je ljudima s kopna gotovo nemoguće objasniti zašto je tako. Nema za njih u tome veteranu ničega dojmljivoga, a ipak su ljudi od mora složni da to bio jedan od najživopisnijih jadranskih parobroda, koji je u svojim „sijedim“ godinama brodio i pod stijegom Atlantske plovidbe. Pisac ovih redaka nedavno je došao do serije dosad potpuno nepoznatih fotografija „Pčele“ (i to kao dubrovačkoga broda), koje su nastale najvjerojatnije 1957. godine, pa je to bio valjan razlog da se, uz dvije od tih slika, sjetimo tog parobroda na stranicama „Atlant bulletina“. SPORA OD PRVOGA DANA „Pčela“ bijaše i mala i spora od prvoga dana: brod dug tek 39,7 i širok 6,8 metara, mogao je ukrcati najviše 400 tona tereta. Kompaundni parni stroj na ugljen tvrtke Botje, Ensign & Co. iz Groningena od jedva 166 kilovata uz sav trud nije ga mogao pogoniti brže od sedam čvorova. Tipični parobrod male obalne plovidbe toga doba zaplovio je 1918. godine u nizozemskome gradiću Hoogezandu u brodogradilištu Gebroeder E. & M. Coops kao novogradnja 125. Na porinuću je dobio ime „Overveen“, a prvi mu je vlasnik bila tvrtka „Neerlandia“ Vrachvaart Maatschapij N.V. iz Rotterdama. U njezinoj će floti ostati začudno kratko, niti godinu dana, da bi 1919. krenuo put Britanije. Kupila ga je tvrtka Glamhurst Steamship Co. Ltd. iz Cardiffa i odabrala mu ime „Heatherlea“. Ni britanskoj zastavi neće ostati predugo vjeran jer već 1925. godine odlazi put talijanske obale Jadrana. 26 „Pčela“ za sva vremena DUBROVAČKI PAROBROD GODINA POD MOREM Parobrod je upisan u Riminiju pod imenom „Iniziativa“, a vlasnici su mu bili Giovanni Musico iz Messine i Duilio Gennari iz Riminija. Godine 1930. vlasnik postaje Ubaldo Gennari. Inicijal njegova prezimena tada je dodan imenu broda. Tako će, sve do 1934. godine, kad ga je kupila splitska tvrtka Brodarstvo Ferić, ploviti kao „Iniziativa G.“ Prinova Ferićevih, stara tek 16 godina bila je pravi mladac u društvu tadašnjih jadranskih parobroda obalne plovidbe, ali su je za boljega vjetra s lakoćom pretjecali i - jedrenjaci. Očekujući kako će parobrod dugo i marljivo raditi, Ferići su mu odabrali i prikladno ime – „Pčela“. U nekim publikacijama, pa tako i službenome Pomorskom godišnjaku Kraljevine Jugoslavije, brod se naziva „Pčela F.“, no u upisniku trgovačkih brodova splitske Lučke kapetanije toga dodatka imenu nema. Kada su 1939. godine splitski poduzetnici razdijelili imovinu, „Pčela“ je pripala novoj tvrtki Braća Ferić. Vrlo brzo i na Jadranu su zapuhali vjetrovi rata, te u svibnju 1941. „Pčela“ podiže talijansku zastavu i postaje „Ape“. Ne zadugo. Kapitulaciju Italije parobrod je u rujnu 1943. dočekao u matičnoj luci, a kad se koncem mjeseca, nakon višednevnih žestokih borbi, Split našao pred padom, partizani su ga potopili kako ne bi pao Nijemcima u ruke. Kad je godinu dana poslije, u listopadu 1944., Split oslobođen, potopljena se „Pčela“ našla na vrhu popisa brodova koje je što prije trebalo izvaditi i popraviti. Tako je već početkom 1945. Odred za spašavanje JRM bez većih teškoća brod podigao na površinu i oteglio u Jadransko brodogradilište a.d., gdje je „Pčela“ obnovljena i vraćena u plovidbu. Nakratko se još u knjigama vodila kao vlasništvo braće Ferić, a onda je 1946. nacionalizirana, da bi u siječnju 1947. godine bila dodijeljena novoutemeljenoj Jadranskoj slobodnoj plovidbi iz Rijeke. S još nekoliko veterana koji se nisu mogli uklopiti u poslovne planove Jadroslobodne, „Pčela“ je 1954. godine prepuštena Pomorsko transportnom poduzeću „Dubrovnik“. U skromnoj floti toga novoga brodara mala „Pčela“ bila je najveći brod. Brodar je životario još nekoliko godina, da bi u lipnju 1962., umjesto da ode u likvidaciju, bio pripojen uspješnoj Atlantskoj plovidbi. Uz „Pčelu“ je Atlantska dobila i pet drvenih teretnjaka od kojih je najmanji bio „Dubac“, dug jedva 17 metara. Dakako da te „prinove“ uopće nisu trebale novom brodaru, koji je u isto doba gradio brodove od 16 tisuća tona nosivosti poput „Plitvica“ i „Kragujevca“, pa su prve od njih prodane već 1963. godine. „Pčela“ je pak bila na srcu dubrovačkim pomorcima pa je odlučeno da se temeljito preuredi i stari parni stroj zamijeni dizelskim motorom. Posao je povjeren brodogradilištu u Mokošici, koje je Atlantska dobila zajedno s brodovljem Pomorskoga transportnoga poduzeća. No, radovi su se otegli, pa je tek potkraj 1965. zaplovila nova, neobična „Pčela“. Ugrađen joj je njemački dizelski stroj MWM proizveden još 1939. od samo 220 kilovata, te je nekadašnji parobrod postao brži tek za – pola čvora. Uz to mu je uklonjen prepoznatljivi dimnjak jer „Pčela“ ionako više nije dimila. SMRT U MOLUNTU Dimio ili ne, veteranu iz Hoogezanda kraj se bližio. Atlantska plovidba prodala ga je u travnju 1971. godine, ali ipak ne rezalištu, nego Poljoprivrednoribarskoj zadruzi „Partizanska veza“ iz Lovišta na Pelješcu. Njoj će starac služiti još punih šest ljeta, a onda su se i Lovištani morali oprostiti s „Pčelom“. Brod je iz upisnika Lučke kapetanije u Dubrovniku brisan početkom 1977. godine, no nigdje nije zabilježeno gdje je izrezan. Piscu ovih redaka trebalo je mnogo i truda i vremena dok nije doznao da je „Pčelino“ posljednje odredište i počivalište bilo u Moluntu. Ipak je ostala tajna tko je tamo „Pčelu“ izrezao u staro željezo... „Pčela – Dubrovnik“: prastare fotografije prvi put u javnosti 27 BRACERA mr. Anica Kisić, prof. N aporima entuzijasta udruge „Dupinov san“, koju je osnovao predsjednik udruge Goran Stojanović, sagrađena je replika tradicijske bracere i svečano krštena 19. travnja 2011. u Supetru na otoku Braču. Kuma je bila pjesnikinja Vesna Krmpotić. Bracera je izrađena prema nacrtima dr. sc. Velimira Salamona i dr.sc. Nenada Bobanca. Gradnja je povjerena umijeću betinskog kalafata Milana Jadrašića, koji je 2006. započeo posao u brodogradilištu Pile na otoku Murteru. Pokrovitelji ovog podhvata su Znanstvena komisija za pomorstvo HAZU, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Hrvatska udruga poslodavaca i Grad Dubrovnik, koji je ovom krasnom brodu luka pripadnosti. Brod je već tu s kapetanom Jadranom Gamulinom i posadom koja će se skrbiti o brodu. Gradnju je potpomoglo preko 20 sponzora, nažalost niti jedan iz Dubrovnika. Zamišljeno je da se ubuduće održava raznim aktivnostima, posebno organiziranim učenjem mladih u vještinama potrebnim na tradicijskom drvenom brodu (baratanjem latinskim jedrom i jedrenjem), zatim pružanjem usluga posadi kruzera u obilasku morem oko Grada na tradicijskom brodu, sudjelovanje na raznim proslavama, primanjima i sl., a konstruirana je tako da drugoj palubi mogu pristupati i invalidi. Bracera (brazzera) se u dokumentima prvi put spominje u Dalmaciji u 16. stoljeću. Porijeklo ovog obalnog 28 „GOSPA OD MORA“ broda seže međutim mnogo dublje u prošlost. Na Jadranu su već u antici bila poznata dva glavna tipa obalnih brodova: navis longa i navis rotunda. Tip navis longa, uskog je i dugog trupa na vesla i jedra, a upotrebljavali su ga Liburni, unaprijedili Hrvati i izgradili mornaricu. Neretvljani i uskoci postali su nenadmašni borci na moru. U kasnijim stoljećima tragove ovih veslarica nalazimo u oblicima naših gajeta i leuta. Antičke navis rotunda, širokog oblika trupa bile su namijenjene prijevozu tereta. Iz njih su se razvile bracere i trabakule. Bracera nije vezana isključivo za jedno primorsko mjesto, makar ima teorija da je naziv bracera vezana za povijesni naziv otoka Brača, jer je moguće i to da nazivi kao brazzera, brasera, bracijera potiču od tal. forza di braccia, čime se označavala snaga ručnih mišića jer se bracera služila po potrebi i veslima. Postoje neke inačice istarske (dvojarbolne) i dalmatinske (jednojarbolne) bracere. U dijelovima Sredozemlja izraz brazzera ne odnosi se nužno na isti tip broda. U Egejskom moru tako se naziva tip snasti, a ne tip broda. Bracera se održala kao česti obalni brod zahvaljujući niskim troškovima gradnje i održavanja. Zbog čvrste konstrukcije i dobrog vladanja na moru prevozile su po Jadranu sve do Venecije, na otoke i susjednu obalu građevni materijal i drvo, najčešće iz Senja prema jugu, pa pijesak, kamen, vino, maslinovo ulje i razne poljopri- vredne prizvode, kao i stoku, a koristile su se u ribarenju i za spužvarenje. Svako primorsko mjesto imalo je vlasnike i patrune određenog broja bracera za obalni prijevoz tereta. Dubrovačka Republika bila je više orijentirana na izgradnju velikih jedrenjaka za izvanjadransku plovidbu, što ne znači da nisu imali male obalne brodove, obično s jednim ili dva jarbola i latinskim jedrima za prijevoz tereta i putnika po Jadranu. U prvoj polovici 16. stoljeća, primjerice, u popisu prvih peljeških obalnih plovila nalazi se i jedna bracera. Za dubrovačko područje, u ranijim stoljećima, mnogo je češći jednostavni naziv barka za mali jedrenjak šireg trupa s jednim jarbolom i latinskim jedrom, s dva do šest vesala, s nepomičnom palubom na pramcu. Barke su često služile za prijevoz stonske soli i ostalog tereta, a njima se i ribarilo. Slična je bila šionica, ponekad nešto manja brodica s četiri člana posade. U 17. i 18. stoljeću u upotrebi je i nešto veća tartana s dva jarbola i latinskim jedrom, a spominje se i trabakula. U 19. stoljeću, kada je Dubrovnik s Dalmacijom bio dio Austro-Ugarske monarhije, bracera s teretom puna je gradska i gruška luka, što se vidi na starim fotografijama. U Pomorskom muzeju u Dubrovniku čuva se uljana slika na platnu lijepe bracere, nažalost bez imena broda i vlasnika. Bracera se najintenzivnije upotrebljavala upravo tijekom 19. stoljeća, pa ih je u registru austrougarske flote 1866. re- gistrirano preko 800. Poslije taj broj naglo opada, pa ih početkom Prvog svjetskog rata ima tek 486. Autentičnost bracere udruge „Dupinov san“ potvrđena je certifikatom Komisije za istraživanje i očuvanje hrvatske brodograđevne baštine Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Izgrađena je od hrastovine, ariša, jasena i smreke. Dužina joj je 10 m, širina 3,6 m a gaz 1 m. Dužina s baštunom je 17,6 m, visina jarbola 9 m, lantina 17 m. Ima latinsko jedro i flok, 4 vesla. Tri su člana posade, a kapetan je Jadran Gamulin. Može primiti najviše 12 do 14 osoba. Osim što se upravlja klasičnim kormilom i rudom ima i motor Iveco od 64 KW (90 KS). Ova povijesna brodica rađena je prema svim pravilima gradnje tradicijske bracere koju opisuje V. Salomon, pa se koristim njegovim skraćenim tekstom, uz sitne nadopune. Trup bracere zaobljen je kao na manjem trabakulu. Može biti dugačka do 17 m jer proporcije trupa podliježu uobičajenom omjeru duljine i širine takozvanog „okruglog“ broda, t.j. oko 3:1. Bracera je imala visok i zaobljen pramac. Pramčana statva je u obliku sablje, s gornjim krajem nagnutim prema krmi. Vanjsku stranu pramca, sa svake strane statve, ukrašavale su karakteristične obojene drvene „oči“, koje su od najstarijih povijesnih vremena čuvale brod od uroka. Vrh statve bio je obično ukrašen krunom ili jabukom, što se može smatrati vrstom pulene koju je imao svaki jedrenjak. Bracera je imala visoko nadgrađe. Iza jarbola nalazilo se pravokutno palubno grotlo (duž četvrtine duljine palube) s poklopcem (bokaporta), a na krmi najčešće karakterističnu rešetkastu drvenu ogradu kasara (đardinet). Dvije poprečne drvene pregrade dijelile su korito bracere na tri odjeljka. S palube se ulazilo u pramčani odjeljak (kaštel) kroz malu palubnu kućicu (tambuć) s četiri ležaja za posadu, u sredini broda bio je veliki prostor za teret (štiva), a na krmi, ispod palube kasara, prostor za kapetana, najčešće i vlasnika (patruna / parona). Tu se ulazilo kroz otvor na palubi (purtelu) s kliznim poklopcem. Kormilo je išlo dosta duboko ispod kobilice i bilo je veliko i teško. Osim za upravljanje brodom služilo je i protiv bočnog zanošenja broda pri jedrenju. Rudo kormila podizalo se i spuštalo prema potrebi i pritezalo dvostrukim koloturnikom (gašpari, leva) a to su omogućavali dugački svornjaci okova kormila. Bracera je imala i malo vitlo za dizanje sidra i pritezanje veznih konopa te malu ručnu crpku za crpljenje vode. Na palubi je bilo i malo pokretno ognjište (fogun) za kuhanje. Unatoč zdepastom izgledu bracera se vrlo dobro držala na moru po buri i oštrom sjeveroistočnom vjetru. Imala je oduvijek trokutasto latinsko jedro („idro na triangul“ i sl.) koje se upotrebljavalo po cijelom Sredozemlju od antičkih vremena. Imale su ga sve galije, a u 18. stoljeću i trgovački brodovi i brodice, poput karavela, pulaka, barkova, šambeka, pinka, tartana i feluka s Nila (koje je kao filjuge imao i Dubrovnik). Česta je bila i prečka (flok), a u 18. stoljeća i glavno jedro. Po potrebi upotrebljavala su se duga bukova vesla s dvije ili tri sohe. Veslalo se stojećki – na venecijanski način. Bracera s latinskim jedrom imala je jednostavan i čvrst drveni jarbol (arbul/jambor i sl.) duljine otprilike jednake duljini korita, a bio je smješten na pramčanoj trećini broda i prolazio kroz palubu, učvršćen s tri bočne pripone na oba boka bracere. Latinsko jedro bilo je obješeno na dugačkoj oblici – lantini izdjelanoj iz jednog komada drveta. Jedro je bilo privezano konopčićima za lantinu, s dva reda kratica. Lantina s jedrom podizala se podigačem od dvostrukog koloturnika (gindac od jedra i sl.). Pritegnuta lantina oslanjala se o jarbol otprilike na trećini svoje duljine, a pri jedrenju bi se pritegnula uz jarbol hajmicom, obično s niskom drvenih kugli. Kosnik bracere, na kojem se podizao flok, protezao se do dvije trećine duljine barke ispred pramca, a mogao se po potebi podići u vis da ne smeta u lukama. Na kraju poželimo najbolju sreću i uspjeh novosagrađenoj ljepotici i onima koji su je s naporom stvorili, pogotovo zato što se vlastitim snagama, uz uvažavanje i dobrohotnu pomoć svekolike društvene zajednice, ispunio nadasve koristan cilj. 29 DOBA DANA I NOĆI P PONOĆ ola noći. Sa zvonika bije. Mjed zveči i teče svilom po zaspalom bilju. Tišina raste. Ratičuje se nad borovima. Meko liježe nad crkveni zvonik. U šušnju treptaj ježa, skok miša i vijuganje lasice. Tišinu sijeku šušmiševa krila. Pod kružnicom mrče zvjezdica svijetnjaka. Rosa poput kiše. Čim zasine mjesec, zasvijetli kapljicu na uspravnom lišću. Od nje miriše mokra zemlja i srčika soka lagano klizi, slijeva se žutom smolom niz grančicu čempresa. Noć prekrila pute, zamračila prolaze i ljudske staze zacrnila okruglim smrijekom. Evo, prije nekoliko je sati na kraju doca bila jabuka petrovača, uspravna, prijateljska, svijetla poput djevojke. Sada se mračno nazire sjena, uz nju okrajak međe. Opasni, sakriveni noćni ponor zijeva po praznim baštinama. U njima je moguće nagaziti duboki potok i otkriveni puč. U pola se gluhe noći po klancima viju duhovi i zakašnjele putnike posiplje sitni pijesak. To je vrijeme opasno kad si u prirodi sam, hodaš gologlav pod kapom nebeskom. Nađeš li se na raskrižju, pod njim teče potok, preko njega hrbat mosta, a koraci ti daleko od kuće, moraš u ruci držati koricu kruha i u nju vjerovati. Kažu da kruh u noćnim putovanjima dobrotom brani putnika. Odbija od njega sile mraka i sigurno ga vodi u svjetlo sigurnosti. Ali se ponoć u prirodi glasa snažnim lepetom kukuvije i hukom sove iz hrastove duplje. Zvrči u jesenskim ponoćima zvrk popca, u proljetnim noćima tajnovito zvižde noćne ptice. Zovu jedna drugu preko olistalog brijesta, zelene derezgine srčike i sklopljenih očiju slaka. 30 Ispod jabuke ježeve noge. Tromo se valja kornjača, iz bare kreket žaba u ljetnim ponoćima kad prirodom putuje svjetlost mjeseca i iz zemlje se sok penje okomito u grane, u listove i plodove na mjesečini. Bog s visine promatra kuće ljudske. Čuva i nemušte stvorove, ovce u košari, prignutu glavu krave - hraniteljice. Ona spava na nogama i diše odmjerenim i lakim dahom. Do nje mazgina vlažna njuška i sitni cilik zvonca u zatihlom, mirisnom i blagom mirisu staje. U kamarama drvenim, gdje se uvečer posprema rublje dnevno, spavaju ukućani. U materinoj i ćaćinoj postelji bijeli linculi i raspletena kosa preko kušina razastrta poput ječma na sjenokoši. Ćaća spi okrenut funjestri, s tamnom i snažnom rukom preko njezina ramena. Uokolo njih mir. Na zidu kvadri: Srce Isusovo, Bogorodica čistog lica, prazno i bistro ogledalo iznad burala. Na komončinu tiktakanje ure, a iza zastora ritam noći. To mjesec putuje ponad Golubova kamena i po njemu krateri, doline i planine, neznanog mora dubine. On svijetli na trapove, na lijehe pune nicanja i bliješti ponad kupjerte bljeskom noćnih suza. Osvijetli dječju sobu gdje se u preplitaju mekih tijela odmaraju mladi. Obrazi su dječji meki poput leptira i kosa im miriše na jasmin iz proljetnih đardina. Uz njih je molitva onih koji su ih rodili i sjena anđela čuvara. Babina se i đedova kamara po starinskim kućama vazda nalazi bliže vratima, da lakše uđu, da im korake u jutrenju pobrza želja kojom štede preostalo vrijeme. Na đedovom komončinu ura starinska, s lerojem na Tereza Buconić Gović, prof. navijanje, a na babinom ofičica, čaša vode i smotani kraljež. To se njih dvoje, u mrklici nezaspali, očekujući dvanest ura sa zvonika, druže mislima s danima bogatih žetava kad su u ponoć spavali umornim snom, prepuni snage i iščekivanja. Oči će im se sklopiti tek kad gluho noćno doba prekrije kuću, zatamni mjesec i ostavi na nebu tek zvjezdano jato. Gluha je ponoć. Pušu li vjetrovi, metu prašinu s puta. U kišnim se navalama i dok sijevaju munje, noć obnaži, puti zinu bistrim potocima, krošnjama i praznim prolazima. Ali ponoć caruje bez našeg upletanja s tajnama nebeske snage. Spavamo, sanjamo, pored nas prolazi doba sitnih ura. Na trpezama miruju čempresove štice. Blanci prazni. Na stočićima i tovjelicama tek odziv drvene vene. U stranjima, po košarama, u plijemicama i oborima blago ljudsko. Pod korom zemlje krv prirode. Odspavat će do jutrenja, opružiti kosti, razabrati misao, primiriti navalu soka, protok bistre krvi. U razdiobi dana i noći, života i smrti, stoji ponoć. Ona je živa, a usnula. Spava snom djeteta i čeka znak po kojemu dolazi dzora. Sveti Andrija Tamara Spajić, prof. N – otok remeta ajudaljeniji od Elafita, otočić Sveti Andrija, smjestio se na vrhu trokuta koji čine Šipan, Lopud i Kalamota. Dobio je ime po Isusovom apostolu sv. Andriji, koji se nije smatrao dostojnim biti razapet na Isusov križ pa je za svoju mučeničku smrt izabrao križ u obliku slova x. Iako su mu dimenzije neznatne (dug je svega oko šeststo metara, a širok osamdesetak), ovaj otok obiluje povijesnim zanimljivostima. Pokriven je oskudnom vegetacijom – tek na jednom dijelu je malena borova šuma, a na ostatku grmoliko bilje i kamenjar gdje se gnijezde galebovi, lastavice i jastrebovi. S južne strane nepristupačna je klisura koja okomito pada u more i na kojoj se nalazi više špilja koje su u davnini služile kao zaklonište od gusara. znu dosudila Republika. Boravio je on i u drugim benediktinskim samostanima Dubrovačke Republike – na Lokrumu, u Višnjici i na Mljetu, ali čini se da nijedan kraj nije tako nadahnuto opisao kao ovaj vrletni otok strme južne obale okrenute pučini. Nigdje nije jače osjetio čar i čemer isposničkih trenutaka koji su iznjedrili istinski zanos i ujedno tugu, kao u špiljama, hridinama i gomilama kudi laze gušterice. Nigdje morska oluja nije jače dotaknula njegovu pjesničku venu kad je usporedio uzavrelu pučinu s razbuktanom vatrom: kad se more s krajem svadi vali jašu do vrh stijena, kao pak’o ter sve gori. Ovo je otok pustinjak i otok pustinjaka koji su ovdje živjeli iz želje za samoćom, zbog kazne ili da bi zdravi morski zrak i ugodan smještaj otoka zaliječili njihova bolešću izmorena tijela. neka vide, neka čuju mene, velmi boljezniva, gdi na školju sam tuguju, gdi nije vidit duha živa... drače mi je za ružicu a kostrava za tratorak i kopriva za ljubicu za naranče suh javorak. lovor mi je za lemune troskot mi je za bosilak a česvina za četrune. Na Svetom Andriji nekad je postojao benediktinski samostan. Oštećen je u potresu godine 1667. i nikad nakon toga nije obnovljen. Od njega danas vidimo tek neznatne ostatke: dio kule i bunar. Nacrti ovog zdanja danas se čuvaju u Britanskom muzeju. Ovdje su boravili mnogi opati – neke je od njih zavio veo prošlosti i zauvijek ih predao anonimnosti, a neke od njih još pamtimo. Redovnik Mavro Vetranović boravio je na ovom otoku i nadahnuto opisao trenutke svog pustinjačkog života koji mu je kao ka- U stihovima punim ritma opisuje u igri kontrasta i aliteracija oskudnu mediteransku vegetaciju: Da stari mitovi putuju Sredozemljem, preko Grka, Rimljana, Ilira i Slavena, svjedok je i priča o lopudskoj sirotici Mari, koja je nadahnuta mnogo starijom pričom o ljubavi grčkih mitskih junaka Hero i Leandra, koji je svake noći plivao svojoj dragoj i na kraju našao smrt izgubljen na noćnoj pučini. Naša je priča prilagođena i udomaće- na u okviru sirotinjske ribarske kućice na obali Šunja na Lopudu, a opisuje ljubav vlastelina i pučanke koja je svake noći plivala do otoka sv. Andrije gdje ju je čekao njezin dragi. Mara je u sociološkom kontekstu žrtva predrasude i nemogućnosti spajanja viših i nižih društvenih klasa u svezu braka, kako je to već bilo uobičajeno u nekadašnjem Dubrovniku. Na uzvišenoj strani otoka nalazi se i zgrada s kulom i svjetionikom koje je godine 1872. počela graditi austrougarska vlada. Smatra se da je svjetlo ovog svjetionika, smješteno na visini od šezdeset i devet metara iznad mora i vidljivo na 24 Nm, jedno od najjačih na Jadranu. Zanimljivo je da i more oko Sv. Andrije obiluje ribom i koraljima – s vanjske jugozapadne strane otoka nalazi se strma litica koja se obrušava u more. Od davnina se s ovog mjesta vadio kvalitetni crveni koralj kojeg je nažalost sve manje. S vanjske strane dubina se pruža na oko osamdeset metara, a stijene i more obiluju spužvama, algama, žarnicama, škrpinama i raznim ribama. U litici se također nalazi i podvodna špilja, prava atrakcija za profesionalne ronioce. Pomorci su od davnine Sv. Andriju jednostavno zvali donzella – djevojčica i time iskazivali nježnost, naklonost i pažnju malenom otoku. On je uz sebe vezao benediktince, svjetske putnike, boležljive plemiće, ponekad je bio zatvor duhu i tijelu, ali je u vizuri uvijek ostao isti: zelena obla oaza usred pučine, u središtu Elafita i pri pogledu mornara koji iz Grada odlaze širokim morima. 31 Članovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d. na dan 15. svibnja 2011.g. City of Dubrovnik AP Držić Zagreb Vinko Lujak Ivan Matana Adis Mulalić Maro Nikolac Ivan Škoda Ivica Zupčić Stanko Radić Ivica Prpić dario Marjanović Teo Peko ./. Pero Milat Damir Prišlić Igor Šeparović Nikša Butigan Tonči Pecotić Mario Gusić Mario Maslać Mladen Spužević Ivica Lučić Mile Jurinović Nikša Japunčić Augustin Kaminski Ivan Ivanović Rajko Jurković Živko Kljusurić Branko Borlak Slavko Šarić Ivan Popović Ivica Bilić Mijo Anđelinić Nikola Pavlina Jozo Taslak Ante Benković Ivuša Kesovija David Šuman Karlo Bašić ./. ./. ./. ./. Tomislav Brletić ./. ./. ./. Mojaser Seidijevski ./. Niki Tomić Milan Arbanas ./. Joso Alešković Danko Dragojević pomoćni konobar ./. Emil Mustać Goran Šango Andrijano Barišić ./. Želimir Jurišić Damir Majić Nikola Zelen čistać ./. ./. ./. Marko Petranović Božidar Milić Pavo Pavlović Josip Cetinić Zapovjednik I. časnik palube II. časnik palube III. časnik palube kadet kadet vođa palube vođa palube kormilar kormilar kormilar ./. Marjan Glavan ./. Božo Dušević Joso Grebarević Mišo Stojanović kormilar mornar Upravitelj stroja I. časnik stroja II. časnik stroja III. časnik stroja vježbenik stroja vježbenik stroja mazač vježbenik elektrike brodski električar elektroničar brodski mehaničar brodski mehaničar glavni kuhar konobar 32 ./. Pasko Režić Zdravko Galov Marko Marojica Saša Žorić Milan Prgomet Boris Gugić Mato Obradović Miho Lonac Joško Vuleša Marijan Kardov Tonči Antulov Mateo Duplica Nino Laptalo Sveti Nikola I Oluja Orsula Petka Vjeko Miletić Vojko Jovanović Miho Dadić Mario Majkovica Vjeko Knežević Augustin Sršen Josip Košta Blago Milašević Stjepan Popović Pero Moretić Dorjan Mužić Ivo Zorić ./. Tihomir Bukvić Baldo Jerković Roko Medi Demir Čerimagić Tomislav Violić Hrvoje Konsuo Ivica Perušina Mato Dadić ./. Zdravko Paić Nikola Sterniša Nikola Bebić Dinko Šeman ./. Valentin Klarin Svetin Mučić Slavko Deša ./. Ivan Prović Dražen Jadrić Denis Domijan ./. Mladen Primorac Petar Petronio Darko Prebisalić Đuro Prkačin Vlaho Čagalj Nikša Jović ./. Dario Filipović Baldo Smrdelj Srećko Čučuk Igor Gjaja Pero Jeljenić Mirko Glavan ./. ./. Gamir Sijamhodžić ./. Tomislav Medak Marko Bianki Jozo Crnogorac ./. Nikša Rončević Leo Franić Romano Krajančić ./. Perović Gverović Joško Poljski Miljenko Šunjić Tonči Borovina Vedran Glavinka ./. Mario Burmas Frane Lučin Nediljko Kovač Ivo Hrdalo Alvaro Vrenko ./. ./. Ivica Kmetović Zvonimir Cetinić Ivo Glavić Maro Handabaka ./. Antonio Njirić Ante Vučemilović Niko Bezek ./. Pero Butjer Mario Rakuljić Ivko Kero ./. Matej Šeremet Rade Ljubibratić Mato Garvan Dragan Kos Lukša Lasić Vojan Čulić Joško Ilić ./. Ivo Vojvoda ./. ./. Enis Kovač ./. Mateo Perović Ivica Romac Jasmin Muratović Marin Jurić Vido Rudinica ./. Vladimir Marković ./. ./. ./. Damir Matulić Ivica Ćurčija ./. Frane Belas Nenad Mladin Željko Račić Velimir Lakić Popis posade na dan 15. svibnja 2011.g. Miho Imperial Pracat Robert Lukša Zapovjednik Margitić Martinović I. časnik Andro Joško palube Đangradović Tolja II. časnik Srđan Marin palube Jurković Šuperak palube Jurković Šuperak III. časnik Božo Narcis III. časnik Božo Narcis palube Majstorović Ćimić palube Majstorović Ćimić kadet Jure Giulio kadet Jure Giulio Strujić Šoletić Strujić Šoletić kadet Josip kadet Josip ./. Marinović ./. Marinović vođa Vide Frano vođa Vide Frano palube Boro Ćoić palube Boro Ćoić vođa vođa palube ./. ./. palube ./. ./. kormilar Nikica Nikola kormilar Nikica Nikola Maslać Kapetanić Maslać Kapetanić kormilar Robert Antun kormilar Robert Antun Kaser Obadić Kaser Obadić kormilar Vinko Toni kormilar Vinko Toni Cvjetković Živković Cvjetković Živković kormilar Veljko kormilar Veljko Sradelić ./. Sradelić ./. mornar Antun Stijepo mornar Antun Stijepo Duplica Božović Duplica Božović Goran Goran mornar Petrović ./. mornar Petrović ./. Upravitelj Joško Ivo Upravitelj Joško Ivo stroja Marlais Prce stroja Marlais Prce I. časnik Dinko Gordan I. stroja časnik Dinko Gordan Radić Tomljenović stroja Radić Tomljenović II. časnik Mario Ivo II. časnik Mario Ivo stroja Martucci Crnjak Martucci Crnjak III.stroja časnik Admir Antonio III. časnik Admir Antonio stroja Vukotić Šegedin stroja Vukotić Šegedin vježbenik Vlaho Frano vježbenik Vlaho Frano stroja Šutalo Radetić stroja Šutalo Radetić elektroničar Željko Mile elektroničar Željko Mile Zore Bilić Zore Bilić pripravnik pripravnik elektroničar ./. ./. elektroničar ./. ./. brodski Miro Zdravko brodski Miro Zdravko mehaničar Crnčević Topić mehaničar Crnčević Topić brodski Pero brodski Pero mehaničar Bačić ./. mehaničar Bačić ./. glavni Lukša Goran glavni Lukša Goran kuhar Radovac Crnković kuhar Radovac Crnković konobar Nikola Igor konobar Nikola Igor Jelić Stražičić Jelić Stražičić pomoćni Ivan Mateo pomoćni Ivan Mateo konobar Šarić mimica konobar Šarić mimica Branimir David čistać Šarin Pelaić Branimir David čistać Šarin Pelaić AP Sveti Vlaho Libertas Antun Antun Mihović Krilanović Stipo Nikola Orhanović Zečević Ante Srđan Čiz Preljević Čiz Preljević Blaženko Antonio Blaženko Antonio Carević Galić Carević Galić Orsat Orsat Luetić ./. Luetić ./. Ante Ante Skaramuca ./. Skaramuca ./. Milan Arsen Milan Arsen Miletić Madir Miletić Madir Damir Damir Obradović ./. Obradović ./. Dario Ivica Dario Ivica Saulan Bjelopera Saulan Bjelopera Ljubo Dino Ljubo Dino Matić Čulić Matić Čulić Jordan Neđo Jordan Neđo Bašnec Beno Bašnec Beno Lindo Žuvela Lindo Žuvela Zoran Stojan ./. Zoran Stojan ./. Toni Toni ./. Milinković ./. Milinković ./. ./. Nenad Nenad Orlić Orlić Baldo Baldo Dender Dender Đivo Đivo Pavlić Pavlić Dario Dario Rončević Rončević Ivan Ivan Žile Franković Franković VladimirŽile Vladimir Pipus Pipus Boris Boris Milošić Milošić Joso Joso Živković Živković Ante Ante Burić Burić Lujo Lujo dabelić dabelić Tomislav Tomislav Glavinić Glavinić ./. ./. ./. ./. Ante Ante Vatović Vatović Đuro Đuro Viđen Viđen Dario Dario Fjorović Fjorović Ivica Ivica Burđelez Burđelez Josip Josip Župan Župan Milenko Milenko Batinović Batinović Borna Borna Bolfek Bolfek Ivica Ivica Oreb Oreb ./. ./. Nediljko Nediljko Jović Jović Petar Petar Puhjera Puhjera ./. ./. Marko Krečak Marko Krečak Zapovjednik I. časnik palube II. časnik palube palube III. III. časnik časnik palube palube vođa vođa palube palube kormilar kormilar kormilar kormilar kormilar kormilar mornar mornar Upravitelj Upravitelj stroja stroja I. časnik I. časnik stroja stroja II čas. Str. II čas. Str. brodski brodski mehaničar mehaničar glavni glavni kuhar kuhar konobar konobar ćistać ćistać Zapovjednik Zapovjednik V.O.P. V.O.P. časnik časnik palube V.O.P. palube V.O.P. III. časnik III. časnik palube palube kormilar kormilar kormilar kormilar kormilar kormilar Upravitelj Upravitelj stroja stroja časnik časnik stroja V.O.P. stroja V.O.P. II. časnik II.stroja časnik glavni stroja glavni kuhar kuhar Atlant Frauke Ivo Bošković Marinko Radić Antonio Milošević Milošević Ivan Ivan Stanić Stanić Đino Đino Marinović Marinović Miho Miho Zedniček Zedniček Budimir Budimir Milin Milin Miroslav Miroslav Škarić Škarić Maroje Maroje Piantanida Piantanida Miho Miho Begović Begović Stanko Stanko Zovko Zovko Darko Darko Tomić Tomić Mišo Mišo Hendić Hendić Mato Mato Radoje Radoje Igor Igor Čorkalo Čorkalo Tomislav Tomislav Jurčević Jurčević Atlant Svenja Marin Brbora Ivo Maždin Mario Matičević Matičević Tomislav Tomislav Bilokapić Bilokapić Vlatko Vlatko Veraja Veraja Nedjeljko Nedjeljko Margaretić Margaretić Ivica Ivica Brletić Brletić Mario Mario Kunac Kunac Velimir Velimir Končar Končar Vlaho Vlaho Jerinić Jerinić Nikola Nikola Ćorak Ćorak Ivica Ivica Franić Franić Mato Mato Kaznačić Kaznačić Libero Libero Bošković Bošković Mile Mile Pavličić Pavličić Ivan Ivan Čokljat Čokljat Bore Bore Mitrović Mitrović Mokošica Mokošica Zdravko Zdravko Stojanović Stojanović Drago Drago Skočajić Skočajić Ivica Ivica Baričević Baričević Romeo Romeo Nizi Nizi Božo Božo Musladin Musladin Ante Ante Đaković Đaković Pavo Pavo Kraljević Kraljević Branko Branko Tomac Tomac Šipan Šipan Ivica Ivica Miljas Miljas Petar Petar Kunić Kunić Ivan Ivan Dobrojević Dobrojević Luko Luko Violić Violić Nikola Nikola Tomelić Tomelić Ivan Ivan Iličić Iličić Zoran Zoran Milat Milat Krešimir Krešimir Lerga Lerga ./. Nikola ./. Nikola Pavlina Pavlina ./. Niko ./. Niko Vrtiprah Vrtiprah Atlant Regine Fuad Ćimić Pero Brbora Branko Kovačević Kovačević Duje Duje Amulić Amulić Pero Pero Đuraš Đuraš Tomislav Tomislav Ćosić Ćosić Aleksandar Aleksandar Šulja Šulja Ivica Ivica Mihovilović Mihovilović Frano Frano Salmić Salmić Igor Igor Jelačić Jelačić Hrvoje Hrvoje Mostahinić Mostahinić Zvonko Zvonko Šimek Šimek Pavo Pavo Bašica Bašica Nazif Nazif Čustović Čustović Zlatko Zlatko Matijević Matijević Ante Ante Boro Boro Alen Alen Žustra Žustra Atlant Trina Vicko Svilokos Ivan Družijanić Mato Kašikić Kašikić Pero Pero Violić Violić Niko Niko Matković Matković Nikša Nikša Šimunović Šimunović Dubravko Dubravko Rilović Rilović Pero Pero Setenčić Setenčić Mario Mario Jukić Jukić Mato Mato Gjaja Gjaja Slavomir Slavomir Nikolac Nikolac Vilim Vilim Babić Babić Aleksandar Aleksandar Popović Popović Željko Željko Radović Radović Marijan Marijan Stipanov Stipanov Marko Marko Brtan Brtan 33 Kretanje brodova Atlantske plovidbe d.d. u periodu od 15. studenog 2010. do 15. svibnja 2011. godine BRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE: Luka Vrijeme U /I Teret AP Drzic Jingtang 23.11.2010. I Iron ore Inchon 26.11.2010. U Steel products Kaohsiung 13.12.2010. U Steel products Jebel Ali 31.12.2010. I Steel products Dammam 6.1.2011. I Steel products Mina Saqr 15.1.2011. U Limestone Chennai-Madras 25.1.2011. I Limestone Durban 12.2.2011. U Corn Ulsan 22.3.2011. I Corn Kunsan 25.3.2011. I Corn Inchon 27.3.2011. I Corn Prince Rupert 14.4.2011. U Canola Huangpu 6.5.2011. I Canola AP Sveti Vlaho Gladstone 2.12.2010. U Coal Gangavaram 28.12.2010. I Coal Paradip 13.1.2011. U Iron ore Jingtang 6.2.2011. I Iron ore Seattle 3.3.2011. U Corn Chiba 28.3.2011. I Corn Nagoya 31.3.2011. I Corn Vancouver-Cnd 22.4.2011. U Potash City of Dubrovnik Tuapse 19.11.2010. U Coal Amsterdam 11.12.2010. I Coal Murmansk 21.12.2010. U Coal Wilhemshaven 31.12.2010. I Coal Riga 16.1.2011. U Coal Antwerpen 7.2.2011. I Coal Riga 13.2.2011. U Coal Hunterstone 4.3.2011. I Coal Riga 13.3.2011. U Coal Tyne 19.3.2011. I Coal Riga 25.3.2011. U Coal Liverpool 7.4.2011. I Coal Ust Luga 15.4.2011. U Coal Portbury 24.4.2011. I Coal Ust Luga 4.5.2011. U Coal Ust Luga 4.5.2011. I Coal Ust Luga 4.5.2011. U Coal Wilhemshaven 11.5.2011. I Coal Getaldić Gove Harbor 11.1.2011. U Alumina Sitra 5.2.2011. I Alumina Mumbai (Bombay) 25.2.2011. U Steel coils Philadelphia 15.4.2011. I Steel coils Savannah 21.4.2011. I Steel coils Nola 27.4.2011. I Steel coils Gundulić Portland - Usa 16.11.2010. U Wheat Coronel 9.12.2010. I Wheat San antonio 20.12.2010. I Wheat Caleta coloso 29.12.2010. U Coper conc. Coquimbo 3.1.2011. U Concentrates Antofagasta 8.1.2011. U Copper conc. Tuticorin 21.2.2011. I Coper conc. Tuticorin 21.2.2011. I Concentrates Dahej 2.3.2011. I Copper conc. Goa 10.3.2011. U Iron ore Rizhao 3.4.2011. I Iron ore Imperial Tubarao 27.11.2010. U Iron ore Sohar 8.1.2011. I Iron ore Santos 5.3.2011. U Soya beans Zhoushan 14.4.2011. I Soya beans Zhangjiagang 17.4.2011. I Soya beans Adang Bay 27.4.2011. U Coal Pagbilao 4.5.2011. I Coal Libertas Tocopilla 3.1.2011. I Coal Puerto Patache 14.1.2011. U Salt Rotterdam 15.2.2011. I Salt Dunkirk 18.2.2011. U Coal Swinoujscie 23.2.2011. I Coal Gdansk 27.2.2011. U Coal Immingham 6.3.2011. I Coal Santa Marta 28.3.2011. U Coal San Nicolas -Arg 16.4.2011. I Coal San Lorenzo -Arg 25.4.2011. U Soya beans Miho Pracat 34 Hamburg 15.11.2010. I Coal Riga 21.11.2010. U Coal Amsterdam 29.11.2010. I Coal Ust Luga 5.12.2010. U Coal Nordenham 12.12.2010. I Coal Ust Luga 25.12.2010. U Coal Immingham 1.1.2011. I Coal Ust Luga 8.1.2011. U Coal Brodovi za teške terete Amsterdam 15.1.2011. I Coal Ust Luga 27.1.2011. U Coal Wedel 7.2.2011. I Coal Ust Luga 26.2.2011. U Coal Amsterdam 21.3.2011. I Coal Atlant Frauke 24.11.2010. I Project cargo Marina di Carrara 2.12.2010. Antwerpen 29.12.2010. U Project cargo Hamburg 2.1.2011. U U General cargo Project cargo Nador 12.1.2011. I Project cargo Livorno 14.1.2011. U Project cargo Ust Luga 31.3.2011. U Coal Tripoli Genova 17.1.2011. U Project cargo Portbury 14.4.2011. I Coal Homes 28.11.2010. I Project cargo Valletta 22.1.2011. U Project cargo Ust Luga 23.4.2011. U Coal Homes 28.11.2010. I Project cargo Jeddah 28.1.2011. I Project cargo Immingham 30.4.2011. I Coal Trapani 2.12.2010. U Project cargo Djibouti 2.2.2011. I Project cargo Coal Mostaganem 7.12.2010. I Project cargo Abu dhabi 9.2.2011. I Project cargo Tangier 9.12.2010. U General cargo Jubail 11.2.2011. I Project cargo Flushing 21.12.2010. U Project cargo Dammam 13.2.2011. I Project cargo Wheat Antwerpen 28.12.2010. U Project cargo Bahrain 20.2.2011. I Project cargo 12.1.2011. I Project cargo Ust Luga 6.5.2011. U Oluja Vancouver-Cnd 16.11.2010. U Hakata 18.12.2010. I Wheat Arzew Jebel ali 21.2.2011. U Project cargo Osaka 22.12.2010. I Wheat Valletta 17.1.2011. U Project cargo Sohar 23.2.2011. U Project cargo Kobe 24.12.2010. I Wheat Adabiya 21.1.2011. I Project cargo Karachi 27.2.2011. I Project cargo Nagoya 29.12.2010. I Wheat Gizan 28.1.2011. U Project cargo Mumbai (Bombay) 2.3.2011. U Project cargo 29.1.2011. U Project cargo Portland 21.1.2011. U Wheat Port Sudan Mumbai (Bombay) 2.3.2011. I Project cargo Tokyo 12.2.2011. I Wheat Mumbai (Bombay) 8.2.2011. U Project cargo Mundra 13.3.2011. U Project cargo Chiba 14.2.2011. I Wheat Mumbai (Bombay) 8.2.2011. I Project cargo Mundra 13.3.2011. I Project cargo Kawasaki 22.2.2011. I Wheat Madras-Chennai 18.2.2011. U Project cargo Colombo 18.3.2011. I Project cargo 19.2.2011. I Project cargo Vancouver-Cnd 17.3.2011. U Wheat Visakhapatnam Yangon 24.3.2011. I Project cargo Busan 21.4.2011. I Wheat Chittagong 22.2.2011. U Project cargo Port Kelang 5.4.2011. I Project cargo Inchon 25.4.2011. I Wheat Kolkata 1.3.2011. U Project cargo Port Kelang 5.4.2011. U Project cargo Kolkata 1.3.2011. I Project cargo Singapore 6.4.2011. U Project cargo Banjarmasin 14.3.2011. I Project cargo Orsula Sipitang 9.4.2011. I Project cargo Sorel 27.11.2010. I Steel products Jakarta 20.3.2011. U Project cargo Ho Chi Minh 18.4.2011. U Project cargo Hamilton 30.11.2010. I Steel products Dung Quat 26.3.2011. I Project cargo Laem Chabang 23.4.2011. U Project cargo Detroit 6.12.2010. Steel products Laem Chabang 30.3.2011. U Project cargo Paradip 5.5.2011. I Project cargo 6.4.2011. U Project cargo Cochin 12.5.2011. U Project cargo I Duluth 13.12.2010. U Wheat Batam Montreal 21.12.2010. U Nepheline Visakhapatnam 15.4.2011. I Project cargo Paradip 17.4.2011. U Project cargo Dammam 30.4.2011. I Project cargo Jubail 4.5.2011. I Project cargo syenite Castellon 4.1.2011. I Nepheline syenite Bari 11.1.2011. I Wheat Jebel Ali 5.5.2011. U Project cargo Sorel 8.2.2011. U Titanium Hamriyah 6.5.2011. U Project cargo Quebec 12.2.2011. U Nickel matte Kristiansand South 26.2.2011. I Nickel matte Atlant Regine Rotterdam 2.3.2011. I Titanium Chennai-Madras Muuga 12.3.2011. U Coal Cochin Riga 15.3.2011. U Coal Sohar Taranto 3.4.2011. I Coal Tulcea 8.5.2011. U Silico mang. Mokošica Koper 15.11.2010. U Wood Trieste 15.11.2010. I T-bars Project cargo Bejaia 27.11.2010. I Wood Project cargo Livorno 2.12.2010. U Alu-ingots 27.11.2010. I Project cargo Yarimca 8.12.2010. I Alu-ingots Mumbai (Bombay) 5.12.2010. U Project cargo Mytilene 13.12.2010. U Feed products Mumbai (Bombay) 5.12.2010. I Project cargo Termini Imerese 21.12.2010. I Feed products Project cargo Leghorn 24.12.2010. U Alu-ingots 1.1.2011. I Alu-ingots U Alu-ingots Durban Petka Brodovi obalne plovidbe 17.11.2010. U 20.11.2010. U 23.12.2010. U Durban 23.12.2010. I Project cargo Yarimca Murmansk 17.11.2010. U Coal Apapa 3.1.2011. I Project cargo Thessaloniki 6.1.2011. Immingham 29.11.2010. I Coal Calabar 15.1.2011. I Project cargo Trogir 13.1.2011. I Alu-ingots Ust Luga 6.12.2010. U Coal Cotonou Project cargo Saint Nicolas 22.1.2011. U Alu-ingots Dunkirk 15.12.2010. I Coal Abidjan 25.1.2011. I Project cargo Trieste 30.1.2011. I Alu-ingots Riga 26.12.2010. U Coal Arzew 3.2.2011. U Project cargo Monfalcone 31.1.2011. U Steel beams Amsterdam 3.1.2011. I Coal Terneuzen 11.2.2011. I Project cargo Diliskelesi 10.2.2011. I Steel beams Ust Luga 11.1.2011. U Coal Hamburg Project cargo Saint Nicolas 11.2.2011. U Alu-ingots Immingham 17.1.2011. I Coal Antwerpen 12.3.2011. U Project cargo Gaeta 16.2.2011. I Alu-ingots Ust Luga 23.1.2011. U Coal Antwerpen 12.3.2011. I Project cargo La Spezia 18.2.2011. U Stone Amsterdam 31.1.2011. I Coal Arzew 22.3.2011. I Project cargo Skikda 24.2.2011. I Stone Ust Luga 10.2.2011. U Coal Genova Project cargo Tarragona 1.3.2011. U Feed products Terneuzen 21.2.2011. I Coal Constantza 4.4.2011. U Project cargo Rethimnon 11.3.2011. I Feed products Riga 2.3.2011. U Coal Hodeidah 13.4.2011. I Project cargo Saint Nicolas 17.3.2011. U Alu-ingots Amsterdam 14.3.2011. I Coal Mumbai (Bombay) 23.4.2011. I Project cargo Koper 22.3.2011. U Wood Ust Luga 21.3.2011. U Coal Chittagong Project cargo Trieste 22.3.2011. I Alu-ingots Immingham 5.4.2011. I Coal Mongla 5.5.2011. I Project cargo Bejaia 27.3.2011. I Wood Ust Luga 13.4.2011. U Coal Kolkata 10.5.2011. U Project cargo Piombino 2.4.2011. U Steel coils Portbury 22.4.2011. I Coal Kolkata 10.5.2011. I Project cargo Setubal 10.4.2011. I Steel coils Ust Luga 2.5.2011. U Coal Sagunto 16.4.2011. U Steel beams Salerno 23.4.2011. I Steel beams Piombino 29.4.2011. U Steel coils Sveti Nikola I 21.1.2011. 10.3.2011. 25.3.2011. 2.5.2011. I U U I Atlant Svenja Haldia 28.11.2010. I Project cargo Pangkalabun 17.11.2010. U Plywood Qingdao 18.12.2010. U Project cargo Leixoes 27.12.2010. I Steel coils Masan 23.12.2010. U Project cargo Šipan Leixoes 27.12.2010. I Plywood Ulsan 26.12.2010. U Project cargo Hereke 23.11.2010. I Alu-ingots 17.1.2011. I Project cargo Derince 24.11.2010. U Coper conc. 23.1.2011. I Project cargo Koper 6.12.2010. I Coper conc. Project cargo Rijeka 9.12.2010. U General cargo 10.12.2010. U Wood Antwerpen 2.1.2011. I Steel products Vadinar Antwerpen 9.1.2011. U Fertiliser Shuwaik Hamburg 17.1.2011. U Fertiliser Bushire Cairns 5.3.2011. I Fertiliser Doha 29.1.2011. U Project cargo Koper Brisbane 11.3.2011. I Fertiliser Jebel ali 2.2.2011. U Project cargo Skikda 15.12.2010. I General cargo Geelong 17.3.2011. I Fertiliser Jebel ali 2.2.2011. I Project cargo Skikda 15.12.2010. I Wood Adelaide 21.3.2011. I Fertiliser Djibouti Project cargo Tarragona 22.12.2010. U Feed products Wallaroo 3.4.2011. U Wheat Aden 14.2.2011. U Project cargo Rethimnon 31.12.2010. I Feed products Port Linkoln 7.4.2011. U Wheat Jeddah 17.2.2011. I Project cargo Saint Nicolas 5.1.2011. U Alu-ingots Cilacap 19.4.2011. I Wheat Tartous 24.2.2011. I Project cargo Trieste 10.1.2011. I Alu-ingots Port Hedland 4.5.2011. U Manganese ore Eleusis Project cargo Ravenna 19.1.2011. U Feed products 24.1.2011. I Feed products U Steel coils Zagreb 27.1.2011. 12.2.2011. 3.3.2011. U I U Derince 6.3.2011. I Project cargo Marsaxlokk Novorossiysk 14.3.2011. I Project cargo Fos 28.1.2011. 16.3.2011. U Project cargo Casablanca 4.2.2011. I Steel coils Project cargo Setubal 6.2.2011. U Feed products 13.2.2011. I Feed products U Steel beams Amsterdam 17.11.2010. I Coal Bourgas Ust Luga 25.11.2010. U Coal Damietta Amsterdam 8.12.2010. I Coal Taranto 25.3.2011. U Project cargo Gaeta Murmansk 16.12.2010. U Coal Fos 29.3.2011. I Project cargo Fos 18.2.2011. Hamburg 29.12.2010. I Coal Leixoes 2.4.2011. U Project cargo Sousse 27.2.2011. I Steel beams Ust Luga 8.1.2011. U Coal Caen Project cargo Saint Nicolas 4.3.2011. U Alu-ingots Tyne 14.1.2011. I Coal Antwerpen 8.4.2011. U Project cargo Trieste 11.3.2011. I Alu-ingots Ust Luga 21.1.2011. U Coal Antwerpen 8.4.2011. I Project cargo Rijeka 12.3.2011. U General cargo Immingham 31.1.2011. I Coal Rotterdam 11.4.2011. U Project cargo Limassol 21.3.2011. I General cargo Ust Luga 9.2.2011. U Coal Leixoes Project cargo Saint Nicolas 26.3.2011. U Alu-ingots Tyne 16.2.2011. I Coal Mostaganem 20.4.2011. I Project cargo Trieste 4.4.2011. I Alu-ingots Ust luga 25.2.2011. U Coal Kalamata 27.4.2011. I Project cargo Saint Nicolas 7.4.2011. U Alu-ingots Immingham 23.3.2011. I Coal Izmir 29.4.2011. I Project cargo Gaeta 13.4.2011. I Alu-ingots Riga 2.4.2011. U Coal Antalya Project cargo Saint Nicolas 17.4.2011. U Alu-ingots Immingham 12.4.2011. I Coal Trieste 22.4.2011. I Alu-ingots Ust Luga 18.4.2011. U Coal Atlant Trina Koper 23.4.2011. U Wood Tyne 24.4.2011. I Coal Vassiliko 17.11.2010. I Project cargo Cagliari 30.4.2011. I Wood Ust Luga 2.5.2011. U Coal Piombino 26.11.2010. U Project cargo Dunkirque 10.5.2011. I Coal Genova 28.11.2010. U Project cargo Livorno 2.12.2010. Project cargo 21.3.2011. 7.4.2011. 16.4.2011. 2.5.2011. I I U I U m/b MIHO PRACAT m/b (ex Durham Trader) PRVA POSADA BRODA – prosinac 1965. g. Kordić Vlaho, zapovjednik; Lasica Petar, I. časnik palube; Bulić Edi, II. časnik palube; Beran Zdravko, III. časnik palube; Lukin Željko, RTG; Maračić Ivko, upravitelj stroja; Serdarević Božo, I. časnik stroja; Jović Velimir, II. časnik stroja; Vlašica Tihomir, III. časnik stroja; Radov Roje, vođa palube; Čerjan Nikola, tesar; Belić Ivan, kormilar; Čumbelić Leo, kormilar; Kulaš Ðuro, kormilar; Labura Šime, kormilar; Lazarević Mato, kormilar; Vuličević Niko, kormilar; Brzić Vojko, mornar; Dedić Stijepo, mornar; Ševelj Stijepo, mornar; Kusalo Pero, vođa stroja; Sumić Svemir, električar; Musladin Pero, mehaničar: Kaštelani Rafael, mazač; Valić Dragutin, mazač; Stančić Emil, mazač; Božić Ante, čistač; Stražičić Josip, čistač; Catela Ivan, I. kuhar; Milković Ivo, II. kuhar; Matulić Boris, I. konobar; Hađija Ivo, II. konobar; Benić Andrej, kadet; Grbić Tibor, kadet; Njirić Dominik, vježbenik stroja; Krulj Miljenko, vježbenik stroja; Pensa Miro, mladić sobe; Pavlina Niko, mladić kuhinje. Urednički kolegij: Dubravko Cota (glavni urednik), Mato Bajo, Dubravko Kaminski, Tonći Miloslavić, Željan Petrić, Ivica Šurković, Edo Taslaman i Goran Žagar, Design: m&m Fotografije: Atlantska plovidba, Lektor i korektor: mr. Tomislav Kuljiš, Tisak: Tiskara ALFA-2, Dubrovnik, Naklada: 10.500, Predsjednik Uprave: kap. Pero Kulaš Sagrađen u Sunderlandu (Engleska) 1959. g. GT 8.999 NT 5.295 DWT 11.700 Dužina preko svega: 140,25 m Najveća širina: 18,90 m Visina na sredini broda: 11,04 m Pogonski stroj: Doxford od 3.529 kW Najveća brzina: 12,5 NM Preuzet u flotu od firme „Trader Navigation“ iz Londona dana 21.12.1965. g. Prodan 19.12.1983. g. firmi „Eckhardt Marine“, Hamburg 35 m/b Atlant bulletin Atlant www.atlant.hr Regine
© Copyright 2024 Paperzz
