LIST GR ADA
LUDBREGA
Besplatni primjerak
30. sij ečnja 2015.
BROJ 93 / GODINA X.
Nastavljeni radovi
na uređenju
nogostupa
Gradska knjižnica
/str. 2./
Prisjetili se
Bože
Hlasteca
VINČEKOM SVETI VINKO SE SLAVI
/str.12./
Stipendije
Lakše kroz
godine
studija
/str. 2./
/str. 8. - 9./
RUKOMET
SPORT
/str.
6.-9./
/str.
14.-15./
NOGOMET
Zlatni pir
U ljubavi već
50 godina
/str. 7./
Odvažno u nove pobjede
Nogometaši započeli s pripremama
2
A KT U A L N O
30. siječnja 2015.
Krležina ulica dobila nogostup
Novi nogostup, dužine 82 m i širine 2,5 m
Na području naselja Ludbreg
u siječnju su nastavljeni radovi
na uređenju gradskih nogostupa. Naime, nakon što su krajem
prošle godine završeni radovi na
izgradnji nogostupa sa sjeverne
strane Ulice Rudolfa Fizira u punoj dužini 365 metara i širini 2
metra, te u Ulici Bože Hlasteca
dužine oko 120 metara i širine
1,5 nogostup je dobila i Ulica
Miroslava Krleže.
Ona dosad nije imala nogostup mada je riječ o vrlo prometnoj ulici u kojoj se, osim brojnih
obrtničkih radnji, nalazi i autobusni kolodvor.
Novi nogostup dužine je 82
metra i širine 2,5 metra, a uređen je sa zapadne strane ulice uz
javno parkiralište. Izvođač je bilo
Poduzeće za ceste Varaždin čija
Nogostup je uređen sa zapadne strane ulice, uz javno parkiralište
je ponuda u postupku natječaja
javne nabave bila najpovoljnija.
Nakon iskopa zemljišta postavljena je šljunčana podloga, a potom se prišlo postavljanju rubnika. Čim se opet otvori asfaltna
baza kod Varaždina nogostup u
Krležinoj dobit će i asfaltnu podlogu.
Investiciju financira Grad
Ludbreg, a vrijednost radova je
oko 43.000 kuna s PDV-om.
Otvaranje asfaltne baze nestrpljivo čekaju i žitelji Ludbreške ulice u Poljancu. U dijelu te
ulice koja se nalazi između glavne državne prometnice odnosno
Varaždinske ulice kroz naselje i
pruge, bila su brojna oštećenja
kolnika. Sada su oštećenja sanirana, a rupe u podlozi kolnika
pokrpane, pa preostaje još samo
postavljanje novog sloja asfalta.
Otvaranje asfaltne baze kod
Varaždina očekuje se i zbog novog sloja asfalta potrebnog u
dijelu Frankopanske ulice u Ludbregu, od željezničkog prijelaza
do skretanja u Zagorsku ulicu,
odnosno u dijelu ulice gdje su
se krajem prošle godine izvodili
radovi na rekonstrukciji komunalne infrastrukture.
Grad Ludbreg pomaže školovanje svoje mladeži
Novih 16 korisnika stipendija
Nakon što je Socijalno vijeće
Grada Ludbrega donijelo odluke
o dodjeli novih stipendija studentima i učenicima, u prvim
radnim danima ove godine korisnici su potpisali ugovor s gradonačelnikom Dubravkom Bilićem
o njihovom korištenju u akademskoj/školskoj
2014/2015.
godini, sukladno gradskoj Odluci o stipendijama. Natječaj za
dodjelu novih stipendija gradonačelnik je raspisao krajem
jeseni, a odluku o stipendistima
donosi Socijalno vijeće.
Na natječaj je stiglo 16 prijava
i to 10 za stipendije po imovinskom kriteriju, a 6 prema kriteriju o deficitarnim zanimanjima.
Socijalno vijeće je temeljem kriterija odobrilo 11 novih stipendija, dok ostalih pet prijava nisu
ispunile potrebne uvjete. Prema
kriterijima o slabijem socijalnoekonomskom statusu obitelji
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg
Glavni urednik: Iva Havaić
Grafički urednik: Miroslav Vađunec
Redakcija:
Darko Skupnjak, Branko Dijanošić,
Iva Havaić, Željka Namesnik, Neven
Jerbić, Dražen Vađunec
Kontakt: POU D. Novak Ludbreg, Trg
Sv. Trojstva 19
Telefon: 042 306 131
Fax: 042 306 068
e-mail: [email protected]
[email protected]
Tisak: Tiskara Zagreb
Stipendije - ulaganje u buduće stručnjake
studenata dodijeljeno je šest, a
prema kriteriju školovanja za deficitarna zanimanja na ludbreškom području još pet stipendija.
Također su odobrene i četiri
stipendije učenicima srednjih
škola. Osim toga, gradska odluka daje ovlast gradonačelniku da
mimo raspisanog natječaja može
dodijeliti ukupno 4 stipendije
(po dvije studentske i učeničke)
na temelju postignutih iznimnih
rezultata na području znanosti,
kulture i sporta. Gradonačelnik
je odlučio dodijeliti samo jednu
stipendiju prema svojim ovlastima.
- Uz ovih 16 novih, odlučeno
je i o nastavku korištenja stipendija odobrenih prethodnih
godina, radi se o 24 studentske
i jednoj učeničkoj stipendiji.
Tako prema financijskim mogućnostima gradskog proračuna
pomažemo u školovanju 41 mladog žitelja naše sredine, budućih
stručnjaka raznih područja. Ne-
davno smo studentima uručili i
jednokratne novčane pomoći od
250 kuna. Opredjeljenje Grada
Ludbrega je da je briga o mladima jedan od naših strateških ciljeva. Moramo brinuti o svojim
učenicima i studentima, oni su
budućnost i na njih smo vrlo ponosni. Nadam se da će stipendije
njima biti poticaj da ustraju u
školovanju i ostvarivanju ciljeva
– kaže gradonačelnik Dubravko
Bilić.
Studenti koji studiraju na
području Varaždinske, Međimurske županije i Koprivničkokriževačke županije primat će
po 500, a oni koji studiraju izvan
tih područja 700 kuna mjesečno
čitavu akademsku godinu. Učeničke stipendije mjesečno iznose 250 kuna i također će se isplaćivati do kraja školske godine.
Mjesečne obveze za isplatu
svih stipendija iz gradskog proračuna trenutačno iznose oko
26.000 kuna.
Konačni cilj: podrška rastu proizvodnje
U sklopu provedbe projekta Grada Ludbrega, Zeleni krajolik Razvojna agencija grada Čakovca – Čakra d.o.o. u suradnji s Gradom
Ludbrega, organizirala je radionicu pod nazivom ‘Marketing i razvoj
cjelovitog izgleda proizvoda’. Radionica je održana u prostoru POU
„Dragutin Novak“
– Našim poljoprivrednim proizvođačima djelatnici Grada stoje na raspolaganju za sve upite. Naravno, na samim proizvođačima
ostaje onaj najvažniji dio – da proizvode dobro i kvalitetno. Nadam
se da će ovakve radionice biti korisne za sve kako bismo se bolje upoznali, primijetili postojeće probleme i krenuli u izmjene. – naglasio je
gradonačelnik Dubravko Bilić.
Cilj radionice bio je i interaktivnim pristupom u radu prezentirati
i analizirati moguća rješenja za poljoprivredne proizvode i proizvode
visoke kvalitete s ciljem prezentacije i prodaje željenih proizvoda i
usluga. Poseban fokus stavljen je na online prodaju i kako biti vidljiviji na Webu, s konačnim ciljem podrške rastu poslovanja, u današnjem okruženju ozbiljnih gospodarskih izazova, pomoću Internet
marketinga.
- U okvirima projekta naglasak će se staviti na Zelene točke i Web
tržnicu preko kojih će naši proizvođači moći prodavati i promovirati
svoje proizvode, uspostaviti nove kanale prodaje, surađivati s našim
slovenskim parterima i predstavljati svoje proizvode hrvatskom i
slovenskom tržištu. Želimo da poljoprivredni proizvođači znaju da
od naše strane imaju podršku i pomoć u svakom trenutku i koraku
provođenja projekta. – istaknula je Josipa Grđan iz Grada Ludbrega,
voditeljica projekta.
Ključni cilj radionice bio je još jednom upoznati potencijalne korisnike projekta s aktivnostima i ciljevima projekta te upoznati sudionike projekta s osnovama marketinga, marketinških alata i strategija
u cilju poboljšanja prodaje te mogućnostima za uključivanje u aktivnosti koje projekt nudi.
Promocijom proizvoda potiče se i promocija proizvođača čime
ostvaruju svojevrstan izlazak na strana tržišta što je i jedan od glavnih ciljeva projekta Zeleni krajolik.
A KT U A L N O
30. siječnja 2015.
Iz Lukoma
Dane blage zime i povoljnog vremena u gradskoj komunalnoj tvrtki Lukom iskoristili
su za obrezivanje grana stabala
na drvoredima ulica i u parku
starog grada gdje se moralo i
ukloniti nekoliko stabala.
-U Gajevoj se dosad nije
obrezivalo jer nije trebalo, ali
grane drvoreda javora su se s
vremenom jako razvile i narasle, pa su prijetile da će oštetiti električne vodove i drugu
infrastrukturu. U parku starog
grada smo morali srušiti nekoliko stabla jer su bila bolesna
odnosno trula, sigurno bi se
s vremenom sama srušila. Za
taj dio oko starog grada i čitavu javnu površinu u središtu
grada postoji plan kako će se
oblikovati. Zasadit će se nova
stabla primjerena površini, pa
ukrasno grmlje, cvijeće – kaže
Alen Sabol, direktor Lukoma.
U parku starog grada sada
je i više dnevnog svjetla, a i ne
prijeti opasnost da granje načini štetu krovištima, a kako će
se uskoro tu svakodnevno kretati srednjoškolci možda je i
bolje da prolaznicima ne prijeti opasnost s bolesnog drveća.
S javnih površina i drvoreda u
gradu postupno će se uklanjati
sva bolesna stabla koja se više
ne mogu oporaviti, a na njihovim mjestima sadit će se novo
drveće u skladu s okolinom.
Centar za razvoj
poduzetništva
Ovih su dana započeli radovi
na uređenju Centra za razvoj poduzetništva Ludbreg d.o.o. kojem
je cilj ostvariti pretpostavke za
osnivanjem poduzetničkog inkubatora kao mjesta na kojemu bi se
pružila podrška poduzetnicima
koji počinju svoju poduzetničku
karijeru kao i onima koji dosada
nisu na drugi način uspjeli riješiti
svoje prostorne probleme da započnu svoju djelatnost.
– Poduzetnički inkubator prema nekim našim planovima ima
važnu ulogu u pokretanju gospodarstva u našem gradu. Započeli
smo s uređenjem prostora u Društvenom domu u Hrastovskom i
očekujemo da bi za Dan Grada
prostorije već mogle biti uređene.
Intenzivno se radi na pripremanju
Obrezivanje stabala
3
POVJERENSTVO ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA
KLASA:061-01/15-01/01
URBROJ:2186/18-02/3-15-3
Ludbreg, 15. siječnja 2015.
Na temelju članka 12. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Ludbrega
- pročišćeni tekst (“Sl. vjesnik Varaždinske županije” br. 5/03, 39/07)
Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega raspisuje slijedeći
OG L A S
1.
Pozivaju se građani, pravne osobe, političke stranke i udruge građana
na podnošenje inicijativa za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega.
2.
VRSTE, OPIS I UVJETI ZA DODJELU JAVNIH PRIZNANJA
Javna priznanja Grada Ludbrega su:
1. proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega
2. Nagrada Grada Ludbrega za životno djelo
3. Nagrada Grada Ludbrega
4. Plaketa Grada Ludbrega
5. Zahvalnica Grada Ludbrega
PROGLAŠENJE POČASNIM GRAĐANINOM GRADA LUDBREGA
Počasnim građaninom Grada Ludbrega može se proglasiti fizička
osoba, koja je svojim javnim djelovanjem, postupcima i radom doprinijela
gospodarskom i društvenom razvitku ili je zaslužna za promicanje ugleda,
značaja i položaja Grada Ludbrega u zemlji i svijetu.
Počasnim građaninom Grada ne može se proglasiti osoba koja ima prebivalište
na području Grada Ludbrega.
Proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega javno je priznanje koje se
iskazuje posebnom Poveljom Grada Ludbrega.
Prije novog hladnog vala, obrezana su stabla
Grad potpora mladim poduzetnicima
mladih poduzetnika, onih koji su
zainteresirani okušati svoj poduzetnički potencijal. Mi ćemo im
pružiti potporu i podršku. Poduzetnički inkubator nastojat ćemo
povezati s još jednim vrlo važnim
projektom, a to je osnivanje poljoprivredne zadruge te razvoj internetske baze poljoprivrednih proizvoda, za one koji su zainteresirani
udružiti svoje snage. Pomoći ćemo
im da proizvode plasiraju na tržište. Cilj je olakšati poljoprivrednicima plasman proizvoda na tržište
putem servis web tržnice. Upravo
u sklopu poduzetničkog inkubatora bit će otvorena i hladnjača za
proizvode te pakirnica kako bi ih
mali proizvođači mogli koristiti.
To su tek prvi koraci, nadamo se
da ćemo okupiti u sklopu inku-
batora mlade stručnjake s raznih
područja a koji traže prostor za
ostvarivanje svojih želja. – rekao je
gradonačelnik Dubravko Bilić.
Osnivanjem Centra za razvoj
poduzetništva omogućit će se
mladim, kreativnim ljudima da
realiziraju svoje ideje uz pomoć
Grada, lakše će se identificirati razvojne prilike, projekti i programi,
a ostvarili bi se i nužni preduvjeti
za javljanje na natječaje za iskorištavanjem sredstava ministarstava
i europskih fondova te omogućilo
pokretanje poduzetničkih projekata kao i bolje upravljanje poduzetničkim resursima na području
Grada Ludbrega.
Također poticat će se poslovna
suradnja i pružati tehnička pomoć.
NAGRADA GRADA LUDBREGA ZA ŽIVOTNO DJELO
Nagrada za životno djelo dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega,
koji su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigli trajne i značajne
rezultate na području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti,
športa, zdravstva, socijalne skrbi, humanitarnog djelovanja i drugih područja
društvenog života u Gradu i time značajno doprinijeli njegovom razvitku,
ugledu i promidžbi.
NAGRADA GRADA LUDBREGA
Nagrada Grada Ludbrega dodjeljuje se građanima Grada Ludbrega
za najvrednije ostvarene rezultate u protekloj godini u području znanosti,
gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne
skrbi, humanitarnog djelovanja i svih drugih područja društvenog života u
Gradu Ludbregu, čime su doprinijeli njegovom razvitku, promidžbi i ugledu.
PLAKETA GRADA LUDBREGA
Plaketa Grada Ludbrega dodjeljuje se trgovačkim društvima,
ustanovama, udrugama, športskim društvima, vjerskim zajednicama i
drugim pravnim osobama koje su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem
postigle uzorne uspjehe u područjima gospodarskog i društvenog djelovanja
od interesa za Grad Ludbreg i njegove građane, te prijateljskim gradovima
odnosno drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu u
znak priznanja za uspješnu i korisnu suradnju i promicanje razvitka i ugleda
Grada Ludbrega.
ZAHVALNICA GRADA LUDBREGA
Zahvalnica Grada Ludbrega dodjeljuje se domaćim i stranim fizičkim
i pravnim osobama za dugotrajno javno djelovanje, te donatorima koji su na
osobit način doprinijeli razvitku i ugledu Grada Ludbrega.
3.
Svake godine može se dodijeliti jedna Nagrada Grada Ludbrega za
životno djelo, te najviše do dvije Nagrade Grada Ludbrega.
Tijekom jedne godine istoj fizičkoj ili pravnoj osobi može se dodijeliti samo
jedno javno priznanje Grada Ludbrega. Nagrada za životno djelo istoj se osobi
može dodijeliti samo jednom.
4.
Podnositelji inicijativa za dodjelu javnih priznanja dužni su svoje
pismene prijedloge na priloženom obrascu dostaviti Povjerenstvu za dodjelu
javnih priznanja Grada Ludbrega, Trg Svetog Trojstva 14 i to najkasnije do
16. veljače 2015. godine.
5.
Za sve ostale informacije zainteresirani se mogu javiti u Odsjek za
društvene djelatnosti i opće poslove, Trg Sv. Trojstva 14, telefon 420-205,
fax 420-206, radnim danom od 7-15 sati, a tekst oglasa i obrazac prijedloga
dostupan je i na internet stranicama Grada Ludbrega – http://www.ludbreg.hr.
Predsjednik Povjerenstva za
dodjelu javnih priznanja:
Dubravko Bilić
Poduzetnički inkubator bit će smješten u Društvenom domu u Hrastovskom
4
A KT U A L N O
Gradsko vijeće Grada Ludbrega
Na 12. sjednici Gradskog vijeća Grada Ludbrega održanoj
krajem prošle godine za novu je
predsjednicu izabrana Renata
Potočnik, koja je dosad obnašala
dužnost potpredsjednice. Za novu
potpredsjednicu izabrana je Ana
Katana. Izmjena u Gradskom vijeću bile su povod za razgovor s
novom predsjednicom Renatom
Potočnik.
- Donošenje važnih i odgovornih odluka dio je mojeg poslovnog
habitusa. Posao kojim se bavim,
tempo kakav nameće današnje
profesionalno poslovno okruženje, iziskuje brza i konkretna rješenja. Isto takva je bila i moja odluka
prihvaćanju funkcije predsjednice gradskog vijeća. Znala sam da
mogu prihvatiti odgovornosti koje
nosi funkcija, te da mogu u rad vijeća unijeti dodatnog intenziteta i
kreativnosti. – pojašnjava nam sugovornica te nastavlja o planovima
i načinu rada.
- Gradsko vijeće zajedno sa gradonačelnikom koji je dio direktne
izvršne vlasti odlučuje o mnogim
30. siječnja 2015.
Renata Potočnik predsjednica Gradskog vijeća
Žene i politika
Izuzetno mi je drago da se Ludbreg ocrtava kao vrlo liberalan
grad. Dakle tu se ne staje samo na
riječima kako su žene sposobne,
predane i vrlo profesionalne u političkim aktivnostima. U Ludbregu
se to i iz primjera vidi. Osobno mi
je želja da se i u sam rad gradskog
vijeća, u nekom budućemu sazivu,
uključi još više žena.
životno važnim pitanjima grada,
od načina funkcioniranja grada,
niza pravnih akata, neposredno
i posredno o raznim socijalnim
aspektima građana, o djelovanju
škola i vrtića na području grada
itd.
Ovo govorim samo da u grubo naglasim važnost funkcioniranja gradskog vijeća. Planiram
u dogovoru s gradonačelnikom
intenzivirati rad gradskog vijeća
na način da se sjednice održavaju
češće, da budu bolje strukturirane
i naravno temeljito pripremljene.
U gradskom vijeću sjedi 15 zastupnika izabranih od naših građana,
iz različitih sfera društvenog života. Svaki vijećnik svojim konkretnim prijedlozima treba sudjelovati
u radu gradskog vijeća. Cilj je za
sve isti: bolji grad, napredak u svim
pravcima. Gradsko vijeće nije politička stranka, niti pozornica za
politička prepucavanja, to je tijelo
koje je postavljeno da neposredno
i posredno upravlja gradom, zajedno s gradonačelnikom. – naglašava Renata Potočnik.
Novi tečaj u sklopu projekta Medgen Borza
Predsjednički izbori na području Ludbrega
Veća izlaznost nego prije pet godina
Žitelji s glasačkim pravom s područja Ludbrega i prigradskih naselja u
značajnom su broju izašli na biračka mjesta kako bi svojim glasovima utjecali na rezultate izbora za predsjednika Republike Hrvatske.
Prema službenim podacima Gradskog izbornog povjerenstva, u drugom krugu predsjedničkih izbora na 14 biračkih mjesta glasanju je pristupilo 4.839 građana što čini 61,47 posto ukupnog broja od 7.782 upisanih
birača Grada Ludbrega. Broj ljudi koji su glasali nije usporediv s onim za
izbor predsjednika prije 5 godina jer je u međuvremenu naselje Poljanec sa
svojih oko 600 žitelja s glasačkim pravom postalo dijelom Grada Ludbrega.
Postotak pak otkriva da su građani 11. siječnja 2015. godine ostvarili izlaznost od 61,47 posto ili gotovo tri posto veću nego na predsjedničkim izborima prije pet godina (58,70). Za Ivu Josipovića glas je dalo 3.154 žitelja
ili 67,11 posto, dok je izbor nove predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović
pomoglo i 1.546 ludbreških glasova odnosno 32,89 posto.
Biračko tijelo Grada je na 13 biračkih mjesta većinom glasalo za sada
već bivšeg predsjednika, a jedino u Apatiji žitelji su povjerenje dali budućoj
predsjednici. Upada u oči podatak o čak 139 ili 2,87 posto nevažećih listića
što na ludbreškim biralištima nije uobičajeno. Primjerice, na zadnjim lokalnim izborima bilo je 75 nevažećih listića.
Iako na prvi pogled možda i ne izgleda da ima posebne razlike u podjeli glasova u odnosu na predsjedničke izbore prije pet godina, razlika ipak
postoji što će sigurno dobro analizirati političke opcije s područja Grada.
Naime, za Ivu Josipovića je prije pet godina u drugom izbornom krugu
glasalo 77,45 posto građana, pobijedio je na svim biračkim mjestima Grada
Ludbrega, a na više njih dobio je preko 80 posto glasova.
Kako su sada glasali žitelji Ludbrega vidi se u uokvirenom tekstu. Inače,
u prvom izbornom krugu Josipović je dobio 52,48 posto, Kolinda GrabarKitarović 945 glasova što je 24,06 posto, mladi kandidat Ivan Sinčić neočekivano visokih 18,26 posto, a Milan Kujundžić samo 3,74 posto glasova.
Naglašavamo kako tijekom predizborne kampanje niti jedan od predsjedničkih kandidata nije obišao Ludbreg ili bližu okolicu kako bi biračkom
tijelu pojasnili svoje stavove i planove.
Konačni rezultati s područja Grada približni su rezultatima za čitavu
Varaždinsku županiju gdje je Kolinda Grabar-Kitarović dobila 35,77 posto,
a Ivo Josipović 64,23 posto glasova.
Kako se glasovalo u drugom krugu?
U sklopu projekta Medgen
Borza, u Gradu Ludbregu započet
će s provedbom Tečaj za individualno druženje uz računalo.
Tečaj za individualno druženje
uz računalo namijenjen je mlađim
osobama (učenicima i studentima)
koji žele dio svojeg slobodnog vremena posvetiti starijim osobama
i naučiti ih kako se služiti računalom, te starijim osobama (umirovljenicima) kojima to znanje nedostaje i žele ga savladati.
Tečaj ima za cilj uspostaviti
međugeneracijski odnos između
mlađe i starije osobe čime će se
ispuniti svrha tečaja a to je međugeneracijsko druženje na aktivnostima koje koriste objema
generacijama. - Projekt je zaista
hvalevrijedan i polako se počinju
vidjeti rezultati. Radionice, odnosno prvi tečajevi pri samom su
kraju, napokon smo završili i prostorije također u zgradi Stare škole
koju koristi Udruga umirovljenika
a koje će vrlo brzo zablistati u punom sjaju kao prostor Međugeneracijskog centra. Otvorit ćemo
službeno uskoro i te prostorije koje
će služiti za provedbu raznih programa. U sklopu projekta na redu
je sad i ova nova zanimljiva edukacija koja također povezuje starije i mlađe. Učenici, studenti, naši
mladi pokazat će starijima kako se
koristiti suvremenom računalnom
tehnologijom. Uspostavom takvih
radionica uspostavljaju se i prijateljski odnosi a uz takav način rada
osigurat će se dugoročnost ovoga
projekta.– objašnjava gradonačel-
nik Dubravko Bilić.
Ukoliko ste zainteresirani za
spomenuti tečaj, prijaviti se možete u Gradskoj upravi (Odsjek za
društvene djelatnosti i opće poslove Grada Ludbrega) ili putem
e-maila marijan.makar@ludbreg.
hr. Za sve dodatne informacije
možete nazvati i na broj telefona
042/ 420 – 208 ili mobitela 098/
176 7345 (Marijan Makar – organizator mreže).
Na 14 biračkih mjesta ukupno je bilo upisanih 7.872 birača, a glasalo je
4.839 (61,47 posto).
Ludbreg - biračko mjesto u Pučkom učilištu:
Ukupno birača: 1.509, glasalo 911.
Josipović 564 glasova, Grabar-Kitarović 317 glasova, nevažećih listića 30.
Ludbreg, biračko mjesto u zgradi Osnovne škole
Ukupno birača: 1.567, glasalo 957.
Josipović 701, Grabar-Kitarović 235, nevažećih 21.
Vinogradi Ludbreški
Broj birača: 539, glasalo 321.
Josipović 220, Grabar-Kitarović 96, nevažećih 5
Sigetec
Broj birača: 585, glasalo 378.
Josipović 190, Grabar-Kitarović 183, nevažećih 5
Slokovec
Broj birača: 235, glasalo 177
Josipović 96, Grabar-Kitarović 77, nevažećih 4
Apatija
Broj birača: 202, glasalo 146
Josipović 57, Grabar-Kitarović 87, nevažeća 2
Selnik
Broj birača: 714, glasalo 455
Josipović 269, Grabar-Kitarović 170, nevažećih 16
Kučan
Broj birača 160, glasalo 84
Josipović 59, Grabar-Kitarović 19, nevažećih 6
Hrastovsko
Broj birača: 629, glasalo 396
Josipović 301, Grabar-Kitarović 76, nevažećih 19
Globočec
Broj birača: 422, glasalo 253
Josipović 162, Grabar-Kitarović 86, nevažećih 5
Čukovec
Broj birača: 265, glasalo 161
Josipović 109, Grabar-Kitarović 50, nevažećih 2
Bolfan
Broj birača: 388, glasalo 214
Josipović 131, Grabar-Kitarović 78, nevažećih 5
Segovina
Broj birača: 35, glasalo 34
Josipović 29, Grabar-Kitarović 5
Poljanec
Broj birača: 599, glasalo 352
Josipović 266, Grabar-Kitarović 67, nevažećih 19
Na području Grada Ludbrega Ivo Josipović dobio je 3.154 odnosno
67,11 posto glasova, a novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović 1.546 glasova što čini 32,89 posto.
A KT US AU LS NR OE T
30. siječnja 2015.
Poslovni susret u Agro Alteri
‘Euvita’ pomaže razvoj
poljoprivrednog poduzetništva
‘Euvita’ klaster koji obuhvaća
područja Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske,
Koprivničko-križevačke,
Virovitičko-podravske županije i
Grada Zagreba nizom aktivnosti pomaže oko projekata ruralnog razvoja i zelenog poduzetništva poticanjem programa
proizvodnje zdrave prehrane,
prirodne medicine, kozmetike i dopune prehrani. Tako je
organizirala posjet ludbreškoj
tvrtki Agro Altera koja se bavi
proizvodnjom povrća, te preradom hrena koji se pod markom
‘Ludbreški hren’ može naći na
policama trgovina, a i velikih
trgovačkih lanaca.
–U grupi su članovi Poduzetničkog centra Pakrac i razvojne
agencije iz Slavonskog broda,
postojeći poduzetnici, a i nekoliko nezaposlenih koji ulaze u
posao oko poljoprivrede. Pomažemo im u usmjeravanju i kako
početi s proizvodnjom. Na primjeru u Ludbregu upoznaju se
s proizvodnjom i organizacijom
kooperacije proizvodnje hrena
i prerade hrena, da čuju iskustva ove obiteljske tvrtke. Mi
surađujemo s tvrtkom od samih
početaka, pomažemo u razvoju i ulasku na tržište, povezali
smo je s drugim proizvodnjama
i tržištima, omogućili početak
izvoza prerađenog mariniranog
hrena, kao i početak kooperacije
u Ormožu. Cilj ovog posjeta je
razmjena iskustava i eventualno
omogućiti razvoj kooperacije. U
ovom slučaju proizvodnje i prerade hrena – pojasnio nam je
mr. Zvonimir Novak, Ludbrežanin, predsjednik Udruge Euvita.
To nije jedina vrsta povrća s
kojom se može poslovno i gospodarski uspjeti u ludbreškom
kraju.
-Specijaliziranost proizvodnje je nužna, ne može se svaštariti i puno očekivati. Treba
se orjentirati na ono gdje vladaš
znanjem, tehnologijom i tržištem. Dok poslove oko hrena
nastojimo širiti van regije i prema izvozu, istovremeno imamo znanje, tržište i tehnologiju
za proizvodnju batata koja bi
omogućila kooperaciju i zapošljavanje na području Ludbrega
i njegove okolice. Batat nije autohtoni proizvod, ali postoje svi
agro-uvjeti da se kod nas dobro
razvije.
Euvita može povezati male
proizvođače i poduzetnike kako
bi zajednički izašli na tržište u
lancu od primarne proizvodnje
do prerade poljoprivrednih proizvoda, uspostaviti oblike kooperacije tako da svaki ima interes i odgovornost, a najprije se
moraju afirmirati na domaćem
tržištu – kaže Novak.
Cilj je oblikovati projekte
koje bi kandidirali prema EU
fondovima. Time bi se izašlo
izvan okvira Ludbrega i šire regije. Proizvodi ovog kraja mogli
bi se naći na europskom tržištu,
a na tome se radi u suradnji s
Gradom Ludbregom.
- S Gradom Već surađujemo
na ovim i drugim projektima,
imamo sporazum o suradnji i
razvoju ludbreške regije, te oko
eventualne pripreme zajedničkih projekata.
Jako je važno tu na ludbreškom području stvoriti uvjete da
uz proizvodnju imamo i preradu poljoprivrednih proizvoda,
po mogućnosti što većeg stupnja prerade, bilo da se radi o
hrenu, batatu, ljekovitom bilju,
starim sortama voća ili nekog
drugog proizvoda. Pogledajte
kako je Agro altera krenula u
preradu i sad ima marinirane
vrste hrena s nekoliko okusa.
Želimo da se bude konkurentan
na tržištu, razvijaju proizvodi i
programi s karakterom europ-
Cvjećari na otvorenom EU tržištu
Udruga cvjećara ludbreškog
kraja u siječnju je održala svoju
redovnu godišnju skupštinu i
obilježila 19 godina uspješnog
djelovanja. Radi se o udruzi
koja je odlično vođena i koja se
uspješno reklamira pa je prošlu
godinu završila “u plusu” s 91
tisućom kuna.
-Želim vam da i ove godine uspješno djelujete te da se
i dalje razvijate. Teškoće su
prisutne, ali mogu biti prevladane ako budemo surađivali i
zajednički radili. Vjerujem da
će se sve ono što smo ranije
dogovorili i ostvariti – rekao je
gradonačelnik Dubravko Bilić
u pozdravnom govoru.
Na Skupštini je predsjednik
Udruge podnio izvješće o radu
u prošloj godini, a dopredsjednica Valerija Pokos financijsko
izvješće. Usvojene su izmjene
Statuta te donijet financijski
plan rada za sljedeće dvije godine.
Planirani su prihodi od oko
240 tisuća kuna godišnje dok bi
se rashodi trebali kretati u visi-
5
ni od oko 200 tisuća kuna.
-Prvo, htio bih se zahvaliti
tvrtkama koje su repromaterijalom pomogli cvjećarima koji
su stradali u poplavama. Zatim,
želim naglasiti da je Udruga
dogovorila s Gradom uređenje
promotivnih gredica uz novouređene staze ispred dvorca
Batthyany te da ćemo i ove godine od 1. do 3. svibnja održati
Međunarodnu izložbu cvijeća.
I na kraju moram podsjetiti sve
naše članove na obavezu nastavka promocije našeg bren-
da, a to je “Ludbreški rozetlin”
– rekao je Saša Jerković.
Na kraju Skupštine podijeljene su nagrade i priznanja u
akciji “Cvjetni raj ludbreške regije 2014.”
Za najljepši balkon Ivani
Mađarić iz Kapele, za najljepšu
okućnicu Zlati Brzeska iz Velikog Bukovca te za najljepši kamenjar Ivani Zdelar iz Kapele.
Posebno priznanje za višegodišnje cvjetno uređenje
svoje kuće priznanje primila je
Anita Mraz iz Dubovice. (dv)
Karneval, karneval i ovog
leta v Centru sveta!
Fašnjanski dani u Ludbregu imaju dugu i bogatu tradiciju. Priliku da postanete netko drugi ove godine imate u nedjelju 15. veljače. Tradicionalna
budnica ulicama grada počinje već u 7 i 13. Poslijepodnevni program započinje okupljanjem sudionika u vremenu od 13 i 13 do 14 i 13 kod Nogometnog stadiona Podravina, a fašnjanska povorka kreće u 14 i 33. Središnji
program na Trgu Svetog Trojstva započinje u 15 i 13 podizanjem zastave,
a zatim slijedi primopredaja ključeva grada, proglašenje Fašnjanske republike, predstavljanje maškara te osuda, presuda i spaljivanje krivca za sve
nedaće koje su nas zadesile. Javno će se objaviti „Vrabec“, šaljiva kronika o
važnijim zbivanjima u gradu i okolici u proteklom razdoblju.
Organizator manifestacije je Črni maček ludbreški, iz Udruge poručuju
da sve što je potrebno za dolazak jest puno dobre volje, pokoji dobar vic za
bolje raspoloženje i spremnost na puno smijeha.
Brojni cvjećari okupili se na godišnjoj skupštini
Uručene su nagrade za najljepšu okućnicu, najljepši kamenjar,
Euvita organizirala posjet tvrtki Agro Altera
skog projekta. O tome razgonaše poduzetnike. Naši članovaramo s Gradom Ludbregom
vi su i znanstveni, istraživački
i županijom. Puno očekujeinstituti, te ih povezujemo s
mo od suradnje s Ludbregom.
proizvođačima oko novih proEuvita će pomoći Gradu oko
izvoda i uvođenja certificirabudućeg poduzetničkog inne ekološke proizvodnje što je
kubatora da se brzo razvije.
danas jako važno – ističe mr.
Ludbreg možemo povezati s
Zvonimir Novak.
inozemnim partnerima, s neU Agro Alteri je direktorica
kima već imamo čvrste veze.
Bojana Hajduk goste iz zapadEuvita je već neko vrijeme parne i istočne Slavonije upoznala
tner jake švicarsko-njemačke
s razvojem tvrtke, kooperacimreže u prehrambeno-prerajom, proizvodnjom i preradom
đivačkom sektoru, a to je jako
povrća, posebice hrena koji je
veliki, nepresušni potencijal za
zaštitni znak ove tvrtke.
najljepši balkon,
i priznanje za višegodišnje uređenje.
6
M e đ u na m a
Biskup Josip Mrzljak
o 2015. godini
Varaždinski biskup mons. Josip
Mrzljak redovito na kraju svake godine priređuje susret s novinarima
iz medijskih kuća s područja naše
biskupije. Biskup je tom prigodom
najavio određene aktivnosti za
2015. godinu.
Naglasio je kako je 2014. bila godina u kojoj je Sveta Stolica posebnu pozornost posvetila obitelji, a to
će nastaviti i u ovoj godini.
-Na sinodi u listopadu biskupi iz
cijeloga svijeta razgovarali su o pitanjima vezanim za obitelj, o stanju
obiteljskog života, problemima u
obitelji u pojedinim dijelovima svijeta. Posebno je naglašeno pitanje
o sakramentu ženidbe i o svakodnevnim problemima, poput što se
događa kada netko ne izdrži u braku i dođe do rastave? Bitno je bilo
pitanje o temeljnoj zajednici obitelji kao na prvim stranicama Biblije
od kojeg Crkva ne može odstupiti.
Sinoda u 2015. donijet će konkretne upute o pastoralu ljudi koji se
možda ne uklapaju onako u obitelj-
30. siječnja 2015.
Obitelj, Caritasov dom, samostan u Lepoglavi
ski život kao što mi mislimo i kako
Crkva uči – kaže biskup Mrzljak.
Moramo se zapitati kakvo je stanje u obitelji u domovini?
-U biskupiji se trudimo stvoriti
preduvjete za bolji pastoral posebno obitelji. U Ludbregu smo
sagradili Pastoralni centar u kojem
će se moći odvijati bolji pastoral
obitelji, a i drugi pastorali. Tu smo
već imali duhovne vježbe, susrete
mladih. Sad je moguće da obitelji
borave 2-3 dana i prespavaju u ludbreškom centru, a kroz taj boravak
produbljuju svoj ženidbeni odnos,
obnove obećanja i zavjete koje su
dali – rekao je biskup.
Nakon gradnje PC Ludbreg
pred biskupijom je novi građevinski projekt, pravi poduhvat - obnova samostana Lepoglava.
-Samostan u Lepoglavi ima kulturnu vrijednost, tamo je bio zatvor
i građevina je jako devastirana. Treba je temeljito obnoviti, srušiti dio
zidova da bi se samostanu vratio
prvobitni izgled kakav su ostavili
Srednja škola Ludbreg
Preseljenje i upisna kampanja
Ludbreški srednjoškolci 2. veljače sele u nove prostorije istočne
zgrade dvorca Batthyany. Nakon
nekoliko godina korištenja prostorija u zgradi osnovne škole, srednjoškolci s nestrpljenjem očekuju
početak nastave u samom središtu
grada.
– Ministarstvo regionalnog razvoja, Ministarstvo gospodarstva
i Grad Ludbreg uložili su znatna
sredstva u sanaciju prostora tzv.
Stare škole. Svi koji navrate od trenutka preseljenja u novouređene
prostorije biti će iznenađeni transformacijom koju je taj objekat
doživio iznutra. Trenutačno nam
vrijeme ne dopušta uređenje pročelje, no ono je svakako predviđeno
i nadam se da ćemo i taj dio riješiti s
dolaskom sunčanijih i toplijih dana.
Dokaz je to da je Srednja škola Ludbreg itekako vrijedan projekt i da ga
kao Grad moramo maksimalno podržavati. Nadam se da će to biti jed-
na točka privlačenja mladih ljudi u
Ludbreg, ne samo s našeg područja
već i iz drugih županija. – istaknuo
je gradonačelnik Dubravko Bilić.
U Srednjoj školi s nestrpljenjem
očekuju ovaj važan trenutak, no
istovremeno se okreću novoj upisnoj kampanji. Trenutno broje 130
učenika. - U novoj upisnoj godini
2015./2016. planiramo upisati dva
nova smjera – strojobravar i kuharkonobar.
O novim zanimanjima odlučujemo u suradnji s poslodavcima i
Hrvatskim zavodom za zapošljavanje. – otkriva na Josip Zdelar, ravnatelj Srednje škole Ludbreg dok
nam učenici pričaju što ih najviše
raduje.
– Sigurno će biti lijepo svakodnevno boraviti u tom povijesnom
prostoru koji sam po sebi priča
brojne priče. Drago nam je što selimo baš u taj prostor! – zaključuju
srednjoškolci.
pavlini. Iz povijesti je poznata jako
velika uloga pavlina u našoj kulturi
i školstvu, a neka područja njihova
djelovanja još nisu istražena ili su
nedovoljno istražena.
Lepoglava nam je značajna i
po tome što je mjesto zatočeništva nadbiskupa blaženog Alojzija
Stepinca. Za nas on je sam po sebi
sveti čovjek koji je živio predanim
kršćanskim životom u herojskome smislu što je prepoznato, pa je
proglašen blaženim. Sada ga treba
proglasiti svetim zbog svega dobrog što je učinio u životu. I rasvijetliti vrijeme u kojem je djelovao,
vrijeme 2. Svjetskog rata i iza toga,
jer rasvjetljavanje posebice posljednjeg razdoblja njegova života itekako je važno za povijest hrvatskoga
naroda i cijele Crkve u Hrvatskoj. –
Na kraju je biskup otkrio još
neke planove.
-Po župama imamo ekonomska
i pastoralna vijeća, pa planiramo
osnivanje Biskupskog pastoralnog
vijeća. Članovi bi bili vjernici-laici,
Biskup Mrzljak medijima predstavio planove
svećenici, predstavnici drugih pokreta i udruga u biskupiji. Ono bi
sigurno pomoglo u vjerskom životu, među mladima i u obiteljima, u
pokretanju novih inicijativa.
Privodi se kraju prikupljanje
dokumentacije i potrebnih dozvola za gradnju Caritasovog doma
u Varaždinu. U proljeće bi stavili
kamen-temeljac i počeli gradnju.
U ovom vremenu osjeća se potreba intenzivnog karitativnog djelovanja. Tamo bi najprije bila Caritasova kuhinja, a razmišljamo da
kasnije bude dom za beskućnike.
Socijalne prilike u kojima živimo
pozivaju nas da itekako svi budemo
osjetljivi za sve potrebe – kazao je
novinarima biskup mons. Josip
Mrzljak.
Završen još jedan projekt obnove oltara iz ratnog područja
Tijekom ratne opasnosti 1991./1992. godinu zbog
granatiranja kapele Sv. Doroteje u Logorištu (južno
predgrađe Karlovca) evakuirani su glavni oltar sv. Doroteje iz 18. stoljeća, te desni bočni oltar sv. Mihovila
iz druge polovice 17. stoljeća. Oba oltara bila su pohranjena u tajnom ratnom depou dvorca Batthyány .
Glavni oltar je obnovljen 1994. godine u Hrvatskom
restauratorskom zavodu u Zagrebu, a vraćen je 1999.
godine u obnovljenu kapelu koja je također doživjela
velika razaranja.
Radovi na oltaru sv. Mihovila započeli su u Restauratorskom centru u Ludbregu 2012. godine konzervatorsko-restauratorskim istraživanjima, a nastavljeni su
tijekom 2013./14. godine te je u prosincu 2014. godine
vraćen u crkvu. Radovi su bili organizirani u suradnji
s konzervatorima Konzervatorskog odjela u Karlovcu,
a financirani sredstvima Ministarstva kulture RH kroz
redovnu djelatnost RC Ludbreg.
Kapela Sv. Doroteje nalazi se na osamljenom brežuljku izvan naselja u blizini groblja. Pretpostavlja se
da je sazidana u prvoj polovini 17.stoljeća, ali je od
tada u više navrata doživjela mnoge preinake. Oltar
sv. Mihovila je prvotno imao funkciju glavnog oltara
(sa skulpturom sv. Doroteje u niši), međutim, tijekom
obnove u 18. stoljeću on je uklonjen na bočnu poziciju uz trijumfalni luk, dok je u svetište smješten „novi“
barokni oltar. Prilikom premještanja oltara sv. Mihovila je doživio određene preinake: bočna baldahinska
ornamentalna krila su preseljena na vrh oltara, kao i
skulpture ispod njih, izvorna polikromija je bila u cijelosti preslikana, dok su rebrasti stupovi bili obloženi
limenom oslikanom oblogom.
Tijekom konzervatorsko-restauratorskih istraživanja rekonstruiran je njegov u potpunosti izvorni izgled.
Bio je to oltar koji pripada tipu malih crnih pozlaćenih
oltara 17.stoljeća domaće pučke provenijencije koje u
manjem broju sačuvane nalazimo na području Karlovca i Jastrebarskog. Karakterizira ih monokromno crna
obrada arhitektonskog sklopa s obilno pozlaćenom i
koloriranom hrskavičnom ornamentikom te pripadajućim pozlaćenim skulpturama. Kako je oltar trebao
biti vraćen na zatečenu poziciju u kapeli, prilikom
konzervatorsko-restauratorskih radova njegov izvorni
izgled mogao je biti samo djelomično prezentiran i to
u kolorističkoj obradi, dok je kompozicijski zadržao
zatečeno stanje iz 20.stoljeća.
Venija Bobnjarić-Vučković, prof.
Logorište - desni oltar i glavni Dio oltara prije obnove
prije 1950-tih
Završna montaža 2014.
30. siječnja 2015.
7
Na vjenčanje po blatu i snijegu u bijelim štiklama
Zlatni pir Đure i Biserke
Pokos iz Ludbrega
Puno je bilo radosti, pjesme,
emocija, čestitara i poklona, točno usred siječnja u Gajevoj ulici
u Ludbregu na broju 60. Razlog
prekrasan – Đuro i Biserka Pokos
15. siječnja su ostvarili punih 50
godina braka i slavili zlatni pir. Tog
četvrtka kod Pokosovih su se cijeli
dan mijenjali čestitari s poklonima. Dva dana kasnije u župnoj su
crkvi obnovili vjenčanje, a svečanu
misu i obred vodio je mons. Josip
Đurkan, ludbreški župnik. Nakon
toga obitelj, najbliži rođaci i prijatelji imali su zajedničku večeru
i druženje uz glazbu u 'Arabeli' u
Globočecu.
I slavljenički bračni par upoznao se na zabavi u ludbreškom
hotelu Putnik.
-'Oprema' je tu imala zabavu
za kraj godine, Đuro je delal u toj
firmi, a na toj zabavi i sviral gitaru.
Ja sam bila u našem 'Varteksu' i direktor nas je isto pozval na večeru
za kraj godine. Tak smo se prvi put
sreli na toj zabavi u Putniku. Bila
sam predsjednica omladine 'Varteksa', a mi smo radile priredbe,
programe sa skečevima, pjesmama, plesom. Tak smo u Opremi
davale program par mjeseci poslije
kad su imali sindikalnu skupštinu.
I onda smo počeli skupa – otkrila
je Biserka čije je djevojačko prezime Kolesarić.
Šalimo se kako je Đuro tada već
bil momak u godinama, jer su se u
to vrijeme parovi ženili dosta rano,
vrlo mladi.
-Ja sam 1936., a ona 1944. godište. A ništ, čekal sam da završi
školu da se stalno zaposli. Onda
smo se odlučili vjenčati. Ona je iz
Hrženice, a ja sam iz Jalševca, ali
sam od 1958. bil u Ludbregu, pa
smo odlučili da budemo živjeli u
Ludbregu. Bili smo podstanari tu
blizu u Gajevoj ulici gde smo kupili gradilište i polako podizali svoju
kuću. To je išlo sporo, kak je bilo
novaca, a mi smo bili jako skromni.
Nakon tri godine čim je prizemlje
bilo gotovo odmah smo se preselili – pričao je Đuro o počecima
zajedničkog života.
Žene očito zauvijek pamte
vjenčanje, pa se Biserka i dan-danas sjeća svakog detalja tog 15. siječnja 1965. godine i tih dana.
-Sve je bilo onak kako smo mogli napraviti, skromno. Tad je mladenka morala kupovati odjeću za
budućeg muža, pa sam odabrala
za njega crno odijelo. Iz Hrženice nas je po snegu na vjenčanje i
natrag vozil vjenčani kum Mirko
Bedeković, među prvima je imal
u to doba 'fićeka'. Do matičara nas
je pratila glazba. Moja je mama radila u školi u Hrženici, pa su nam
ZLATNI PIR
ustupili jednu prostoriju gde smo
prvi dan imali svatove. Drugi dan
je bilo crkveno vjenčanje u crkvi
Sveta tri kralja, to je crkva na brijegu za vjernike Svibovca i Jalševca. Onda nije bilo asfalta, pa su se
dole miješali sneg i blato. A ja s
belim šlajerom i u belim štiklama
koje bi se zapičile u sneg. Mještani
nas gledaju, a jedna žena veli: -Ste
ji mogli kupiti bele čižme! Bogica
bi lefko bosa došla na svoje vjenčanje.- Vjenčal nas je vlč. Ivan Štefek.
Svatovi su bili kod njegovih doma
u Jalševcu, razišli smo se tek drugi
dan tak da se sve odužilo praktički
na tri dana – ispričala je Biserka.
Naš zlatni par iznimno je komunikativan, da ništa ni ne pitate
sami bi vam sve rekli. Oboje su
jako društvene osobe koje beskrajno vole ljude, družiti se s njima i
uživati. Biserku je od rane mladosti zanimao kulturno-umjetnički rad u selu i u tvornici, radila je
priredbe, nastupala, jedna je od
osnivača ludbreškog KUD-a, sindikalna aktivistica, čak i predsjednica nekadašnje Konferencije za
društveni položaj žene i obitelji
Općine Ludbreg.
Đuro pak oduvijek obožava
glazbu, samouki je svirač gitare i
još nekih instrumenata.
-Puno nas je iz moje obitelji iz
Jalševca imalo sklonosti prema
glazbi, svaki je nekaj sviral i pjeval.
U meni je dugo tinjala želja da budem muzičar, a i dan-danas žalim
kaj nisam imal prigodu pohađati
glazbenu školu, to mi fali. Nekad
mi je bil draži džez, sad tamburice. Volim i zabavnu glazbu, ali onu
Marka Novosela, Tereze, Vice Vukova, Gabi. Obožavam slušati Ivu
Robića, kakav je to bil glas, kakvo
znalačko pjevanje – kaže Đuro
koji je dugi niz godina pjevao u župnom zboru.
Biserka ima samo brata dok je
Đuro najmlađi od sedmero braće,
imao je tri sestre i tri brata. Osim
njega, zlatni pir doživjela je samo
jedna sestra koja je ubrzo nakon
toga ostala sama. Još su mu žive
dvije sestre. Slavljenici rodom nisu
iz Ludbrega, ali su započeli obiteljsku tradiciju strojobravarske
radionice. Đuro je strojobravarski zanat izučio u Varaždinskim
Toplicama, a 1958. nakon vojske
došao je u Ludbreg gdje su trebali
kovača u radionici u Frankopanskoj ulici.
-Tad je to bilo važno zanimanje, a kovačkog posla puno, od
potkivanja konja do izrade prozora. Nakon toga sam se zaposlio u
Poljoservisu, kasnije je to postala
Oprema. Doma sam otvoril paušalni obrt i dobil sam dozvolu na
Najviše veselja danas im pružaju unuci
Đuro i Biserka Pokos u župnoj su crkvi obnovili vjenčanje
4 sata rada dnevno. Trebalo je nekak doštukati primanja jer obitelj
je rasla: Posla je bilo. U Opremi
sam dočekal umirovljenje – kaže
Đuro.
Skromni Đuro nešto je prešutio, pa Biserka dodaje:
-U Opremi je postal majstor i
inovator, jer strojevi su bili loši, pa
je radil preinake da mladi radnici
mogu lakše i kvalitetnije raditi.
Zato je dobival i nagrade, a on
vam je onaj novčani dio nekome
darival za humanitarne svrhe, a
uzel samo plaketu. I medalju rada
od Tita je dobil. I sin Ivica ima ljubav, marljivost i pedantnost u tom
poslu kak i Đuro. Djeca su se učila
poslu i obvezama od malena - tvrdi Biserka koja je nakon 33 godine
rada u Varteksu otišla u mirovinu.
Đuro i Biserka su 1966. dobili
kćerku Violetu, a sina Ivicu šest
godina kasnije. Ukupno imaju
šestero unučadi, najstarija je Kristina, pa Vlado, Ivana, Jura, Ivan
i najmlađi sedmogodišnji Fran.
Strojobravarsku radionicu doma
je naslijedio sin Ivica gdje u istom
dvorištu živi sa suprugom Lidijom
i njihovom djecom. Kćer Violeta već dugo živi i radi u Pregradi,
nažalost, rano je ostala udovica,
pa su se Đuro i Biserka trudili pomoći kćeri da lakše prebrodi tragediju.
Uživaju u obitelji i prijateljima
u svakom trenutku.
Slavljenički par i članovi obitelji
Mladenci danas i mladenci nekoć
-Za blagdane, kao što je Božić
tu se kod nas nađemo djeca, unuci, a i dobri prijatelji. Onda se preselimo gore kod mladih jer je tamo
puno više mjesta kojeg su Lidija i
Ivica lijepo uredili, izmijenimo darove i tu se družimo. Smatramo da
smo cijeli život skromni, radišni, a
društveni i veseli ljudi koji uživaju u životu. Imamo puno prijatelja, volimo društvo, pjesmu, ples,
radujemo se u druženjima, slavljima. Uvijek smo uživali u novogodišnjim dočecima gdje god bili.Đuro danas rado sluša glazbu,
Katolički radio, na TV-u pogleda dnevnik i sport, a prošeće i do
radionice gdje svojim velikim znanjem i savjetima pomogne Ivici
u njegovom poslu. Uz kućanske
poslove Biserka pomno prati do-
maće TV serije, a baš su brinuli
o najmlađem unuku Franu kojem
temperatura i virus nisu dopustili
odlazak u školu. Kažu da još imaju
obveza.
-Stalno imamo posla. Najprije
podigneš djecu, pa prvog unuka,
drugog i tako po redu. Još moramo poženiti unuke! I stalno vodimo brigu jedan o drugome. Ma,
imamo mi još jako puno posla,
samo da je zdravlja - kažu zlatni
Đuro i Biserka.
Jako se raduju što će uskoro na
svečanost na Filozofski fakultet u
Zagreb kada će magistarsku diplomu, na ponos djeda i bake, primiti
njihova najstarija unuka Kristina
iz Pregrade, profesorica povijesti
umjetnosti. Kažu, to treba proslaviti.
8
V I N C EK O V O
30. siječnja 2015.
Devet zlatnih vina
Izložba vina ‘Ludbreg 2015
u organizaciji udruge Trsek
Vinogradari bi najradije zaboravili lanjsku sezonu. Kažu ona
2010. bila je jako loša, ali se i ona
ne može mjeriti s lanjskom u kojoj
je grožđe vidjelo premalo sunca
i toplih dana, a previše kiša, vlage
i niskih temperatura kada ih nije
trebalo. Zato su na ovogodišnjoj
Izložbi mladih vina ludbreškog i
drugih vinogorja rezultati slabiji
nego prije.
-Posljedica takvih uvjeta bili su
pojava bolesti vinove loze, te prerani početak berbe što je uzrokovalo visokim sadržajem ukupnih
kiselina. Radili smo stručno i pravedno, samo smo devet vina ocijenili zlatnim odličjima. No, velik
broj srebra svjedoči da je većina
vinogradara ovladala tehnikom i
tehnologijom rada na vinu. Onima
koji nisu napravili dobro neka im
naš sud bude misao vodilja kako
raditi ubuduće – kaže Dubravka
Premužić predsjednica Povjerenstva ludbreške izložbe.
Bila je to 23. izložba na kojoj su
bila 262 vina. Novom vodstvu 'Trseka' organizacijski je to bila prva
izložba.
–S obzirom na sezonu mi smo
zadovoljni odazivom i rezultatima.
Puno ljudi nije donijelo vino jer su
znali da je slabije kvalitete, a bilo je
pomalo i straha od enologa. Naša
izložba ima dugu tradiciju, najstarija je u Hrvatskoj za mlada vina,
ona je imala, a i dalje ima utjecaj
na podizanje kvalitete vina za što
su zaslužna sva prethodna vodstva
udruge i vinogradari – poručio je
Zlatko Brunčić, predsjednik Trseka.
Na otvaranju i degustaciji nije
manjkalo poruka poticaja. Župan
Predrag Štromar najavio je da će
Varaždinska županija i dogodine
biti glavni pokrovitelj, a ludbreški
gradonačelnik Dubravko Bilić je
uputio čestitke u ime pokrovitelja
Grada Ludbrega uz kojeg su i sve
četiri općine ludbreškog kraja.
Na vinskom balu uručena
su priznanja. Dobitnici zlatnih
odličja su: Zdravko Grginić iz
Vinograda Ludbreških za sauvignon, Dražen Par iz Hrastovskog
i Ivan Vađon iz Ludbrega za chardonnay, Vladimir Čurila iz Ludbrega za zeleni silvanac, te Kristijan Kolak iz Selnika za voćna vina
od maline i crnog ribiza. Također
i Branko Čurin iz Slovenije za
muškat žuti, te Slavko Borščak iz
Beretinca za muškat žuti i za traminac.
Dodijeljeno je još 168 srebrnih
i 60 brončanih odličja.
Vincekovo kod kipa
Ludbreška
vinogradarska
udruga Trsek četvrtu je godinu
zaredom obilježila početak nove
vinogradarske godine kod kipa sv.
Vinka iznad Globočeca. Po oblačnom vremenu pokrštenju goric i
posvećenju trsovih grančica pribivalo je oko 150 ljudi, a grančice
je svetom vodom posvetio vlč.
Silvio Košćak. Nakon crkvenog
obreda održana je ceremonija rezidbe vinove loze i zalijevanje starim vinom. U narodnoj tradiciji
je i vješanje špeka te kobasica na
lozu čime se želi simbolički dočarati kakvi će veliki grozdovi izrasti
ove godine i kako će ih puno biti.
U vodstvu udruge Trsek na izbornoj skupštini u ožujku prošle
godine došlo je do promjena pa
je tako za novog predsjednika
izabran Zlatko Brunčić, a Mladen Matijašec je tajnik. Stjepan
Sanjković je i dalje ostao meštar
ceremonijala, a pomagali su mu
Franjo Rašić, Nikola Makar i Stjepan Gerić. Miris kuhanih kobasica i kuhanog vina širio se oko kipa
Mesekom trsje se časti
te dopirao i do vinograda Antuna
Havaića gdje je i ove godine održana ceremonija temeljena na narodnim običajima.
- Ove godine smo nastojali izmoliti bolju godinu za vinogradare jer prošla zbog gotovo svakodnevne kiše nije bila baš najbolja.
Dvije od puno dobrih osobina
našeg zaštitnika sv. Vinka bile su
upornost i vjera. Naši vinogradari su vrijedni težaci koji vrijedno
rade u svojim vinogradima bez
obzira na vremenske neprilike.
Istovremeno, uvijek su spremni
ugostiti i počastiti pajdaše, razmijeniti iskustva s njima i vjerovati da se može još bolje. Udruga
Trsek planira u travnju ove godine edukativni izlet u talijansko
vinorodno područje Toscanu, a
planiramo se povezati i sa drugim
udrugama kako bi još bolje iskoristili potencijal kipa sv. Vinka – rekao je Zlatko Brunčić.
Loren i Lejna Kelemen iz Globočeca bili su među prisutnima
najmlađi i hrabro su držali gran-
čice vinove loze na posvećenju.
Svoje tri grančice donijela je i Katica Gložinić iz Slokovca.
- Imamo veliku klijet tu blizu
ispod kipa pa sam tu svake godine. U vinogradu je zasađeno oko
500 čokota, a donijela sam tri reznika frankovke. To je crno slatkasto vino koje mi žene volimo
popiti za zdravlje i bolju krv – rekla je Katica.
Nakon ceremonije pokrštenja
vinove loze nastavljeno je druženje vinogradara i njihovih gostiju
u klijetima uz obilje hrane i pića.
Ako se u klijetima popilo puno
vina najesen bi trebalo biti puno
grožđa jer jedna od narodnih
izreka za Vincekovo glasi: 'Koliko
vina vinogradar popije u svojoj
klijeti na Vincekovo takav će mu
biti i urod.' U klijeti Vjekoslava i
Natalije Kirić iz Sigeca uređenoj
u stilu dalmatinske konobe bilo
je puno gostiju koje su domaćini
počastili ukusnim suhim kobasicama, kuhanom vratinom, kruhom ispod peke i suhim kolačima.
Narodne običaje valja poštivati
Vjekoslav je
pazio da mu
pajdaši ne
budu žedni
jer u njegovom
objektu na vidnom
mjestu nalazi se šaljiv
natpis otisnut pirografijom na hrastovoj dasci: 'Svi
misle da sam pijan, a nitko ne
vidi da sam žedan'. Na proslavi Vincekova žedan zasigurno
nije bio nitko.
(D.Vađunec)
Legenda o zaštitniku vinogradara
Ludbreški vinogradari uzeli su za zaštitnika našeg vinogorja svetog Vinka (Vincentiusa) i napravili kip s njegovim likom koji zajedno
s postoljem doseže visinu od čak 15 metara. To je najveći kip svetog
Vinka u svijetu koji u ruci drži tri trsove grančice, simbol rodnosti
vinove loze. Od prije tri godine kip je osvijetljen te je s regionalne ceste Ludbreg-Koprivnica vidljiv i noću. Vinko je živio tijekom
Brojni vinogradari na blagoslovu trso
I Z L O Ž B A ML A D I H V I N A
30. siječnja 2015.
Dražen Par, uspješni mali
vinogradar iz Hrastovskoga
A
ko se na Gracima na vašoj parceli nalazi kip svetog Martina, a prvi susjedi su dr.
Branko Ošpuh, Mario Melnjak i
još neki majstori-vinari, tad vam
je obveza imati odlično vino. To
je sudbina i Dražena Para (45) iz
Hrastovskoga koji je na ludbreškoj izložbi dobio zlatno odličje
za chardonnay. I to nije slučajno, jer Dražen je već dulje u
'zlatnoj seriji'.
Vrhunska vina sa ‘zlatnog brega’
-Dobio sam više srebra i ukupno 15 zlata s izložaba u Ludbregu, Vinici, Svetom Iliji, Knegincu
Gornjem, Hrastovskom, Varaždin-bregu, a prvo zlato bilo je u
Ludbregu 2004. na mojoj prvoj
izložbi. Dva puta bio sam šampion s najvišom ocjenom. Možda je
u tom rangu sad ovo zlato zbog
izrazito nepovoljne vinogradarske sezone kakva je bila lani –
ističe Dražen.
Ima male, stare obiteljske gorice, njegov tata je nekad uzgajao
više trsova. A Dražen je izvadio
stari nasad, napravio redove širine 2,70 m i posadio samo 420
trsova, gotovo sve chardonnaya
i poneki trs traminca, rajnskog
rizlinga.
-Osim chardonnaya radim i
miješano, suho ili polusuho, slatko ili poluslatko što ovisi o količini šećera. Chardonnay je rana
sorta, dozrijeva u prvoj dekadi.
Graševina je kod nas najpopularnija, pa rajnski rizling, ali su možda prekasne sorte kad je vremenski loša sezona poput lanjske.
Eto, sad nema zlata za graševinu,
a zbog jako niskog šećera griješilo se ako su se radila polusuha i
poluslatka vina. Inače, naši ljudi
rade vrhunske graševine i druga sortna vina, a izložba je u 23
godine neopisivo pomogla, svi
smo puno naučili o vinu, rade se
kvalitetna, vrhunska vina. Nekad
je njih par napravilo dobro vino,
a ostalo su bila loša. Danas svi
rade dobra, a razlika je u samo u
nijansama. Iako je tek 10-k godina u vinogradarstvu nakupio je znanja.
-Kada sam počinjao pomogla
su mi iskustva prijatelja Mladena
Petričevića i mejaša Branka Ošpuha koji su se već ozbiljno time
bavili. Nešto pobereš od jednog,
pa od drugog, pa dodaš vlastita
saznanja i iskustava. I tako sam
postavio svoju formulu za raditi
vino. Pokazala se točnom, nje se
držim, možda ponešto dodam.
Ne možete slučajno godinama
osvajati zlata. I pratim novosti o
četvrtog stoljeća u Zaragozi u Španjolskoj za vrijeme zloglasnog
rimskog cara Dioklecijana. Prokonzul Dacijan ga je grozno mučio
kako bi se odrekao vjere i svog biskupa Valerija. Pokušao je to učiniti
nudeći mu raskoš no čim su ga položili u meku, mirišljavu postelju,
preminuo je. Dacijan ga je dao baciti zvijerima, ali legenda kaže da
je doletio gavran i obranio mučenikovo tijelo. Tada su ga povezli na
morsku pučinu i bacili ga s kamenom oko vrata, no more ga je čudom izbacilo na obalu, stoga sv. Vinka još zovu 'onaj koji pobjeđuje'.
ovih grančica
9
vinogradarstvu preko interneta,
literature. Na izložbe se mora
ići, ne zbog ocjene nego da se
družite s kolegama i razmijenite
iskustva, to je neophodno. Dobar
savjet treba prihvatiti, a ne ignorirati. Izložbe nisu zbog ocjena
nego da proširuješ znanja, uvijek
tu nešto novog doznaš. Tako na
izložbe treba gledati.Kako je napravio zlatno vino
unatoč lošoj sezoni?
-Godina je bila jako loša, ali
je takva i kad je duga suša jer
onda je premalo hrane za kvasce,
važne kod prerade. Kišna sezona može donijeti trulež grožđa.
Chardonnay je rani i jedini može
dozrjeti u našim uvjetima u prvoj
dekadi. Iznimno je važna kvaliteta grožđa jer mora biti tehnološki
zrelo. Šećer je pokazatelj kvalitete mošta, 10-11 posto daje mošt
slabije kvalitete. Nije dobro ni
previše šećera jer onda se povećava postotak alkohola, a on ne
pokriva kvalitetu vina, te može
zatomiti njegovu aromu. Tjedan
uoči berbe bilo je 15,5 posto šećera, a nakon par kišnih dana
smanjilo se za još 1 posto. Tak niski postotak 14,6 nikad nije bio.
Par dana prije berbe strgali smo
sve listove s trsja, pobrali bobice
pod njima, ono malo trulih bobica nisam dirao. No, grožđe je bilo
zrelo za berbu koju sam imao
oko 20. rujna. Ponavljam, chardonnay je rana sorta i bere se u
prvoj dekadi. Dražen je dao i nekoliko vlastitih savjeta:
-Za mjeriti šećer uzmem bobice iz svakog dijela nasada, pa je
mjerenje onda realnije. Važno je
taloženje pri čemu ljudi najčešće
griješe. Taloženjem se unište prirodni kvasci njih 20-25, a ubace
se selektirani, samo oni koji rade
vinsko, alkoholno vrenje. Filtrira se samo loše vino. Pošto sam
tek 3 km do kuće, nakon berbe ja
mošt dopelam doma i tu pazim
na vrenje i na hlađenje mošta.
Hladim samo vodu u dva velika badnja, u njih stavim bačve i
vodu napunim do vrha. Takvim
načinom imam kontrolu temperature i svaku sekundu znam
koja je temperatura vrenja. To
se pokazalo jako korisnim. Koristim i malolaktičko vrenje koje
se odvija nakon prvog vrenja, a
traje 2-3 dana. Njime napraviš da
kiseline prelaze u blago mliječne.
Dakle, radim prirodno vino bez
U konobi Vjekoslava i Natalije Kirić iz Sigeca
Dražen Par, dobio je zlatno odličje za Chardonnay
U samo desetak godina u vinogradarstvu nakupio je znanja
Godišnje radi u prosjeku 600-700 litara vina
kemijskih dodataka. Mora se paziti na sve, ne smije se griješiti, a
važno je sve - od muljanja, prešanja, taloženja, dodatka kvasaca,
vrenja. Ljudi rade, muče se cijelu
godinu, a onda zadnja 3-4 dana
pogriješe i cijeli trud im padne u
vodu.Dražen s obitelji ima OPG,
bave se uzgojem flanaca, zelene
salate, rajčice, jagoda i krizantema u velikim plastenicima.
Zato nema puno vremena za
vinograd i briga o ovih 420 trsova u goricama je sasvim dovoljno, te ne planira povećati nasad:
-Gorice su mi samo 3 km
kuće i motorom često odem
samo da pogledam kak je gore.
Kad sam izvadio tatin stari na-
sad, pri sadnji novog formirao
sam redove 2,70 m širine, pa
može među njih mali Ferguson i
druga mehanizacija, dakle, lakše
i brže obavljam radove. I klijet
sad preuređujem, od podruma,
boravka, do potkrovlja s dvije
sobe.
Vinograd mi je hobi i time se
bavim amaterski. No, uz ljubav
prema tome i znanje uvijek se
može napraviti dobro vino.
Godišnje radim u prosjeku
600-750 litara i uglavnom sve
razdijelim prijateljima, bratu u
Zagreb, ode na druženja s prijateljima, lijepo sfeštamo.
Najdraže vino? Pa, chardonnay, a volim i graševinu –
kaže Dražen, zlatni vinogradar.
10
S A S V I H ST R A N A
30. siječnja 2015.
Biblioterapija u Smiraju
Volontersko čitanje
Đurđa Kokanović – Đuka
mlada je ludbreška umirovljenica koja svoje slobodno vrijeme
iskorištava za pripremu biblioterapije štićenika u obiteljskom
domu Smiraj.
-Moram priznati da mi je
bavljenje tom aktivnošću promijenilo život. Priče i pjesme u
Domu čitam volonterski uglavnom četvrtkom, ali nije to samo
puko čitanje starijima i nemoćnima već i druženje s njima,
prebiranje po uspomenama,
prisjećanje na neka davna vremena. Kako osobno poznajem
većinu njih i njihove životne
priče oni jedva čekaju da se pojavim i da započne razgovor, čitanje i opet razgovor i druženje.
Na taj način štićenici nesvjesno
‘misle’, razmišljaju pozitivno i
trude se da žive dulje – rekla je
Đuka.
Štićenici Smiraja jedva su
dočekali Đuku nakon novogodišnje pauze. Na prvom susretu
u novoj godini ona je pak njima
pripremila razgovor o Božiću,
o odlasku na polnoćku, izradi
ukrasa i kićenju novogodišnjeg
drvca u vrijeme dok su bili mladi. Pročitala im je i nekoliko duhovnih pjesama iz knjige ‘Vrelo
nadahnuća’. Na kraju je ‘pao’
dogovor da se u Domu orga-
trebali bi obnoviti Ivanka i Pavel Vukina koji 7. veljače slave
60-godišnjicu braka, a oboje su
korisnici Doma. Već su među
štićenicima izabrani i vjenčani
kumovi, a stihove za mladence
napisat će Dragica Horvatić.
-Đuka, jako sam srećna kaj
dolaziš k nama i kaj si došla s
pojačanjem. Za Novo leto te nije
bilo i jako si nam falela. Ja sam
isto prije pisala svoje pesme, a
ve za ‘svate’ budem nekaj sastavila našim mlodencima - rekla
je Dragica.
Za svirku na svatovima, u
šali, ponudila se Irena Perić koja
je došla u posjet svojoj majci i
prisustvovala ‘čitanju’.
-Često u Domu posjećujem
svoju mamu Elu Gerić. Kad je
Đuka došla čitati, mama me
molila da ostanem uz nju. Ona
je inače najstarija članica Gradske knjižnice. Posljednju knjigu pročitala je prošle godine u
svojoj 94. godini života, a zbog
slabog vida i lagane demencije u
zadnje vrijeme, prestala je čitati
i rješavati križaljke, što joj je bila
velika strast. Stoga je bila nesretna i nesigurna što nije znala
odgovor na pitanje postavljeno
u slobodnom razgovoru. Naime, nije se mogla prisjetiti naziva te knjige. Educirani i iskusni
Ela Gerić (95) s kćerkom Irenom Perić
nizira vjenčanje. Bračni zavjet
volonteri kao što je Đuka znaju
Udruga "Život" Ludbreg
Iako je ekološka poljoprivreda u svijetu poznata više od 90
godina nije bilo lako početi u našem kraju. Članovi i donatori ludbreške udruge "Život", društvo za biološko-dinamičko
gospodarenje bili su entuzijasti, pokretači takve proizvodnje
na razini države prije 10 godina. U povodu 10. obljetnice
Udruga je predložila Ministarstvu poljoprivrede da izradi
Zakon o ekološkoj poljoprivredi po ugledu na druge zemlje.
Nada Ivanić iz Čukovca tada je registrirana kao prva i jedina
proizvođačica u Varaždinskoj županiji. –Zahvaljujemo svima
koji su podržali naš rad u ovih 10 godina, pomogli nam da
opstanemo kao nova grana poljoprivrede, te širimo znanje na
druge zainteresirane - rekla je Nada koja je uz pomoć drugih entuzijasta osnovala udrugu prije 10 godina. Ekološka
poljoprivreda je organizam održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu, a obuhvaća uzgoj bilja i životinja, te proizvodnju hrane, sirovina, prirodnih vlakana njihovu preradu,
proizvodnju, uključujući sve ekološki opravdane gospodarske, društvene, tehnološke metode u svrhu zaštite tla, vode i
zraka, vodeći računa o zaštiti zdravlja ljudi, životinja, čitavog
prirodnog okoliša. Jer, poljoprivreda je živi organizam višeg
reda kojeg treba razumjeti i s njim živjeti. Biološko-dinamička poljoprivreda najstarija je grana, ujedno i temelj ekološke
poljoprivrede definirana još 1928. godine. Njegov tvorac je
Rudolf Steiner koji je zbog problema u poljoprivredi ponudio
rješenja koja se primjenjuju već 90 godina. Ona obuhvaćaju
cjelokupni način proizvodnje te su dobiveni najviši standardi
u proizvodnji hrane bez umjetnih gnojiva i kemijskih zaštitnih sredstava. Takvi proizvodi nose oznaku 'Demeter' što je
najviši međunarodni certifikat u proizvodnji ekološke hrane.
Štićenici Smiraja jedva su dočekali Đuku nakon novogodišnje pauze
uputiti dodatno pitanje ili izreći pohvalu kako bi se dotična
osoba bolje osjećala. Zapravo
je nevjerojatno kako su starim
ljudima naoko nevažne stvari
izuzetno bitne, a knjiga koja joj
se stalno ‘vrtjela’ u glavi bila je
Tihi Don ruskog pisca Šolohova
– rekla je Irena.
Ovaj projekt Gradske knjižnice i čitaonice Mladen Kerstner
traje već tri godine, a u planu je
i njegovo unaprjeđenje. Naime,
u sklopu projekta Medgen Borza kojeg provodi Grad Ludbreg
osposobljavaju se volonteri za
međugeneracijsko
volontiranje. Putem tečaja polaznici se
osposobljavaju za vođenje programa za zdravo, kvalitetno i
dostojanstveno starenje. Tako
osposobljeni moći će pomagati
potrebitima, uglavnom starijima i nemoćnima. Organizatora
mreže projekta Medgen Borza
Marijana Makara i tri polaznice tečaja ugostila je Ines Siladić,
voditeljica i vlasnica Smiraja u
vrijeme ‘čitanja u Domu’.
Ines Siladić sa Marijanom Makarom organizatorom mreže MB
-U budućnosti će sasvim sigurno biti još više potreba za
biblioterapijom pa već sada planiramo povezivanje sa Međugeneracijskim centrom Ludbreg
kako bi se osposobili volonteri
za vođenje čitalačkih grupa.
Tako će građani Ludbrega uz
posuđenu knjigu moći zatražiti
i volontera koji će im čitati kod
kuće. A sve je počelo jednim
odlaskom u dom i sa jednom
pročitanom pričom – pojasnila
je Edita Kutnjak – Zlatar.
Nekih korisnika Smiraja više
nema, ali su zato njihove priče
žive i ostat će još dugo u mislima onih koji su im volonterski
čitali. Najviše takvih uspomena
ima Đuka i to je zasigurno jedan od razloga zašto ona, dok
mi ovo pišemo, prebire po knjigama tražeći neku novu priču
prigodnu za one koji ne mogu
čitati sami.
Dražen Vađunec
Deset godina rada
Ludbreška udruga osnovana je uz pomoć Bernarde Orehovec iz Međimurja, prve i tada jedine s ovim certifikatom. Ona
je bila mentorica Nadi Ivanić. U 10 godina održani su razni
seminari i predavanja za zainteresirane. Primjerice, o kompostiranju i sjetvenom kalendaru, radionice izrade sumporne juhe, obrezivanja voćaka, plodoredu u vrtu, o turizmu na
seljačkom gospodarstvu, uzgoju češnjaka, sjemenarstvu, a dio
aktivnosti bio je i u povodu obilježavanje prigodnih datuma.
–Malo toga bismo napravili da nije bilo financijske potpore
Grada Ludbrega, Varaždinske županije, sponzora. Ipak su to
bili počeci ekološke poljoprivrede na razini županije i zemlje.
Danas svjedočimo sve većim prirodnim katastrofama - poplave, vjetrovi, suše. Priroda se buni jer smo je poremetili.
Zato treba prijeći na održivu poljoprivredu, ruralni razvitak,
koristiti kompostirani stajnjak, smanjiti kemiju i skupu proizvodnju. Kad postignemo prirodni sklad i ravnotežu rješavamo se tih problema – kaže Nada Ivanić, i danas predsjednica
udruge Život.
Ekološka poljoprivreda dobro je organizirana cjelina gdje
se stvara međusobna ovisnost ljudi, životinja, bilja, insekata,
mikroorganizama, Sunca, Mjeseca i drugih planeta. Stvara
se nedjeljivost biljne i stočarske proizvodnje. Gospodarstvo
dobije harmoničnost, zatvorenu cjelinu sklada i ravnoteže,
plodno zemljište i zdrave biljke – hranu za nas. Bez obzira jeste li vlasnik malog vrta ili velikog imanja, možete postati član
ili prijatelj udruge, potražiti savjet. Bit će priređena predavanja i seminari radi edukacije i osposobljavanja zainteresiranih
za eko proizvodnju.
Nada Ivanić predlaže da isprobate ovaj recept:
Nada Ivanić (lijevo), predsjednica udruge
Kompot od muškatne tikve
Sastojci: 2 kg tikve, 80 dag smeđeg šećera.
Priprema: Tikvu oprati, oguliti koru, sjemenke očistiti žlicom i narezati na kocke veličine kocke šećera. Staviti u
veću posudu red tikve, pošećeriti, pa red tikve i opet pošećeriti dok sve ne potrošite. Ostavite na hladnom da preko noći
pusti sok. Ujutro procijedite, sok stavite kuhati, dok provri
unutra stavite kocke tikve i kuhajte dok postanu staklaste.
Ostavite da se ohlade, poslažite u staklenke, zalijte sokom, zatvorite i pasterizirajte do 80 stupnjeva. Ostavite da se ohladi
postupno u vodi u kojoj ste pasterizirali.
Ako želite po vlastitom ukusu dodajte tijekom kuhanja cimet, vanilin šećer i 1 dl bijelog vina.
Željka Namesnik
S A S V I H ST R A N A
30. siječnja 2015.
11
Peti planinarski pohod
Damir Klarić s damama koje ga odlično poznaju
Dva ludbreška planinarska
društva PD Ludbreg i PD Castrum Iovia iskoristila su blagdan
Tri Kralja i zajedničkim snagama
organizirala 5. planinarski pohod ‘Ludbreškom planinarskom
obilaznicom’. Ljubitelji prirode i
planinarenja okupili su se ispred
svetišta Predragocjene Krvi Kristove otkud su u 9 sati krenuli
na 23 km dugačak pohod po šumama i brežuljcima ludbreškog
vinogorja. Vrijeme je bilo prekrasno, sunčano, temperatura u plusu, prvi snijeg se topio pa je odlično markirana staza na mjestima
bila blatnjava.
-Planinari su na takve uvjete
spremni jer ionako izbjegavaju uređene puteve i asfaltirane
ceste. Ima nas više od stotinu i
vjerujem da će većina biti zadovoljna organizacijom. Uz rekreativnu notu te korist za zdravlje,
ovaj događaj je zanimljiv i medijima pa nas tako prate brojni
fotoreporteri i televizijska ekipa
HTV-a – rekla je Ljiljana Gerić iz
PD Castrum Iovia.
Sudionici su mogli odmah nakon zajedničkog fotografiranja
u laganom hodu upoznati znamenitosti Ludbrega počevši od
Svetišta, preko dvorca Batthyany,
Centra Svijeta, kuće Mladena
Kerstnera, crkve Presvetog Trojstva i dr. Na startu smo zamijetili
i podosta naših domaćih mladih
bivših i još uvijek aktivnih sportaša. Uz Ljiljanu vodiči na stazi su
bili Darko Kos i Kornelija Klarić.
Na kraju kolone hodao je Damir
Klarić, predsjednik PD Ludbreg
koji je kao ‘glavni i odgovorni’
morao imati situaciju pod kontrolom.
-Možemo se pohvaliti da su se
našem pohodu odazvali planinari iz 12 planinarskih društava, a
došli su i ljudi iz Hrvatskog planinarskog saveza na čelu s dopredsjednikom Tomislavom Čanićem
te ljudi iz Planinarskog saveza
Varaždinske županije na čelu s
Darko Kos - vodič na planinarskoj stazi
Odred izviđača Ludbreg
Godinu u kojoj obilježavaju 15.godišnjicu rada, članovi
Odreda izviđača odlučili su
otvoriti izviđačkim zimovanjem i to po prvi puta sa smještajem u Planinarskom domu
Kalnik. Izviđačka druženja uvijek su prilika i za učenje. Ovoga
puta učilo se o osobnoj i zajedničkoj opremi izviđača za aktivnosti u zimskim uvjetima a bilo
je prilike i za upoznati biljni i
životinjski svijet, pripremu i paljenje vatre u nepovoljnim vremenskim uvjetima. Popeli su se
do vrha Vranilac (643 m), šetali
šumom i okolnim livadama i
igrali se na snijegu.
- Desetak novoupisanih
izviđača dali su svečani zavjet,
nekoliko njih i pred kamerom
Hrvatske televizije koja je na
našem zimovanju snimila pri-
Odlična atmosfera na početku pohoda
predsjednicom Jadrankom Čoklica. Najprije smo se kroz Kućan
uspeli do druge kontrolne točke u
Malom Slanju i nastavili na istok
do ‘Lijepe gorice’ najviše točke
pohoda na nadmorskoj visini od
348 m gdje je bila treća kontrolna
točka. Nakon toga spustili smo
se prema 4.KT na Gracima te
ponovno nastavili prema istoku
i Črnoglavcu gdje je bila 5.KT –
rekao je Damir.
Nakon 13 km hodanja planinari su se odmorili u vinogradskom naselju Graci. Otuda se
pružaju prekrasni vidici na cijelo
područje od Ivančice, preko Varaždina, Čakovca, Ludbrega i dalje Podravskom ravnicom. Tamo
su članovi najmlađe ludbreške
stranke samoinicijativno pripremili topli čaj i kuhano vino pa
se većina planinara zadržala oko
20 minuta. Ubrzo nakon toga
uslijedio je novi odmor. U klijeti
predsjednika ‘PD Castrum Iovia’
Miljenka Gerića i njegove su-
Zoran Zember iz Sigeca i kćerka Emili 9 godina
najmlađa sudionica
pruge Ljiljane sudionici su se redana i njezin otac Renato Biliosnažili toplim grahom i kolači- čić koji su u Ludbreg pristigli čak
ma te ponovno okrijepili. Među iz Duge Rese.
onima koji su se u Ludbreg, na-Ovdje smo prvi put i jako
kon dvije trećine puta, planirali nam se svidjelo. Svoju suprugu
otuda vratiti bilo je i društvo Ja- nikako ne mogu nagovoriti da se
dranke Meingassner iz Poljanca.
‘aktivira’, ali je zato moja kćerka
-Imali smo takav dogovor no na pravom putu da svog dečka
predomislili smo se jer je zaista privuče rekreativnom planinarebilo fenomenalno pa smo odlučili nju. Pokazat ćemo fotke i našim
ići do kraja i nije nam žao. Uživali prijateljima pa dogodine sigurno
smo! Okušali smo se za Vinceko- dolazimo u još većem broju – revo prošle godine planinarenjem kao je Renato.
po Ivanščici, ali ovdje nam je bilo
U restoranu u Globočecu odrljepše – rekla je Jadranka.
žano je završno druženje gdje su
-Oni koji nisu zbog umora razmijenjena iskustava i doživljamogli nastaviti dalje vratili su se ji s pohoda. Učesnici koji su prošvinskom cestom u Ludbreg. Ipak, li cijelu Ludbrešku planinarsku
većina je nastavila rekreativnu obilaznicu dobili su značke i priplaninarsku šetnju prema KT6 u znanja. Po oduševljenju sudioniLajdiberu te do KT7 u Sigečaku. ka za vjerovati je da će se većina
Nakon toga trebalo se samo spu- njih pojaviti u Ludbregu i sljedeće
stiti na 157 metara nadmorske godine na 6. planinarskom pohovisine natrag do Svetišta i na cilju du. Do tada, živi, zdravi i sretni
potvrditi dnevnik sudjelovanja – bili!
pojasnio je Damir.
Dražen Vađunec
Do kraja pohoda stigli su Lo-
Planinarski pohod - valja se i okrjepiti
Zimovanje na Kalniku
log za Dobro jutro Hrvatska
i Hrvatska danas. Imali smo
i izviđački kviz, pjevali smo,
igrali društvene igre i zabavljali se u planinarskom domu.
– otkrio nam je Mladen Struški, predsjednik Odreda izviđača. Dorian Vuk imenovan
je za izviđača - kadeta te će sa
sedmoro ostalih kadeta polaziti
izviđačku školu za buduće izviđačke voditelje a Brigita Kraljić,
Luka Murić i Manuela Vargović unaprijeđeni su u izviđačke
predvodnike.
- Naše inače tradicionalno, ovoga puta 11. zimovanje
ostvarili smo u dva dana kako
bi izviđači zanimljivo i aktivno
proveli dio školskih praznika
u druženju, igri, ali i usvajanju
praktičnih znanja o životu i boravku zimi u planini.
Nekima je to bio mali ispit
samostalnosti i prvo noćenje
izvan roditeljskog doma. Tridesetak mlađih izviđača po prvi
Jadranka Meingassner iz Poljanca (prva lijevo) i
njezina ekipa
puta je bilo na zimovanju, vratili su se umorni ali i zadovoljni i
nestrpljivo čekaju buduće aktivnosti. – kaže M. Struški.
Bilo je ovo već 11. zimovanje naših izviđača
Svečani zavjet
12
NAŠI LUDBREŽANI
30. siječnja 2015.
U spomen na Božu Hlasteca
Ludbreška Gradska knjižnica i
čitaonica je sredinom siječnja organizirala književnu večer koju je
posvetila Boži Hlastecu, podravskom pjesniku, rođenom Ludbrežaninu. Rodio se 19. siječnja 1923.,
a umro je također u siječnju odnosno 26. siječnja 1994. godine.
Na književnoj večeri održanoj
u kino-dvorani Pučkog učilišta
predstavljena je knjižica o Boži
Hlastecu, prigodna tiskovina koju
je pripremila prof. Lidija Novosel.
Knjižica je jedna u nizu tiskovina
iz edicije 'Ludbreška razglednica'
koju je pokrenula Gradska knjižnica i čitaonica. Tiskana je u 500
primjeraka, a može biti lijep i prigodan poklon svakom Ludbrežaninu, a i onima koji Ludbreg žele
bolje upoznati. Opširnije je napisan životopis pjesnika, tako da svi
koji žele doznati nešto više o Boži
Hlastecu svakako neka nabave
knjižicu. Ili neka je 'prolistaju' na
internetu obzirom da je knjižica
predstavljena i u digitalnom obliku.
Jasminka Hlastec-Funda, kćerka Bože Hlasteca, na književnoj
večeri otkrila nam je nekoliko zanimljivosti o ocu.
-Zračio je vedrinom i bio dobar čovjek. Sve ga je zanimalo i o
svemu je imao svoj stav koji je branio. Kroz dan je maksimalno živio,
pomagao u kuhinji, pa odlazio u
lov, a navečer kada se sve stišalo,
pretakao je svoje osjećaje u stihove. Mama je bila glavna sutkinja
u ocjenjivanju njegovih pjesama prisjetila se Jasminka, kćerka Bože
Hlasteca.
Na lijepom i emotivnom susretu izvedene su neke uglazbljene
Spomen na Rudolfa Fizira
(13.1.1891.-11.11.1960.)
Tek nekoliko Ludbrežana u
svome gradu imaju ulice koje su
ime dobile po njima. Grad im se
time odužio za doprinos koji su
Hlastecove pjesme. Uglazbio ih
je Miroslav Betlehem, skladatelj
i kantautor, član Bemian dueta
kojeg čini sa suprugom. Posjetitelji su zacijelo uživali u pjesmama:
'Mesečina', 'Ludbreška noć', 'Hrvatskoj', 'Ti si čmela', 'Stari pot' i
'Života se ne boj'.
Pored toga, više Hastecovih
pjesama publici su recitirali Aleksandar Horvat, Ksenija Mihin,
Snježana Hranić, Filip Matijević,
Luka Petrač i Filip Bajsić. Doista se
moglo uživati u prekrasnoj večeri,
u sjećanju na Božu Hlasteca i njegove stihove. Posjetitelji su među
prvima imali u rukama knjižicu o
Boži Hlastecu, te CD s uglazbljenim pjesmama.
Božo Hlastec bio je najstarije
dijete obitelji Hlastec. Ludbreško djetinjstvo u obiteljskoj kući
u Frankopanskoj ulici dijelio je
s bratom Ivicom i sestrom Vericom. Božo je u Ludbregu završio
građansku, a srednju tehničku
školu u Zagrebu. Po zanimanju je
bio građevinski tehničar. Od 1952.
godine živio je i radio u Samoboru.
Još u đačkim danima pisao je pjesme na kajkavskom, ali ih je počeo
objavljivati relativno kasno. Većina
pjesama bila je vezana upravo za
zavičaj, prijatelje, prirodu, a zapisao je i mnogo ljubavnih pjesama.
Supruzi Ančici, koju je neizmjerno volio, posvetio je mnoštvo stihova i pjesama.
Posljednju zbirku 'Lubavne
popevke' objavio je 1989. godine,
a u njoj je 100-tinjak ljubavnih popijevki, te je dokazao kako je bio
pjesnik ljubavi i neposredne zanesenosti. Naime, u prethodnim
uspješnim zbirkama istakao se
Večer za ludbreškog pjesnika
Volonteri i prijatelji Gradske knjižnice i čitaonice “Mladen Kerstner”, priredili program
suptilni pripovjedač o djetinjstvu
i ludbreškom zavičaju. Objavljeno
je ukupno pet zbirki Hlastecovih
pjesama: 'Stari poti', 'Na zemli tragi', 'Podravske senje', 'Zvezde nad
Samoborom' i 'Lubavne popevke'.
Njegove pjesme objavljivale su i
razne novine i časopisi. Više pjesama je nagrađeno na smotrama
kajkavskog pjesništva, a zastupljen
je u antologijama i zbornicima
kajkavskog pjesništva. Pjesme
„Senjam te, „Daj mi roko“, „Domovini“, „Drava, Drava“ uglazbio je
dugogodišnji nastavnik glazbene
kulture Antun Kranjčec, a pjesme
Bože Hlasteca uglazbili su i drugi
skladatelji.
Željka Namesnik
Predstavljena je i knjižica
Ludbreški genijalac
dali svojoj lokalnoj sredini, za ono
što su ostavili iza sebe. I Rudolf Fizir koji je zadužio društvo i u svjetskim razmjerima. Svoj prvi avion
konstruirao je još za vrijeme studija, a samo tri godine nakon prvog
leta aviona u Hrvatskoj i 10 godina
od prvog leta aviona u svijetu. Potječe iz ugledne ludbreške obitelji,
a u siječnju bismo slavili njegov rođendan. Rođen je 13. siječnja 1891.
u Ludbregu. Osim Rudolfa, otac
Mijo i majka Valentina imali su još
troje djece. Nakon škole u Ludbregu, roditelji su ga poslali na školovanje u Zagreb, pa Beč, Njemačku.
Dobio je zvanje diplomiranog
aero inženjera. Radio je u tvornici
'Fokker Flugzeugwerken' u Schwerinu i u 'Brandenburgische Flugzeugwerker' kod Berlina. Uoči kraja
1. Svjetskog rata u Budimpešti je
za firmu 'Fokker' osnovao i vodio
tvornicu aviona. Zatim je 1925.
konstruirao dvokrilni zrakoplov i
njime pobrao nagrade, te doživio
osobni uspjeh. Velik je uspjeh imao
njegov dvokrilni zrakoplov s dva
sjedala i dvostrukim komandama
Fizir FN, pa je izgrađeno 100-tinjak modela, a koristio se i kao
školski zrakoplov čak do sredine
70-ih godina. Neke modele preradio je u hidroavione. Amfibijski
zrakoplov za spuštanje na rijeke,
jezera i more Fizir je konstruirao
1931., potom i turistički zrakoplov,
padobran. Pri Tehničkom fakultetu Zagreb osnovao je Zavod za
projektiranje zrakoplova i bio predavač. Nakon 2. Svjetskog rata radio je u Vazduhoplovnoj komandi
u Novom Sadu. Za njegov rad vlast
nije imala puno razumijevanja, pa
je gradio zrakoplove o vlastitom
trošku u dvorištu kuće u Petrova-
radinu gdje je tada stanovao.
U svijetu zrakoplovstva bio je
poznat po tome što je više pozornosti poklanjao konstrukciji letjelice i njezinim karakteristikama, a
manje snazi motora. Zbog jednostavnosti i precizne konstrukcije
njegovi su modeli bili vrhunski, a
on toliko cijenjen u svijetu aviokonstruktora. Njegova rješenja čak
i danas oduševljavaju suvremene
konstruktore. Genijalni Ludbrežanin ostao je jedan od najdjelotvornijih svjetskih konstruktora
zrakoplova.
Pred kraj radnog vijeka radio je
u Institutu za naučna istraživanja,
te u Industrijskom projektnom
zavodu u Zagrebu gdje je osnovao
vrlo uspješnu tvornicu motorkotača TMZ koja je opet preseljena u
Beograd. Umirovljen je zbog bolesti 1952. godine, ali je i u mirovini
radio. Konstruira novi sportski
zrakoplov, četverosjednu amfibiju.
Bio je i inspektor građanskog zrakoplovstva.
Ing. Rudolf Fizir umro je od
upale pluća u bolnici u Zagrebu
11. studenoga 1960. godine. Za
ukupan doprinos u razvoju zrakoplovstva nakon smrti dodijeljena
mu je diploma 'Paul Tissandier',
najviše priznanje međunarodne
zrakoplovne federacije sa sjedištem u Parizu.
Na zgradi Pučkog otvorenog
učilišta od 1971. godine stoji
spomen-ploča u čast pioniru europskog zrakoplovstva. Iza njegove smrti pod pokroviteljstvom
Ludbrega pokrenuto je natjecanje sportskih pilota u preciznom
slijetanju i navigacijskom letu s
izviđanjem koje je doživjelo čak
40 izdanja. Pučko učilište je prije
10-ak godina izdalo prigodnu knjigu povodom održavanja stručnog
skupa o životu i radu ing. Fizira
održanog 2002. godine i još neke
manje tiskovine. Njegovim imenom ponosi se i ludbreški aeroklub, najpoznatiji upravo po modelarskoj sekciji.
30. siječnja 2015.
Već su prošla dva desetljeća, a
kao da je bilo jučer. Pjevačko društvo mladih Trinitas, između Božića i Nove godine, proslavilo je svoj
20. rođendan.
Vjeroučitelj Zoran Havaić
1994. godine iz skupine mladih
glazbenih entuzijasta Župe Presvetog Trojstva oformio je zbor
mladih Trinitas. Dvije godine
kasnije Zbor je po prvi puta organizirao festival duhovne glazbe
pod nazivom 'Ludbreg 1996'. Već
sljedeće godine festival je dobio
karakteristično i prepoznatljivo
ime 'Duga' koje nosi i danas. Devet
godina nakon osnivanja došlo je
do prve veće smjene generacija i
vodstvo Trinitasa preuzeo je Željko Martinković.
-Najprije smo imali akustičnu gitaru isključivo za intonaciju
no kasnije smo uvidjeli da neke
duhovne šansone još bolje zvuče
uz glazbenu pratnju. Tako smo
napravili Trinitas bend u kojem
smo imali klavijature, bas gitaru,
flaute i druge instrumente. Mnogo je onih koji su u bendu svirali
od začetaka pa do danas i sve njih
je gotovo nemoguće nabrojati no
valja napomenuti da su to danas
sve odreda uspješni mladi ljudi:
Matija Moslavac, Petar Križanić,
Zoran Kraljić, Marko Šestak, Bojan Žugec, Elvis Međeral, Tihomir
Kosec, Željko Zaplatić i drugi. Uz
odličnu mušku ekipu koja je svirala u bendu, punu podršku u vođenju zbora imao sam i od naših
Prvih 20 godina Trinitasa
'cura' posebno od vokalne solistice Ines Grabarić te Karle Krušelj
i Sandre Špoljarić kojima nikad
ništa nije bilo teško napraviti – rekao je Željko.
Kada je 2005. godine osnovan
Zbor mladih Varaždinske biskupije, Trinitasovci su se naravno
odmah uključili u njegov rad sviranjem i pjevanjem. Tri godine kasnije u Varaždinu je održan Susret
hrvatske katoličke mladeži gdje je
Trinitas odigrao važnu ulogu udomljavanja učesnika s otoka Brača. Pretprošle pak godine festival
'Duga' u organizaciji Trinitasa je
evoluirao do te mjere da je postao
prvorazredni glazbeni događaj.
Od tada se festival odvija tako da
svi prijavljeni zborovi i skupine
pjevaju u zajedničkom zboru, a
na programu je dvadesetak glazbenih točaka. Naravno skladbe su
izvedene uz festivalski bend koji je
također dosegnuo višu razinu sviranja jer se popunjava školovanim
glazbenicima iz cijele biskupije.
-Protekle dvije godine u zajedničkom zboru mladih pjevalo je
50-ak mladih ljudi uglavnom srednjoškolaca odanih Bogu koji uživaju pjevajući i družeći se. Prošle
godine imali smo izuzetno povoljno vrijeme te smo 'Dugu' organizirali na Svetištu, a to je prostor koji
je najpogodniji za nastup velikog
broja izvođača na pozornici, u
našem slučaju ispred oltara. Inače, kroz Trinitas od postanka do
danas su se izmijenila 153 člana,
a trenutno su aktivna 23 – rekla je
Jelena, predsjednica Zbora.
Članovi Zbora imaju probe bez
iznimke svakog petka od 20 sati u
Caritasovim prostorijama, a često
pjevaju na svetim misama, proštenjima pa čak i na vjenčanjima.
Kako je Željko Martinković 'napredovao' i preuzeo Zbor mladih
Varaždinske biskupije, umjetničko vođenje Trinitasa povjereno
je mladom polazniku Glazbene
škole Varaždin Ediju Vugrincu.
Suradnja sa Željkom traje i dalje
i Zbor se redovito odaziva na biskupijske projekte.
-Uživamo u onome što radimo. Važno nam je zajedništvo i
druženje. Nastojimo nastaviti sve
ono što se radilo i dosad, a uz to
osmisliti i nešto novo. Već prošle
godine organizirali smo Uskrsni
koncert, a sudjelovali smo i na
Holywin-u koji je po prvi puta
održan u našoj biskupiji. A proslava dvadeset godišnjice? Obilježili smo je skromno. Nakon svete
mise organizirali smo druženje u
Pastoralnom centru za sve prijašnje i sadašnje članove te potvrdili
da ćemo nastojati što uspješnije
nastaviti tradiciju slavljenja Boga
na svojstven način, pjevanjem i
sviranjem – rekao je Edi.
Želite li i vi sudjelovati u pisanju povijesti Trinitasa, a srednjoškolac ste, vjerujete u Boga i volite
pjevanje uključite se u rad i na
pravom ste putu da postanete pravi Trinitasovac. (D.Vađunec)
Duga - festivalski zbor u pratnji benda
U sklopu programa Ludbreg petkom, 30. siječnja bit će otvorena izložba
Ludbrežanke Eve Vučković.
Redovna studentica I. godine grafičkog smjera Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, Eva Vučković, na izložbi će se predstaviti svojim slikama (tempera, akril, ulje na platnu), crtežima u olovci, ugljenu i tušu,
te radovima u kombiniranoj tehnici koji su nastali tijekom srednjoškolskog
obrazovanja u Školi primijenjene umjetnosti u Zagrebu, radovima iz pripremne mape za upise na Akademiju kao i nekim najnovijim radovima.
Izložba će biti otvorena u izložbenoj dvorani u prizemlju dvorca
Batthyany s početkom u 18 sati.
Podsjećamo, Ludbreg petkom je program pokrenut prošle godine u suradnji Grada Ludbrega i POU „Dragutin Novak“ i kojem je cilj promocija
kulturnih aktivnosti kako bi se pokazao njihov značaj i uloga.
Ines Grabarić, Željko Martinković i Jelena Brcković, desetak
godina zajedno u Trinitasu
Prošlogodišnji nastup na Svetištu
4. veljače – Ksenija Savčić:
„Niko i Vilenjak“
11. veljače – Mirjana Gložinić:
„Što se dogodi kada se između
pčelice i cvrčka ljubav rodi“
18. veljače – Christian Pletz:
„Nilski konjić Tu-tu“
25. veljače – Ksenija Savčić:
„Pustolovine malog crva“
Priče za laku noć čitat će se srijedom u 19 sati u Gradskoj knjižnici i čitaonici „Mladen Kerstner“
Ludbreg.
13
Trinitas na probi petkom
PRIČE ZA LAKU
NOĆ U VELJAČI
Izložba “Kratki osvrt” mlade Ludbrežanke
K U LT
LTURA
Članovi Trinitasa danas
14
SP O R T
RK „Ludbreg
Mljekara Bohnec“
RK „Ludbreg Mljekara Bohnec“ proživljava neke od najljepših sportskih trenutaka u
svojoj povijesti. Sve je počelo
prije otprilike tri mjeseca. Nekoliko lošijih rezultata potaklo
je trenera Emersona Žnidarića,
da iz moralnih razloga ponudi
ostavku. Nije prihvaćena, igrači
su se rekli jedan drugome što ih
je mučilo i krenulo je. Niz prvenstvenih pobjeda, a posebno
je dojmljiva kup odiseja. Svladan je „Trnovec“ u gostima, a
zatim drugoligaš „Vidovec“, pa
u finalu Županijskog kupa pred
400 gledatelja i 1- B ligaš „Ivančica“. Nije bilo dosta. U finalu
regionalnog kupa u ludbreškoj
dvorani pred oko 700 gledatelja svladan je 1- B ligaš „Prelog“.
Ovim fantastičnim uspjehom,
donedavno nezamislivim, dečki su izborili plasman u osminu
finala Hrvatskog kupa, među 16
veličanstvenih. Izvučen je „Poreč“ drugoplasirani prvoligaš.
Koja će samo to fešta biti 18.
ožujak u Ludbregu! Potvrđuje
30. siječnja 2015.
Tražena su „roba“ u regiji
Pokazali kroz utakmice kvalitetu
Emerson Žnidarić - Zaslužili smo takav susret. Naši dečki
imaju kvalitetu koja je morala
isplivati. Nažalost ili na sreću
primijetili su to iz brojnih klubova, pa se sad moramo boriti
s ponudama za njih. Nadam se
da će se na više nivoa razmisliti
o tome jer šteta bi bilo da izgu-
bim tako sjajnu generaciju. Ako
ostanemo skupa mislim da i 1- B
liga nije nedostižan san. Mislim
da smo kroz ove utakmice pokazali da imamo kvalitetu nositi se
i s klubovima koji su dva ranga
više.
Prvenstvo počinje za otprilike mjesec dana, a kako popular-
Sve brojnija publika bodri naše rukometaše
ni Vuco kaže naši dečki „Tražena
„Varaždin 1930“, a gostovalo se
su roba u gradu (regiji). Svi jedi u Grazu, u Austriji, kod njinostavno žele odigrati utakmicu
hovog drugoligaša. I svugdje je
s rukometnim hitom. Pa tako su
ostavljen odličan dojam.
već odigrane utakmice u pripreMožemo samo biti ponosni
mnom razdoblju; dva puta s 1- B
na njihove utakmice, i žaliti što
ligašima „KTC-om“ iz Križevaim je „Čakovec“ u prvenstvu odca i „Ivančicom“ ,drugoligašom
makao na pet bodova.
„Vidovcem“, liderom 1.lige GRK
Neven Jerbić
„Plave bluze“ krenule s pripremama
Nogometaši „Podravine„ počeli
su s pripremama za drugi dio sezone u III. HRL „Istok“. No kao i u
svakom prijelaznom roku, tako je i
u ovom došlo do nekih igračkih rotacija. Klub su napustili Sačer, koji
je igračku sreću potražio u također
trećeligašu „Međimurju“, Bendelja
koji se skrasio u trećeligašu „Zelini“ te mladi golman Čvrk koji je
dres našeg trećeligaša zamijenio
onim Dinama 01 iz Vrbanovca,
člana 1.lige NS Ludbreg. I u rubrici
dolasci dosta zanimljivo. Iz Rijeke je stigao 19 – godišnji golman
Ante Bilandžić,inače rodom iz Sinja, koji je će biti pod prismotrom
koprivničkog „Slaven Belupa“ gdje
računaju na njega u doglednoj
perspektivi te vezni igrač Bruno
Piskač, 23- godišnjak iz Gaćica
koji je posljednji igrački angažman
imao u „Dinamu“ iz Apatije. Inače
igrao je u međimurskim ligašima,
a voli zaigrati i mali nogomet, gdje
je pravi virtuoz, nadajmo se da će
se iskazati i na velikim površinama. Još je tu i golman Podravca
Harambaša koji će trenirati pod
paskom trenera golmana Tropšeka, i vjerujemo napredovati. O
predstojećem drugom dijelu prvenstva, nadanjima i ambicijama
zapitali smo popularnog trenera
Slobodana Sudeca „Sukija„ - Prvi
dio prvenstva završili smo u sredini ljestvice na osmom mjestu. U
drugom dijelu prvenstva računamo na koju poziciju više, no najviše od svega očekujem iskorak naših mladih igrača. Vrijedi istaknuti
da je ekipa sastavljena od 80 posto
„domaćih“ dečki, pa vjerujem da
će taj podatak kao i naše zalaganje
prepoznati i naši navijači“.
Dogovoreno je i više prijateljskih utakmica. Prva će se već sutra 31. siječanja odigrati u Selniku
protiv „Plitvice“. Zatim se gostuje
kod „ Podravca„ u Virju 7. veljače,
8. veljače u Slakovcu protiv „Slobode“, 14. veljače u Ždralovima kod
„Mladosti„, 18. veljače u Hrastovskom kod „Zadrugara“, a generalka
će biti 21. veljače protiv „Borca“ u
Imbriovcu. Početak prvenstva za
Ludbrežane bit će 1. ožujka kad se
gostuje u Višnjevcu, kod ekipe koja
je na početku prvenstva pobijeđena s 4-0.
Drž'te se dečki!
Neven Jerbić
SP O R T
30. siječnja 2015.
KK „Grafičar“
Igrači KK „Grafičar“ propustili
su prigodu za ponovno osvajanje
naslova prvaka A2 lige „Sjever“.
Najvjerojatnije će se tom titulom
okititi „Podravac“ iz Virja koji se
u ludbreškoj dvorani dignuo iz
mrtvih. U utakmici drugog kola
drugog dijela prvenstva u ludbreškoj dvorani su gosti, boksačkom
terminologijom, bili na konopcima. Vodilo se s 14 razlike, usprkos
nizu promašenih slobodnih bacanja i vanjskih šuteva. No, gosti
su okrenuli na zonsku obranu i tu
su počeli problemi. Nekoliko puta
Virjani su ušli u liniju dodavanja,
presjekli naše statične napade i na
kraju stigli do pobjede kojoj se, čini
nam se, nisu nadali. Naravno, svaka
takva utakmica ogoli igrače do srži,
pa se vidjelo tko može, a tko opet
ne može iznijeti teret utakmice na
svojim leđima. Ono što nas posebno veseli je kapital gledateljstva. Na
tribinama je bila 1/10 ludbreškog
stanovništva, oko 400 gledatelja,
koji su stvorili fantastičnu atmosferu, što je zalog za još intenzivniji
rad, pogotovo u mlađim dobnim
uzrastima, iz kojih lagano izviru i
zanimljiva igračka rješenja. U prvenstvu sad „Grafičar“ dijeli 2. do
4. mjesto, pa ne bi bilo zgoreg dati
šansu ludbreškim igračima, a i pokoji mladac iz kadetskog pogona
mogao bi dobiti šansu. Neven Jerbić
Fair play – Radio Ludbreg
Izbor najboljih
sportaša i sportašica
Ludbrega u 2014. godini
I ove godine uredništvo
sportske emisije „Fair-play“,
koja se emitira već 16 godina odlučilo se na dodjelu
priznanja najboljim ludbreškim sportašima i sportašicama. Kriteriji kojima su se
prilikom ovog nagrađivanja
rukovodili bili su; mjesto
bavljenja olimpijskim sportom u Varaždinskoj županiji
ili zbog nedostatka uvjeta u
pojedinim sportovima u klubu izvan županije. Opredijelilo se na sedam kategorija s
ukupno 11 priznanja. U najjačim kategorijama „Najbolji
sportaš- sportašica“ dijele se
nagrade od 1. do 3. mjesta.
Dodjeljuje se nagrada najboljem klubu, najvećim nadama
ludbreškog sporta, najboljem
treneru, a i jedan sportski
djelatnik dobit će priznanje
za svoj dugogodišnji rad u
sportu. Priznanja najboljim
sportašima i sportskim djelatnicima ludbreške regije za
2014. godinu bit će uručena
30. siječnja u 17 sati u vijećnici POU „Dragutin Novak“
Ludbreg.
Sve u svemu jedan lijep
sportski događaj koji će samo
potencirati sjajna ostvarenja
naših sportaša u protekloj godini, kada su, samo to istaknimo, osvojili Županijski kup u
nogometu, košarci, rukometu. Može li godina biti bolja?!
Neven Jerbić
15
KOŠARKAŠI ISPUSTILI PRIGODU
Prvi put Šemovčani, kod pionira opet Podravina
U vrijeme zimskih školski praznika u Ludbregu je održano 9. Zimsko
dvoransko malonogometno prvenstvo. Nogometnim krugovima ranije se
proširila vijest da se prvenstvo ovaj put neće održati jer je u isto vrijeme
ŽNS Vž slično prvenstvo planirao u Varaždinu na koje se naši klubovi nisu
prijavili zbog većih troškova.
U seniorskom dijelu ludbreškog natjecanja sudjelovale su 22 ekipe podijeljene u 6 skupina. Naravno, bolje plasirane ekipe iz svake skupine imale
su lakše protivnike u drugom dijelu prvenstva kada se igralo na ispadanje.
Polufinalnu utakmicu između ludbreških predstavnika Sloge iz Slokovca
i Zadrugara iz Hrastovskog, svakako možemo okarakterizirati kao 'finale prije finala'. 'Slogaši' su u uzbudljivom meču na kraju uspjeli nadjačati
'Zadrugare'. U drugom polufinalu Mladost iz Šemovca se lako obračunala
s Dravom iz Svetog Đurđa. U finalnoj utakmici tako su se sastali Sloga i
Mladost iz Šemovca, i jedni i drugi po prvi puta u samoj završnici ludbreškog Zimskog malonogometnog prvenstva. U prilično mirnoj utakmici do
uzbuđenja je došlo tek sredinom 2. poluvremena kada Sloga nije uspjela
'podići' svoje vodstvo na dva gola razlike, a za to je imala idealnu prigodu.
No, u čistoj prilici iz neposredne blizine lopta Sloginog napadača je, na
opće iznenađenje svih prisutnih, umjesto u mreži završila na okviru gola.
Kako je to uobičajeno u sportu, posebice u nogometu, kazna je stigla vrlo
brzo i 'mladostaši' iz Šemovca su u tri minute preokrenuli rezultat. No, Sloga je pred kraj umjesto vratara u igru ubacila petog igrača što je urodilo
plodom jer je uspjela izjednačiti u predzadnjoj minuti, 100-tinjak sekundi
prije kraja. Nakon izvođenja šesteraca više smirenosti i preciznosti imali su
pucači iz Šemovca za konačni rezultat 6:5.
Najboljim vratarom proglašen je Franjo Balaško koji je obranio i ključni
šesterac za prvo mjesto, a najboljim igračem turnira proglašen je Nikola
Sajko, obojica su iz šemovečke Mladosti. Naš predstavnik Zadrugar osvojio je 3. mjesto, a iz njegovih redova dolazi najbolji strijelac turnira Mario
Novak koji je 12 puta zatresao mrežu suparnika. Zanimljivost je u činjenici
da je postignuto 311 golova, jednako kao i lani.
U pionirskom dijelu prvenstva natjecalo se 14 ekipa. Pioniri prve ekipe
Podravine (stariji uzrast) niti ove godine nisu imali ozbiljnijeg protivnika,
što se ponavlja iz godine u godinu. Doduše, u finalu je pionirska momčad
Sloge iz Slokovca povela s 2:0, ali je ubrzo sve došlo na svoje i ludbreški
malci su na kraju pobijedili s visokih 5:2. Najbolji igrač i strijelac na prvenstvu već treću godinu zaredom bio je igrač Bruno Lončarić iz Podravine
sa 16 pogodaka. I u kategoriji pionira treće mjesto pripalo je Zadrugaru.
-Zadovoljni smo kvalitetom prikazanog nogometa s obzirom da su
igrači nastupili nakon netreniranja jer zimska stanka traje više od mjesec
dana. Unatoč tome bilo je dosta trke i borbenosti te smatram da su gledatelji došli na svoje. Sretni smo što nije bilo ozljeda igrača, a također i zbog
vrlo dobrog suđenja naših sudaca te korektno odrađenog posla delegata.
Pohvalu zaslužuju i gledatelji koji su korektnim navijanjem pridonijeli
uspješnosti turnira. Čestitam, naravno, i svim ekipama koje su nastupile, a
posebno Zadrugaru i Slogi što su s obje ekipe, i sa seniorima i sa pionirima,
Mladost iz Šemovca pobjednici 9. ZDMP
došli do završnice turnira – rekao je Nino Vugrinec, tehnički tajnik.
Zbog premalog broja prijavljenih veteranskih ekipa nije održano natjecanje u veteranskom dijelu turnira pa su gledatelji na neki način uskraćeni
jer upravo su veteranske ekipe ranijih godina igrale atraktivan nogomet i
bile mamac za publiku. Grad Ludbreg je kao suorganizator prvenstva osigurao dvoranu tako da su gledatelji po prvi put mogli pratiti prvenstvo bez
plaćanja ulaznica. Tijekom dvije završne večeri odigrane su i četiri revijalne utakmice. (D.Vađunec)
Pioniri Podravini ni ove godine nisu imali ozbiljnijeg protivnika
16
30. siječnja 2015.
Lubregu
Puno sem prešel sveta,
I fnogi lepi videl kraj,
Al srce navek me je vleklo
V Lubreg, v zavičaj.
Tu navek sonce je toplo,
Si su ludi poznati,
Ze starim prijateli dragi,
Sigde se moreš zestati.
Tu mladost ostavil sem svojo,
Se tožne i lepe cajte,
I kak bi vas onda pozabil,
Nit vi pozabiti najte.
Navek ja mislim na te
Dragi moj Lubreg zeleni.
O, kak bi rad bil vu tebi
Z pajdaši dragi, lubleni.
Al došel bom, došel nazaj,
Makar ob vuri skradnji,
Da vidim svoj rodni kraj
I pozdrav pošlem mu zadnji.
(Božo Hlastec)

Grad Ludbreg Obavijest o objavi javnog poziva na podnošenje

Page 1 R E P U B L I K A H R V A T S K A VARAZDINSKA

Vrijeme ne ide u prilog

Ludbreske_novine_71

Novi prijatelji Ludbrega

Broj 90, listopad 2014

Ludbreske_novine_72

Broj 81, siječanj 2014

božo hlastec - Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner, Ludbreg

Broj 84, travanj-svibanj 2014

Vincekovo u ludbreškom vinogorju

Ludbreška biciklijada - 25. rođendan

Ludbreske_novine_70

Broj 82, veljača 2014

Ludbreske_novine_75

SREDNJOŠKOLCI U NOVOM PROSTORU

Ludbreske_novine_77

Broj 85, svibanj 2014

- IVANIĆ GRAD 2020 -Velikim koracima naprijed u 21

Ludbreske_novine_76

Broj 88, kolovoz 2014

GRAD LUDBREG