bulletin Atlant 15 ISSN 1332-4594 25 29 srpanj 2012. godina Izvještaj predsjednika Uprave za 2011. godinu dioničarima Atlantske plovidbe d.d. Novogradnje m/b AP Astarea m/b AP Argosy m/b AP Slano Poštovani čitatelji! Prije skoro 15 godina kada se tiskao radnicima te kroz osvrte s brodova Kao jednog od inicijatora za pokre- prvi broj ATLANT bulletina ni sami približiti dioničarima relativno ne- tanje ATLANT bulletina dopala me inicijatori ideje o pokretanju jednog poznate detalje o životu na brodu i čast kratko se osvrnuti na proteklih takvog glasila nisu bili sigurni kako o funkcioniranju broda kao temeljne 15 godina izlaženja što sa zadovolj- će taj projekt uspjeti, a još manje ko- jedinice svake brodarske kompanije. stvom i činim. To činim i zbog izu- liko dugo će trajati. zetno pozitivnih komentara velikog Danas, nakon 15 godina, s ponosom Pored svega toga našli smo zanimlji- broja dioničara, nekih čak iz inozem- možemo reći da se ATLANT bulletin vim predstaviti i razne druge teme stva kojima pomorstvo nije geograf- isprofilirao i stekao svoju fizionomiju, vezane uz pomorstvo uopće, uz po- ski blisko kao nama. Stoga posebno da je koncepcijski zaokružen i, što je morsku povijest, a i za poneki literar- takvima, a usput i svim ostalima, sa najvažnije, da je postao rado priman ni uradak na temu pomorstva. sigurnošću možemo obećati da će i čitan od svih dioničara i radnika i ATLANT bulletin nastaviti započe- njihovih obitelji kojima je uostalom Kroz sve to pokušavamo držati ži- tu misiju, stalno nastojeći poboljšati prvenstveno i namijenjen. vom dubrovačku pomorsku misao i svoj sadržaj i približiti ga što više že- tradiciju koja pred naletom drugih ljama onih koji ga svakih 6 mjeseci Pored pregleda glavnih događanja u novodobnih djelatnosti polako, ali nestrpljivo očekuju. Društvu, donesenih važnijih odluka, sigurno pomalo gubi korak, stvara- analiza tržišta i tehničkih dostignu- jući lažni dojam da je sve ono što Du- ća i inovacija u brodarstvu, što sve brovnik čini Dubrovnikom - jednim zajedno predstavlja važnu kariku od najatraktivnijih svjetskih destina- u lancu korporativnog upravljanja, cija - došlo samo po sebi, a ne zahva- Kap.Ante Jerković ATLANT bulletin pokušava kroz ljujući jedino i isključivo pomorstvu, Predsjednik Nadzornog odbora razgovore s pomorcima i ostalim pomorcima i pomorskoj trgovini. Atlantske plovidbe d.d. UPRAVA DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK kap. PERO KULAŠ, dipl.ing. predsjednik Uprave kap. PAVO ŠIŠEVIĆ, dipl.ing. član Uprave za komercijalne poslove MARIN MATANA, dipl.ing. član Uprave za rukovođenje brodovima mr. DUŠKO VLADOVIĆ-RELJA, dipl.oecc. član Uprave za financijske poslove IVICA ŠURKOVIĆ, dipl.iur. član Uprave za pravne poslove NADZORNI ODBOR DIONIČKOG DRUŠTVA “ATLANTSKA PLOVIDBA” d.d. DUBROVNIK Predsjednik kap. ANTE JERKOVIĆ, dipl. ing., zamjenik predsjednika kap. NIKO BRATOŠ, dipl. ing., članovi: BOŠKO ERCEGOVAC, dipl.ing., kap. VLAHO LONZA, dipl. ing., BORIS ROZIĆ, dipl.ing., kap. ANTUN ŠEPAROVIĆ, ing., kap. ŽELIMIR USKOKOVIĆ, dipl. ing. 2 Izvještaj predsjednika Uprave za 2011. godinu dioničarima Atlantske plovidbe d.d. I ako su se tijekom promatrane poslovne godine putem zakonski propisanih izvješća ili pak čestim istupima u javnosti, a i preko društvenog biltena, dioničari i šira javnost obavještavali o događanjima u društvu te o financijskim i poslovnim izvješćima i planovima, ipak je uvijek zadovoljstvo na kraju poslovne godine rezimirati rezultate poslovanja, naročito stoga što se unatoč općim recesijskim kretanjima i, još uvijek nedovoljno oporavljenoj svjetskoj ekonomiji, ostvareni rezultati mogu ocijeniti uspješnim i zadovoljavajućim. Nakon relativno stabilne 2010. godine tržište rasutih tereta u 2011. godini obilježilo je pad vrijednosti vozarina. Prosječni Baltic Dry Index je iznosio 1549 bodova što je najniža vrijednost od 2002. godine uz godišnji pad od 44%. 3 Najprije je Japan pogođen potresom i tsunamijem koji su imali katastrofalne posljedice, a potom su velike poplave koje su pogodile Queensland (Australia) privlačile veliku pozornost svjetskih medija. Bez velikog publiciteta su prošle također iznimno velike poplave u Brazilu, a koje su nažalost imale također vrlo negativan utjecaj na vozarine, osobito u sektoru Capesize brodova. Ipak, najveći uzrok pada vozarina na tržištu rasutih tereta su bile isporuke novih brodova. 2011. godinu možemo nazvati i godinom postizanja rekorda. To je godina s rekordnim brojem isporuka novogradnji u segmentu rasutih tereta. Isporučeno je 1277 brodova nosivosti 104,6 milijuna tona što je godišnje povećanje od 18,87%. Imali smo i rekordan odlazak starih brodova u rezališta u koja je otišlo 420 brodova nosivosti 24,94 milijuna tona. Matematički je vrlo lako izračunati da je neto rast svjetske tonaže u sektoru rasutih tereta u 2011. godini bio 79,66 milijuna. tona odnosno godišnji porast od 14,4% - još jedan rekord! Ni tu nije kraj, ukupno povećanje volumena svjetske trgovine roba u segmentu rasutih tereta je na godišnjoj razini iznosilo 6%, odnosno 242 milijuna. tona prevezeno je više nego u 2010. godini. Početkom 2011. godine flotu Atlantske plovidbe je činilo 19 brodova ukupne tonaže DWT 812.808, a krajem godine 16 brodova ukupno DWT 714.859 što predstavlja smanjenje od 12,0%. Prodani su brodovi Gundulić, Getaldić i Atlant Regine. Prosječno raspoloživa tona- 4 ža tijekom 2011. godine iznosila je DWT 748.334 i za 7,9% je manja od iste u 2010. godini. S takvim sastavom flote Grupa Atlantska plovidba ostvarila je ukupni prihod od 618,9 milijuna kuna, što je 33,25% manje nego godinu ranije. U toj strukturi prihoda najviše je, očekivano, sudjelovalo brodarstvo s ukupnim prihodom od 544,1 milijuna kuna ili smanjenjem od 11,75%, odnosno u tom segmentu ostvarena je čista dobit od 17,3 milijuna kuna za razliku od 64,2 milijuna godinu dana ranije. Segment hotelijerstva je povećao prihod u odnosu na 2010. godinu i to za 5,74% što je rezultiralo s oko dva milijuna kuna manjim gubitkom nego 2010. godine. Dvije agencije - lučka i putnička poslovale su izuzetno dobro i pozitivno, no brojevi nisu od značajnijeg utjecaja na poslovanje Grupe. Nakon konsolidiranih rezultata svih pobrojanih djelatnosti dolazimo do konačne čiste dobiti Grupe od 15,5 milijuna kuna ili nešto više od 3,3 milijuna dolara. Kako je već rečeno, tijekom 2011. godine prodana su tri broda, no treba napomenuti da je u tijeku investicijski ciklus iz kojega ćemo izaći s pomlađenom flotom starom samo oko 5 godina i nosivosti od oko 1,1 milijun DWT. Sedam novogradnji ima nosivosti od 493.200 tona i vrijednost od preko 250 milijuna dolara. Financiranje je zatvoreno i to većim dijelom našim gotovinskim učešćem, a ostatkom kroz kredite naših tradicionalnih bankarskih partnera (DNB Nor i Credit Agricole). Reviziju naših financijskih izvještaja već devetnaestu godinu za redom obavlja splitska revizijska tvrtka LIST d.o.o., od prije šest godina još i osnažena jednom od vodećih svjetskih big four revizijskih kuća Deloitte, koje potvrđuju da su ona rađena prema međunarodnim računovodstvenim i financijskim standardima kako bi isti mogli biti predočeni našim inobankama vjerovnicima i što je najvažnije-našim dioničarima. Bez obzira na činjenicu što poslovanje Atlantske plovidbe skoro i nema dodirnih točaka s problemima hrvatskog gospodarstva, dionica Atlantske plovidbe izlistana na Zagrebačkoj burzi ipak dijeli sudbinu hrvatskog tržišta vrijednosnih papira i opće trendove na burzi. Prema kretanjima dionice tijekom godine može se zaključiti da se njena vrijednost i žilavost manifestira činjenicom da je manje-više stalno u vrhu trgovanih dionica na Zagrebačkoj burzi. Činjenica da u sljedećoj godini preostaje još veliki broj neisporučenih novogradnji, mora nas upućivati na krajnji oprez u poslovnom ponašanju budući da ćemo još uvijek biti pod negativnim pritiskom na vozarine. Atlantska plovidba je već više puta dokazala da se zna i može nositi s teškoćama globalnog tržišta, a u čemu će i mlada moderna flota imati svoj poseban značaj podižući razinu sigurnosti, kvalitete usluge i opće konkurentnosti. kap. PERO KULAŠ, dipl.ing. predsjednik Uprave Ivica Šurković, dipl. iur., član Uprave za pravne poslove i tajnik Društva Vijesti IZ DRUŠTVA Od posljednjeg broja Atlant bulletina zabilježene su sljedeće važne vijesti iz života i rada Društva: VIJESTI IZ DRUŠTVA – DA ILI NE? Još od prvog broja Atlant bulletina, prije već davnih 15 godina bilo je nesporno da su Vijesti iz Društva neophodno potrebne da bi se svim dioničarima, ali i potencijalnim dioničarima, barem dva puta godišnje na jednom mjestu dao pregled svih najvažnijih događaja od izlaska prethodnog broja Bulletina. No, to je bilo vrijeme kad Atlantska plovidba d.d. još nije bila izlistana na Zagrebačkoj burzi d.d., kad su hrvatski propisi o tržištu kapitala koji propisuju obveze trgovačkih društava o obavještavanju javnosti bili „u povojima“. Konačno, to je bilo vrijeme kad je internet tek bio u začecima i kad Atlantska plovidba d.d. još nije imala svoju internet stranicu. Od tada do danas sve se potpuno promijenilo. Dionice Atlantske plovidbe d.d. su izlistane na Zagrebačkoj burzi d.d., a njena pravila nalažu vrlo detaljno izvještavanje o svim važnijim poslovnim promjenama, i to u vrlo kratkim rokovima. Na te obveze Burze dodatno se nadogradio Zakon o tržištu kapitala radi što veće transparentnosti u poslovanju svih značajnih gospodarskih subjekata. Pooštreni su rokovi za objavu informacija, proširen je krug informacija koje treba objavljivati. Atlantska plovidba d.d. je, naravno, na internetu postavila i svoju (usput, vrlo posjećenu) stranicu na kojoj se nalaze brojni podaci o prošlosti, sadašnjosti i budućnosti Društva, kao i sve druge zakonom propisane informacije. Rekao bih, čak i više od nužnog. Konačno, broj korisnika interneta se drastično povećao tako da se postavilo pitanje je li ova rubrika u Bulletinu uopće i potrebna? Jer, za one koji prate naše poslovanje, dovoljno je da se (besplatno) „pretplate“ na našu internet stranicu za primanje svih najnovijih obavijesti i dobivat će ih istovremeno s njihovom objavom. Za „ovisnike“ o internetu (a zar nismo svi mi postali pomalo ovisnici o toj modernoj „igrački“?) objava ovakve rubrike je zastarjela jer oni ovdje ponovno čitaju informacije koje su saznali prije 5 do 6 mjeseci. informacije. Dodatno tome, sve zakonom propisane informacije objavljujemo i na internet stranici Zagrebačke burze d.d. (www.zse.hr) i HANFA-e (www.hanfa.hr). Vjerujemo da ovakvim postupanjem svoje poslovanje činimo i više nego transparentnim što je izrazito važno svakome od naših dioničara. PRIMOPREDAJA m/b ATLANT SVENJA No, odlučili smo ostaviti rubriku ovakvu kakva jest i to iz dva razloga. Prvi je što uvažavamo da, bez obzira da se danas gotovo svaki građanin informira preko interneta, ipak ima određeni broj naših dioničara koji se ne služe internetom jer im je stran ili nedostupan. Takvi bi ukidanjem ovakve rubrike bili prikraćeni, a to je protivno osnovnom cilju objavljivanja ovog Bulletina. Drugi razlog je što su neki od čitatelja, bez obzira što imaju internet i redovito prate naše poslovne aktivnosti i događaje, i dalje ljubitelji papirnatog, a ne virtualnog medija (u koje i ja osobno pripadam). Zbog tih razloga, ova naša rubrika će i dalje biti objavljivana u narednim brojevima premda se nekima činila „zastarjelom“, a za one koji žele informaciju sada i odmah, možemo ih uputiti na web stranicu Atlantske plovidbe d.d. (www.atlant.hr) na kojoj mogu u svako vrijeme pročitati najsvježije Još u srpnju 2011. godine Atlantska plovidba d.d. je sklopila ugovor o prodaji dva svoja broda za prijevoz teških tereta (Atlant Regine i Atlant Svenja) kineskom kupcu. Još tada je dogovoreno da će se m/b Atlant Regine predati kupcima u jesen 2011.g. što je i učinjeno. Za m/b Atlant Svenju je dogovoreno da će se primopredaja izvršiti do kraja veljače 2012.g. U skladu s odredbama ugovora o prodaji, primopredaja m/b Atlant Svenje kupcima je obavljena dana 22. veljače ove godine. Fizički, brod je kupcima predan u luci Chennai u Indiji, a dokumentacija i plaćanje kupoprodajne cijene obavljena je istovremeno u Singapuru. Primopredaja broda je protekla bez ikakvih teškoća. 5 Inače, m/b Atlant Svenja je izgrađena u travnju 1996.g. u brodogradilištu J.J.Sietas KG, Njemačka. Ima nosivost od 7.380 DWT. Glavni stroj je MAN B&W 7L 40/54, snage 4.750 KW. Postiže brzinu od 14,5 čvorova. U flotu Atlantske plovidbe d.d. je ušao kupnjom od njemačkog brodara SAL (do tada plovio pod imenom Svenja) u prosincu 2006.g. PRODAJA I PRIMOPREDAJA m/b MOKOŠICA Atlantska plovidba d.d. je dana 15. veljače 2012.g. sklopila ugovor o prodaji m/b Mokošica norveškom kupcu. U skladu s odredbama tog ugovora o prodaji kupac je uplatio predujam kupoprodajne cijene čime je ugovor o prodaji stupio na snagu. U skladu sa odredbama navedenog ugovora, a nakon dovršetka svih komercijalnih operacija za Atlantsku plovidbu d.d., m/b Mokošica je predana kupcima dana 14. ožujka 2012.g. u dogovorenoj norveškoj luci. Zanimljivost ove primopredaje je u činjenici da je m/b Mokošica, kroz cijeli svoj vijek eksploatacije pretežno plovila Mediteranom (u području koje se nekad nazivalo „velika obalna plovidba“). Kupac nije imao posadu na raspolaganju da bi brod preuzeo u Mediteranu i pristao je da mu, uz naknadu svih troškova posade i broda, naša posada brod doveze u Norvešku. Tako je m/b Mokošica svoje najdulje putovanje u vlasništvu Društva učinila na putu u luku primopredaje kupcima. 6 Inače, m/b Mokošica je izgrađena u prosincu 2006.g. u brodogradilištu Kraljevica. Nosivost joj je 1.653 DWT, glavni stroj je MaK 8M20, snage motora 2.038 KS, a ostvaruje najveću brzinu od 10,4 čvorova. navrata obavijestila o tzv. južnokorejskom programu novogradnji koji predviđa gradnju tri novogradnje tzv. supramax brodova, nosivosti 57.300 DWT. PRIJENOS DIONICA HOTELA LAPAD D.D. Kao što smo prethodno izvijestili, Atlantska plovidba d.d. je glavni dioničar u Hotelu Lapad d.d., Dubrovnik, pri čemu ima ukupno 8.881.356 od ukupno 8.911.668 dionica Hotela Lapad d.d., odnosno Atlantska plovidba d.d. je početkom ove godine bila većinski vlasnik tog društva sa 99,66% dionica. Zakon o trgovačkim društvima, u člancima 300.f i sljedećim daje mogućnost da dioničar trgovačkog društva s tolikim postotkom dionica u tom društvu pokrene postupak prijenosa dionica manjinskih dioničara na sebe, uz plaćanje manjinskim dioničarima primjerene otpremnine u novcu. Koristeći te zakonske mogućnosti Atlantska plovidba d.d. je pokrenula sve potrebne postupke pred nadležnim Trgovačkim sudom radi procjene tržišne vrijednosti dionica, održana je Skupština Hotela Lapad d.d. koja je donijela potrebne odluke i u tijeku je daljnji postupak oko prijenosa dionica manjinskih dioničara i plaćanja primjerene otpremnine u novcu za prenesene dionice. Nakon dovršetka svih potrebnih postupaka, Atlantska plovidba će u svojem portfelju imati 100% dionica Hotela Lapad d.d. PRIMOPREDAJA NOVOGRADNJE m/b AP ASTAREA Izvještavajući svoje dioničare, Atlantska plovidba d.d. je u već nekoliko Dana 04.04.2012.g., u 15,20 sati po lokalnom vremenu u Južnoj Koreji, u brodogradilištu STX, preuzeta je prva od te tri novogradnje koja nosi ime m/b AP Astarea. Brod je građen pod oznakom trupa S-1431. Sva tri ugovorena broda su tzv. brodovi „blizanci“ i svi su, pa tako i m/b AP Astarea, supramax brodovi od 57.300 tona nosivosti, ukupne duljine 190 metara, širine 32,26 metara i visine (do glavne palube) od 18,50 metara. Brod pokreće glavni stroj od 9.480 kW, a postiže brzinu od 14,5 milja. PRIMOPREDAJA NOVOGRADNJE m/b AP ARGOSY Kako se vidi iz ove vijesti, primopredaja novogradnji se nastavila nakon samo 6 dana. Dana 10.04.2012.g., u 18,00 sati po lokalnom vremenu u Narodnoj Republici Kini, u brodogradilištu JEHI, preuzet je m/b AP Argosy. Radi se o prvoj, od ukupno četiri ugovorene novogradnje, koje će Atlantska plovidba d.d. preuzeti od istog brodogradilišta tijekom ove i početkom sljedeće godine, a brod je građen pod oznakom trupa JEHI08C-003. Ugovoreni brodovi su tzv. brodovi „blizanci“ i svi su, pa tako i m/b AP Argosy, panamax brodovi od 79.800 tona nosivosti, ukupne duljine 229 metara, širine 32,26 metara i visine (do glavne palube) od 20,25 metara. Brod pokreće glavni stroj od 11.620 kW, a postiže brzinu od 14 milja. Treba naglasiti da su svi ovi brodovi s dvostrukom oplatom, te građeni na način da budu osposobljeni za plovidbu zaleđenim morem (tzv. I.c. klasa broda). PRODAJA I PRIMOPREDAJA m/b PETKA tome što je Atlantska plovidba d.d., odmah po primopredaji broda kupcima, od istih kupaca ponovno preuzela m/b Petku u dugoročni time charter koji je sklopljen na rok od jedne godine s time da Atlantska plovidba d.d. ima u svojoj opciji i mogućnost produljenja toga roka za još jednu godinu. Istovremeno je tako preuzeti brod dan u dugoročni time charter (također 1 + 1 godina, u opciji Društva) za veći iznos dnevne vozarine od onoga koji Društvo plaća kupcima broda čime će se ostvariti dodatna zarada. PRIMOPREDAJA NOVOGRADNJE m/b AP SLANO Dana 14.05.2012.g., u 15,30 sati po lokalnom vremenu u Južnoj Koreji, u brodogradilištu STX, preuzet je drugi brod-novogradnja (nakon m/b AP Astarea, pogledajte prethodne vijesti, op. IŠ) koji plovi pod imenom m/b AP Slano. Radi se o drugoj, od ukupno tri ugovorene novogradnje koje je Atlantska plovidba d.d. naručila u istom brodogradilištu. Inače m/b AP Slano je građen pod oznakom trupa S-1432. Tehnički podaci broda isti su kao i kod m/b AP Astarea. Kako će čitatelji moći lako zaključiti, u ovoj poslovnoj godini najintenzivnije objavljujemo zamjene brodova u floti Atlantske plovidbe d.d.: prodaje se starija tonaža, a preuzimaju novogradnje. Tako je dana 14.05.2012.g., u 16,00 sati po lokalnom vremenu u Tarantu, Italiji, Društvo prodalo i predalo indijskim kupcima m/b Petka. Dokumentarna primopredaja i plaćanje kupoprodajne cijene izvršeno je u Singapuru. Specifičnost ove prodaje broda je u U ovom broju Bulletina su nas zapovjednici sve tri novogradnje (koje su preuzete u roku od svega 40 dana) „počastili“ svojim komentarima/ člancima o radovima dovršetka svih tih brodova, primopredaji, kao i njihovim prvim dojmovima o brodovima, koji su više nego pozitivni. ODRŽANE SJEDNICE UPRAVE I NADZORNOG ODBORA DRUŠTVA mo važnim istaknuti sjednicu Uprave Društva od 8. svibnja ove godine, te sjednice i Uprave i Nadzornog odbora Društva od 28. svibnja ove godine na kojima su razmatrani financijski izvještaji Društva za prethodnu poslovnu godinu (koji su, usput rečeno, pravovremeno u skladu sa Zakonom objavljeni u javnosti) te su donesene odluke o održavanju redovne Glavne skupštine Društva. Smatramo važnim istaknuti da su se prihvatili financijski izvještaji za prethodnu poslovnu godinu i jednoglasno usvojen dnevni red Glavne skupštine. Dnevni red redovne Glavne skupštine i prijedloge odluka na Glavnoj skupštini možete pronaći u sljedećem prilogu u ovom Atlant bulletinu. Pored objave dnevnog reda i prijedloga odluka u ovom Bulletinu isti su objavljeni i na internet stranicama Atlantske plovidbe d.d., Zagrebačke burze d.d., Hanfa-e i putem Narodnih novina. NAJAVE SLJEDEĆIH DOGAĐANJA U skladu sa svim ostalim poslovnim događanjima u ovoj kalendarskoj godini, a ponajprije onih koji se odnose na prodaje brodova i primopredaje novogradnji, očekujemo da će se u idućem razdoblju, a najkasnije do održavanja redovne Glavne skupštine Društva obaviti i prodaja i primopredaja m/b Šipan indonezijskim kupcima, kao i primopredaja treće, i posljednje, novogradnje u Južnoj Koreji (m/b AP Ston) čime će se još više povećati ukupna tonaža Društva te smanjiti prosječna starost naše Flote. No, o tome više u sljedećem broju Atlant bulletina. Između brojnih sjednica Uprave i Nadzornog odbora Društva, smatra7 A N TI PŠ U SK Na temelju odluke Uprave dioničkog društva „Atlantske plovidbe“ Dubrovnik, Od Svetoga Mihajla 1 (u daljnjem tekstu: „Društvo“) donesene na 33. sjednici IV. saziva održanoj dana 08. svibnja 2012.g., sukladno odredbi iz članka 65. stavak 2. Statuta Društva, objavljuje se POZIV za redovitu Glavnu skupštinu Društva I. Redovita Glavna skupština Društva održat će se u četvrtak, 30. kolovoza 2012.g., s početkom u 18,00 sati u sjedištu Društva, u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1 (velika dvorana). II. Za sazvanu redovitu Glavnu skupštinu utvrđuje se sljedeći Dnevni red: • otvaranje Skupštine i podnošenje Izvješća Povjerenstva za utvrđivanje valjanosti prijava i ispuštenih punomoći te prijavljenih i nazočnih glasova na sazvanoj Skupštini; • izbor dva brojača glasova; • izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2011. godini; • izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2011. godini; • izvješće revizora za 2011. godinu; • donošenje odluke o usvajanju Godišnjeg obračuna za 2011. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim); • donošenje odluke o raspodjeli dobiti iz poslovanja Društva u 2011. godini; • donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Upravi Društva; • donošenje odluke o davanju razrješnice-odobrenja za rad Nadzornom odboru Društva; • donošenje odluke o izboru revizora Društva za 2012. godinu; • izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica; • donošenje odluke o davanju suglasnosti Upravi Društva za sklapanje pravnog posla stjecanja vlastitih dionica Društva; • informacije Uprave o važnijim događajima u Društvu. III. Temeljem odredbi Zakona o trgovačkim društvima, Uprava i Nadzorni odbor ističu i objavljuju prijedloge Odluka po pojedinim točkama dnevnog reda sazvane Skupštine: AD-2 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: Za brojače glasova se izabiru Goran Žagar i Nikša Kelez. AD-3 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: Usvaja se Izvješće Uprave o stanju i poslovanju Društva u 2011. godini. AD-4 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: Usvaja se Izvješće Nadzornog odbora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem Društva u 2011. godini. AD-5 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: Usvaja se Izvješće revizora o poslovanju Društva u 2011. godini. AD-6 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: Usvaja se Godišnji obračun Društva za 2011. godinu s financijskim izvješćima (temeljnim i konsolidiranim), koji se prilažu uz ovu odluku s kojom čine sastavni dio. AD-7 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: Utvrđuje se da dobit nakon oporezivanja iskazan u Računu dobiti i gubitka Atlantske plovidbe d.d. za 2011. godinu iznosi 17.273.778,88 Kuna, koja se prenosi u sljedeću poslovnu godinu. AD-8 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: Utvrđuje se da je Uprava upravljala Društvom i obavljala poslove Društva u 2011. godini u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima Uprave daje razrješnicaodobrenje za rad. AD-9 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: Utvrđuje se da je Nadzorni odbor Društva u 2011. godini obavljao sve svoje dužnosti u skladu sa zakonom i Statutom Društva, pa se predsjedniku i članovima Nadzornog odbora daje razrješnica-odobrenje za rad. AD-10 Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: Za revizora Društva u 2012. godini se izabire revizor „LIST“ d.o.o., Split. AD-11 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: Prima se na znanje i prihvaća Izvještaj Uprave o stjecanju vlastitih dionica koji glasi: „Na redovnoj Glavnoj skupštini Atlantske plovidbe d.d., održanoj dana 16. kolovoza 2011.g. donesena je odluka kojom se Upravi Društva daje ovlaštenje za stjecanje vlastitih dionica Društva. Uprava Društva nije koristila dato ovlaštenje odnosno nije stjecala vlastite dionice Društva.“ AD-12 Uprava i Nadzorni odbor Društva predlažu Glavnoj skupštini da donese sljedeću Odluku: Na temelju čl. 233. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (dalje: Zakon), Glavna skupština ATLANTSKA PLOVIDBA dioničko društvo Dubrovnik, donosi ODLUKU O DAVANJU OVLAŠTENJA UPRAVI ZA STJECANJE VLASTITIH DIONICA I. Daje se suglasnost Uprave Atlantske plovidbe d.d. za stjecanje vlastitih dionica Društva serije A, nominalne vrijednosti 300,00 kn, bez daljnjih posebnih suglasnosti Glavne skupštine i to putem jedne ili više kupovina pod slijedećim uvjetima: a) ukupno broj dionica stečenih temeljem ove Odluke, zajedno s vlastitim dionicama koje Društvo već ima, ne smije prijeći 10% (deset posto) temeljnog kapitala Društva; b) Uprava treba stjecati vlastite dionice u pravilu na organiziranom tržištu vrijednosnih papira; c) Uprava može za stjecanje vlastitih dionica platiti cijenu koja ne smije biti veća od iznosa prosječne zaključne cijene dionice Društva na Zagrebačkoj burzi d.d. postignute u deset trgovinskih dana koji su prethodili danu kupnje; d) Uprava može dionice stjecati i mimo organiziranog tržišta ukoliko su uvjeti kupnje i plaćanja u tom slučaju znatno povoljniji za Društvo; e) prilikom svakog stjecanja Uprava je dužna rasporediti potrebne rezerve za vlastite dionice sukladno odredbama Zakona. II. Uprava je dužna o stjecanju vlastitih dionica i svim činjenicama vezanim uz to izvjestiti prvu sljedeću Glavnu skupštinu. III. Ova odluka stupa na snagu i primjenjuje se s danom donošenja, a vrijedi 5 (pet) godina. IV. Na Glavnoj skupštini Društva mogu sudjelovati samo dioničari koji su upisani u knjigu dionica Društva na završetku radnog dana 24. kolovoza 2012. godine i koji su se valjano prijavili (osobno ili poštom preporučeno) za sudjelovanje u radu Glavne Skupštine i to na prijavnom mjestu u sjedištu Društva u Dubrovniku, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva, i to u razdoblju od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do zaključno 24. kolovoza 2012. godine, svakog radnog dana (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati. Dioničari mogu opunomoćiti druge osobe da ih zastupaju na Glavnoj skupštini Društva. Punomoći se izdaju u pisanom obliku, s posebnom oznakom da se punomoć daje za zastu- panje na Glavnoj skupštini Društva koja se održava dana 30. kolovoza 2012. godine, te s naznakom broja dionica kojima dioničar raspolaže. Ove punomoći moraju biti ovjerene od nadležnog državnog tijela (tijela uprave, suda, javnog bilježnika i sl.) ili od ovlaštene osobe u Društvu. Društvo omogućava dioničarima da, radi lakšeg sudjelovanja na Glavnoj skupštini Društva odaberu i opunomoće slijedeće osobe kao svoje punomoćnike: • Tonći Miloslavić, OIB 17392747822; • Nedjeljko Zelen, OIB 79795967066; • Edo Taslaman, OIB 61584770189; • Nikša Bjelokosić, OIB 64605000450; i • Božo Stanić, OIB 08560377218; svi na poslovnoj adresi: Atlantska plovidba d.d., Od Svetoga Mihajla 1, 20000 Dubrovnik. Kao valjane punomoći za sudjelovanje na Glavnoj skupštini Društva, smatraju se i opće (generalne) punomoći ovjerene od tijela uprave, suda, javnog bilježnika ili ovlaštenih osoba u Društvu. Obrazac punomoći se nalazi na internet stranici Društva (www.atlant.hr). Ovjeravanje punomoći od ovlaštenih osoba u Društvu čini se u radne dane (od ponedjeljka do petka) od 09,00 do 15,00 sati, u razdoblju od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske do 24. kolovoza 2012. godine, u sjedištu Društva, Od Svetoga Mihajla 1, u Službi dionica Društva. Dioničari koji su ovjerili punomoć kod državnog tijela (tijela uprave, suda ili javnog bilježnika) ili raspolažu valjanim općim (generalnim) punomoćima, dužni su takve punomoći dostaviti Društvu najkasnije do 24. kolovoza 2012. godine do 15,00 sati. Posebno se napominje da dioničari, koji se u rokovima označenim u ovom pozivu ne prijave za osobno sudjelovanje na Glavnoj skupštini Društva ili koji ne dostave izdane punomoći, neće moći sudjelovati u radu sazvane Glavne Skupštine Društva. V. Prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj skupštini Društva, kao i svi ostali skupštinski materijali u skladu sa Zakonom o trgovačkim društvima biti će stavljeni na uvid na navedenim mjestima za prijavljivanje ili dostave punomoći u sjedištu Društva, počev od prvog narednog radnog dana od dana objave ovog Poziva u Narodnim novinama Republike Hrvatske pa do 30. kolovoza 2012.g., u radne dane (od ponedjeljka do petka) u vremenu od 09,00 do 15,00 sati. Prema odredbi članka 280. Zakona o trgovačkim društvima, prijedlozi odluka o kojima će se odlučivati na Glavnoj skupštini Društva biti će objavljeni u broju 29 Atlant Bulletina – glasila Društva, koji će se dostaviti Dioničarima Društva. VI. U skladu sa člankom 277. st. (4) Zakona o trgovačkim društvima dioničari se izvještavaju da: - dioničari koji zajedno imaju udjele u visini od dvadesetog dijela temeljnog kapitala Društva imaju pravo zahtijevati da se neki predmet stavi na dnevni red Glavne skupštine i da se taj njihov zahtjev objavi. Takav zahtjev mora imati obrazloženje i prijedlog odluke i mora se primiti u Društvu najmanje 30 dana prije održavanja Glavne skupštine pri čemu se u taj rok ne uračunava dan primitka zahtjeva u Društvu; - svaki dioničar ima pravo podnijeti protuprijedlog prijedlogu odluke Glavne skupštine koji je dala Uprava Društva uključivo i prijedlog dioničara za izbor člana nadzornog odbora ili imenovanja revizora društva. Takav zahtjev mora biti primljen u Društvu najmanje 14 dana prije održavanja Glavne skupštine (pri čemu nekorištenje ovim pravom nema za posljedicu gubitka prava na stavljanje protuprijedloga na Glavnoj skupštini Društva). Ukoliko se zahtjev podnese u navedenom roku, Uprava Društva će takav zahtjev dostaviti svim osobama navedenim u članku 281. Zakona o trgovačkim društvima osim u slučajevima iz članka 282. st. (2) i članka 283. Zakona o trgovačkim društvima; - svaki dioničar ima pravo tražiti da mu Uprava Društva na Glavnoj skupštini da obavještenja o poslovima Društva ako je to potrebno za prosudbu pitanja koja su na dnevnom redu Glavne skupštine osim u slučajevima predviđenima u članku 287. st. (2) Zakona o trgovačkim društvima. VII. Ovaj poziv za redovitu Glavnu Skupštinu objavit će se na oglasnoj ploči u sjedištu Društva, putem HINA-e, Narodnim novinama – službenom glasilu Republike Hrvatske, na internet stranicama Zagrebačke burze d.d. (www.zse.hr), na internet stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (www.hanfa.hr), na internet stranicama Društva (www.atlant. hr) i u glasilu Društva (Atlant Bulletin, broj 29). Svaki dioničar, odnosno njegov zastupnik ili opunomoćenik, snosi troškove svog sudjelovanja u radu Glavne skupštine Društva. PŠ TI N A ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. U SK VIII. Novogradnje Marin Matana, dipl. ing., član Upraveza rukovođenje brodovima Atlantske plovidbe XII. nastavak NASTAVAK OBNOVE FLOTE ATLANTSKE PLOVIDBE D.D. AP Argosy napusta brodogradilište Novogradnje u Kini U brodogradilištu JEHI u kineskom gradu Jingjiang dana 10.04.2012 god. obavljena je primopredaja broda AP Argosy koji je pod zapovjednistvom kapetana Ivice Zupčića isplovio na svoje prvo putovanje prema lukama Australije. Izgradnja preostala tri jednaka broda iz iste serije, AP Jadran, AP Konavle i AP Pelješac, odvija se prema planu i prema službenoj informaciji prim�ljenoj od brodogradilišta primopreda�ja bi trebala uslijediti do kraja godine. S obzirom na dosadašnja iskustva i trenutnu dinamiku gradnje može se očekivati stanovito kašnjenje. Novogradnje u Koreji U korejskom brodogradilistu STX, Jinhae radovi na izgradnji tri broda blizanca tipa ultramax od 57.000 10 DWT odvija se prema planu, tako da je prvi brod AP Astarea isporučen Atlantskoj plovidbi d.d. dana 04.04.2012. i pod zapovjednistvom kap. Lukše Jovice isplovio na svoje prvo putovanje prema lukama Kanade. Isporuka drugog broda, AP Slano, obavljena je 14.05.2012., dok će treći brod AP Ston biti isporučen po�lovicom mjeseca kolovoza 2012. AP Astarea za vrijeme pokusne plovidbe Povratak s pokusne plovidbe Dnevni boravak zapovjednika Porivni stroj – STX – MAN B&W 6S50MC-C8 Dizelski alternatori STX – MAN B&W 7L16/24 za proizvodnju električne energije Porinuće AP STON 11 m/b AP Astar Zapovjednik m/b AP Astarea kap. Lukša Jovica 12 rea I zuzetna mi je čast i zadovoljstvo predstaviti Vam m/b AP Astarea, novi brod u floti Atlantske plovidbe, novogradnju izgradjenu u Južno Korejskom brodogradilištu STX-Offshore & Shipbuilding. AP Astarea je brod namijenjen prijevozu rasutih tereta. S dužinom preko svega od 190 m, širinom 32,26 m te maksimalnim gazom od 13,019 metara na ljetnoj vodenoj liniji pripada klasi brodova Supramax. Korisna nosivost broda je 57552,5 tona. Brod ima 5 skladišta tereta te je opremljen i s 4 palubne dizalice, svaka nosivosti 36 tona. Pokretan strojem MAN-diesel snage 9480kW postiže brzinu od 14,5 čvorova uz dnevnu potrošnju od 36 tona teškog goriva. Plovi pod zastavom Maršalovih Otoka i lukom upisa Majuro. Posadu čini 7 domaćih i 15 filipinskih pomoraca te je ovo ujedno i prvi brod Atlantske plovidbe koji je preuzet kao novogradnja s necjelovitom domaćom posadom. Priča o svakom brodu počinje u brodogradilistu pa ću i ja krenuti tim redom. Rukovodeći dio posade, zajedno s tehničkim inspektorom, u Koreju je stigao 15-tak dana prije primopredaje kako bi se upoznao s osnovnim detaljima broda i opreme te prisustovao probnoj vožnji. Smješteni smo u hotelu udaljenom 20-tak minuta vožnje od brodogradilišta. Svako jutro oko 8 sati Magbanua Edward, 3. časnik palube Abis Elias Marcos, 2. časnik palube Kap. Lukša Jovica, Zapovjednik Ivo Kukuljica, 1. časnik palube Pavle Čerjan, Upravitelj stroja Nikša Karaman, l. časnik stroja Socguang Edison, 2. časnik stroja Pagonsuan Rodolfo Jr. , 3. časnik stroja 13 Redovna vježba krećemo na posao u brodogradilište, iz kojeg se u hotel vraćamo u večernijm satima. Svega nekoliko dana nakon našeg dolaska planirano je isplovljenje na probnu vožnju. Kratki period do tada koristimo za upoznavanje broda. Tijekom probne vožnje, koja je trajala 3 dana, utvrđene su osnovne manevarske karakteristike broda, izvršene kontrole rada svih uređaja i parametri stroja. Sve je uglavnom prošlo bez problema i nije bilo nekih bitnijih nedostataka. Nakon svega morali smo u kratkom periodu napraviti sve kako bismo nakon isplovljenja imali što manje problema i neugodnih iznenađenja. U tome su nam uvelike pomogli djelatnici firme Promaris koji su angažirani na nadzoru gradnje našeg i ostala dva broda, AP Slano i AP Ston, koji se u istom brodogradilištu grade za Atlantsku plovidbu. Oni su već dobro upoznati s načinom rada u brodogradilištu, pa su uz njihovu asistenciju sve primjedbe riješene na najbrži mogući način. Sama organizacija poslova u brodogradilštu dovedena je do savršenstva. Od polaganja kobilice do isporuke broda protekla su svega 3 i po mjeseca, što je izuzetno kratak period. Podatak da STX brodogradilište isporuči oko pedesetak brodova godišnje dovoljno govori sam za sebe. Tri dana prije primopredaje stiže i ostatak posade (filipinska posada i dva naša vježbenika). Posljednji je na redu ukr14 caj hrane, potrošnog materijala, maziva i opreme. Primopredaja broda je izvršena 4. travnja 2012. u 15:20 sati po lokalnom vremenu, dva dana prije dogovorenog roka isporuke. Nakon primopredaje ostali smo još jedan dan u brodogradilištu kako bi se sve što je ukrcano dodatno osiguralo i pripremilo za otvoreno more. Dana 6. travnja 2012. isplovljavamo iz brodogradilišta te ostajemo još jedan dan na sidrištu i obavljamo ukrcaj goriva. Stigle su i upute za prvo putovanje. Luka odredišta Prince Rupert, zapadna obala Kanade, ukrcaj pšenice za bangladešku luku Chittagong. Dakle, prvo putovanje u balastu preko Tihog oceana u trajanju od 14 dana. Bit će dovoljno vremena da se steknu prvi dojmovi o brodu i sve pripremi za prvi ukrcaj tereta. Napokon, 7. travnja 2012., dan prije Uskrsa, a nešto iza podne, vitlamo sidro i krećemo na prvo putovanje. Uskrs je prošao radno, prvi je dan po moru i nema vremena za odmaranje. Na zapovjedničkom se mostu drugi i treći časnik palube temeljitije upoznavaju s navigacijskom i ostalom opremom, uz asistenciju zapovjednika i 1. časnika palube Iva Kukuljice. Brod plovi i ne smije biti nikakvih nepoznanica ili nedovoljnog poznavanja osnovnih uredjaja. AP Astarea je opremljena s najsuvremenijom navigacijskom i komunikacijskom opremom. Uz najmodernije radare i autopilot tu su i elektroničke navigacijske karte te sustav navigacije NACOS koji omogućava da autopilot sam slijedi rutu ucrtanu na elektroničkoj karti i sam mijenja zadane kurseve. Sva ta čuda elektronike su svakako velika pomoć, ali na moru nismo jedini brod. Ljudski faktor je još uvijek najvažniji element sigurnosti. Ugrađena satelitska komunikacijska oprema omogućuje stalnu telefonsku vezu i elektroničku poštu. Nažalost, zbog visoke cijene instaliranja, internetsku vezu još uvijek nemamo, i to je ono što nam ponajviše nedostaje. Kabine časnika i posade te prostorije za dnevni boravak su više Pavle Čerjan, upravitelj stroja Sindaven Mardv, glavni kuhar nego komforno i kvalitetno uređene. Svi smo zadovoljni time što nam novi brod pruža. U strojarnici je prvih par dana uvedeno dežurstvo kako bi se svi eventualni nedostaci odmah otklonili. Upravitelj stroja, dipl. ing. Pavle Čerjan, ne prepušta ništa slučaju. Odmah po isplovljenju izvršene su osnovne vježbe sigurnosti i provjerena oprema za spašavanje i gašenje požara. Posada uredno odrađuje zadane poslove i zasad nema nikakvih problema. Vježbenici palube i stroja obučavaju se uz nadzor nadređenih časnika. Slijedi i privikavanje na filipinsku kuhinju. Kuhar povremeno pokušava prilagoditi način kuhanja da bude što sličniji zapadnom ukusu. Ponekad mu to i pođe za rukom. Putovanje protiče dosta mirno, vrijeme nas je poslužilo. Plovi se sjevernom rutom iznad Aleutskog otočja. Temperature oko nule sasvim su uobičajene krajem travnja u ovom području. Nešto lošije vrijeme dočekalo nas je samo dan pred dolazak u Kanadu. Na sidrištu gradića Prince Rupert, koji se nalazi uz granicu Kanade s Aljaskom, čekamo na ukrcaj tereta. Ne bunimo se. Sidrište je sigurno, a krajolik da se odmore oči. Snijeg još uvijek pada po okolnim vrhovima iako je sami kraj mjeseca travnja. Nakon desetak ugodnih dana provedenih na sidrištu došao je na red i prvi ukrcaj koji je trajao nepuna 2 dana i sve je prošlo bez i najmanjeg problema. Ukrcano je planiranih 55000 tona žita. Gotovo na maksimalnom gazu isplovili smo iz luke Prince Rupert prema Singapuru. U Singapuru je planirana nadopuna zalihe goriva, hrane i ostalog materijala, a zatim nastavljamo putovanje za Chittagong. Ruta preko Tihog oceana ponovo nas vodi iznad Aleutskog otočja, zatim uz Kurilske otoke prema Japanu, kroz Korejski i Tajvanski prolaz prema Singapuru. Ukupno 22 dana plovidbe, ukoliko nas posluže vremenski uvjeti. U Singapuru nas očekuju prve kontrole i redovni pregledi broda. Zbog toga ovo dugo putovanje treba što kvalitetnije iskoristiti kako bi se sva papirologija uredno posložila i pregledi prošli bez primjedbi. Prvi dojmovi plovidbe s nakrcanim brodom, ili kako bismo mi rekli "u kargu", više su nego zadovoljavajući. Brod dobro "bati" more. Nakon mjesec dana od isplovljenja iz brodogradilišta sve je već manje više uhodano. Prvi pozitivni dojmovi o brodu su se potvrdili tijekom mjesec i nešto više dana. Korejanci su obavili solidan posao. Privikli smo se i na filipinsku posadu, koja doduše zahtijeva nešto drugačiji pristup od onog na koji smo navikli s domaćom posadom. Jasno nam je i to da ćemo se povratku kući ovaj put veseliti nešto više nego inače, ako nizašto drugo, radi domaće kuhinje sigurno. Nadam se da sam Vam ukratko uspio predstaviti brod AP Astarea, kojem usput želim dug vijek i što manje nemirnog mora pred pramcem. Vama, poštovane čitateljice i čitatelji, želim ugodno i toplo nadolazeće ljeto uz puno zdravlja i sreće. S još uvijek hladnog Tihog oceana lijep pozdrav šalje Vam posada broda (Pavle, Ivo, Nikša, Josip, Hrvoje, Jurica, filipinska posada) i zapovjednik kap. Lukša Jovica. Jurica Vojvodić, vježbenik stroja Josip Cetinić, elektroničar Hrvoje Karač, vježbenik palube 15 m/b AP Argos E vo mene ponovno u Bulletinu, ovaj put se javljam s kineske novogradnje m/b AP Argosy. Zadnji put to je bilo 2008. godine, sa Zapovjednik m/b AP Argosy kap. Ivica (Đanko) Zupčić 16 m/b Zagreb. Kina, isti grad, isto brodogradilište, skoro isti ljudi u brodogradilištu, domaća atmosfera. Ipak, to je Kina, tamo se sve iz dana u dan sy mijenja. Jingjiang (grad gdje je brodogradilište) u ove 4 godine puno se promijenio. Sve ono što se u ono doba gradilo ili počinjalo graditi, sada je završeno i još mnogo toga novoga napravljeno i sagrađeno. Novih kuća, zgrada, nebodera, hotela, maxi shoping centara, putova, zelenih površina (Kinezi vole zelenilo) kao u priči. I samo brodogradilište se iz temelja promijenilo: nove upravne zgrade, hangari, radione, nepregledne površine za smještaj brodskih sekcija i ogroman dok (gdje se istodobno grade, odnosno slažu sekcije za 4-5 brodova istovremeno, uglavnom brodova panamax poput našeg AP Argosy). Kancelarije, uredi nisu više u samom brodogradilištu nego izvan brodogradilišta u naselju/ kompleksu lijepih malih kućica koje se zove “rose villas”. I restoran brodogradilišta (tipa samoposluživanje) je novi, veliki, lijepo uređen, čist. Ja osobno nisam ljubitelj kineske kuhinje i hrane, ali moram priznati da je za razliku od prije, izbor jela na zavidnoj razini. I kvaliteta ponuđenog u takvom restoranu (kojeg bismo mi nazvali “radnička menza”) iznenađu- jući je. U svakom slučaju to je sada neka druga, moderna Kina. Izgleda da se tu samo ljudi i njihovi običaji i ponašanje ne mijenjaju. Ne može im se to zamjeriti, to je drugi svijet, druga kultura, drugi način ponašanja, druga civilizacija, jednom riječju, to su Kinezi. Nekada mi je žao što možda u nekim stvarima i mi nismo kao oni. U nas, u gradu ljudi dolaze “sa strane”, ne prihvaćaju naše običaje i kulturu, nego obratno, mi pomalo prihvaćamo, odnosno oni nam nameću svoje običaje, kulturu i govor. Kinezima se to nikada neće dogoditi. U Kinu sam stigao s brodskim elektroničarom Hrvojem Prkom, 24. veljače. Smjestili smo se u hotel “Jingjiang Yangce River Hotel” gdje nam je bio organiziran smještaj. Dočekali su nas moji stari prijatelji Marek (Poljak) i Alex (Kinez) koji još od naše prve novogradnje rade za našu tvrtku. Naravno da smo u restoranu hotela popili piće dobrodošlice i večerali, odnosno počeli se privikavati na kinesku hranu. Nakon te večeri svaki dan je isti, ujutro u 08:00 u brodogradilište, uvečer u 18:00 natrag u hotel, ako ne bi bilo kakvih “iznenađenja” pa bi trebalo kasnije ostati u brodogradilištu. U hotelskoj sobi smo uvijek imali pokoju konzervu ili nešto slično za pojesti, što smo kupili u lokalnim dobro opskrbljenim samoposlugama. Ja sam i ovaj put ostao vjeran samoposluzi u kojoj sam kupovao “provištu” i 2008. godine i koju sam prozvao kineski Pemo. I doma mi je Pemo shoping no. 1 u gradu (i okolici), pa zašto to ne bi bilo i u dalekoj Kini. Za reći pravo, ne znam kako se taj shoping stvarno zove, ali svi naši koji dođu i duže borave u Jingjiangu znaju za shoping Pemo. Ako Atlantska nastavi graditi brodove u Jehi brodogradilištu (nakon još tri sister shipa koji su u izgradnji), mogao bi naš Pemo iz grada početi razmišljati o otvaranju “pravog Pema” shoping centra u Kini, Jingjiangu. U nedjelju, kad ne bi bilo izvanrednih poslova u brodogradilištu, uglavnom bi Hrvoje i ja pošli kod nekoga od naših, koji su se smjestili u iznajmljenim stanovima, na svečani objed ili večeru. Ako nas oni i ne bi pozvali, mi bismo se “pozvali” sami. Upravitelj stroja ing. Pero Batinić, prvi časnik palube Ante Dujić, i prvi časnik stroja Pero Radić, koji su došli ovamo 15 dana prije nas, bili su u takvim stanovima. Ujutro bismo se svi skupa našli u gradu, pošli u Pema, kupili mesa za juhu, graha rogačića i ostalog što bi nam bilo potrebno za spraviti objed ili večeru. Kupili bismo i malo kineskog vina i piva da atmosfera bude “domaća”. Najvažnije je bilo skuhati dobru juhu sa zanzarelama, a kasnije lešo meso i salsu od pomadora, skoro kao da smo doma. Dva naša 17 Časnici palube s lijeva na desno: 3. časnik palube – Narcis Čimić 1. časnik palube - Ante Dujić zapovjednik – kap. Ivica Zupčić 2. časnik palube – Cvijeto Arbulić primorca, Batinić i Radić, nisu baš bili oduševljeni kuhanjem i pranjem pjata, ali je zato Ante Dujić iz Krila Jesenica bio pravi kuhar, voli kuhinju i kuhanje, a nije mu bilo teško i pjate oprati. Rekao nam je Ante da bi nam pripremio i “soparnik”, specijalno, tradicionalno jelo s područja svog kraja, ali Kinezi u kuhinjama nemaju ni pećnice, a da ne govorimo o “kominu”. Taj soparnik sam jednom davno probao, na brodu, jedrenjaku Tirena, nakon proslave Svetog Nikole u gradu, kao gost, uzvanik našeg gospara Marija Duića i njegova sumještanina vlasnika i zapovjednika broda. Jelo je stvarno odlično, specifično, samo među sastojcima ima po mom ukusu malo previše česna, što je dobro za onoga tko ga voli, ali eto ja nažalost nisam baš ljubitelj česna u hrani iako je, kako kažu zdrav kao sastojak i dodatak svakom jelu. Ne smijem zaboraviti napomenuti da je naš Ante, neput gospara Marija Duića, odnosno gospar Mario mu je dundo. Vjerujem da je zato Ante dobar kao čovjek/osoba, “pošao na dunda Marija”. Proslavili smo i dva rođendana u Kini (Dujića i Radića), bilo je i kolača, torte, naravno kupovne. Krštenje (naming ceremony) broda je obavljeno 9. travnja. Kuma broda je bila kćer predsjednika uprave brodogradilišta gospođa Audrey Yu Jin. Ceremonija je bila svečana i prikladna, u kineskom stilu, upriličena na obali brodogradilišta uz sami brod. Imali smo i “red carpet” tako da sam po prvi put i ja šetao po crvenom tapitu. Za tu priliku, iz nekog obližnjeg grada, naš Aleks/Kinez uspio je organizirati, 18 na zahtjev našeg direktora flote, i dolazak dva katolička svećenika (naravno Kineza) koji su uz prikladnu molitvu krstili brod. Od strane naše tvrtke, na ceremoniji su osim nas bili nazočni član uprave i direktor flote dipl. ing. Marin Matana, član uprave, tajnik društva g. Ivica Šurković, g. Hrvoje Dunatov i tehnički inspektor dipl. ing. Nikola Napica. Tijekom ceremonije izmijenili smo poklone. Brod je od kume dobio veliku žutu žabu (rekli bi Konavljani “žabu puvaču”), mislim da je od alabastra, na drvenom postolju. Ima ispružen jezik na kojemu su novci, kovanice. Govore da je to znak sreće i bogatstva. Tko je ima, bit će sretan i uvijek će imati novaca, bit će “pun ko brod”!? Od naše tvrtke brod je dobio prekrasnu umjetničku sliku jedrenjaka pod punim jedrima u posebnoj tehnici. Nakon toga smo svi skupa otišli na brod u obilazak. U večernjim satima upriličena je svečana večera u Jingjiang international hotelu. Raznovrsne hrane je bilo u izobilju, atmosfera je bila odlična, prijateljska. Dana 10. travnja u 18:00 sati po lokalnom vremenu (10:00 sati utc) je bila službena predaja broda vlasniku. Naravno i nakon toga čina bili smo na večeri u istom hotelu, ali na sreću večera nije dugo potrajala jer smo izgleda svi bili “malo umorni” od prošle večeri. Ovaj brod je brod-blizanac našim novogradnjaPosada stroja Gornji red – s lijeva na desno: mehaničar – Mile Maričić električar – Hrvoje Prka 1. časnik stroja – Pero Radić 3. časnik stroja – Boris Šijaković Donji red – s lijeva na desno: vježbenik stroja – Ivo Jeljenić čistač – Alen Dolić upravitelj stroja – Pero Batinić 2. časnik stroja – Desimir Surjan mehaničar – Mojaser Seidijevski ma iz ovog istog brodogradilišta, m/b Zagreb i Miho Pracat. Bulkcarrier, tipa panamax s duplom oplatom. Oznaka pod kojom se gradio je “JEHI 08C-003”. Brodogradilište: Jiangsu Eastern Heavy Industry co.,Ltd, Jingjiang. Dužina preko svega 229,0 m, širina 32,26 m, visina od kobilice do vrha jarbola 49,985 m, težina praznog broda 14065,20 m, na ljetnoj oznaci nadvođa gaz 14,62 m, nadvođe 5,65 m, deplasman 93287,80 mt, nosivost 79222,60 mt. Gross tonnage 43717 rt, neto tonaže 26510 rt. Porivni stroj “Hyundai Man B&W”, engine manufacturer “Hyndai Heavy Industries co.,Ltd”, engine no.aa4331, engine type 7s50mc-c, rated power/ speed 11620kw/127rpm, brzina 15,0 čvorova. Nakon predaje broda i mi smo se konačno iz hotela i stanova preselili i ukrcali na brod. Tada smo bili “svoj na svome”, ali su onda počele one slatke muke smještaja, opremanja broda potrošnim, inventarskim materijalom, gorivom, mazivom, pitkom vodom, hranom, kantinom i ostalim. Brodski kuhar Luko Pavličević i konobari Ante Boro i Mateo Mimica rade “punom parom”, špaher se ne gasi. Mi uživamo u prvom “nekineskom” obroku nakon dužeg vremena, a dolaze na brod na marende, objede i večere i kineski prijatelji iz brogradilišta, gusta ih naša kuhinja, sve im je ukusno, a naš freški kruh posebno, jedu ga uz hranu i nakon obroka kao kolač. Uskoro se javlja naša komercijala, chartering/comop, brod je zaključen za prvo putovanje, ukrcaj tereta ugljena u Posada palube Gornji red – s lijeva na desno: kormilar – Denis Domijan kormilar – Dražan Jadrić kormilar – Lindo Žuvela vođa palube – Arsen Madir 3. časnik palube – Narcis Čimić 1. časnik palube - Ante Dujić 2. časnik palube – Cvijeto Arbulić Donji red – s lijeva na desno: vježbenik palube – Antun Butijer mornar – Mario Nodilo kormilar – Josip Turkalj luci Port Kembla, Australija za istočnu obalu Indije via Singapore (nadopuna goriva). 14. travnja u 12:00 lokala odlazak iz brodogradilišta. Na rivi mnoštvo Kineza, radnika brodogradilišta te naši prijatelji i suradnici koje ostavljamo u nadi da će uspješno privesti kraju, za sada planirane i ugovorene tri novogradnje u istom brodogradilištu. Do našeg odlaska već je položena kobilica i spajaju se sekcije u suhom doku našeg sljedećeg broda-blizanca m/b AP Jadran. Iako je brod registriran pod zastavom Marshall Islands, luke pripadnosti Majuro i sa državnom zastavom Maršalovih Otoka na krmi, na jarbolu krova kormilarnice viju se, uz kinesku zastavu, zastava Republike Hrvatske, zastava naše tvrtke/društva i naravno na provi zastava našeg zaštitnika i parca svetog Vlaha. Kada je otpušten i zadnji konop, Kinezi na rivi i mi na brodu aktiviramo obvezni “kineski vatromet”, lete rokete na sve strane, buka zaglušujuća, a sve to popraćeno uz gromoglasni zvuk brodske sirene. Jednom riječju, veličanstven i svečan ispraćaj našeg broda na njegovo prvo putovanje. I tako mi partili iz Kine uz zagovor svetog Vlaha i naše drage i uvijek štovane Gospe od Danača. Njihove slike (poklon časnih sestara s Danača pred moj odlazak u Kinu) već su postavljene na zapovjedničkom mostu, strojarnici, u salonima časnika i posade i u mojoj kabini. Putovanje u “manovri” s peljarima nizvodno Yangtze rijekom prolazi bez problema i 15. travnja u ranim jutarnjim satima iskrcavamo i zadnjeg kineskog peljara na peljarskoj stanici “cjk”. Napokon AP Argosy zaplovi punom brzinom prema luci ukrcaja tereta, odredištu Port Kembla, Australija. Kao da je i on jedva dočekao trenutak da izađe iz Žute rijeke i dođe na otvoreno, duboko i plavo more jer je sada i on “svoj na svome”. Tek sada i brod i mi “lakše dišemo”. Na putu do Australije prati nas, Bogu hvala, lijepo vrijeme. Brzina i potrošnja goriva broda u balastu zadovoljavaju ugovorene vrijednosti, brzina je čak i znatno veća od ugovorene. Bez ikakvih problema stižemo na vanjsko sidrište luke Port Kembla, 29. travnja u 10:00 sati lokala. Već prije smo dobili informaciju od unajmitelja i njihovih agenata da se predviđa duži boravak na sidrištu, odnosno čekanje na vez i ukrcaj tereta u luci. Prema informacijama koje smo dobili u razgovoru s ostalim brodovima na sidrištu oko nas (ima ih dvadesetak) ovdje je more puno kvalitetne ribe i oliganja, svi govore da po cijele noći ribaju i više ne znaju gdje će sa ribom i olignjima, a mi ništa, nema ribe i dalje jedemo kinesko meso!? Razlog je jednostavan, nitko od nas se nije sjetio u Kini prije odlaska kupiti “pandivjernu”, udice, olova, “peškafonda” i ostale “atrace” za ribanje. Ima zato ona naša dobra i pametna stara izreka: “sam pao, sam se ubio”! 3. svibnja, na sidrištu Port Kembla, dobivamo i lijepu vijest, poruku iz glavnog ureda gdje se navodi da je naš 1. časnik palube, kap. Ante Dujić, predviđen za unapređenje u zvanje zapovjednika broda te da se do njegovog iskrcaja s broda, prije samog čina unapređenja, na brodu obavi adekvatna, praktična “familijarizacija”, s budućim zvanjem. Svi smo s oduševljenjem i radošću primili tu vijest. Drago nam je da Atlantska plovidba nastavlja svoju dugogodišnju dubrovačku tradiciju u odabiru kvalitetnih i sposobnih časnika palube za unapređenje u zvanje zapovjednika na brodovima tvrtke. Sukladno freško zaprimljenoj obavijesti od agenta, vez u luci Port Kembla predviđa se 29. svibnja, a završetak ukrcaja tereta ugljena i isplovljenje 31. svibnja, abd ( "Ako Bog Da"). Daleko je još do Singapura i Indije, ali već se počelo naveliko razmišljati i razgovarati o mogućnosti prve smjene posade u Singapuru i/ili Indiji. Eto mislim da bi bio red ovaj članak u neko doba privesti kraju. Možda sam štogod interesantno zaboravio napisati, a možda sam u nekim dijelovima bio preopširan, neke stvari i događanja i nisu baš prikladni za ovakvo ozbiljno “štivo” pa o njima nisam ni pisao, ali ništa zato, bit će, ako Bog da, valjda još prilike i tema za zimsko izdanje Atlant buletina, a do tada svih skupa srdačno pozdravljam iz zemlje klokana. Bijelo osoblje S lijeva na desno: 2. konobar – Mateo Mimica kuhar – Luko Pavličević 1. konobar – Ante Boro 19 m/b AP Slano D Zapovjednik m/b AP Slano kap. Davor Mojsić 20 ana 26. travnja 2012. uputili smo se nas četvorica (Radetić, Lučić, Brać i ja) na put prema Koreji i brodogradilištu STX Jinhae na preuzimanje NOVOG broda AP Slano - da služi svima na čast i radost i plovi pod zaštitom svetog Nikole i svetog Vlaha mnogo godina. 28. travnja 2012. (baš na moj rođendan – hvala na poklonu i časti!) imali smo i prvi susret s industrijom STX brodogradilišta i mnoštvom brodova, završenih i tek započetih, te pronašli našeg ljepotana, naš dom sljedećih mjeseci. Kako ne bismo ponavljali da je “svaki brod lijep, a kapetanu najljepši baš njegov”. Već smo unaprijed znali da se radi o kvalitetnom brodu. Predhodnici su mu iz ovog brodogra- dilišta brodovi Imperial, Libertas, AP Astarea - a sljedeći AP Ston u izgradnji, “slaganju”. Mnoge će zanimati to “slaganje”, što je točno jer se brod radi u sekcijama na mnogim lokacijama. Neke se sekcije izrađuju unutar samog brodogradilišta, a neke drugdje i donose maonama. Brod se tako praktički slaže kao od lego kocaka. Organizacija samog brodogradilišta je vrhunska te mi je drago da sam, uz primopredaju do sada mnogih rabljenih brodova, došao i na preuzimanje novog broda. Čast mi je, ali i obveza da početak eksploatacije prođe mirno bez problema i šokova. Kao što sam se ja radovao, istu sam radost u očima i riječima primjetio kod svih članova posade s hrvatske strane – Denisa Radetića - upr. stroja, Ivice Lučića – 1. o čas. pal. i Marijana Braća - 2. čas. str. Nakon prvog radnog dana i upoznavanja s brodom, već sutradan smo bez lijerice (koju nam KUD Žutopas nije uspio dostaviti) zaplesali malo linđa, a malo konavosku poskočicu i zavlačili se po svim dijelovima broda pokušavajući pronaći nepravilnosti i greške u opremanju broda prije skorašnje predaje vlasnicima. Sve nesukladnosti smo javljali mjerodavnim, posebno odličnom timu Promaris nadzora gradnje na čelu s g. Željkom Sutonom. Probna vožnja je već bila zakazana za 29.-30. travnja. Tek se tada spoznaju neke stvari o brodu ili se pokažu neispravnosti. Brod se maksimalno opterećuje i za sve ispravke ima vremena do 14. svibnja, kada je planirana primopredaja. Kako sam naveo, uz rad i umor vrlo brzo je došao i taj dan. Uz skromnu primopredaju s ponosom smo istakli zastavu Republike Marshall Islanda, bandijere Lijepe Naše, Republike Hrvatske, Atlantske plovidbe i na pramcu bandijeru svetog Vlaha. Neka se vijore dugi, dugi niz godina. Na brod s nama, sada već šestoricom Hrvata, došla je i filipinska posada (16) Mid-Oceana Managementa. Da ne bi sve izgledalo previše ozbiljno, spomenut ću anegdotu koja nam se dogodila u liftu hotela Nice gdje smo bili smješteni do primopredaje. U lift smo ušli nas četvorica i nakon ulaska pete VIP osobe zasvirao je alarm lifta baždaren na 11 osoba ili na maximalno dozvoljeni teret od 750 kg. Tko će znati zašto je alarmirao - oni nemaju Meštra Hendića - ali vjerujatno zbog naše visine, svi smo oko 190 cm i više. Što je tu je i “peti ortak” je morao pješke da bi se nas četvorica popeli liftom do naših soba. 16-17. svibnja smo proveli na sidrištu luke Jinhae radi nadopune goriva i maziva te dodatnih popravnih radnji i sinhronizacije uredjaja i izvršili plan putovanja. Određen nam je ukrcaj tereta u luci Prince Rupert (na zapadnoj obali Kanade), a iskrcaj u luci Vera Cruz, istočna obala Mexica, s prolaskom kroz Panamski kanal. Zanimljivo i lijepo putovanje. Marijachi – eto nas! 17. svibnja u 11:00 sati započelo je prvo putovanje “svom snagom” brodskog porivnog stroja (9480 kW) u kursu NE i prolaz Tsugaru između ABENDAN NELSON - konobar PEREZ CELEDONIO - glavni kuhar japanskih otoka Hokkaido i Honshu pa uz Kurilsko otočje i Kamchatku kroz Aleutske otoke, da bi na kraju prolazom Unimac (Aljaska) pravocrtno došli pred luku odredišta Prince Rupert na zapadnoj obali Kanade, ploveći pretežno po mirnom i tihom moru. U petnaestak dana hrvatsko-filipinska posada se upoznala i krenula ispravno i kvalitetno opslužujući brod. Vlada radna atmosfera uz svakovečernje pjevanje filipinske posade za njih božanskih karaoka. Zahvalni su glavnom uredu. 29. svibnja u večernjim satima uplovili smo u luku Prince Rupert. Nakon formalnosti u dolasku ostali smo u pripravnosti jer se za područje Prince Časnici palube ASUNCION GOMERCINDO - 2.ČAS.PAL IVICA LUČIĆ - 1.ČAS.PAL. ALLEN CORONADO - 3-ČAS.PAL. 21 JUMAWAN ARNEL - MORNAR VIRTUDAZO EDWIN BADELIC - MORNAR ZORAN MEDAKOVIĆ - KADET DELA CRUZ BERNIE - KORMILAR BAHIL JUVEN - KORMILAR HADJE BALERA - KORMILAR PANCHO TRONI - VOĐA PALUBE IVICA LUČIĆ - 1.ČAS.PAL. Rupert davalo upozorenje olujnog nevremena. Sreća je bila na našoj strani. Brod i mi nećemo morati patiti valjajući se i posrćući na teškim valovima. Svi posjetioci su istakli ljepotu broda. Pa stvarno jest lijep, nama na ponos. Dio urednosti djelomično pripada i vrijednim rukama mnogih žena iz brodogradilišta STX koje su radile na bojanju i čišćenju, bez imalo povlastica u teškim radovima. 31. svibnja još uvijek čekamo na sidrištu luke da nemilosrdna kiša, odlika ovog područja (jer ovo nije naš sunčani Grad) napokon prestane i započne ukrcaj Canole. U poslijepodnevnim satima na brod su došli predstavnik lučke ispostave, agencije i dvije mlade studentice koje su trenutno na obuci lučkog poslovanja. Prema starom običaju brodu i kapetanu se predaje plaketa s posvetom za Maiden voyage a svaka luka se ponosi kada novi brod dođe na svom prvom putovanju u njihovu luku. Skromno čašćenje gostiju i neobavezan razgovor nije dugo potrajao, predan im je promidžbeni materijal Lijepe Naše i Grada bisera, a mi smo nastavili s našim svakodnevnim obvezama. Kako iza kiše dođe sunce, brod se kupao u suncu kao (Cesarićeva) “voćka poslije kiše”. Drugog dana lipnja započeo je prvi ukrcaj tereta, 22 čime je brod svakim svojim segmentom ušao u eksploataciju. Neka ga na svim putovanjima prati dobro more i zdrava i zadovoljna posada, kao što i hoće, ako Bog da. 5. lipnja isplovili smo iz luke Prince Rupert, dalje Tihim oceanom prema sunčanijim i toplijim krajevima Paname i Meksika. Do sada Vam nisam ni pokušao predočiti tehničku stranu broda: radi se o brodu bulkcarrieru tipa Supramax s 4 palubne dizalice. Brzina u balastu 14,5 čvorova, a u teretu 14,0 čvorova Svi uređaji do sada, uz manje sinhronizacije, rade kao “švicarci”. Besprijekorno. Svim našim obiteljima, svim našim cijenjenim djelatnicima Atlantske plovidbe na čelu s Upravom i Vama štovani čitatelji želimo od srca SVAKO DOBRO. Posebni pozdrav upućujemo sestrama franjevkama sa Danača znajući da će se još jedan brod i posada naći u njihovim molitvama. Veliko im HVALA. Veliki pozdrav svim Slanjanima: Mozarama, Perušinama, Golićima, Franušićima, svim sadašnjim i budućim pomorcima i svim PRIMORCIMA. Neka brod nosi ime Vašeg mjesta na ponos i radost svih Vas i nas. MARIJAN BRAĆ - 2.ČAS.STR. DENIS RADETIĆ - UPRAVITELJ STROJA FRANO KORUNIĆ - VJEŽBENIK STROJA PANES EUGENIO - MEHANICAR QUIRE-QUIRE MARLON - ELEKTRIČAR SARMIENTO RAYMUND - 3.ČAS.STR. BALA JAKE - MAZAČ SOLIS GILBERT - ČISTAČ ILUSTRISIMO LEO - 4.ČAS.STR. Posebni projekti Atlantske plovidbe dr. sci. Antun Asić, kap. šef Službe za posebne projekte Marine U prethodnim brojevima Buletina izvještavali smo o namjeri Atlantske plovidbe da širi djelatnost nautičkog turizma realizacijom projekta marina Gruž i Slano. Za gradnju i korištenje u pomorskom dobru, a to razumijeva more, kopno, dno i podzemlje (namijenjeno općoj upotrebi i od općeg je interesa za Republiku Hrvatsku) potrebno je na javnom natječaju dobiti koncesiju. Natječaj za dobivanje koncesije za marinu Gruž raspisala je Vlada jer je predviđena marina s više od 200 vezova u nadležnosti države, dok je natječaj za marinu Slano raspisala Skupština Dubrovačko-neretvanske županije. Na oba natječaja, raspisana krajem 2011., osim Atlantske plovidbe javili su se i drugi ponuđači. Na natječaju za marinu Slano, na županijskoj skupštini koncesija je dodijeljena ACI Clubu, koji je prema matematički utvrđenoj formuli dobio više bodova, dok rezultati za marinu Gruž još nisu poznati. Položena je “kobilica” za Atlant poslovni centar u Gružu Nakon pripremnih radova u studenome i dijelu prosinca započelo se s bušenjem pilota obodnog vijenca zaštite građevinske jame te injektiranjem podzemnog sloja ispod buduće temeljne ploče zgrade, ili ispod kote od 9 metara ispod površine mora. Završivši s izradom obodnog vijenca pilota duljine 255 metara, prosječne visine oko 12 metara započelo se s iskopima unutar vijenca na površini od oko 3.850 m2 .Tako iskopano “skladište” koje treba primiti građevinu s tri podzemne etaže, do nivoa okolnog terena, ima volumen od oko 46.000 m3, ili kao sva skladišta jednoga handysize broda. Glavninu radova bušenja i injektiranja izveli su Geotehnika inženjering iz Zagreba i hrvatska podružnica Zakladani staveb iz Češke, dok je radove iskopa izveo Georad iz Makarske. Tako gradilište, osim što obiluje mnoštvom hrvatskih dijalekata, ima i svoju višejezičnu dimenziju. Piloti su usidreni sa dva reda sidara u okolno zemljište, a nakon iskopa presvučeni su i poravnati tankim slojem mlaznog betona (što bi mi amateri re�kli «špricom») za podlogu hidroizola�cije. Već smo u dosadašnjim osvrtima o gradnji objekta istakli važnost potrebe dobre hidroizolacije podzemnog dijela građevine, s obzirom na tlakove vode oko oboda građevne jame te ispod temelja. Na gradilištu se i najmanja propuštanja pažljivo brtve, a voda koja se nakuplja ispod temelja stalno se pumpa iz četiri upojna bunara, «kaljuže». Na dno građevinske jame nabija se tucanik, a preko njega lagani sloj betona kao podloga za izolaciju i temeljnu ploču. Impresivno je vidjeti gustu mrežu armature koja se postavlja za temelje debele 1,20 metara u koje će se utrošiti oko 4.700 m3 betona ili oko 520 kamionskih betonskih miksera. Zbog svoje površine od oko 3.800 m2 i tehnologije gradnje s betonom, temeljna ploča se ne može izvesti u jednom komadu, već se izvodi u više segmenata ili građevinskih taktova svaki od oko 350 – 450 m2. Konačno se u subotu 12. svibnja 2012. u 07,30 sati započelo se betoniranjem prvog segmenta temeljne ploče, tj. položena je prva sekcija “kobilice” zgrade u “suhi dok”, iz kojega za razliku od pravoga broda, ovaj građevinski “brod” neće nikada isploviti. Radovi su neprekidno trajali do predvečerja. Prema projektu Alfaplana, ovaj dio radova uz pomoć podizvođača izvodit će Kamgrad iz Zagreba. Nakon potrebnog vremena sušenja betona temelja, na pojedinim segmentima ploče počet će se izvoditi konstrukcija, ne čekajući da se ostali taktovi završe. Upravo kao i gradnja broda u sekcijama. U međuvremenu, dok se završava s radovima iskopa i započinje s betoniranjem, pozorno se inklinometrima i drugim instrumentima mjeri svako milimetarsko pomicanje vertikalnih pilota i kontrolira se nategnutost sidara. Radovi napreduju prema utvrđenom dinamičkom planu. 23 Razgovor Upravitelj stroja Nikola Pavlina “PET PUNIH MATRIKULA” NIKOLA PAVLINA - Rođen 28.01.1950. godine u Banićima - Ispit pomorskog stroja 16.07.1972., - Viša Pomorska škola 23.12.1981., - Praksa na p/b Dubrava 22.07.1968., - Prvo ukrcanje na m/b Kragujevac 22.05.1970., - Kao III časnik stroja na m/b Držić 24.10.1972., - Kao II časnik stroja na m/b Cvijeta Zuzorić 14.11.1973., - Kao I časnik stroja na m/b Kragujevac 14.06.1980., - Upravitelj stroja na m/b Kragujevac 30.05.1984.godine - 1968. godine, kako je izgledalo prvo ukrcanje, kada ste kao 18. godišnjak iz Pomorske škole, sa sela iz Dubrovačkog primorja, iz Banića, došli na prvi brod Atlantske plovidbe? - Prvo ukrcanje 22. srpnja 1968. godine na parni brod Dubrava kao učenik na praksi. Između trećeg i četvrtog razreda. Putovanje iz Ploča do Ždanova u ondašnjem Sovjetskom savezu i nazad u Split. A prvo službeno ukrcanje, kao vježbenika stroja bilo je 22. svibnja 1970. godine u Constanti na brod Kragujevac. Što se tiče navegacije bio sam educiran. Pokojni otac isto je profesionalno plovio. Iako za prvo ukrcanje ništa se ne zna... Zapovjednik je bio Josip Osredkar. Upravitelj stroja Frano Sunić. Tražio sam njegovo ime u knjizi o pedeset godina Atlantske. Nema ga. Nisam ga našao da vidim koje je godine rođen. Inače, čif makinje je bio Ivan Puž iz Kostrene. Navego je na motorima i vodio sve poslove. - M/b Kragujevac, i poslije prvog ukrcaja, stalno vas je pratio. Dvanaest godina kasnije na tom brodu postali ste prvi časnik i 1984. upravitelj stroja. 24 - Na tom brodu, od vježbenika stroja godinu dana, pa prvog časnika 1980., avanco sam za upravitelja 1984. iako sam, možda, najmanje plovio na Kragujevcu. Najviše na brodu Konavle, koji je kasnije bio Cast Beaver, pa Atlant 2. Na Mihu Pracatu plovio sam godinama. Prvo ukrcanje u Antwerpenu, i kad smo ga prodali u Americi. - I tako, tridesetak godina upravitelj stroja na raznim brodovima Atlantske plovidbe pa i na ovim najnovijim. - Na novogradnji u Kini. M/b Zagreb. Tamo sam proveo dosta vremena. Od svibnja do isporuke 1. studenog 2008., a kao upravitelj skoro 28 godina. Danas je nova tehnologija, ali oni stari brodovi imali su dušu. Danas je na brodu manje članova posade nego prije. Poslije večere više nemate s kim biti. Svi su u kabinama. Laptopi. Igraju se ljudi stariji više od 30 godina. Oženjeni. Imaju djecu. A ja sam na brodu najstariji. Nema drugih mojih godina. I svaki dan još uvijek dolazim u stroj. I prije radnog vremena, a nekada i po 36 sati kad su manovre. Bunkeri. Bez problema. - U Atlantskoj plovidbi ste gotovo cijeli radni vijek. Pokazuju to i ove matrikule. - Ne nosim ih slučajno, već radi ovog intervjua, da se podsjetim. Teško je tolike godine zapamtiti, svega što je bilo. U ovih pet matrikula pedeset dva su ukrcaja na brodove Atlantske plovidbe. Trideset jedan brod. Prvi brod Kragujevac, ostao mi je u sjećanju. Pa, Cast Beaver, odnosno prije Konavle. Tamo sam proveo najviše vremena. Punih 4-5 godina. Na primjer, na Držiću bio sam dvije godine. 24. listopada 1972. sam ukrcan kao treći časnik u Kopru, a 20. VII. 1974. iskrcao sam se u Fakuyami u Japanu. Za to vrijeme sam bio treći. Kasnije sam avanco za drugoga. 22 mjeseca na brodu. Čovjek bi danas poludio jer su današnji uvjeti plovidbe i rada na brodu neusporedivo teži. U to vrijeme, govorim o onim starim brodovima kad je bilo više članova posade, boravilo se duže, mini- malno godinu dana, ali i više u lukama i stiglo se sve. Danas se u luci stoji jedan dan. Na Petki, u Brazilu od ukrcaja i iskrcaja pilota bilo je manje od 24 sata. Plus toga, sve poslove treba obaviti, a da ne govorim o današnjim kontrolama. - U strojarnici za sve je uvijek odgovoran upravitelj stroja. - Jest. Danas je ogroman presing jer postoji takozvano planirano održavanje. Kompjuter svaki dan izbacuje nove poslove. Uvijek se nešto događa. I kvarovi. I sve to treba stići napraviti, a o administraciji da ne govorim. Papirologije sve više. Skoro nema porta da netko nešto ne kontrolira. Na primjer, zadnji brod City of Dubrovnik. Nekoliko puta radili smo neke poslove u strojarnici za koje trebamo dobiti odobrenje lučkih vlasti. Da se može raditi na glavnom stroju. Iz lučke uprave dolaze vidjeti što se radi i da li se zaista rade poslovi za koje smo tražili dozvolu. I tako. - U ovih vaših gotovo četrdeset godina na brodu, a i u školovanju pomoraca, mnogo se promijenilo. - Cijeli radni vijek proveo sam na Atlantskoj, a danas malo mladih ostaje tu. Dođu do drugoga. Eventualno do prvoga. - Gdje su? - Na raznoraznim kompanijama. Na cruiserima naročito su traženi strojari. Potražnja za strojarima je enormna. Ne i za časnike palube. - Pa, tko će vas naslijediti u Atlantskoj plovidbi? - Uvijek će netko ostati. Starijima je teško mijenjati kompaniju. Posebno danas. - Ponovo je kriza pomorskog tržišta. Vijednosti vozarina su u padu. Atlantska plovidba, međutim, objavljeno je iz Uprave, „zahvaljujući prije svega predhodnom uspješnom financijskom poslovanju, uz mjere štednje i racionalnost u poslovanju, ostvaruje program sa 7 novih brodova, nosivosti 500 tisuća tona“. - To je nova stranica u povijesti Atlantske plovidbe. Vozarine su strašno niske iako, koliko čujem, Atlantska plovidba ima ugovore. Primanja u dolarima su smanjena 10 posto. Teško je prognozirati, ali vjerujem da će Atlantska plovidba uspješno nastaviti prolaziti na tržištu. I što je najvažnije, bez problema grade se novi brodovi iako je puno brodova, naročito iz Kine i Južne Koreje. Kao u svakom poslu, ako je veća ponuda nego potražnja, cijene padaju i stari brod teško je zaposliti. 25 Hilton Imperial Dubrovnik Ruhsar Eryoner, glavna direktorica hotela Hilton Imperial Dubrovnik P red ulazak u srce sezone sa zadovoljstvom vas mogu obavijestiti da su svi naši poslovni indikatori s pozitivnim predznakom. Zahvaljujući činjenici da su uskršnji praznici zajedno sa Oman Royal Fligt grupom pomogli povećanju zauzetosti u hotelu. Postigli smo izuzetno visoke rezultate u travnju te nadmašili prošlogodišnji prihod za 1 milijun kuna. Za ostatak godine naše poslovne knjige predviđaju povećanje posla za 10% u odnosu na prošlu godinu. Naš glavni cilj za ostatak godine je ostvariti što veću prosječnu cijenu sobe. Dubrovnik kao destinacija održava svoju poziciju kao jedan od najpopularnijih odredišta u Europi, a u kombinaciji s našim domaćim i međunarodnim prodajnim naporima uvjerena sam da ćemo postići naše ciljeve za 2012. Naš plan ukazuje na 7% povećanje prihoda s obzirom na prošlu godinu. U pogledu kvalitete i zadovoljstva gostiju i dalje smo među top 5 Hilton hotela u Europi. Drugu godinu zaredom bili smo nagrađeni kao vodeći hotel u Hrvatskoj prema World Travel Awards. 26 Još jedna od nagrada dolazi od strane Expedie, odabrani smo za najbolji hotel u selekciji 500 hotela širom svijeta. Dodatno tome, jedan od naših recepcionera, gospodin Željko Soče nagraden je s Turističkim cvijetom kao najbolji recepcioner u Hrvatskoj od strane Hrvatske turističke zajednice, što je još jedan od znakova predanosti i učinkovitosti članova našeg tima. Uz to su uslijedile i značajne nagrade unutar same grupacije kao što su Housekeeping Excellence Award (najbolji odjel domaćinstva u Europi), Brand Excellence Award (najbolji rezultati u Europi) i na kraju kao Best Performing Hotel (hotel s najboljim poslovnim rezultatom u regiji istočne Europe, Rusije i Turske). Uz podršku vlasničke kompanije, koja nas čitavo vrijeme podupire u pružanju vrhunske usluge, upravo nadograđujemo multimedijalni zabavni sadržaj u sobama, internet usluge i ulažemo u inicijativu štednje električne energije. Tokom zime smo iskoristili slabiju popunjenost i obavili sve radove na održavanju kako bismo ušli u novu sezonu potpuno spremni. Sukladno ulaganju u naš hotel, kao poslovni objekt, ulažemo i u članove tima koji su naša najveća vrijednost. Tokom zimskog perioda provodili smo mnoge treninge te nadograđivali njihovo znanje i vještine. Neki članovi tima su poslani u druge Hilton hotele na ispomoć i mogućnost širenja njihovog iskustva. Kao dio naše Brand kulture fokusirani smo i na socijalni aspekt kroz raznovrsnost sudjelovanja našeg tima i hotela, u kojem smo domaćini mnogih dogadanja. Jedan od primjera je i dobrotvorna zabava za djecu s Downovim sindromom. Sa skoro navršenom godinom radnog iskustva u gradu Dubrovniku, naglasila bih da sam ponosna što vodim prvoklasni tim u Hilton Imperial Dubrovnik hotelu. Zajedno s mojim timom nastavit ćemo se truditi da postignemo najbolje rezultate za tvrtku i njezine dioničare. Hotel Lapad mr.oec. Željko Miletić direktor Hotela Lapad d.d. DOBAR POČETAK SEZONE 2012. O ve sezone Hotel Lapad je otvorio svoja vrata gostima 29. ožujka. Hotel je već poznat po tome što od otvorenja krajem ožujka pa do konca listopada bilježi izrazito visoku popunjenost. Tako je i ove sezone. Postotak iskorištenosti kapaciteta u travnju iznosio je 64%, što je 6% više nego godinu prije. U svibnju smo ostvarili 95%tnu iskorištenost, što je 5% više nego lani. U lipnju ove godine očekujemo 97% iskorištenost, a to zaista nije samo dobar nego izvrstan rezultat. Također je, za sada, stanje bookinga u srpnju, kolovozu i rujnu vrlo dobro. Još dodatno treba raditi na listopadu kako bismo zaokružili, s obzirom na naše okolnosti, jednu dobru turističku sezonu. Ukupni prihodi od otvaranja hotela 29. ožujka, pa do 18. lipnja (do dana kada pišem ovaj članak) veći su za 8% u odnosu na prošlu godinu. Sve to potvrđuje da možemo biti zadovoljni dosadašnjim tijekom sezone. Ukoliko ne bude izvanrednih događaja, očekujemo cca 97% zauzetost kapaciteta u glavnoj sezoni s neznatno boljim prosječnim cijenama od lanjskih. Hotel Lapad je i dalje, što je vrlo bitno, jedan od najbolje ocijenjenijih dubrovačkih hotela od gostiju na internet tražilicama kao što su Trip Advisor, Booking com, Expedia i slično. 28. svibnja ove godine Trip Ad- visor, najprestižniji i najveći svjetski web portal namijenjen putnicima, dodijelio je Hotelu Lapad nagradu «Certifikat izvrsnosti» za 2012. godinu, a ona se daje isključivo onim hotelima koji kontinuirano ostvaruju odlične ocjene putnika diljem svijeta tijekom cijele godine i postižu ocjenu 4 i više od maksimalnih 5. Portal u prosjeku ima 50 milijuna posjeta mjesečno te preko 60 milijuna preporuka. Ova nagrada odaje priznanje za izvrsnost, a dobiveno priznanje je svakako veliki uspjeh osoblju i managementu Hotela Lapad čiji je predan rad, zalaganje i posvećenost gostima te izvrsna usluga temelj za postizanje uspješnih rezultata, što su i posjetitelji Trip advisora prepoznali. Dobri komentari gostiju nam i dalje omogućavaju dobar buking, dok svi ostali partneri, misli se na tour operatore i agencije, žele povećati poslovanje, tj. traže veće kapacitete za ugovaranje. Hotel Lapad 98% svojih prihoda ostvaruje na inozemnom tržištu. Glavnina ostvarenih poslovnih prihoda pripada smještaju gostiju. Manji dio prihoda se odnosi na ugostiteljske usluge, također po gostima iz inozemstva. Svjesni kupovne moći građana, ekonomske situacije u Hrvatskoj te kvalitete naše ugostiteljske ponude, koja je vrlo prihvatljiva za lokalno stanovništvo, radimo iskorak i u ovom segmentu našeg poslovanja te Vas pozivamo da nas posjetite ukoliko imate potrebu za organizacijom svih vrsta proslava i svečanih ručkova i večera koje ostvarujemo na najvišem nivou. Također možete posjetiti naš a la carte restoran Lapad u večernjim satima na taraci kod bazena hotela gdje ćete jesti izvrsno pripremljena jela i piti vrhunska vina uz zaista iznenađujuće povoljne cijene, a sve u cilju prezentacije i otvaranja hotela prema građanima. 27 NEPOZNATE POMORSKE STRANICE Z ašto se prešućuje najveći bijeli brod D ubrovačke plovidbe Marijan ŽUVIĆ O pomorskoj baštini i tisućljetnim tradicijama hrvatskoga brodarstva danas se piše manje nego ikad u novijoj povijesti, pa je sva prilika da će, posve nezasluženo, mnogi brodovi zauvijek ostati u dubinama zaborava. Kad je o dubrovačkome brodarstvu riječ simbolom zaborava već je odavna postao Kralj Aleksandar I, ne samo najveći bijeli brod Dubrovačke plovidbe, nego i najprestižniji putnički parobrod obalne plovidbe na Jadranu između dva svjetska rata. P Ponos dubrovačke bijele flote: parobrod Kralj Aleksandar I. u plovidbi 28 riča o “Kralju” toliko je intrigantna da je teško objasniti zašto se desetljećima uporno prešućuje! Ono malo što je o tome brodu napisano, nažalost, nerijetko je posve netočno. Stranice Atlant bulletina uistinu su pravo mjesto da se ta epizoda dubrovačke pomorske povijesti predstavi u zasluženome svjetlu. Od svečanoga ulaska u flotu u ožujku 1932. do travanjskih dana 1941. sve je bilo sjajno, a onda je brod prekrila tama. Kralj Aleksandar I. zaplovio je još za života vladara čije je ime nosio. Bilo je to vrijeme kad su se jadranski brodari natjecali u čašćenju članova dinastije Karađorđević imenima svojih najboljih brodova. Tako je i Dubrovačka parobrodarska plovidba odabrala kraljevo ime za svoj najmoderniji putnički brod. Prestižni brod naručen je u prestižnom brodogradilištu Lithgows Ltd. u Port Glasgowu. Dug 82.4 i širok 12.8 metara, sa 2463 brutoregistarskih tona, trebao je biti perjanicom bijele flote Kraljevine Jugoslavije, veći i od Prestolonaslednika Petra, ponosa Jadranske plovidbe. Kao novogradnja 852 porinut je u more 26. studenoga 1931., samo pola godine nakon što je “Prestolonaslednik” isporučen u Newcastleu. Za rane tridesete bio je najmodernije opremljen: od udobnih salona i komfornih kabina s 202 postelje do električne rasvjete i električnih hladnjaka. Osobito ga je krasila brzina, jer je s parnim stapnim strojem četvorostruke ekspanzije od 5000 konjskih snaga i s pogonom na naftu, izgrađenim u tvornici D. Rowan & Co. Ltd. u Glasgowu, lako postizao 18 čvorova. Pravi brod za brzu prugu Sušak-Kotor, ali i za ljetna krstarenja po Jadranu. “Kralja Aleksandra” ubili Britanci Kad su zapuhali vjetrovi rata Kralj Aleksandar I. povučen je u Boku Kotorsku, koja se tada smatrala sigurnim zakloništem, te usidren ispred Risna. Tamo su ga 17. travnja 1941. zatekli Talijani, te ga zaplijenili i žurno uvrstili u svoju Ratnu mornaricu. Tko zna zašto ime jugoslavenskoga kralja nije izbrisano nego samo prevedeno na talijanski – “Re Alessandro”. U nekim publikacijama može se naći tvrdnja da je brodu najprije ime promijenjeno u “Zagreb”, no to je vrlo upitno. Parobrod je bio izvan domašaja vlasti NDH koja je već 10. travnja 1941. bila uspostavljena u Dubrovniku pa je jedino moguće da je odlučeno da se brod nazove “Zagreb”, ali da je to ostalo tek na razini želje. Jednako je dvojben podatak da je “Re Alessandro” preuređen u talijanski bolnički brod jer talijanski dokumenti to ne potvrđuju. Njegovo se ime spominje u izvješćima o konvojima u grčkim vodama, ali uvijek kao trupnog transportera. Kao takav zatekao se u trenutku kapitulacije Italije u rujnu 1943. na otoku Zakynthosu u Jonskome moru. Odmah su ga preuzeli Nijemci te naredili da isplovi prema Patrasu i dalje prema Pireju. Nedaleko rta Pappas na sjeverozapadnome Peloponezu “Re Alessandro” je lijevom stranom pramca udario u plutajuću minu, uslijedila je eksplozija i prodor mora. Prema većini izvora to se zbilo 9. rujna 1943., no službeno izvješće njemačkoga mornaričkoga zapovjedništva u Pireju govori o 10. rujnu. Najvažnije je ipak da brod nije potonuo nego ga je posada uspjela nasukati u uvali Karavastasi. Kako će se pokazati mnogo kasnije bit će to i posljednja “luka” nekadašnjega ponosa Dubrovačke plovidbe! Odmah po završetku rata Jugoslavija je od Grčke zatražila podatke o parobrodu “Kralj Aleksandar I” i dobila ohrabrujući odgovor: brod nije teško oštećen i može se spasiti. Ipak, nije se odmah reagiralo, nego je tek u siječnju 1946. u Patras otišlo stručno povjerenstvo Ministarstva pomorstva FNRJ koje su činili inženjer brodogradnje Ivan Fabrio, kapetan duge plovidbe Marijan Ružić, pomorski strojar Filip Kurir i ronilac Krsto Gović. Povjerenstvo je 31. siječnja detaljno pregledalo nasukani brod, načinjeno je iscrpno izvješće s brojnih crtežima broda i njegovih oštećenja. Stručnjaci su s pravom bili optimistični! Oštećenja nisu bila tako ozbiljna, glavni stroj i kotlovi, te dio opreme na brodu bili su ispravni, pa su procijenili da bi se i uz skromna sredstva brod mogao zakrpati i odsukati za najviše 40 dana. Bez znanja grčkih vlasti cijeli su brod detaljno fotografirali što će se u priči o “Kralju” pokazati ključnim. U Patrasu su im savjetovali da spašavanje započnu najkasnije u ožujku kako bi ga obavili za lijepa vremena. U Ministarstvu pomorstva mišljenje povjerenstva je uvaženo u cijelosti te je određeno da se za akciju spašavanja opremi brod-radionica “Korčula”. No više od toga nije učinjeno sve do kolovoza. Spasilačka ekipa u kojoj je bio i tegljač “Porer” doplovila je u Patras tek 7. kolovoza 1946. godine. Dva dana poslije stigli su u uvalu Karavastasi - i ostali šokirani: tamo više nije bio nasukani “Kralj” nego njegova podrtina. Parobrod je bio razoren! Strojarnica je bila uništena eksplozivom, a trup broda izrešetan granatama. Oštećenja su bila takva da pristigla ekipa nije mogla ništa učiniti. Prije nego su se vratili u Patras ponovno su detaljno slikali cijeli brod. Grci su isprva tvrdili kako je brod i prije bio tako oštećen, no mučne razgovore prekinuo je krunski dokaz, brojne usporedne slike iz siječnja i kolovoza 1946. godine. Vlasti u Ateni priznale su da je “netko namjerno uništio jugoslavenski parobrod, ali da to sigurno nisu bili Grci”. A tko je onda? Napetu atmosferu prekinulo je britansko veleposlanstvo u Grčkoj koje je u priopćenju od 23. kolovoza ustvrdilo da je “brod greškom upotrebljen za vježbe gađanja Kraljevskoga zrakoplovstva RAF-a”. Ipak, malo je tko vjerovao u takvu grešku, jer je bilo mnogo izglednije da su u vrijeme već napetih odnosa s Jugoslavijom Britanci namjerno uništili brod kako se ne bi mogao popraviti. Od Londona je zatražena odšteta, a istodobno je pripremljena nova, mnogo bolje opremljena ekipa koja će brod odsukati i dotegliti na popravak u Jadran. Radovi su dobro krenuli, “Kralju” se smiješio spas, a onda je došla prva jesenska oluja i – prepolovila ga. Nekadašnji dubrovački bijeli brod ostavljen je u uvali Karavastasi i zaboravljen. I to punih osam godina, do jeseni 1954. kad je odlučeno da se brod, koji je formalno bio jugoslavensko vlasništvo, izreže. Radovi su započeli u proljeće 1955. i do početka ljeta Kralj Aleksandar I. je kao brod prestao postojati. Staro željezo ukrcano je na teglenicu i otpremljeno u Sveti Kajo. Gotovo je nevjerojatno da neki autori pišu da je “parobrod odsukan 1954. i dotegljen u Sveti Kajo”! Malo je poznato da su sjećanja na taj bijeli brod i danas živa: u Pomorskom muzeju u Kotoru pohranjeni su pribor za jelo, čaše i šalice s grbom Dubrovačke plovidbe koje su Talijani uklonili iz brodskih salona kad su “Kralja” preuređivali za potrebe svoje Ratne mornarice. 29 SERAFINO POVIJEST DUBROVNIKA mr. Anica Kisić, prof. M atica hrvatska – Ogranak Dubrovnik realizirala je 2011. dugogodišnji ambiciozni plan i tiskala Povijest Dubrovnika Serafina Razzia iz 1595., u prijevodu s talijanskog Ive Grgić i Stjepana Krasića, s Krasićevim iscrpnim komentarom. Ovo, za dubrovačku i hrvatsku povijest važno djelo i povijesni izvor, nakon tri izdanja na talijanskom jeziku, sada je izišlo u hrvatskom prijevodu. U listopadu 1587. stigao je u Dubrovnik dominikanac Serafino Razzi (1531. – 1611.), doktor teologije na generalnom učilištu u Perugi. Pozvao ga je Senat Dubrovačke Republike i imenovao ga generalnim vikarom Dubrovačke dominikanske kongregacije da, kao iskusan redovnik, sredi neke teškoće u našoj kongregaciji. Bio je visoko obrazovan svećenik i darovit pisac, ne samo na filozofsko-teološkom polju nego je imao i široku humanističku naobrazbu. Bio je cijenjen kao vrstan književnik, filozof, teolog, diplomat i propovjednik s respektabilnim bibliografskim opusom o raznim temama. U Dubrovniku se zadržao dvije godine. Razzi je malo znao o Dalmaciji, a gotovo ništa o povijesti našeg lijepog i znamenitog grada u koji je stigao. Prvi dodir i spoznaje o našim ljudima općenito doživio je slučajno 1577., prije dolaska u Dubrovnik, kada je poslom došao u pokrajinu Abruzzo i kao putujući propovjednik upoznao Hrvate iz Dalmacije, koji su se tu davno naselili bježeći pred Turcima. U Vastu je tada bio stigao veliki dubrovački trgovački brod. Pozvan u posjetu, Razzi ga je detaljno opisao u putopisu Viaggi in Abruzzo. Premda sam nešto skraćen opis citirala u Atlant bulettinu, br. 4. 1999. u prilogu “Brodogradnja u starom Dubrovniku” ravnajući se prijevodom S. Krasića iz 1971., ovaj prvorazredan i jedinstven izvor opisa jednog dubrovačkog broda 30 vrijedi na kraju ponoviti iako nije dio Povijesti Dubrovnika. Osim rukopisnih anala Nikole Ranjine te nekoliko kronika i ponešto o crkvenoj povijesti, Razzi u Dubrovniku nije našao gotovo ni jedno veće tiskano ni rukopisno djelo koje bi govorilo o dubrovačkoj povijesti i značaju, a u državni arhiv on nije imao pristupa. Na temelju prikupljenih informacija, razgovora i osobnih iskustava obilazeći teritorij Republike, napisao je La storia di Raugia koju je završio 1595. i tiskao o svom trošku u Lucci 1595. jer je smatrao da ovakav grad zaslužuje da ima pisanu povijest. On sam doduše govori da je njegovo djelo mješavina kronike, ljetopisa, povijesti i putopisa podijeljena u četiri knjige. S. Krasić u predgovoru s pravom govori da je ovo, citiram “prva uopće napisana i tiskana povijest Grada dostojna toga imena. Od tada Grad pod Srđem nije više bio veliki 'nepoznanik' i 'siroče' bez vlastite povijesti u društvu naprednih i uglednih gradova na Sredozemlju”. Povijest započinje popisom 139 plemićkih obitelji od kojih je, kaže, poslije 1588. ostalo samo 29. U prve dvije knjige, koristeći se kronikama i legendama, pa u nemogućnosti da se upušta u duboke prosudbe, počinje od razaranja Epidaura i legende o Pavlimiru 526. godine. Kada su se naselili, piše Razzi, shvatili su da će se radije “uzdržavati trgovinom, ploveći morem, negoli živjeti od obrađivanja neplodne zemlje”. Piše o tadašnjem završetku gradnje zidina 771. i vitezu Orlandu, koji je gradu 784. pomogao u borbi protiv Saracena na moru, o moćima glave sv. Vlaha, koje su godine 1004. donešene u Dubrovnik, te kako je engleski kralj Luis (Richard lavljeg srca) na povratku iz Svete zemlje doživio brodolom kraj Lokruma i dao 80.000 dukata za gradnju Gospine crkve. Nižući tako događaje do XVI. stoljeća Razzi nikad ne propušta spomenuti sve opasnosti, nezgode i napade na dubrovačke brodove od saracenskih i inih gusara, a pogotovo o nastojanju Mlečana da se domognu Grada. Tako su primjerice 1379. u sukobu s Genovljanima kojima su pomagali dubrovački brodovi, i kad se ratna sreća okrenula u korist Mlečana, oni odmah poslali svoje brodove protiv Dubrovnika, ali se on obranio uz pomoć bosanskog kralja. Godine 1530. u Jadran su ušle saracenske fuste i pričinile veliku štetu trgovačkim brodovima. Dubrovčani su držali da Mlečani moraju Jadran štititi, ali su oni često prakticirali da tek na izlazu iz Jadrana zarobe pljačkaše i oduzmu im robu. Razzi piše i o drugim nedaćama, haranju kuge, čestim potresima, o izgradnji grada i sve većoj ekspanziji Turaka, kada su od 1440. sultanu plaćali godišnje 500 dukata za slobodnu trgovinu turskim područjem. Od početka XVI. stoljeća Razzi raspolaže s daleko više podataka o događajima iz daljnje i bliže prošlosti i o vremenu kada je sam boravio u Dubrovniku. Tada počinju akcije kršćanskih pomorskih sila Španjolske, Venecije, Genove i Pape protiv Turaka. Tako se godine 1538. skupilo na Krfu 323 broda Prve Svete lige, a među njima i 13 velikih dubrovačkih brodova. Kod luke Preveze došlo je do velikog sukoba, ali je kršćanska mornarica zbog nepovoljnog vjetra doživjela poraz. Na povratku Španjolci su zauzeli Herceg Novi. Mlečani su ih nagovarali da napadnu i Dubrovnik, što car Karlo V. nije dozvolio, nego je čak poslao vrsnog inžinjera Antonija Ferramolina iz Bergama da pojača zidine i tvrđavu Revelin. Veliki vojni pohod cara Karla V. godine 1541. na Alžir s 260 brodova pod zapovjedništvom Andrea Dorije, među RAZZI kojima je bilo 13 dubrovačkih brodova, doživio je neuspjeh jer je u velikom nevremenu, prilikom iskrcavanja pješadije, stradalo mnogo brodova, među njima i Restićev brod. Godine 1571. u ratu Druge Svete lige kršćanska vojska skršila je konačno tursku flotu u Lepantskoj bitki i time tursko prodiranje u Sredozemlje. U mletačkoj su floti sudjelovale galije većine dalmatinskih gradova, a Dubrovčani su uspjeli sačuvati neutralnost, pomažući kršćansku flotu kao opskrbni trgovački brodovi u rezervi. U III. knjizi Razzi tematski obrađuje pojedine teme: geografski smještaj grada, opis ulica, crkava, važnijih zgrada, broj stanovnika, ustroj gradske i državne vlasti, pravni sustav, odnos prema strancima, društvene staleže i način života, opskrbu, vojsku, biskupiju i redovnike, školstvo i život mladeži, o umjetnosti i učenim ljudima, o odijevanju, svetkovini sv. Vlaha, bratovštinama i cehovima. Počinje konstatacijom kako je “Dubrovnik, danas jedini slobodan dalmatinski grad...” Prijateljski je raspoložen prema dubrovačkoj prošlosti i onim što je sam vidio. Propješačio je sva kopnena mjesta i svaki i najmanji otočić Dubrovačke Republike čak je bio na Mrkanu i Bobari. Spominje mjesta uz more s pogodnim lukama, primjerice u Cavtatu i Zatonu, a pogotovo otoke Šipan, Lopud i Koločep s razvijenim pomorstvom. Svaki otok smješta zemljopisno, opisuje ljepotu prirode i klimu, naselja, crkve, samostane i sl. Za otok Šipan govori o plemenitim i vrijednim ljudima i izvrsnosti njihova duha, a u njegovo vrijeme to su bili Skočibuhe, Sagrojevići i drugi. Prema istoku je luka Sv. Juraj uz koju su dvije raskošne palače s prekrasnim vrtovima, jednu je sagradio Vicko Skočibuha, a drugu Toma Sagrojević. Zapadna luka naziva se slavenskim imenom - Luka. Otok je bogat vinogradima, a Vice Skočibuha vlasnik je više brodova, dobročinitelj je i graditelj palača i u Gradu. Otok Lopud, “Isola di Mezzo” (Srednji otok), nalazi se između Koločepa i Šipana. Opisuje prirodne ljepote i naselja s crkvama i umjetničkim djelima. Crkvu sv. Križa dao je sagraditi Miho Pracat, bogati brodovlasnik, pomorac i dobročinitelj, kojega je i osobno upoznao. Godine 1538. otok je gostoljubivo primio 12 papinih galija Prve Svete lige na putu za Krf, ali je zapovjednik, Mlečanin Grimani podlo dao opljačkati otok. Otok Koločep najbliži je Gradu, bogat vinogradima i na njemu je, kaže Razzi, pok. Vicko Skočibuha imao veliki vrt. Začuđuje da Razzi ne naglašava kako se stanovici također bave pomorstvom. Na kraju svoje knjige Povijest Dubrovnika Razzi je pridodao Opis zaljeva i grada Kotora, Iliji Zaguroviću svom sugrađaninu, koji je u heksametru na latinskom jeziku napisao Ivan Bona – Bolica. Opis broda u Razzijevu putopisu Viaggi in Abruzzo: “Dana 11. rujna (1577.) stiže ovamo pred obalu Vasta jedan dubrovački brod, najveći – kako pričaju – što valove siječe i morem plovi, noseći tisuću i dvjesta kola žita (oko 380 tona, o.p.) i ima posadu od 140 ljudi. (...) pozvan pođoh zajedno s gradskim starješinom (...) i nekim drugim prijateljima vidjeti spomenuti brod. Zadivismo se njegovoj veličini i ljepoti. Vidjesmo glavnu dvoranu s rezbarenim, oslikanim i pozlaćenim stropom, a neposredno uz nju veliki salon sa stropom ‘na ružu’. Na jednom osamljenom mjestu pod nekim daskama vidjesmo krdo praščića i oveći broj kunaca, vrlo mnogo kokošiju po brodu i po stivama, a isto tako i prekrasnih mačaka. Bilo je tu kovača s njihovom kovačnicom i tesara s njihovom radionicom. A po prilici u sredini broda, pod glavnim jarbolom, vidjesmo zdenac sa slatkom vodom, s vitlom i posudama. Svima, koliko nas je došlo, ponudiše vrlo uljudno u velikoj dvorani da objedujemo i različite vrste ribe (...) A prije nego sjedosmo za stol, ugledasmo pod palubom u drugom odjelu dvadesetak dječaka koje zovu ‘mozzi’ (‘mali od broda’) kako jedu. Uživali smo slušajući ih kako prije glasno i na koljenima izmoliše (...) Zatim sjedeći na podu za niskim stolom jeđahu u tišini dvopek s bobom i mahunama iz više velikih tanjura (...) Primjetih da ih je većina imala drvene žlice (...) Dali su im da piju razvodnjena vina koliko su htjeli. Na drugoj je strani bila blagovaonica za odrasle s dugim i uskim stolom, sa stolnjakom i klupama za sjedenje. A topnici s ostalim časnicima imali su svoju posebnu blagovaonicu. Ovdje nema prepirke ni svađe. Tu se na čuje buka, nego samo kada rade, jer onda svi viču neku njihovu riječ bez značenja da mogu – kako kažu – bolje ujediniti sile (...) O posluhu na brodu ne treba ni govoriti jer je mnogo veći nego što se obično sreće u samostanima. Čim, naime, kormilar zazviždi srebrnom zviždaljkom koju nosi o vratu na srebrnom lancu, vidite kako svi trče kamo treba, a posebno k vitlu što ga posada okreće i obavlja sve teške poslove na brodu. Njime podižu lantine, razapinju veća jedra i dižu sidra (...) Ima tri jarbola s koševima na vrhu i s ljestvama od užadi za penjanje, a isto tako i mali vrt uza zdenac. (...) Vratismo se u Vasto u najvećoj brodskoj lađi, natkrivenoj platnom, od deset vesala, (...) Govore da je povlastica dvopek umočen u ocat i ulje, jer da je to vrlo ukusna i dobra hrana za sve koji plove morem. Dana 23. istog mjeseca ovaj brod, ne našavši u Vastu dostatno tereta, otplovi po povoljnom vjetru prema Jakinu, kamo su, kako rekoše, pozvani. Ovako veliki brodovi, kako pričahu, zadaju mnogo brige i opasnosti, ali ako uspješno obave jedno ili dva putovanja, isplate sve što je potrošeno za njihovu gradnju.” Treća je knjiga kombinacija ljetopisa, povijesti i neposrednog opisa zatečenog stanja u 16. stoljeću, tematski obrađuje pojedina pitanja, započinje vrijednom konstatacijom “Dubrovnik, danas jedini slobodni dalmatinski...” 31 LEBIĆ Tereza Buconić Gović, prof. 32 M ore visoko, ali po njemu se valjaju koče i brodovi. Prije isteka šiloka, uleti oštro, zakotrlja se preko ruže i u pomoć pozove lebić. Pomorci znaju: poslije šiloka može zapuhati lebić jer mu je već otvoreno more, ali on se, poput svakog kratkotrajnog, smionog i nestrpljivog vjetra, zametne početnom snagom i podigne valove. Puše u njih jakim, a kratkim dahom. Od njih se more propne, opasno se ispriječi brodu. Lebić plaši pomorce. Nedokazan, na- gao i mlad, on se spušta bez zastoja i što napravi za svoga vijeka, pamti se dugo. Nestrpljiv je i kratkotrajan. Ili se vraća jugu ili kliže po ruži do tramuntane i u pomoć poziva buru. Poslovica kaže: “Libećo bagašo, aqel ke trovo lašo” ili “Vraća na ono vrijeme što je našo!” Lebić je najčešće oponašatelj, snaga bez uzora, vrtoglav i mahnit, ali se, čim se okrene natrag, vrati jugu i sakrije iza njegova repa. PULENAT S a zapada se javlja pulenat. On je nevera, skontradura, iz bonace bačen kamen u ljetno nebo i jedrilice na otvorenom moru. Do malo prije je bilo vedro, zrak miran, na moru ni valića. Uz obale brodovi. Krmu okrenuli moru. Mjesec srpanj. Ljeto u zenitu. Kolovoz se prije Velike Gospe ustremio najjačim žarom! Odjednom se tlak u barometru spusti, kao da propadne u običnom hodu, a zatim poskoči, pokoleba se trenutak i po vertikali počne padati. Nebo se najednom, ni iz čega najati oblacima. Oni rastu, s njima se u zraku kovitla vjetar, goni stado, a iz njega dođu munje. Zagrmi iz dubina. Dan prekrije tmica. More postane olovno, a na njemu se valovi zapletu, udare dlanom i otpušu jedrilice, razbiju lađe o porat. Baraška je u zraku. Po poljima prostrti plodovi. Ovdje, ondje sijeno, ječam i pšenica na gumnu. Dođe li baraška, bit će nereda, grmljavine, kiše. Ljudi znaju: treba zvoniti s visokih zvonika, ali je nebo nisko sišlo nad zemlju i iz njega se križaju munje. Koliko li se puta dogodilo da je u zvo- no naletjela strijela i ubila zvonara! A opet se zvonilo za barašku ne bi li se od zvuka razbili oblaci i sve otišlo dalje, u barometar lišine. I onda, evo skontradure! Tko se nađe na otvorenom, neka se uhvati zemlje i vodoravno se izravna s brazdom. Sijevaju munje, lopata kiša. Započinje krupnim i rijetkim kapima. Zatim se užurbano pojača, zgusne, izlije kablove, buči, šušti glasno, uzdiše i ključa. Zemlja provri. Po njoj se stvori jezero, a onda se odjednom prekine vjetar, oblaci prolete, istope se na suncu i tek se s neba javi nekoliko sitnih kapi, poput piska u potpunoj tišini. Dan se vrati. Barometar ustali. U zemlju, od ljeta presuhu, voda otekne, nabubri brazde i tek se onda vidi kako je sve umiveno i svježe. Ali se levanat na sjeveru Jadrana, pogotovo kad se okomi na more, javi pijavicama, trombama, vrtložnim vjetrom koji se poput lijevka sivo gosti morem i ribom. Putuje nalik na špijerlicu, u lijevak siše hektolitre vode. Nađe li se na kopnu, ponad kuća i stabala, ukrast će krovove, slomiti debla, usitniti lišće, dapače, usisati čovjeka živog! Zato se od ljetnih šijuna ne možeš nikad sakriti na pravo mjesto, ali ga po kopnu možeš pratiti okom i od njega pobjeći ulijevo ili udesno, dok se ne razvrgne i sam od sebe ne odmota klupko. Ponekad se usred stabla, na čistini ljetnog predvečerja, dok čovjek kopa u brazdi, odjednom zavije vjetar i pred njim skrši grane i stablo. Iz nepoznatog epicentra krene, u zrak se i sparinu izgubi. Iz zapada, odakle je i došao, stiša bofore i legne na okrajak sunca. U Dubrovniku, u svibnju 2012. godine prerano nas je napustila profesorica književnosti i hrvatskog jezika TEREZA BUCONIĆ-GOVIĆ, stalna suradnica Atlant bulletina još od prosinca 2000. godine. Autorica je knjiga posvećenih najviše Rijeci dubrovačkoj: Slike i legende Rijeke dubrovačke, Priče oko popreta, Šetnja kroz dubrovačke vrtove, Dubrovački krajolici, Zavičajne priče, Dubrovačke povijesne minijature, Primorski kalendari i Dubrovačke povijesne crkvice. Knjige su posvećene rodnom kraju, za koje je 2003. godine dobila Nagradu Dubrovnika, i po kojima će je i naši pomorci uvijek pamtiti. 33 Tamara Spajić, prof. Kulturna baština J 34 adransko je more u doba Rim- kao što su ronilačka zvona u obliku nadbiskup G.B. Conventati opisao skog Carstva bilo važno u po- naopako okrenute bačve. arheološke ostatke antičkog naselja gledu morskih puteva koji su Međutim, sustavna izučavanja u Epidaur, a za opis arheoloških pod- se sjekli i nastavljali Sredozemljem. ovom području možemo pratiti od morskih ostataka u Dalmaciji zaslu- Postojala su dva glavna pravca – polovice devetnaestog stoljeća. Treba žan je opat i putopisac Alberto For- istočni i zapadni. Zapadni je plovni spomenuti i to da je krajem devetnae- tis jer među prvima opisuje potonuli put išao od Visa prema Palagruži te stog stoljeća don Frane Bulić započeo antički brod na istočnojadranskom se nastavljao preko Sicilije do Galije istraživanje podmorskoga lokaliteta području. i Hispanije. Istočni plovni put kretao u Vranjicu te da je uz pomoć ronioca Tradicija nam govori o postojanju se Dalmacijom, obalama Epira, Grč- dokumentirao nalaze potonulih sar- nekadašnjeg Epidaura, grčko-rimske ke do Male Azije i sjeverne Afrike. kofaga. kolonije u uvali Tiha. Nakon istra- Važan je za podmorsku arheologiju Podvodna nalazišta mogu se podijeliti živanja godine 1959. utvrđeno je na tlu Hrvatske jer je ostavio tragove na različite načine. Po dubini ih dije- postojanje zida koji je vjerojatno pri- brojnih brodoloma s vrijednim tereti- limo na nalazišta u plitkom moru ili padao pristaništu ili lukobranu. Na- ma potonulih antičkih brodova. priobalnom pojasu, u dubokom moru žalost, ne postoje čvrsto utemeljeni More je za antičku trgovinu bilo od – do četrdeset metara dubine i na ve- dokazi o postojanju potonulog grč- presudnog značenja jer je prijevoz likim dubinama, većim od četrdeset kog grada na istom području. brodovima bio mnogo jeftiniji i lak- metara. Istraživanja i vađenje ostataka na du- ši od prijevoza kopnom, a priobalni Po sadržaju ih dijelimo na potopljene brovačkom području počinju u Veli- su gradovi Sredozemlja kao uporišta brodove, sidrišta, pristaništa i luke, kom Moluntu godine 1949. pod vod- takve trgovine nastavljali ovu dje- ostatke naselja, ladanjske komplekse stvom Josipa Luetića, a godine 1959. latnost kopnenim putovima koji su i potopljene krajolike. izvađena su kod Lokruma dva topa s poglavito u rimsko doba presijecali Već u renesansi pobuđeno je zanima- broda Triton, potonulog u eksploziji kontinent. nje za ostatke plovidbe i pomorskih baruta godine 1859. Začetke podmorske arheologije mo- djelatnosti iz prošlosti, pa je tako tali- Godine 1970. kod mjesta Polače na žemo nazrijeti već u petnaestom sto- janski filozof Pietro Coppo u djelu De Mljetu nađeni su ostaci antičke luke ljeću, kad je L.B. Alberti tragao za sito de Listria (O Istri) godine 1540. te kod rta Stobra ostaci antičkog bro- rimskim brodovima u blizini Rima. opisao podmorska nalazišta na po- doloma iz 9.-10. stoljeća. Pojedinačni pokušaji nastavljaju se dručju Istre. Vrlo su zanimljivi brodolomi koji kroz šesnaesto i sedamnaesto stolje- Na dubrovačkom području u osa- sadrže antičke sarkofage koji su se, će, a prate ih različiti zanimljivi izumi mnaestom je stoljeću dubrovački poludovršeni, po narudžbi prevozili s našeg podmorja kamenoloma na svoje odredište kako Područje istočnog Jadrana obiluje vima i posuđu vratiti nekadašnji sjaj. bi ondje bili dodatno obrađeni. Kod podmorskim nalazima iz različitih raz- Nakon toga ovi pronalasci se smješta- Velikog Škoja na otoku Mljetu nađe- doblja, a veliku zaslugu u konzervira- ju u pomorske muzeje i svjedoče o važ- no je petnaestak sarkofaga, datiranih nju i zaštiti ovih vrijednih predmeta noj ulozi Jadrana kao dijela Meditera- u drugo stoljeće, a kod Jakljana na kulturne baštine imaju posebno speci- na u nekadašnjem prosperitetu naših dubini od trideset i sedam metara tri jalizirani restauratori koji znaju starim krajeva. sarkofaga. amforama, sidrima, brončanim kipo- Spomenimo na kraju važan antički nalaz kod Cavtata – grčki potopljeni brod s vrijednim teretom od preko tisuću sjevernoafričkih cilindričnih amfora te ostacima antičkih keramičkih dolija. Zbog zaštite od krađe ovog vrijednog blaga iz antike, a i zbog nemogućnosti vađenja i skladištenja tolikog broja nalaza, odlučeno je da se ova kulturna baština zaštiti i konzervira čvrstim kavezom. 35 Članovi posada brodova Atlantske plovidbe d.d. na dan 15. svibnja 2012.g. Popis posade na dan 15. svibnja 2012.g. Zapovjednik AP Sveti City of AP Argosy AP Asterea AP Držić AP Slano Vlaho Dubrovnik Imperial Ivica Lukša Antun Davor Lukša Božo Ivo Juan Zupčić Jovica Rakigjija Mojsić Martinović Orlić Banović Knego Libertas I. časnik Ante Ivo Tomislav Ivica Vicko Luka Ivo Mario palube Dujić Kukuljica Majstorović Lučić Vojvodić Rešetina Maždin Gardašanić Mate Vlaho Andreuzzi Ante Darko Prvan ./. Pavlić ./. Matić Aleksandar Kušić Kriste Petar Đorić II. časnik Cvijeto palube Arbulić III. časnik Narcis Toni Dubravko Stanko palube Ćimić ./. Buratović ./. kadet Antun Hrvoje Jurica Zoran Butijer Karač Knego Medaković ./. ./. ./. ./. Letica ./. Piter ./. Radić ./. Ivan Leo Augustin Škoda Stanić Sršen kadet vođa Arsen palube Madir Milan ./. Miletić ./. ./. ./. ./. ./. Marjan Frano Mato Niko Bezek Glavan vođa palube ./. kormilar Josip kormilar Dražen Turkalj Jadrić kormilar ./. Šimunović ./. ./. Jordan ./. Bašnec ./. Dinko ./. Šeman Denis Domijan mornar ./. Nikša Lindo Žuvela kormilar ./. ./. Boris ./. Gugić ./. ./. Dadić Živko ./. Bukvić Kljusurić ./. Branko Pero Ivan Ivan Borlak Butjer Popović Banovac Ljubo Dino Marijan Valentin Matić Čulić Miletić Klarin Ivica Ivko Joso Radoslav Bilić Kero Grebarević Kordić Antun Obadić ./. Mišo Stojanović Mario Nodilo Ćoić Tihomir ./. ./. Milan ./. Malvić ./. Toni Maroje Velimir Milinković Piantanida Lakić mornar pom.konob. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. ./. Upravitelj Pero Pavle Ivo Denis Đuro Antonio Lučijano Zoran Čučak stroja Batinić Čerjan Prce Radetić Capor Vidiš Karaman I. časnik Pero Nikša Joško Marijan Zlatko Đuro Nikša Nikša stroja Radić Karaman Vuleša Brać Vuleša Viđen Miloslavić Franušić II. časnik Desimir Miho Jasmin Mato Ekrem stroja Surjan ./. Salatić Muratović Vatović Sarić III. časnik Boris Vido Nino Mario Ivica stroja Šijaković Rudinica Kecerin Radić Peruša Tomislav ./. Marević Ante ./. Režić ./. vježbenik Ivo Jurica Darinko Frano Karlo Vlaho Mario Mirko stroja Jeljenić Vojvodić Radoš Korunić Bašić Šutalo Burmas Glavan ./. ./. ./. ./. ./. ./. Stražičić Marko Luko Bianki Kotlar vježbenik stroja Franko brodski električar ./. ./. ./. elektroničar Hrvoje Josip Marko Prka Cetinić Kušić vježbenik elektrike ./. ./. Damir ./. Vjekoslav ./. Matulić ./. ./. ./. ./. ./. ./. Bukarica Mato ./. ./. Perović pripravnik ./. Miljenko elektroničar ./. brodski Mile mehaničar Maričić brodski Mojaser mehaničar Seidijevski glavni Luko kuhar Pavličević konobar Ante Boro pomoćni Mateo konobar Mimica čistač Dolić ./. ./. ./. Milan ./. ./. Frane Miro ./. Špero ./. Korunić Antun ./. Arbanas ./. Lučin Crnčević ./. ./. ./. ./. Čurčija ./. ./. Mato Ante Ante Marko Radoje Rabušić Burić Petranović Ivo Jure Baldo Ivo ./. Hrdalo Radić Vuličević Žuvela Ivica Zoran ./. Poša ./. Petar ./. Puhjera Joško Željko Robert Josip ./. Tomislav Kelez ./. Grljušić Račić Barešić Čagalj ./. ./. ./. ./. ./. Alen 36 ./. Branimir Šarin ./. Sveti Zapovjednik Atlant Miho Pracat Oluja Orsula Nikola I Zagreb Antunov Marinko Hrvoje Joško Mladen Zapovjednik Atlant Frauke Trina Ivica Vjeko Bušlje Miletić Krilanović Radić Hure Dender Spužević I. časnik Luko Frano Nikola Klement Mario Mustapić I. časnik Luko Jakša palube Dobrić Rozić Hajdić Rustan Burin palube Ljumović Franić II. časnik Ante Josip Robert Božo Matko II. časnik Miho Maro palube Čiz Glavor Vukić Marić Margaretić palube Dadić Handabaka III. časnik Kristijan Antonio Stjepo Ivica Ivan III. časnik Mario Tripo palube Laptalo Galić Rehak Zamučen Petrušić palube Dominiković Janović Teo Mato Romano vođa Đino Vlatko ./. Peko Franušić Pavlina palube Marinović Veraja Pavo Juraj kormilar ./. ./. Sršen Butigan kadet Ivan Bajić kadet Nikola Grošeta vođa Niko Rajko Josip Pasko Vide palube Matković Jurković Košta Režić Boro palube ./. ./. ./. ./. ./. kormilar Tomislav Miroslav Boško Nedjeljko Aleksandar Ćosić Biondić Šarić Margaretić šulje Nedo Nenad Stjepo Toni Ivan Rastočić Drenovski Crnčević Živković Darijo Ivan Nikola Neđo Bjeliš Jurić Šimunović Bebić Borovina ./. Dario Filipović vođa kormilar kormilar kormilar mornar kormilar kormilar mornar Pero Nikola Setenčić Tomelić Božo Ivica Dušević Mihovilović Serđo Veljko Đivoje Sardelić Stijepo Dean Božović Žorić Upravitelj Miro Damir Prović stroja Tomašević Prišlić Zoran I. časnik Ivo Igor Boro Stojan stroja Glunčić Šeparović Tonči Robert ./. ./. ./. Antulov Dobrić Ante Igor Enes Stijepo Pervan Jelačić Brčaninović Mage Renat II čas. Str. III. časnik stroja mornar Mario pom.konob. Mustapić ./. ./. ./. ./. mehaničar Upravitelj Miho Darko Zvonko Mato Nedjeljko brodski ./. brodski ./. Padovan ./. stroja Lonac Roko Miljan Gjaja Kmetović električar ./. I. časnik Ivica Ante Miho Zvonko Baldo elektroničar Vladimir stroja Romac Čotić Pavlina Šimek Dender II. časnik Ivica Ante Davor Karmelo Dinko ./. Damir Pipus ./. glavni Niko Nediljko stroja Burđelez Benković Mitić Ivančević Mirić kuhar Vrtiprah Kovač III. časnik Pero Tonći Dario Stanko Ivica konobar Igor Marijan Stipanov stroja Jeljenić Pavković Rončević Stanić Mimica Stražičić vježbenik Nino Frano Vlaho Mato Ivan Tomislav Josip stroja Laptalo Radetić Urljević Mitrović Adžagić ćistać Jurčević Cetinić Baldo Božo ./. ./. ./. Jozović Nikolac električar ./. ./. elektroničar Zlatko vježbenik stroja brodski Tončić ./. ./. ./. ./. Emir Mile Borko Zapovjednik Đurica Bilić Forstinger V.O.P. Gustin Bavčić vježbenik elektrike Mario ./. ./. ./. Svalina ./. ./. ./. ./. ./. ./. pripravnik elektroničar časnik Drago palube V.O.P. Skočajić III. časnik brodski Ivo Ivica Niko Nazif Alen mehaničar Burmas Oreb Barać Čustović Žustra ./. Crnogorac ./. ./. ./. brodski mehaničar Šipan Jozo palube kormilar Ivan Dobrojević Božo Vlašić kormilar Ante Đaković glavni Ivica Jozo Lukša Želimir Davor Upravitelj Pavo kuhar Jeljenić Primorac Radovac Jurišić Nazor stroja Kraljević konobar Igor Tonči Damir Leo Božidar časnik Nadan Čorkalo Borovina Majić Franić Milić stroja V.O.P. Šimac pomoćni Ivan Mladen Luka Pero Damir II. časnik konobar Guć Primorac Kovačić Burum Žarak David Nikola Pelaić Sterniša čistač ./. ./. ./. stroja ./. glavni Nikša kuhar Rončević 37 Kretanje brodova Atlantske plovidbe d.d. u periodu od 15. studenoga 2011. do 15. svibnja 2012. godine BRODOVI SLOBODNE PLOVIDBE: LIVERPOOL 11.1.2012 I Coal UST LUGA 20.1.2012 U Coal ANTWERPEN 28.1.2012 Luka UST LUGA Vrijeme U /I Teret AP Argosy PORT KEMBLA 29.4.2012 U Coal AP Astarea PRINCE RUPERT 2.5.2012 U Wheat AP Drzic BAHRAIN 22.1.2012 U Project cargo UST LUGA 16.11.2011 U Coal JEBEL ALI 24.1.2012 U Project cargo I Coal NORDENHAM 23.11.2011 I Coal SOHAR 29.1.2012 U Project cargo 4.2.2012 U Coal RIGA 30.11.2011 U Coal MUMBAI (BOMBAY) 3.2.2012 U Project cargo TYNE 12.2.2012 I Coal ROSTOCK 3.12.2011 I Coal CHENNAI-MADRAS 10.2.2012 U Project cargo UST LUGA 28.2.2012 U Coal VENTSPILS 7.12.2011 U Coal CHENNAI-MADRAS 10.2.2012 I Project cargo LIVERPOOL 8.3.2012 I Coal DUNKIRK 16.12.2011 I Coal HALDIA 15.2.2012 I Project cargo UST LUGA 18.3.2012 U Coal UST LUGA 23.12.2011 U Coal KOLKATA 17.2.2012 U Project cargo GHENT 25.3.2012 I Coal ROTTERDAM 8.1.2012 I Coal CHITTAGONG 20.2.2012 I Project cargo UST LUGA 3.4.2012 U Coal RIGA 15.1.2012 U Coal CHENNAI-MADRAS 25.2.2012 U Project cargo ROSTOCK 9.4.2012 I Coal AMSTERDAM 23.1.2012 I Coal SINGAPORE 3.3.2012 I Project cargo HALDIA 21.11.2011 U Iron ore UST LUGA 15.4.2012 U Coal UST LUGA 30.1.2012 U Coal BATAM 8.3.2012 U Project cargo VISAKHAPATNAM 29.11.2011 U Iron ore LIVERPOOL 24.4.2012 I Coal PORTBURY 10.2.2012 I Coal MANGALORE 19.3.2012 I Project cargo RIZHAO 28.12.2011 I Iron ore UST LUGA 3.5.2012 U Coal UST LUGA 22.2.2012 U Coal MUNDRA 23.3.2012 U Project cargo PYEONGTAEK 15.1.2012 U Steel products PORTBURY 11.5.2012 I Coal TARANTO 10.3.2012 I Coal JEBEL ALI 27.3.2012 I Project cargo KWANGYANG 16.1.2012 U Steel products UST LUGA 28.3.2012 U Coal DAMMAM 28.3.2012 I Project cargo POHANG 1.2.2012 U Steel products Oluja AMSTERDAM 4.4.2012 I Coal JUBAIL 30.3.2012 U Project cargo MANZANILLO 11.3.2012 I Steel products UST LUGA 10.4.2012 U Coal JEBEL ALI 2.4.2012 U Project cargo CALDERA 17.3.2012 I Steel products PORTBURY 19.4.2012 I Coal YANBU 13.4.2012 I Project cargo BARRANQUILLA 22.3.2012 I Steel products UST LUGA 28.4.2012 U Coal ALEXANDRIA 17.4.2012 I Project cargo MOBILE 28.3.2012 I Steel products ROSTOCK 3.5.2012 I Coal TARTOUS 22.4.2012 I Project cargo NOLA 4.4.2012 U Corn RIGA 8.5.2012 U Coal VALLETTA 26.4.2012 I Project cargo AP Sveti Vlaho LANSHAN 4.12.2011 I Iron Ore Lumps RIZHAO 19.3.2012 U Steel coils RIZHAO 19.3.2012 U Steel Sheets ZHANGJIAGANG 24.3.2012 U Wire rod ZHANGJIAGANG 24.3.2012 U Steel coils SHANGHAI 1.4.2012 U Steel plates SHANGHAI 1.4.2012 U Wire rod MUNDRA 1.12.2011 SHANGHAI 1.4.2012 U Truck KANDLA 22.12.2011 U Soya beans MAP TA PHUT 12.4.2012 I Wire rod PHU MY 17.1.2012 I Soya beans MAP TA PHUT 12.4.2012 I Truck MUARA PANTAI 24.1.2012 U Coal KOHSICHANG 15.4.2012 I Steel coils DHARAMTAR 11.2.2012 I Coal KOHSICHANG 15.4.2012 I Steel coils GOA 16.2.2012 U Iron ore KOHSICHANG 15.4.2012 I Steel plates QINGDAO 22.3.2012 I Iron ore KOHSICHANG 15.4.2012 I Steel Sheets TARAKAN 3.4.2012 U Coal KOHSICHANG 15.4.2012 I Wire rod KOHSICHANG 21.4.2012 I Coal KOHSICHANG 19.4.2012 U Sugar KOHSICHANG 1.5.2012 U Sugar Orsula I Coal City of Dubrovnik Atlant Frauke Šipan BRODOVI ZA TEŠKE TERETE: BRODOVI OBALNE PLOVIDBE: GAETA 18.11.2011 I Alu-ignots PORTO MARGHERA 24.11.2011 U Project cargo RAVENNA 16.12.2011 U Fertiliser PORT LIMAS 5.12.2011 U Project cargo PLOČE 20.12.2011 I Fertiliser CONSTANTZA 9.12.2011 U Project cargo KOPER 24.12.2011 U Wood DERINCE 14.12.2011 U Project cargo SOUSSE 2.1.2012 I Wood DERINCE 21.12.2011 U Project cargo LARYMNA 6.1.2012 U Nickel ore DJEN DJEN 18.11.2011 I Project cargo JEDDAH 30.12.2011 I Project cargo ANCONA 12.1.2012 I Nickel ore ROTTERDAM 15.11.2011 U Coal BAHRAIN 10.1.2012 I Project cargo BARLETTA 17.1.2012 U Fertiliser U Feed products UST LUGA 16.11.2011 U Coal TERNEUZEN 17.11.2011 U Amm. sulfate JUBAIL 11.1.2012 I Project cargo DAMIETTA 6.2.2012 AMSTERDAM 25.11.2011 I Coal BRUNSBUTTEL 19.11.2011 U Urea RAS LAFFAN 15.1.2012 I Project cargo DURRES 20.2.2012 I Feed products UST LUGA 2.12.2011 BECANCOUR 7.12.2011 I Coal DOHA 17.1.2012 I Project cargo KOPER 24.2.2012 U Wood PORTBURY 15.12.2011 I Coal TROIS RIVIERES 8.12.2011 I Amm. sulfate JUBAIL 22.1.2012 U Project cargo LARYMNA 9.3.2012 U Nickel ore RIGA 20.12.2011 U Coal SOREL 9.12.2011 I Steel products MUSCAT 25.1.2012 I Project cargo ANCONA 17.3.2012 I Nickel ore NORDENHAM 26.12.2011 U Coal CONTRECOEUR 12.12.2011 I Urea BANDAR ABBAS 27.1.2012 I Project cargo ANCONA 17.3.2012 I Nickel ore RIGA 1.1.2012 U Coal BAIE COMEAU 3.1.2012 U Wheat JEBEL ALI 28.1.2012 U Project cargo RIJEKA 20.3.2012 U General cargo UST LUGA 5.1.2012 U Coal PUERTO CABELLO 14.1.2012 I Wheat ABU DHABI 31.1.2012 U Project cargo LIMASSOL 27.3.2012 I General cargo TYNE 11.1.2012 I Coal CUMANA 25.1.2012 I Wheat ADEN 8.2.2012 I Project cargo LIMASSOL 27.3.2012 I General cargo RIGA 21.1.2012 U Coal NEW AMSTERDAM 4.2.2012 U Bauxite YANBU 11.2.2012 U Project cargo MIDIA 5.4.2012 U General cargo TYNE 28.1.2012 I Coal DNEPROBUGSKY 29.2.2012 I Bauxite DJEN DJEN 25.2.2012 I Project cargo MERSIN 11.4.2012 I General cargo UST LUGA 8.2.2012 U Coal MARIUPOL 5.4.2012 U Pig iron LEIXOES 29.2.2012 U Project cargo SFAX 18.4.2012 I Wood AMSTERDAM 16.2.2012 I Coal YUZHNY 13.4.2012 U Ilmenite ANTWERPEN 4.3.2012 U Project cargo GABES 19.4.2012 U Fertiliser UST LUGA 23.2.2012 U Coal WILMINGTON (DLWR)3.5.2012 I Ilmenite ANTWERPEN 4.3.2012 U Project cargo RIJEKA 27.4.2012 U General cargo LIVERPOOL 6.3.2012 I Coal MOREHEAD CITY I Pig iron ST.HELIER 14.3.2012 I Project cargo KOPER 28.4.2012 I Fertiliser UST LUGA 16.3.2012 U Coal 22.3.2012 I Project cargo LIMASSOL 6.5.2012 I General cargo PORTBURY 24.3.2012 I Coal Petka VALLETTA NAPOLI 27.3.2012 U Project cargo UST LUGA 6.4.2012 U Coal TARTOUS 2.4.2012 I Project cargo Mokošica AMSTERDAM 13.4.2012 I Coal ISDEMIR 4.4.2012 U Project cargo UST LUGA 20.4.2012 U Coal AQABA 9.4.2012 I Project cargo AMSTERDAM 27.4.2012 I Coal JEDDAH 12.4.2012 I Project cargo UST LUGA 4.5.2012 U Coal YANBU 13.4.2012 U Project cargo GHENT 12.5.2012 I Coal ANTWERPEN 3.5.2012 U Project cargo ANTWERPEN 3.5.2012 I Project cargo SETUBAL 10.5.2012 U Project cargo U Coal Imperial 6.5.2012 NORFOLK 27.11.2011 U Coal ROTTERDAM 13.12.2011 I Coal UST LUGA 20.12.2011 U Coal AMSTERDAM 31.12.2011 I Coal RIGA 9.1.2012 U Coal IMMINGHAM 15.1.2012 I Coal RIGA 26.1.2012 U Coal ROSTOCK 29.1.2012 I Coal RIJEKA 9.12.2011 LIMASSOL 14.12.2011 I Project cargo U Project cargo SAINT NICOLAS 18.12.2011 U Alu-ignots POZZALLO 24.12.2011 I Alu-ignots SAGUNTO 3.1.2012 SALERNO 10.1.2012 I Steel coils CIVITAVECCHIA 13.1.2012 U Steel coils AMBARLI 21.1.2012 I Steel coils THESSALONIKI 24.1.2012 U T-bars U Steel coils GLADSTONE 27.11.2011 U Coal UST LUGA 8.2.2012 U Coal DHAMRA 21.12.2011 I Coal ROTTERDAM 16.2.2012 I Coal Atlant Svenja HALDIA 29.12.2011 I Coal UST LUGA 25.2.2012 U Coal CHENNAI-MADRAS 18.11.2011 U Project cargo ANCONA 29.1.2012 I T-bars RICHARDS BAY 13.1.2012 U Coal DUNKERQUE 4.3.2012 I Coal HALDIA 23.11.2011 I Project cargo RAVENNA 1.2.2012 U General cargo SAN NICOLAS 4.2.2012 I Coal UST LUGA 14.3.2012 U Coal VIZAG 1.12.2011 I Project cargo ZARZIS 8.2.2012 I General cargo SAO FRANCISCO D.S. 26.3.2012 U Soya beans IMMINGHAM 21.3.2012 I Coal KOLKATA 7.12.2011 U Project cargo GABES 10.2.2012 U Fertiliser ZHOUSHAN I Soya beans UST LUGA 30.3.2012 U Coal CHITTAGONG 11.12.2011 I Project cargo KOPER 16.2.2012 I Fertiliser TARANTO 18.4.2012 I Coal HUANGPU 27.12.2011 U Project cargo RAVENNA 19.2.2012 U Feed products DALIAN 4.1.2012 U Project cargo VALLETTA 24.2.2012 I Feed products XIAMEN 13.1.2012 U Project cargo SINGAPORE 19.1.2012 I Project cargo MOMBASA 4.2.2012 I Project cargo DAR ES SALAAM 7.2.2012 I Project cargo 10.5.2012 Libertas TIANJIN 16.11.2011 I Iron ore Sveti Nikola I ROBERTS BANK (B.C.) 19.12.2011 U Coal OAKLAND 21.11.2011 U Scrap LAS VENTANAS I Coal INCHON 24.12.2011 I Scrap SAN LORENZO (ARG)12.2.2012 U Soya beans BAYUQUAN 9.1.2012 U Coils RIO GRANDE 18.2.2012 U Soya beans JINGTANG 13.1.2012 U Coils KOPER 15.3.2012 I Soya beans CHANGSHU 17.1.2012 U Coils Atlant Trina RAVENNA 18.3.2012 I Soya beans SHANGHAI 23.1.2012 U Steel coils BATAM 21.12.2011 U Project cargo POZZALLO 24.3.2012 I Soya beans QINGDAO 27.1.2012 U Coils LAEM CHABANG 27.12.2011 U Project cargo TUBARAO 17.4.2012 U Soya beans ALICANTE 17.3.2012 I Steel coils PORT KELANG 1.1.2012 U Project cargo SAGUNTO 22.3.2012 I Coils MUMBAI (BOMBAY) 9.1.2012 U Project cargo LEIXOES 28.3.2012 I Coils JUBAIL 14.1.2012 I Project cargo AVILES 30.3.2012 I Coils JUBAIL 14.1.2012 I Project cargo BILBAO 1.4.2012 I Coils UMM AL QASR 15.1.2012 I Project cargo LAAYOUNE 12.4.2012 U Phosphate rock SHUAIBA 18.1.2012 I Project cargo 12.1.2012 Miho Pracat 38 Zagreb UST LUGA 29.11.2011 I Coal TARANTO 18.12.2011 U Coal UST LUGA 1.1.2012 I Coal m/b TITOV VELES (ex m/v Terica) PRVA POSADA BRODA – siječanj 1967. g. Vidak Mato, zapovjednik; Kristović Antun, I. časnik palube; Savin Vicko, II. časnik palube; Uljarević Tomislav, RTG; Franasović Miljenko, upravitelj stroja; Malešić Slavko, I. časnik stroja; Radman Josip, II. časnik stroja; Baraka Marijan, vođa palube; Marinović Dominko, tesar; Juranov Filip, kormilar; Kuštera Ante, kormilar; Vlašić Antun, kormilar; Biskup Marko, kormilar; Špikula Ljubomir, kormilar; Kursar Marko, mornar; Čerjan Pavo, vođa stroja; Petković Tripo, električar; Dreč Dragoslav, mehaničar; Koračina Zdravko, mazač; Šimunović Roko, mazać; Vučetić Tomislav, čistač; Grljević Ivan, I. kuhar; Sjekavica Ivo, II. kuhar; Baras Ante, I. konobar; Liban Petar, II. konobar; Avdić Rasim, kadet; Stijepić Nikola, kadet; Sušić Narcizio, vježbenik stroja; Brajević Željko, vježbenik stroja. Urednički kolegij: Dubravko Cota (glavni urednik), Mato Bajo, Dubravko Kaminski, Tonći Miloslavić, Željan Petrić, Ivica Šurković, Edo Taslaman i Goran Žagar, Design: m&m Fotografije: Atlantska plovidba, Lektor i korektor: mr. Tomislav Kuljiš, Tisak: Tiskara ALFA-2, Dubrovnik, Naklada: 10.000, Predsjednik Uprave: kap. Pero Kulaš Sagrađen u Sevilli 1962. g. BRT 2.326 NRT 1.248 DWT 3.077 Dužina preko svega: 84,44 m Najveća širina: 13,10 m Visina na sredini broda: 7,30 Pogonski stroj: Gotaverken od 1.654 kW Najveća brzina: 13,0 NM Preuzet u flotu od Utd Levant Line Ltd. – London, dana 06.01.1967. g. Prodan 14.05.1981. g. firmi „Pine Island Maritime Corp.“ iz Liberije 39 m/b AP Astarea m/b AP Argosy bulletin Atlant www.atlant.hr 15 godina m/b AP Slano
© Copyright 2024 Paperzz