Mudre izreke Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje SijeËanj, veljaËa i oæujak 2015. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 1 POUKE IZ BIBLIJE — PriruËnik za uËitelje — 1/2015. Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10000 Zagreb, Hrvatska • Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod: Dragana Todoran • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Brankica VukmaniÊ • Tiskano u uredu nakladnika znaci-vremena.com • adventisti.hr 2 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Jacques B. Doukhan Mudre izreke Pouke iz Biblije — PriruËnik za uËitelje SijeËanj, veljaËa i oæujak 2015. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 3 Sadræaj 1. Poziv mudrosti 2. Od uπiju do stopala 3. Pitanje æivota i smrti 4. Boæanska mudrost 5. Blagoslovi namijenjeni pravednicima 6. Ono πto dobijete nije ono πto vidite 7. SuoËavanje sa sukobima 8. RijeËi mudrosti 9. RijeËi istine 10. Iza maske 11. Æivjeti vjerom 12. Poniznost mudrih 13. Æene i vino 4 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Pouka 1 27. prosinca 2014.—3. sijeËnja 2015. Poziv mudrosti Biblijski tekst: Izreke 1,7; 3,5-9. UËenik Êe: Znati: Ispitat Êe znaËenje i vaænost mudrosti i straha Gospodnjeg kao temelje biblijske duhovnosti. OsjeÊati: Njegovat Êe zajednicu s Bogom u svakidaπnjem æivotu. »initi: Strah Gospodnji postat Êe sastavni dio njegovog æivota. Njegovat Êe svijest da je Bog blizu, bit Êe posluπan i æivjet Êe uravnoteæenim, plodonosnim i sretnim æivotom. Plan pouËavanja: I. Znati: Mudrost i strah Gospodnji A. Kako strah Gospodnji otvara put za stjecanje pravog znanja i mudrosti? B. Objasnite πto znaËi strah Gospodnji. C. Zaπto je posluπnost toliko vaæna u odnosu na mudrost i strah Gospodnji? II. OsjeÊati: Mudrost i naπe pobude A. Kako moæemo spojiti strah i ljubav? B. Na koji naËin moæete poduprijeti odluku drugih ljudi da poπtuju Boga i æive prema Njegovoj otkrivenoj volji? Kako takvo postupanje potiËe i njeguje vaπu posveÊenost da Mu sluæite i æivite u zajednici s Njim? C. Kako vam pobude iz kojih poπtujete Boga mogu pomoÊi da æivite skladnim æivotom? III. »initi: Mudrost i posluπnost A. Kako moæete njegovati svijest o Boæjoj prisutnosti? B. Kako se moæete dræati jasnih granica u æivotu bez dræanja moralnih propovijedi ili skretanja u legalizam? C. Na koji naËin s Bogom moæete izgraditi odnos posluπnosti? PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 5 Saæetak: Poziv mudrosti da æivimo u zajednici s Bogom osposobljava ljude da razlikuju dobro i zlo i Ëine ono πto je ispravno. PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: Izreke 1,7; 3,5-9. KljuËno naËelo duhovnog rasta: U samom uvodu Mudrih izreka naglaπena je vaænost prave mudrosti. Mudrost je æivotno drvo (3,18; vidi 11,30; 13,12; 15,4), stvaralaËka sila (3,19.20), dragocjenija je od srebra i zlata (3,14.15). Ako Ëovjek ne zna razlikovati dobro i zlo, ne moæe æivjeti smislenim æivotom (2,11-16; 3,2.4.13.16.17). Mudrost nije samo sposobnost da razlikujemo dobro i zlo, pod njom se podrazumijeva i da Ëinimo ono πto je ispravno (3,5-9), priznajuÊi i poπtujuÊi Boga u svojem svakidaπnjem æivotu. Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan treba nam pomoÊi da bolje shvatimo znaËenje izraza “strah Gospodnji”. U Izrekama je prikazana jasna razlika izmeu mudrosti i bezumlja. Knjiga poËinje pozitivnim tonom naglaπavajuÊi da nas mudrost nadahnjuje da slijedimo stazu razboritosti koja vodi ispunjenom æivotu. Ova mudrost potjeËe odozgo i utemeljena je u strahu Gospodnjem. Uvodni razgovor: 1. Kakva je razlika izmeu straha kao uznemirenosti ili uæasa i straha kao poπtovanja ili oboæavanja? 2. Od svih biblijskih knjiga Mudre izreke najviπe govore o æivotu koji je ispunjen “strahom Gospodnjim”. Zaπto je naËelo straha Gospodnjeg u velikoj mjeri prisutno u Izrekama i tijesno povezano s mudroπÊu i posluπnoπÊu? 3. Kako moæete pouËiti svoju djecu da se boje Gospodina? Razmislite o sljedeÊem navodu: “Roditelji moraju shvatiti da im je Bog povjerio djecu na Ëuvanje. Ona se moraju odgajati za nebesku obitelj. UËite ih da se boje i ljube Boga, jer ‘poËetak je mudrosti strah Gospodnji’.” (Ellen G. White, Child Guidance, str. 23) DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uËitelje: ZnaËenje i prijeku potrebu Boæjeg naloga da Ga se bojimo moÊi Êemo shvatiti i cijeniti tek kada shvatimo πto on znaËi. 6 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Biblijski komentar Glavna tema 1. poglavlja Izreka, u kojem se govori o mudrosti, jest strah Gospodnji. Bez njega ne moæemo biti mudri. “Strah je Gospodnji poËetak spoznaje.” (Izreke 1,7; vidi Izreke 9,10; Job 28,28; Psalam 111,10) I. Strah Gospodnji kao kljuË stjecanja mudrosti (Prisjetite se u razredu tekstova iz Ponovljenog zakona 31,12.13 i Izreka 3,7.) Mi ne znamo πto je strah Gospodnji i zato smo izgubili iz vida njegovu vaænost. Zato se moramo nauËiti bojati Boga (Ponovljeni zakon 31,12.13). Strah Gospodnji ne znaËi da se trebamo plaπiti, veÊ drhtati u strahopoπtovanju pred Njegovom svetoπÊu. On je Bog ljubavi, istine i pravde i zato Mu se divimo, slijedimo Ga i oboæavamo jer nitko nije kao On (Izlazak 34,6-8; Izaija 40,25-29; 44,6-8). Razmislite: 1. ProuËite u svojem razredu biblijski tekst u kojem se prvi put javlja izraz “strah Gospodnji”. Zapazite rijeËi koje je Abraham uputio Abimeleku kada je izrazio tugu πto u Egiptu “nema Boæjeg straha” (Potanak 20,11). Je li se Abraham ovom prigodom viπe plaπio Boga ili faraona? Obrazloæite svoj odgovor. 2. Kada je Bog progovorio na gori Sinaju, narod se uplaπio. ©to znaËi Mojsijeva izjava: “Ne bojte se. Bog je doπao da vas samo iskuπa; da strah pred njim ostane s vama te da ne grijeπite.” (Izlazak 20,20) 3. Jedna izreka glasi: “»ovjek koji kleËi pred Bogom, moæe stajati pred svakim.” ©to znaËi ova izreka i koliko je istinita? II. ©to znaËi strah Gospodnji? (Prisjetite se u razredu tekstova iz Ponovljenog zakona 10,12.13 i Izreka 8,13.) Strah Gospodnji dovodi do prihvaÊanja i odaziva na Boæju milost. Meutim, πto znaËi primijeniti taj strah u svakidaπnjem æivotu? 1. Bojati se Boga znaËi bojati se da Ga oæalostimo. Jednom prigodom djeca su upitala svojeg oca: “Tata, s kim da se vjenËamo?” Njegov jednostavan odgovor glasio je: “VjenËajte se s nekim tko se boji oæalostiti Boga! Zaπto? Samo ako se ta osoba boji oæalostiti Boga, gledat Êe da ne oæalosti i vas! Ali ako ne mari za Boga i ne poπtuje Ga, neÊe imati poπtovanja ni prema vama!“ Naπ odnos s Bogom najvaæniji je odnos u æivotu; svi ostali odnosi proizlaze iz njega. “Strah Gospodnji mrænja je na zlo.” (Izreke 8,13) PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 7 Bojati se Boga znaËi uËiniti Ga sretnim, poput djeteta koje iz ljubavi æeli usreÊiti svoje roditelje. Izgleda li to previπe jednostavno? Obratite pozornost na Isusove rijeËi: “Ako se ne obratite i ne postanete kao djeca, neÊete uÊi u kraljevstvo nebesko.” (Matej 18,3) 2. Bojati se Boga znaËi poπtovati Njega i Njegovu volju i donositi sve odluke u skladu s tim. Kao πto u svakom trenutku ne moæemo razmiπljati o svojim roditeljima, braËnom drugu ili djetetu, tako ne moæemo sve vrijeme razmiπljati o Bogu. Meutim, vjerno dijete, roditelj ili braËni drug uvijek Êe donositi odluke poπtujuÊi svoje voljene. SliËno tome, u svim svojim odlukama trebamo poπtovati Boga, Njegovu RijeË, Njegov Zakon i Njegovu volju. Prema Svetome pismu, bojati se Boga znaËi poπtovati i oboæavati Ga. “Zemlja sva neka pred Jahvom strepi, neka ga se boje svi stanovnici svijeta.” (Psalam 33,8; vidi Propovjednik 8,12.13; Jeremija 10,6.7) 3. Bojati se Boga znaËi ljubiti Ga i biti Mu posluπan. U suvremenom jeziku pojam ljubavi ne moæe se dovesti u vezu sa strahom. Ova dimenzija je izgubljena i zadræala se samo u hebrejskom jeziku iz biblijskog vremena: “Dakle, Izraele, πto od tebe traæi Jahve, Bog tvoj? Samo to da se bojiπ Jahve, Boga svoga; da po svim putovima njegovim hodiπ; da ga ljubiπ i sluæiπ Jahvi, Bogu svome, svim srcem svojim i svom duπom svojom; da dræiπ Jahvine zapovijedi i njegove zakone πto ti ih danas za tvoje dobro dajem.” (Ponovljeni zakon 10,12.13; vidi Psalam 103,17) Bojati se Boga znaËi ljubiti Ga uz potpuno pokoravanje i posluπnost. 4. Bojati se Boga znaËi biti svjestan da je On uvijek blizu. On nas uvijek vidi, ne moæemo se sakriti od Njega, Njegovo oko je stalno na nama. To ne znaËi da je On nebeski nadzornik, veÊ briæni roditelj pun ljubavi. “Oko je Jahvino nad onima koji ga se boje, nad onima koji se uzdaju u milost njegovu.” (Psalam 33,18) Strah Gospodnji donosi jasnu spoznaju da je Boæje oko na nama i potpuno uvjerenje da je uvijek blizu nas. Da bismo osjeÊali strahopoπtovanje prema Bogu, trebamo biti svjesni Njegove svetosti i odræati ispravan stav bogobojaznosti pred Njegovom miloπÊu i ljubavlju. “Svet! Svet! Svet Jahve nad Vojskama! Puna je sva zemlja Slave njegove!” (Izaija 6,3; vidi Psalam 2,11.12; Filipljanima 2,12.13) U svakom pogledu nadmoÊniji u odnosu na svoja stvorenja, Bog nije naπ ravnopravni prijatelj ili sentimentalni Bog, veÊ oganj koji spaljuje i Bog vjernosti i ljubavi. 8 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Za razgovor: Kako je David doæivio strah Gospodnji? Razmiπljajte o njegovom iskustvu: “Jahve mi je svagda pred oËima; jer mi je zdesna, neÊu posrnuti.” (Psalam 16,8) Kako je David prema tekstu iz Psalma 56,3.4 pobijedio strahove? Usporedite taj izvjeπtaj s tekstovima iz Psalma 36,1 i 86,14. Mojsije se nije plaπio faraonovog gnjeva, veÊ æivog Boga, “postojan kao da Nevidljivoga vidi” (Hebrejima 11,27). Kako nam vjera pomaæe da vidimo Boga koji se ne vidi? TRE∆I KORAK: Primijenite! Samo za uËitelje: U Izrekama nam je reËeno da se “bojimo Jahve i klonimo zla” (3,8). Objasnite u svojem razredu kako Êe redovna molitva, svakidaπnje prouËavanje Biblije i svjedoËenje o Boæjoj dobroti podiÊi svijest o tome da je Bog prisutan u naπem æivotu. Za razmiπljanje: Na kakve praktiËne naËine moæemo reÊi “ne” zlu i izbjeÊi loπe ponaπanje? ©to je suprotno uklanjanju od zla? Razgovarajte o tome πto to znaËi. Primjena: 1. Kako Ëovjek moæe posvetiti punu pozornost Bogu punom ljubavi i biti Mu posluπan iz zahvalnosti za sve πto je uËinio i πto Ëini za njega? 2. Zaπto je posluπnost toliko vaæna u stjecanju mudrosti? »ETVRTI KORAK: Budite kreativni! Samo za uËitelje: ProuËite u svojem razredu znaËenje izraza “mudrost”. Koji izrazi imaju sliËno znaËenje? Koje su osobine mudrosti prikazane u Bibliji? Posebno obratite pozornost na tekstove iz 2. i 3. poglavlja Izreka. Aktivnost: 1. Predloæite Ëlanovima razreda da jedan tjedan zamisle da je Bog s njima na sljedeÊe naËine: 1) neka postave joπ jedan tanjur za vrijeme obroka kako bi ih podsjeÊao da je Isus s njima; 2) neka pokraj sebe stave stolicu dok Ëitaju, gledaju televiziju ili rade na raËunalu, πto Êe ukazati na Njegovu prisutnost u tim aktivnostima. 2. U Izrekama nije teπko pronaÊi izraz “strah Gospodnji” zato πto je to glavna tema. U engleskom prijevodu Biblije New International PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 9 Version izraz “bojati se Boga” upotrijebljen je πest puta (1,29; 3,7; 8,13; 14,16; 15,33; 24,21), a izraz “strah Gospodnji” deset puta (1,7; 2,5; 9,10; 10,27; 14,27; 15,16; 16,6; 19,23; 22,4; 23,17); u knjizi su pohvaljeni svi koji se “boje Jahve” (14,2.26); Izreke zavrπavaju pohvalom æene koja ima “strah Gospodnji” (31,30). Ova se misao Ëesto javlja i u drugim biblijskim pouËnim (mudrosnim) knjigama, kao πto su Knjiga o Jobu, Psalmi i Propovjednik, u kojima je naglaπeno da moæemo steÊi mudrost samo ako njegujemo osobni odnos s Bogom. Uz pomoÊ konkordancije pronaite na kojim se mjestima i koliko Ëesto ova tema javlja u ostalim biblijskim knjigama. 10 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Pouka 2 3.—10. sijeËnja 2015. Od uπiju do stopala Biblijski tekst: Izreke 5,11-13. UËenik Êe: Znati: Shvatit Êe da mudrost opisana u Izrekama ukazuje na Krista, “Boæju mudrost” (1. KorinÊanima 1,24). OsjeÊati: Osjetit Êe æalost πto je zanemario Boæje mudre pouke i πto je svojim nerazumnim ponaπanjem povrijedio sebe i svoje bliænje. »initi: Teæit Êe Kristu jer jedino On moæe rijeπiti problem njegovog nerazumnog srca. Plan pouËavanja: I. Znati: Krist je “Boæja mudrost” (1. KorinÊanima 1,24). A. Zaπto postoje sliËnosti izmeu mudrosti izraelskog naroda i mudrosti starog svijeta? B. Zaπto je izraelski narod stalno grijeπio iako je primio mudrost od Boga? C. Zaπto ljudi ne postupaju u skladu s onim πto znaju da je ispravno? D. Zaπto je krπÊanska Crkva u svojoj povijesti dugoj dvije tisuÊe godina Ëesto birala put “razvalina i nevolja” iako je poznavala Kristov nauk koji je iznesen u Novome zavjetu (Rimljanima 3,16)? II. OsjeÊati: Æalost zbog ljudske sklonosti k bezumnom ponaπanju A. Moæete li se sjetiti nekih biblijskih osoba koje su znale πto je trebalo uËiniti u odreenom trenutku, a ipak su izabrale put bezumlja? ©to se na kraju dogodilo? B. Je li vam se nekada dogodilo da znate πto je pogreπno, a da ipak to uËinite? Kako je Bog djelovao u vaπem æivotu i vratio vas na stazu mudrosti? PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 11 III. »initi: Traæiti Krista A. Zaπto u svijetu vlada veliki moralni pad u vrijeme kada ljudi viπe nego ikada stjeËu visoku naobrazbu? B. Kakve je promjene Krist unio u vaπ æivot? Saæetak: Moæemo æivjeti mudro ako Krist æivi u nama i u nas usauje nove æelje. Ako smo prepuπteni sebi, uvijek Êemo se okrenuti bezumlju. PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: Izreke 5,11-13. KljuËno naËelo duhovnog rasta: Æalost iskazana u Izrekama 5,11-13 opomena je svima koji se nalaze na putu bezumlja. Ovaj tekst poziva Ëitatelje da obrate pozornost na opomene savjesti prije nego πto bude prekasno. Osim Izraela, i mnogi drugi narodi posjedovali su mudrost, i mnoge mudre izreke u Salomonovim Izrekama postojale su u starom svijetu: sjetite se uËenja svojih roditelja i starijih osoba: ne popuπtajte tjelesnim æeljama; marljivo radite; nemojte biti lijeni. Izvanredna je karakteristika teksta u Izrekama 5,11-13 πto otkriva razloge zaπto su pojedinci i narodi pali i pokraj velike mudrosti koju su imali. Pali su zato πto su dopustili da se uho uzoholi i ne Ëuje rijeËi ukora. Sræ je teksta u Izrekama 5,11-13 da πto prije priznamo: “Kako sam mrzio pouku”, prije Êemo steÊi mudrost i izbjeÊi propast koja nas Ëeka. Samo za uËitelje: Salomonove Izreke moramo Ëitati u svjetlu Krista kao Boæje mudrosti. U suprotnom, savjete u Izrekama shvatit Êemo samo kao pouke i mudre izreke. Krist je jedina osoba u povijesti koja je uvijek birala put mudrosti. Kriæ je najbolji primjer Njegove zadivljujuÊe mudrosti. OdluËio je otiÊi na kriæ kada se drugima Ëinilo da je to besmislen put nesreÊe i uniπtenja. U oπtroj suprotnosti s Kristom, mnogi su se spotaknuli na putu zato πto je u njihovim oËima staza bezumlja mudriji izbor. Vaæno je ne zaboraviti da je Isus bio æivi primjer kako treba æivjeti po mudrosti otkrivenoj u Izrekama. Uvodni razgovor: Zaπto je Isus donio Ëvrstu odluku da ode na kriæ? (vidi Marko 8,31-34) Zaπto je to bila mudra odluka? Koliko bi Isus zaradio novca da je naplaÊivao iscjeljivanje ljudi? ©to bi se dogodilo u svijetu kada bi bilo mnogo onih koji æive kao Isus: koji Ëine dobro bez traæenja nadoknade, koji su posluπni Boæjoj volji Ëak i kada to nije prednost, koji govore istinu bez obzira na posljedice? 12 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Za razgovor: 1. Zaπto ljudi katkad postaju jamci svojim prijateljima ili im pozajmljuju novac? 2. Zaπto mnogi ljudi ne rade poput mrava ako ih nitko ne nadgleda? DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uËitelje: Vaæno je da budemo iskreni i otvoreni dok iznosimo pouku za ovaj tjedan. Lako se moæe dogoditi da podcijenimo Ëinjenicu da je teπko æivjeti po mudrosti kojoj nas uËe Izreke. David, koji je Salomona pouËavao o mudrosti, πto je zabiljeæeno u Izrekama, kao i Salomon osobno, koji ih je zapisao za buduÊe naraπtaje, nije mogao u potpunosti æivjeti po toj mudrosti. Oni nisu mogli usmjeriti svoje noge da hode pravom stazom. Zamislite koliko je joπ teæe nama obiËnim ljudima æivjeti po mudrosti otkrivenoj u Bibliji. David i Salomon smatraju se mudrima zato πto su bili ponizni i spremni posluπati ukor i pokajati se kada im se ukazalo na krivnju. David je bio mudar i zato je priznao svoj grijeh kada mu je reËeno: “Ti si taj.” (2. Samuelova 12,7) Kada je Bog u posljednje vrijeme vama uputio rijeËi: “Ti si taj (muπkarac ili æena)”? Biblijski komentar I. Mudrost roditelja (Prisjetite se u razredu 4. poglavlja Izreka.) Ovo poglavlje poËinje slikom oca koji pouËava svoju djecu Boæjem zakonu, Tori (redak 2). Takve roditeljske pouke o Zakonu su nuæne (Ponovljeni zakon 6,7-9). RijeË tora znaËi “pouËavanje”, “nastava”. Meutim, buduÊi da se rijeË tora Ëesto prevodi kao “Zakon”, stjeËemo dojam da je Mojsijev zakon samo niz pravila. Meutim, to nije toËno. U 4. poglavlju Izreka otac pomoÊu pouka upoznaje svojega sina s Torom kao dragocjenim darom (redak 2). On pouËava o njoj kao izvoru sreÊe i uspjeha. On dijeli svoje pouËavanje na tri dijela: 1) poziva ga da hoda njegovim putem, koji je Boæji zakon (redci 513); 2) poziva ga da ne ide na stazu onih koji ne poπtuju Boga (redci 14-17); 3) daje obeÊanje o æivotu onima koji æive Ëestito i ukazuje na smrt onih Ëija djela i rijeËi iznose laæ (redci 18-27). U ovom trenutku bilo bi dobro da se sjetimo Davidove, odnosno oËeve, opomene da nitko ne bira put mudrosti: “Svi skrenuπe zajedno, svi se pokvariπe: nitko da Ëini dobro — nikoga nema.” (Psalam 53,3; usporedi Rimljanima 3,12) PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 13 Razmislite: Na koji naËin moæemo pouËavati svoju djecu kako bi uvidjela da primaju neπto dragocjeno? Kada ste posljednji put primili vrijedan savjet? II. Razvratna æena (Prisjetite se u razredu teksta iz 5. poglavlja Izreka.) Razvratna æena opisana u 5. poglavlju prikazuje bezumlje. Nema sumnje da otac iskreno æeli da njegov sin ne rasipa svoju snagu na bludnice. Meutim, njegova briga ne odnosi se samo na suzdræavanje od odlaska preljubnicama i razvratnim æenama. BuduÊi da se bludnica u Bibliji Ëesto javlja kao simbol duhovnog otpadniπtva ili opÊeg stanja nemoralnosti (Izaija 57,3; Jeremija 3,2-9; 13,27; Ezekiel 16; 23; 43,7-9; Hoπea 1-4; 5,3; 6,10; Nehemija 3,4; Otkrivenje 17,1.15.16; 19,2), ona u 5. poglavlju, kao i u navedenim tekstovima, prikazuje otpadniπtvo. Jasna suprotnost izmeu mudrosti i bezumlja prikazana je time πto je rijeË “mudrost” upotrijebljena na poËetku poglavlja (redak 1), a rijeË “ludost” na kraju (redak 23). Bit je da ludost, bez obzira na to kako se pokazuje, ima primamljivo lice i obeÊava zadovoljstvo. U sredini poglavlja (redci 11-13) nalazi se najvaænija poruka u okviru koje je upuÊena opomena πto Êemo na kraju izgovoriti ako siemo na stazu bezumlja: “Kako sam mrzio pouku i kako mi je srce preziralo ukor!” (5,12) ©to Êete izabrati? Bezumlje vas poziva zavodljivim rijeËima i laskanjem, a mudrost pravim poukama i ukorima. Za razgovor: Zaπto nas istina Ëesto vrijea? Zaπto nas je katkada strah πto Êe nam lijeËnik reÊi o naπem zdravstvenom stanju iako nas on ne æeli povrijediti? III. DugoroËno i kratkoroËno sagledavanje (Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 6,1-19.) Tekst u Izrekama 6,1-19 sastoji se iz Ëetiri dijela. Prvi dio (redci 1-3) upozorava nas da se Ëuvamo jamËenja. Ova opomena odnosi se na sva djela kojima pokuπavamo uËiniti neπto za prijatelja iz straha da ne ugrozimo prijateljstvo. Meutim, ako pod pritiskom nastavimo Ëiniti takva djela za njega, na dugoroËnom planu sigurno Êemo doæivjeti propast. U drugom dijelu poglavlja (redci 6-11) zabiljeæena je priËa o lijenËini. U okviru nje iznosi se usporedba s mravima koja ukazuje na upornost. Mravi ne odustaju zato πto imaju dugoroËan pogled na æivot i pripremaju se za zimu. LijenËina, s druge strane, zastupa kratko- 14 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) roËno glediπte i pokuπava izbjeÊi sve nelagodnosti koje mogu osujetiti njegovo trenutaËno uæivanje u æivotu. U treÊem dijelu (redci 12-15) bezuman Ëovjek prikazan je kao “nevaljalac” (redak 12). Nevaljalac troπi svoj æivot smiπljajuÊi pakosti i sijuÊi “svae” meu prijateljima (redak 14). Problem je πto on æivot ne sagledava dugoroËno i ne vidi da Êe pogibao “iznenada” doÊi na njega (redak 15) i da mu nitko neÊe moÊi pomoÊi. U Ëetvrtom dijelu (redci 16-19) navedeno je sedam stvari koje Gospodin mrzi. Pod tim se podrazumijeva da bezumnik voli ono πto Gospodin mrzi i da u tome nalazi zadovoljstvo i radost. Zaπto bi to inaËe Ëinio “u svako doba”? (redak 14) Razmislite: Zaπto mnogi vole gledati filmove i televizijske emisije u kojima se prikazuje neka od sedam stvari koje Gospodin mrzi? TRE∆I KORAK: Primijenite! Samo za uËitelje: Sedam navedenih djela u Izrekama 6,16-19 koja Gospodin mrzi odnose se na naËin æivota u velikim gradovima, posebno u poslovnim aktivnostima koje nas potiËu na nadmetanje. Ljudi Ëine takva djela da bi napredovali u æivotu. Meutim, Gospodin mrzi ovakvo ponaπanje, osobito “zametanje svae meu braÊom” (redak 19). Primjena: 1. Kako Crkva moæe biti zajednica koja Ëini ono πto je Bogu ugodno, mjesto poniznosti i sklada? 2. Zaπto katkad odbijamo ispuniti Boæju volju? »ETVRTI KORAK: Budite kreativni! Samo za uËitelje: Izreke 4—6 ukazuju na naπu duboku potrebu za Kristom, Boæjom mudroπÊu. Isus kaæe Crkvi: “Bez mene ne moæete uËiniti niπta.” (Ivan 15,5) Aktivnosti: 1. Zamolite Ëlanove svojeg razreda da napiπu imena onih koji su ih uvrijedili, a zatim da napiπu πto bi bilo potrebno da bi obnovili svoje prijateljstvo. 2. Razgovarajte u razredu o iskustvima svoje mjesne crkve — o miru, skladu, neslozi i ravnoduπnosti. Zamolite uËenike da obrazloæe razloge za takve prigode u svjetlu ove pouke. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 15 Pouka 3 10.—17. sijeËnja 2015. Pitanje æivota i smrti Biblijski tekst: Izreke 6,23. UËenik Êe: Znati: Shvatit Êe da je vaæno da u æivotu slijedi upute Boæjeg zakona. OsjeÊati: Cijenit Êe toplinu i sigurnost Boæje roditeljske ljubavi dok ga uËi πto je najbolje za njega. »initi: Prihvatit Êe Boæje upute i æeljet Êe upoznati Njegovu volju. Plan pouËavanja: I. Znati: Posluπnost Boæjem zakonu pitanje je æivota i smrti. A. ©to je Boæji zakon? B. Kako Boæje upute vode sigurnom naËinu æivota? C. Kako Boæji zakon ukazuje na opasnosti koje nam prijete ako odbacimo Boæja naËela? II. OsjeÊati: Boæja ljubav izraæena je preko Zakona. A. Kako je Boæji zakon povezan s Njegovom ljubavlju i brigom za nas? B. Ako u svojem æivotu osjetimo Boæju milost, zaπto nam je potreban Njegov Zakon? C. Na koji naËin osjeÊamo Boæju ljubav kada nas ukorava zato πto zanemarujemo Njegove upute? III. »initi: PrihvaÊanje i usvajanje Boæjih uputa utjeËe na æivot. A. Koje ste Boæje upute dosad prihvatili i slijedite ih? B. Zaπto biste trebali nauËiti joπ viπe o Boæjim uputama? C. Na koje praktiËne naËine moæete nauËiti viπe o Boæjoj volji za svoj æivot? Saæetak: Bog nas s ljubavlju pouËava svojim naËelima za naπe dobro. 16 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: Izreke 7,1-4. KljuËno naËelo duhovnog rasta: Bog nas pouËava svojim naËelima kao πto roditelj pun ljubavi pouËava svoje dijete. Njegova namjera nije da nas optereti, veÊ da nam pomogne da donesemo mudre odluke. Ako cijenimo Njegovo vodstvo kao dragocjeni dar i dopustimo Mu da oblikuje naπe stavove, uæivat Êemo u æivotu i neÊemo pasti u napasti koje zavode druge. Samo za uËitelje: Sedmo poglavlje Izreka iznosi boæanske pouke u obliku mudrih rijeËi koje je kralj Salomon uputio svojem sinu (redak 1; usporedi 1,1). Redci 1-4 u 7. poglavlju sliËni su redcima 20-23 u 6. poglavlju. Oba teksta prethode opomenama upuÊenim sinu da ne popusti napasti i ne uËini preljub (6,24-35; 7,5-27). Jedna od Deset zapovijedi zabranjuje preljub (Izlazak 20,14). Prema zakonima koji su vladali u Izraelu, poËinitelji ovakvog djela bili su osueni na smrt (Levitski zakonik 20,10; Ponovljeni zakon 22,22). Salomonove Izreke bave se ovim grijehom i njegovim pogubnim posljedicama, ali mu pristupaju iz drugog kuta pozivajuÊi se na sluπateljevu æelju da mu bude dobro u æivotu i opisujuÊi privlaËne napasti koje ga mogu odvesti u preljub. Uvodni razgovor: Bog je naπ savrπeni Stvoritelj koji nam je Bibliju dao kao svoj priruËnik. Kada kupite automobil i u priruËniku proËitate da je potrebno uliti motorno ulje u motor, bez gunanja slijedite te upute zato πto znate da onaj koji je napravio vozilo zna πto je najbolje za njega. Zaπto onda ljudi zanemaruju Boæje upute? Za razgovor: 1. Koliko naËela iz Deset zapovijedi moæete pronaÊi u Izrekama 6 i 7? 2. Zaπto nas Bog iz razliËitih kutova i u razliËitim dijelovima Biblije pouËava naËelima otkrivenim u Deset zapovijedi? Moæemo li neπto nauËiti iz ove metode o tome kako druge pouËiti Njegovim naËelima, ukljuËujuÊi i naπu djecu? DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uËitelje: Tri najvaænije rijeËi koje se odnose na Zakon zajedno se javljaju u Izrekama 6,23: “Jer je zapovijed (mitzva) svjetiljka, pouka (tora) je svjetlost, opomene stege (musar) put su æivota.” PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 17 Mitzva je “zapovijed” ili “nalog”. Tora je “usmjeravanje”, “upuÊivanje” ili “pouËavanje” od strane mudre osobe (13,14) kao πto je majka (1,8) ili otac (4,2). RijeË tora izvedena je iz istog korijena kao i glagol yrh, koji znaËi “uËiti” (4,4.11) ili “pokazivati” (6,13). RijeË musar znaËi “disciplina”, “pouËavanje”, “opomena” ili “nastava” (3,11;1,8). S nekoliko izraza sliËnog znaËenja biblijski tekst proπiruje razumijevanje nekog pojma. Vjerodostojna osoba, roditelj ili Bog, daje nalog (mitzva), ali ne samovoljno; nalog je uputa koja ukazuje na mudro postupanje (tora) i kojim se osoba pouËava preko opomena i ukora (musar). Tekst u Izrekama 6,23 usporednim izrazima opisuje Zakon kao “svjetiljku”, “svjetlost” i “put æivota”. BuduÊi da “svjetiljka” daje “svjetlost”, te rijeËi su usko povezane i pokazuju da je uloga Zakona odagnati tamu kako bi osoba mogla uvidjeti πto se dogaa. DodajuÊi da je Zakon “put æivota”, Izreke pokazuju da svjetlo Zakona osvjetljava siguran æivotni put na Ëijem se kraju nalazi æivot, a ne smrt. Biblijski komentar Tekst u Izrekama 7,1-3 metaforom pisanja zapovijedi “na ploËi srca svoga” potiËe sluπatelja da pohrani mudre zapovijedi “kod sebe”. Iskrena i nepokolebljiva posluπnost potjeËe iz unutarnjih stavova oblikovanih zapovijedima; to nije neπto na umjetni naËin nametnuto izvana. Naπa greπna volja i nerazumijevanje spreËava nas da pohranimo Boæji zakon. Meutim, Bog obeÊava da Êe staviti svoj Zakon u naπ um i zapisati ga na naπem srcu (Jeremija 31,33; usporedi Ezekiel 36,26). »isto srce je Ëudo Boæje stvaralaËke sile (Psalam 51,10). Da bismo ga primili, moramo priznati svoju slabost i prihvatiti oprost i moralno oËiπÊenje koje Bog nudi preko Isusa Krista (Psalam 51, Jeremija 31,34; 1. Ivanova 1,7-9). Bog nas mijenja stvarajuÊi od nas nove ljude djelovanjem svojega Svetoga Duha (Ivan 3,3-8; Titu 3,4-7). I. Mudre rijeËi pruæaju svjetlo æivota. (Prisjetite se u razredu tekstova iz Izreka 4; 6,20-23.) »etvrto poglavlje Izreka iznosi pouke mudrog oca koji kaæe: “Zadræi moje rijeËi u svojem srcu, poπtuj moje zapovijedi i æivjet Êeπ.” (redak 4) Zatim, staza pravednikova usporeena je sa svjetloπÊu (redak 18), koja je u suprotnosti s mraËnim putem bezboænika koji “ne znaju o πto Êe se spotaknuti” (redak 19). Pravednici dopuπtaju da mudrost osvijetli njihov æivot da se ne bi naπli u opasnosti zbog neznanja. Zato su rijeËi mudrosti “æivot onima koji ih nalaze i ozdravljenje svemu tijelu njihovu” (redak 22). Tekst u Izrekama 6,20-23 joπ 18 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) ËvrπÊe spaja mudre zapovijedi, svjetlost i æivot. Roditeljeva zapovijed vodit Êe vas i Ëuvati (redak 22). “Jer je zapovijed svjetiljka, pouka je svjetlost, opomene stege put su æivota.” (redak 23) U Psalmu 119,105 Boæja rijeË je prikazana kao “nozi mojoj svjetiljka i svjetlo mojoj stazi.” U Ivanu 1,1-5.14 Krist, boæanski Stvoritelj, doπao je na Zemlju kao konaËna RijeË od Boga. “U njoj bijaπe æivot i æivot bijaπe ljudima svjetlo.” (redak 4) PohranjujuÊi Njegovu RijeË (usporedi Ivan 6,53-58.63), stjeËemo mudrost koja nas priprema za vjeËni æivot s Njim. Razmislite: Kako se gledanjem na Krista mijenjamo (2. KorinÊanima 3,18)? Kako taj utjecaj nadilazi utjecaj ljudi kojima se divimo? II. Mudre pouke upozoravaju nas na kuπnje. (Prisjetite se u razredu tekstova iz Izreka 6,23-25; 7,1-21.) U Izrekama 6 i 7, æenino zavoenje (usporedite sa zavoenjem od strane muπkarca u Izlasku 22,16) pokazuje kako kuπnja djeluje. Ona moæe biti primamljiva uπima i umu (Izreke 6,24; 7,21), oËima (6,25), zbog odreene æelje za hranom (7,14; ovdje se spominju ærtve priËesnice koje se jedu kod kuÊe; usporedite Levitski zakonik 7,16), zbog æelje za druæenjem (Izreke 7,15), zbog zadovoljavanja Ëeænje za dodirom (7,16), zbog utjecaja na osjet mirisa (7,17) i zbog seksualne æelje (7,18). Ove æelje, koje je Bog dao Ëovjeku, same po sebi nisu loπe. Meutim, pogreπno je kada krπimo granice koje je Bog uspostavio radi naπe zaπtite (Jakov 1,14.15; usporedi Postanak 3,6 i 1. Ivanova 2,16). UkazujuÊi na neke od æelja i uvjeravajuÊi da u njima nema nikakve opasnosti (redci 19.20; usporedite odnos izmeu hrane i seksualnih odnosa u Brojevima 25,1.2 i Otkrivenju 2,14), tekst u Izrekama 7 pokazuje koliko kuπnja moæe biti snaæna. Za razgovor: Koje kuπnje smatramo privlaËnima? Zaπto su privlaËne? Zaπto su opasne? III. Popuπtanje kuπnji ima veliku cijenu. (Prisjetite se u razredu tekstova iz Izreka 6,26-35; 7,22-27.) Izreke ne ukazuju toliko na vaænost moralne Ëestitosti u odupiranju kuπnji zato πto je Ëovjek odgovoran Bogu (usporedi Postanak 39,9 — izvjeπtaj o Josipu), koliko naglaπavaju ovozemaljske uzroke i posljedice u sadaπnjem æivotu. Posljedice grijeha su neizbjeæne (6,2729) i pogubne (6,32-35; 7,22-27). Cijena trenutaËnog zadovoljstva je previsoka, nije vrijedna toga. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 19 Jedan televizijski komiËar nasmijao je ljude uzvikujuÊi: “–avao me je natjerao da to uËinim!” Meutim, to je samo izgovor. –avao vas ne moæe prisiliti da neπto uËinite zato πto Bog “neÊe pustiti da budete kuπani preko svojih sila, nego Êe s kuπnjom dati i ishod da moæete izdræati” (1. KorinÊanima 10,13). Grijeh je moguÊnost koju ne moramo izabrati zato πto nam Bog daje priliku da se odupremo. On nam moæe pomoÊi da ne padnemo (Juda 24). Razmislite: Ako doista vjerujete da vas Bog, vaπ Stvoritelj i Spasitelj, moæe saËuvati da ne padnete u kuπnji, kako onda vaπe odluke pokazuju da vjerujete u to? Kako vam potpuno oslanjanje na Boga moæe pomoÊi da budete uspjeπniji? TRE∆I KORAK: Primijenite! Samo za uËitelje: Mnogi ljudi su obeshrabreni i nemaju nadu da Êe pobijediti svoje slabosti. Pomozite Ëlanovima svojeg razreda da putem molitve shvate da sila leæi u prepuπtanju borbe Kristu. On razumije okolnosti u kojima se nalazimo i omoguÊava pristup velikoj Boæjoj sili. Bog obeÊava da Êe nam pomoÊi u vrijeme kada nam je pomoÊ potrebna (Hebrejima 4,14-16). Primjena: 1. Koje praktiËne korake moæemo poduzeti da bismo smanjili izloæenost kuπnjama? 2. Kako moæemo pomoÊi onima koji su obeshrabreni, razoËarani i koji pate zbog uËinjenih grijeha? »ETVRTI KORAK: Budite kreativni! Samo za uËitelje: U Izrekama 6 i 7 izneseni su negativni primjeri opomene. Pomozite svojem razredu da uvidi pozitivnu poruku koja se krije iza ovih opomena. Aktivnosti: 1. Navedite na koji se naËin moæete sprijateljiti s ljudima iz susjedstva, uvidjeti njihove potrebe i ukazati im na bolji æivot koji Bog nudi. 2. Organizirajte lanac molitve u svojem razredu tako da se svatko tko se nae u borbi s kuπnjom ili se suoËi s obeshrabrenjem moæe obratiti ostalim Ëlanovima razreda i dobiti njihovu potporu putem molitve. 20 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Pouka 4 17.—24. sijeËnja 2015. Boæanska mudrost Biblijski tekst: Izreke 8,22-31. UËenik Êe: Znati: Shvatit Êe da je u Izrekama 8 Krist prikazan kao boæanska mudrost, kao Onaj koji je sudjelovao u stvaranju s Ocem i kao Posrednik i prije pada u grijeh. OsjeÊati: Cijenit Êe Boæju toplinu, neposrednost i radost koje je pokazao prigodom stvaranja. »initi: Prihvatit Êe biblijsku sliku Krista kao Onoga koji je postojao prije svojeg utjelovljenja na Zemlji, kao Onog koji je sudjelovao u stvaranju zajedno s Ocem i kao Posrednika prije pada u grijeh, i usvojit Êe ovaj prikaz Boæjeg karaktera. Plan pouËavanja: I. Znati: Kristovo pretpostojanje u 8. poglavlju Izreka Osmo poglavlje Izreka potvruje da je Isus boæanska mudrost, da je sudjelovao u stvaranju s Ocem i da je posrednik izmeu beskonaËnog Boga i ograniËenih stvorenja. U kojem je joπ tekstu u Svetome pismu navedeno Kristovo posredovanje prije pada (vidi Ivan 1,1-3)? Zaπto je takvo “posredovanje” bilo potrebno joπ prije pojave grijeha? II. OsjeÊati: Krist kao posrednik prije utjelovljenja na Zemlji Osmo poglavlje Izreka opisuje Krista kako u vrijeme stvaranja dolazi i poistovjeÊuje se sa svojim stvorenjima (30.31). Kako ovaj Kristov postupak od samog poËetka ukazuje na naËelo “Emanuel” (“Bog s nama”)? Na koji naËin ovaj prikaz Krista utjeËe na vaπe osjeÊaje u vezi sa zadivljujuÊim Boæjim karakterom? III. »initi: Boæanska mudrost i Boæji karakter Osmo poglavlje Izreka opisuje radost i zajednicu meu Osobama Boæanstva prigodom stvaranja. Zamislite razdragano i radosno djelovanje Oca i Sina u tjednu stvaranja. Kako ova slika mijenja vaπ pogled na Boæji karakter? PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 21 Saæetak: Osmo poglavlje Izreka otkriva Boga punog ljubavi u bliskoj i radosnoj zajednici prigodom stvaranja i Krista, boæansku mudrost, koji je pristao da posreduje (izgradi most) izmeu beskonaËnog Boga i ograniËenih stvorenja. PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: Izreke 8,22-31. KljuËno naËelo duhovnog rasta: Mudrost u Izrekama nadilazi poetiËnu personifikaciju i zapravo se odnosi na boæansko BiÊe, na Krista koji je postojao prije svojeg utjelovljenja na Zemlji, koji je sudjelovao s Ocem u stvaranju i bio Posrednik izmeu beskonaËnog Boga i ograniËenih stvorenja joπ prije pojave grijeha. Samo za uËitelje: Tekst u Izrekama 8,22-31 u prvim stoljeÊima krπÊanske povijesti bio je jedan od najpoznatijih starozavjetnih tekstova koji su crkveni oci upotrebljavali kada su govorili o Kristu, i Ëije je tumaËenje opstalo u vrijeme krπÊanske ere sve do suvremenog doba. Iako su mnogi uËenjaci iz devetnaestog stoljeÊa u Izrekama 8 vidjeli samo poetiËnu personifikaciju mudrosti, snaæni biblijski dokazi potvruju da ovaj tekst neposredno govori o Boæjem Sinu koji je postojao prije svojeg utjelovljenja na Zemlji. Ovo tumaËenje ima duboko znaËenje za razumijevanje odnosa izmeu tri Osobe Boæanstva i nevjerojatnog karaktera Stvoritelja koji se spustio da bude blizak svojim stvorenjima prigodom stvaranja. Uvodna aktivnost: Pozovite Ëlanove razreda da pokuπaju zamisliti kakvog su raspoloæenja bili Otac i Sin prigodom stvaranja svemira, a posebno ovog svijeta i njegovih stanovnika. Jesu li bili sumorni ili radosni, moæda Ëak i razdragani? Kakvu je posebnu ulogu Krist preuzeo u ovom stvaranju? Razmislite: Prema tekstu u Ivanu 1,1-3, Krist je u poËetku nazvan “RijeËju”. “RijeË” silazi s neËijih usana i odlazi do neËijeg uha kako bi se ostvarila komunikacija. Ovaj Êemo tjedan otkriti da je Boæji Sin od poËetka stvaranja bio ta RijeË koja posreduje i olakπava povezanost izmeu Boga i stvorenih biÊa. DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uËitelje: U Izrekama 1—7 mudrost je personificirana. Meutim, u 8. poglavlju mudrost je opisana tako da se moæe odnositi 22 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) samo na drugu Osobu Boæanstva, Krista, koji je postojao prije utjelovljenja na Zemlji. (Vidi Richard M. Davidson, “Proverbs 8 and the Place of Christ in the Trinity”, Journal of the Adventist Theological Society, 17, br. 1 [ljeto 2006.]: 33—54, dostupno na www.atsjats.org.) Biblijski komentar I. Isus kao boæanska mudrost (Prisjetite se u razredu tekstova iz Izreka 8,12-21.32-36.) Mudrost u Izrekama 8 odnosi se na drugu Osobu Boæanstva u vrijeme stvaranja. Ovo se vidi po tome πto su mudrosti pripisane osobine koje se u drugim tekstovima u Svetome pismu odnose iskljuËivo na Boga: 1) Davatelj æivota i smrti (8,35.36; usporedi 14,27); 2) Izvor zakonite vladavine (8,15.16; usporedi Brojevi 11,16.17); 3) Onaj kojeg trebaju traæiti, koji treba biti pronaen (8,17; usporedi Ponovljeni zakon 4,29); 4) Onaj koji voli i voljen je (8,17; usporedi Nehemija 13,26); 5) Darodavac bogatstva (8,18-21; usporedi 1. Ljetopisa 29,12) i 6) Izvor boæanskog otkrivenja (8,6-10.19.32.34; usporedi 29,18; 30,35). U Izrekama 8,12 izraz koji se Ëesto prevodi kao “ja, mudrost...” bolje je prevesti kao “ja sam Mudrost”, izrazom koji je paralelan uobiËajenom retoriËkom obliku kojim se Bog koristi kada oslovljava sebe: “ja, Jahve Gospod” (vidi Ezekiel 12,25; 35,12; Zaharija 10,6; Malahija 3,6). Mudrost u Izrekama 8 govori i djeluje kao posebno, samosvjesno boæansko BiÊe (pretpostojeÊi Boæji Sin). Ovakva upotreba odreene osobine (mudrosti) da bi se ukazalo na posebnu boæansku Osobu poznata je kao “hipostaza”. Ellen G. White jasno je shvatila da se mudrost u Izrekama 8 odnosi na Boæjeg Sina koji je postojao prije svojeg utjelovljenja na Zemlji. “Preko Salomona Krist je izjavio... [navod iz Izreka 8,22-30]. Kada govorimo o Njegovom pretpostojanju, Krist nas vodi u vjeËna vremena. Uvjerava nas da je uvijek bio u bliskoj zajednici s vjeËnim Bogom.” (Ellen G. White, Signs of the Times, 29. kolovoza 1900.) Razmislite: Kako se vaπe glediπte o Boæjem karakteru i radu proπiruje spoznajom da je Krist “boæanska mudrost”? II. Boæanska mudrost (Isus) sudjeluje u stvaranju s Ocem. (Prisjetite se u razredu tekstova iz Izreka 8,22-31 i Koloπanima 1,15.16.) Hebrejsku rijeË amon u Izrekama 8,30 najbolje je prevesti kao “Gospodar”, πto je joπ jedan pokazatelj da je Krist boæanska mudrost PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 23 i da je s Ocem sudjelovao u stvaranju. KuÊa sa sedam stupova koju je mudrost sazidala (Izreke 9,1) vjerojatno se odnosi na sedam dana stvaranja, kao i na Hram. Tekst u Izrekama 30,4 produbljuje ovo tumaËenje ukazujuÊi da je onaj koji je sudjelovao u stvaranju s Ocem “Boæji Sin”. Da se tekst u Izrekama 8,21-31 odnosi na Boæjeg Sina, Stvoritelja, koji je postojao prije utjelovljenja, dodatno potvruju tekstovi u Novom zavjetu koji ukazuju na Izreke 8 i Kristovu ulogu u stvaranju (vidi Ivan 1,1.3; 1. KorinÊanima 1,24.30; Koloπanima 1,15.16; Hebrejima 1,1-4). Razmislite: Prema tekstu iz Postanka 1,2 Sveti Duh je takoer bio ukljuËen u stvaranje. Kako zamiπljate da su tri Osobe Boæanstva ostvarile svoja zajedniËka stvaralaËka djela u tjednu stvaranja? Kako ova slika pojaËava ideju da su tri Osobe Boæanstva od vjeËnosti imale blisku zajednicu? III. Mudrost (Isus) kao posrednik izmeu Boga i Njegovih stvorenja (Prisjetite se u razredu tekstova iz Izreka 8,22-25.30.31.) U Izrekama 8,22-25, gdje se govori o mudrosti, upotrijebljeni su izrazi vezani za roenje (“oblikovana sam”, “rodih se”), ali to ne znaËi da je Krist doslovno bio roen i da u ranijem vremenskom razdoblju nije postojao. Kada se rijeËi koje ukazuju na roenje poveæu s hebrejskom rijeËju nasak, “postaviti” (redak 23), dobiva se starozavjetni izraz koji oznaËava postavljanje osobe na novu duænost. Zapazite jasnu paralelu u Psalmu 2,6.7 gdje kralj Mesija nije doslovno roen, veÊ je postavljen da preuzme kraljevske duænosti. Psalam 2 ukazuje na buduÊe vrijeme kada Êe Krist biti postavljen za kralja nakon utjelovljenja, dok tekst u Izrekama 8 ukazuje na proπlo vrijeme, na postavljanje Krista na novu duænost na poËetku stvaranja, prije Njegovog utjelovljenja (redci 22.23). O kakvoj je duænosti rijeË? Tekst u Izrekama 8,30.31 pokazuje da je Kristova nova duænost bila da bude Posrednik, ne u smislu posrednika za grijeh, veÊ u smislu uspostavljanja veze izmeu Stvoritelja i stvorenja. Mudrost kaæe: “Bila sam kraj njega, kao graditeljica, bila u radosti, iz dana u dan, igrajuÊi pred njim sve vrijeme” i “igrala sam po tlu njegove zemlje, i moja su radost djeca Ëovjekova”. Mudrost tako preuzima ulogu posrednika izmeu Boga i stvorenih biÊa olakπavajuÊi uspostavljanje veze izmeu beskonaËnog Boga i ograniËenih stvorenja. 24 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Razmislite: Kakva je razlika izmeu Kristovog posredniËkog djelovanja za greπnike nakon pada i Njegove uloge kao Posrednika izmeu beskonaËnog Boga i ograniËenih stvorenja na poËetku stvaranja? TRE∆I KORAK: Primijenite! Samo za uËitelje: U “skladu savrπenom” (Zaharija 6,13) meu jednakim Osobama Boæanstva prije stvaranja svemira, izgleda da je Osoba koju nazivamo Ocem transcedentno veliËanstvo i slava Trojstva, dok je Onaj koga nazivamo Sinom “ispraznio” sebe, pribliæivπi se svojem nastanjenom svemiru, posredujuÊi izmeu beskonaËnosti i ograniËenosti, pokazujuÊi tako naËelo “Bog s nama”, od samog poËetka stvaranja! Za razmiπljanje: Koja Ëinjenica iz Staroga zavjeta ukazuje na moguÊnost da je Krist uzeo oblik (ne narav) anela kako bi uspostavio vezu sa svojim stvorenjima? (Vidi tekstove koji opisuju “Gospodnjeg anela [ili vjesnika]”: Postanak 16,13; 18; 19; 22,24; 48,16; Izlazak 23,20.21; 32; 33; Suci 13,3.13.17.18.22.) Kako Kristovo postupanje da bi postao blizak sa svojim stvorenjima Ëak i prije pojave grijeha, otkriva da Bog nije dalek, suzdræan i hladan, veÊ da s Njim moæemo uspostaviti blisku, osobnu i toplu zajednicu? Primjena: 1. Kako razumijevanje naËela “Bog s nama” u vezi sa Sinovom aktivnoπÊu prigodom stvaranja utjeËe na vaπ osobni odnos s Bogom i mijenja vaπe glediπte o Boæjoj naravi i karakteru? 2. Zaπto je bilo vaæno da jedna od tri Osobe Boæanstva (Isus) bude Posrednik premoπÊujuÊi ponor izmeu beskonaËnog Boga i ograniËenih stvorenja? 3. Bi li neπto bilo drugaËije da je donesena odluka da Otac bude posrednik izmeu onoga πto je beskonaËno i ograniËeno? Razgovarajte o tome. »ETVRTI KORAK: Budite kreativni! Samo za uËitelje: Hebrejska rijeË prevedena kao “radovati se”, upotrijebljena u Izrekama 8,30.31, u doslovnom smislu znaËi “smijati se, baviti se sportom, igrati se”. Ovaj tekst oslikava kako se Otac i Sin radosno smiju, bave aktivnoπÊu, moæemo reÊi Ëak i igraju tijekom PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 25 stvaranja. ZnaËi li to da se Bog moæe poistovjetiti s nama Ëak i u igri i sportu? Aktivnost: Razmislite i razgovarajte u razredu o tome kako su se Otac, Sin i Sveti Duh radosno smijali dok su stvarali jedinstvene æivotinje i biljke (æirafu dugog vrata, prugastu zebru, klokana itd.) Zatim recite kako zamiπljate da Bog uæiva u druæenju s nama, u naπim bezazlenim igrama kao i u radu i bogosluæju. 26 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Pouka 5 24.—31. sijeËnja 2015. Blagoslovi namijenjeni pravednicima Biblijski tekst: Izreke 10,6. UËenik Êe: Znati: Shvatit Êe razliku izmeu dobrih posljedica dobrih odluka i loπih posljedica loπih odluka. OsjeÊati: Imat Êe povjerenje u Boæju mudrost i Njegovu æelju da nam Ëini dobro. »initi: Bit Êe svjestan uzroka pozitivnih i negativnih posljedica u svojem æivotu i nastojat Êe donositi bolje odluke. Plan pouËavanja: I. Znati: Naπe odluke donose promjene. A. Kakve odluke donosimo u æivotu? B. Kako i zaπto naπe odluke izazivaju pozitivne ili negativne posljedice po nas i druge? C. Kako naπi osobni stavovi utjeËu na naπe odluke? D. Kako nas Bog vodi i hrabri da donesemo dobre odluke? II. OsjeÊati: Bog je mudar i æeli nam dobro. A. Zaπto katkada dajemo prednost svojem prosuivanju umjesto da vjerujemo da Bog zna πto je najbolje za nas? B. Zaπto neki ljudi smatraju da su Boæje upute samovoljne i nevaæne za njihovo dobro nasuprot vjerovanju da On æeli ono πto je najbolje za nas? C. Kako drugi ljudi shvaÊaju naπe osjeÊaje vezane za Boga? III. »initi: Budite oprezniji i donosite dobre odluke. A. Koja strana vaπeg æivota moæe biti bolja? B. Kakve ste napore spremni uloæiti da biste shvatili prilike u kojima se nalazite i da biste uËinili odreene promjene? C. ©to Êete uËiniti ako je promjene teπko ostvariti? PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 27 Saæetak: Bog objaπnjava naËela uzroka i posljedice u naπem æivotu da bismo donosili odluke koje Êe biti korisne za nas i druge. PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: Izreke 10,1-7. KljuËno naËelo duhovnog rasta: Bog je stvorio ljude sa slobodnom voljom da bismo mogli pokazati ljubav prema Njemu i jedni prema drugima. Bez slobode izbora nema ni ljubavi. Meutim, ako se slobodno moæemo opredijeliti za Boga i Njegovu ljubav, moæemo Ga, takoer, slobodno odbaciti i izabrati sebiËnost. Bog nas ne prisiljava da se odluËimo za Njega jer u tom sluËaju ne bismo imali pravu slobodu izbora i priliku da pokaæemo ljubav. Bog jasno iznosi pred nas druge moguÊnosti i njihove posljedice da bismo mogli donijeti odluke na osnovi onoga πto znamo, a ne da zbog neznanja budemo zavedeni. Samo za uËitelje: Salomonove pouke u 10. poglavlju Izreka uglavnom su iznesene kao paralele sa suprotnim znaËenjem. Dva dijela svake pouke povezana su zajedniËkim elementom, ali su odvojena suprotnim Ëinjenicama. Tako su dva dijela 1. retka povezana temom sinovog utjecaja na roditelje. Jesu li roditelji sretni ili doæivljavaju bol, ovisi o tome je li sin mudar ili nerazuman. ProuËavajuÊi odnose izmeu dijelova ovih pouka, moæemo pronaÊi misli koje bi nam inaËe promakle. Na primjer, u 10,6 stoji: “Blagoslovi su nad glavom pravedniku, a usta opakih kriju nasilje.” Poveznica je utjecaj odreenih osobina na neki dio tijela. Misao o nasilju koje kriju usta moæe se shvatiti na dva naËina. Prvo, usta mogu biti izvor nasilja (usporedi redak 11). Drugo, bezboænik moæe trpjeti nasilje u tolikoj mjeri da ne moæe pozvati Ëak ni u pomoÊ (usporedi Estera 7,8-10). Spajanjem ove dvije misli, Ëitatelj shvaÊa da se zlo koje je poËelo ustima, vraÊa i utjeËe na usta. Ne samo da kazna odgovara sramnom Ëinu, veÊ je i rezultat sramnog Ëina. Uvodni razgovor: »injenica da su u Izrekama prikazane razliËite moguÊnosti izbora, ukazuje na vaænost naπe moÊi izbora. Bog je Adamu i Evi pruæio savrπeni svijet, ali im je takoer dao slobodu izbora i moguÊnost da okuse plod sa “stabla spoznaje dobra i zla” (Postanak 2,17). Nije im bio potreban niti je bio dobar za njih, ali su ga mogli uzeti ako su æeljeli. OdluËivπi okusiti plod s tog stabla, naπli su se zatoËeni u svijetu moralne slabosti, tuge, patnje i smrti (Postanak 3). 28 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Tako su njihove odluke i odluke njihovih nasljednika postale teπke i sloæene. Za razgovor: 1. Kako nam grijeh i njegove posljedice oteæavaju donoπenje pravog izbora? 2. Kako Izreke otkrivaju sloæenost æivota i kako na siguran naËin njime moæemo upravljati? DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uËitelje: Salomonove Izreke naglaπavaju da nam je Stvoritelj dao veliku slobodu izbora. On je takoer uspostavio uzroke i posljedice u ovom svijetu. ZnaËi da krπenje granica koje je Bog postavio za naπe dobro (vidi Ponovljeni zakon 10,13) dovodi do nevolje zbog uzroka i posljedica, a ne zato πto Bog nameÊe proizvoljnu kaznu. Svaka razumna osoba æeli doæivjeti blagostanje, radost i uspjeh u æivotu; zato nas Izreke nadahnjuju i pozivaju na “zdrav razum”. Biblijski komentar Izreke pouËavaju o vrijednostima i onome πto iz njih proizlazi. Oni koji su krotki i ispunjeni ljubavlju Ëesto osjeÊaju prednosti takvih vrlina u svojem æivotu. »ak i ako trenutaËno pate, Isus Êe ih nagraditi u vremenu koje Êe doÊi (Otkrivenje 22,12). U Brojevima 26 i Ponovljenom zakonu 28—30 Bog je obeÊao da Êe oni koji Ga vjerno slijede primiti blagoslove i osjetiti prednosti æivota kojim æive prema zakonu uzroka i posljedice koji je Bog uspostavio. Bog Êe blagoslivljajuÊi njih, privuÊi i druge da Ga slijede (Ponovljeni zakon 4,6). I. Ljubav pokriva sve prijestupe. (Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 10.) U Izrekama 10,12 stoji zapisano: “Mrænja izaziva svau, a ljubav pokriva sve pogreπke.” Ovdje je pokrivanje grijeha dobro zato πto potjeËe iz ljubavi, koja je suprotna mrænji. Meutim, tekst u Izrekama 28,13 glasi: “Tko skriva svoje grijehe, nema sreÊe, a tko ih ispovijeda i odriËe ih se, milost nalazi.“ Prikrivanje grijeha u smislu zataπkavanja nije dobro. U ovom tekstu osoba prikriva svoje prijestupe, ali u 10,12 naπa ljubav prema drugima pokriva grijehe koje su nama uËinili. Hebrejska rijeË koja znaËi “grijeh” Ëesto se na drugim mjestima u Bibliji prevodi i kao PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 29 “prijestup”. Ona ima znaËenje “pobune” (usporedi 2. o kraljevima 1,1). Zato je tekst u Izrekama 10,12 snaæan: ako imate ljubav koja prelazi preko nanesenih uvreda i oprosti, doæivjet Êete mir, a ne borbu. Drugima moæemo oprostiti kao πto Bog opraπta nama zato πto ih volimo kao πto Bog i Njegov Sin vole nas (Ivan 3,16). Razmislite: Moæete li se sjetiti trenutaka u svojem æivotu kada je ljubav oËuvala i iscijelila vaπe odnose? II. Mudrost u poniznosti (Prisjetite se teksta iz 11. i 12. poglavlja Izreka.) Tekst u Izrekama 11,2 glasi: “S oholoπÊu dolazi sramota, a u smjernih je mudrost.” Mudrost koju pokazujemo u poniznosti i nerazumnost u oholosti vaæne su teme u Izrekama (vidi 16,18). Ponosni, oholi ljudi ne sluπaju druge zato πto su sigurni da su u pravu. Tekst u Izrekama 12,15 takvu osobu naziva “luakom”. Poniznost je osnovni uvjet za stjecanje mudrosti zato πto ponizna osoba poπtuje izvor mudrosti i otvorena je za pouËavanje. Ponizna osoba iznad svega poπtuje boæanski Izvor svekolike mudrosti. Zato je “Gospodnji strah poËetak mudrosti” (Izreke 9,10). Oholost je grijeh zato πto je to pobuna protiv Boga i Njegove dobrote (Izreke 8,13; Izaija 14,13.14), ali Bog obeÊava da Êe biti s poniznima i da Êe oæiviti duh i srce smjernih i skruπenih (Izaija 57,15). Temelj ovog oæivljavanja je Kristova ærtva. Krist se ponizio, a zatim i uzdigao (Filipljanima 2,5-10). Njegova poniznost svijetu izgleda nerazumno, ali to je najveÊi pokazatelj boæanske mudrosti (1. KorinÊanima 1,18-25). Za razgovor: Kako su poniznost i oholost utjecali na odreene biblijske osobe? Kako ste doæivjeli poniznost i oholost u svojem æivotu? III. Nagrada pravednima (Prisjetite se u razredu teksta iz 13. poglavlja Izreka.) U Izrekama 13,21 iznesene su dvije moguÊnosti: “Greπnika progoni zlo, a dobro je nagrada pravednima.” Ovdje je zlo prikazano kao dinamiËna, aktivna sila koja progoni one koji krπe Boæji zakon ljubavi. S druge strane, pravedni Êe sigurno uæivati u rezultatima svojih odluka. U Psalmu 23,6 dobrota je prikazana kao aktivna sila: “Dobrota i milost pratit Êe mene sve dane æivota moga.” Hebrejska rijeË prevedena kao “pratiti” znaËi “goniti”. To je ista rijeË koja se javlja u Izrekama 30 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) 13,21. ZnaËi, oni koji Ëine dobro, vraÊa im se dobro! Oni se ne trebaju brinuti o nagradi koju Êe primiti; ona Êe sigurno doÊi (Matej 6,33). Ova dinamika objaπnjena je u Izrekama 13,7: “Netko se gradi bogatim, a niπta nema, netko se gradi siromaπnim, a ima veliko bogatstvo.” Osoba koja iskljuËivo teæi za tim da bude bogata u ovom æivotu, na kraju nema niπta, a oni koji daju sve da bi sluæili drugima kao πto je Ëinio Isus, dobit Êe vjeËnu nagradu. Razmislite: U kojem joπ biblijskom tekstu pronalazite misao o nagradama za pravednike? Koju posebnu vrstu nagrade æelite primiti u ovom æivotu i æivotu koji Êe doÊi? Kako vaπ naËin æivota odraæava vrstu nagrade koju æelite? TRE∆I KORAK: Istraæite! Samo za uËitelje: Ljubav, poniznost i odgoda uæivanja u nagradi nisu svojstveni palim ljudskim biÊima. Pomozite Ëlanovima svojeg razreda da shvate veliku sliku sveobuhvatnih uzroka i posljedica da bi bili nadahnuti æivjeti vjerom u Boæja obeÊanja i upute, a ne samo na osnovi onoga πto vide oko sebe. Primjena: 1. Na koji naËin pokazujemo ljubav i poniznost? Kako ove osobine utjeËu na ljude oko nas i na naπe svjedoËenje o Kristu? 2. Kako u svojem æivotu moæemo primijeniti tekstove iz Rimljanima 5,5 i Filipljanima 2,1-11 da bismo imali viπe ljubavi i poniznosti? »ETVRTI KORAK: Budite kreativni! Samo za uËitelje: ProuËavanje Izreka 10—13 ukazuje na glavne moguÊnosti za osobni rast i uspjeπnost u πirenju Boæje dobrote. Naglasite u razredu praktiËne rezultate poniznog primanja i πirenja Njegove ljubavi i blagoslova. Aktivnosti: 1. Navedite konkretne naËine na koje vaπ razred moæe biti silni svjedok za Krista ponizno sluæeÊi drugima iz ljubavi. 2. Provedite anketu u svojoj druπtvenoj zajednici da biste pronaπli naËine na koje vaπa crkva moæe pomoÊi i odgovoriti na njihove potrebe. ©to rezultati ankete pokazuju o tome kako crkva moæe na najbolji naËin posluæiti? Ispunite jedan prijedlog u anketi. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 31 Pouka 6 31. sijeËnja—7. veljaËe 2015. Ono πto dobijete nije ono πto vidite Biblijski tekst: Izreke 14,12. UËenik Êe: Znati: Shvatit Êe da je ljudima zbog njihovih ograniËenih vidika potrebna Boæja mudrost da ne bi bili prevareni. OsjeÊati: NeÊe se oslanjati na svoju mudrost, veÊ Êe osjetiti sigurnost u Boæjoj mudrosti. »initi: Æeljet Êe uËiti i æivjeti u svjetlu Boæjeg sveobuhvatnog i ispravnog stajaliπta. Plan pouËavanja: I. Znati: Potrebna nam je Boæja mudrost da ne bismo bili prevareni. A. Koliko je veliko vaπe znanje u usporedbi s onim πto Bog zna? B. Koliko iskustva imate u usporedbi s Boæjim iskustvom? C. Zaπto je lako prevariti ljudska biÊa? D. Kako i zaπto Bog dijeli svoje glediπte s nama? II. OsjeÊati: Trebamo se osloniti na Boæju mudrost, a ne svoju. A. Kako se osjeÊate kada neπto ne moæete shvatiti? B. Zaπto je prekomjerno samopouzdanje opasno? C. Kakve osjeÊaje u vama budi pristup izvoru potpune i pouzdane istine (Bibliji)? D. Zaπto mnogi ljudi zanemaruju Bibliju? III. »initi: UËimo od Boga i æivimo po tome. A. Kako vaπ naËin æivota pokazuje koliko cijenite Boga? B. Jeste li nekada bili prevareni? ©to ste nauËili iz osobnog iskustva kada ste uzeli u obzir Boæji naËin razmiπljanja, a ne samo svoj? C. Na koje posebne, praktiËne naËine moæete u svojem æivotu u veÊoj mjeri usvojiti Boæji naËin razmiπljanja? 32 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Saæetak: SveznajuÊi Bog upoznaje nas sa svojim sveobuhvatnim i ispravnim glediπtima da bismo imali sigurno vodstvo u æivotu. PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: Izreke 14. KljuËno naËelo duhovnog rasta: Nije sve onako kako izgleda. Mnogi ljudi æele doæivjeti uspjeh i sreÊu ne shvaÊajuÊi njihovu pravu narav ili uzrok. Oni su u zabludi zato πto misle da su dovoljno mudri da naprave i provedu planove za postizanje onoga πto smatraju dobrim. Ljudska mudrost bez pomoÊi sa strane bila bi nedovoljna u savrπenom svijetu, a pogubna je u palom svijetu u kojem smo zbog svojih izopaËenih stavova skloni samozavaravanju, zavoenju od strane drugih ljudi i lukavih nadnaravnih biÊa. Istinski uspjeh i sreÊu moæemo doæivjeti samo ako se oslanjamo na Boæju mudrost, na Njegov pojam uspjeha i sreÊe i Njegove upute o tome kako da ih postignemo. Samo za uËitelje: Tekst u Izrekama 14,12 prikazuje osobu kojoj se put Ëini dobar zato πto je prav. Meutim, na kraju tog puta je smrt. Vanjski izgled nije pravo mjerilo. Isus nam savjetuje da radije izaberemo teæak i neomiljen put koji vodi u æivot nego primamljiv i opÊeprihvaÊen πiroki put koji vodi u propast (Matej 7,13.14). “Put” kojim Ëovjek “ide” prikazuje djelovanje te osobe (1. o kraljevima 2,4). Ako ljudi Ëine ono πto je ispravno u njihovim oËima (Suci 17,6; 21,25), bez boæanskog vodstva i “zemljovida”, neÊe uoËiti opasnosti koje vrebaju na “putu” zato πto im nedostaje iskustvo i pravi pogled u buduÊnost (vidi Suci). Iskrenost i dobre namjere nisu dovoljne da zaπtite ljude od propasti. Uvodni razgovor: U Izrekama 14,1 mudra æena gradi kuÊu (usporedi 31,10-31), a luda je raskopava svojim rukama. Æele li bezumni ljudi uniπtiti ono πto im pripada, ili je to posljedica njihovog nemara (usporedi 14,16) iako smatraju da ispravno postupaju? Jedna vrsta nemara je jednostavno vjerovati u sve πto Ëujeπ (redak 15) zato πto su ljudski izvori znanja nepouzdani. Moramo ozbiljno provjeravati ono πto nam ljudi govore, ukljuËujuÊi i ono πto nam se nudi putem televizije i interneta. Za razgovor: 1. Moæete li se sjetiti primjera iz Biblije i svojeg æivota koji se odnose na naËela izraæena u Izrekama 14,1.12? Kako su misli u ovim redcima povezane? PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 33 2. Kako moæete uæivati u meuljudskim odnosima ispunjenim povjerenjem, a da ne budete lakovjerni? Kakav nam je primjer Isus dao o tome kako odræati tu ravnoteæu? DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uËitelje: Mudre izreke uËe nas kako moæemo izbjeÊi probleme donoseÊi mudre odluke. Ove odluke trebamo donijeti prepoznavanjem Ëimbenika ukljuËenih u odreenu situaciju, koji mogu dovesti do jednih ili drugih posljedica. Dobro razmislite prije nego πto neπto uËinite. Nemojte nerazumno postupati i donositi nepromiπljene odluke na osnovi svojih trenutaËnih osjeÊaja. Na starom Bliskom istoku bile su zapisane mnoge mudre misli, ukljuËujuÊi izreke iz razliËitih religija i kultura. Meutim, biblijska knjiga Mudre izreke nadahnuta je Svetim Duhom: jedini naËin da uæivate u dugoroËnom blagostanju i sreÊi jest da stavite Boga na prvo mjesto u æivotu (Izreke 1,7; Matej 6,33). Mojsije pred svoj narod jasno iznosi moguÊnost izbora — æivot i dobro nasuprot smrti i zla (Ponovljeni zakon 30,15.16). Slijediti Boga ne znaËi legalizam koji navodi ljude da pogreπno koriste Zakon u svrhe za koje nije namijenjen, kao πto je kupovanje spasenja ili upravljanje drugim ljudima. Biblijski komentar U Izrekama 14 dani su primjeri kojima su prikazane glavne razlike izmeu mudrosti i ludosti u pogledu stavova, donoπenja odluka, ponaπanja (ukljuËujuÊi ophoenje prema drugima) i govora. Ove razlike ovise o tome je li osoba usko usredotoËena na osobne kratkoroËne interese ili uzima u obzir veliku, sveobuhvatnu sliku koju Bog otkriva. Bog sve vidi, bilo dobro ili zlo (15,3); Njegovo vodstvo je pouzdano i On svakoga smatra odgovornim za ono πto Ëini. Iako ljudi prave planove, ishod ovisi o Njemu (16,9). I. Mudrost uzima u obzir πiru sliku. (Prisjetite se u razredu teksta iz 14. poglavlja Izreka.) Ne isplati se biti uskogrudan, sebiËan i ne poπtovati Boga. Takvi ljudi razgrauju svoju kuÊu (Izreke 14,1; usporedi redak 11), primaju kaznu za ono πto kaæu (redak 3), uzalud traæe mudrost (redak 6), ne znaju kojim putem trebaju iÊi (redak 8; usporedi redak 15), ispunjeni su zaviπÊu (redak 30), oËekuje ih propast (redak 32). Suprotno tome, u istim redcima reËeno je da su oni koji su vjerni Bogu πirokogrudni, nesebiËni i da gledaju u buduÊnost; oni grade svoju kuÊu, Ëuvaju 34 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) ih rijeËi koje izgovaraju, lako stjeËu znanje, znaju kojim putem trebaju iÊi i imaju emocionalno zdravlje. Da ne bi netko pomislio da je shvaÊanje πire slike najvaænije, pisac u 4. retku spuπta ovo naËelo na zemaljsku razinu: nekome je moæda draæe da nema volove o kojima se treba brinuti, ali s volovima koji vuku plug, ratar moæe uzgojiti mnogo viπe usjeva. Razmislite: Kako iskustva Kaleba i Joπue u Brojevima 13,25— 14,38 i Elizeja u 2. o kraljevima 6,11-23 pokazuju znaËenje gledanja πire slike? ©to moæemo nauËiti od njih dok oËekujemo ulazak u obeÊanu zemlju (Hebrejima 11,16), dok smo na udaru zlih nadnaravnih sila (Efeæanima 6,12)? II. Bog sve vidi. (Prisjetite se u razredu teksta iz 15. poglavlja Izreka.) Tekst u Izrekama 15,3 glasi: “OËi su Jahvine na svakome mjestu i budno motre i zle i dobre.” To je razlog zaπto Bog moæe pomoÊi svojem vjernom narodu (2. Ljetopisa 16,9). Psalmist je shvatio da Bog zna sve o njemu i da je znao Ëak i prije nego πto se rodio (Psalam 139). On nije prezreo takvo sveznanje kao ugroæavanje privatnosti, veÊ je pokazao zahvalnost i otvorio svoje srce u molitvi (redci 23.24). Nitko ne moæe prevariti Boga. On zna jesu li ljudi koji Mu se obraÊaju u molitvi ili Ga slave iskreni ili licemjerni (Izreke 15,8; usporedi Izaija 1,11-17). On zna Ëak i naπe misli (Izreke 15,26). Zato ne trebamo izbjegavati Boga kada pogrijeπimo (Postanak 3,7.8), veÊ priznati ono πto On veÊ zna i primiti oprost (Psalam 32,1-5). Za razgovor: Kako spoznaja da Bog sve zna utjeËe na vaπ pristup æivotu? Moæete li imati povjerenja u ljude koji smatraju da Bogu nisu ni za πto odgovorni? Zaπto? III. Ljudi planiraju, ali Bog upravlja. (Prisjetite se u razredu teksta iz 16. poglavlja Izreka.) Tekst u Izrekama 16,9 tvrdi sljedeÊe: “Srce ËovjeËje smiπlja svoj put, ali Jahve upravlja korake njegove.” (vidi 19,21) Trebamo shvatiti da ljudi ne znaju sve i ne upravljaju svime πto moæe utjecati na krajnji ishod, Ëak i u naπe vrijeme znanosti i tehnologije. Bog ljudima daje slobodu izbora. Zbog tog razloga On nas pouËava, opominje i upuÊuje poziv preko Biblije i djelovanja Svetoga Duha (Ivan 16,7-10). Bog takoer utjeËe na ljude preko Ëimbenika u njihovom okruæenju kojima On upravlja. Na primjer, iako su se Josipova PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 35 braÊa pokuπala otarasiti svojeg brata (Postanak 37), Bog je vodio okolnosti, ukljuËujuÊi i glad, koje su pruæile Josipu priliku da spasi svoju obitelj (Postanak 39-47). On je uvjeravao svoju braÊu: “Iako ste vi namjeravali da meni naudite, Bog je bio ono okrenuo na dobro.” (Postanak 50,20; usporedi Rimljanima 8,28) Razmislite: Biblijski izvjeπtaji o Danielu i Esteri pokazuju kako Bog silno djeluje iza pozornice da bi ostvario svoje ciljeve i spasio svoj narod usprkos velikom i odluËnom protivljenju. Kako ovi izvjeπtaji utjeËu na vas? TRE∆I KORAK: Primijenite! Samo za uËitelje: Pomozite Ëlanovima svojeg razreda da steknu povjerenje u Boga koji zna sve o njima (Matej 10,29-31) i usmjerava njihove korake u pravom smjeru (Psalam 23,3). »ak i ako prolaze kroz teπkoÊe, On je s njima i vodi ih na Janjetovu svadbenu gozbu (Otkrivenje 19,9). Primjena: 1. Na koji su naËin Boæji putovi bili bolji od vaπih planova? Kako takvo iskustvo utjeËe na vaπe povjerenje u Njega sada i u buduÊnosti? 2. Jeste li doæivjeli da Ëak i neki loπi dogaaji krenu na dobro? UtjeËu li oni da se viπe oslonite na Boga i bude u vama nadu u bolji svijet? »ETVRTI KORAK: Budite kreativni! Samo za uËitelje: Tekst u Izrekama 14—16 otkriva da se trebamo oslanjati na Boæju mudrost da bismo izabrali put koji je najbolji za nas. Pomozite Ëlanovima svojeg razreda da uvide kako mogu primijeniti ovo naËelo u razliËitim situacijama u svojem æivotu. Aktivnosti: 1. Zamolite Ëlanove razreda da ispriËaju osobna iskustva o Boæjoj providnosti u svojem æivotu. Razgovarajte o tome πto ta iskustva njima znaËe. 2. Neka Ëlanovi razreda naprave listu praktiËnih savjeta o tome kako mogu odvojiti viπe vremena za svakidaπnje prouËavanje Biblije i molitvu, njegovanje odnosa, rjeπavanju sukoba, izlaæenje iz duga itd. 3. Na osnovi teksta u Izrekama 14—16 zapiπite neke suvremene izreke koje izraæavaju sliËna naËela. 36 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Pouka 7 7.—14. veljaËe 2015. SuoËavanje sa sukobima Biblijski tekst: Izreke 19,3. UËenik Êe: Znati: Prepoznat Êe rijeËi koje dovode do sukoba. OsjeÊati: Cijenit Êe obitelj i prijatelje kao dragocjeno blago. »initi: Ispitat Êe svoj æivot da bi ga uskladio s mudroπÊu iz Izreka 17—19. Plan pouËavanja: I. Znati: Prepoznati rijeËi koje dovode do sukoba A. Zaπto se ljudi svaaju zbog novca? ©to obiËno kaæu jedan drugome u svai? B. Zaπto Ëlanovi obitelji katkad ulaze u sukob kada su zajedno na odmoru? C. Zaπto su rijeËi toliko vaæne u izgradnji odnosa? II. OsjeÊati: Cijeniti obitelj i prijatelje kao dragocjeno blago A. Zaπto ljudi na kraju æivota kaæu da im je æao πto nisu proveli viπe vremena sa svojom obitelji? B. ©to je gore od siromaπtva? C. Zaπto mnogi brakovi bogatih i poznatih osoba zavrπavaju razvodom? III. »initi: Æivjeti prema mudrosti iz Izreka 17—19 A. Zaπto Ëesto izgovaramo ono πto znamo da ne bismo smjeli? B. Kako se Isusove rijeËi slaæu s preporukama u ovim poglavljima? C. Zaπto smatramo da Êe govorenje istine potaknuti viπe, a ne manje rasprava? Saæetak: Meuljudski odnosi grade se rijeËima. Mi neprestano upuÊujemo rijeËi jedni drugima da bismo oznaËili narav svojeg odnosa. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 37 Ljutite i neistine rijeËi ukazuju na poremeÊene odnose. Ljubazne, istinite rijeËi i rijeËi ohrabrenja ukazuju na pozitivne odnose. PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: Izreke 19,3. KljuËno naËelo duhovnog rasta: Tekst u Izrekama 19,3 kaæe da smo Ëesto sami krivi za naruπene odnose. Oni nastaju zbog svadljivih i ruænih rijeËi izgovorenih u brzini. Meutim, umjesto da promijenimo svoje ponaπanje, Ëesto okrivljujemo Boga za svoje nevolje. U pouci za ovaj tjedan upuÊen nam je poziv da ponovno razmislimo. Uzrok neËijih nevolja Ëesto je pretjerana usredotoËenost na novac i samog sebe. Utvrdite koje rijeËi silaze s vaπih usana, a korijen su vaπih nevolja. Izvrπite odluËne promjene u svojem ponaπanju. Samo za uËitelje: Nikakve promjene ne mogu se dogoditi u neËijem æivotu sve dok ta osoba ne preuzme odgovornost za svoje postupke. »esto povreujemo sebe vlastitim rijeËima zato πto podcjenjujemo njihovu silu, na dobro ili na zlo. Ako izgovarate neistine, postajete laæljivac, ako izgovarate prijeteÊe rijeËi, postajete nasilnik; a nitko u svojoj blizini ne trpi laæljivce i nasilnike. Uvodni razgovor: Kakvim se tonom i rijeËima obraÊate razliËitim ljudima? Govorite li drugaËije kada se obraÊate Ëlanovima svoje obitelji, svojem πefu ili podreenima? Izgovorite sljedeÊu reËenicu razliËitim tonom: “Donesi mi Ëaπu vode.” Objasnite razredu πto razliËito izgovorene reËenice znaËe. Za razgovor: 1. Zaπto u mnogim kulturama postoje uËtivi i prisni naËini obraÊanja? S kim smo bliskiji i zaπto: s onima kojima se obraÊamo uËtivim ili prisnim izrazima? 1. Koje nas rijeËi i izrazi najviπe vrijeaju? Koje nas rijeËi i izrazi najviπe umiruju? DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uËitelje: Neobuzdana pohlepa i samoljublje leæe u osnovi svih sukoba. Nije pogreπno ako æelimo zaπtititi ono πto smo teπko stekli. Meutim, Izreke nas pozivaju da razmislimo æelimo li izgubiti dragocjene odnose zbog materijalnih dobara. »esto smo svjedoci da se ljudi na poloæaju bahato ophode prema svojim podreenima. Kako 38 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) se vi obraÊate svojoj djeci ili braËnom drugu? Grubo ili ljubazno? Kako oËekujete da se oni obraÊaju vama? Odnosi se najlakπe mogu naruπiti zloupotrebom poloæaja i moÊi. Zar se ne ophodimo neljubazno prema onima s kojima smo prisiljeni razgovarati, posebno ako smatramo da ne zasluæuju naπe poπtovanje? Izreke nas pozivaju da iskreno i ljubazno razgovaramo sa svima. Biblijski komentar I. Dobre i loπe rijeËi (Prisjetite se u razredu teksta iz 17. poglavlja Izreka.) Izreke u ovom poglavlju, izuzev posljednjeg retka (28), rasporeene su u strofe koje se sastoje od dva stiha. U svakoj strofi prvi redak odraæava misli drugog stiha. Prvi i drugi redak 17. poglavlja, na primjer, slijede ovu strukturu. Misao o sluzi koji nasljeuje cjelokupno domaÊinstvo iz drugog stiha, odraæava misao o nesretnom i nesloænom domaÊinstvu iz prvog stiha. Bit je da Êe stranac, poput odvjetnika, steÊi bogatstvo ako su braÊa u bogatoj obitelji u sukobu oko naslijea. Sedamnaesto poglavlje moæe se podijeliti na tri dijela: 1) ljubazne rijeËi izgrauju odnose (redci 1-10); 2) ruæne rijeËi uniπtavaju odnose (redci 11-22) i 3) uzrok ruænih rijeËi (redci 23-28). U prvom dijelu ljubazne rijeËi opisane su kao istinite, koje su proËiπÊene æivotnim nedaÊama (redci 3.4); kao uzviπena besjeda, πto je dar (redci 7.8); kao ukor koji tiπti neËije srce (redci 9.10). »lanovi obitelji koji izgovaraju ljubazne rijeËi æivjet Êe skladno u mnogim naraπtajima (redci 5.6). U drugom dijelu (redci 11-22) ruæne rijeËi opisane su kao svaa (redci 11.12); kao laæno svjedoËenje (redci 13-16); kao rijeËi koje dolaze iz hladnog i oholog srca (redci 19.20). One mogu podijeliti kuÊanstvo i nekoga raæalostiti (redci 21.22). Ipak, u teπkim okolnostima nema boljeg prijatelja od dobrog brata ili sestre (redci 17.18). TreÊi dio (redci 23-28) otkriva da je uzrok ruænih rijeËi Ëesto prepiranje zbog novca i velikih poklona (redci 23.24). Ljubav prema novcu izopaËuje pravdu i donosi æalost bliænjima (redci 25.26). Kada doe do rasprave zbog novca, Ëak i bezumni kada πute odaju sliku mudrih ljudi (redak 28). Razmislite: Isus tijekom cijelog svojeg æivota na Zemlji nije imao kamo skloniti glavu (Matej 8,20). Za sobom je nakon smrti ostavio samo par obuÊe, ogrtaË i haljinu. Naravno, nije svaki Ëovjek bez doma poput Isusa, ali u ovom svijetu u kojem vlada natjecateljski duh, ljudi PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 39 Ëesto moraju birati izmeu æelje da napreduju u æivotu i prijateljstva. Isus je uvijek birao prijateljstvo. ©to vi radije birate i zaπto? II. Stav gubitnika (Prisjetite se u razredu teksta iz 18. poglavlja Izreka.) Izreke su u ovom poglavlju rasporeene u cjeline koje se sastoje od dva i tri retka. U cjelini od tri retka srednji redak je najvaæniji. U srediπtu poglavlja nalazi se cjelina od tri retka (10-12), Ëiji srednji redak (11) otkriva da je sebiËnost izvor sukoba i pohlepe. Osoba koja razmiπlja na ovaj naËin vjeruje da je “bogatstvo bogataπu njegova tvrava”. Redak koji prethodi ovome i redak koji slijedi (10 i 12) odbacuju ovu neosnovanu teoriju tvrdeÊi da je Bog “tvrda kula”. Prvih devet redaka ovog poglavlja opisuju æivot bogatog, bezumnog Ëovjeka. On æivi samo za sebe (redak 1), nije mu mio razum (redak 2) i nemaran je u poslu (redak 9). Kada mu ponestane novca, ljudi Êe se ophoditi prema njemu s “prezirom” i prijekorom (redak 3). Bezumnikove ohole rijeËi (redci 5-8) u oπtroj su suprotnosti sa æivotodavnim rijeËima mudrih ljudi (redak 4). Drugi dio poglavlja (redci 13-23) otkriva tajnu kako se stjeËe pravo bogatstvo. Uspjeh potjeËe iz dva izvora: sposobnosti da “podupremo” ljude u njihovoj “slabosti” i dobrog poznavanja i razumijevanja (redci 13-15). Nasuprot tome, podmiÊivanje i laskanje nemaju trajnu silu zato πto vjetrovi moÊi sluËajno mijenjaju smjer (redci 16-18). Tekst u 19-24 vraÊa se na uvodnu temu “odvajanja”. Dobar brat ili sestra (redak 19), dobra supruga (redak 22) i dobar prijatelj (redak 24) dragocjeni su Boæji darovi — zlata su vrijedni. Meutim, buduÊi da bezumnici koji posjeduju bogatstvo misle da imaju moÊ, “oπtro” odgovaraju onima koji ih vole udaljavajuÊi ih na taj naËin od sebe. Za razgovor: Zaπto ne volimo ljude koji se hvale svojim bogatstvom i moÊi? Zaπto ljudi koji ih ne vole svejedno æele biti kao oni? Zaπto novac i bogatstvo imaju toliko snaæan utjecaj na nas? III. Odreivanje mudrosti (Prisjetite se u razredu teksta iz 19. poglavlja Izreka.) U 19. poglavlju Izreka pisac definira mudrost usporeujuÊi ponaπanje mudrih s bezumnima. Njegov je cilj ohrabriti Ëitatelja da traæi mudrost i izbjegava bezumlje. Neki od njegovih snaænih savjeta glase: poput raskoπi, laganje (redci 9.10) nije potrebno. Laganje je loπe kao πto je raskoπ nepriliËna u kuÊi bezumnoga. Strpljiva i uravnoteæena osoba ima ugled plemenitog kralja (redci 11.12). Gnjevom 40 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) se iskazuje sila zato πto ljudi obiËno prasnu na one koji su u podreenom poloæaju. SuosjeÊanje pribliæava ljude Bogu (redci 17.18). Zato budite Ëvrsti, ali pokaæite suosjeÊanje u odgoju djece. Kada ste ljuti, ne moæete pozorno sluπati (redci 19.20), zato πto sluπanje zahtijeva poniznost. Najuzviπenije misli koje osoba moæe njegovati jesu misli suosjeÊanja prema siromaπnima i potlaËenima (redci 21.22). Suprotna “strahu Gospodnjem” je lijenost (redci 23.24). Osoba koja se boji Gospodina neÊe “zadovoljno mirovati” na jednom mjestu, veÊ Êe odmah krenuti u ispunjavanje Gospodnjeg naloga (redci 23.24). Razmislite: Kako je u 19. poglavlju Izreka definirana mudrost? Na koji je naËin mudrost u ovom poglavlju usporeena s bezumljem? ©to trebamo izbjegavati? Kakve modele ponaπanja prema Izrekama trebamo prihvatiti? TRE∆I KORAK: Primijenite! Samo za uËitelje: Odreene stvari se ne mijenjaju. I dalje smo svakodnevno svjedoci bezumnog ponaπanja opisanog u Izrekama 17— 19. Kao i u Salomonovo vrijeme, ljudi æele bogatstvo zato πto smatraju da Êe im ono osigurati poloæaj, sigurnost i moÊ. Ipak, bogatstvo ne moæe ispuniti njihova oËekivanja. U Bibliji je zapisano da oni koji se razmeÊu bogatstvom i “grubo” se obraÊaju ljudima zapravo æive samo za sebe, provodeÊi vrijeme u dokolici i sukobima. Bogatstvo u obliku mudrosti i razumijevanja obogaÊuje naπe misli, gradi naπe domove i donosi radost. Novac svakako ima odreenu ulogu u æivotu, i grijeπimo ako kaæemo da nije vaæan. Opasnost leæi u prekomjernom naglaπavanju vaænosti novca do te mjere da ga smatramo svojim bogom, dovodeÊi sebe na vrlo opasno duhovno tlo. Uostalom, kakva je korist od toga da budemo vrlo bogati, da imamo sve πto nam svijet nudi, ako Êemo izgubiti duπu? Primjena: 1. Kako moæemo doæivjeti mnoga dobra u æivotu i svejedno ostati mudri? 2. Jeste li ikada upoznali osobu koja je osiromaπila zato πto je vrπila Boæje zapovijedi? PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 41 »ETVRTI KORAK: Budite kreativni! Samo za uËitelje: Jeste li nekada bili iznenaeni dobrim ishodom kada ste u skladu s Boæjom mudroπÊu æivjeli poπteno? Razgovarajte o tome u razredu. Aktivnosti: 1. Opiπite osobu iz Biblije koja je sve stavila na kocku da bi æivjela u skladu s Boæjom mudroπÊu. Kakav je bio ishod njezine odluke da sve izloæi opasnosti zbog Boga? 2. Razgovarajte o tome kako crkva moæe postati zajednica mudrih ljudi Ëiji æivot stoji u oπtroj suprotnosti s bezumljem opisanim u Izrekama 17—19. 42 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Pouka 8 14.—21. veljaËe 2015. RijeËi mudrosti Biblijski tekst: Izreke 20,28. UËenik Êe: Znati: Shvatit Êe zakon uzroka i posljedice izmeu milosti i suda. OsjeÊati: Viπe Êe cijeniti neopipljive nagrade mudrosti nego opipljive nagrade ovozemaljskih blaga. »initi: Pravilno Êe prosuivati o trenutaËnim nagradama i brzim rjeπenjima koja grijeh nudi. Plan pouËavanja: I. Znati: Odnos uzroka i posljedice izmeu milosti i suda A. Kako milost i istina mogu saËuvati kralja? Na koji su naËin djelotvornije od vojske ili bogatstva? B. Zaπto je vaæno da kralj zdravo prosuuje (usporedi 22,2.8.26)? C. Objasnite zaπto je veÊa vjerojatnost da Êe zajednice koje njeguju milost i istinu saËuvati osobine kao πto su strpljenje, otvorenost i postojanost od zajednica koje pokazuju okrutnost i nepoπtenje? II. OsjeÊati: NadmoÊnost neopipljivih nagrada mudrosti A. Zaπto bi uloge milosti i suda trebale biti naglaπenije, i kakva je korist od toga? B. Kakve nagrade primamo zato πto svetkujemo subotu? Jesu li one opipljive ili ne? Obrazloæite svoj odgovor. C. Zaπto se u Bibliji Bogu Ëesto pripisuju osobine kao πto su pravednost, svetost i suosjeÊanje? III. »initi: »uvajte se razvrata. A. ©to se dogaa u obitelji u kojoj je jedan roditelj svadljiv, ohol i neljubazan? B. Navedite neke voe ili pojedince iz povijesti koji su poznati po svojim moralnim nedostatcima. Objasnite zaπto su donosili pogreπne odluke u æivotu i druge Ëinili nesretnima. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 43 Saæetak: Milost i istina moæda vam neÊe donijeti novac ili poloæaj, ali Êe vam pomoÊi da donesete najbolje odluke u æivotu i pruæit Êe vam silu da stvorite zajednicu koja napreduje i raste. PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: Izreke 20,28. KljuËno naËelo duhovnog rasta: U æivotu je najvaænije zdravo prosuivanje. U odreenim prilikama moæe znaËiti æivot ili smrt. PoduzeÊa gube milijune dolara; domovi se raspadaju; dogaaju se nesreÊe u vodi, zraku i na kopnu uz mnogo ljudskih ærtava, i to samo zbog neËije pogreπne procjene. Mudre izreke opominju nas da bez dobrog prosuivanja ne moæemo postiÊi uspjeh ni na jednom podruËju. Zbog tog razloga moramo izbjegavati sve πto moæe pomutiti naπe prosuivanje. Uvodni razgovor: Objasnite zaπto se neki automobili ili kuÊe prodaju po mnogo viπoj cijeni od drugih. Zaπto su ljudi spremni za njih izdvojiti veliku svotu novca? U Ëemu vide njihovu vrijednost? Objasnite πto za vas znaËe rijeËi kao πto su sigurnost, pouzdanost i visoka kakvoÊa. Zaπto ljude vode ovi nevidljivi ideali dok kupuju neπto dragocjeno? Za razgovor: 1. Navedite predmete koji su sigurni i pouzdani. Zaπto vam oni pruæaju osjeÊaj sigurnosti? Kako je Isus svojim uËenicima pruæao osjeÊaj sigurnosti i pouzdanosti? 2. Apostoli Pavao i Sila, koji su bili πibani, gladni i u okovima, pjevali su pjesme hvale Bogu u mraËnoj i vlaænoj tamnici (Djela 16,1925). ©to su imali buduÊi da nisu posjedovali ovozemaljska dobra? DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uËitelje: Da bismo postigli sreÊu u æivotu, moramo postiÊi ravnoteæu izmeu duhovnog i tjelesnog ili materijalnog. Od Salomonovog vremena do danas u druπtvu vlada nesklad u korist materijalnog, odnosno onog πto novcem moæemo kupiti. Izreke nas ponovno upuÊuju na ljepotu i neusporedivu vrijednost duhovnog blaga. Biblijski komentar Samo za uËitelje: Izgleda kao da se u Izrekama od 20. do 22. poglavlja ponavljaju iste izreke iz prethodnih poglavlja bez odreenog 44 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) plana. Kada Ëitamo ova poglavlja, vaæno je imati na umu dvije pojedinosti. Prvo, prvi redak svakog poglavlja (Ëesto prvih nekoliko rijeËi) najavljuje temu poglavlja. Ovo pravilo ne vrijedi za sva poglavlja u Izrekama, ali se svakako odnosi na 20. i 21. poglavlje. Drugo, mnogi izrazi koji su upotrijebljeni u ovim poglavljima, kao πto su “ime” ili “srebro i zlato”, jesu metonimi. To znaËi da je pisac rijeË ili izraz zamijenio drugom rijeËju ili izrazom. Na primjer, “ime” je metonim za ugled, a “srebro i zlato” za ovozemaljska blaga. Drugim rijeËima, Izreke su napisane kao zagonetka ili kriæaljka. U sljedeÊem komentaru navedeni su metonimi za rijeËi ili izraze koji se spominju u ovim poglavljima. Bilo bi dobro kada biste zajedno s Ëlanovima razreda prouËili odreene izreke iz ovih poglavlja i zamolili ih da sami smisle odreene metonime. I. Zdravo prosuivanje (Prisjetite se u razredu teksta iz 20. poglavlja Izreka.) Tema 20. poglavlja Izreka je zdravo prosuivanje. U prvom retku spominje se rijeË “vino” zato πto ono moæe pomutiti prosuivanje. Udarci u 30. retku djeluju suprotno na Ëovjeka. Oni nas osvjeπÊuju i pomaæu da ispravno razmiπljamo. Udarci u Izrekama metafora su za posluπnost i ne treba ih doslovno shvatiti. U poglavlju je takoer Ëetiri puta spomenuta rijeË “kralj” (redci 2.8.26.28) Ëime se naglaπava vaænost prosuivanja. Salomon se pita πto bi se dogodilo u jednoj zemlji kada kralj ne bi znao zdravo prosuivati. Najvaænije obiljeæje zdravog prosuivanja je odluËnost da znamo kada neπto treba zapoËeti (redci 4.15), kada prekinuti (redak 3) i kada reÊi “ne” (redak 16). Zdravom prosuivanju je takoer svojstvena razboritost, sposobnost da prepoznamo dobar savjet (redak 18) i koristimo se zdravim razumom (redak 19). Da bi posjedovao ovakve osobine, Ëovjek mora biti milostiv (redci 20.21.28.29) i ponizan, uvijek svjestan svojih nedostataka (redak 9; usporedi s 5. retkom) i Boæjeg budnog oka koje istraæuje naπe pobude i najskrivenije misli (redci 5.12.24.27). Æivot onih koji zdravo prosuuju obiljeæen je otvorenoπÊu (redci 7.10.14.23), strpljenjem (redci 17.22) i postojanoπÊu (redak 25) u svemu. Razmislite: Æivimo u vrijeme nezamislivih moguÊnosti, mnoπtva novih ideja, prilika, tehnoloπkog i medicinskog napretka koji Biblija neposredno ne navodi, mada nam iznosi odreena kljuËna naËela. Zato moæemo potraæiti ljude koji nam mogu pomoÊi da donesemo prave PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 45 odluke. Koje osobine posjeduju osobe u Ëije prosuivanje imate povjerenja? II. Navike koje uniπtavaju prosuivanje (Prisjetite se u razredu teksta iz 21. poglavlja Izreka.) Izreke 21 nastavljaju se baviti temom prosuivanja iz prethodnog poglavlja. To se jasno vidi iz upotrebe rijeËi “kralj” i izraza “Jahve ispituje srca” u redcima 1.2. Zatim, rijeË “sud” i izraz “da se vrπi pravda” javljaju se u redcima 3.7.15. Meutim, ovo poglavlje razlikuje se od 20. poglavlja i onoga πto je u njemu naglaπeno. Ono se usredotoËuje na pomraËivanje prosuivanja. U ovom poglavlju naveden je niz razumskih i emocionalnih pobuda koje, kada se usvoje, osakaÊuju naπe prosuivanje. Niz je priliËno dugaËak, ali je naËelo vrlo jasno. MoÊ prosuivanja gubi se kada popuπtamo grijesima. Ljudi koji vole grijeh oholi su (redci 4.24), brzopleti (redak 5), neËasni (redci 6.7.28), nepoπteni (redak 8), svadljivi (redci 9.19), æele zlo (redak 10), podsmjehuju se (redak 11), Ëine bezakonje (redci 15.18.27), nemaju suosjeÊanja (redak 13), podmitljivi su (redak 14), skrenuli su s puta (redak 16), prepuπtaju se zadovoljstvima (redak 17), rasipni su (redak 20), samouvjereni (redak 22), govorljivi (redak 23), lijeni (redak 25), sebiËni i pohlepni (redak 26), hladnokrvni (redak 29), protive se Bogu (redci 30.31). Osnovno naËelo glasi da ne moæemo imati zdravo prosuivanje ako uæivamo u grijesima. Problem je πto ljudska biÊa imaju uroenu sklonost prema grijehu. Zbog tog razloga voa u svojem srcu mora osjeÊati samilost i saæaljenje. Za razgovor: Zaπto grijeh toliko privlaËi ljude? Zaπto su grijesi raπireni u velikim gradovima? Kako u subotu moæemo pronaÊi vrijeme da pokaæemo suosjeÊanje prema onima koji su u potrebi, u crkvi i izvan nje? III. Nagrada mudrosti (Prisjetite se u razredu teksta iz 22. poglavlja Izreka.) Uvodni redak u Izrekama 22: “Dobro je ime bolje od velika bogatstva”, otkriva temu poglavlja — nagrada mudrosti. Suvremeni Ëovjek dobro ime i veliko bogatstvo Ëesto smatra sinonimima. Meutim, u Izrekama nije tako. Nagrada koju mudrost obeÊava neopipljiva je poput dobrog imena, dok oni koji teæe opipljivim nagradama, kao πto je novac, Ëesto na kraju popuste grijehu. Nagrada mudrosti je znaËajna i viπestruka. Na primjer, mudrost pomaæe da prepo- 46 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) znamo opasnost i izbjegnemo je (redak 3), da budemo ponizni (redak 5), da znamo kako odgajati dijete (redak 6), da budemo velikoduπni (redak 9), da imamo Ëisto srce i da znamo kako i kada neπto trebamo reÊi (redak 11), da uæivamo u Boæjoj zaπtiti (redak 12). U oπtroj suprotnosti s ovim, bezumlje donosi samo tugu. TeæeÊi za ovozemaljskim bogatstvom, æivot mnogih bit Êe ispunjen mukom (redak 8), podsmijehom (redak 10), lijenoπÊu (redak 13), poæudom (redak 14), postat Êe tlaËitelji (redci 16.22.23). Salomon poziva Ëitatelje da steknu mudrost sluπajuÊi (redci 17.18), imajuÊi povjerenje u Boga (redak 19), traæeÊi znanje i istinu (redci 20.21), naporno radeÊi (redak 29). Oni se ne trebaju ugledati na ljude koji mrze mudrost i traæe druπtvo bogatih i utjecajnih prijatelja koji nemaju moÊ prosuivanja (redci 22-28). Razmislite: Zaπto toliko mnogo bogatih i poznatih osoba ne pokazuje zanimanje za Boga? Zaπto je Bog podario ljudima um koji ima veÊe intelektualne i duhovne sposobnosti od æivotinja? TRE∆I KORAK: Primijenite! Samo za uËitelje: U naπem materijalistiËkom i samoljubivom svijetu lako je zavidjeti i ugledati se na ljude koji imaju novac i moÊ. Pomozite Ëlanovima svojeg razreda da cijene nenadmaπnu vrijednost duhovnih blaga kao πto su zdravo prosuivanje i milosre. Primjena: 1. Kako moæemo znati da su mudrost i zdravo prosuivanje prioritet u naπem æivotu? 2. ProËitajte Filipljanima 3,4-11. Zaπto apostol Pavao smatra da se ne moæemo dræati druπtvenog poloæaja i Krista u isto vrijeme? »ETVRTI KORAK: Budite kreativni! Samo za uËitelje: Pomozite Ëlanovima razreda da shvate koliko tekst u Izrekama 20—22 opisuje danaπnje prilike. Objasnite kako ova poglavlja otkrivaju naËin kako moæemo pobjeÊi od teænje za ovozemaljskim blagima i uspjehom, i pronaÊi mir i spokoj u Kristu, Boæjoj mudrosti (1. KorinÊanima 1,24). Aktivnosti: Zamolite Ëlanove razreda da navedu svoje trenutaËne prioritete i da objasne na osnovi kojih su vrijednosti napravili tu listu. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 47 Pouka 9 21.—28. veljaËe 2015. RijeËi istine Biblijski tekst: Izreke 24,12. UËenik Êe: Saznati: Shvatit Êe da Bog vidi naπe najskrivenije misli i djela. OsjeÊati: Cijenit Êe Boæje pouËavanje iako je strogo. »initi: Æivjet Êe poπteno kao da njegove misli i djela mogu svi Ëuti i vidjeti. Plan pouËavanja: I. Znati: Bog vidi naπe skrivene misli i djela. A. Zaπto nas Bog uvijek promatra? B. Kako nam svijest o Boæjem budnom oku pomaæe u pogledu odgovornosti i otvorenosti? Kako nam takva svijest pomaæe u duhovnom smislu? C. Zaπto nam se lako moæe dogoditi da zaboravimo da je Krist Sudac svijetu, kao i njegov Spasitelj? II. OsjeÊati: Boæje strogo pouËavanje. A. Zaπto katkad izgleda da je istina oπtra i da nas ograniËava? B. Zaπto ljudi Ëesto izgovaraju neistinu na sljedeÊi naËin: “Nisam znao”, ili: “Ne mogu se sjetiti”? C. Zaπto se krπÊani katkad osjeÊaju iscrpljenima? III. »initi: Uvijek govorite istinu. A. Zaπto se neka vlast Ëesto oslanja na skriveno obavljanje poslova, pa Ëak pribjegava i otvorenim laæima? B. Kako Ëovjek moæe osjetiti sigurnost ako uvijek govori istinu? C. Zaπto je vlast koja se koristi laæima kao svojim naËinom rada nestabilnija od one koja govori istinu? D. Kakva je razlika izmeu iznoπenja istine i nepotrebnog otkrivanja podataka? 48 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Saæetak: Najsigurnije je i najjednostavnije æivjeti po istini. Bog prepoznaje i blagoslivlja one koji æive po istini. Laæ uvijek gubi. PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: Izreke 24,12. KljuËno naËelo duhovnog rasta: Bog nam govori istinu: tko je On, πto oËekuje od nas i zaπto Mu je stalo kako se ophodimo jedni prema drugima. On oËekuje od nas da æivimo u skladu s onim πto znamo o Njemu. Lako se moæe dogoditi da pomislimo da moæemo misliti ili se ponaπati kako god æelimo zato πto se spasenje dobiva miloπÊu. Meutim, to je zabluda. Naπa djela moraju biti u skladu s istinom u koju vjerujemo. Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan naglaπava vaænost istine. Istina nije samo intelektualna kategorija. Ona se tiËe poznavanja Boga. On voli one koji njeguju suosjeÊanje i pravednost, i mrzi djela onih koji odbacuju suosjeÊanje i pravednost zbog novca i moÊi. Da bismo primili milost od Boga, moramo pokazati suosjeÊanje. Ako æelimo pravdu, moramo se pravedno odnositi prema drugima. Uvodni razgovor: »ak i najhrabriji ljudi zadrhte od straha kada se njihove laæi razotkriju. »ak i najiskvareniji i najokrutniji reæim pokuπava staviti masku istine na svoje lice. ©to istinu Ëini tako moÊnom? Za razgovor: 1. »uvanje tajne potrebno je radi sigurnosti. Kakva je razlika izmeu Ëuvanja tajne i laæi? ©to bi se dogodilo kada bi sve privatne aktivnosti i razgovori postali svima poznati? 2. Istina katkad moæe zadati bol. Kako moæemo reÊi istinu a da ne povrijedimo druge? Zaπto je lakπe izgovarati neistine o osjeÊajima nego o Ëinjenicama? DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uËitelje: Istina je razlog zaπto postoji AdventistiËka crkva. Mi vjerujemo da istina postoji, da je otkrivena u Isusu i da nam je On dao posebnu vijest za naπe vrijeme, koju nazivamo “sadaπnjom istinom”. ©to je “sadaπnja istina”? Kako je razumijemo? PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 49 Biblijski komentar U Izrekama 22,17-29 dan je zakljuËak o prethodnoj temi o prosuivanju (20-22,16) i istodobno je iznesena tema o istini (PriËe 23; 24). U Izrekama 23 Ëitatelju je upuÊen poziv da se dræi istine Ëak i kada je to teπko. Istina vas moæe stajati posla, Ëak i æivota, ali je i dalje najbolji i jedini siguran put u æivotu. Dvadeset Ëetvrto poglavlje istiËe da svatko u dubini srca zna ponaπa li se u skladu sa svojom savjeπÊu. I. Istina o Bogu (Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 22,17-29.) Pouka za ovaj tjedan poËinje posljednjim redcima 22. poglavlja (17-29). Proπli tjedan smo vidjeli da je u 22. poglavlju rijeË o nagradi mudrosti. Ovaj tjedan usredotoËujemo se na istinu. ©to je istina? Istina prvenstveno govori o Bogu, da On postoji i da je Branitelj siromaπnih i potlaËenih. U tekstu nalazimo opomenu: “Jer Êe Jahve parbiti parbu njihovu i otet Êe æivot onima koji ga njima otimlju.” (22,23) Kao drugo, istina otkriva da Êe propasti oni koji æive greπnim æivotom. Salomon ukratko iznosi grijehe dvjema slikama: “srdita Ëovjeka” (redak 24) i Ëovjeka koji pomiËe “prastare mee” (redak 28). Obje slike ukazuju na bezosjeÊajnost i oholost onih koji æive greπnim naËinom æivota (usporedi 23,10). Moæe se Ëiniti da neko vrijeme napreduju u æivotu, ali Êe na kraju doæivjeti propast. Kao treÊe, istina je da Êe naporan rad i ustrajnost biti nagraeni. U Izrekama je dano obeÊanje: “Takav ima pristup kraljevima i ne sluæi prostacima.” (22,29) Kada je promatramo u ovom kontekstu, istina opisana u Izrekama 22,17-29 vrlo je sliËna Ëetvrtoj zapovijedi (Izlazak 20,8-11). Zapovijed o suboti nalaæe da se 1) sjeÊamo Boga koji je stvorio svijet (redci 8.11), 2) da pokaæemo milost (redak 10) i 3) da marljivo radimo (redak 9). “Obavljaj sav svoj posao”, glasi zapovijed (redak 9). Istina u Bibliji je moralna, nikad se ne mijenja i govori o Bogu. Razmislite: Na koja tri naËina Izreke definiraju istinu? II. Istina o zavisti i zadovoljstvima (Prisjetite se teksta iz 23. poglavlja Izreka.) Zavist je kao kada u zabavnom parku stojimo u dugaËkom redu ËekajuÊi na vrlo kratku voænju koja neÊe ispuniti naπa oËekivanja. Zavist nas nagoni da vjerujemo kako nas Ëeka neπto dobro na kraju 50 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) tog reda. Zbog zavisti s Ëeænjivim pogledom gledamo na one koji su veÊ stigli na red. Bez zavisti ovaj svijet nam ne bi bio toliko zanimljiv. Naæalost, krπÊani katkad zavide svijetu iz dva razloga: zadovoljstva ovoga svijeta izgledaju opuπtajuÊe i zabavno, dok je Boæja volja stroga i zahtijeva posluπnost. “Zadovoljstva” ovoga svijeta posluæuju hranu na srebrnim pladnjevima (redci 1-8), uz nemoralnost (redci 27.28) i vino (redci 29-35). Boæja mudrost javlja se s noæem pod grlom (redak 2), sa πibom po leima (redak 14), govorenjem onoga πto je pravo (redak 16). Teπko je pokoriti svoje sebiËno srce sklono lutanju posluπnosti Bogu. Meutim, nagrada mudrosti je vaæna i vjeËna. Zato se nemojte umoriti od stroge posluπnosti Bogu zavideÊi ljudima u svijetu. Ljudi ovoga svijeta Ëekaju u dugom redu s velikim oËekivanjima i osjeÊajem zavisti, ali naporno Ëekanje neÊe im donijeti niπta osim sukoba i razoËaranja. Razmislite: Zaπto je Krist pozvao one koji Ga æele slijediti da pou uskim putem i uzmu svoj kriæ (Matej 7,14; Marko 8,34)? III. Budite iskreni, vi poznajete istinu. (Prisjetite se u razredu teksta iz 24. poglavlja Izreka) Prvi redak 24. poglavlja poËinje opomenom da ne zavidimo onima koji grade svoje kraljevstvo na zlu. Na poËetku poglavlja iznesena je usporedba izmeu laæi i istine i kako one utjeËu na naπ æivot (redci 2-10). Laæi uniπtavaju naπ ugled zato πto Êemo biti prezreni kada naπe laæi iziu na svjetlo (redak 9). Ako klonemo u dan bijede, neÊemo imati snage da izdræimo (redak 10). Istina djeluje na nas na suprotan naËin. Ona nas duhovno izgrauje (redci 3.4). Istina Êe nam za razliku od laæi pomoÊi da uzrastemo, da se osjeÊamo snaænima i sigurnima (redci 5.6.16). NaÊi Êemo se u utvrenom gradu Ëiji su zidovi “previsoki” naπim neprijateljima (redak 7). Istina je postojanija od laæi, jer ono πto je istinito, i stvarno je. U redcima 11-29 iznose se daljnje opomene o laganju. »ak i ako se neËije laæi nikada ne otkriju, te osobe znaju i Bog zna da su izgovorile laæ. Salomon iznosi i prouËava tri primjera izgovorenih laæi: a) kada netko vidi osobu u nevolji i ne pomogne joj, a poslije kaæe: “Nismo za to znali” (redak 12); b) kada netko vidi svojeg neprijatelja u nevolji i osjeti radost, ali se pretvara da ne primjeÊuje πto mu se dogaa (redak 17); c) kada netko pokazuje naklonost prema bogatima i moÊnima (redci 23-25). PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 51 U svim ovim primjerima osoba koja izgovara laæ zna da Ëini neπto loπe. Zaπto bi se u protivnom trudila da prikrije svoje postupke? “Na Dan u koji Êe Bog suditi ono πto je skriveno u ljudima” (Rimljanima 2,16), On Êe svima platiti po njihovim djelima, bila dobra ili zla. Razmislite: Dvadeset Ëetvrto poglavlje zavrπava priËom o lijenom Ëovjeku (redci 30-34). Kako se ova priËa uklapa u temu o posluπnosti i istini u Izrekama 23 i 24? TRE∆I KORAK: Primijenite! Samo za uËitelje: Istina govori o Bogu, o tome da je pravedan i milostiv, da vidi ono πto je skriveno. Ona takoer pokazuje da se ni prema kome ne smijemo ophoditi s nepoπtovanjem samo zato πto je siromaπan i πto ne zauzima znaËajan poloæaj. Objasnite Ëlanovima razreda da je istina lijepa poput milosti i pravde. Ona je prijetnja samo onima koji izgovaraju laæi. Primjena: 1. Ako vas netko tko ne zauzima znaËajan poloæaj u druπtvu æeli vidjeti, a vi odgovorite da ste trenutaËno zauzeti, kakve Êe posljedice ta laæ imati po vas? 2. ©to se dogodilo u krπÊanstvu kada su vjernici svoju naklonost pokazivali prema bogatim Ëlanovima i moÊnim velikodostojnicima (kao πto je car Konstantin)? »ETVRTI KORAK: Budite kreativni! Samo za uËitelje: Da bismo æivjeli po istini, moramo biti posluπni i hrabri, posebno kada smo u dodiru s moÊnim pojedincima Ëije odluke mogu donijeti negativne posljedice po nas. Izreke otkrivaju da Bog ne odobrava ovakvu vrstu ponaπanja, osobito ako se prema slabijima odnosimo s nepoπtovanjem i nebrigom. Aktivnosti: 1. Pozovite Ëlanove razreda da obeÊaju Bogu da Êe sve πto kaæu ili uËine biti istinito. To ne znaËi da trebaju razglaπavati ono πto im je reËeno u povjerenju, nepotrebno iznositi odreene Ëinjenice ili bez opravdanog razloga otkrivati ono πto znaju, veÊ da sve πto izgovore bude istina. 2. Pozovite Ëlanove razreda da pokaæu poπtovanje i izuzetno ponaπanje prema Ëlanovima zajednice i svoje obitelji koje smatraju slabijima od sebe i da svoja iskustva ispriËaju u razredu. 52 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Pouka 10 28. veljaËe—7. oæujka 2015. Iza maske Biblijski tekst: Izreke 25,2.3; 26,11-16; 27,5.6. UËenik Êe: Znati: Podsjetit Êe se koliko nam je potrebna boæanska mudrost da bismo se nosili s nekim sloæenim problemima greπne ljudske naravi. OsjeÊati: Radovat Êe se pomoÊi dostupnoj u Boæjoj rijeËi dok se suoËava sa æivotom onakvim kakav jest. »initi: Prihvatit Êe Boæju rijeË kao izvor mudrosti u suoËavanju s moralnim pitanjima i odlukama. Plan pouËavanja: I. Znati: Joπ nismo na Nebu. A. Æivot nas moæe zbuniti. Ljudima ne moæemo uvijek vjerovati, a patnju uglavnom ne moæemo objasniti. Kako moæemo uspjeπno rjeπavati problematiËne situacije? B. Dvadeset peto i dvadeset πesto poglavlje pruæaju nam uvid u svakidaπnje teπkoÊe ukazujuÊi na praktiËnu mudrost. Na koji su naËin savjeti u Izrekama suvremeni? II. OsjeÊati: Nova æelja da æivimo po Boæjoj rijeËi A. Ako moæemo vjerovati Boæjoj rijeËi, kako trebamo primijeniti njezina naËela? B. Ako nam se Ëini da je Bog u teπkim trenutcima daleko, kako Ga moæemo pronaÊi? III. »initi: PrisjeÊati se Boæjih blagoslova u teπkim trenutcima A. Kako se s povjerenjem moæemo suoËiti s buduÊnoπÊu usred æivotne zbrke? B. Sjetite se proπlih iskustava u kojima vas je Bog blagoslovio i pomogao vam da pronaete rjeπenje u zbunjujuÊim okolnostima. Razgovarajte s osobama koje su primile Boæju pomoÊ i izvucite pouke iz PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 53 njihovih uloæenih napora. Kako vas njihova iskustva mogu ispuniti nadom i hrabroπÊu? C. Zaπto je teπko pjevati Bogu pjesme hvale kada doæivimo obeshrabrenje? Saæetak: Ako je netko obeshrabren i/ili se suoËava s nerjeπivim problemima, πto je najbolje uËiniti? ProuËavanje praktiËnih savjeta u Izrekama 25 i 26 i uËenje iz æivota drugih koji su proæivjeli bolna iskustva mogu vam pruæiti mudrost u svakidaπnjem æivotu. Iznad svega, traæite obeÊane blagoslove od “Boga svake utjehe” (2. KorinÊanima 1,3). PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: Izreke 25,2.3; 26,11.12. KljuËno naËelo duhovnog rasta: Izreke opisuju razliËite vrste ljudi, meu kojima su bezumnici, lijenËine, prijatelji (dobri i loπi), podsjeÊajuÊi nas da osobine karaktera nisu nevaæne i da ne utjeËu samo na osobu koja ih posjeduje. Samo za uËitelje: Pouka za ovaj tjedan podsjeÊa nas da vanjski izgled osobe ne odgovara uvijek njezinoj nutrini. Svijest o ovoj nedosljednosti moæe nas potaknuti da se zalaæemo za æivot u kojem vanjπtina odgovara unutarnjoj naravi, odraæavajuÊi tako Boæji istinoljubivi karakter pun ljubavi. Uvodna aktivnost: Zamolite Ëlanove razreda da se sjete trenutka kad im je neki prijatelj svojom iskrenoπÊu nanio bol. Kako je to utjecalo na njih? Takoer ih zamolite da se sjete trenutka kada su morali biti iskreni prema nekom prijatelju. Koliko je to bilo teπko uËiniti? Isus je bio iskren prema ljudima, a oni su katkad Njegovu iskrenost prihvaÊali negativno. Razmislite: Iako je bio zarobljenik i (najvjerojatnije) mladiÊ u tinejdæerskim godinama, Daniel je babilonskim porobljivaËima hrabro i iskreno govorio o svojoj prehrani: “Daniel je u srcu odluËio da se neÊe okaljati kraljevim jelima i vinom s njegova stola, pa zamoli dvorjaniËkog starjeπinu da ga poπtedi.” (Daniel 1,8) Bog je blagoslovio njegovu odluku: “Bog dade Danielu te nae dobrohotnost i smilovanje u dvorjaniËkog starjeπine.” (1,9) Ovaj tekst moæe nas ohrabriti kada do- 54 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) nosimo moralne odluke. Koje su osobe u Svetom pismu usred patnje slavile Boga? DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uËitelje: Izreke moæemo shvatiti kao “moralni priruËnik” koji je napisao “najmudriji Ëovjek” koji je ikada æivio. Moralne situacije s kojima se ljudi suoËavaju nisu se promijenile tijekom stoljeÊa, pa su savjeti u Izrekama i dalje suvremeni i aktualni. Biblijski komentar I. Iza maske (Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 25,1-3.) Bog mrzi nepoπtenje bilo koje vrste. “©est je stvari koje Gospod mrzi, a sedam ih je gnusoba njegovu biÊu: ohole oËi, laæljiv jezik, ruke koje prolijevaju krv nevinu, srce koje smiπlja greπne misli, noge koje hitaju na zlo, laæan svjedok koji πiri laæi, i Ëovjek koji zameÊe svae meu braÊom.” (Izreke 6,16-19) Zapazite da je laganje spomenuto dvaput na ovoj kratkoj listi! Moæda Boæje gnuπanje prema laæi djelomiËno potjeËe od prve laæi izgovorene u Edenskom vrtu, kad je bio oklevetan Njegov karakter — laæi koja je u srcu viπestoljetne velike borbe izmeu Krista i Sotone. Razmislite: Koje pouke moæemo nauËiti iz Danielovog iskustva o tome kako trebamo biti milostivi dok slijedimo Boæje putove? U Izrekama nam je dan savjet da se Ëuvamo bezumnih. Kako netko moæe proniknuti u tui karakter, a i dalje prihvaÊati sve ljude? II. Boæja tajanstvenost (Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 25,2.) Boæje znanje ne moæe se usporeivati s naπim. Ono nadilazi naπu moÊ razumijevanja. Meutim, to πto Boga ne moæemo shvatiti nije izgovor da o Njemu ne nauËimo sve πto moæemo. U Njegovoj pisanoj rijeËi saznajemo da On æeli da Ga upoznamo. Iako nam trenutaËno ne moæe sve u potpunosti objasniti (kao πto roditelji ne mogu svojoj maloj djeci), On obeÊava da Êemo Ga jednog dana gledati licem k licu i da Êemo tada shvatiti mnoga pitanja (ukljuËujuÊi i patnju) na koja trenutaËno nemamo odgovor. “Bog se pokazao u tijelu! Ova tajna je sve dublja πto je mi viπe nastojimo razumjeti. Ona je nerazumljiva, pa ipak ljudska biÊa dopuπtaju da zemaljske stvari sprijeËe ionako slabo razumijevanje IsusoPRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 55 ve neusporedive ljubavi. Kako moæemo biti oduπevljeni za zemaljske, obiËne stvari, a ne obraÊati pozornost na ljubav koja je otkrivena u smrti Boæjega dragog Sina? Ja Êu, ako budem spaπena, biti æeljna novih spoznaja. Krist nas je ljubio i dao æivot za nas. Sa slavnim tijelom, velikim moguÊnostima, Ëistim srcem i neokaljanim usnama pjevat Êemo o bogatstvu otkupiteljske ljubavi.” (Ellen G. White, Maranatha, str. 318) Razmislite: Kako vam prouËavanje Kristovog æivota i Njegove velike ærtve pomaæe da bolje shvatite Boæji karakter? Kako te spoznaje nadahnjuju vaπ moralni æivot i potiËu strpljenje i vjeru kada se naete pred poteπkoÊama? III. Bezumni kao mudri (Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 26,11-16.) Nikada ne smijemo zaboraviti da smo ograniËena ljudska biÊa. Izmeu ljudskog znanja i boæanske stvarnosti nalazi se ponor. Stari Grci su smatrali da su uzrok ovog nepremostivog ponora duh i tvar. Biblijski pisci nas uËe da je ponor izmeu ljudi i Boga prouzroËen grijehom. BuduÊi da smo skloni prihvaÊanju zabluda, potrebno nam je pravo znanje koje potjeËe od Boga i Njegove rijeËi. Razmislite: Koji je razlog πto se um suvremenog Ëovjeka protivi mudrosti koju pronalazimo u Svetome pismu? Salomon, najmudriji Ëovjek, razmiπljao je o ovom pitanju dok je pisao Propovjednika. On iskreno priznaje da je æivot teπko shvatiti, ali da je naπa jedina nada da se bojimo Boga i da Mu budemo posluπni (Propovjednik 12,13.14). IV. Prijatelj kao neprijatelj i neprijatelj kao prijatelj (Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 27,5.6.17-23.) Katkad je teπko biti iskren, bilo da su u pitanju roditelji, djeca, braËni drug, prijatelji ili poslovni suradnici. Zato smo dobili jasnu pouku: “Sine moj, ne odbacuj Jahvine opomene i nemoj da ti omrzne njegov ukor. Jer koga Jahve ljubi onoga i kori, kao otac sina koga voli.” (Izreke 3,11.12) Ovaj nam tekst daje smjernice kako da nekome uputimo rijeËi opomene i ukora. To bismo trebali uËiniti paæljivo (s ciljem da pomognemo): “Ëestiti su udarci prijateljevi” u usporedbi s laænom iskrenoπÊu (koja krije prave osjeÊaje), “a laæni poljupci neprijateljevi” (27,6). Takoer: “Krvave masnice oËiste zlo i udarci proËiste odaje utrobe.” (20,30) 56 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Razmislite: Kakve pouke moæemo izvuÊi iz borbi, pobjeda i prijateljstava naπih duhovnih predaka u Starom i Novom zavjetu (na primjer Rute i Noemi, Ane i Elkane, Davida i Jonatana, Pavla i Barnabe itd.)? TRE∆I KORAK: Primijenite! Samo za uËitelje: Katkad je zbog patnje, naπe ili onih koje volimo, ili zbog nepravednog postupanja, teπko povjerovati da je Bog s nama. Kako se moæemo utvrditi u svojoj vjeri u teπkim trenutcima? Kako moæemo ohrabriti one koji su se obeshrabrili i izgubili vjeru u Boga? Za razmiπljanje: Iako nas je Krist pozvao da ljubimo svoje neprijatelje i Ëinimo dobro onima koji nas mrze, to ne znaËi da trebamo dopustiti da budemo prevareni od strane bezumnika. Kako moæemo biti oprezni kada su u pitanju laæna prijateljstva, a da i dalje prihvaÊamo sve ljude? Krist je i prije pojave grijeha æelio biti blizak s onima koje je stvorio na Boæju sliku. Kada su ljudi sagrijeπili, priπao im je i otkrio svoj briæni karakter. “Iznesite Bogu svoje potrebe, svoje radosti, svoje tuge, svoje brige i svoja strahovanja. Vi Ga ne moæete preopteretiti, ne moæete Ga zamoriti. Onaj tko je izbrojao vlasi na vaπoj glavi nije ravnoduπan prema potrebama svoje djece. ‘Jer Gospodin je pun samilosti i milosra.’ (Jakov 5,11) Njegovo srce puno ljubavi ganuto je naπim æalostima, Ëak i kad samo govorimo o njima. Iznesite Mu sve πto zbunjuje vaπ um. Onome koji u svojoj ruci dræi svjetove i upravlja svim poslovima svemira niπta nije preteπko nositi. Njemu nije neznatno niπta od onoga πto se bilo kako tiËe naπeg mira. Nema nijednog poglavlja u naπemu iskustvu koje bi Mu bilo premraËno za Ëitanje; nema problema koji bi Mu bio preteæak za razrjeπenje. Nema nesreÊe koja bi pogodila Njegovo najmanje dijete, nema brige koja bi muËila duπu, nema radosti koja bi razgalila, nema iskrene molitve koja bi poletjela s usana a da naπ nebeski Otac ne vidi, da se smjesta ne zainteresira. ‘On lijeËi one koji su srca skruπena i povija rane njihove.’ (Psalam 147,3) Odnos izmeu Boga i svake duπe tako je osoban i potpun, kao da nema nijedne druge duπe na Zemlji s kojom bi dijelio svoju briænu paænju, nijedne druge duπe za koju bi dao svojega ljubljenoga Sina.” (Ellen White, Put Kristu, str. 106) PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 57 Primjena: UtjeËe li Ëinjenica da je Isus vaπ prijatelj na to kakav ste prijatelj i kakva su vaπa prijateljstva? Kako vam prijateljstva pomaæu da shvatite Boæju ljubav? »ETVRTI KORAK: Budite kreativni! Samo za uËitelje: Razgovarajte u razredu o tome kako je Bog blagoslovio konkretne dogaaje u vaπem æivotu i kako vam je pomogao da postanete suosjeÊajniji prema drugim ljudima i njihovim problemima. Aktivnost: Razgovarajte o duhovnim, politiËkim i osobnim prilikama i problemima, i o tome kako nam Isusov primjer pomaæe da pronaemo pravo rjeπenje. Prisjetite se kako je Bog otvorio vaπe oËi da uvidite blagoslove skrivene u teπkoÊama i bolnim iskustvima. 58 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Pouka 11 7.—14. oæujka 2015. Æivjeti vjerom Biblijski tekst: Izreke 28,4.5.7-9; 29,13. UËenik Êe: Znati: Prepoznat Êe vrijednost praktiËnih savjeta u Izrekama, koji se temelje na strahu Gospodnjem. OsjeÊati: Cijenit Êe vrijednost Boæjih praktiËnih savjeta i uvidjeti blagoslove posluπnosti. »initi: Bit Êe nadahnut da æivi po boæanskim uputama. Slavit Êe Boga πto je u svojoj ljubavi dao tako jasne savjete koje moæemo primijeniti u svojem æivotu u ovom greπnom svijetu. Plan pouËavanja: I. Znati: Izuzetna vrijednost Boæjih zapovijedi i Zakona A. Zaπto neki krπÊani smatraju da boæanski zakoni ograniËavaju slobodu? B. Zaπto je teπko Boæje zakone smatrati blagoslovom? Kako moæemo promijeniti svoje miπljenje da bismo ih doæivjeli kao blagoslove kakvi doista jesu? II. OsjeÊati: Prepoznavanje suvremene kulturoloπke zablude u Ëovjekovoj teænji da zaobie Boæji zakon A. Na koji naËin druge ljude trebamo upoznati s Dekalogom da bi ga cijenili i poπtovali? B. U nekim krπÊanskim tradicijama postoji vjerovanje da je Zakon ukinut na kriæu. Kako se na najbolji naËin moæemo suprotstaviti ovom pogreπnom shvaÊanju? III. »initi: Novo nadahnuÊe da radosno æivimo po Boæjim uputama A. “A ti, o Jahve, milosra mi svog ne krati, dobrota tvoja i vjernost neka me svagda Ëuvaju.” (Psalam 40,11) B. Kako mogu zauzeti stav psalmista koji je shvatio da Boæja milost i istina nisu u suprotnosti? PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 59 C. ©to mi moæe pruæiti vjeru, hrabrost i Ëvrstinu kada se Ëini da se sve u æivotu okrenulo protiv mene? Saæetak: Boæji zakon i mudrost u Izrekama su povezani i tvore smjernice koje trebamo slijediti u æivotu. Najviπu mudrost stjeËemo pokoravajuÊi se Boæjoj volji. PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: Izreke 28,4.5. KljuËno naËelo duhovnog rasta: Ljudi suvremenog doba u velikoj mjeri smatraju da realisti ne mare za zastarjele naloge Boæje rijeËi. Kralj Salomon se ne bi s tim sloæio. On tvrdi da Ëovjek moæe napredovati jedino ako prihvati savjete koji su izneseni u Svetom pismu i uz Boæju pomoÊ æivi po njima. Samo za uËitelje: U Izrekama se nalaze upute o presudnim pitanjima iz svakidaπnjeg æivota. Upute se zasnivaju na osnovnoj tvrdnji da je strah Gospodnji najviπa mudrost, da stjecanje razboritosti poËinje pokoravanjem Bogu. Svima onima koji nisu zainteresirani za vjeru i teologiju, ova knjiga pruæa odreenu mjeru pouka iz stvarnog æivota. Uvodna aktivnost: Razgovarajte o tome zaπto je Boæja rijeË potrebna za stjecanje mudrosti kada je dostupno toliko mnogo razliËitih priruËnika. Razmislite: Boæja rijeË je izvor zdravlja i sreÊe, obrazac prema kojem je osmiπljen æivot za biÊa stvorena na Njegovu sliku. Zato se æivot na najbolji naËin ostvaruje u skladu s njom. Pogledajte koliko se redaka u Izrekama bavi zdravstvenim naËelima. DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uËitelje: ProuËite tekst u Izrekama 28,4.5.7-9; 29,13. Biblijski komentar I. Vaænost boæanskog Zakona (Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 28,4.) Nasuprot suvremenom glediπtu prema kojem se mudrost stjeËe neovisno o Bogu, Izreke stalno ukazuju na ograniËenost ljudskog znanja i upozoravaju da se ne trebamo oslanjati na svoju mudrost. One ukazuju na ljudsku potrebu za boæanskim otkrivenjem. 60 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) “Teπke æivotne Ëinjenice πkola su za oblikovanje karaktera koju je Bog ustanovio; one nisu druga moguÊnost u odnosu na Njegovu milost, veÊ njezino sredstvo; jer sve ovisi o milosti, o sili da steknemo znanje i budemo posluπni. ‘I uho koje Ëuje i oko koje vidi, oboje je Jahve naËinio.’ (20,12) Svi idu u Boæju πkolu ... jer On u nas æeli uliti znanje o sebi, a to je konaËna nagrada. Pokoravanjem Njegovoj vlasti i veliËanstvu (odnosno strahu Gospodnjem) zapoËinjemo i nastavljamo svoje obrazovanje; i marljivom potragom za mudroπÊu kao za ’skrivenim blagom’ primit Êemo nagradu u obliku sve veÊe bliskosti s Gospodinom. ... Jer cilj je sljedeÊi: ‘Tada Êeπ shvatiti strah Gospodnji i naÊi Êeπ Boæje znanje.’ (2,5)” (Derek Kidner, The Proverbs: An Introduction and Commentary [Downers Grove, I11.: InterVersity Press, 1964.], str. 35) Razmislite: Kako iz Boæjeg zakona moæemo nauËiti da je Bog ljubav? Zaπto Ëesto imamo dojam da nas Zakon ograniËava? Kada bismo zapamtili svih Deset zapovijedi, ukljuËujuÊi i prve Boæje rijeËi: “Ja sam Jahve, Bog tvoj, koji sam te izveo iz zemlje egipatske, iz kuÊe ropstva”, moæda bismo se podsjetili da je spasenje dano prije Zakona! Mi ne dræimo Zakon da bismo bili spaπeni! Bog je dao Deset zapovijedi narodu koji je prethodno izbavio iz ropstva. »injenica da je Bog osobno izgovorio Zakon na gori Sinaju pomaæe nam da shvatimo Njegovu brigu za nas. Mojsije je rekao: “I naredio nam je Jahve da sve ove naredbe vrπimo u strahopoπtovanju prema Jahvi, Bogu svome, da bismo uvijek bili sretni i da æivimo kao πto je to danas.” (Ponovljeni zakon 6,24) Nije neobiËno πto je psalmist uskliknuo: “O, kako ljubim Zakon tvoj, po cio dan o njemu razmiπljam.” (Psalam 119,97) II. Traæiti Gospodina (Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 2,1-9.) Oni koji prezrivo odbace Boæji zakon, izgubit Êe zajednicu s Njim. Za nas koji smo stvoreni na Njegovu sliku, Zakon je dragocjeni vodiË za uspostavljanje zajednice s Bogom i odræavanje zdravih i sretnih obiteljskih i prijateljskih odnosa, jer njegova dalekoseæna naËela pokazuju πto je ispravno, a πto pogreπno. U Izrekama ljudska mudrost se ne uzdiæe niti se odobrava i najmanja sumnja u Boga. Boæje znanje je apsolutno i sveobuhvatno. Ljudi mogu obogatiti svoje znanje razmiπljanjem o boæanskim pitanjima. Bog se otkrio u svojoj rijeËi i preko Isusa Krista. Biblijski pisci neprestano slave savrπenstvo i pouzdanost Boæjeg otkrivenja: PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 61 • David: “RijeËi su Jahvine rijeËi iskrene, srebro prokuπano, od zemlje odvojeno, sedam puta oËiπÊeno. O Jahve, ti Êeπ bdjeti nad nama, od naraπtaja ovog Ëuvat nas svagda.” (Psalam 12,7.8) “Savrπen je Zakon Jahvin — duπu krijepi; pouzdano je SvjedoËanstvo Jahvino — neuka uËi; prava je naredba Jahvina — srce sladi; Ëista je zapovijed Jahvina — oËi prosvjetljuje.” (Psalam 19,8.9) • Mojsije: “Ova zapovijed πto ti je danas dajem nije za te preteπka niti je od tebe predaleko. ... Jer, RijeË je posve blizu tebe, u tvojim ustima i u tvome srcu da je vrπiπ. Gledaj! Danas preda te stavljam: æivot i sreÊu, smrt i nesreÊu. Ako posluπaπ zapovijedi Jahve, Boga svoga, koje ti danas dajem — ako ih posluπaπ ljubeÊi Jahvu, Boga svoga, hodeÊi njegovim putovima, vrπeÊi njegove zapovijedi, njegove zakone i njegove uredbe, æivjet Êeπ i razmnoæit Êe te Jahve, Bog tvoj, i blagoslovit Êe te u zemlji u koju ulaziπ.” (Ponovljeni zakon 30,11.1416) • Isus: “Tko ima moje zapovijedi i Ëuva ih, taj me ljubi; a tko mene ljubi, njega Êe ljubiti Otac moj, i ja Êu ljubiti njega i njemu se oËitovati.” (Ivan 14,21) “Posveti ih u istini: tvoja je rijeË istina.” (Ivan 17,17) Razmislite: Ako osoba ne prihvati znanje koje Bog nudi, koje joπ izvore znanja ima na raspolaganju? Druga je moguÊnost da se oslonimo na izopaËena i ograniËena ljudska shvaÊanja. Prema Izrekama poËetna toËka prave mudrosti je Boæje otkrivenje: “U tebi je izvor æivotni, tvojom svjetloπÊu mi svjetlost vidimo.” (Psalam 36,9) “Strah je Gospodnji poËetak spoznaje.” (Izreke 1,7) “Ne umiπljaj da si mudar: boj se Jahve i kloni se zla. To Êe biti lijek tvome tijelu i okrepa tvojim kostima.” (Izreke 3,7.8) “Strah Ëovjeku postavlja zamku, a tko se uzda u Jahvu, nalazi okrilje.” (Izreke 29,25) III. Ljubav prema istini (Prisjetite se u razredu tekstova iz Izreka 14,34 i 1,2-5.) U Izrekama su boæanski savjeti primijenjeni u razliËitim situacijama i Ëine temelj pravog odgoja. Ljudsko znanje i kultura ne uzdiæu zato πto prava mudrost dolazi od Boga. Ako Ga sluπamo i poπtujemo, obitelj, posao i vlasti Êe napredovati: “Pravednost uzvisuje narod, a grijeh je sramota pucima.” (Izreke 14,34) Izreke daju praktiËne upute o tome kako na najbolji naËin moæemo æivjeti mudro u ovom nesreenom svijetu. Meutim, mnogi se podsmjehuju vjerovanju da postoji apsolutna istina. Salomon, najmudriji Ëovjek, uvidio je kako je moguÊe “da se spozna mudrost i pouka, da 62 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) se shvate razumne rijeËi; da se primi umna pouka, pravda i pravica i nepristranost; da se dade pamet neiskusnima, mladiÊu znanje i umijeÊe; kad mudar Ëuje, da umnoæi znanje, a razuman steËe mudrije misli” (Izreke 1,2-5). Pokoravanje Bogu polazna je toËka: “Strah je Gospodnji poËetak spoznaje.” (redak 7) Razmislite: Ponovljeni zakon i Izreke daju mnoπtvo praktiËnih smjernica i pozivaju ljude da ljube Boga i da Ga se boje. »emu nas sve to uËi o pravom Autoru Biblije? TRE∆I KORAK: Primijenite! Samo za uËitelje: Danas u svjetovnim druπtvima nepokazivanje odanosti Bogu izaziva velike probleme. ©toviπe, neposluπnost i nasilje svuda vladaju. Razgovarajte o tome zaπto su prilike takve. Moæe li se pojedinac ili Ëlanovi subotnjoπkolskog razreda suprotstaviti ovom vladajuÊem smjeru? Za razmiπljanje: 1. Kako se odanoπÊu Bogu i Njegovoj RijeËi moæemo suprotstaviti tako snaænom negativnom trendu koji je zavladao u druπtvu? 2. Kako mediji vjeπto uzdiæu bezvrijedan naËin æivota? 3. Zaπto se trebamo prisjetiti Ëinjenice da se iskreni vjernik poznaje po tome kako se ophodi prema Ëlanovima obitelji? »ETVRTI KORAK: Budite kreativni! Samo za uËitelje: Podsjetite se u razredu da je molitva izgovorena u Isusovo ime neπto viπe od spominjanja Njegovog imena na poËetku i na kraju molitve. Moliti se u Njegovo ime znaËi moliti se Kristovim umom i duhom, vjerovati u Njegova obeÊanja, oslanjati se na Njegovu milost i Ëiniti Njegova djela. Aktivnost: Koji je pravi razlog πto se Isus joπ nije vratio? »esto kao odgovor navodimo da se Radosna vijest joπ ne propovijeda po cijelom svijetu. Ellen G. White iznosi drugaËije glediπte: “Ako se ponizimo pred Bogom, ako budemo ljubazni i uËtivi, njeæni i milostivi, stotine Êe se obratiti i priÊi istini tamo gdje je danas samo jedan. Meutim, mada tvrdimo da smo se obratili, mi nosimo u sebi svoje ‘ja’ koje smatramo odviπe dragocjenim da bismo ga se odrekli. Naπa je prednost da taj teret poloæimo pred Kristove noge i da uzmemo karakter sliËan Njegovom. Spasitelj Ëeka da to uËinimo. ... PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 63 “UËite se od mene...’, kaæe Krist, “i naÊi Êete spokoj duπama svojim.’ (Matej 11,29) Zaπto svaki dan ne uËimo od Spasitelja? Zaπto ne æivimo u stalnoj zajednici s Njim, kako bismo u meusobnim odnosima mogli govoriti i postupati s ljubavlju i uËtivoπÊu? Zaπto ne slavimo Gospodina pokazujuÊi njeænost i ljubav jedan prema drugom? Ako govorimo i postupamo u skladu s nebeskim naËelima, druæenjem s nama nevjernici Êe biti privuËeni Kristu.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv. 9, str. 189,190) Razmislite o praktiËnim naËinima na koje potpunije moæete pokazati Kristovu ljubaznost i uËtivost u svakidaπnjem ophoenju s drugima. 64 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Pouka 12 14.—21. oæujka 2015. Poniznost mudrih Biblijski tekst: Izreke 30. UËenik Êe: Znati: NauËit Êe duboko cijeniti boæanski izvor mudrosti koji potjeËe od samog Stvoritelja. Uvidjet Êe da ova sveobuhvatna boæanska mudrost pruæa dragocjene upute za uspjeh u sadaπnjem æivotu. OsjeÊati: Imat Êe æelju za prouËavanjem Boæjih putova u prirodi i otkrit Êe Njegove blagoslove. Æeljet Êe primijeniti Boæje praktiËne savjete za uspjeπan svakidaπnji æivot. »initi: Molit Êe se za mudrost i Boæju silu da bi æivio po Njegovoj RijeËi, da bi mogao “razabirati πto je volja Boæja, πto li je dobro, Bogu milo, savrπeno” (Rimljanima 12,2), umjesto da se prilagoava svjetovnim kulturoloπkim pretpostavkama. Plan pouËavanja: I. Znati: Dragocjene izvore znanja moæemo pronaÊi u svijetu koji je Bog stvorio. A. Kako prouËavanjem prirode moæemo nauËiti viπe o Stvoriteljevom karakteru? B. BuduÊi da je grijeh u velikoj mjeri pokvario iskonsko stvaranje, kako na pravi naËin moæemo sagledati ono πto nas sada okruæuje? II. OsjeÊati: Prirodu trebamo tumaËiti pomoÊu Svetoga pisma. A. Iako su Salomon i Agur (pisci najveÊeg dijela Izreka) takoer æivjeli u greπnom svijetu, kako su unatoË tome mogli vjerovati u Stvoriteljevu dobrotu? Kako su odoljeli da ne budu zavedeni pokvarenoπÊu ovoga svijeta? B. Kako opÊeprihvaÊena teorija evolucije umanjuje vrijednost æivotinja i prirode? III. »initi: Zajednica sa Stvoriteljem prirode — blagoslov subote A. Kako nam subota moæe pomoÊi da viπe saznamo o dobrim djelima stvaranja? PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 65 B. Kako nas vjerovanje u doslovno stvaranje svijeta (Postanak 1; 2) moæe saËuvati od laænih tumaËenja naπeg podrijetla? Saæetak: U Izrekama 30 govori se o æivotu utemeljenom na Stvoriteljevom planu, podsjeÊajuÊi nas da je zajednica sa Stvoriteljem naπ najbolji æivotni izbor. PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: Izreke 31,1-6. KljuËno naËelo duhovnog rasta: U potpunosti moæemo vjerovati u pouzdanost i istinitost Boæje objavljene rijeËi. Samo za uËitelje: U Izrekama 30 reËeno je da moralna neodreenost i relativizam neÊe uroditi plodom. Granica izmeu ispravnog i pogreπnog, dobra i zla, istine i laæi ne moæe se izbrisati ma koliko se postmodernistiËko druπtvo u tome odluËno trudilo. Prema Izrekama, tolerancija zla i moralna ravnoduπnost nisu ni vrline niti ispravni æivotni odgovori. Uvodna aktivnost: Jeste li razmiπljali o tome koliko se mnogo ozbiljnih problema u suvremenom druπtvu pojavilo zbog nepoπtovanja Boæjih zapovijedi? Koliko bi druπtvo bilo drugaËije da su braËni drugovi vjerni jedan drugome i da nitko ne Ëini preljub? Koliko bi sve bilo drugaËije da nema lopova, da su svi poπteni u domu i na radnom mjestu? Razmislite: Izreke ne pripisuju Boæju mudrost drugim svjetovnim sustavima mudrosti. Naprotiv, Boæja su naËela pravi izvor mudrosti, shvaÊanja i mjerila na osnovi kojih se sve ostalo procjenjuje. ©toviπe, osobna zajednica s Bogom lijek je za ljudsko neznanje. Zaπto je ljudskom srcu i umu toliko teπko priznati da neπto ne znaju? DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uËitelje: Trideseto poglavlje poËinje Agurovim priznanjem da sam ne moæe steÊi mudrost (redci 2.3); zatim retoriËkim pitanjima pisac pokazuje da samo Bog posjeduje mudrost (redak 4) i da je On spremno dijeli preko svoje RijeËi (redak 5). KonaËno, Izreke nas opominju da Boæju rijeË ne smijemo mijenjati: “Ne dodaji niπta njegovim rijeËima, da te ne prekori i ne smatra laæljivim” (redak 6), o Ëemu su govorili i drugi biblijski pisci (Mojsije i Ivan). 66 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Biblijski komentar I. Boæja mudrost (Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 30,3-6.) Biblijski nauk o doslovnom stvaranju Ëini osnovu pouËnih knjiga u Bibliji. Bog osobno, u svojem najduljem govoru u Bibliji (upuÊenom Jobu, Job 38-41), radosno govori o stvaranju svijeta. Vjerovanje u biblijski izvjeπtaj o stvaranju, koje proæima cijelo Sveto pismo, πiri ljudsko sagledavanje Boæjeg karaktera i djela. “Biblija ne kaæe da je Bog oprost, iako praπta; ili da je znanje, iako je sveznajuÊi; ili da je sila, iako je svemoÊan. Sve druge osobine su, poput poliranih, ravnih povrπina na dijamantu, blistavi prozori koji vode prema Boæjem srcu.” (Timothy R. Jennings, M. D., The God-shaped Brain: How Changing Your View of God Transforms Your Life [Downers Grove, I11.: InterVarsity Press, 2013.], str. 22) Prema Aguru i ostalim biblijskim piscima, pravo znanje potjeËe od radosnog pokoravanja Stvoritelju Neba i Zemlje jer je toga dostojan. Ako ljudi ne poznaju Boga i Njegovu stvaralaËku silu, oni Mu se suprotstavljaju, kao πto biljeæi Salomon: “Otkrih ovo: Bog stvori Ëovjeka jednostavnim, a on snuje nebrojene spletke.” (Propovjednik 7,29) Zbog ljudskog grijeha stvaranje samo djelomiËno otkriva boæanski poredak. ©toviπe, ljudsko shvaÊanje je degradiralo zbog grijeha i zato Ëovjek ne moæe u potpunosti shvatiti cijelu stvarnost. Razmislite: Koje ljudske pretpostavke pruæaju laænu sliku o Boæjem karakteru i djelima? ©to je prema Bibliji uvjet za primanje prave mudrosti? II. Oholi (Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 30,10-31.) U Izrekama 30,10-31 pisac navodi oblike ponaπanja koji kvare druπtveni poredak. ©to je joπ gore, takvo ponaπanje odupire se boæanskom utjecaju (kada je rijeË o ljudskim pretpostavkama, a ne umnim sposobnostima). Ljudi pokazuju sve manje i manje poπtovanja prema Boæjoj istini. UsvajajuÊi greπna glediπta kao mjerilo morala, ljudi ne mare πto æive u zabludi. Takvo postupanje nas podsjeÊa da problemi u druπtvu nisu proizvod umne nesposobnosti, veÊ duhovne oholosti. Ljudi koji ovako postupaju, u Izrekama su nazvani “luacima” ili “bezumnima” i opisani su kao lakovjerni, neodgovorni, praznoglavi, neiskusni, koji upadaju u kuπnje i odbacuju posluπnost, ukor ili ispravljanje. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 67 III. Pouke iz prirode (Prisjetite se u razredu tekstova iz Izreka 30,18.19.24-31.) Prema Izrekama, svijet koji je Bog stvorio jedan je od najboljih izvora iz kojih moæemo uËiti o Njegovim putovima. Iako mnogi o æivotinjama razmiπljaju samo kao o ukusnom zalogaju, pouka za ovaj tjedan, zajedno s mnogim drugim redcima u Izrekama, pouËava nas da moæemo uËiti od æivotinja: “Idi k mravu, lijenËino, promatraj njegove pute i budi mudar.” (Izreke 6,6) Mnogo toga smo dosad nauËili o Ëudesnim djelima stvaranja cjelokupnog æivota, meu kojima je i razboritost æivotinja. Na primjer, ako se netko pita zaπto je Bog zapovjedio gavranima da hrane Iliju (1. o kraljevima 17,4), knjiga Crows: Wise Guys of the Avian World, autora Candacea Savagea, daje odgovor na to pitanje. Povezivanje s nekom æivotinjom dragocjeno je iskustvo koje omekπava naπe srce jer su æivotinje privræene i imaju osjeÊaje, o Ëemu je Ellen G. White napisala sljedeÊe: “Razboritost koju pokazuju mnoge nijeme æivotinje tako je bliska ljudskoj da je to teπko objasniti. Æivotinje vide, Ëuju, vole, boje se i pate. One koriste svoje organe mnogo pravilnije nego πto to Ëine mnoga ljudska biÊa. One izraæavaju suosjeÊanje i njeænost prema svojim drugovima koji pate. Mnoge æivotinje prema onima koji se skrbe za njih pokazuju daleko jaËu ljubav nego πto je pokazuju neki pripadnici ljudskog roda. One uspostavljaju veze s Ëovjekom koje se ne prekidaju osim ako ne doæive velike patnje. Koji bi Ëovjek s ËovjeËnim srcem, koji se ikada brinuo o domaÊim æivotinjama, mogao pogledati u njihove oËi pune povjerenja i ljubavi i voljno ih predati noæu mesara? Kako moæe uæivati u njihovom mesu kao slatkom zalogaju?” (Ellen G. White, Put u bolji æivot, str. 194) Uostalom, ljudi i æivotinje stvoreni su od “istog materijala” (Postanak 2,7.19). Isus je osobno cijenio sve πto su Njegove ruke stvorile: “Promotrite poljske ljiljane, kako rastu! Ne muËe se niti predu. A kaæem vam: ni Salomon se u svoj svojoj slavi ne zaodjenu kao jedan od njih.” (Matej 6,28.29) Ellen G. White takoer usmjerava naπu pozornost na Ëudesni svijet prirode: “Kada se pribliæimo samoj prirodi, Kristova prisutnost postat Êe nam stvarna i On Êe naπem srcu progovoriti o svojoj ljubavi i miru.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 13) Psiholozi tvrde da Êe u πkolskom sustavu biti manje problema i buntovniπtva ako djeca provode viπe vremena u okrepljujuÊoj sili prirode nego umjetnim nadraæajima elektroniËke tehnologije. (vidi Richard Louv, Last Child in the Woods: Saving Our Children From 68 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Nature-deficit Disorder, Chapel Hill, N. C.: Algonquin Books of Chapel Hill, 2008.) Razmislite: ©to viπe spoznajemo svijet prirode — biljke, sastav vode i njegovo znaËenje za odræavanje æivota, zrak koji udiπemo, toËnu udaljenost od Sunca nuænu za æivot itd., naπe divljenje Stvoritelju raste. Njegovo upravljanje vremenom (stvaranje prvih sedam dana tijekom stvaranja i povezivanje u jedan tjedan) takoer je pokazatelj Njegove sile i ljubavi. Meutim, πto je utjecalo na to da se ljudi toliko otue od æivotinja i prirode? TRE∆I KORAK: Primijenite! Samo za uËitelje: Ako æelimo steÊi mudrost, Bog nas mora pouËavati, jer jedino On posjeduje pravo znanje. Ovaj stav, koji se provlaËi kroz Ëitavu knjigu Izreka, pobija racionalizam prosvjetiteljstva, prema kojem ljudska mudrost, niËim potpomognuta, moæe spoznati istinu. Ovo razmiπljanje se pokazalo kao velika zabluda. Da, srednjovjekovna crkva ostavila je za sobom krvavi izvjeπtaj, ali je suvremeni ateizam joπ okrutniji. Naæalost, zabluda koja je vladala u doba prosvjetiteljstva dovela je do pogreπnog postmodernistiËkog zakljuËka — da ne postoji apsolutna istina! Izreke iznose drugaËije glediπte: ukazuju na pouzdanost i istinitost Boæje otkrivene rijeËi. Za razmiπljanje: Koje nas Ëinjenice u Izrekama podsjeÊaju da iako je svijet greπan, Bog nije udaljen, hladan i nepristupaËan, veÊ da s Njim moæemo ostvariti blisku, osobnu i toplu zajednicu? Primjena: 1. Zaπto nedovoljno cijenimo Ëudesnu prirodu i njezinog Stvoritelja? 2. ProuËite razloge zaπto je teorija evolucije podcijenila vrijednost prirode. »ETVRTI KORAK: Budite kreativni! Samo za uËitelje: Salomon je, kao i njegov otac David, bio oduπevljen stvorenim svijetom. Pronaite nekoliko psalama u kojima David uzdiæe i slavi Stvoritelja zbog Njegovih djela stvaranja (na primjer Psalam 19; 33; 104). Pozovite Ëlanove razreda da ispriËaju svoja iskustva u kojima ih je priroda pribliæila Stvoritelju. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 69 Aktivnost: Donesite u razred razne Ëlanke i knjige o razliËitim æivotinjama u kojima se govori o njihovoj razboritosti, suosjeÊanju i napornom radu; ili ispriËajte svoja zapaæanja o æivotinjama. 70 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Pouka 13 21.—28. oæujka 2015. Æene i vino Biblijski tekst: Izreke 31,4.5.29-31. UËenik Êe: Znati: Shvatit Êe da naËin æivota nije beznaËajno pitanje, veÊ da ima velik utjecaj na nas i na osobe u naπem okruæenju. OsjeÊati: Njegovat Êe i cijeniti takav naËin æivota koji Êe povoljno utjecati na njegov sadaπnji æivot i pripremiti ga za Nebo. »initi: Uz pomoÊ Svetoga Duha odluËit Êe slijediti Boæje upute kada je rijeË o naËinu æivota, πto Êe mu po obeÊanju donijeti blagoslove i njegov æivot uËiniti blagoslovom za druge. Plan pouËavanja: I. Znati: Prema 31. poglavlju Izreka najvaænije su odluke koje donosimo u vezi s naËinom æivota. A. U Izrekama 31 izjednaËena su dva znaËajna pitanja o kojima svaka osoba mora donijeti odreenu odluku: upotreba alkoholnih piÊa i odnos izmeu muπkaraca i æena u braku i izvan njega. Kako Ëovjek moæe donijeti najbolju odluku u ovim dvama æivotnim podruËjima? B. Kako mediji (radio, televizija, internet) utjeËu na ljudsko razmiπljanje o ovim dvjema vaænim odlukama? II. OsjeÊati: Napetost izmeu druπtvu u vezi s alkoholom i A. Zamislite do kakvih bi izbaciti πtetna piÊa iz upotrebe skim vrijednostima i ËistoÊi. vrijednosti koje vladaju u odnosima i 31. poglavlja Izreka promjena doπlo kada bi svi odluËili i poπtovati biblijska naËela o obitelj- Saæetak: Izreke zavrπavaju ukazivanjem na znaËenje odluka koje donosimo o svojem æivotu. U posljednjem poglavlju takoer je iznesen detaljan opis poboæne æene. Iako se u ostalim poglavljima Izreka govori o razliËitim ljudskim postupcima i odgovornostima, u posljednjem poglavlju upuÊene su rijeËi hvale æeni koja je u svojem svakiPRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 71 daπnjem æivotu pokazala veliku razboritost, mudrost i ljubaznost. Joπ jednom primamo pouku da nema nevaænih odluka i izbora, i da uspjeh dolazi od “straha Gospodnjeg” (31,30), naËela koje se Ëesto javlja u Izrekama. PRVI KORAK: Motivirajte! Naglasite tekst: Izreke 31,4-9.10-31. KljuËno naËelo duhovnog rasta: Posljednje poglavlje Izreka bavi se dvama znaËajnim æivotnim podruËjima: πto biramo za piÊe i kako se ponaπamo u svakidaπnjem æivotu. Posebno su naglaπene svakidaπnje duænosti “zaposlene majke”. Na kraju poglavlja ponovno se ukazuje na “strah Gospodnji” koji Ëini osnovu pravednog æivota. Samo za uËitelje: U Izrekama su savjeti o ispravnom naËinu æivota upuÊeni Ëlanovima obitelji (oËevima, majkama, sinovima, kÊerima) i ljudima na razliËitim poloæajima u druπtvu. Neke izjave oblikovane su kao zapovijedi, a neke kao praktiËni savjeti; Katkad se ukazuje na posljedice odreenih odluka. Okvir koji povezuje sva poglavlja jest vjerovanje u Boga Stvoritelja — koji se slavi u svim biblijskim knjigama. Pouka za ovaj tjedan poziva nas da pomno razmiπljamo o opasnim posljedicama navike koja je opÊeprihvaÊena na mnogim mjestima i u mnogim kulturama, a rijeË je o upotrebi alkoholnih piÊa. Takoer se govori i o pozitivnom djelovanju dobro organizirane obitelji u kojoj je naglaπena uloga supruge i majke. Uvodna aktivnost: Ako ste u moguÊnosti, iznesite u razredu statistiËke podatke o tome koliko prekomjerna upotreba alkohola dovodi do mnogih braËnih problema. ZnaËajno je zapaziti da su posljedice negativnog utjecaja alkohola na vaæne odluke kralja (voe) u Izrekama 31 povezane s opπirnim prikazom majke koja mudro vodi svoju obitelj. Ellen G. White daje iste pouke: “Utjecaj neskladne obitelji je dalekoseæan i koban za cijelo ljudsko druπtvo. On se pretvara u plimu zla, koja πtetno djeluje na obitelj i druπtvo u cjelini. Nitko od nas ne moæe æivjeti tako da ne utjeËe na svijet oko sebe. Nijedan Ëlan obitelji ne moæe se uvuÊi u sebe, a da ostali Ëlanovi te obitelji ne osjete njegov duh i utjecaj. »ak i izraz lica vrπi utjecaj na dobro ili na zlo. Njegov duh, njegove rijeËi, njegovi postupci, njegov odnos prema drugima ne mogu se izbrisati. Njegova sebiËnost poput mala- 72 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) rije okruæuje njegovu duπu. Ako je ispunjen Kristovom ljubavlju, bit Êe uËtiv, ljubazan, njeæan i paæljiv prema osjeÊajima drugih. Djelima svoje ljubavi prenijet Êe na svoje bliænje osjeÊaj njeænosti, zahvalnosti i sreÊe. Svi Êe onda shvatiti da takav Ëovjek æivi za Isusa i svakodnevno kod Njegovih nogu prima pouke, Njegovu svjetlost i Njegov mir. Takav Êe moÊi reÊi Gospodinu. ‘I milost tvoja uËini me velika.’” (Ellen G. White, Temelji sretnog doma, str. 33,34 u izvorniku) Razmislite: Zamolite razred da razmisli zaπto se opomene o pijenju alkohola odnose na sve ljude, iako se pisac u Izrekama 31,4.5 obraÊa kralju. Takoer razgovarajte o tome kako muπkarci i æene koji nisu u braku mogu imati koristi od opisa udane æene kojoj su upuÊene rijeËi pohvale u ovom poglavlju. DRUGI KORAK: Istraæite! Samo za uËitelje: Iako su napisane prije viπe tisuÊa godina, dvije teme u Izrekama 31 i danas su suvremene i aktualne: 1) πtetne posljedice pijenja alkohola i 2) opis bogobojazne supruge i majke. I. Alkoholno piÊe (Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 31,3-9.) »ak i divni plodovi nastali prigodom stvaranja mogu biti zloupotrijebljeni. Upotreba alkohola pomraËuje dijelove mozga u kojima se odvija proces moralnog razmiπljanja. U tom sluËaju mogu biti uËinjene velike nepravde, kao πto je neprovoenje dobrih zakona ili donoπenje pogreπnih, loπih zakona koji ne brane potlaËene (Izreke 31,5.8.9). Opomena u ovom tekstu odnosi se na sve ljude bez obzira na njihovo podruËje utjecaja. Razmislite: Uvodni majËin savjet upuÊen Lemuelu u Izrekama 31 upozorava na upotrebu alkohola opisujuÊi njegove pogubne posljedice. Zaπto je primamljivo utopiti svoje probleme u alkoholnom piÊu? II. Poboæna æena (Prisjetite se u razredu teksta iz Izreka 31,10-31.) Opis æene u Izrekama 31,10-31 Ëini zavrπetak i izuzetan vrhunac Izreka. U Ëitavoj knjizi Ëitateljima su upuÊivane rijeËi opomene da se Ëuvaju bezboænih “tuinki” Ëija moÊ zavoenja vodi u propast. Njihov je opis u suprotnosti s portretom æene na kraju knjige koja je PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 73 uzor razboritosti i boæanskih vrijednosti. Redak kojim zapoËinje njezin opis, zajedno s posljednjim redcima, vjeπto zaokruæuje tekst blagoslovom: ona je blagoslov svojem muæu (redci 11.12), a on je blagoslivlja (redci 28.29). Njezinog muæa svi poznaju na gradskim vratima (redak 23; srediπte okupljanja u starom Izraelu), a i njezina djela su hvaljena na istom mjestu (redak 31); ona postaje predmet hvale svoje zajednice (redci 30.31). Ona nije usredotoËena samo na sebe, veÊ je bogobojazna i Bog joj se otkriva jer ima “strah Gospodnji” (redak 30) i stjeËe mudrost iz Njegove RijeËi. U Izrekama mudrost nije prvenstveno intelektualno ili obrazovno dostignuÊe, veÊ odnos sa Stvoriteljem. Razmislite: Kako razumijevanje ova dva vaæna æivotna naËela u Izrekama nadahnjuje vaπe pobude i odluke i proπiruje vaπe glediπte o Boæjem djelovanju u ljudskom srcu? TRE∆I KORAK: Primijenite! Samo za uËitelje: Prisjetite se biblijskih izvjeπtaja u kojima je prekomjerna upotreba alkohola dovela do straπnih, dugoroËnih posljedica (na primjer izvjeπtaj o Noi i njegovim sinovima [Postanak 9,1827]; o Lotu i njegovim kÊerima [Postanak 19,30-38]). Pronaite æene u Bibliji koje su pokazale karakterne osobine iz 31. poglavlja Izreka. U svjetlu ove aktivnosti razmislite o sljedeÊem: Jedino je Isus mogao birati svoju majku. Od svih izraelskih æena koje su æivjele u vrijeme kada je Isus bio zaËet, On je izabrao Mariju. Iako je adventistiËki krπÊani ne oboæavaju kao sveticu, cijene je kao æenu koja je zbog svojih osobina bila najbolja majka koju je Isus mogao izabrati. To uzdiæe ulogu majke u druπtvu. Ellen G. White na sliËan naËin uzdiæe obiteljske vrline: “Gospodinu se sluæi isto toliko, ako ne i viπe, vjernim obavljanjem kuÊanskih poslova kao i propovijedanjem Njegove rijeËi izvan doma. Kao πto uËitelji odgajaju djecu u πkoli, tako i roditelji trebaju znati da su odgajatelji svoje djece u domu. Korisnost krπÊanske majke u ovom njezinom poslu ne smije se ometati nikakvim kuÊnim poslom. Zdrav utjecaj koji ona vrπi u obiteljskom krugu moæe i treba uËiniti da se on osjeti u susjedstvu i u Boæjoj crkvi. Dom nije tamnica za posveÊenu suprugu i majku.” (Ellen G. White, Temelji sretnog doma, str. 236 u izvorniku) Za razmiπljanje: Kako se suprugama i majkama mogu uputiti rijeËi ohrabrenja i zahvalnosti tijekom cijele godine, a ne samo na Dan æena i MajËin dan? 74 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) Za primjenu: Na koji naËin u svojoj mjesnoj crkvi moæete pomoÊi suprugama i majkama, meu kojima su i samohrane majke, da osjete ljubav, poπtovanje i potporu koju zasluæuju zbog ispunjavanja svojih zahtjevnih obveza? »ETVRTI KORAK: Budite kreativni! Samo za uËitelje: Bog nas poziva da Ga zovemo “Ocem”, ali On takoer pokazuje osobine majke: svoju zaπtitu usporeuje sa zaπtitom kvoËke koju ona pruæa svojim piliÊima (Matej 23,27). On takoer izjednaËava obraÊenje s roenjem Ëije iskustvo moæe imati samo æena. Aktivnost: Kao razred napravite plan da na praktiËan naËin pomognete samohranim majkama u crkvi. Ili iznenadite zaposlene roditelje i pomozite im tijekom tjedna. PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015) • 75 U mnogim biblijskim knjigama saËuvane su duboke duhovne i teoloπke istine, dok u Izrekama nalazimo praktiËne i korisne savjete za svakidaπnji æivot. K ratke, uravnoteæene, poetiËne, britke i Ëesto duhovite poslovice sveopÊeg su karaktera, lako se pamte, ukazuju na bît, katkad uspjeπnije od rjeËitih govora i oπtrih rasprava. B iblijska knjiga Izreke Boæja su rijeË zato πto su boæanskim nadahnuÊem pisci spojili svoje zapisane tekstove. Iako se Bog rijetko jasno spominje u tekstovima, On je uvijek prisutan. P rema Izrekama, “mudrost” se otkriva kada na “svim svojim putovima” imamo na umu Gospodina (Izreke 3,6); odnosno, mudrost znaËi æivot vjere i posluπnosti. » itajuÊi Izreke, nauËit Êemo postati mudri, istinski mudri u praktiËnom smislu. One daju odgovor na mnoga æivotna pitanja. www.znaci-vremena.com www.adventisti.hr 76 • PRIRU»NIK ZA U»ITELJE (1/2015)
© Copyright 2024 Paperzz
