Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda Dugoratska

Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
Načelne primjedbe na Nacrt prijedloga Strategije za borbu protiv siromaštva i socijalne
isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014.-2020.), u daljnjem tekstu (Strategija)
PRIMJEDBA 1.
Strategija krši načela Deklaracije o Domovinskom ratu, i to :
-
-
-
Republika Hrvatska vodila je pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski, a ne agresivni i
osvajački rat prema bilo kome u kojem je branila svoj teritorij od velikosrpske agresije unutar
međunarodno priznatih granica.
U skladu s temeljnim načelima pravednosti i građanske solidarnosti, Republika Hrvatska će u
okviru materijalnih mogućnosti osigurati svim hrvatskim braniteljima, obiteljima poginulih i
stradalnicima Domovinskog rata, koji su najzaslužniji za njezino stvaranje, punu zaštitu,
dostojanstvo i skrb.
Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora poziva sve građane, državne i društvene
institucije, sindikate, udruge i medije, a obvezuje sve dužnosnike i sva državna tijela
Republike Hrvatske, da na navedenim načelima štite temeljne vrijednosti i dostojanstvo
Domovinskog rata, kao zalog naše civilizacijske budućnosti.
PRIMJEDBA 2.
U poglavlju POLAZNE OSNOVE ZA IZRADU STUDIJE; podpoglavlju; društvena i gospodarska situacija
NEDOSTAJU točke: 2.1.3. Domovinski rat - ratne štete, izdaci za branitelje, žrtve i stradalnike rata u
Republici Hrvatskoj: 2.1.4. Mirna reintegracija hrvatskog teritorija: 2.1.5. Zakon o općem oprostu
2.1.6. Deklaracija o Domovinskom ratu; 2.1.7. Zakon o odgovornosti Republike Hrvatske za štetu
uzrokovanu od strane pripadnika hrvatskih oružanih i redarstvenih snaga za vrijeme Domovinskog
rata.
PRIMJEDBA 3.
Vladi Republike Hrvatske nije prioritet smanjivati siromaštvo u Republici Hrvatskoj opsegom i
intenzitetom kako je to pretpostavila Europska unija.
Dokument Europske komisije RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE - Ocjena ekonomskog programa za
2013. za HRVATSKU donosi podatak kako je Republika Hrvatska u sedmogodišnjoj financijskoj
perspektivi EU 2014. do 2020. odlučila smanjiti broj osoba u siromaštvu za 100 000 i taj je cilj od
strane Europske komisije ocijenjen neambicioznim.
Ako se uzme u obzir Strategija Europske unije 2020, potom 2010. kao Europska godina borbe protiv
siromaštva, te pokretanje EU inicijative Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti,
teško je dokučiti zašto je Republika Hrvatska u nacionalnom reformskom programu (u travnju 2013.)
zadani cilj Europske strategije 2020. s obzirom na postotak udjela smanjenja broja osoba u riziku od
siromaštva od 25% , prenijela u nacionalni cilj u visini od 7%!
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
Tek na „preporuku“ Europske komisije Republika Hrvatska je odredila novi nacionalni cilj i odlučila
broj osoba u riziku od siromaštvu smanjiti ne za 100 000 nego za 150 000. Nacionalni cilj je na
intervenciju Europske komisije povećala za 50%!
Sadašnji ciljani udio smanjenja od cca. 11% i dalje je znatno niži od cilja Europske strategije 2020 od
25 %. pa možemo zaključiti kako Vladi Republike Hrvatske nije prioritet smanjivati siromaštvo u
Republici Hrvatskoj opsegom i intenzitetom kako je to pretpostavila Europska unija.
PRIMJEDBA 3.
Optimalni rokovi za Republiku Hrvatsku u EU financijskoj perspektivi 2014.-2020. u smislu
posjedovanja niže spomenutih dokumenata već su prošli s danom 31. prosinca 2013.
Proračun Europske unije osigurava financijska sredstva za ostvarenje 11 Tematskih ciljeva zadanih
zajedničkim strateškim okvirom. Države članice s Europskom komisijom potpisuju Partnerski ugovor
o namjenskom i ciljanom trošenju tih sredstava. Prije potpisivanja Partnerskog ugovora države
članice dužne su imati strateške dokumente (strategije, nacionalne planove i dr.) koji potvrđuju kako
država članica predviđa korištenje europskih sredstava na način koji će doprinijeti ostvarenju ciljeva
Europske strategije 2020. na nacionalnoj razini. Na kraju, država članica obvezna je imati i operativne
programe, koji određuju tko će „operativno“ provoditi u djelo ono što je potpisano u Partnerskom
sporazumu i predviđeno strategijama odnosno određuju takozvane prijavitelje ili korisnike EU
fondova.
POJEDINAČNE PRIMJEDBE NA NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE
SAŽETAK
Primjedba 1.
„Strategija se bazira na osiguravanju uvjeta za ostvarenje tri glavna prioriteta: borba protiv
siromaštva i socijalne isključenosti te smanjenje nejednakosti u društvu; sprječavanje nastanka
novih kategorija siromašnih, kao i smanjenja broja siromašnih i socijalno isključenih osoba;
uspostava koordiniranog sustava potpore skupinama u riziku od siromaštva i socijalne
isključenosti.“ (str. 2)
Prioritet Strategije je fokusirati se na aktualnu sliku siromaštva u Republici Hrvatskoj te doprinijeti
smanjenju broja siromašnih u Republici Hrvatskoj , sadašnjih1 370 000 smanjiti za 150 000 do 2020.
Preuzetno je reći kako je glavni prioritet Strategije osigurati uvjete za sprječavanje nastanka novih
pojava siromaštva i socijalne isključenosti jer „ novi slučajevi siromaštva i socijalne isključenosti“
isključivo ovise o gospodarskom rastu Republike Hrvatske, što je primarna svrha „drugih strategija,
planova i programa“ Vlade Republike Hrvatske.
Strategija protiv siromaštva i socijalne isključenosti spada u tematske ex ante uvjetovanosti i izravno
je povezana sa strukturno investicijskim fondovima kako bi osigurala učinkovitu i efikasnu provedbu
ESI fondova za smanjenje siromaštva u Republici Hrvatskoj.
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
Ex ante uvjetovanosti navedene u specifičnim pravilima za Fond odražavaju, opredijeljenost ili obveze
koje treba provesti. Strategija kao jedna od Ex ante uvjetovanosti trebala bi obuhvatiti konkretne i
sveobuhvatne ciljeve, što znači, mjerljive pokazatelje (na koga i u kolikoj mjeri cilja), mapiranje
potrebne infrastrukture s ciljem osiguranja dugoročne optimizacije i održivosti, zadati rokove,
raspodijeliti sredstva, donijeti mjere za postizanje ciljeva i donijeti instrumente nadzora i
vrjednovanja kojima se procjenjuje proces provedbe.
Primjedba 2.
„Pritom je potrebno istaknuti da je antidiskriminacijska politika polazni princip u ostvarenju
navedenih prioriteta i ciljeva.“ (str.2)
Zajedničke ex ante uvjetovanosti kao što su anti -diskriminacijska načela se, po svojoj naravi,
horizontalno primjenjuju na sva područja, prioritete i ciljeve Strategije , pa anti-diskriminacijska
načela nije pritom potrebno isticati kao „antidiskriminacijsku politiku“ Strategije.
UVOD
Primjedba 1.
„Veliki broj nezaposlenih, ali i zaposlenih s malim primanjima ili neredovitim primanjima, mladih
koji ne rade, veliki broj djece, starijih osoba i umirovljenika, osoba s invaliditetom, samačkih
kućanstava u kojima žive žene, jednoroditeljskih obitelji, marginalnih skupina koje su osim
siromaštvu izložene i raznim oblicima diskriminacije, te socijalna isključenost ovih i drugih skupina i
pojedinaca koje direktno i indirektno ulaze u krug siromašnih, zahtijevaju organizirano djelovanje
svih dijelova društva.“ (str.2)
U tekstu nisu navedene obitelji npr. obitelji poginulih hrvatskih branitelja, obitelji hrvatskih ratnih
vojnih invalida, djeca poginulih hrvatskih branitelja, obitelji hrvatskih branitelja, obitelji s djecom
privremeno ili trajno narušenog zdravstvenog stanja, obitelji učenika i/ili studenta i obitelji s djecom
(0 do 7 godina).
Primjedba 2.
„Obaveza borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti upisana je i u temeljnim međunarodnim
dokumentima poput Milenijske deklaracije i Milenijskih ciljeva razvoja Ujedinjenih naroda, kao i u
dokumentima koji proizlaze iz europskih zasada solidarnosti i socijalne države poput Europske
socijalne povelje koja navodi "pravo na zaštitu od siromaštva i socijalne isključenosti" kao jedno od
temeljnih građanskih prava. Socijalna prava razumijevaju pravo građana na korištenje
civilizacijskih stečevina društva u kojem žive, i spadaju u skup ljudskih prava kojem pripadaju i
građanska i politička prava te proistječu iz Ustava i zakona, a KREIRAJU se i implementiraju putem
socijalnih programa i aktivnosti raznih sudionika.“ (str. 3)
UN se bori protiv iskorjenjivanja ekstremnog (apsolutnog ) siromaštva i gladi. Prvi Milenijski cilj je
„iskorjenjivanje ekstremnog (apsolutnog ) siromaštva i gladi“.
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
Prema EeuropeanAntiPovertyNetwork: Apsolutno siromaštvo je kada ljudima nedostaju osnovna
sredstva za život: hrana; čista i pitka voda; vlastiti dom;odjeća; lijekovi i stalno se bore za opstanak.
Beskućnici i Romi u nekim naseljima imaju iskustvo ovakvog siromaštva.
Prema EAPN : Siromaštvo i socijalna isključenost zbog siromaštva su napad na temeljna ljudska prava.
Kao održanje i daljnji razvitak ljudskih prava i temeljenih sloboda Europska socijalna povelja donosi:
„Svatko ima pravo na zaštitu od siromaštva i socijalnog isključenja“.
Nadalje, Konferencija ministara o ljudskim pravima, održana u Rimu 5. studenoga 1990., istaknula je
nužnost očuvanja nedjeljivosti ljudskih prava, građanskih, političkih, ekonomskih, socijalnih i
kulturnih, što i donosi Europska socijalna povelja.
„… socijalna prava razumijevaju pravo građana na korištenje civilizacijskih stečevina društva u kojem
žive, i spadaju u skup ljudskih prava kojem pripadaju i građanska i politička prava te proistječu iz
Ustava i zakona, a KREIRAJU se i implementiraju putem socijalnih programa i aktivnosti raznih
sudionika.“
Valjda se sva prava koja proistječu iz Ustava i zakona, ugrađuju i provode u društvu sukladno Ustavu i
zakonima, a nikako ponovno kreiraju putem socijalnih programa i aktivnosti raznih sudionika!
Primjedba 3.
„U Programu Vlade Republike Hrvatske (2011.-2015.) kao i u drugim nacionalnim dokumentima te
u ključnim strateškim dokumentima Europske unije, kao što su Europa 2020.- Strategija za
pametan, održiv i uključiv rast i Europska platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti,
predviđen je širi, strateški pristup rješavanju problema siromaštva i socijalne isključenosti.
Uzimajući u obzir navedeno, pristupilo se izradi temeljnog dokumenta „Strategija borbe protiv
siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj (2014-2020)“ (dalje Strategija) u suradnji s
relevantnim dionicima koji su uključivali predstavnike tijela državne i javne vlasti, predstavnike
lokalne i područne (regionalne) samouprave, predstavnike poslodavaca, sindikata, organizacija
civilnoga društva i akademske zajednice.“( str.3)
Republika Hrvatska je članica Europske unije pa je stoga za očekivati usklađenost Programa Vlade
Republike Hrvatske (2011.-2015.), Ekonomskog programa 2013. i drugih ključnih strateških
nacionalnih dokumenta s Europskom strategijom 2020, sudjelovanje u EU inicijativama ( Europska
platforma za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti i dr. ) te standardima i pravnim okvirima
kohezijske politike Europske unije.
Na europskoj razini, Strategija Europa 2020 donosi točno zadane ciljeve s obzirom na:
-
smanjenje broja osoba u riziku od siromaštva na razini Europske unije. Smanjiti broj
Europljana (uključen nacionalni cilj Republike Hrvatske) koji žive ispod granice siromaštva za
25%, izvlačeći 20 milijuna ljudi iz siromaštva.
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
-
povećanje stope zaposlenosti u dobi 20 do 64. Povećati stopu zaposlenosti stanovništva u
dobi između 20 i 64 sa sadašnjih 69% na najmanje 75%.
Na nacionalnoj razini, Nacionalni reformski program Vlade Republike Hrvatske ( Ekonomski program
2013) isto tako je donio:
-
-
točno zadani nacionalni cilj o broju smanjenja osoba u siromaštvu do 2020. u Republici
Hrvatskoj. Nacionalni cilj od 150 000 hrvatskih građana inkorporiran je u cilj Strategije Europa
2020 - smanjenje broja osoba u siromaštvu za 20 000 000.
točno zadani nacionalni cilj o povećanju stope zaposlenosti u dobi 20 do 64 do 2020. u
Republici Hrvatskoj. Nacionalni cilj Republike Hrvatske je povećati stopu zaposlenosti
stanovništva u dobi između 20 do 64 na najmanje 59%.
Na europskoj razini, uključiv rast koji pretpostavlja Europska strategija 2020 (borba protiv siromaštva
te zapošljavanje i vještine) podržavaju dvije vodeće EU inicijative i to:
a)Europska socijalna platforma protiv siromaštva i socijalne isključenosti – Cilj je osigurati
ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju uzimajući Europsku godinu borbe protiv siromaštva i
socijalne isključenosti kao osnovicu (2010), s ciljem podizanja svijesti i prepoznavanja temeljnih
ljudskih prava osoba koje su pogođene siromaštvom i socijalnom isključenošću, omogućavajući im da
žive dostojno i aktivno sudjeluju u društvu.
b) „Program za nove vještine i radna mjesta“ - Cilj je stvoriti uvjete za modernizaciju tržišta rada s
ciljem podizanja razine zaposlenosti te osiguravanja održivosti naših društvenih modela. To znači
stjecanjem novih vještina omogućiti našoj sadašnjoj i budućoj radnoj snazi da se prilagodi novim
uvjetima i mogućoj promjeni karijere, smanji nezaposlenost i poveća radnu produktivnost.
Načelo partnerstva s nevladinim sektorom i svim ostalim relevantnim društvenim dionicima u
implementaciji Zajedničkog strateškog okvira, pretpostavljeno je i na europskoj i na nacionalnoj
razini.
Poštujući gore navedeno, Republika Hrvatska pristupa izradi Strategije za borbu protiv siromaštva i
socijalne isključenosti koja će doprinijeti smanjenju broja građana u siromaštvu za 150 000 te
smanjenju nezaposlenosti i povećanju radne produktivnosti.
POLAZNE OSNOVE ZA IZRADU STUDIJE
Primjedba 3.
„ Identificirane su (Ekonomski program Vlade Republike Hrvatske 2013) glavne i specifične prepreke
koje utječu na ostvarenje ciljeva Europa 2020“ kao što su… . … pri čemu se ističe da RH ima relativno
nepovoljne javnozdravstvene pokazatelje, a starije osobe, djeca, osobe s invaliditetom i MANJINE
predstavljaju osjetljiviju skupinu.“( str. 4)
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
Ekonomski program Vlade RH 2013, identificirao je glavne i specifične prepreke koje utječu na
ostvarenje ciljeva Europe 2020. Program je (u travnju 2013.) poslan na ocjenu Europskoj komisiji što
je ona i učinila , pa je u svibnju 2013. objavljen: RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE - Ocjena
ekonomskog programa za 2013. za HRVATSKU.
„Na socijalnu situaciju u Hrvatskoj ozbiljno je utjecala produljena recesija. Zbog visoke nezaposlenosti
i niskog sudjelovanja na tržištu rada udio stanovništva s rizikom od siromaštva i socijalne uključenosti
povećao se u 2011. na 32,7 %, što je znatno više od prosjeka EU-a koji iznosi 24,2 %. Osobito su time
pogođene starije žene, a rizik od siromaštva ili socijalne isključenosti u 2011. zabilježen je za 38,4 %
žena u dobi od 65 godina ili više (u usporedbi s 27,6 % muškaraca iste dobi). Stopa se povećava na
43,2 % žena u dobi od 75 godina ili više (28,4 % za muškarce). Čini se da mirovinski sustav zajedno s
relativno kratkim radnim vijekom ne osigurava odgovarajuću socijalnu zaštitu u starosti. Udio
ukupnih rashoda za socijalnu zaštitu, tj. za naknade za nezaposlene i socijalne naknade, ali i za
mirovine i zdravstvenu skrb, povećao se u 2009. na 20,8 % BDP-a, što je još uvijek manje od prosjeka
EU-27 koji iznosi 29,5 % BDP-a.43 Hrvatska namjerava broj osoba koje su siromašne ili socijalno
isključene do 2020. smanjiti za 100 000 na 1 282 000 osoba. Uzimajući u obzir opseg socijalnih
izazova s kojima se Hrvatska suočava, cilj nije dovoljno ambiciozan.“
Strategija zanemaruje činjenicu kako je Ekonomski program 2013. ocijenjen od strane Ekonomske
komisije i kako se prijedlozi Ekonomskog programa 2013. Vlade RH ne podudaraju s ocjenama
Europske komisije.
STRATEŠKI OKVIR
Primjedba 1.
3.1. Pojmovi siromaštva i socijalne isključenosti (str.10)
Kako je Republika Hrvatska članica Europske unije, pojmove „siromaštva“ , „socijalne isključenosti“ i
„ranjivosti“ trebala bi, uvažavajući nacionalne specifičnosti (Domovinski rat), definirati sukladno
postojećim objašnjenjima i definicijama na razini Europske unije.
2010. godina bila je EUROPSKA godina borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti, i osnovica je
daljnje borbe protiv siromaštva Europljana, pa čudi zašto Strategija Republike Hrvatske u
objašnjavanju pojmova siromaštva i socijalne isključenosti citira radove koji se ne oslanjaju na
standarde Europske unije ili relevantne mreže (EAPN) koja se bavi problemom siromaštva na razini
Europske unije, koja je i članica Europske platforme protiv siromaštva i socijalne isključenosti za
socijalna pitanja. Umjesto toga Strategija donosi : Scottish Poverty Information Unita (BBC, 2005),
citirano prema: Bejaković, Financijska teorija i praksa, 29 (1), 135-138 i Šućur, Siromaštvo,
nezaposlenost i socijalna isključenost, UNDP, Zagreb, 2006)
Primjeri kako se na europskoj razini objašnjavaju i definiraju siromaštvo i socijalnu isključenost.
Europska komisija : European Year for Combating Poverty and Social Exclusion - Springboard into the
future - Publications Office of the European Union, 2011: What defines poverty? The EU-level policy
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
standard is that people are at risk of poverty if they have an income of 60 % or less than the national
median household income. Poverty means a daily struggle to buy food and clothes. It means living in
substandard housing or not even having a roof over one’s head.
Poverty often comes with joblessness, even though some employed people earn wages so low that
they can hardly make ends meet. It also means that education and training can’t be taken for
granted. Overindebtedness may be one of its many consequences.
The Year for Combating Poverty and Social Exclusion was packed with actions to raise awareness of
what poverty means today. It was a year for challenging stereotypes and strengthening national
political commitments to tackling a problem made more acute by the economic crisis.
The EU has set itself the goal of lifting at least 20 million people out of poverty by 2020. A number of
initiatives came to fruition at the end of 2010, including a European Platform Against Poverty and
Social Exclusion, the European Commission’s framework for EU-wide action.
Responsibility for instigating change is in the hands of Member States and in December 2010, the
European Council issued a declaration (C 333/8 OJ EU 10-12-2010 ) expressing its commitment to the
fight against poverty and social exclusion across the EU. Key priorities include active inclusion,
combating child poverty, and focusing on vulnerable groups such as the homeless and ethnic
minorities.
Europska mreža protiv siromaštva i socijalne isključenosti - EAPN:
One of the problems with discussing poverty is clarifying what it means and how it can be defined.
Within the current debate at EU level, poverty is generally divided into two types, absolute or
extreme poverty and relative poverty.
Absolute and relative poverty
Absolute or extreme poverty is when people lack the basic necessities for survival. For instance they
may be starving, lack clean water, proper housing, sufficient clothing or medicines and be struggling
to stay alive. This is most common in developing coun tries but some people in the European Union
(EU), for instance homeless people or the Roma in some settlements, still experience this type of
extreme poverty.
Relative poverty is where some people’s way of life and income is so much worse than the general
standard of living in the country or region in which they live that they struggle to live a normal life
and to participate in ordinary economic, social and cultural activities. What this means will vary from
country to country, depending on the standard of living enjoyed by the majority. While not as
extreme as absolute poverty, relative poverty is still very serious and harmful.
The European Union’s Social Inclusion Process uses a relative definition of poverty.
WHAT IS RELATIVE POVERTY?
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
People are said to be living in poverty if their income and resources are so inadequate as to preclude
them from having a standard of living considered acceptable in the society in which they live.
Because of their poverty they may experience multiple disadvantage through unemployment, low
income, poor housing, inadequate health care and barriers to lifelong learning, culture, sport and
recreation. They are often excluded and marginalised from participating in activities (economic,
social and cultural) that are the norm for other people and their access to fundamental rights may be
restricted.
This means that the decisions over how to eradicate poverty in the end are political choices about
the kind of society we want.
3.2. Najranjivije skupine stanovništva i zaštita od diskriminacije (str.11)
Primjedba 1.
Najranjivije skupine već su diskriminirane i ugrožena su im temeljna ljudska prava, pa bi slijedom toga
podnaslov 3.2. trebao glasiti: „ Najranjivije skupine i otvaranje pristupa temeljnim ljudskim pravima.“
I sama Strategija u daljnjem tekstu koristi isti izričaj „Zapošljavanje i pristup zapošljavanju“; „Pristup
socijalnim naknadama i uslugama“, „Pristup zdravstvenom sustavu i dugotrajna skrb“.
Primjedba 2.
„Siromaštvo je u pravilu povezano s određenim demografskim i socijalnim obilježjima kao što su
spol, dob, ekonomska aktivnost i sl., uvjetovano različitim društvenim i političkim faktorima, pa su
tako neke skupine posebno zastupljene među siromašnima.“ (str.11)
Neprihvatljivo je ne spomenuti kako je velikim djelom uzrok „siromaštva“, „ranjivosti“ i „socijalne
isključenosti“ u Republici Hrvatskoj povezan s Domovinskim ratom.
Republika Hrvatska je jedina članica Europske koja nakon 2. svjetskog rata ima i iskustvo
Domovinskog rata čije izravne posljedice veliki broj građane Republike Hrvatske još uvijek trpi, a
neizravne posljedice cjelokupno hrvatsko društvo. Stoga je potrebno, posebno istaknuti obrambeni i
osloboditeljski Domovinski rat kao ključni čimbenik iz kojeg su proistekle nove društvene kategorije u
povećanom riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Potrebno je spomenuti i skupine koje su
samo zbog drukčije etničke pripadnosti (zato što su Hrvati) morali napustiti Bosnu i Hercegovinu (
Republiku Srpsku) i Kosovo i preseliti se u matičnu državu.
Činjenica je kako je siromaštvo veliki problem i u Europskoj uniji i u Republici Hrvatskoj koji donosi
nevolje u živote ljudi. To je izravan napad na temeljna ljudska prava, ograničava ljude u ostvarenju
punog potencijala dostojanstva ljudske osobe, siromaštvo nadalje donosi velike izdatke društvu i koči
održivi gospodarski rast društva. Siromaštvo također odražava propuste sustava u raspodjeli
sredstava i stvaranju jednakih mogućnosti za sve pripadnike društva. Uporno visoka stopa siromaštva
u Republici Hrvatskoj pokazuje da je siromaštvo u prvom redu posljedica načina na koji je društvo
organizirano i na koji način se sredstva raspoređuju, svejedno financijska ili neka druga kao što su
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
pristup stanovanju, usluge zdravstvene i socijalne skrbi, pristup obrazovanju i drugim ekonomskim,
socijalnim i kulturnim uslugama.
Fokusirati se na borbu protiv siromaštva znači primarno se fokusirati na aktualnu sliku siromaštva i
njegove uzroke te njegovu povezanost sa stvaranjem nejednakosti u društvu.
Uz raspravu o siromaštvu na EU razini se često veže i pojam socijalne isključenosti. Pojam socijalne
isključenosti koristi se za isticanje procesa koji guraju ljude na rubove društva, koji ograničavaju
njihov pristup sredstvima i mogućnostima, procese koji smanjuju sudjelovanje ljudi u normalnom
društvenom i kulturnom životu ostavljajući ih da se osjećaju marginalizirano, siromašno i
diskriminirano.
Nadalje uz siromaštvo se veže i pojam „ranjivosti“ . Ljudi su u „ranjivim situacijama“ kada je njihova
osobna dobrobit dovedena u opasnost jer nemaju dovoljno vlastitih izvora, kada su u dugovima, pate
od lošeg zdravstvenog stanja, u neravnopravnosti su s obzirom na postignutu razinu obrazovanju i
žive u neadekvatnim stambenim i okolišnim uvjetima.
U smislu pojedinca, neki ključni čimbenici su prepoznati kao oni koji dovode osobu biti više u „riziku
od siromaštva“ kao što su:
-
-
-
-
-
nezaposlenost ili posao loše kvalitete ( npr. niže plaćen ili neizvjestan) jer takav posao
ograničava pristup pristojnim prihodima od posla i isključuje osobe iz društvenog života
niža razina obrazovanja i vještina je razlog koji ograničava sposobnost osobe pristupiti
pristojnijem i bolje plaćenom poslu koji bi doprinio razvoju same osobe i punom sudjelovanju
osobe u društvenom životu
veličina i vrsta obitelji, npr. velike obitelji ( troje i više djece) i obitelji samohranih roditelja
naginju biti u povećanom riziku od siromaštva zato što one imaju veće troškove, niže prihode
i imaju više otegotnih okolnosti u dobivanju dobro plaćenog posla.
spol – žene su općenito u većem riziku siromaštva nego muškarci jer je manje vjerojatno da
su u poslovima koji će im osim osnovne plaće omogućiti i dodatne naknade i provizije, zbog
čega naginju ka nižim mirovinama, više su uključene u neplaćene obveze skrbi o djeci i ako
rade češće su manje plaćene.
tjelesna oštećenja (invalidnost) ili privremeno ili trajno narušeno zdravstveno stanje jer to
ograničava pristup zapošljavanju i vodi povećanju dnevnih troškova.
biti pripadnik etničke manjine kao što su Romi i imigranti/neregistrirani migranti jer oni trpe
diskriminaciju i rasizam i tako imaju ograničeni pristup zapošljavanju, često su prisiljeni živjeti
u lošijim naseljima i imaju ograničen pristup osnovnim uslugama.
živjeti u udaljenijim ili zajednicama s nepovoljnim uvjetima gdje je pristup uslugama loš
razne vrste ovisnosti
kreditna zaduženja
nestabilna obitelj i obiteljsko nasilje
U smislu cjelokupnog hrvatskog društva kao ključni čimbenici i kao izrazito negativne društvene
pojave koje su vodile i još uvijek vode cjelokupno hrvatsko društvo biti više u riziku od siromaštva
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
prepoznati su Domovinski rat i iseljavanje Hrvata iz Bosne i Hercegovine i Kosova. Tako su u Republici
Hrvatskoj nastale nove društvene kategorije koje izravno trpe posljedice Domovinskog rata ili
posljedice izbjeglištva radi etničke pripadnosti hrvatskom narodu, i to:
-
djeca, udovice i obitelji poginulih hrvatskih branitelja,
djeca i obitelji nestalih i zatočenih hrvatskih branitelja,
hrvatski ratni vojni invalidi,
žene žrtve zlostavljanja,
hrvatski branitelji,
civilne žrtve rata,
hrvatski povratnici i izbjeglice
izbjegli Hrvati iz Bosne i Hercegovine i Kosova koji su ostali trajno naseljeni u Hrvatskoj.
Nova društvena kategorija povezana s Domovinskim ratom su i pripadnici srpske manjine odnosno
izbjeglička i povratnička populacija (Srbi koji su tijekom okupacije hrvatskih teritorija boravili na
okupiranim teritorijima Republike Hrvatske (dok su Hrvati i druge etničke manjine bili protjerani )), te
koji su 1995. nakon, osloboditeljskih vojnih operacija Republike Hrvatske, Bljeska i Oluje i 1998.
nakon mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja otišli iz Hrvatske i sada se ponovno vraćaju ili su se
vratili u Republiku Hrvatsku).
U smislu životne dobi pojedinca kao ključni čimbenici koji vode riziku od siromaštva su sljedeće dobi:
-
djeca
mladi
starije osobe pogotovo žene
Na temelju ključnih čimbenika na razini pojedinca, na razini društva i s obzirom na životnu dob koji
vode riziku od siromaštva prepoznaju se i definiraju „najranjivije skupine“odnosno „ciljane skupine“.
Što je više ključnih čimbenika uključeno to je veća ranjivost. Npr. ranjiva skupina su djeca čiji roditelji
su se kreditno zadužili za kupovinu obiteljske nekretnine i koji više ne mogu izvršavati obveze prema
banci zbog gubitka posla. Država treba odrediti mjere kako poduprijeti djecu i obitelj od gubitka
doma odnosno od deložacije. - Support families and children at risk of homelessness by avoiding
evictions, unnecessary moves, separation from families as well as providing temporary shelter and
long-term housing solutions; Izvor: Europska komisija:Preporuke komisije: Investing in
children:breaking the cycle of disadvantage od 20. veljače 2013.
U apsolutnom ili ekstremnom siromaštvu u Republici Hrvatskoj su beskućnici, dio pripadnika Romske
populacije odnosno apsolutno siromaštvo pokazuje postotak stanovništva koje živi ispod određenog
iznosa raspoloživog dohotka.
Postotak osoba u teškoj materijalnoj deprivaciji u Republici Hrvatskoj je 15,4%.
Primjedba 3.
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
„Gospodarska kriza posebno je negativno pogodila djecu ( u dvije godine broj siromašne djece
porastao je za oko 4 000 ili 10%). Istraživanja („Analiza stanja i prava djece i žena u Hrvatskoj“
UNICEF, Zagreb, 2011) pokazuju kako djeca u Hrvatskoj sve više puše, piju i izloženija su nasilju nego
u razvijenim zemljama Europske unije, a i viši je i postotak porođaja kod adolescenata.“ (str.11)
Ako se, interpretacija „Istraživanja („Analiza stanja i prava djece i žena u Hrvatskoj“ UNICEF, Zagreb,
2011) pokazuju kako djeca u Hrvatskoj sve više puše, piju i izloženija su nasilju nego u razvijenim
zemljama Europske unije, a i viši je i postotak porođaja kod adolescenata.“ želi dovesti u izravnu
uzročno posljedičnu vezu s obzirom na interpretaciju o siromaštvu „Gospodarska kriza posebno je
negativno pogodila djecu u dvije godine broj siromašne djece porastao je za oko 4 000 ili 10%) to je
potrebno podrobnije argumentirati i razjasniti, inače ostaje nerazumljivo kamo Strategija „smjera“.
Primjedba 4.
„Posebna kategorija građana koji su u riziku od socijalne isključenosti su dio hrvatskih branitelja i
dio stradalnika RATNIH ZBIVANJA koji su suočeni s problemima poput siromaštva, invalidnosti,
nezaposlenosti, bolesti, neriješenog stambenog pitanja, otežanih socijalnih kontakta i dr. U
posljednje vrijeme evidentiran je određeni broj branitelja u prihvatilištima koji zbog psihičkih
problema (PTSP) i drugih razloga, poput nedostatka potrebnih dokumenata, nisu u mogućnosti
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
Pobjeda nad shizofrenijom
Autor: Maša Babić
Na jednom kršćanskom sastanku prijatelji su se molili za njega Isusu da ga
oslobodi tableta i bolesti, nakon čega je dobio snagu i vjeru da ode liječnici i kaže
da želi prestati s uzimanjem lijekova. Na njegovo čudenje, liječnica je pristala. Od
tada je prošlo već gotovo 10 godina! Nikada više nije bio bolestan niti je trebao
ikakvu terapiju.
Krševan Zuban (35) ili, kako ga prijatelji zovu, Vanko, odrastao je kao pravi novozagrebački dečko. Iako je bio
odgojen i pristojan pred odraslima i u školi, razlikovao od većine i to po neobuzdanoj strasti za uzbuđenjima.
Početkom srednje škole, kako kaže, nitko mu više nije mogao stati na kraj. Ta neukrotivost stajala ga je teških
ozljeda u tri prometne nesreće. S 12 godina, dok je trčeći zaobilazio autobus, vozač ga je automobilom u punom
naletu odbacio u zrak. Sav polomljen završio je u trodnevnoj komi. Sa 17 godina na vespi se zabio u auto, a s 22
godine je izgubio kontrolu i glavom udario u autobus. Slomio je čeljust na četiri mjesta, lične kosti i kost ispod
arkade. Podnio je teške operacije. Bio je strastveni hazarder. Već s 15 godina postao je odličan igrač bilijara na
kojeg su se kladili i odrasli u prilično kriminalnom miljeu. Roditelji su izgubili kontrolu nad njim, radio bi što bi htio,
a na red su došle i droge – marihuana, hašiš i ponekad LSD. Zabave su bile sve učestalije, a Vanku su postajale sve
ispraznije i u nutrini je osjećao potrebu za snažnijim i jačim doživljajem.
Gubitak kontrole
U želji da ude u dubinu stvari, zajedno s jednim prijateljem krenuo je u potragu za istinom i identitetom
proucavajuci filozofiju, psihologiju, religiju i istocnjacka ucenja. Njihova istraživanja postajala su sve snažnija i
dublja. Uskoro su poceli vjerovati da imaju sposobnosti koje su imali stari mudraci i carobnjaci, da su nadljudi.
- Sjećam se da sam u jednom danu izgubio kontrolu, počeo umišljati o sebi svakakve sulude stvari o svojoj
posebnosti, moćima koje su u meni da bi se spasili ljudi. Jedno jutro, nakon neprospavane noći, u suludom trku
uputio sam se na Sljeme u očekivanju da se tamo dogodi nešto. Ne znam što - ispričao nam je. Trčeći po Medvednici,
stalno ga je pratio osjecaj da kasni i da ima premalo vremena. Ubrzo je, kao da ga netko goni, počeo trgati odjecu sa
sebe te osjećajući da ne stiže tamo gdje je htio, sada vec potpuno gol, počeo urlati i ranjavati samog sebe
kamenjem. Tako promrzloga, izranjavanog i u stanju ludila našlo ga je troje planinara koji su ga zaogrnuli u
kabanicu, odveli u restoran, utoplili i pozvali roditelje. Tada je imao tek 18 godina.
Povratak u stvarnost
Sljedeće čega se sjeća je da se probudio na muškom zatvorenom odjelu psihijatrije Rebro, u tzv. "podmornici". Htio
je silom van pa su ga često uspavljivali injekcijama, a ponekad ga vezali i u "luđačku košulju". Nakon nekog vremena
uspjeli su ga umiriti pomoću velikih količina tableta, te je, kako kaže, postao kao biljka. Nakon mjesec dana iz
bolnice je pušten kuci. - Do prije mjesec dana bio sam mladić koji kreće u život, a sada, potpuno omamljen
tabletama, mozak mi je bio gotovo bez funkcije. Spavao bih 15 sati dnevno, pušio i besciljno hodao po naselju opisao je u kakvu je stanju bio sljedećih nekoliko godina. Na redovitim kontrolama dijagnosticiran mu je jedan oblik
shizofrenije nakon čega su mu preporučene česte kontrole i dugotrajno liječenje. Sljedećih par godina počele su se
dogadati male promjene, Vanko se zaposlio i pokušavao živjeti normalnim životom, no s druge strane, i dalje je išao
na kontrole, pio lijekove, primao injekcije znajući da ima problem. Tijekom tih nekoliko godina počeo je uviđati da
nije nadčovjek, kako je mislio, već naprotiv, jadan, izgubljen i sam. Pokušavao je živjeti normalno, ali već kod
manjeg emocionalnog pada ili problema, slomio bi se i ponovno potražio pomoć liječnika. Da stvar bude gora,
ponovno je počeo koristiti i droge u velikim količinama, osobito ecstasy, amfetamine, kokain i LSD. Često sam
razmišljao o samoubojstvu - priznao je. U jednom takvom stanju, šečući besciljno gradom, sreo je prijatelja za kojeg
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
ostvariti mnoga prava, nemaju potporu obitelji i slično.“ (str.11)
Izričaj „…ratnih zbivanja“ zamijeniti novim izričajem poštujući načela Deklaracije o Domovinskom
ratu koju je usvojio Hrvatski državni sabor. Načelo 2. Deklaracije o Domovinskom ratu donosi:
Republika Hrvatska vodila je pravedan i legitiman, obrambeni i osloboditeljski, a ne agresivni i
osvajački rat prema bilo kome u kojem je branila svoj teritorij od velikosrpske agresije unutar
međunarodno priznatih granica. Načelo 7. „Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora poziva sve
građane, državne i društvene institucije, sindikate, udruge i medije, a obvezuje sve dužnosnike i sva
državna tijela Republike Hrvatske, da na navedenim načelima štite temeljne vrijednosti i
dostojanstvo Domovinskog rata, kao zalog naše civilizacijske budućnosti.
Interpretaciju: „U posljednje vrijeme evidentiran je određeni broj branitelja u prihvatilištima koji zbog
psihičkih problema (PTSP) i drugih razloga, poput nedostatka potrebnih dokumenata, nisu u
mogućnosti ostvariti mnoga prava, nemaju potporu obitelji i slično.“ zamijeniti novom
interpretacijom poštujući načela Deklaracije o Domovinskom ratu koja u načelu 5. donosi: U skladu s
temeljnim načelima pravednosti i građanske solidarnosti, Republika Hrvatska će u okviru materijalnih
mogućnosti osigurati svim hrvatskim braniteljima, obiteljima poginulih i stradalnicima Domovinskog
rata, koji su najzaslužniji za njezino stvaranje, punu zaštitu, dostojanstvo i skrb.
Izričaj „psihičkih problema “ zamijeniti s „ponovnog proživljavanja stravičnih trauma doživljenih
tijekom Domovinskog rata“.
Primjedba 5.
„Izbjeglice i povratnici zauzimaju još uvijek visoko mjesto s postotkom siromašnih i diskriminiranih
osoba, osobito srpski povratnici koji još uvijek imaju problema s ostvarivanjem osnovnih
preduvjeta za život (stambeno zbrinjavanje, dostupnost energiji, zapošljavanje).“ (str.12)
Republika Hrvatska će u okviru materijalnih mogućnosti pružiti potporu svim izbjeglicama i
povratnicima na temelju prisutnosti i kumulativnosti ključnih čimbenika koji vode u rizik od
siromaštva, neovisno o tome koje su etničke pripadnosti. Neetično je, manipulativno i
diskriminatorno davati prednost pripadnicima jedne nacionalne manjine (Srbima) naspram
pripadnika većinskog naroda i pripadnika ostalih nacionalnih manjina ( Hrvata, Austrijanaca,
Bošnjaka, Čeha, Madžara, Nijemaca, Rusina, Roma, Slovaka, Talijana, Ukrajinaca, Židova i dr.) iste
razine siromaštva s obzirom na prisutnost i kumulativnost ključnih čimbenika rizika od siromaštva.
Primjedba 6.
„S obzirom na međusobnu uvjetovanost i preklapanje navedenih parametara, moguće je istaknuti
četiri velike skupine u najvećem riziku od siromaštva i socijalne isključenosti: djeca i mladi, starije
osobe i umirovljenici, nezaposlene osobe te osobe s invaliditetom. Ukoliko su pri tome i žene,
pripadnici nacionalne ili neke druge manjine, povećava se i vjerojatnost višestruke diskriminacije.“
(str.12)
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
Na temelju prisutnosti i kumulativnosti ključnih čimbenika koji vode u rizik od siromaštva određuje
se ranjivost pojedinca ili skupine. Na sve pojedince ili skupine primjenjuju se ista načela antidiskriminacije (nedopustivost diskriminacije zbog spola, dobi, rasne ili etničke pripadnosti, religije ili
vjere, tjelesnih ograničenja (invalidnosti) ili seksualne orijentacije ) pa slijedom toga: „ ISTO
siromašna žena pripadnica nacionalne manjine JEDNAKA je ISTO siromašnom muškarcu Hrvatu
homoseksualne spolne orijentacije i ISTO su diskriminirani. Ključni čimbenik koji se uzima u obzir je
ISTO siromaštvo.
Primjedba 6.
„Problemi socijalne isključenosti u raznim oblicima kao i diskriminacije od strane društva i
pojedinaca pojavljuje se kod svih navedenih skupina. Pritom treba istaknuti načelo kojim se trebaju
voditi svi dionici u provedbi strategije, a koje nalaže da se u realizaciji svih mjera i aktivnosti, bez
obzira na određenu ciljnu skupinu i kategoriju stanovništva ili vrstu potpore,trebaju u obzir uzeti
prije svega konkretni pojedinci i njihove individualne potrebe.“ (str.12)
Socijalno isključen znači biti diskriminiran, marginaliziran i osiromašen te prati najranjivije skupine
odnosno pojedince zbog njihovog zdravstvenog i/ili socijalnog i/ili ekonomskog stanja. „Ranjivost
pojedinca ili skupine“ je to veća što je više ključnih čimbenika „rizika od siromaštva“ prisutno kod
pojedinca ili skupine . Nerazumljivim i nejasnim interpretacijama u Strategiji stječe se dojam kako
Strategija ne prihvaća i ne shvaća kako Strategija treba otvoriti pristup temeljnim ljudskim pravima
svima onima kod kojih već postoji ugroženost tih ljudskih prava, a ne donositi u najmanju ruku
neobična „načela“. Npr. što znači načelo koje nalaže „da se u realizaciji svih mjera i aktivnosti, bez
obzira na određenu ciljnu skupinu i kategoriju stanovništva ili vrstu potpore,trebaju u obzir uzeti prije
svega konkretni pojedinci i njihove individualne potrebe“ osim što otvara diskriminatorno pitanje
mogućeg postojanja „nekonkretnih pojedinaca i njihovih potreba“? Anti-diskriminacijska načela su
horizontalna mjera koja se podrazumijeva, koja je nedvojbena i jasna i koju sama Strategija mora
poštovati.
Primjedba 7.
„Promicanje zajedničke kolektivne i individualne odgovornost u borbi protiv siromaštva i socijalne
isključenosti“ jedna je od odrednica politike EU, ali i Vlade RH.“ (str.12)
Ova interpretacija je nesretno izvađena iz konteksta i krivo sastavljena. Naime, „Promicanje
zajedničke kolektivne i individualne odgovornost u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti“ je
zadaća samo države članice koju ona mora/treba provoditi na nacionalnoj razini. Može se zaključiti
kako autori nisu pročitali Europsku strategiju 2020 koja u dijelu koji se odnosi na uključiv rast
Europske unije izrijekom donosi:
„Vodeća inicijativa: „Europska platforma protiv siromaštva“
Cilj je osigurati ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju uzimajući Europsku godinu borbe protiv
siromaštva i socijalne isključenosti kao osnovu, s ciljem podizanja svijesti i prepoznavanja temeljnih
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
ljudskih prava osoba koje su pogođene siromaštvom i socijalnom isključenošću, omogućavajući im da
žive dostojanstveno i aktivno sudjeluju u društvu.
NA RAZINI EUROPSKE UNIJE, KOMISIJA ĆE RADITI NA:
- Promjeni otvorene metode koordiniranja socijalne isključenosti i socijalne zaštite u platformu za
suradnju, istorazinsku procjenu (peer review) i razmjenu najboljih praksi u instrument poticanja
privatnih i javnih dionika da smanje socijalnu isključenost i poduzmu konkretne akcije, među ostalim i
ciljanom potporom iz strukturnih fondova, odnosno iz ESF-a;
- Osmišljavanju i provedbi programa promicanja socijalnih inovacija za najranjivije, prvenstveno
stvaranjem inovativnih mogućnosti edukacije, osposobljavanja i zapošljavanja za zapostavljene
zajednice, borbi protiv diskriminacije (primjerice, osobe s invaliditetom) te na razvoju planova za
integraciju migranata koja bi im omogućila da u potpunosti iskoriste svoj potencijal;
- Procjeni adekvatnosti i održivosti socijalne zaštite i mirovinskog sustava kako bi pronašla načine
boljeg pristupa sustavima zdravstvene zaštite.
NA NACIONALNOJ RAZINI DRŽAVE ĆE ČLANICE MORATI:
- Promicati zajedničku kolektivnu i individualnu odgovornost u borbi protiv siromaštva i socijalne
isključenosti;
- definirati i provesti mjere usmjerene na specifične okolnosti grupa u posebnom riziku (kao što su
jednoroditeljske obitelji, starije žene, manjine, Romi, osobe s invaliditetom i beskućnici);
- u potpunosti razviti sustave socijalne sigurnosti i mirovinske sustave kako bi osigurale odgovarajuću
dohodovnu potporu i pristup zdravstvenoj zaštiti.
Primjedba 8.
„Socijalna isključenost pojedinca ili grupe često je posljedica diskriminatornog postupanja. U RH je
normativno i institucionalno uređena zaštita od diskriminacije. U normativnom pogledu ovo
područje uređuju Ustav RH, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o suzbijanju
diskriminacije, Zakon o radu, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o istospolnim zajednicama,
Kazneni zakon i dr. Pučki pravobranitelj, kao središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije
koji sustavno prati slučajeve diskriminacije u RH, u Izvješću za 2012. godinu navodi da je rasno ili
etničko podrijetlo najčešća osnova temeljem koje su hrvatski građani podnosili pritužbe na
diskriminaciju (29,7%) i to ponajviše u području rada, radnih uvjeta i zapošljavanja (46,53%).“
Strategija ponovno ističe socijalnu isključenost u kontekstu posljedice diskriminatornog postupanja, a
ne kao stanje koje netko već trpi i koje treba biti otklonjeno. Socijalna isključenost odnosno osjećati
se ili biti diskriminiran , marginaliziran i osiromašen je stanje u prvom redu nastalo zbog tragičnih
ratnih događanja u Republici Hrvatskoj - Domovinskog rata, posljedica je gospodarske i socijalne krize
i na kraju posljedica je „grijeha struktura vlasti“ .
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
Društveno neodgovorno je ad hoc bez ozbiljnog istraživanja,analize i rasprave od strane struke iz
pravnog, socijalnog, zdravstvenog, obrazovnog, ekonomskog i drugih područja navoditi zakone u
normativnom i institucije u institucionalnom pogledu koji pružaju zaštitu od diskriminacije. Postoji
realna mogućnost propusta navođenja nekog zakona ili institucije s antidiskriminacijskim učinkom.
Nije prihvatljiv način na koji način Strategija interpretira „zaštitu od diskriminacije“ u Republici
Hrvatskoj.
Primjedba 9.
„Temeljem uočenih potreba i izazova u pogledu socijalnog uključivanja i antidiskriminacije svih
ranjivih skupina na svim razinama - lokalnoj, PODRUČNOJ, nacionalnoj i EU, uključujući strategiju
Europa 2020., Vlada Republike Hrvatske donijela je nekoliko strateških dokumenata koji sadrže
opće i posebne ciljeve postavljene kao smjernice za kreiranje javnih politika usmjerenih na
socioekonomsko uključivanje pojedinih ranjivih skupina. Pritom je poseban naglasak stavljen na
financiranje iz svih raspoloživih izvora, načine praćenja i vrednovanja provedenih aktivnosti,
uključujući prikupljanje podataka, te mehanizme uključenosti lokalne i područne samouprave i
civilnoga društva. Stoga se, primjerice Nacionalna strategija za uključivanje Roma 2013.-2020.,
Nacionalni program zaštite i promicanja ljudskih prava za razdoblje od 2013. do 2016. godine,
Migracijska politika RH za razdoblje od 2013. do 2015. godine ili Nacionalni plan za suzbijanje
diskriminacije 2008.- 2013. mogu smatrati komplementarnim ovom dokumentu, a njihovi ciljevi,
mjere i aktivnosti integralnim dijelom nastojanja RH za uključivanje najranjivijih članova društva.“
(str.13)
Vlada Republike Hrvatske, pa posredno i Strategija ne uočavaju nikakvu potrebu i izazove vezano i uz
braniteljsku i stradalničku populaciju hrvatskog društva proisteklu iz Domovinskog rata. Ne uočavaju
potrebe i izazove donošenja strateških dokumenata koji bi sadržali opće i posebne ciljeve kao
smjernice za postavljanje javnih politika usmjerenih na socioekonomsko uključivanje braniteljske i
stradalničke populacije proistekle iz Domovinskog rata.
Ovakav „isključiv i diskriminatoran“ odnos prema braniteljskoj i stradalničkoj populaciji proistekloj iz
Domovinskog rata nije prihvatljiv, pogotovo jer isključuje i diskriminira osobe koje su privremeno ili
trajno narušenog zdravlja (hrvatski ratni vojni invalidi, branitelji s posttraumatskim sindromom,
civilne žrtve rata), djecu bez oca i/ili majke, žene kao žrtve zlostavljanja, kao aktivne sudionice
Domovinskog rata i kao udovice Domovinskog rata, zatočenike logora, starije osobe - roditelje koji
starost provode bez potpore svojih sinova i kćeri izgubljenih u Domovinskom ratu.
Nije prihvatljiva interpretacija „Zaštite od diskriminacije“ na način kako to donosi Strategija.
Primjedba 10.
„Potrebno je nastaviti podizati svijest šire javnosti o važećem antidiskriminacijskom zakonodavstvu
u Republici Hrvatskoj te poticati njegovu učinkovitu primjenu, nastaviti kontinuiranu izobrazbu
stručne javnosti koja se bavi suzbijanjem i prevencijom diskriminacije te poticati i unaprjeđivati
suradnju svih nadležnih tijela i organizacija civilnoga društva koje se bave ovom problematikom. U
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
tom smislu, načelo nediskriminacije je polazni princip kojim će se voditi u planiranju i provedbi svih
predviđenih strateške aktivnosti.“ (str. 13)
Tko,kako i na koji način će široj javnosti podizati svijest o važećem antidiskriminacijskom
zakonodavstvu u Republici Hrvatskoj? Tko će vršiti izobrazbu stručne javnosti koja se bavi
suzbijanjem i prevencijom diskriminacije, o važećem zakonodavstvu? Tko je „stručna javnost“ koja se
bavi suzbijanjem i prevencijom diskriminacije? Već je ranije spomenuto kako odrediti što je
antidiskriminacijsko zakonodavstvo nije stvar proizvoljne ad hoc političke odluke ili odluke
organizacija civilnog društva koje se bave „ovom problematikom“ nego sustavnog, istraživačkog i
analitičkog pristupa i rasprave. Tko je toliko kompetentan da može odrediti što spada u
antidiskriminacijsko zakonodavstvo, a da pritom ne uvrštavajući neki zakon u grupu onih s
antidiskriminacijskim učinkom ne diskriminira sam Zakon ili „nekog drugog pojedinca, obitelj ili
skupinu građana na koje se taj zakon odnosi“ ili pak ne dezauvira sama anti-diskriminacijska načela?
Afirmativno je što Strategija štiti prava pojedinaca i manjine za koje smatra kako trpe socijalnu
isključenost koja nije vezana uz siromaštvo, nezaposlenost i dr. Ali to nije svrha ove Strategije. Ova
Strategija se bavi onima koji su socijalno, zdravstveno, obrazovno i materijalno deprivirani i
organizacijama civilnog društva koje se bave socijalnim pitanjima. Potrebno je podizati i razvijati
svijest hrvatskog društva o siromaštvu i o osobama koje se zbog toga osjećaju ili jesu socijalno
isključene. Poticati pojedince i društvo na aktivnu borbu protiv siromaštva i dr. Informirati javnost o
europskim politikama i instrumentima koji se bave socijalnom problematikom.
3.3. Svrha, ciljevi i načela strategije
Primjedba 1.
„Svrha strategije je zajedničkim pristupom postići osiguranje minimalnog životnog standarda
najugroženijeg dijela stanovništva te osigurati uvjete za sprječavanje novih pojava siromaštva i
socijalne isključenosti. U tom smislu strategija predstavlja osnovni okvir koji doprinosi ostvarenju
zacrtanih ciljeva, a koji je komplementaran Europskoj platformi za suzbijanje siromaštva i socijalne
isključenosti.“ (str.13)
Svrha Strategije je fokusirati se na aktualnu sliku siromaštva u Republici Hrvatskoj te doprinijeti
smanjenju broja siromašnih u Republici Hrvatskoj , sadašnjih1 370 000 smanjiti za 150 000. Preuzetno
je reći kako će Strategija osigurati uvjete za sprječavanje novih pojava siromaštva i socijalne
isključenosti jer „ novi slučajevi siromaštva i socijalne isključenosti“ isključivo ovise o gospodarskom
rastu Republike Hrvatske, što je primarna svrha drugih strategija Vlade Republike Hrvatske.
U lipnju 2010. od strane Europskog vijeća, potvrđeno je kako su tri od pet ciljeva Europske strategije
2020 usko povezani s borbom protiv siromaštva:
-
osigurati da 75% populacije u radnoj dobi ima posao
-
smanjiti ranije napuštanje osnovnog i srednjeg školovanja do 10%
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
-
izvući iz rizika od siromaštva i socijalne isključenosti najmanje 20 milijuna Europljana
Ova tri cilja borbe protiv siromaštva prenesena su u nacionalne ciljeve Republike Hrvatske na sljedeći
način:
-
osigurati da 59% populacije u radnoj dobi ima posao
-
smanjiti ranije napuštanje osnovnog i srednjeg školovanja sa 4,1% na 4%
-
smanjiti broj osoba u riziku od siromaštva za 150 000
Svrha Strategije je kako je već spomenuto odrediti opredijeljenost ili obveze koje treba provesti kako
bi se ostvarili zadani nacionalni ciljevi. Strategija kao jedna od Ex ante uvjetovanosti obuhvaća
konkretne i sveobuhvatne ciljeve, što znači, mjerljive pokazatelje ( na koga i u kolikoj mjeri cilja),
mapira potrebnu infrastrukturu s ciljem osiguranja dugoročne optimizacije i održivosti, zadaje
rokove, raspodjeljuje resurse, donosi mjere za postizanje ciljeva i donosi instrumente nadzora i
vrjednovanja kojima se procjenjuje proces provedbe.
Primjedba 2.
„Načela koja je nužno poštivati u ostvarivanju ciljeva strategije i provedbi mjera i aktivnosti koja iz nje
proizlaze:
- višedimenzionalni pristup rješavanju problema siromaštva,
- solidarnost i načelo nestigmatizacije,
- objektivnost u planiranju mjera na temelju što jasnijih pokazatelja,
- koordinacija i ravnopravno i sinergijsko sudjelovanje svih dionika u izradi i provedbi strategije,
- inovativni pristup socijalne politike te ispitivanje primjene inovativnih pristupa financiranju
socijalnih usluga, uključujući sudjelovanje privatnog sektora i financijskih instrumenata, kao što je
mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo. (str.15)
U pristupu rješavanja problema siromaštva izričaj „višedimenzionalni pristup rješavanju problema
siromaštva“ zamijeniti s izričajem „rješavanju siromaštva pristupiti na temelju prisutnosti i
kumulativnosti ključnih čimbenika koji vode u „rizik od siromaštva“.
4. STRATEŠKA PODRUČJA U BORBI PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI
4.1. Obrazovanje i cjeloživotno učenje
Primjedba 1.
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
„Što se tiče visokog obrazovanja, posebnu pažnju će se posvetiti socijalnoj dimenziji studiranja i
povećanju postotka završnosti.“ (str.16)
Područje visokog obrazovanja je područje koje obuhvaća Strategije za obrazovanje, znanost i
tehnologiju Vlade Republike Hrvatske. Socijalne dimenzija visokog obrazovanja jedan je od ciljeva koji
donosi ta Strategija.
Primjedba 2.
„Jedan od načina sprečavanja socijalne isključenosti je osvješćivanje društva o pravima i
dužnostima građanina. U tome smislu je uključivanje obrazovanja o ljudskim pravima u nastavne
planove i programe od neizmjerne važnosti, PRI ČEMU JE OSOBITO VAŽNO APOSTROFIRATI TEME
KOJIM ĆE BITI CILJ PREVLADAVANJE PREDRASUDA I DISKRIMINACIJE PREMA SOCIJALNO
OSJETLJIVIM SKUPINAMA, KAO ŠTO SU SVE VRSTE MANJINA, PREVENCIJA NASILJA I PROMOCIJA
INTERKULTURNIH AKTIVNOSTI.“ (str.17)
Što Europska komisija kaže o promoviranju socijalnog uključivanja i borbi protiv siromaštva:
9. PROMOTING SOCIAL INCLUSION AND COMBATING POVERTY
9.1 Key targets and objectives addressed by the CSF Funds
Europe 2020 headline target:
‘Promoting social inclusion, in particular through the reduction of poverty, by aiming to lift at least 20
million people out of the risk of poverty and exclusion’
Europski cilj je promoviranje socijalne uključenosti u prvom redu kroz borbu protiv siromaštva.
Europska komisija donosi set aktivnosti kojima se promovira socijalna uključenost, a jedna od
aktivnosti je „Combating discrimination based on sex, racial or ethnic origin, religion or belief,
disability, age or sexual orientation,“ a koja se izravno odnosi na gore spomenutu citiranu
interpretaciju iz Strategije:
„Combating discrimination based on sex, racial or ethnic origin, religion or belief, disability, age or
sexual orientation:
– awareness-raising and engagement with local communities and enterprises to fight discrimination
and promote intercultural activities;
– specific actions targeting people at risk of discrimination and people with disabilities and chronic
disease with a view to increasing their labour market participation, enhancing their social inclusion,
and reducing inequalities in terms of educational attainment and health status;“
Hrvatski nacionalni cilj je promoviranje socijalne uključenosti u prvom redu kroz borbu protiv
siromaštva, izvlačenjem 150 000 ljudi iz rizika od siromaštva i socijalne isključenosti odnosno
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
najučinkovitiji način promoviranja socijalne uključenosti je gospodarski rast i Vlada koja ga sposobna
osigurati.
Strategija bi „osvješćivala društvo o pravima i dužnostima građana“ uključivanjem obrazovanja o
ljudskim pravima u nastavne planove i programe odnosno za borbu protiv diskriminacije predlaže
aktivnosti tzv. top-up approach-a (odluka s vrha) i to samo prema učenicima, i to ne uzima u obzir sve
vrijednosti anti-diskriminacijskih načela, dok Zajednički strateški okvir Europske komisije predlaže
bottom- up approach (in-situ, promoviranje anti- diskriminacijskih načela u lokalnim zajednicama i
poduzećima odnosno tamo gdje ljudi/pojedinci/obitelji/skupine/manjine žive i rade skupa i
međusobno su upućeni jedni na druge).
Autori ove Strategije sigurno nisu kompetentni odrediti koji nastavni sadržaji trebaju biti u nastavnim
planovima i programima . S druge strane autori strategije dužni su ponuditi planove na koji način će
se koristiti sredstva iz Europskog socijalnog fonda kako bi se povećalo znanje učenika četvrtih razreda
osnovne škole, te petnaestogodišnjaka, s obzirom na porazne rezultate koje pokazuju na testiranjima
s međunarodnim odjekom. I Europska komisija je to prepoznala te je Republika Hrvatska dobila
preporuku koristiti sredstva iz europskih fondova za poboljšanje njihovog znanja.
Izvor: RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE - Ocjena ekonomskog programa za 2013. za HRVATSKU
„Hrvatski obrazovni sustav bilježi dobre rezultate u pogledu udjela učenika koji rano napuštaju
školovanje (Stopa učenika koji rano napuštaju školovanje neznatno se povećala s najniže zabilježene
razine od 3,7 % u 2008. na 4,2 % u 2012., dok je prosjek EU-a iznosio 14,8 % u 2008. i 12,8 % u 2012.
Vidi EU LFS) no obrazovni rezultati relativno su slabi u odnosu na ostale zemlje. Učenici četvrtih
razreda postižu lošije rezultate u odnosu na međunarodne srednje vrijednosti te se ubrajaju među
učenike s najlošijim rezultatima u EU-u, posebno u matematici. (Vidi Studiju o trendovima znanja iz
matematike i prirodnih znanosti za 2011.) Obrazovni rezultati nisu bolji ni na srednjoškolskoj razini.
Obrazovni rezultati petnaestogodišnjih učenika iz matematike poprilično su slabiji od prosjeka EU-a,
dok su rezultati iz čitanja i pisanja nešto slabiji od prosjeka EU-a. Nadalje, svi su se rezultati pogoršali
u odnosu na prethodna testiranja iz 2006.“
Primjedba 3.
Pod točkama glavnih strateških aktivnosti nigdje nije navedena kao jedna od glavnih strateških
odrednica - poduprijeti očuvanje škola s manjim brojem učenika u manje razvijenim sredinama.
Primjedba 4.
Točka 1. glavnih strateških aktivnosti: Povećanje dostupnosti odgoja i obrazovanja na svim
razinama neovisno o ekonomskom statusu pojedinca. (str. 18)
Prijedlog Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Vlade Republike Hrvatske bavi se socijalnom
dimenzijom obrazovanja.
Primjedba 5.
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
Točka 3. glavnih strateških aktivnosti : Unaprjeđenje kvalitete obrazovanja na svim razinama
obrazovanja. (str.18)
Prijedlog Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Vlade Republike Hrvatske bavi se
unaprjeđenjem kvalitete obrazovanja.
Primjedba 6.
Točka 4. glavnih strateških aktivnosti: Poticanje cjeloživotnog učenja i povećanje broja odraslih
osoba uključenih u programe obrazovanja: standardizacijom i povećanjem kvalitete programa
obrazovanja odraslih; povećanjem udjela polaznika uključenih u programe za stjecanje strukovnih
kvalifikacija u sustavu srednjeg obrazovanja i obrazovanja odraslih; povećanjem udjela osoba
uključenih u programe obrazovanja odraslih i cjeloživotnog učenja uključivanjem u programe
„ERASMUS for all“ te punom provedbom HKO-a.“ (str.18)
Prijedlog Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Vlade Republike Hrvatske bavi se
cjeloživotnim obrazovanjem, obrazovanjem odraslih, Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom, europskim
programom u području obrazovanje,osposobljavanja, mladih i športa kao što je ERASMUS+
(„ERASMUS for all“ je „ Erasmus+“).
Primjedba 7.
Točka 5. glavnih strateških aktivnosti: Obrazovanje o ljudskim pravima razvojem programa
obrazovanja o ljudskim i građanskim pravima te njihovom implementacijom u sustav obrazovanja.
(str.18)
Prijedlog Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije Vlade Republike Hrvatske bavi se ranim i
predškolskim,osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovanjem.
4.2. ZAPOŠLJAVANJE I PRISTUP ZAPOŠLJAVANJU
Primjedba 1.
„Prosječni broj evidentiranih nezaposlenih osoba na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) u
prvih 9 mjeseci 2013. iznosio je 341.847 nezaposlenih osoba, a registrirana stopa nezaposlenosti za
kolovoz 2013. god. je 18,4 %.“ (str.18)
Do danas se broj nezaposlenih uvećao za 40 000. Ažurirati podatke.
Primjedba 2.
„… u području poduzetništva i samozapošljavanja poticat će se projekti i poslovne aktivnosti koji
imaju cilj dostizanje viših standarda kvalitete, produktivnosti te poboljšanje konkurentnosti kao i
poticanje strateškog marketinga s ciljem ulaska na nova i neistražena tržišta.“ (str.19)
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
Zar autori Strategije uistinu smatraju kako „poticanje projekata i poslovne aktivnosti koji imaju cilj
dostizanje viših standarda kvalitete, produktivnosti te poboljšanje konkurentnosti kao i poticanje
strateškog marketinga s ciljem ulaska na nova i neistražena tržišta.“ spada u domenu Strategije o
borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti?
Primjedba 3.
„Posebni doprinos strateškom cilju zapošljavanja i ostvarivanja pristupa zapošljavanju omogućit će
uspostava registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira s podregistrom standarda zanimanja koji će
sadržavati skupove potrebnih kompetencija za odgovarajuća zanimanja, čime će se osigurati bolja
povezanost tržišta rada s obrazovanjem, ali i bolja informiranost za sve korisnike.“ (str.19)
Uspostava Hrvatskog kvalifikacijskog okvira nije u domeni Strategije za borbu protiv siromaštva i
socijalne isključenosti.
Primjedba 4.
Točka 5. glavnih strateških aktivnosti : Uspostava registra standarda zanimanja provedbom
Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru u svrhu povezivanja tržišta rada i obrazovanja.(str.21)
Uspostava registra standarda zanimanja provedbom Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru nije
u domeni Strategije za borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
4.3. STANOVANJE I DOSTUPNOST ENERGIJE
Primjedba 1.
„Među prioritetima u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti braniteljske i stradalničke
populacije nalazi se: proširenje alternativnih oblika pružanja socijalnih usluga; pružanje usluga u
zajednicama u kojima korisnici žive; razvoj koncepta socijalnog stanovanja; pomoć kućanstvima s
lošom stambenom situacijom te izgradnja SKLONIŠTA ZA BESKUĆNIKE I DR.“ (str.22)
Nije interpretirano na prihvatljiv način.
4. 4. PRISTUP SOCIJALNIM NAKNADAMA I USLUGAMA
Primjedba 1.
„Sustav socijalne skrbi razumijeva socijalne naknade i socijalne usluge, a temelji se na načelu
supsidijarnosti, što razumijeva odgovornost pojedinca i obitelji za vlastitu socijalnu sigurnost.
Uloga je države da u tome pomaže, s ciljem sprječavanja, ublažavanja i otklanjanja socijalne
ugroženosti.“ (str.23)
Načelo subsidijarnosti - sukladno kojem se građane obvezuje da svojim radom, prihodima i imovinom
pridonose sprječavanju, otklanjanju ili ublažavanju vlastite socijalne ugroženosti, kao i socijalne
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
ugroženosti članova svoje obitelji, posebice djece i drugih članova obitelji koji se ne mogu brinuti
sami o sebi.
Primjedba 2.
„Razvojem ustanova veteranskih centara i izvaninstitucionalnih programa, korisnicima će se osigurati
u sklopu stalnog ili privremenog smještaja stanovanje, prehrana, održavanje osobne higijene,
zdravstvena njega i psihosocijalna skrb, te programi kojima se omogućava pomoć u obavljanju
svakodnevnih životnih aktivnosti neposredno u njihovim kućanstvima i poboljšanje kvalitete življenja
osoba teže narušenog zdravstvenog stanja, niskog socioekonomskog statusa te osoba koje nisu
obuhvaćene postojećim oblicima skrbi, zatim savjetovanje vezano uz ostvarivanje različitih prava,
organiziranje slobodnih aktivnosti, edukativnih programa te drugih programa s ciljem društvenog
uključivanja“ (str.27)
„Briga o ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata osiguranjem usluga pružanja njege i pomoći,
psihosocijalna podrška i programi osnaživanja za samozapošljavanje i zapošljavanje te briga o
socijalno najosjetljivijem dijelu braniteljske i stradalničke populacije razvojem ustanova veteranskih
centara i izvaninstitucionalnih programa.“ (str.27)
Veteranski centri bi trebali spadati u područje zdravstvenog sustava i dugotrajne skrbi. Briga o
„Hrvatskim ratnim vojni invalidima“, a ne o „ratnim vojnim invalidima“ , pružanje „zdravstvene i
socijalne podrške“, a ne „psihosocijalne podrške“ , pružanje „zdravstvene i socijalne“ skrbi, a ne
„psihosocijalne skrbi“.
Primjedba 3.
„Pružanje potpore programima psihosocijalne zaštite skupinama kojima prijeti socijalna isključenosti
uvođenjem u formalni i neformalni svijet rada osobito za radno sposobno stanovništvo (uključivanje
u javne radove, volontiranje i sl.); financiranjem višegodišnjih programa kojima je cilj osnaživanje
pripadnika ranjivih skupina za njihovo ponovno uključivanje u život i tržište rada programima koji
podupiru socijalno mentorstvo, asistente i dr.“
Pružanje „socijalne zaštite i savjetovanja“, a ne psihosocijalne“ zaštite.
4.5. PRISTUP ZDRAVSTVENOM SUSTAVU I DUGOTRAJNA SKRB
Primjedba 1.
„Duševni bolesnici, starije osobe kojima je potrebna dugotrajna zdravstvena skrb, SUDIONICI I
STRADALNICI RATNIH ZBIVANJA, Romi, te zapuštena i zlostavljana djeca spadaju u ranjive skupine
kojima će se pružati izvan institucijska skrb i odgovarajuća zdravstvena zaštita u zajednici.“ (str.28)
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
Izričaj „duševni bolesnici“ zamijeniti izričajem „ osobe s privremeno i/ili trajno narušenim mentalnim
zdravljem“.
Potrebno je konzultirati hrvatske branitelje.
Primjedba 2.
„Osobite teškoće u dostupnosti zdravstvenoj zaštiti imaju stanovnici otočnih i nekih ruralnih
područja, gdje je zdravstvena zaštita na njima svedena na povremene dolaske liječnika, uz otežanu
opskrbu lijekovima i otežan transport u slučaju hitnosti.“ (str.28)
Pojasniti što Strategija smjera kada donosi interpretaciju „stanovnici otočnih i nekih ruralnih
područja“. Svi otoci, a samo neka ruralna područja? Na temelju kojeg/kojih kriterija je donijela
ovakav zaključak?
Primjedba 3.
„Točka 4. glavnih strateških aktivnosti: Razvijanje i unaprjeđivanje sustava sveobuhvatne zdravstvene
i psihosocijalne skrbi za sudionike i stradalnike ratnih zbivanja te donošenje novog Nacionalnog
programa psihosocijalne i zdravstvene pomoći sudionicima i stradalnicima ratnih zbivanja.“ (str.29)
Potrebno je konzultirati hrvatske branitelje.
4.7. REGIONALNI PRISTUP BORBI PROTIV SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI
Primjedba 1.
Kao članica Europske unije Republika Hrvatska je uključena u „nomenklaturu prostornih jedinica za
statistiku“ tzv. NUTS.
Tri su NUTS razine : NUTS 1 – Republika Hrvatska, NUTS 2- dvije regije (Jadranska i Kontinentalna) i
NUTS 3- 21 županija.
Ukoliko se koristi izričaj „regionalni“ pristup borbi protiv siromaštva lako se može pomisliti kako će se
borbi protiv siromaštva pristupiti na razini regija NUTS2 (Jadranska i Kontinentalna regija). Međutim
iz nastavka teksta Strategije vidljivo je kako će se borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti
pristupati ne temelju novog još nedonesenog Zakonu o regionalnom razvoju pa slijedom toga u
Strategiji nastaju sadržajno i pojmovno čudne interpretacije. Npr. Strategija donosi: „REGIONALNE
nejednakosti su evidentne na razini statističkih NUTS 2 REGIJA (Kontinentalna i Jadranska Hrvatska),
te na razini županija (NUTS 3) i jedinica lokalne/regionalne samouprave (JLS).
Valjda bi rečenica trebala glasiti: U Republici Hrvatskoj nejednakosti su evidentne na razini statističkih
NUTS2 regija te na razini županija (NUTS3) i na razini jedinica lokalne/regionalne samouprave.
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
Što bi donio novi Zakon o regionalnom razvoju i na njemu utemeljeni regionalni pristup borbe protiv
siromaštva i socijalne isključenosti?
Novim zakonodavnim okvirom namjeravaju se definirati područja koja se smatraju depriviranima
prema kriteriju zaostajanja. Otvara se pitanje, čemu deprivirana područja definirati zakonom, ako se
već i sada na temelju relevantnih pokazatelja itekako može raspoznati razvijenost pojedinih županija,
gradova i općina odnosno depriviranih područja?
7 razloga zašto se donosi novi Zakon o regionalnom razvoju.
1. razlog „Socijalni izazovi i problemi povezani s rizicima od siromaštva i socijalne isključenosti
kumulirani su na pojedinim geografskim područjima Republike Hrvatske. Nezaposlenost, niska
zaposlenost, niži stupanj obrazovanja, manjak i manja dostupnost socijalnih servisa i komunalne
infrastrukture, značajna zastupljenost manjinskih skupina stanovništva povezani s dodatnim
izazovima socijalne isključenosti i još uvijek postojećim dugoročnim posljedicama ratnih zbivanja iz
1990-tih i općenito dugotrajnim negativnim demografskim trendovima, samo su neki od tih izazova.“
(str.31)
Koja su to (geografska područja) Republike Hrvatske u kojima su „socijalni izazovi i problemi
povezani s rizicima od siromaštva i socijalne isključenosti kumulirani“, te u kojima je značajna
zastupljenost manjinskih skupina stanovništva povezana s dodatnim izazovima socijalne
isključenosti i još uvijek postojećim dugoročnim posljedicama ratnih zbivanja iz 1990-tih?
Nisu li ratna događanja iz 1990-ih obrambeni i osloboditeljski Domovinski rat (1991.-1995.)?
2.razlog „U deprivirana urbana i ruralna područja s visokim rizikom od siromaštva koja značajno
zaostaju za ostalim područjima Republike Hrvatske i predmetom su intenzivnijih mjera za suzbijanje
siromaštva, odnosno potpomognuta područja (nadalje: deprivirana područja), ulaze:
- 12 županija koje su ispod 75% indeksa razvijenosti Republike Hrvatske te se smatraju
potpomognutim područjima: Virovitičko-podravska županija, Vukovarsko-srijemska, Brodskoposavska, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Osječko-baranjska,
Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Ličko-senjska, Međimurska, Krapinsko-zagorska županija, te
- Dodatnih 54 gradova i općina izvan navedenih 12 županija koje po svom indeksu razvijenosti
značajno zaostaju u razvoju – ispod 75%, te se također smatraju potpomognutim područjima.“(str.
33)
3. razlog - U pripremi je novi Zakon o regionalnom razvoju čije se donošenje očekuje u prvoj polovici
2014. godine, te izrada nove Strategije regionalnog razvoja za razdoblje od 2014. do 2020. godine. To
razdoblje korelira s novom financijskom perspektivom EU kada će Hrvatskoj na dispoziciji biti
korištenje strukturnih i kohezijskih fondova. Cjelovita primjena jedinstvenog sustava utvrđivanja
područja s razvojnim teškoćama preko indeksa razvijenosti očekuje se od 2015. godine. (str. 33)
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
4. razlog -„Značajan broj povratnika, osobito pripadnika srpske nacionalne manjine te Roma, živi na
područjima županija i lokalnih jedinica koje ulaze u navedena deprivirana područja. Pojedina
područja unutar tih područja, osobito PPDS područja, odnosno područja koja su bila zahvaćena ratom
1990-tih imaju ispod 24 stanovnika na km2. Dostupni i navedeni podaci o nezaposlenosti i obrazovnoj
strukturi te podaci o prihodima ukazuju na veću zastupljenost i više stope siromaštva u gore
navedenim područjima u odnosu na ostatak Hrvatske. (str.33)
„Siromaštvom su osobito pogođene određene skupine stanovništva kojih je najveći broj upravo na
ovim područjima – povratnici i izbjeglice te pripadnici romske manjine, KOJE OSIM OSTALIH
PROBLEMA OBILJEŽAVA I NIZAK STAMBENI STATUS TE PREKINUTE OBITELJSKE VEZE KOJE DODATNO
UTJEČU NA DUGOTRAJNO SIROMAŠTVO I SOCIJALNU ISKLJUČENOST. „(str.33)
U Republici Hrvatskoj bi se na temelju prisutnosti i kumulativnosti ključnih čimbenika koji vode u rizik
od siromaštva trebala određivati ranjivost pojedinca ili skupine. Neetično je, manipulativno i
diskriminatorno davati prednost pripadnicima dviju nacionalnih manjina (Srbima i Romima) naspram
pripadnika većinskog naroda ( Hrvata) i pripadnika ostalih nacionalnih manjina (Austrijanaca,
Bošnjaka, Čeha, Madžara, Nijemaca, Rusina, Roma, Slovaka, Talijana, Ukrajinaca, Židova i dr.) u istoj
razini siromaštva s obzirom na prisutnost i kumulativnost ključnih čimbenika rizika od siromaštva .
Rat 1990-ih nazvati obrambenim i osloboditeljskim Domovinskim ratom (1991-1995).
5. razlog-„ Na depriviranim područjima osobit problem predstavlja dugotrajno siromaštvo zbog
nedostatka alata potrebnih za izlazak iz siromaštva – nedostatak obrazovanja i nedostupnost prilika i
mehanizama za ulazak u područje rada. Novim Zakonom o regionalnom razvoju i Strategijom
regionalnog razvoja žele se usmjeriti dodatna sredstva u investicije u deprivirana područja koje bi
trebale smanjiti regionalne razlike“ (str.33)
6. razlog- Novi Zakon o regionalnom razvoju predviđa donošenje dva višegodišnja programa za
poticanje sveukupne regionalne konkurentnosti i urbanog razvoja. Na taj će se način jačati strateški
pristup razvoju slabije razvijenih područja i stvarati pretpostavke za njihov izlazak iz kategorije
potpomognutih područja. Multisektorskim investicijama u depriviranim, odnosno potpomognutim
područjima, cilj je osigurati smanjenje regionalnih razlika uključujući broj osoba u riziku od
siromaštva, što se želi ostvariti sinergijskim učinkom investicija koje su usmjerene na podizanje
dostupnosti socijalnih i komunalnih usluga, na ekonomske mjere i poticaje zapošljavanja i
obrazovanja radne snage, te mjere i aktivnosti na područje stanovanja OSOBITO VEZANO ZA
MANJINSKE SKUPINE KROZ VEĆI BROJ MANJIH REGIONALNIH I LOKALNIH PROJEKATA. (str 34)
7.razlog „Jedan od očekivanih rezultata ovakvog integriranog djelovanja bilo bi zaustavljanje
iseljavanja stanovništva s ovih područja i zaustavljanje preseljavanje u gradove gdje se u pravilu
pridružuju postojećoj grupaciji siromašnih čime se problem dodatno povećava i produbljuje. MEĐU
NJIMA OSOBITO TREBA ISTAKNUTI POSEBNO OSJETLJIVE SKUPINE: POVRATNIKE I IZBJEGLICE KOJE SU
U POSTUPKU POVRATKA, U PRVOM REDU PRIPADNIKE SRPSKE MANJINE I ROMSKE ZAJEDNICE, KAO I
OSOBE U RIZIKU OD SIROMAŠTVA ČIJI JE UDIO NA DEPRIVIRANIM PODRUČJIMA VEĆI NEGO NA
OSTALIM PODRUČJIMA REPUBLIKE HRVATSKE. NA TE SKUPINE USMJERIT ĆE SE VEĆI BROJ POSEBNIH
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
MJERA KOJE SU VEZANE ZA ZAPOŠLJAVANJE, SOCIJALNE SERVISE I STANOVANJE. NAVEDENI
MULTISEKTORSKI PRISTUP, KOJI JE USMJEREN NA ŠIRI SOCIJALNI RAZVOJNI PODUHVAT,PREDVIĐEN
JE U NOVOJ STRATEGIJI REGIONALNOG RAZVOJA RH TE U OPERATIVNIM PROGRAMIMA ZA
KORIŠTENJE EU FONDOVA U RAZDOBLJU 2014. DO 2020. GODINE.“ ( str.34)
Novi Zakon o regionalnom razvoju, samo je preduvjet na temelju kojega se pokušava osigurati širi
razvojni poduhvat usmjeren na povratnike i izbjeglice srpske nacionalnosti.
Glavne strateške aktivnosti navedene u Strategiji to i potvrđuju. (str.35)
5. EUROPSKA I MEĐUNARODNA SURADNJA
5.1. Europske i međunarodne obveze
Primjedba 1.
„Ova strategija predstavlja važan dio u procesu sudjelovanja u modelu otvorene koordinacije o
siromaštvu i socijalnoj isključenosti u strategiji Europe 2020., a koja predlaže tri prioriteta koji se
međusobno nadopunjuju:…“
Europska strategija 2020 donosi;
NA RAZINI EUROPSKE UNIJE, KOMISIJA ĆE RADITI NA:
- Promjeni otvorene metode koordiniranja socijalne isključenosti i socijalne zaštite u platformu za
suradnju, istorazinsku procjenu (peer review) i razmjenu najboljih praksi u instrument poticanja
privatnih i javnih dionika da smanje socijalnu isključenost i poduzmu konkretne akcije, među ostalim i
ciljanom potporom iz strukturnih fondova, odnosno iz ESF-a.
Znači, u financijskoj perspektivi 2014.-2020. Otvorena metoda koordinacije za socijalnu zaštitu i
socijalnu uključivost, bit će promijenjena u platformu za suradnju, istorazinsku procjenu (peer
review) i razmjenu najboljih praksi, u instrument poticanja privatnih i javnih dionika da smanje
socijalnu isključenost i poduzmu konkretne akcije, među ostalim i ciljanom potporom iz strukturnih
fondova, odnosno iz ESF-a.
U financijskoj perspektivi 2014.-2020. Otvorena metoda koordinacije za socijalnu zaštitu i socijalnu
uključivost promijenjena je u Europsku platformu za borbu protiv siromaštva i socijalne
isključenosti.
Primjedba 2.
„U svrhu prevladavanja siromaštva i socijalne isključenosti te pomoći u ispunjavanju ciljeva strategije
Europa 2020., predviđena su sredstva programa PROGRESS. Program je financijski instrument
podrške razvoju i koordinaciji politike EU u područjima zapošljavanja, socijalne uključenosti i socijalne
Hrvatska mreža za suzbijanje siromaštva – Bilo naroda
Dugoratska 2, Zagreb; OIB: 79078380040
[email protected]; www.bilonaroda.org;
zaštite, radnih uvjeta, antidiskriminacije i ravnopravnosti spolova koji prati nastojanja država
korisnica da potiču brojnija i kvalitetnija radna mjesta i jednake mogućnosti za sve.“
O programu PROGRESS (2007-2013) pročitati više na: http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=327