bulletin Atlant ISSN 1332-4594 25 31 srpanj 2013. Izvješće predsjednika Uprave za 2012. godinu dioničarima Atlantske plovidbe d.d. m/b AP JADRAN Poštovani čitatelji. Ususret redovitoj Glavnoj Skupštini Društva na kojoj će se razmotriti izvješća Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2012. godini, u Atlant bulletinu iz Izvješća predsjednika Uprave kap. Pera Kulaša uvodno izdvajamo kako je u jednoj od najlošijih godina u povijesti pomorskog tržišta Grupa Atlantska plovidba poslovala s gubitkom od 76,6 milijuna kuna (koja će se pokriti iz zadržane dobiti predhodnih poslovnih godina), ali s flotom starom samo oko 5 godina i nosivosti preko milijun DWT-a. Matana, član Uprave za rukovođenje brodovima, o novogradnjama Atlantske plovidbe te Marko Asić, voditelj prodaje i marketinga, o završnom dijelu izgradnje Atlant poslovnog centra u Gružu, a Danijel Obuljen i Stanka Divizić o poslovanju Atlant agenta i Atlant putničke agencije. U novom broju Atlant bulletina kap. Nedjeljko Zelen, zamjenik komercijalnog direktora za operativne poslove, piše o pomorskom tržištu suhih tereta s predviđanjima u narednom periodu, Marin Doznajemo da je u Dubrovniku, na Pomorskom odjelu Sveučilišta, predstavljen novi brodostrojarski simulator, povezan s nautičkim simulatorom, kojeg je prethodno donirala Atlantska plovidba. Naš sugovornik je i upravitelj stroja Miro Tomašević, dobitnik statue „Dobro more“, koji je rekao: „Sve u životu što sam stvorio, stvorio sam u Atlantskoj plovidbi.“ Naši stalni suradnici na stranicama Atlant bulletina o pomorskoj prošlosti i u ovom broju su Anica Kisić, Tamara Spajić, Marijan Žuvić, Ljerka Dunatov s temama o Benediktu Kotruljeviću, galeti – kruhu sa sedam kora, parobrodima „Mljet“ i „Cavtat“ koji su posve neočekivano plovili i pod oznakom Atlantske plovidbe, a donose nam i zabilješku o izložbi Znameniti pomorci Dubrovačke Republike. Uredništvo UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK kap. PERO KULAŠ, dipl.ing. predsjednik Uprave kap. PAVO ŠIŠEVIĆ, dipl.ing. član Uprave za komercijalne poslove MARIN MATANA, dipl.ing. član Uprave za rukovođenje brodovima mr. DUŠKO VLADOVIĆ RELJA, dipl.oecc. član Uprave za financijske poslove IVICA ŠURKOVIĆ, dipl.iur. član Uprave za pravne poslove NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK predsjednik kap. ANTE JERKOVIĆ, dipl. ing., zamjenik predsjednika mag.oec, BORIS ROZIĆ, članovi: kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing.,BOŠKO ERCEGOVAC, dipl.ing., kap. VLAHO LONZA, dipl.ing., kap. ANTUN ŠEPAROVIĆ, ing., kap. ŽELIMIR USKOKOVIĆ, dipl. ing. 2 Izvješće predsjednika Uprave za 2012. godinu dioničarima Atlantske plovidbe d.d. I ako su se tijekom promatrane poslovne godine putem zakonski propisanih izvješća ili pak povremenim istupima u javnosti, a i putem društvenog biltena, dioničari i šira javnost obavještavali o događanjima u Društvu, te o financijskim i poslovnim izvješćima i planovima, dužnost nam je na kraju poslovne godine rezimirati rezultate poslovanja. Opće je poznata činjenica da je pomorsko tržište jedno od najtransparentnijih grana industrije. BDI (Baltic Dry Index) kao relevantan i mjerljiv podatak objavljivan na dnevnoj bazi pokazuje nam kretanja na tržištu rasutih tereta. Sam pogled na prosječnu vrijednost BDI-a u 2012. godini ukazuje nam da je 2012. godina bila jedna od najlošijih godina u povijesti pomorskog tržišta. Uspoređujući prosječne vrijednosti Indexa lako je uočljivo da od velike recesije 1986. godine nije bilo tako duboke krize pomorskog tržišta rasutih tereta. Samo u odnosu na 2011. godinu prosječni godišnji pad BDI-a je iznosio preko 40%. Ulaskom u godinu u kojoj su zapadne, i druge razvijene ekonomije, nastavile trpjeti zbog izuzetno slabe globalne ekonomske situacije kao i slabljenja gospodarskog rasta u Kini, te uvažavajući činjenicu da je usporen napredak većine zemalja u razvoju, prirodno bi bilo napraviti poveznicu između sredine osamdesetih godina i danas. U stvarnosti zajedničkih poveznica je iznenađujuće malo, dok su razlike duboke i značajne. Najduži i najintenzivniji procvat u prijevozu rasutog tereta, koji je trajao od 2003. do 2008. godine, rezultirao je rekordnim narudžbama novih brodova i izgradnjom novih brodogradilišta. Pojava brojnih novogradnji kao i 3 prenamjena mnogih tankera u brodove za rasute terete, rezultirala je ponudom brodskog prostora daleko većom od potražnje. U 2012. godini, petu godinu zaredom, rast svjetske flote je bio zapanjujuće velik. Isporučeno je 1287 brodova za prijevoz rasutih tereta ili preko 100 milijuna DWT-a. Ovo je druga godina zaredom (na- 4 damo se i posljednja) u kojoj su svjetska brodogradilišta uspjela sagraditi i isporučiti novih 100 milijuna tona kapaciteta. Pomalo sretna okolnost je ta da je, za razliku od krize 80-ih godina, potražnja za prijevozom rasutih tereta, prvenstveno željeznom rudom i ugljenom, i dalje nastavila rasti, iako nešto usporenijim tempom te je na godišnjoj razini povećana za oko 4%. Uzimajući u obzir i rekordan odlazak starih brodova u rezališta (preko 35 milijuna dwt) netto povećanje svjetske flote za prijevoz rasutih tereta u 2012. iznosilo je oko 65 milijuna tona, odnosno 10,4%. Početkom 2012. godine flotu Atlantske plovidbe je činilo 16 brodova ukupne tonaže 714.832 DWT, a krajem godine 17 brodova ukupno 959.882 DWT što predstavlja povećanje DWT-a od 34,3%. Prodani su brodovi Atlant Svenja, Mokošica, Petka i Šipan, dok su u flotu ušle novogradnje: AP Astarea, AP Argosy, AP Slano, AP Ston i AP Jadran. Prosječno raspoloživa tonaža tijekom 2012. godine iznosila je 827.613 DWT i za 10,6% je veća od iste u 2011. godini. S takvim sastavom flote Grupa Atlantska plovidba ostvarila je ukupni prihod od 521,1 milijuna kuna, što je 15,8% manje nego godinu ranije. U toj strukturi prihoda očekivano je najviše sudjelovalo brodarstvo s ukupnim prihodom od 438,1 milijuna kuna ili smanjenjem od 19,5%, odnosno u tom segmentu ostvaren je gubitak od 82,4 milijuna kuna za razliku od 17,3 milijuna kuna dobiti godinu dana ranije. Segment hotelijerstva je, zahvaljujući veoma uspješnoj sezoni, povećao prihod u odnosu na 2011. godinu i to za 12,4%, što je rezultiralo s oko 6,1 milijuna kuna dobiti, u odnosu na gubitak od 3,7 milijuna kuna u 2011. godini. Dvije agencije - lučka i putnička, poslovale su uobičajeno dobro i pozitivno, no njihov rezultat nije od značajnijeg utjecaja na poslovanje Grupe. Nakon konsolidiranih rezultata svih djelatnosti kako su pobrojane, dolazimo do konačnog gubitka Grupe od 76,6 milijuna kuna ili nešto više od 12,6 milijuna dolara. Kako je već rečeno, tijekom 2012. godine prodana su četiri broda, a istovremeno je u flotu ušlo pet od sedam novogradnji iz investicijskog ciklusa koji je u tijeku i iz kojega ćemo izaći s pomlađenom flotom starom samo oko 5 godina i nosivosti od preko milijun DWT-a. Reviziju naših financijskih izvještaja obavlja splitska Revizijska tvrtka LIST d.o.o., kao i jedna od vodećih svjetskih "big four" revizijskih kuća Deloitte, koje potvrđuju da su ona rađena prema međunarodnim računovodstvenim i financijskim standardima kako bi isti mogli biti predočeni našim ino-bankama, vjerovnicima, i što je najvažnije, našim dioničarima. Dionica Atlantske plovidbe, izlistana na Zagrebačkoj burzi, dijeli sudbinu globalnog i hrvatskog tržišta vrijednosnih papira i opće, nažalost negativne, trendove na burzi. Početkom godine cijena je bila 333 kune,dok je prosječna godišnja cijena iznosila 283,36 kuna, uz maksimalnu vrijednost od 396 kuna i minimalnu od 195 kuna. Činjenica je u svakom pogledu da bi 2013. godina trebala biti prekretnica u povijesno ponavljajućem ciklusu pomorskog tržišta. Dolazimo do upečatljive točke 12-godišnjeg ciklusa vozarina koji je započeo kasne 2001. godine, kada su Sjedinjenje Američke Države počele izlaziti iz kratkotrajne recesije. Ipak, ne smijemo se zavaravati trendovima i poka- zateljima rasta velikih svjetskih gospodarstava. U sljedećoj godini preostaje još velik broj neisporučenih novogradnji koji nas mora upućivati na krajnji oprez u poslovnom ponašanju. Dakle, iako smo dugoročno optimisti da je budućnost tržišta nakon 2013. godine daleko svjetlija, ne očekujemo povratak na rekordne razine vozarina koje smo vidjeli tijekom velikog ciklusa od 2003.-2008. godine. I na kraju, novi elemenat, koji će vjerojatno znatno utjecati na pomorsko tržište, je gradnja i isporuka novih, ekološki prihvatljivijih brodova sa značajno nižom potrošnjom goriva. Jedina šansa koju brodogradilišta danas imaju je dizajniranje i proizvodnja nove generacije tehnološki superiornijih brodova. Ovakav put razvoja imat će izniman utjecaj na postojeću svjetsku flotu i velika očekivanja za one koji su voljni investirati za budućnost. Tržište će se svakako (prije ili kasnije) promijeniti, ali na više načina nego smo to do sada bili svjedoci. 5 Pomorsko tržište suhih tereta u 2012. kap. Nedjeljko Zelen zamjenik komercijalnog direktora za operativne poslove A nalizirajući trenutnu situaciju svjetske ekonomije došli smo do sljedećih zaključaka: - - - - oporavak u globalnoj ekonomiji pokrenut je snažnom ekspanzijom tržišta zemalja BRIC-a (Brazila, Rusije, Indije, Kine); napredne ekonomije susreću se s izazovom rezanja post recesijskih dugovanja i konstantnom nestabilnosti na financijskom tržištu; unatoč državnim poticajima domaća potražnja u euro –zoni pokazuje slabost, a povjerenje u ekonomiju poljuljano je udarom dužničke krize; u Americi ekonomski pokazatelji ukazuju na oporavak gospodarstva, a da li je to stvarno i da li će se isto nastaviti teško je procijeniti. Za očekivati je da će se svjetski oporavak odvijati neravnomjerno prema regijama, a predviđanja govore da će u zemljama Europske unije i u Velikoj Britaniji oporavak bitni znatno sporiji. U Americi se prema predviđanjima očekuje umjeren rast BDP-a. Ekonomski rast ostaje visok u Kini, čemu je uzrok urbani razvoj i poboljšanje životnog standarda koji dovode i do povećanja privatne potrošnje. Kina se iz zemlje s jeftinom radnom snagom koja „sastavlja“ tuđe proizvode prometnula u silu koja osmišljava nove proizvode i tehnologije, i po inovacijama u proizvodnji, i tehno6 i predviđanja u narednom periodu Rast Industrijska proizvodnja Svijet Napredne ekonomije Zemlje u razvoju Izvor: Maersk Broker logiji proizvodnje i proizvoda,postala je jedna od vodećih zemalja svijeta. Njezin gospodarski rast i razvoj u zadnjih 20-tak godina polučio je to da je Kina počela uvoziti sirovine, a izvoziti visokovrijedni finalni proizvod. Na primjer, Kina je najveći proizvođač bakrenih žica (koje se upotrebljavaju svugdje, od običnog prekidača do sofisticiranih kompjutera), a kako joj je za takvu proizvodnju potrebna sirovina koju na svom teritoriju nema u potrebnim količinama, Kina je počela širom svijeta, od Zambije, Angole, Brazila pa sve do Kambodže, kupovati rudnike bakra. Da bi sirovinu dopremila do svojih proizvodnih pogona, potreban joj je što jeftinji prijevoz, a to je transport morskim putem. Tako Kina pokreće tržište suhih tereta, a kad proizvede finalni proizvod opet joj je potreban što jeftinji put do potrošača (SAD, Europa, Afrika), te se tako opet pokreće pomorski prijevoz i tržište suhih tereta. Isti je slučaj i s proizvodnjom čelika u Kini. Očito je da će potrošnja čelika nastaviti rasti, pa Kina stoga povećava svoja ulaganja u tu vrstu industrije. Već je odobren niz novih projekata u iznosu od 23 milijarde USD, kao i plan od 1 trilijarde Yuana pretvoriti u USD (cca 17 milijardi USD) za ulaganja u infrastrukturu. U Kini je u 2012. godini proizvedeno oko 690 milijuna tona čelika, dok je uvezeno oko 740 milijuna tona željezne rudače. Očekuje se porast svjetske potrošnje čelika sa 2,1% u 2012. god. na 3,2% u 2013. god. Vezano uz isto očekuje se da se i svjetska proizvodnja čelika poveća 1%, što bi dostiglo više od 1,5 milijarde tona. mil.tona Proizvodnja čelika u Kini Proizvodnja čelika u Kini Udio Kine u svjetskom proizvodnji čelika Izvor: Maersk Broker mil.tona Izvor: Maersk Broker ukupna svjetska u % Uvoz željezne rudače u Kini U 2012 god. Kina je bila najveći uvoznik željezne rudače na svijetu (oko 60% željezne rude na svjetskom tržištu). Što se ostalih zemalja tiče i Južna Koreja je imala relativno velik uvoz, dok je uvoz zemalja Europske unije ostao nepromijenjen, a uvoz u Japan je narastao za oko 5%, odnosno kroz cijelu godinu je dosegao 134 milijuna tona. Kao najveći izvoznici željezne rudače dominantnu ulogu imaju Australija i Brazil koji su u 2012.god. zajedno ostvarili oko 70% svjetskog izvoza željezne rude. Oko 46% željezne rudače u Kinu uvozi se iz Australije što je čini njezinim glavnim opskrbljivačem u prethodnom razdoblju. U 2012. god. izvoz željezne rudače iz Indije značajno je opao, te se očekuje daljnji pad i u 2013. godini. Među najvećim izvoznicima željezne rude treće mjesto preuzela je Južna Afrika ( sa oko 56 mil. tona u 2012. godini). Obzirom na to da je Kina uložila velika sredstva u rudnike željezne rude u zapadnoj Africi može se očekivati povećanje izvoza iste iz ovog dijela svijeta. 7 Nastavak velike potražnje za ugljenom i dalje se očekuje u Kini (Kina je i u 2012. godini ostala najveći uvoznik ugljena sa oko 178 milijuna tona što je za 89% više od uvoza u prethodnoj godini). Njoj se pridružuje i Indija, koja trenutno provodi četiri velika projekta izgradnje termoelektrana, od kojih svaka ima kapacitet od 4000 MW, što podrazumijeva i potencijalnu potrošnju od oko 15 milijuna tona ugljena na godinu. Termoelektrane bi u punoj funkciji trebale biti 2016. god., pa se stoga se očekuje da će uvoz ugljena za potrebe istih značajno porasti u narednom razdoblju. mil.tona Razvoj kineske trgovine ugljenom Net – Izvoz Izvoz Uvoz Izvor: Maersk Broker Uvoz niklove rudače u Kini Izvor: Howe Robinson, Odjel za istraživanje tržišta, GTIS U prošloj godini uvoz niklove rudače u Kinu iz Indonezije znatno je smanjen nakon što je indonezijska Vlada počela oduzimati dozvole za izvoz. U isto vrijeme filipinski izvoznici su krenuli nadomjestiti potrebu za istim, te tako podigli izvoz sa 8 48 milijuna tona u 2011. godini na oko 65 milijuna tona u prošloj godini. Unatoč tome rekordni izvoz ove rudače u Kinu zabilježen je ipak iz indonezijskih luka. Obzirom na očekivana i daljnja ograničenja u izvozu niklove rudače iz Indonezije u 2013. godini, predviđa se porast uvoza niklove rudače u Kinu s Filipina, bez obzira na to što je uvoz s tog područja otežan u periodu od siječnja do travnja zbog sezone kiša. Tržište žitarica Izvor: Maersk Broker Na tržište žitarica u 2012. veliki utjecaj imala je suša, u Americi i Crnom moru, koja je prouzročila pad trgovine istim. Iz tog razloga u 2013. god. očekuje se smanjenje od 5% svjetske proizvodnje žitarica, što iznosi oko 665 milijuna tona. Ovo Žito Sirove žitarice smanjenje uvjetovat će i smanjenje svjetske trgovine žitaricama od oko 9%, što iznosi oko 132 milijuna tona. Suša u Crnom moru i Europskoj uniji potaknut će povećanje izvoza žitarica iz Amerike, ali isto bi moglo biti nedovoljno da bi održalo ravnotežu na tržištu. Na svjetskoj razini očekuje se smanjenje proizvodnje sirovih žitarica za oko 3% (do 1,1 milijun tona u 2013. god.) što će uvjetovati pad trgovine sirovim žitaricama od 11% (do 108 milijuna tona u 2013. god.). Prikaz stanja energetike u Indiji Izvor: Maersk Broker Zaključak koji se iz ovoga može izvući je da je Kina u ovom momentu glavni pokretač (ako ne i jedini) svjetskog gospodarstva. Predviđa se da, ako uspije zadržati stopu rasta od 7% i ovakav način vođenja gospodarstvene politike, nema straha za pomorsko tržište suhih tereta u svijetu. 9 Ivica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva Vijesti IZ DRUŠTVA Poštovani čitatelji. Kao i obično, smatramo potrebnim obavijestiti Vas o svim važnim događajima koji su obilježili razdoblje od izdanja posljednjeg broja Atlant bulletina do sada. Premda broj važnih vijesti koje su značajne dioničarima redovito objavljujemo i na našoj internet stranici (www. atlant.hr), ali i na internet stranicama Zagrebačke burze d.d. (www.zse.hr) i HANFA-e (www.hanfa.hr), i to odmah nakon što su se dogodile, ipak smo u Atlant bulletinu zadržali običaj ponoviti ih za one dioničare i čitatelje koji nisu redovito pratili elektroničke medije. Koliko god od posljednjeg broja Bulletina nije bilo previše važnih vijesti, premda su naši radni dani ispunjeni brojnim poslovima, ipak ocjenjujem da su vijesti o novim investicijama koje sam uvrstio u ovaj broj najvažnije od svih jer pokazuju dugoročnu opredijeljenost Atlantske plovidbe d.d. na razvoj, pomlađivanje flote, konkurentnost, pa i zaštitu okoliša koja sve više postaje nezaobilazan čimbenik i u pomorstvu. Ostaje mi najaviti dioničarima i čitateljima da je Uprava Atlantske plovidbe, raspravljajući o racionalizaciji poslovanja i uštedama gdje god ih je mogu10 SKLAPANJE UGOVORA O GRADNJI BRODOVA će postići, donijela odluku da će ovaj, 31. broj Atlant bulletina biti posljednji koji će dioničarima biti upućivan poštom na njihove kućne ili poslovne adrese. Naime, troškovi tiskanja i poštarine su značajno porasli. Da bi se bolje razumjela ova odluka, želimo izvijestiti da Atlantska plovidba ima, skoro u svakom trenutku, oko 9.000 dioničara (katkada čak i više). Vjerujemo da će dioničari pozdraviti ovakvu odluku. No, to ipak nije sve. Uprava je istovremeno s donošenjem ove odluke ipak ocijenila da je izvještavanje dioničara iznimno značajno, te će Atlant bulletin i dalje nastaviti izlaziti, ali u elektronskoj verziji i bit će (kao i svi prethodni) dostupan na internet stranicama Atlantske plovidbe (www. atlant.hr). Donesena je odluka da će Atlant bulletin izlaziti dva puta godišnje, kao i do sada, u kasno proljeće i pred blagdan Svetoga Nikole, zaštitnika pomoraca, a o izlasku tih brojeva će se redovito obavještavati javnost. Vodeći računa da ipak postoje i oni tradicionalniji čitatelji koji više vjeruju „papiru“ nego PC monitoru, ipak će se tiskati jedan manji broj primjeraka koji će zainteresiranima biti dostupan na ulazu u poslovnu zgradu Atlantske plovidbe. Atlantska plovidba je krajem ožujka ove godine sklopila s kineskim Brodogradilištem Qingshan četiri ugovora o gradnji brodova (novogradnji) i to tzv. Handy size brodova, nosivosti 38.700 tona. Nakon udovoljenja preduvjetima iz Ugovora o gradnji, dva od ta četiri ugovora su stupila na snagu dana 25. travnja ove godine. Preostala dva Ugovora o gradnji su tzv. opcijski ugovori, odnosno Atlantska plovidba ima pravo (tzv. „opciju“) da se odluči graditi ili ne graditi te brode. Opciju treba deklarirati do kraja studenog ove godine (za prvi opcijski brod) odnosno do kraja siječnja 2014.g. (za drugi opcijski brod). Primopredaja ugovorenih brodova je dogovorena kako slijedi: - prvi brod/novogradnja 31.03.2015.g.; - drugi brod/novogradnja 31.10.2015.g.; - treći brod/novogradnja 31.07.2015.g. (ukoliko bude deklarirana opcija), i - četvrti brod/novogradnja 31.01.2016.g. (također, ukoliko bude deklariran opcija). PROMJENA U NADZORNOM ODBORU Radi se o projektu broda koji je nazvan „Green Dolphin“ koji već u svojem nazivu naglašava ekološku prihvatljivost broda tijekom njegove eksploatacije. Brod će novim designom trupa i uporabom novog tipa glavnog stroja trošiti znatno manje goriva u odnosu na dosadašnje slične brodove tog tipa. No, o tome je više istaknuto u zasebnom članku u ovom broju Atlant bulletina kojega je napisao član Uprave Marin Matana. ZAKAZANA REDOVNA GLAVNA SKUPŠTINA U ovom broju Atlant bulletina objavljen je i poziv s dnevnim redom i prijedlozima svih odluka za redovnu Glavnu skupštinu Atlantske plovidbe d.d. Redovna Glavna skupština će se održati dana 23. kolovoza ove godine u sjedištu Atlantske plovidbe, s početkom u 18 sati. Osim u ovom broju Atlant bulletina, svi materijali za redovnu Glavnu skupštinu su objavljeni također na internet stranicama: Atlantske plovidbe d.d., Zagrebačke burze d.d., HANFA-e, u Narodnim novinama RH i u dva lokalna tjednika. Nadzorni odbor Atlantske plovidbe je na svojoj 7. sjednici V. saziva, održanoj dana 21. svibnja ove godine, donio odluku o izboru zamjenika predsjednika Nadzornog odbora. Izabran je Boris Rozić umjesto dotadašnjeg zamjenika predsjednika Nika Bratoša. Niko Bratoš i dalje je član Nadzornog odbora. OTKAZIVANJE DVAJU UGOVORA O GRADNJI BRODOVA U brojnim prethodnim brojevima Atlant bulletina smo izvještavali o programu gradnje četiriju panamax brodova za Atlantsku plovidbu u kineskom brodogradilištu JEHI. Za preostala dva broda je ugovoreni rok isporuke bio do, najkasnije, 30. lipnja ove godine. Brodogradilište nam nije u ugovorenim rokovima uspjelo dovršiti i predati nam niti jedan od ta dva preostala broda, pa je Uprava Društva donijela odluku da oba ta Ugovora o gradnji otkaže, te da zatraži povrat do sad uplaćenih sredstava tijekom gradnje. Povrat do sada uplaćenih obroka kupoprodajne cijene garantira najveća kineska državna banka. Podsjećamo da su dva od ta četiri broda već sagrađena i isporučena Društvu. Radi se o brodovima AP ARGOSY i AP JADRAN, koji su nam predani tijekom 2012.g. 11 A N TI PŠ U SK Na temelju odluke Uprave dioničkog društva „Atlantske plovidbe“ Dubrovnik, Od Svetoga Mihajla 1 (u daljnjem tekstu: „Društvo“) donesene na 51. sjednici IV. saziva održanoj dana 21. svibnja 2013.g., sukladno odredbi iz članka 65. stavak 2. Statuta Društva, objavljuje se POZIV za redovitu Glavnu Skupštinu Društva I. Redovita Glavna Skupština Društva održat će se u petak, 23. kolovoza 2013.g., s početkom u 18,00 sati u sjedištu Društva, u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1 (velika dvorana). II. Za sazvanu redovitu Glavnu Skupštinu utvrđuje se slijedeći Dnevni red: Otvaranje Skupštine i podnošenje Izvješća Povjerenstva za utvrđivanje valjanosti prijava i ispuštenih punomoći te prijavljenih i nazočnih glasova na sazvanoj Skupštini; Izbor dva brojača glasova; Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2012. godini; Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2012. godini; Izvješće revizora za 2012. godinu; Donošenje odluke o usvajanju Godišnjeg obračuna za 2012. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim); Donošenje odluke o gubitku iz poslovanja Društva u 2012. godini; Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Upravi Društva; Donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Nadzornom odboru Društva; Donošenje odluke o izboru revizora Društva za 2013. godinu; Donošenje odluke o izmjeni Statuta Društva; Izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica; Donošenje odluke o davanju suglasnosti Upravi Društva za sklapanje pravnog posla stjecanja vlastitih dionica Društva; Informacije Uprave o važnijim događajima u Društvu. III. Temeljem odredbi Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor ističu i objavljuju prijedloge Odluka po pojedinim točkama dnevnog reda sazvane Skupštine: AD-2 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Za brojače glasova se izabiru Goran Žagar i Nikša Kelez. AD-3 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Usvaja se Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2012. godini. AD-4 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Usvaja se Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2012. godini. AD-5 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Usvaja se Izvješće revizora o poslovanju Društva u 2012. godini. AD-6 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Usvaja se Godišnji obračun Društva za 2012. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim), koji se prilažu uz ovu odluku s kojom čine sastavni dio. AD-7 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Utvrđuje se da gubitak nakon oporezivanja iskazan u Računu dobiti i gubitka Atlantske plovidbe d.d. za 2012. godinu iznosi 79.925.265,04 Kuna, koja se prenosi u slijedeću poslovnu godinu. AD-8 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Utvrđuje se da je Uprava upravljala Društvom i obavljala poslove Društva u 2012. godini u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima Uprave daje razrješnica-odobrenje za rad. AD-9 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Utvrđuje se da je Nadzorni odbor Društva u 2012. godini obavljao sve svoje dužnosti u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima Nadzornog odbora daje razrješnica-odobrenje za rad. AD-10 Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Za revizora Društva u 2013. godini se izabire revizor „LIST“ d.o.o., Split. AD-11 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Mijenja se Statut Atlantske plovidbe d.d. i to kako slijedi: IZMJENE I DOPUNE S T A T U T A DIONIČKOG DRUŠTVA ATLANTSKA PLOVIDBA DUBROVNIK Članak 1. Podnaslov 2) Glave X. mijenja se i glasi: „2) Vlastite dionice“ Članak 2. Članci 25. do 29. brišu se. Članak 3. Članak 30. mijenja se i glasi: „Članak 30. Na stjecanje i otpuštanje vlastitih dionica i postupanje s istima u pravnom prometu, kao i na sva ostala pitanja iz ove oblasti primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona.“ Članak 4. Članak 34. stavak (1) mijenja se i glasi: „(1) Evidenciju o svim izdanim dionicama u Društvu, zbirku isprava i sve ostale pomoćne evidencije vodi Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. temeljem posebnog propisa.“ Članak 5. Članak 38. stavak (2) mijenja se i glasi: „(2) Izabrani predsjednik, u roku od 24 sata, podnosi Nadzornom odboru prijedlog za imenovanje članova Uprave, i to u cjelovitom sastavu, s navođenjem poslova koje će pojedini član Uprave obavljati.“ Članak 6. Članak 41. stavak (1) mijenja se i glasi: „Članak 41. (1) Uprava Društva vodi poslovanje Društva. U sklopu ove zadaće, Uprava Društva posebno je dužna i ima pravo, u skladu sa Zakonom i ovim Statutom: - utvrđivati poslovnu politiku Društva, - sazivati Skupštinu, u slučajevima i na način utvrđen odredbama ovog Statuta ili Zakona, - donositi planove i programe za provođenje utvrđene poslovne politike Društva, - utvrđivati unutarnju organizaciju Društva, - donositi opće akte Društva, - pripremati prijedloge odluka i općih akata iz nadležnosti Skupštine Društva, - izvršavati odluke Skupštine i Nadzornog odbora, - pripremati i podnositi izvješća Nadzornom odboru, kako je određeno odredbama Zakona o trgovačkim društvima, - donositi odluke iz oblasti radnih odnosa, - utvrđivati stegovnu i materijalnu odgovornost djelatnika Društva, - zatražiti pokretanje stečajnog postupka ili postupka prisilne nagodbe, kada je to određeno zakonskim propisima, - i sve druge poslove propisane zakonom.“ Članak 7. Članak 50. stavak (2) mijenja se i glasi: „(2) Svoj protuprijedlog, koji mora biti obrazložen, dioničar mora dostaviti Društvu u roku od najmanje 14 dana prije dana održavanja Skupštine. Dan prispijeća prijedloga Društvu ne uračunava se u taj rok.“ Članak 8. Članak 50. stavak (3) briše se. Članak 9. Članak 58. stavak (1) mijenja se i glasi: „Članak 58. Nadzorni odbor u okviru svojih ovlasti: - nadzire vođenje poslova, - nadzire poslovanje Društva, - podnosi Skupštini pisana izvješća o obavljenom nadzoru nad vođenjem poslova Društva, - saziva skupštinu kada je to potrebito radi dobrobiti Društva, - daje upute za rad Uprave, - donosi Pravilnik o svom radu, - izabire i razrješava Upravu, - daje suglasnost na odluke Uprave u slučajevima utvrđenim ovim Statutom, te obavlja i sve druge poslove koji su Zakonom, ovim Statutom ili posebnom odlukom Skupštine stavljeni u njegovu nadležnost, - i sve druge poslove propisane zakonom.“ Članak 10. Članak 59. stavak (2) briše se. Članak 11. Članak 61. stavak (3) briše se. Članak 12. Članak 62. stavak (2) mijenja se i glasi: „(2) Odluku o razrješnici članova Uprave i Nadzornog odbora Skupština donosi ako prosudi da su Nadzorni odbor i Uprava uspješno vodili Društvo u prethodnom razdoblju.“ Članak 13. N TI PŠ SK U „(3) Skupština Društva mora se sazvati najmanje mjesec dana prije dana njezinog održavanja. Poziv za Skupštinu, sa svim potrebnim ispravama, objavljuje se u glasilu Društva, na oglasnoj ploči i internetskim stranicama Društva.“ A Članak 65. stavak (3) mijenja se i glasi: 13 A N TI PŠ U SK Članak 14. Članak 67. stavak (1) mijenja se i glasi: „(1) Dioničare na Skupštini mogu zastupati punomoćnici. Punomoć se izdaje u pismenom obliku i treba biti ovjerena ili u Društvu ili kod javnog bilježnika, odnosno kod tijela uprave ili suda, a na brodovima od strane zapovjednika broda.“ Članak 15. Članak 67. stavak (3) mijenja se i glasi: „(3) Punomoć ovjerena kod javnog bilježnika, tijela uprave ili suda predaje se društvu istovremeno s prijavom i identifikacijom za sudjelovanje u Skupštini, odnosno najkasnije deset dana prije održavanja Skupštine.“ Članak 16. Članak 69. stavak (1) mijenja se i glasi: „(1) Dioničari glasuju dizanjem kartona s brojem glasova koje imaju, koji se zbrajaju po glasovima „ZA” i glasovima „PROTIV” prijedloga odluke, te se utvrđeni rezultati glasovanja priopćavaju predsjedatelju Skupštine, koji ih objavljuje.“ Članak 17. Članak 70. stavak (1) mijenja se i glasi: „(1) Skupštini predsjedava osoba koju odredi Nadzorni odbor.“ Članak 18. Članak 73. stavak (3) mijenja se i glasi: „(3) Godišnji obračun, izvješće revizora, izvješće Uprave o poslovanju Društva i prijedlog Uprave za upotrebu dobiti, te izvješće Nadzornog odbora o nadzoru poslova Društva moraju biti dani na uvid dioničarima u poslovnim prostorijama Društva, i to najkasnije 8 dana nakon objave poziva za Skupštinu.“ Članak 19. Članak 76. stavak (1) mijenja se i glasi: „(1) Ako odlukom Skupštine nije određeno drugačije, dividenda se isplaćuje u roku od 30 dana po zaključenju Skupštine.“ Članak 20. Članak 77. stavak (1) mijenja se i glasi: „(1) U Društvu se mogu organizirati organizacijski dijelovi prema potrebama procesa rada u Društvu.“ Članak 21. Članak 78. stavak (1) mijenja se, a iza istoga se dodava stavak (2) te cjelokupni članak glasi: „(1) “Narodne novine” Republike Hrvatske su glasilo Društva u kojima se objavljuju podaci i priopćenja Društva. (2) Podaci i priopćenja Društva mogu se objaviti i na oglasnoj ploči i internetskim stranica Društva te na druge pogodne načine odnosno kako je to propisano zakonom.“ Članak 22. Članak 81. stavak (4) mijenja se i glasi: „(4) Izmjene i dopune Statuta odnosno novi Statut stupaju na snagu danom upisa u sudski registar nadležnog trgovačkog suda.“ Članak 23. Članci 83. do 85. brišu se. Članak 24. Ovlašćuje se Nadzorni odbor izraditi potpuni pročišćeni tekst Statuta. Članak 25. Izmjene i dopune Statuta stupaju na snagu danom upisa u sudski registar nadležnog trgovačkog suda. Predsjednik Nadzornog odbora: _____________________________ kap. Ante Jerković Predsjedavajući Glavne skupštine: _____________________________ Ivica Šurkoivić AD-12 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Prima se na znanje i prihvaća Izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica koji glasi: „Na redovnoj Glavnoj skupštini Atlantske plovidbe d.d., održanoj dana 30. kolovoza 2012.g. donesena je odluka kojom se Upravi Društva daje ovlaštenje za stjecanje vlastitih dionica Društva. Uprava Društva nije koristila dato ovlaštenje odnosno nije stjecala vlastite dionice Društva.“ AD-13 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj Skupštini da donese slijedeću Odluku: Na temelju čl. 233. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (dalje: Zakon), Glavna skupština ATLANTSKA PLOVIDBA dioničko društvo Dubrovnik, donosi ODLUKU O DAVANJU OVLAŠTENJA UPRAVI ZA STJECANJE VLASTITIH DIONICA I. Daje se suglasnost Upravi Atlantske plovidbe d.d. za stjecanje vlastitih dionica Društva serije A, nominalne vrijednosti 300,00 kn, bez daljnjih posebnih suglasnosti Glavne skupštine i to putem jedne ili više kupovina pod sljedećim uvjetima: a) ukupno broj dionica stečenih temeljem ove Odluke, zajedno sa vlastitim dionicama koje Društvo već ime, ne smije prijeći 10% (deset posto) temeljnog kapitala Društva; b) Uprava treba stjecati vlastite dionice u pravilu na organiziranom tržištu vrijednosnih papira; c) Uprava može stjecati vlastite dionice po cijeni koja može biti manja odnosno veća 10% (deset posto) od prosječne cijene na Zagrebačkoj burzi ostvarene na dan koji je prethodio danu kupnje; d) Uprava može dionice stjecati i mimo organiziranog tržišta ukoliko je to u interesu Društva, a uvjeti kupnje su u skladu sa toč. c) ove Odluke; e) prilikom stjecanja Uprava je dužna rasporediti potrebne rezerve na vlastite dionice sukladno odredbama Zakona. II. Uprava je dužna o stjecanju vlastitih dionica i svim činjenicama vezanim uz to izvijestiti prvu sljedeću Glavnu skupštinu. III. Ova Odluka stupa na snagu i primjenjuje se danom donošenja, a vrijedi 5 (pet) godina. IV. Na Glavnoj Skupštini Društva mogu sudjelovati samo dioničari koji su upisani u knjigu dionica Društva na završetku radnog dana 16. kolovoza 2013. godine i koji su se valjano prijavili (osobno ili poštom preporučeno) za sudjelovanje u radu Glavne Skupštine i to na prijavnom mjestu u sjedištu Društva u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva, i to u razdoblju od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do zaključno 16. kolovoza 2013. godine, svakog radnog dana (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati. Dioničari mogu opunomoćiti druge osobe da ih zastupaju na Glavnoj Skupštini Društva. Punomoći se izdaju u pisanom obliku, s posebnom oznakom da se punomoć daje za zastupanje na Glavnoj Skupštini Društva koja se održava dana 23. kolovoza 2013. godine, te s naznakom broja dionica kojima dioničar raspolaže. Ove punomoći moraju biti ovjerene od nadležnog državnog tijela (tijela uprave, suda, javnog bilježnika i sl.) ili od ovlaštene osobe u Društvu. Društvo omogućava dioničarima da, radi lakšeg sudjelovanja na Glavnoj skupštini Društva odaberu i opunomoće slijedeće osobe kao svoje punomoćnike: Tonći Miloslavić, OIB 17392747822; Nedjeljko Zelen, OIB 79795967066; Edo Taslaman, OIB 61584770189; Nikša Bjelokosić, OIB 64605000450; i Božo Stanić, OIB 08560377218; svi na poslovnoj adresi: Atlantska plovidba d.d., Od Svetoga Mihajla 1, 20000 Dubrovnik. Kao valjane punomoći za sudjelovanje na Glavnoj Skupštini Društva, smatraju se i opće (generalne) punomoći ovjerene od tijela uprave, suda, javnog bilježnika ili ovlaštenih osoba u Društvu. Obrazac punomoći se nalazi na internet stranici Društva (www.atlant.hr). Ovjeravanje punomoći od ovlaštenih osoba u Društvu čini se u radne dane (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati, u razdoblju od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do 16. kolovoza 2013. godine, u sjedištu Društva, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva. Dioničari koji su ovjerili punomoć kod državnog tijela (tijela uprave, suda ili javnog bilježnika) ili raspolažu valjanim općim (generalnim) punomoćima, dužni su takve punomoći dostaviti Društvu najkasnije do 16. kolovoza 2013. godine do 15,00 sati. Posebno se napominje da dioničari, koji se u rokovima označenim u ovom pozivu ne prijave za osobno sudjelovanje na Glavnoj Skupštini Društva ili koji ne dostave izdane punomoći, neće moći sudjelovati u radu sazvane Glavne Skupštine Društva. V. Prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj Skupštini Društva, kao i svi ostali skupštinski materijali u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima biti će stavljeni na uvid na navedenim mjestima za prijavljivanje ili dostave punomoći u sjedištu Društva, počev od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske pa do 23. kolovoza 2013.g., u radne dane (od ponedjeljka do petka) u vremenu od 09,00 do 15,00 sati. Prema odredbi članka 280. Zakona o trgovačkim društvima, prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj Skupštini Društva biti će objavljeni u broju 31 Atlant Bulletina – glasila Društva, koji će se dostaviti Dioničarima Društva. VI. U skladu sa člankom 277. st. (4) Zakona o trgovačkim društvima dioničari se izvještavaju da: - dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od dvadesetog dijela temeljnog kapitala Društva imaju pravo zahtijevati da se neki predmet stavi na dnevni red Glavne skupštine i da se taj njihov zahtjev objavi. Takav zahtjev mora imati obrazloženje i prijedlog odluke i mora se primiti u Društvu najmanje 30 dana prije održavanja Glavne skupštine pri čemu se u taj rok ne uračunava dan primitka zahtjeva u Društvu; - svaki dioničar ima pravo podnijeti protuprijedlog prijedlogu odluke Glavne skupštine koji je dala Uprava Društva uključivo i prijedlog dioničara za izbor člana nadzornog odbora ili imenovanja revizora društva. Takav zahtjev mora biti primljen u Društvu najmanje 14 dana prije održavanja Glavne skupštine (pri čemu nekorištenje ovim pravom nema za posljedicu gubitka prava na stavljanje protuprijedloga na Glavnoj skupštini Društva). Ukoliko se zahtjev podnese u navedenom roku, Uprava Društva će takav zahtjev dostaviti svim osobama navedenim u članku 281. Zakona o trgovačkim društvima osim u slučajevima iz članka 282. st. (2) i članka 283. Zakona o trgovačkim društvima; - svaki dioničar ima pravo tražiti da mu Uprava Društva na Glavnoj skupštini da obavještenja o poslovima Društva ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnom redu Glavne skupštine osim u slučajevima predviđenima u članku 287. st. (2) Zakona o trgovačkim društvima. VII. Ovaj poziv za redovitu Glavnu Skupštinu objavit će se na oglasnoj ploči u sjedištu Društva, putem HINA-e, Narodnim novinama – službenom glasilu Republike Hrvatske, na internet stranicama Zagrebačke burze d.d. (www.zse.hr), na internet stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (www.hanfa.hr), na internet stranicama Društva (www.atlant.hr) i u glasilu Društva (Atlant Bulletin, broj 31) VIII. Svaki dioničar, odnosno njegov zastupnik ili opunomoćenik, snosi troškove svog sudjelovanja u radu Glavne skupštine Društva. SK U PŠ TI N A ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. 15 Novogradnje Marin Matana, dipl. ing., član Uprave za rukovođenje brodovima Atlantske plovidbe XIII. nastavak Nastavak obnove flote Atlantske plovidbe d.d. Brodovi će imati sljedeće karakteristike: - - - - - - - - - dužina preko svega: 180,00 m, širina: 32,00 m, visina: 15,00 m, max. gaz: 10,50 m, nosivost na max. gazu: 38.700,00 t, brzina: 14,00 Nm/h, porivni stroj: MAN B&W 5S50ME-B9,3 Tier II., palubne dizalice: 4 x SWL 36 t i broj skladišta: 5 . S Brodogradilištem Qingshan, Wuhan, Kina potpisan je ugovor o gradnji dvaju brodova nosivosti 38.000 DWT, uz opciju za još dva ista broda. Brodovi su tipa Handymax, a radi se o potpuno novom projektu razvijenom u suradnji s Brodograđevnim institutom SDARI iz Shanghaia, Klasifikacijskim društvom DNV (Det Norske Veritas) i proizvođačem brodskih motora Wartsila pod nazivom GREEN DOLPHIN. Ovim projektom nastojalo se udovoljiti zahtjevima za visokim ekološkim standardima kao i najoptimalnijoj potrošnji goriva, uz poštivanje zahtjeva za maksimalnu energetsku učinkovitost. 16 Novogradnja u Brodogradilištu Qingshan, Wuhan, China Pored toga, brod će biti s dvostrukom oplatom, kao i s ravnim bočnim stijenkama u skladištima, što znači da nisu predviđeni bočni krovni tankovi, osim u skladištu broj 1, gdje to sama forma trupa zahtijeva, dok su donji bočni tankovi predviđeni samo u skladištima br. 1 i 5, također radi forme trupa broda. Na taj način postignut je velik otvor grotala skladišta tereta (open hatch) koji omogućava znatno lakšu manipulaciju teretom. Za manipulaciju teretom predviđene su četiri elektro-hidrauličke dizalice, svaka nosivosti 36 tona, kao i četiri grabilice za rasuti teret. General Arrangement Glavno rebro Od ostalih karakteristika vrijedno je napomenuti da će na brodu biti ugrađen uređaj za tretiranje balastnih voda, čime će se onemogućiti prijenos živih morskih organizama koji bi mogli utjecati na remećenje ekološke ravnoteže u područjima iskrcaja balasta. Pored toga, a u cilju zaštite mora od onečišćenja uljem, na brodu će umjesto klasične stavene cijevi osovinskog voda s ležajevima podmazivanim uljem, biti ugrađena stavena cijev s ležajevima podmazivanim morskom vodom. Primopredaja prvih dvaju brodova očekuje se u prvoj polovici 2015. godine. 17 Razgovor MIRO TOMAŠEVIĆ, upravitelj stroja Rođen 10.02.1960. godine. 04.09.1980. – 14.10.1981. ukrcan kao pripravnik pom.strojara na brodove Petka i Kruševo. 30.07.1983. – 23.07.1989. ukrcan kao čistač na brodove Cast Caribou, Konavle i Mljet. 24.02.1989. – 14.11.2000. ukrcan kao III. časnik stroja na brodovima Cast Caribou i Pelješac, Oluja, Imperial, Gruž, Hercegovina, Petka i Konavle. 25.06.2001. – 14.01.2004. ukrcan kao II. časnik stroja na brodovima Miho Pracat, Koločep i Sveti Vlaho. 04.08.2004. ukrcan kao Upravitelj stroja na brodu Sveti Nikola I., a tu funkciju obnaša i danas. Više od 30 godina na brodovima Atlantske plovidbe, a 10 godina upravitelj stroja. Pune 32 godine. Upravitelj 12 godina. Avanco na brodu Sveti Nikola, na kojeg me pozvao pokojni Ivo Ćurlin: „Miro, ima jedna dobra i jedna loša vijest. Koju ćeš prvu?“ „Svejedno“, odgovorio sam, a on dodao: „Kratko si doma, ali trebaš već sutra na brod. To je ona loša vijest, a druga je, avancavam te za upravitelja.“ Naravno, prihvatio sam. Bio sam tri mjeseca na brodu Sveti Nikola i nisam, fala Bogu, imao nikakvih problema. Kao vježbenik stroja zaposlili ste se u Atlantskoj plovidbi davne 1980.godine. Što Vas je, tada, privuklo brodovima Atlantske plovidbe? Točno, 4.9.1980-te. Bio je to prvi motorni brod Atlantske plovidbe. Petka. Završio sam, iako nisam rođen u Dubrovniku, Pomorsku školu. Htio sam navegat. Sve u životu što sam stvorio, stvorio sam u Atlantskoj plovidbi, pa i kuću, koja je „nastradala“ u ratu. Pomogli su mi je obnovit. Iako, možda, to ne treba objaviti. 18 Zašto ne? Za obnovu kuće na Šumetu dali su mi bespovratna financijska sredstva. Šesta kategorija oštećenja. Upaljena. Do temelja. Kuća se opet napravila. Obnovila. Fala Bogu, svi smo živi i zdravi. Žao mi je što nemam nijednu fotografiju djece iz tog vremena, od rođenja do 3. godine. Atlantska plovidba mi je pomogla kada sam obnavljao kuću, ne preko pilot programa, nego sam dobio novac, koji nisam trebao vratiti. To je istina. Ponavljam, sve što sam u životu stvorio, stvorio sam u Atlantskoj plovidbi. Meni je dobro. Prezadovoljan sam. Imam dosta posla. Završio sam Višu pomorsku školu. Imao sam 39 godina. Izlazili su mi u susret. Vanredno sam studirao. Kada sam trebao ostati duže kući, kada sam se trebao iskrcati s broda, i tako... Dobra su moja iskustva s brodova Atlantske plovidbe, iako je danas, zbog velikog broja kontrola, sve teže i teže. Prije si molio Boga kad ćeš u porat, a danas kad ćeš iz porta. Na brodu Atlant Trina, u pet mjeseci bilo je pet kontrola. Traže bilo što kako bi zaustavili brod. Takav slučaj bio je u Italiji, a svi se ponašaju jednako. U Europi, Japanu ili Australiji. Ili u Americi. Kao upravitelj stroja po prvi put i najduže bili ste na brodu Sveti Nikola I.,brodu koji je prije petnaestak godina građen u Brodogradilištu Uljanik u Puli. Slučajnost ili ...? Bio je to kvalitetan brod. I sad je, ali je zub vremena uzeo svoje. Ima dosta posla. Zahtjevan brod. Bio sam i treći časnik na brodu Konavle, koji je također građen u našem brodogradilištu. Imam dobra iskustva i pohvale za te brodove. Najviše sam časnik bio na brodovima koje je gradio Treći maj. U zadnje vrijeme na teškašima. To su, isto, kvalitetni brodovi. Atlant Trina. Njemačka gradnja. Teškaši su specifični brodovi. Više se govori kako je bilo prije, a manje, kako je navegavati danas. Što je mladima najzanimljivije, što ih dovodi na brodove Atlantske plovidbe i koliko dugo ostaju na njima? Prolaze li uobičajeni put od vježbenika stroja, pa časnika, do upravitelja stroja? Većina mlađih, na žalost, dođu samo kratko, da steknu iskustva, a potom odlaze na brodove na kružnim putovanjima, gdje je nešto veća plaća, a privlače ih vjerojatno i neke druge pogodnosti. Jest, kriza je, ali „U ŽIVOTU SVE ŠTO SAM STVORIO, STVORIO SAM U ATLANTSKOJ PLOVIDBI“ nama plaća ne kasni ni jedan dan, što treba zahvaliti i bivšoj i današnjoj Upravi. Svjetska je kriza i u pomorstvu, zadovoljan sam primanjima i uopće mi ne pada na pamet promijeniti kompaniju. Nedavno, sa stranog broda došao je na naš brod jako dobar mehaničar te mi rekao: „Kapo, meni je bolje na Atlantskoj. Imao sam plaću, 100-200 dolara više, ali zbog drugih uvjeta to nije bilo bitno. Spavali smo četvorica u kabini, a hrana je lošija.“ Osjetite li krizu i u vašem redovnom poslu na brodu? I uopće, kako izgleda radni dan upravitelja stroja na brodovima Atlantske plovidbe? Nenormalno su visoke cijene, pa u dogovoru s tehničkim inspektorom naručujem rezervne dijelove. treba biti spremno. Prvo gledaju administraciju. Uz to, dnevno najmanje 5-6 puta siđem dolje u stroj, a ako se rade neki veliki poslovi, svakako sam dolje. Osim toga, na teškašima i u lukama uopće nema dovoljno vremena. Pošto su to specijalni brodovi i kada se voze teški komadi, najviše za naftna postrojenja, obveze su velike, a minimalna zadržavanja u luci. Nema više ni nedjelje ni praznika. Recimo, i kada se radi teški komad, ja sam na balastu, gore na mostu, zapovijednik i posada su na palubi, a moj dežurni strojar stalno mora biti dostupan u slučaju nekog kvara. Toliko puta bio sam u Dubaiu, ali zbog posla, ne znam kada smo zadnji put izašli. Možda u Španjolskoj, kada smo ostali jednu noć, jer teški komadi rade se samo po danu. Uz stalnu komunikaciju s firmom puno je i administracije. Jednostavno, to se mora. Nije to ničiji hir. To zahtijevaju lučke vlasti. To su pravila ponašanja koja se moraju poštivati. Administracija uistinu oduzima veliko vrijeme, a makinja mora vozit. Za 30 godina vjernosti Atlantskoj plovidbi, krajem prošle godine, dobili ste i statuu „Dobro more“. Drago mi je što ste me i zbog toga zvali. Imam lijepa iskustva s firmom i mislim da ću ovdje, ako Bog da zdravlje, dočekati penziju. „Dobro more“ držim doma u vetrini. I u obitelji su sretni zbog tog priznanja. Imam dvije kćeri: Mirnu i Anu. Jedna je u Zagrebu na Pravu, ima jedan ispit do diplomskog, a druga je studentica četvrte godine Ekonomije, ovdje u Dubrovniku. A gospòđa? Fala Bogu i gòspođa je sretna! Ujutro, nakon što obiđem pogon do 8 sati, dogovorim se s prvim časnikom što će se raditi, a onda slijedi administracija. Puno administracije, svaki dan mi oduzme 5 do 6 ura. Kada dolaziš u porat sve 19 m/b AP JADRAN Brod AP JADRAN na svom putovanju iz australijske luke Port Kembla za Europu, dana 30. siječnja 2013. godine stiže u belgijsku luku Ghent. Dolazak se koristi za prigodnu svečanost-krštenje broda. Svećenik je blagoslovio brod i posadu, a kuma broda bila je gđa. Elena Kolobova, direktorica Atlantic Coal & Bulk Limited. Ceremoniji krštenja prisustvovali su sljedeći uzvanici: gdin. Stuart Allen- Allen Chartering , gdin. Maxim Tolstikov-Carbo One Ltd , gdin. Aidan Drury, direktor Advance Shipping Limited , gdin.Tapan Das, predstavnik Atlantic Coal & Bulk Limited , gdin. Christo Nikolov- DNB banka, gđa. Doina Rotari van Tooren – predstavnik DVB banke, gdin. Mark Ras – predstavnik DVB banke, kap. Dirk Varneave- Lučki kapetan, gdin. Mathias de Clercq – dogradonačelnik Ghenta, kap. Pero Kulaš – predsjednik Uprave Atlantske plovidbe d.d., kap. Nedjelko Zelen – predstavnik Atlantske plovidbe d.d. i gdin. Duško Vladović Relja – član Uprave Atlantske plovidbe d.d. . 20 S lijeva na desno: Svećenik, gdin.Mark Ras – DVB banka, gđa. Doina Rotari van Tooren – DVB banka, gdin. Christo Nikolov- DNB banka, gdin. Duško Vladović Relja – Atlantska plovidba d.d. . S lijeva na desno: kap. Mladen Spužević- zapovjednik broda, gđa. Elena Kolobova – Atlantic Coal & Bulk Limited – kuma broda, kap. Pero Kulaš – predsjednik Uprave Atlantske plovidbe d.d. . S lijeva na desno: kap. Dirk Varneave- Lučki kapetan, kap. Mladen Spužević- zapovjednik broda, kap. Nedjelko Zelen – Atlantska plovidba d.d., gđa. Elena Kolobova – Atlantic Coal & Bulk Limited – kuma broda, gdin. Stuart Allen- Allen Chartering, gdin. Maxim Tolstikov-Carbo One Ltd., gdin. Mathias de Clercq – dogradonačelnik Ghenta. 21 APC Atlant poslovni centar Marko Asić, voditelj prodaje i marketinga D ovršenjem staklenog i keramičkog dijela fasade buduća poslovno – stambena zgrada Atlantske plovidbe d.d. dobija konačne obrise. Usporedno s vanjskim radovima 22 radi se i u unutrašnjosti zgrade, gdje je svakodnevno angažirano više od sto radnika, nakon čega slijedi uređenje okoliša koji će zajedno sa zgradom činiti funkcionalnu cjelinu. Korištenjem najnovijih materijala i tehnologija stvara se novi ukras na Gruškom polju na ponos Atlantskoj plovidbi d.d. ali i cijelom Gradu. Za više informacija posjetite www.apc.hr foto: Flying-Pixels 23 Predstavljanje novoga brodostrojarskog simulatora dr. sc. Željko Kurtela, prorektor za studije i studente Sveučilišta u Dubrovniku Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku N a Pomorskom odjelu Sveučilišta u Dubrovniku u petak, 19. travnja 2013., predstavljen je novi brodostrojarski simulator, prvi u Hrvatskoj koji simulira strojarnicu velikog cruisera s dizel-električnom propulzijom. Ukupna vrijednost simulatora je oko 2,2 milijuna kuna. Donacijom Privredne banke Zagreb d.d. dobiven je jedan milijun kuna, a ostatak je osiguralo Sveučilište u Dubrovniku. Simulator Full Mission Neptune ERS Diesel Electric Cruise isporučila je tvrtka Kongsberg Maritime, najpoznatiji svjetski proizvođač brodskih simulatora i ujedno jedan od najvećih proizvođača opreme za brodove, što čini modele simulacije izrazito realnima. Pri instaliranju brodostrojarski je simulator povezan i integriran s postojećim nautičkim simulatorom (koji je donirala Atlantska plovidba) zapovjedničkog mosta u jedinstvenu cjelinu. Povezivanje dvaju simulatora omogu24 ćuje simuliranje realnih uvjeta na brodu. Tako povezani simulatori izmjenjuju najvažnije podatke, parametre i komande, pa su zapravo jedinstven simulator cjelokupnog broda na kojem se mogu istovremeno održavati vježbe manevriranja brodom u realnom vremenu i s realnim parametrima. Primjera radi, moguće je zajednički uvježbavati časnike stroja, časnike palube i elektrotehničke časnike pri različitim scenarijima uplovljavanja u veći broj svjetskih luka i prolaza (npr. New York, Rotterdam, Singapour, Doverska vrata, Gibraltarski prolaz itd.), kada je moguće simulirati i raznovrsne kvarove pogonskog stroja, sustava kormila, električne centrale i svih ostalih sustava strojarnice. Simulator je temeljen na modelu strojarnice i propulzije konkretnog cruisera, od 77.000 BT, dakle jedne od najopremljenijih strojarnica na današnjim brodovima s dizel-električnom propulzijom i propulzijskim elektromotorima od kojih je svaki snage 14.000 kW. Brodski se po- gon između ostaloga sastoji od četiri srednjookretna dizelska generatora ukupne snage 56.000 kW i dva brzookretna dizelska generatora za nuždu svaki snage od po 750kVA, a opremljen je svim brodskim sustavima, strojevima, uređajima i opremom u suvremenoj strojarnici. U budućnosti ovaj simulator se može nadograditi modelom strojarnice sa sporokretnim porivnim motorom. Simulator nadmašuje zahtjeve međunarodne STCW konvencije za školovanje pomoraca, što se odnosi na obrazovanje časnika stroja, upravitelja stroja i elektrotehničkih časnika, uz svjedodžbe o sukladnosti izdane od Det Norske Veritasa koje se odnose na certifikaciju brodskih simulatora i usklađenost s međunarodnim standardima. Simulatorom će se znatno poboljšati kvaliteta nastave na Sveučilištu u Dubrovniku, a poslužit će i za praktičnu obuku na programima izobrazbe pomoraca, posebnim programima obrazovanja pomoraca, i za izvođenje praktičnog dijela nastave iz više kolegija preddiplomskog studija Brodostrojarstvo i studija Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu. Ovo, kvalitetno nastavno pomagalo pridonijet će nastavku stvaranja izvrsnoga dubrovačkog časničkog kadra i povećat će sigurnost plovidbe na lokalnoj i globalnoj razini. Simulator brodske strojarnice Brod za kružna putovanja s dizel – električnim porivom Proizvođač: Kongsberg Maritime AS, Horten, NORVEŠKA Model: „Full Mission“ Neptune ERS Diesel Electric Cruise, DE22III Opis simulatora Model simulatora temeljen je na velikom brodu za kružna putovanja sa sinkronim propulzijskim elektromotorima svaki snage 14 MW. Karakteristike broda: 77000 GRT; dužina 261m; širina 33,6m; gaz 7,95m; brzina 18,5 čv, propeleri fiksni - 2 komada s max. br.okretaja 145. Karakteristike glavnog postrojenja Brodska električna centrala sastoji se od 6,6 kV sustava, pogonjena s 4 srednjeokretna dizel-generatora svaki snage od 14 MVA, i 2 brzookretna dizel generatora za nuždu od 440 V i snage svaki 750kVA. Električna centrala sastoji se od glavne razvodne ploče od 6,6kV, 440V & 220V, te razvodne ploče generatora za nuždu 440V i 220V. Svaki propulzijski motor ima dvije odvojene grupe trofaznih namotaja koje omogućuju rad motora s pola snage. Simulator je opremljen tipičnim brodskim sustavima kao što su: sustav kontrole i automatizacije; sofisticirane sustave menadžmenta energije; sustav kontrole pumpi i sustav kontrole propulzije; sustav pare s 2 kotla ložena naftom i sustav napojne vode; sustav morske vode; sustav rashladne vode niske i rashladne vode visoke temperature; sustav generatora slatke vode; sustav kompresora uputnog zraka i sustav kompresora kontrolnog /servisnog zraka; sustav lakog i teškog goriva, tankova goriva, separatora goriva; sustav dobave goriva; sustav ulja za podmazivanje uključujući i separatore ulja; sustav statvene cijevi; sustav kormilo stroja; sustav kontrole snage propulzijskih elektromotora uključujući sustav transformatora, sustav pretvarača frekvencije i sustav uzbude; sustav hlađenje propulzijskih motora, uključujući sustav hlađenja morskom vodom i sustav hlađenja slatkom vodom; sustav kaljuža i zauljenih voda strojarnice uključujući kaljužni separator; sustava balasta i sustav kontrole nagiba broda; sustav protupožarnih cjevovoda, sustav sprinklera itd. . Simulator strojarnice sastoji se od opreme podijeljene u 3 odvojene prostorije. Kontrolna prostorija sastoji se od: konzole kontrolne prostorije, glavne razvodne ploče, sustava alarma, sustava zvuka (pojačala i zvučnici) za zvuk kontrolne prostorije (zvukovi sklopki). Strojarnica se sastoji od: stanica za lokalne operacije, zvučnika za zvukove strojarnice, ekrana s interaktivnom mimikom. „Touch screen“ ekrani s interaktivnom mimikom predstavljaju razne sustave u strojarnici na tipičnom brodu za kružna putovanja. Prostorija instruktora sastoji se od dva dijela, prostorije za lokalnu stanicu generatora za slučaj nužde, i dijela instruktorove radne stanice uključujući glavna računala, monitore i sustav zvuka za kontrolu zvukova strojarnice. Simulator Brodske strojarnice je povezan i integriran sa simulatorom komandnog mosta koji je donirala Atlantska plovidba u jednu jedinstvenu cjelinu (Polaris Bridge Simulator koji u svojoj paleti brodova ima i model broda identičan modelu brodostrojarskog simulatora). Tako povezani simulatori izmjenjuju najvažnije podatke, parametre i komande, te predstavljaju jedinstven simulator cjelokupnog broda na kojem se mogu istovremeno održavati vježbe manevriranja brodom strojarskog i nautičkog osoblja u realnom vremenu i realnim parametrima. Brodostrojarski simulator posjeduje svjedodžbu registra Det Norske Veritasa da odgovara i udovoljava zahtjevima STCW Konvencije, Regulation I.12, a koja se odnosi na upotrebu simulatora. Simulator udovoljava svim uvjetima za obrazovanje budućih, ali i postojećih kadrova: upravitelja i časnika stroja te brodskih elektro-tehničkih časnika. 25 ATLANT TRAVEL Stanka Divizić, direktorica agencije B udući je od zadnjeg izdanja Bulletina u kojem sam pisala o Atlant travelu do ovog kojeg čitate, prošlo malo više vremena, osjećam obvezu ponovno se predstaviti s nekoliko informacija kako biste se upoznali s AT-om. Svoj razvojni put Atlant travel započinje 1992. godine kao dio komercijalnog odjela Atlantske plovidbe, specijaliziran za organizaciju prijevoza posade i radnika Glavnog ureda, prvenstveno zrakoplovnim putem. Kao dio komercijalnog odjela Atlant travel posluje prvih 10 godina. Nakon toga, Atlantska plovidba, prateći trendove razvoja brodarstva izdvaja djelatnost putničke agencije, između ostalih, u zasebno društvo, te Atlant travel kao takav nastupa na tržištu samostalno, usavršavajući se u vlastitoj djelatnosti. Politika Atlant travela počiva na poveznici između dugogodišnjeg boga26 tog iskustva i profesionalnosti s jedne strane, te fleksibilnosti, uslužnosti i neprestanog usavršavanja s druge strane, a što rezultira iz godine u godinu povećanim brojem korisnika i zadovoljstvom brojnih klijenata. Atlant travel je započeo kao samostalno društvo i dalje usko surađivati s Atlantskom plovidbom, prije svega kao posrednik u pribavljanju putnih karata za prijevoz posade, a koje se mogu pribaviti jedino od akreditiranih agencija za tu vrstu prijevoza, točnije za prijevoz pomoraca koji zrakoplovni prijevoz mogu koristiti po povlaštenim uvjetima zbog specifičnosti njihovog posla. Pored organiziranja prijevoza posade AT pruža 24/7 podršku, koja je i te kako potrebna putnicima koji odlaze na brod ili dolaze s broda kući širom svijeta. Pored prodaje zrakoplovnih karata, Atlant travel organizira i posreduje kod kreiranja raznih vrsta putovanja, motiviranih različitim osobnim i individualnim potrebama i razlozima, te na taj način oblikuje i izrađuje tzv. putovanja po mjeri putnika (tailor made), zatim se bavi organizacijom poslovnih, incentive i grupnih putovanja po Europi i cijelom svijetu. Atlant travel također organizira različite vrste transfera, najam vozila, kao i stručno savjetovanje prilikom izrade aplikacija za pribavljanje različitih vrsta viza i putnih dokumenata te pruža globalnu podršku svojim klijentima. Atlant travel je specijaliziran za organiziranje poslovnih putovanja, nudi sve potrebne informacije, savjete vezane uz traženo odredište s namjerom lakšeg planiranja i realizacije, objedinjuje usluge s pouzdanim i provjerenim dobavljačima, te na taj način pridonosi optimalizaciji troškova poslovnih putovanja, omogućava ugovaranje posebnih korpo- rativnih cijena za određene klijente prema interesnim tržištima. Atlant travel ugovara subagentski posao s eminentnim hrvatskim touroperatorima, hotelskim dobavljačima kao i poznatim cruiserskim kompanijama do najluksuznijih kategorija prijevoza. Uspješno za naše klijente, kao i za one koji će to tek postati, pribavljamo već unaprijed organizirane aranžmane za city break putovanja, odmor, školu stranih jezika, krstarenja, zimovanja, daleka putovanja, izlete u određenim destinacijama kao dio poslovnog putovanja, itd. Kao i svi ostali segmenti, tako i prijevoz putnika doživljava velike promjene. Internet i tehnička dostignuća omogućuju ponudi s jedne strane, i potražnji s druge strane neposredan kontakt, lakoću izbora, razmjenu i pregled mnoštva informacija. Naravno, informatički razvoj je izazvao i oblikovao novi pristup raznim djelatnostima, pa tako i turizmu. Internet omogućuje da u datom momentu imate informaciju ne samo o onome što vas ciljano zanima, već vas usmjerava i potiče na sadržaje o kojima možda niste nužno u datom trenutku niti razmišljali. Pored dostupnosti pojedinačnih web sučelja avio kompanija, na internetu je i širok izbor sučelja agencija posrednika. Atlant travel je također izašao na internet sa svojim sučeljem http://www.atlanttravel.hr čime omogućuje svojim vjernim klijentima, a i široj populaciji on-line pretraživanje i upravljanje rezervacijama za zrakoplovne karte. Međutim, i dalje su na snazi neke posebno ugovorene cijene zrakoplovnih karata koje su dostupne samo akreditiranim agencijama među kojima je i Atlant travel, a koje se ne mogu naći na internetu, osobito kad vaše putovanje uključuje interkontinentalne letove, u tom slučaju svakako je prednost raditi upit direktno u poslovnici, u kontaktu s našim profesionalcima koji će na osnovu potreba klijenta prepoznati i oblikovati za njega rješenje po ekonomski najisplativijim uvjetima. Svjedoci smo globalnih promjena na svim poljima, pa tako i u zrakoplovstvu i turizmu uopće. Rezultat toga je činjenica da smo na području Dubrovačko-neretvanske županije jedina agencija s prodajnim mjestom dostupnim fizičkim i pravnim osobama. Ocjena uspješnog poslovanja, svih 20 godina iza nas, dokaz je postojanja sinergije između svih ključnih segmenata za posao, od poslovanja na osnovu sustava kvalitete ISO 9001:2008, profesionalnih zaposlenika, optimalnog omjera cijene i usluge, kao i ugodnog poslovnog okruženja kojeg stvaramo, i u kojem radimo. Sve to naši klijenti prepoznaju, vjeruju nam, te nas time i obvezuju da se ne prestanemo truditi uslugu učiniti boljom i kvalitetnijom. Ako usporedimo promet agencije koji se ostvari s Atlantskom plovidbom d.d. s prometom ostalih kupaca, vidimo da se taj odnos zadnjih deset godina iz godine u godinu mijenja u korist ostalih kupaca, što znači da je udio AP-a u prometu manji, tako da je u 2012. godini AP s najmanjim udiom do sada, a to je 33%. To je važan pokazatelj poslovanja i ukazuje na jačanje pozicije AT-a u okruženju. Godina Ostali u % AP u % 2003. 39,02 60,98 2004. 32,5 67,5 2005. 33,43 66,57 2006. 36,8 63,2 2007. 36,85 63,15 2008. 44,33 55,67 2009. 47,79 52,21 2010. 55,59 44,41 2011. 59,65 40,35 2012. 67,38 32,62 Prosjek 47,42 52,58 27 Danijel Obuljen - dipl. ing. pomorskog prometa i direktor agencije. D ok ovo pišem, već smo duboko zakoračili u drugi kvartal 2013. godine. Odavno smo već i zaboravili kako izgleda Dubrovnik bez brodova na kružnim putovanjima. Drugim riječima, zimska je sezona bez cruisera ostavljena iza nas. U prošloj je godini Dubrovnik ostvario 484 dolaska brodova na kružnom putovanju, a u ovoj je godini najavljeno 495 pristajanja. Brojevi su to koji se „vrte“ posljednjih nekoliko godina i moglo bi se reći da je, u ovom segmentu, Dubrovnik kao destinacija ostvario svoj fizički maksimum. Sve ostale hrvatske luke zajedno ostvare otprilike još toliko ili nešto malo više dolazaka. Atlant agent, kao dio mnogobrojne agencijske ponude na tržištu, s mrežom pažljivo odabranih pod-agenata i sestrinskih agencija dobro je etabliran i pokriva otprilike trećinu svih dolazaka na obale istočnog dijela Jadrana. Poslovi prihvata i otpreme brodova na kružnim putovanjima čine osnovni dio naših aktivnosti i najvažniji su nam izvor prihoda. U usporedbi s prošlom godinom, u 2013. očekujemo znatan porast dolazaka brodova u našoj generalnoj agenturi. Prošle smo godine agentirali 347 brodova na kružnom putovanju u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Sloveniji, a ove godine očekujemo oko 500 agentura. Razlog tako velikog povećanja leži u činjenici da su naši glavni poslovni partneri (Silversea Cruises, Variety Cruises, Croisimer) povećali broj kružnih putovanja ili broj brodova koje šalju u Jadran. Specijalizirali smo se za manje brodove s manjim brojem putnika, koji posjećuju nebrojene jadranske luke, lučice i uvale. To ujedno 28 ATLANT AGENT zahtijeva posebna znanja i vještine u pregovorima za dobijanje poslova, pa smo, onako usput, naučili puno stvari koje ne bismo znali da radimo samo s velikim brodovima. Tako danas napamet znamo kolika je dubina na sidrištu u Skrivenoj luci na Lastovu, koliki maksimalni air draft treba biti da bi se prošlo ispod mosta na Neretvi i sigurno uplovilo u Metković, kakva su pravila za prolaz kornatskim arhipelagom ili kako se naglo digne maestral u Pelješkom kanalu. Svjetska ekonomska kriza označila je i propast nekoliko dugogodišnjih poslovnih partnera, što se odrazilo i na našim prihodima. Na sreću, takav razvoj događaja, ipak, nije ugrozio naše poslovanje. S obzirom na to da u krizi banke nisu bile spremne dati podršku „malim kompanijama/brodarima“, danas nam ostaju samo sjećanja na kompanije poput United Shipping Services s brodom Dalmacija, Elegant Cruises & Tours s brodovima Monet i Andrea, World Cruises Agency s brodovima Arion, Athena, Princess Danae i Princess Daphne koji su svi redovito uplovljavali u Jadran i posjećivali luke u kojima smo ih mi agentirali. Najveća je prijetnja, s kojom se u poslovanju danas suočavamo, nelojalna konkurencija ili nepoštena tržišna utakmica od strane nekih agencija. Naime, kako bi se preoteo posao, nude se agencijske usluge po višestruko nižim cijenama. Poslovni odnos koji se godinama gradi s brodarima praktično se narušava ili potpuno nestaje jednim e-mailom. Poslujemo na tržištu potpune konkurencije, koje karakterizira puno malih agencija koje nude identičnu uslugu, bez utjecaja na tržišnu cijenu. Istodob- Brod Serenissima (ex Andrea) no, ne postoji zakonska regulativa ili regulator koji bi u konačnici uveo red u te odnose. Ovo se podudara s antitrustovskim zakonom Europske unije koji ne dopušta bilo kakav oblik udruživanja radi zaštite interesa. U konačnici to našu branšu čini potpuno nezaštićenom, ostavljajući silama tržišta da same vladaju. Kako bismo umanjili poslovni rizik, mi u Atlant agentu, nastojimo izravnim posjetom brodovlasnicima održati što prisniji poslovni odnos, a posebnu pozornost posvećujemo izvrsnosti i kvaliteti usluge koju pružamo te nastavljamo kontinuirano ulagati u radnike. Rezultat se takvog rada odražava u činjenici da smo izravnim pregovaranjem s novim vlasnikom broda Serenissima (ex Andrea), ruskim poduzetnikom Vladimirom Esakovim, inače vlasnikom najluksuznijeg riječnog broda za kružna putovanja na Volgi, dobili generalnu agenturu za sve luke u Jadranu u 2013. Također, uspjeli smo dobiti i generalnu agenturu za sve europske luke (Sredozemlje, Skandinavija i Ujedinjeno Kraljevstvo) koje će brod posjećivati tijekom ove godine, što će nam dodatno povećati financijske prihode. Na kraju, želio bih naglasiti da smo za 2014. već ugovorili preko 300 dolazaka brodova na kružnim putovanjima u hrvatske luke te se nadamo daljnjem rastu. GALETA Tamara Spajić, prof. - kruh sa sedam kora N emamo mnogo zapisa o tome kakav je bio svakidašnji život mornara na brodovima. Mnogo se pisalo o njihovim pothvatima, pomorskim bitkama, porazima i pobjedama, ali malo je spomena o tome što su jeli, kako su i jesu li kuhali. Kad su prilike i namirnice to dopuštale, na brodovima se pekao svježi kruh. Danas se u Gradskom muzeju u Korčuli među kuhinjskim priborom čuva zanimljiva naprava koja se upotrebljavala za pripremu tijesta za kruh na brodovima. Često se na brodove tovario posebni mornarski kruh ili dvopek, poznat kao galeta, a bio je namijenjen za putovanja koja su trajala duže od tjedan dana. Ime galeta dolazi od francuske riječi galet, odnosno oblutak, na kojega ona podsjeća svojim oblikom. Na engleskom jeziku naziva se hardtack, a to ime dokazuje njegovu osobitu tvrdoću i dugotrajnost. Stari Egipćani koristili su na brodovima neku vrstu prosenog kruha koji su zvali dhourra, a mornarski kruh spominje i antički pisac Plinije Stariji kao panis nauticus te Homeru Odiseji, gdje nalazimo spomen o zašivenim mjehovima u kojima se čuvala hrana. Za pripremu galete bili su zaduženi arsenali i ondje se taj dvopek pripremao po određenom receptu. Radilo se o posebnom postupku, koji bi ju učinio što trajnijom, kako bi bila prikladnom hranom mornarima za vrijeme dugih plovidbi. Tijesto se pripremalo od količine vode koja je bila manja nego za pripremu običnog kruha. Za miješanje tijesta ponekad se koristila snaga nogu i u tom slučaju smjesa se stavljala na prostrto platno na podu. Nakon toga tijesto je ostavljano da se diže oko šest sati. Prije pečenja na dvopeku su se ostavljale rupice kako bi se što bolje osušio. Oblik galete najčešće je bio okrugao, a imala je promjer dvadesetak centimetara. Tako oblikovano tijesto peklo se otprilike sat i pol, što je bilo dva puta više nego za pripremu običnog kruha. Nakon toga galetu se ostavljalo nekoliko tjedana u posebnim prostorima pokraj peći, a potom je bila pakirana u dobro zatvorene vreće i pakete koji su se otvarali tek kad bi se trebao podijeliti njihov sadržaj. Na brodovima se spremala obično u stražnji dio, ondje gdje je bila najmanje izložena utjecaju vlage. Tako pripremljena i pakirana, mogla je trajati do dvije godine. Ako je pak bila izložena morskom zraku i vlazi, galeta je često bila puna larvi, crva i plijesni. U tom slučaju trebalo ju je temeljito očistiti od nametnika prije konzumacije, a to se radilo tako što ju se je dobro otresalo o rubove stolova i umakalo u tekućinu. Količina koju bi mornar obično pojeo po obroku bila je jedna galeta, a mogla se jesti na različite načine. Ako je bila dobro očuvana i u jednom komadu, bilo ju je nemoguće gristi i žvakati, a da se prethodno ne razmoči i omekša. Lomila se na rubovima stola, zamotana u tkaninu da ne bi propale mrvice, a potom se umakala u tanjur juhe ili umak. Doručak se sastojao od galete i vina, a za ručak se jela juha od sušenog mesa i povrća s razmekšanim dvopekom. Najstarija do danas sačuvana galeta nalazi se u jednom pomorskom muzeju u Danskoj i datira iz sredine devetnaestog stoljeća. Iako je izašla iz široke uporabe na brodovima, ipak se još uvijek koristi u nekim dijelovima svijeta, primjerice na Aljaski, a u Rusiji je poznata kao vojnički kruh. Nekadašnja galeta bila je internacionalno jelo mornara, iako je način njene pripreme varirao od grada do grada i od arsenala do arsenala. Jela se na karakama i galijama, bila je faktorom druženja i zajedničkog blagovanja za siromašnim mornarskim stolovima i u muškom društvu, kad se maštalo o bogatijoj trpezi, toplini doma, dječjim glasovima, maru i brizi žena i domaćica u pripremi svježeg kruha, ručka i večere. Kad su se mornari vraćali svojim domovima, zaboravljali su kruh sa sedam kora, koji je bio sinonim izdržljivosti, napornog života i odricanja. 29 NEPOZNATE POMORSKE STRANICE Kako je djelić svjetski slavne flote dospio u “Cavtat” 30 D ubrovnik Marijan Žuvić Sa slavnim parobrodima tipa Liberty nitko se ne može mjeriti,ne samo u svekolikoj povijesti pomorstva, nego i cijeloga čovječanstva. I danas, poslije sedam desetljeća, teško je dočarati veličinu pothvata gradnje flote od 2711 brodova u samo četiri godine. Dva su od tih parobroda, posve neočekivano, plovila i pod oznakama Atlantske plovidbe. U svekolikoj povijesti pomorstva, a mnogi će s pravom reći i čovječanstva, nije bilo brodova koji bi se mogli mjeriti sa slavnim parobrodima tipa Liberty. I danas, poslije sedam desetljeća, teško je dočarati veličinu pothvata gradnje flote od 2711 istovjetnih brodova, koji su se u to vrijeme ubrajali među najveće klasične teretnjake na svijetu,izgrađene u samo četiri godine, od prosinca 1941. do listopada 1945.godine. Ti su „ružni pačići“ (Ugly ducklings), kako ih je nazvao američki predsjednik Franklin Delano Roosevelt, u Drugom svjetskom ratu spasili svijet. Premda američko djelo, korijeni su im duboko britanski i sežu sve do kraja 19. stoljeća, no konačni uzor bio je parobrod „Dorington Court“ izgrađen u Sunderlandu 1939. godine. Pod silovitim udarima Dönitzovih podmornica Britanija je ujesen 1940. bila na koljenima, pa je spas potražen u tada neutralnoj Americi. Britanci su od Washingtona zatražili da im žurno, po nacrtima „Dorington Courta“, izgradi 60 brodova. No, Amerikanci su se našli na mukama, jer nisu imali -brodogradilišta! Zvuči nevjerojatno, ali od 1922. do 1937. u SAD su bila izgrađena samo dva (!?) teretna broda, a čak 92 posto američke trgovačke mornarice bilo je starije od 20 godina! S druge strane brodovi poput „Dorington Courta“ za njih su bili pravi muzejski primjerci: te teretnjake od deset tisuća tona nosivosti pokretao je stapni parni stroj na ugljen od samo 2500 konja brzinom rijetko većom od 10 čvorova. Tako zastarjelih brodova u Americi nije bilo već desetljećima. BRODOVLJE S LEDINE Ipak, Roosevelt je odlučio pomoći, pa su na ledinama u Portlandu u državi Maine, te u Richmondu u Kaliforniji, nikla nova brodogradilišta u kojima je za Britance izgrađeno 60 brodova tipa Ocean. I dok su se ti brodovi gradili, rat je sve glasnije kucao na američka vrata, a „ružni pačići“ odjednom su postali vrlo privlačni. Amerika se naš- Ružni pačići: „Mljet“ i „Cavtat“ la pred imperativom masovne gradnje teretnih brodova, pa su se u Pomorskoj komisiji u Washingtonu teška srca odlučili slijediti upravo britanske nacrte. Dakako da su ih znatno poboljšali, a svi detalji brodova nazvanih Liberty bili su prilagođeni varenju, što je bio revolucionarni iskorak, jer su se brodovi dotad gradili uz pomoć zakovica. Glavni preduvjet za brzu gradnju bila je izrada gotovih sekcija u pogonima i tisućama kilometara udaljenim od mora. Tako su dijelovi stizali posebnim željezničkim vagonima i od njih je nevjerojatno brzo nastajao brod. Gradnja Libertyja započela je u čak 18 potpuno novih brodogradilišta širom Amerike. Prvijenac „Patrick Henry“ gradio se nepojmljivo kratko, ukupno 245 dana. Valja ponovno naglasiti da to nisu bili mali brodovi, nego najveći teretnjaci toga doba, dugi 134,6 i široki 17,4 metra. Rokovi su se stalno i zapanjujuće brzo skraćivali da bi 12.studenoga 1942. godine parobrod „Robert E.Peary“ bio porinut u more samo četiri dana, 15 sati i 29 minuta nakon polaganja kobilice! Nakon rata je odlučeno da se dio Libertyja pod vrlo povoljnim uvjetima ustupi saveznicima. Tako je Britanija dobila 106, Grčka i Italija po stotinu, a Francuska 75 brodova. Dugo se raspravljalo zašto Jugoslavija nije dobila nijedan, premda je po američkim kriterijima, zbog vrlo velikih ratnih gubitaka u službi saveznika, imala pravo na mnogo Libertyja. Još prije trideset godina o tome je,autoru ovih redaka,kazivao kap.Teodor Tijan, jugoslavenski pomorski predstavnik u Washingtonu, u pomorskoj javnosti poznat po kupnji putničkih parobroda „Partizanka“ i „Radnik“. MOLOTOVLJEVO „NJET“ „Na moje uporne brzojave slane u Beograd u kojima sam tražio konačno očitovanje o preuzimanju Liberty brodova, jer je i meni bilo neugodno zbog Amerikanaca koji su nam ih nudili, konačno sam dobio odgovor:Drug Molotov smatra da Jugoslavija ne bi trebala uzimati te brodove!“ opisao je zbivanja iz 1947. kap. Tijan. „Sovjetskoj braći“ očito nije smetala činjenica da su i sami imali čak 39 Libertyja koje su im Amerikanci posudili tijekom rata, a koje nikad nisu ni vratili ni platili. Tako se i dogodilo da su u Jadran „ružni pačići“ stigli „iz druge ruke“ tek 1959. kad je pod zadarskom zastavom zaplovio brod „Ravni kotari“. Ukupno su naši brodari kupili 16 parobroda, a posljednja dva bila su prinove Atlantske plovidbe! Bilo je to svojevrsno iznenađenje jer se smatralo da je kupnjom „Naprijeda“, „Korčule“ i „Konavala“, Atlantska okončala razvoj temeljen na parobrodima. Ipak, u listopadu 1961. Dubrovčani su u Hamburgu preuzeli brod „Mljet“, a u ožujku 1962. u Rotterdamu mu se pridružio i blizanac „Cavtat“. Iako se ti brodovi nisu uklapali u njezine razvojne vizije, Atlantska se samo pridružila drugim brodarima u tada vrlo popularnoj akciji „staro za novo“, koja je u Jadran dovela cijelu flotu veterana. A sve je „zakuhao“ grčki brodovlasnik Stavros Livanos s otoka Khiosa koji je,u brodogradilištima u Puli i Splitu, naručio mnogo novogradnji pod uvjetom da se dio isplate obavi u starim brodovima. Tako je Brodosplitu prepustio Liberty brodove „Atlantic Wave“ i „Aliakmon“, koje su Splićani vrlo povoljno ponudili Atlantskoj, pa su dva Livanosova broda doskora i postali dubrovački. „MLJET“ ZA PET TJEDANA Zaplovili su u vrijeme kad je gradnja Libertyja rušila sve rekorde. U Brodogradilištu Betlehem-Fairfield Shipyards Inc. u Baltimoreu brod „Pierre l’Enfant“ izgrađen je u tek pet tjedana: kobilica je položena 17.svibnja 1943., porinut je 11., a predan 28. lipnja. Taj će brod 1946. u Washingtonu kupiti Stavros Livanos i postat će „Atlantic Wave“, da bi 15 godina poslije zaplovio kao „Mljet“. Gradnja parobroda „Dudley M.Hughes“ na drugome kraju Amerike, u Brodogradilištu Southeastern Shipbuilding Co. u Savannahu, potrajat će mnogo dulje, „čak“ dva i pol mjeseca, od polaganja kobilice 26. lipnja do isporuke 11. rujna 1943. godine. Četiri ljeta kasnije i on će prijeći u Livanosovu flotu kao „Aliakmon“, da bi desetljeće i pol poslije postao „Cavtat“. Kako su nenadano došli u dubrovačku flotu dva su Libertyja tako nenadano brzo iz nje i otišla. „Cavtat“ je poslije samo godinu dana prodan Prekookeanskoj plovidbi iz Bara, ali je zadržao svoje ime. Godine 1965. preprodan je grčkom brodovlasniku Nomicosu, a on ga je pod imenom „Sheik Boutros“ registrirao u Libanonu. Taj je ratni veteran plovidbu okončao u svibnju 1969. u kineskom rezalištu u Whampoi. Godinu poslije „Cavtata“ Barani su kupili i parobrod „Mljet“, no u njihovoj floti on je plovio kao „Kolašin“. Njegova je umrlica ispisana u siječnju 1970. godine kada se, ploveći prazan iz Ploča u rusku, tada sovjetsku, luku Tuapse, nasukao na obalu Crnoga mora. Zanimljivo je da nekadašnji „Mljet“ i sada, 43 godine nakon nesreće, leži na obali, uza samu željezničku prugu koja povezuje luku Tuapse i razvikano rusko ljetovalište Soči. Pramac je tako dobro očuvan da se i ime „Kolašin“ može jasno pročitati, dok je prema krmi mnogo više nagrižen valima i vjetrom... 31 mr. Anica Kisić, prof. U BENEDIKT KOTRULJEVIĆ (1416. – dugoj suradnji u časopisu Atlant prilozima o povijesti pomorstva i osobito o zaslužnim pomorcima i pomorskim znanstvenicima iz vremena Dubrovačke Republike cilj mi je bio, a i zadovoljstvo, da kratko, na stručan, ali i što zanimljiviji način, predstavim čitateljstvu, a osobito našim pomorcima velik i svestran značaj pomorske djelatnosti Dubrovnika u daljoj i bližoj povijesti. Nadam se da u tome uspijevam. Iako je ovo moj trideseti prilog, rjeđe sam pisala o 19. i 20. stoljeću koje ne zaslužuje biti zapostavljeno. No,uvijek mi se nametne još neka tema iz starijeg razdoblja koje ne bih smjela zaobići. Ovog puta to je štivo o Dubrovčaninu Benediktu Kotruljeviću, koji je napisao djela Knjiga o umijeću trgovanja, i O navigaciji, a oba su za ovaj časopis i njegove čitatelje značajne i interesantne teme. Djela su prevedena s talijanskog i tiskana u posljednjem desetljeću, a HAZU je 1996. upriličila međunarodni znanstveni skup «Dubrovčanin Benedikt Kotruljević, hrvatski i svjetski ekonomist XV. stoljeća». Benedikt Kotruljević rođen je u Dubrovniku 1416. u poznatoj trgovačkoj i diplomatskoj obitelji. Školovao se u Dubrovniku i Ferrari, a pravo studirao u Napulju i Bologni. To je doba kada je rasla i jačala dubrovačka mornarica, a tako 32 se širila i pomorska trgovina. Najčešće prijevozničke poslove imali su i dalje s Apulijom, s Napuljskim Kraljevstvom i Sicilijom – Manfredonijom, Barlettom, Brindizijem i ostalim lukama ili Artom i Klarencijom u Grčkoj, odakle su najviše nabavljali sol, koja je bila važan uvozni proizvod za Dubrovnik, iako su brodove sa solju, žitom uljem i vinom često proslijeđivali izravno u luke sjeverne i zapadne Italije i Španjolske. Baštineći ugled svoga oca u Napuljskom Kraljestvu, koji je trgovao i s Bosnom i Ugarskom, Benedikt je proširio poslovanje i na Aragonsko Kraljevstvo, kojem je tada pripadao i Napulj, te na Kataloniju i njezine gradove Barcelonu i Tortozu, a bio je zakupnik i solane u Barletti. Trajno se nastanio u Napulju i postao svjetski poznat trgovac i poduzetnik, diplomat i visoki državni činovnik u službi kralja Alfonsa i potom Ferdinanda, a Dubrovačka Republika ga je imenovala generalnim konzulom u Napulju. Dubrovačkim brodovima trgovao je i srebrom iz balkanskog zaleđa preko Dubrovnika prema zapadnim lukama i nabavljao katalonsku vunu koju su Dubrovčani trebali za svoje manufakture platna (raše) u 15. stoljeću. U doba Kotruljevićeva vremena u Europi, a posebno u Italiji, izrasla su velika dostignuća renesanse i dalekosežna geopolitička zbivanja, a 1455. Nijemac Johannes Gutemberg izumio je tiskarski stroj. Kao pravi čovjek renesanse, koja je iznjedrila izuzetan polet genijalnih pojedinaca u umjetnosti svake vrste iz kolijevke u Firenci, Kotruljević je proširio kreativnost svoga zanimanja na gospodarske djelatnosti, trgovinu i pomorstvo također s težištem na pojedinca – na slobodnog poduzetnika. Zatekavši, kako sam kaže, u trgovačkoj vještini «nepodobnost, nered, raspuštenost i ispraznost», Kotruljević je 1458. napisao djelo Knjiga o umijeću trgovanja s namjerom, kaže, «da u tome poučim, da pružim potrebna pravila iz te vještine i da uklonim zablude i zloupotrebe...», a samu trgovinu je definirao kao «vještinu ili skup pravila po kojima se legitimne osobe pravično vladaju u trgovačkim stvarima radi očuvanja ljudskog roda i s nadom u dobit.». Pišući tadašnjom terminologijom, on je već u 15. stoljeću bio preteča i današnjih pogleda na neegzaktnosti ekonomske znanosti, o profesionalnoj orijentaciji, o ekonomiji vremena, o pouzdanim poslovnim informacijama, o izbjegavanju rizika, o nužnosti inovacija u poduzetništvu, a njegove trgovčeve čudoredne vrline i moralni habitus poduzetnika trebali bi usvojiti i neki današnji teoretičari menedžmenta. Kotruljević prvi govori o urednom vođenju poslovnih knjiga u trgovini, a prvi je put uporabio i pojam dupple – 1463.) partite – dvostruke stavke, iz koje se razvila primjena dvostrukog knjigovodstva. Kotruljevićev rukopis tiskan je tek 115 godina kasnije, 1568. u Veneciji čega se prihvatio filozof Frane Petrić, kojemu nije bila bliska savršenost definicije trgovine, pa je promijenio i naslov u «O trgovini i savršenom trgovcu» te «proveo takve intervencije u tekstu koje bi danas bile nedopustive», što je povrijedilo izvornost knjige. Neki drugi autori kroz stoljeća koristili su se Kotruljevićevim izvornim tekstom o dvostrukom knjigovodstvu, pa se tako, nakon istraživanja naših i stranih znanstvenika 19. i 20. stoljeća, tek nakon 400 godina vratilo Kotruljeviću puno autorstvo njegovog genijalnog teksta. Godine 1990., nakon 400 godina, otkrivena je u knjižnici starih rukopisa na američkom Sveučilištu Yale, najviše zaslugom klasičnog filologa Darka Novakovića, u jednom kodeksu iz 15. stoljeća Kotruljevićeva rasprava O plovidbi (De Navigatione) iz 1464. godine, dakle pisana poslije traktata o trgovini. Rasprava nije cjelovita (bilo da nije dovršena ili nije do kraja prepisana u kodeksu), a ima 66 stranica. Pisana je talijanskim jezikom, a samo je predgovor, posvećen mletačkom duždu, pisan na latinskom jeziku. Sačuvani rukopis ima 4 knjige: Prva knjiga, u 49 poglavlja govori općenito o morima i »Ocea- nu», otocima i lukama te njihovu položaju i razlikama. Točno opisuje utjecaj Mjeseca na plimu i oseku i pokušava razjasniti postanak voda i podzemnih voda. Govori o Jadranskom zaljevu, nabraja neke otoke i gradove: Dubrovnik, Kotor, Split, Šibenik, Solin, Trogir i Zadar. Druga knjiga, u 13 poglavlja govori o povijesnome razvoju pomorske vještine i gradnje brodova, galijama dvoveslarkama, troveslarkama, o jedrilju, te o tipovima brodova - navama, karavelama, marsiljanama, barkozima, karakama, barkama, urkama, leutima. Govori o posadi broda i njihovim dužnostima – o patrunima, kapetanima, nokijerima (danas bi to bio prvi oficir), o pisaru i zapisničaru, o zaduženjima posade, nešto o opremi brodova i sl. Treća knjiga, u 20 poglavlja autor objašnjava postanak i vrste vjetrova te prognoze vremena kako su ih predočili filozofi, astrolozi i mornari. Navodi 12 zodijačkih znakova, solsticij i ekvinocij, te morske bolesti i način liječenja. Četvrta knjiga, ima samo dva poglavlja s naznačenim vjetrovima, miljama i imenima mjesta. Objašnjava kako se pomoću šestara može odrediti smjer plovidbe i mjesto gdje se brod trenutno nalazi. D. Novaković temeljito se bavio Kotruljevićevim djelom, pa zaključuje, između ostalog, da una- toč tome što navigacija ne spada u humanističke znanosti, «za razumijevanje Kotruljevićeva djela pruža upravo povijest humanizma. Nije nipošto slučajno», kaže Novaković, «što najviše citirani autor u raspravi nije ni filozof, ni prirodoznanstvenik, ni tehnograf, nego pjesnik Vergilije..., a toliko je ponesen «starim piscima» koji su izvor tolike učenosti i znanja, da se tek čitajući njih «možemo zvati ljudima», pa po svojoj izravnosti ovo djelo nema premca među suvremenim hrvatskim humanistima....» Bez obzira kakva će biti prosudba stvarnog, stručnog doprinosa Kotruljevićeva navigacijskoj literaturi, „rasprava „O plovidbi“, i po svojoj zamisli i po svojoj izvedbi, pripada među prvorazredne izvore za proučavanje povijesti humanizma na objema jadranskim obalama“, zaključuje Novaković. Novaković je u pronađenom traktatu našao praznine na mjestima gdje su najvjerojatnije trebale biti karte. Srećom, recentnim istraživanjem stranih istraživača koji se bave Kotruljevićevim djelom, nedavno sam doznala da su pronađene tri njegove karte koje pripadaju knjizi O plovidbi (De navigatione), a naši se istraživači moraju tek pozabaviti ovim važnim otkrićem. 33 Izložba Pomorskog muzeja u Dubrovniku Znameniti pomorci Dubrovačke Republike Ljerka Dunatov, prof. D anas kada govorimo o prošlim vremenima i spomenemo Osmansko carstvo prisjetimo se Sulejmana Veličanstvenog; kada pričamo o Francuskoj misli nam odu na Luja XIV, a Španjolska nas podsjeti na Izabelu i Ferdinanda. Međutim, na spomen Dubrovačke Republike, povijesne osobe koje bi bile prepoznatljive kao neka vrsta simbola Republike kao da su ustuknule pred tradicijom i slavom same Republike i prepustile Njoj sve zasluge za svoja djela. Upravo zbog toga, autorice izložbe Ljerka Dunatov i Ana Kaznačić odlučile su pripremiti izložbu posvećenu svim poznatim i nepoznatim dubrovačkim pomorcima iz prošlosti Republike, koji su stoljećima navegavali na dubrovačkim brodovima, te su svojim predanim radom u domovini i svijetu pridonijeli slavi dubrovačkog pomorstva. 34 Autorice izložbe: Ljerka Dunatov, prof. i Ana Kaznačić, prof., kustosice Pomorskog muzeja Knežev dvor, veljača – svibanj 2013. godine Dubrovačko je područje u starijoj i novijoj povijesti dalo cijeli niz pojedinaca koji su se svojom djelatnošću istakli na raznim područjima pomorske djelatnosti. Većina njih je široj javnosti nepoznata te je bilo potrebno predstaviti barem neke od njih. Pomorstvo i trgovina bili su stoljećima temeljem egzistencije i prosperiteta Dubrovnika, a Dubrovčani na glasu kao vrsni pomorci i vješti prekomorski trgovci. U prošlosti su upravo oni bili glavni nositelji sveukupnoga gospodarskog i društvenog života dubrovačkog kraja. Prema sačuvanim podatcima, procjenjuje se da je u drugoj polovini 14. stoljeća na dubrovačkim brodovima bilo više od 2700 pomoraca, dok je tijekom 16. stoljeća, kada se dubrovačka trgovačka mornarica ubrajala među najistaknutije svjetske flote, dubrovačko brodovlje zapošljavalo i do 5000 pomoraca, predvođenih s više od 250 kapetana duge plovidbe. Uz prometovanje između dubrovačkih i ostalih jadranskih luka dubrovački su brodovi sve aktivniji u prijevozničkim poslovima i za druge luke, ponajviše one južne Italije. Dubrovački brodovi plove sve do Engleske, Antwerpena i Hamburga. Početkom 17. stoljeća Dubrovačka je Republika imala oko 3500 pomoraca, dok je sredinom 18. stoljeća pod neutralnom zastavom Republike plovilo njih oko 2200. Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće Dubrovnik je imao oko 5200 pomoraca, među kojima je bilo 500 kapetana. Izložba je popraćena bogato ilustriranim katalogom koji donosi biografije glasovitih dubrovačkih pomoraca koje je iznjedrila Republika, u razdoblju od 14. do početka 19. stoljeća. Najstarijem periodu pripada Mato Đurđević (1329.-1400.), dubrovački trgovac, pomorac i ratnik. Osim pomorsko-trgovačke djelatnosti, Đurđević je obnašao vrlo odgovorne i visoke funkcije u upravi Grada. Bio je knez Republike, sudac i član Malog vijeća. On je bio prvi koji je uveo i praktično prvi primijenio vatreno oružje i brodsku artiljeriju na dubrovačkim brodovima. Nikola Sagroević (16. st.) je kao vrsni pomorac proveo cijeli život na moru kao zapovjednik najvećih dubrovačkih jedrenjaka izvanjadranske plovidbe. Uz svoj svakidašnji posao zapovjednika broda i trgovca, proučavao je astronomsku i tetrističku navigaciju i brodogradnju. Prvi je Hrvat koji je napisao knjigu o navigaciji. Bavio se, također, i matematikom, astronomijom i oceanografijom. Posebnu je pozornost posvetio proučavanju plime i oseke, što je bilo iznimno korisno za praktičnu navigaciju uz obalu, tjesnace i plovne prolaze. Tiskane su mu dvije knjige s tom tematikom. Miho Pracat (1522.-1607.) bio je pomorac, brodovlasnik i trgovac. Trgujući tkaninama, žitom, uljem, vunom, kožom, kolonijalnom robom i dr. održavao je veze s Turskom i zapadnom Europom, pogotovo španjolskim gradovima Madridom i Barcelonom te talijanskim Napuljem, Rimom, Trapanijem i Venecijom. Svoj novac je ulagao u novčarske ustanove, brodsko-trgovačke kompanije i nekretnine. Kako je umro bez nasljednika, najveći dio imovine Pracat je ostavio Republici. Inače suzdržana, Dubrovačka je Republika izrazila posebnu zahvalnost Pracatu postavljanjem brončanog poprsja u atriju Kneževa dvora. Zanimljivo je napomenuti da je to jedini spomenik koji je Vlada Dubrovačke Republike podigla nekom svojem građaninu. prekomorskog posjeda. Utjecajna poznanstva i veze na španjolskom dvoru pomogli su mu pri obavljanju važnih konzularnih i diplomatskih poslova za svoju domovinu na dvorovima u Napulju, Madridu i Milanu. Svojom neprijepornom odanošću domovini i bezuvjetnim služenjem njezinim gospodarskim i političkim interesima osigurao si je istaknuto mjesto u povijesti Dubrovačke Republike. Vice Stjepović-Skočibuha (1534.1588.) bio je bogati brodovlasnik i trgovac. Rano je napustio more i na kopnu preuzeo svu opsežnu obiteljsku trgovačku djelatnost, poslove vezane uz trgovinu, pomorstvo, brodogradnju i graditeljstvo te je postao jedan od najpoznatijih privrednika u tadašnjem Dubrovniku. Zahvaljujući vezama, ugledu i sredstvima kojima je raspolagao, bavio se i novčarskim poslovima. Posebno je poznat po svojim ulaganjima u graditeljsku djelatnost. Građevine koje je izgradila obitelj Stjepović-Skočibuha danas predstavljaju vrhunska ostvarenja dubrovačkog renesansnog graditeljstva. Kristo Martolosić (?-1628.) bio je pripadnik poznatog pomorskog roda Martolosića s Lopuda, koji su se istakli i postigli visoke položaje u stranim, osobito španjolskim, trgovačkim i ratnim mornaricama. Jedan od njih je bio i Kristo koji je svojim djelovanjem u španjolskoj mornarici dosegao titulu admirala. Vice Bune (1559.-1612.) bio je pomorski kapetan, trgovac i diplomat koji se posebno istaknuo u službi španjolske krune. Prema nekim navodima, kratko vrijeme je bio i potkralj Meksika, najvećeg španjolskog Ohmučevići, Tasovčići i Mažibradići su bile poznate pomorske obitelji koje su dale cijeli niz istaknutih članova, koji su se svojim radom i djelovanjem istakli, pogotovo u službi španjolske krune. Rezerviranost i opreznost Dubrovačke Republike prema svojim građanima koji su ostvarili uspjeh u inozemstvu očitovala se i kod ovih rodova. Iako su bili slavljeni izvan domovine, Senat je isticao njihove uspjehe i pripadnost Republici samo tada kada je to pridonosilo njezinom probitku i ugledu. 35 Članovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d. na dan 1. srpnja 2013.g. Popis posade na dan 01. srpnja 2013.g. Zapovjednik I. časnik palube II. časnik palube III. časnik palube kadet vođa palube vođa palube kormilar kormilar kormilar kormilar AP Argosy AP Držić AP Jadran Ćimić Fuad Stipo Orhanović Mario Dominiković Ivan Komadina Oliver Vičević Nikola Hajdić Dubravko Buratović Nikša Japunčić Davor Batoš Đino Marinović Slavko Koncul Mario Burin Tripo Janović Josip Krampus-Grbić Tonći Katičić Zoran Roso ./. Arsen Madir Tihomir Bukvić ./. ./. Vinko Miroslav Maro Cvjetković Biondić Hančević Budimir Nenad Dražen Milin Drenovski Šimović Ivica Brletić Marijan Miletić Miho Vlašić Ivan Iličić Ivko Kero Daniel Bebeić Joško Vučić Dalibor Pešut Dražen Jadrić Sanjin Španić Nikica Vučić Milan Malvić Mario ./. ./. Sprčić AP Sveti Vlaho City of Dubrovnik Marin Brbora Ivo Maždin Ivo Glavić Toni Sardelić Vinko Lujak Srđan Čagalj Petar Matana Ivan Ivanović Ivan Bjelokosić Josip Košta Nikša Gavrilica Nikola bebić Renat Borovina Igor Jelačić ./. Dragan Žilić ./. Dario Saulan Stjepan Crnčević Ljubo Matić Robert Kaser Mirko Šeman Antun Duplica Imperial Libertas Miho Pracat Antun Mihović Željko Marović Marin Šuperak Adam Bočina Milenko Raič Milan Miletić Ante Dujić Jakša Franić Božo Majstorović Lovre Macola Josip Redžović Nikola Bezek Ivica Zupčić Antonio Milošević Ivica Prpić Ivan Škoda Marko Petričić Darijo Bjeliš ./. Nedo Rastočić Zoran Brguljan Dinko Šeman ./. Nikola Sterniša Marko Marojica Zoran Stojan ./. Elvis Glaviškić ./. Bore Mitrović ./. Ivo Lopižić Pavo Kraljević Marijan Kardov ./. Davor Popadić Miho Skaramuca Pavo bašica ./. Rene Načinović Ivica Baća Marinko Batistić Mišo Stojanović Neđo Beno Mario Mustapić Hrvoje Mustahinić Mato Silić Vicko ursić Mario Burić Zoran Kitin mornar Upravitelj stroja I. časnik stroja II. časnik stroja ./. Joško Marlais Zlatko Vuleša Nikša Butigan ./. Zoran Čučak Slavomir Nikolac Mato Kaznačić ./. Antonio Vidiš Ivo Glunčić Jasmin Muratović ./. Rade Ljubibratić Igor Šeparović Ekrem Sarić ./. Miodrag marinković Petar Zdjelar Petar Petronio Ratko Sablić Nino Laptalo III. časnik stroja vježbenik stroja brodski električar elektroničar Dario Radetić Hrvoje Boro Nino Kecerin Ante Smoljko Toni Kresić Marko Krečak ./. Vlaho Bušelić ./. Luko Kotlar Zoran Bačić ./. Mario Milošević Ivan Pavić Mojaser Seidijevski Mario Tošić Branimir Plenča Boris Miošić Mario Maslać Stjepan Bokarica Stijepo Vidojević Frano Radetić Vedran Šota Jozo Crnogorac ./. ./. ./. ./. Ivo Vojvoda ./. Niko Barač ./. Mile Maričić ./. Veljko Strukan ./. Edi Barčot ./. Nenad Radošević ./. Ivica Jeljenić Damir Majić Josip Rebac ./. Emilio Stražičić Ivo Hrdalo Marijan Stipanov ./. Đani Gluščenko Goran Šango ./. Marko Petranović Jure Radić Ivo Ravnjak ./. Slaven Mrkela Ivo Žuvela Tomislav Kelez ./. Emil Mustać Tonći Borovina Pavo Hajdić ./. ./. ./. ./. ./. mornar pripravnik elektroničar brodski mehaničar brodski mehaničar glavni kuhar konobar ./. Nazif Čustović pomoćni konobar ./. Denis Dušak Baldo Vuličević Laka Ivanišević ./. Damir Padovan Nediljko Kovač Ante Boro Josip Valentino Kalfić čistač ./. ./. ./. Tonći Bratoš Mato Mitrović Mateo Bosotina Nikša Popović ./. D N Popis posade na dan 01. srpnja 2013.g. mperial Antun Mihović Željko Marović Marin Šuperak Adam Bočina Milenko Raič Milan Miletić ./. Nedo Rastočić Zoran Brguljan Dinko Šeman ./. Elvis Glaviškić ./. Ivo Lopižić Pavo Kraljević Marijan Kardov Frano Radetić Vedran Šota Jozo rnogorac Libertas ./. Marko etranović Jure Radić Ivo Ravnjak ./. čistač ./. ./. Veljko Strukan SvetiAP Sveti City of AP DržićOrsulaAP JadranNikola IVlaho Zagreb Dubrovnik Zapovjednik Ante Ćimić Ivica Oliver Mladen Slavko Leon Marin Robert Vinko Dujić Fuad Zupčić VičevićSpužević Koncul Bjelokosić Brbora Margitić Lujak Jakša I. časnik Stipo Antonio Nikola Robert Mario Petar Ivo Andro Srđan Franić palube Orhanović Milošević Hajdić Vukić Burin Đorić Maždin Đangradović Čagalj II. Božo časnik Mario Ivica DubravkoDorjan Tripo Hrvoje Ivo Piter Petar Majstorović palube Dominiković Prpić BuratovićMužić Janović Kulušić Glavić Radić Matana III. Lovre časnik Ivan Ivan Nikša Josip Josip Ante Toni Damir Ivan Macola palube Komadina Škoda Japunčić Marinović Krampus-Grbić Skaramuca Sardelić Palunčić Ivanović Josip kadet Marko Davor Tonći Tomislav Stipe Ivan Redžović ./. Petričić Batoš ./. Katičić Džeko ./. ĐerekBjelokosić Nikola vođa Arsen Darijo Đino Milan Zoran ZdravkoDragan Vide Josip Bezek palube Madir Bjeliš MarinovićBokšić Roso Galov Žilić Boro Košta vođa Tihomir Živko Vlatko Nikša palube ./. Bukvić ./. ./. Kljusurić ./. Veraja ./. ./. Gavrilica Nikola kormilar Vinko Rene Miroslav Matko Maro Branko Dario Boško Nikola Sterniša Cvjetković Načinović BiondićMaškarićHančević PribisalićSaulan Šarić bebić Marko kormilar Budimir Ivica Nenad Josip Dražen Ante Stjepan Maroje Renat Marojica Milin Baća DrenovskiTurkalj Šimović ĐakovićCrnčević Piantanida Borovina Zoran kormilar Ivica Marinko Brletić Marijan Miletić SlavenMiho Vlašić Stijepo Ljubo Vladimir Igor Stojan IvanBatistić Iličić Ivko KeroStrakaDaniel BebeićMozara Matić KončarJelačić kormilar Joško Vučić Mišo Dalibor Dominko Pešut Erkapić Dražen Jadrić Robert Kaser Ivan Prović ./. Sanjin Stojanović Španić NikicaNikola Vučić Čornenki Milan Malvić ./.Mirko Šeman Nenad Radine./. Bore mornar Neđo Mladen Mario Dean Antun Tomislav Miodrag Mitrović ./.Beno ./. Primorac Sprčić Žorić Duplica Jurčević marinković Mario Ante Petar mornar ./. Mustapić ./. ./. ./. ./. Ramić ./. ./. Zdjelar Upravitelj Davor Joško Hrvoje Zoran Boris Antonio Mateo Rade Nikola Petar Popadić stroja Marlais Mustahinić ČučakLončarica Vidiš Perović Ljubibratić MatanaPetronio I.Miho časnik Zlatko Mato Slavomir Mato Ivo Ivica Igor Davor Ratko Skaramuca Silić Sablić stroja Vuleša NikolacGarvan Glunčić FranićŠeparović Cvjetković II. Pavo časnik Nikša Vicko Mato Desimir Jasmin Pero Ekrem Mario Nino bašica stroja Butigan ursić KaznačićSurjan Muratović Borovina Sarić MartucciLaptalo III. Mario časnik Burić stroja vježbenik Zoran Kitin stroja brodski električar ./. elektroničar Ivo Vojvoda pripravnik elektroničar ./. brodski Edi mehaničar Barčot brodski mehaničar ./. Slaven glavni Mrkela kuhar konobar Ivo Žuvela pomoćni Tomislav Kelez konobar ./. Miho AP Argosy Pracat Dario Mato Radetić Mitrović Hrvoje Mateo Boro Bosotina Nikša Popović ./. Vlaho Bušelić ./. Nino Tonči Toni Vlaho Mario KecerinPecotić Kresić Šutalo Tošić Ante Mirko Marko Nikša Branimir Smoljko Sučić Krečak Maslać Plenča Boris ./. ./. ./. ./. Miošić Luko Ante Mario Marko KotlarOrhanovićMilošević Živković ./. Zoran Ivan ./. ./. Bačić ./. Pavić ./. ./. Nazif Nenad Pero Mojaser Alen Niko Čustović Radošević ./. GverovićSeidijevski Žustra Barač Damir ./. ./. Padovan ./. ./. ./. ./. Denis Emil Nediljko Luko Ivica Lukša Emilio Dušak Mustać KovačPavličević Jeljenić Radovac Stražičić Baldo Tonći Ante Petar Damir Leon Ivo Vuličević Borovina Boro Puhjera Majić Franić Hrdalo Laka Pavo Josip Valentino Marko Josip Neven Marijan Ivanišević Hajdić KalfićDikenšajt Rebac AlajbegStipanov ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Ante Mario Goleš Maslać Božo Stjepan MekišićBokarica Stijepo ./. Vidojević Marko Kušić ./. ./. ./. Mile ./. Maričić Antun Korunić ./. Zoran Đani PošaGluščenko Nenad Goran Mladin Šango Damir Živković ./. Tonći ./. Bratoš Imperial Zapovjednik Antun Mihović I.Željko časnik Marović palube II.Marin časnik Šuperak palube III. Adam časnik Bočina palube Milenko vođa palube Raič kormilar Milan Miletić kormilar ./. kormilar Nedo Rastočić Zoran mornar Brguljan Upravitelj Dinko Šeman stroja I. časnik stroja ./. II čas. ElvisStr. Glaviškić brodski mehaničar ./. brodski Ivo mehaničar Lopižić Pavo glavni Kraljević kuhar Marijan konobar Kardov Atlant Frauke Libertas Atlant Miho TrinaPracat Vicko Ante Vjeko Ivica Svilokos Dujić MiletićZupčić Nedjeljko Jakša Danijel Antonio Bukvić Franić Jelavić Milošević Matko Božo Ante Ivica Margaretić Majstorović BiočinaPrpić Mario Lovre Zlatko Ivan Majkovica Macola FumićŠkoda Ante Josip PaskoMarko Vujović Redžović RežićPetričić Denis Nikola Leon Darijo Alerić Bezek Glaviškić Bjeliš Saša Božo Žorić ./. Dušević ./. Serđo Nikola Ivica Rene Đivoje Sterniša Mihovilović Načinović Stijepo Marko Mario Ivica Božović Marojica Nodilo Baća Jozo Zoran DamirMarinko Taslak Stojan PrišlićBatistić Željko Tonći Mišo Ban./. Civadelić Stojanović Dragan Bore Tomislav Neđo Kos Mitrović MarevićBeno Ivo Ivica Mario Burmas ./. Ćurčija Mustapić Davor Hrvoje Popadić ./. ./.Mustahinić Mato Miho Niko Mato Skaramuca Radoje VrtiprahSilić Igor Pavo Igor Vicko Stražičić bašica čorkaloursić Frano Mario Mato Radetić Burić Mitrović NAPOMENA: Vedran Zoran Mateo Na brodovima: Šota AP Astarea, Kitin AP Slano, Bosotina AP Jozo Ston i Oluja ukrcana je strana posada.Nikša Crnogorac ./. Popović Ivo ./. Vojvoda ./. ./. Veljko Strukan ./. Edi Barčot ./. Nenad Radošević ./. Marko Petranović Jure Radić Ivo Ravnjak ./. Slaven Mrkela Ivo Žuvela Tomislav Kelez ./. Emil Mustać Tonći Borovina Pavo Hajdić ./. ./. ./. D N Kretanje brodova Atlantske plovidbe d.d. u periodu od 15. studenoga 2012. do 1. srpnja 2013. godine BRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE: AP Argosy Luka UST LUGA PORTBURY UST LUGA LE HAVRE ROUEN RIGA GDYNIA GDANSK UST LUGA TYNE UST LUGA PORTBURY UST LUGA AMSTERDAM UST LUGA PORTBURY UST LUGA PORTBURY UST LUGA PORTBURY UST LUGA BELFAST MURMANSK Vrijeme U / I Teret 27.11.2012 U Coal 8.12.2012 I Coal 20.12.2012 U Coal 27.12.2012 I Coal 30.12.2012 I Coal 8.1.2013 U Coal 14.1.2013 I Coal 16.1.2013 I Coal 28.1.2013 U Coal 9.2.2013 I Coal 19.2.2013 U Coal 28.2.2013 I Coal 16.3.2013 U Coal 24.3.2013 I Coal 1.4.2013 U Coal 10.4.2013 I Coal 22.4.2013 U Coal 1.5.2013 I Coal 13.5.2013 U Coal 22.5.2013 I Coal 31.5.2013 U Coal 9.6.2013 I Coal 18.6.2013 U Coal AP Astarea ZHANJIANG LUBUK TUTUNG MAGDALLA JAIGAD YOKOHAMA VANCOUVER-CND TYNEMOUTH NORFOLK RAAHE SKELLEFTEHAMN PALDISKI AP Drzic MUARA SATUI KOHSICHANG BALIKPAPAN SHANGHAI KAPONTORI TIANJIN BAYUQUAN XINGANG KWANGYANG KAOHSIUNG SETUBAL LIVERPOOL GDANSK KLAIPEDA AP Jadran PORT KEMBLA GHENT UST LUGA AMSTERDAM UST LUGA ROSTOCK UST LUGA AMSTERDAM UST LUGA AMSTERDAM UST LUGA PORTBURY UST LUGA AMSTERDAM UST LUGA ROSTOCK RIGA AMSTERDAM RIGA TYNE AP Slano HACHINOHE KINUURA PRINCE RUPERT VERACRUZ TAMPA PARANAGUA RIO GRANDE PORTO ALEGRE ROSARIO ROSARIO 18.12.2012 29.12.2012 14.1.2013 23.1.2013 13.2.2013 8.3.2013 20.4.2013 9.5.2013 29.5.2013 6.6.2013 13.6.2013 I U I U I U I U I U U Oats Coal Coal Bauxite Bauxite Wood Wood Coal Coal Scrap Scrap 17.11.2012 30.11.2012 7.12.2012 4.1.2013 21.1.2013 17.2.2013 23.2.2013 14.3.2013 21.3.2013 26.3.2013 12.5.2013 18.5.2013 29.5.2013 2.6.2013 U I U I U I U U U U I I I U Coal Coal Coal Coal Nickel ore Nickel ore Steel products Steel products Steel products Steel products Steel products Steel products Steel products Fertiliser 8.12.2012 30.1.2013 12.2.2013 20.2.2013 28.2.2013 3.3.2013 9.3.2013 24.3.2013 30.3.2013 8.4.2013 15.4.2013 25.4.2013 5.5.2013 15.5.2013 24.5.2013 30.5.2013 1.6.2013 10.6.2013 16.6.2013 25.6.2013 U I U I U I U I U I U I U I U I U I U I Canola Canola Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal 23.11.2012 3.12.2012 29.12.2012 31.1.2013 22.2.2013 27.3.2013 4.4.2013 7.4.2013 17.4.2013 17.4.2013 I I U I U I I I U U Grain Grain Canola Canola Fertiliser Fertiliser Fertiliser Fertiliser Soya beans Maize SANTA MARTA SANTA MARTA BARRANQUILLA BARRANQUILLA BARRANQUILLA USIBA PRAIA MOLE AP Ston WYNDHAM CAOFEIDIAN ABERDEEN SARIAYA MUARA PANTAI NINGBO ZHENJIANG VANCOUVER-CND 6.5.2013 6.5.2013 10.5.2013 10.5.2013 15.5.2013 17.6.2013 22.6.2013 I I I I U I I Soya beans Maize Soya beans Maize Coke Coke Coke 21.11.2012 10.12.2012 2.1.2013 4.2.2013 15.2.2013 10.3.2013 12.3.2013 2.5.2013 U I U I U I I U Iron ore Iron ore Soya beans Soya beans Coal Coal Coal Wheat I U I U U I I U Bauxite Coal Coal Barley Barley Barley Barley Coal AP Sveti Vlaho LONGKOU SAMARINDA ENNORE ALBANY ESPERANCE DALIAN INCHON SAMARINDA 18.11.2012 28.11.2012 22.12.2012 3.4.2013 5.4.2013 26.4.2013 30.4.2013 12.5.2013 City of Dubrovnik RIGA AMSTERDAM UST LUGA IMMINGHAM UST LUGA TYNE RIGA AMSTERDAM UST LUGA GDYNIA GDANSK UST LUGA PORTBURY UST LUGA ROTTERDAM UST LUGA LIVERPOOL UST LUGA LIVERPOOL UST LUGA GDYNIA GDANSK UST LUGA TYNE UST LUGA NORDENHAM BREMEN UST LUGA ROSTOCK Imperial BUNBURY JEBEL ALI KANDLA PYEONGTAEK KUNSAN BUNBURY KHALIFA MUNDRA INCHON KUNSAN VANCOUVER-CND Libertas KWINANA JAKARTA SURABAYA SAMARINDA XIAMEN ADANG BAY PAGBILAO SAMARINDA HONG KONG ADANG BAY HONG KONG SAMARINDA TANJUNG BIN NORTH PULAU LAUT COAL TERMINAL 4.12.2012 12.12.2012 18.12.2012 27.12.2012 3.1.2013 17.1.2013 26.1.2013 5.2.2013 14.2.2013 17.2.2013 18.2.2013 25.2.2013 5.3.2013 15.3.2013 24.3.2013 3.4.2013 11.4.2013 19.4.2013 27.4.2013 7.5.2013 10.5.2013 13.5.2013 20.5.2013 30.5.2013 8.6.2013 14.6.2013 15.6.2013 23.6.2013 27.6.2013 Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal 17.11.2012 6.12.2012 23.12.2012 22.1.2013 28.1.2013 16.2.2013 9.3.2013 4.4.2013 27.4.2013 3.5.2013 26.5.2013 U I U I I U I U I I U Alumina Alumina Wheat Wheat Wheat Alumina Alumina Wheat Wheat Wheat Potash 16.11.2012 27.1.2013 1.2.2013 6.2.2013 19.2.2013 27.2.2013 7.3.2013 15.3.2013 2.4.2013 11.4.2013 26.4.2013 7.5.2013 8.6.2013 18.6.2013 U I I U I U I U I U I U I U Wheat Wheat Wheat Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal U I U I U Coal Coal Coal Coal Coal Miho Pracat UST LUGA IMMINGHAM UST LUGA ROTTERDAM UST LUGA U I U I U I U I U I I U I U I U I U I U I I U I U I I U I 20.11.2012 29.11.2012 5.12.2012 13.12.2012 21.12.2012 ROSTOCK RIGA AMSTERDAM UST LUGA PORTBURY UST LUGA PORTBURY UST LUGA IMMINGHAM UST LUGA ROSTOCK UST LUGA AMSTERDAM UST LUGA TYNE UST LUGA HUNTERSTONE UST LUGA HUNTERSTONE UST LUGA WILHEMSHAVEN RIGA 26.12.2012 1.1.2013 9.1.2013 15.1.2013 24.1.2013 3.2.2013 14.2.2013 25.2.2013 12.3.2013 19.3.2013 24.3.2013 1.4.2013 8.4.2013 15.4.2013 22.4.2013 29.4.2013 7.5.2013 15.5.2013 29.5.2013 5.6.2013 14.6.2013 20.6.2013 I U I U I U I U I U I U I U I U I U I U I U Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal PUERTO QUETZAL 21.11.2012 SAN LORENZO 23.11.2012 (HOND) BUENAVENTURA 3.12.2012 ESMERALDAS 11.12.2012 GUAYAQUIL 14.12.2012 CALLAO 18.12.2012 ANTOFAGASTA 23.12.2012 VALPARAISO 27.12.2012 SAN LORENZO (ARG) 10.1.2013 SAN LORENZO (ARG) 10.1.2013 I I Steel products Steel products I I I I I I U U SAN LORENZO (ARG) 10.1.2013 SANTA MARTA 4.2.2013 U I SANTA MARTA BARRANQUILLA BARRANQUILLA I I I Steel products Steel products Steel products Steel products Steel products Steel products Corn Soya Bean Meals Hipro Sorghum Soya Bean Meals Hipro Corn Corn Soya Bean Meals Hipro Sorghum Nickel ore Oluja 4.2.2013 6.2.2013 6.2.2013 BARRANQUILLA 6.2.2013 SANTO THOMAS DE 13.2.2013 CASTILLA THESSALONIKI 12.3.2013 ICDAS 22.3.2013 YANBU 3.4.2013 YUZHNY 24.4.2013 LA CORUNA 9.5.2013 ANTWERPEN 18.5.2013 I U AVILES 2.6.2013 U Nickel ore Steel products Steel products Corn Corn Ammonium Sulfate Urea 16.11.2012 17.12.2012 20.12.2012 14.1.2013 28.1.2013 4.2.2013 11.2.2013 19.2.2013 28.2.2013 31.3.2013 U I U I U I U I U I Am. nitrate Am. nitrate Coal Coal Coal Coal Coal Coal Potash Potash U I U I U I U I I I Petroleum coke Petroleum coke Sorghum Sorghum Cement Cement Coper conc. Coper conc. Coper conc. Coper conc. I U I U I I U I U I U I U I U I U I Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Orsula SLUISKILL NEW ORLEANS MISS RIVER HULL UST LUGA HULL VYSOTSK FLUSHING ST. PETERSBURG PUERTO CORTES Sveti Nikola I JOSE TERMINAL 6.12.2012 IMBITUBA 7.1.2013 SAN LORENZO (ARG) 24.1.2013 GUAYMAS 20.2.2013 GUAYMAS 28.2.2013 CALLAO 18.3.2013 LAS VENTANAS 29.3.2013 QINGDAO 8.5.2013 NANTONG 13.5.2013 NANJING 19.5.2013 Zagreb AMSTERDAM UST LUGA WILHEMSHAVEN UST LUGA NORDENHAM BREMEN UST LUGA AMSTERDAM UST LUGA PORTBURY UST LUGA AMSTERDAM RIGA AMSTERDAM UST LUGA WILHEMSHAVEN UST LUGA PORTBURY 21.11.2012 28.11.2012 5.12.2012 15.12.2012 24.12.2012 28.12.2012 8.1.2013 16.1.2013 24.1.2013 3.2.2013 14.2.2013 21.2.2013 27.2.2013 5.3.2013 11.3.2013 18.3.2013 25.3.2013 3.4.2013 I U I U I U UST LUGA WILHEMSHAVEN UST LUGA WILHEMSHAVEN RIGA AMSTERDAM UST LUGA PORTBURY UST LUGA 13.4.2013 19.4.2013 27.4.2013 4.5.2013 15.5.2013 26.5.2013 1.6.2013 10.6.2013 22.6.2013 U I U I U I U I U Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal Coal BRODOVI ZA TEŠKE TERETE: Atlant Frauke GENOVA 3.12.2012 MARINA DI CARRARA5.12.2012 ALGIERS 8.12.2012 PORTO MARGHERA 14.12.2012 DERINCE 25.12.2012 AQABA 4.1.2013 DJIBOUTI 8.1.2013 SOHAR 15.1.2013 MUSCAT 16.1.2013 ABU DHABI 20.1.2013 JEBEL ALI 21.1.2013 JUBAIL 23.1.2013 UMM AL QASR 26.1.2013 SHUWAIK 30.1.2013 KARACHI 5.2.2013 JEBEL ALI 9.2.2013 MINA ZAYID 11.2.2013 HAMRIYAH 12.2.2013 MUKALLA 17.2.2013 ALIAGA 27.2.2013 LAVRION 2.3.2013 ILICHEVSK 8.3.2013 IZMIR 14.3.2013 SKIKDA 18.3.2013 SEVILLA 22.3.2013 PORTO TORRES 29.3.2013 PORTO MARGHERA 2.4.2013 LAVRION 8.4.2013 BOURGAS 13.4.2013 THESSALONIKI 15.4.2013 KOS ISLAND 18.4.2013 JEDDAH 25.4.2013 JEDDAH 25.4.2013 DOHA 4.5.2013 JEBEL ALI 6.5.2013 MUMBAI (BOMBAY) 11.5.2013 DAMMAM 19.6.2013 DOHA 21.6.2013 JEBEL ALI 22.6.2013 JEBEL ALI 22.6.2013 HAZIRA 28.6.2013 Atlant Trina CONAKRY 15.11.2012 LIBREVILLE 23.11.2012 NAMIBE 29.11.2012 CAPE TOWN 5.12.2012 DURBAN 9.12.2012 FREETOWN 27.12.2012 CONAKRY 31.12.2012 ROTTERDAM 14.1.2013 ANTWERPEN 16.1.2013 HULL 22.1.2013 MARINA DI CARRARA1.2.2013 POTI 11.2.2013 LAVRION 15.2.2013 ANTALYA 18.2.2013 SALALAH 28.2.2013 SALALAH 28.2.2013 JEBEL ALI 5.3.2013 ABU DHABI 7.3.2013 HAMRIYAH 9.3.2013 DOHA 10.3.2013 MUSSAFAH 4.4.2013 DAMMAM 6.4.2013 JEBEL ALI 1.5.2013 BALHAF 8.5.2013 MUKALLA 13.5.2013 MARINA DI CARRARA26.5.2013 BEJAIA 29.5.2013 LE TRAIT 6.6.2013 ANTWERPEN 7.6.2013 ANTWERPEN 7.6.2013 ABERDEEN 10.6.2013 NEWCASTLE 10.6.2013 ROSTOCK 16.6.2013 SEVILLA 23.6.2013 U U I U U I I I U U U I I I U U U U I I I U U I U U U I U U U U I I I I U U U I U Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo U I I I U I I I I U U I U U U I I I I I U U U I I U I I U I U I U U Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project Project cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo cargo m/b BARANJA Sagrađen u Brodogradilištu Italcantieri Trieste (Italija) 1967. g. BRT 16.018 NRT 11.791 DWT 26.400 Dužina preko svega: 190,48 m Najveća širina: 22,80 m Visina na sredini broda: 13,04 Pogonski stroj: FIAT CRDA od 8.824 kW Najveća brzina: 15,5 NM Preuzet u flotu od Brodogradilišta Italcantieri dana 25.10.1967. g. Prodan 24.04.1984. g. firmi „Slobodna plovidba“ iz Šibenika . Sjekavica Miho, zapovjednik; Kristović Antun, I. časnik palube; Lazinbat Marko, II. časnik palube; Ljubišić Antun, III. časnik palube; Kapetanović Veljko, RTG; Benzon Branko, upravitelj stroja; Janjić Miloš, I. časnik stroja; Radman Josip, II. časnik stroja; Brajević Željko, III. časnik stroja; Đuka Ante, vođa palube; Dužević Miho, kormilar; Vlašić Mario, kormilar; Radman Branko, kormilar; Bijelić Stijepo, kormilar; Sjekloća Mitar, kormilar; Zelentrović Adem, mornar; Milin Zdenko, vođa stroja; Čulić Lem, električar; Dekleva Luciano, mehaničar; Katić Špiro, mehaničar; Silić Mate, mazač; Matković Marjan, mazač; Stančić Emil, mazač; Laptalo Stjepo, čistač; Tolja Andro, čistač; Radovčić Valentin, I. kuhar; Botica Ivo, II. kuhar; Surić Dušan, I. konobar; Krmek Božo, II. konobar; Bradvić Velimir, kadet; Kačić Filko, kadet; Mišetić Dragomir, vježbenik stroja; Kurajica Neđeljko, vježbenik stroja; Bajurin Zoran, mladić palube; Čorić Karlo, mladić sobe. Urednički kolegij: Dubravko Cota (glavni urednik), Mato Bajo, Dubravko Kaminski, Tonći Miloslavić, Željan Petrić, Ivica Šurković, Edo Taslaman i Goran Žagar, Design: m&m Fotografije: Atlantska plovidba, Lektor i korektor: Mirjana Kaznačić, Tisak: Tiskara ALFA-2, Dubrovnik, Naklada: 9000 kom., Predsjednik Uprave: kap. Pero Kulaš PRVA POSADA BRODA BARANJA – listopad 1967. godine m/b AP Jadran bulletin Atlant www.atlant.hr
© Copyright 2024 Paperzz
