Ulazno-izlazni uređaji - Poslovna Informatika @ EFOS

Ulazno-izlazne jedinice i
jedinice za pohranu
Marijana Zekić-Sušac
6 -1
Što ćete naučiti u ovom
poglavlju?
 Što su i koji su ulazni računalni uređaji
 Što su i koji su izlazni računalni uređaji
 Koje su karakteristike i način
funkcioniranja pojedinih ulaznih,
izlaznih uređaja i uređaja za pohranu
 Koje se tehnologije koriste kod
pohranjivanja podataka
6 -2
1
Ulazno-izlazne jedinice



Ulazno-izlazne jedinice ili uređaji – U/I (eng.
Input/Output units – I/O) su svi dijelovi računala s
pomoću kojih podsustavi računala međusobno
komuniciraju
Npr. ulazne jedinice – miš, tipkovnica, izlazne
jedinice – zaslon, pisač
Brzina komunikacije ovisi o brzini sabirnice u
računalu
6 -3
Što su ulazne jedinice?
Ulazna računalna jedinica je svaka naprava koja će neku fizičku
veličinu:
• konvertirati u skup digitaliziranih signala koji će se prenijeti do
središnje jedinice računala komunikacijskim linijama,
• smjestiti u spremnik (lokalni i glavni),
• «obraditi» odgovarajućim softverom,
• kontrolirati proces prijenosa i sve potrebne radnje koje u
uspostavi, izvršenju i kontroli komunikacije ulaznog uređaja i
središnje jedinice računala postoje.
 drugim
riječima: uređaji koji omogućavaju unos
podataka ili programa iz okoline u računalo
6 -4
2
Koje su ulazne jedinice (uređaji)?
Najčešće korištene ulazne jedinice su:
 tipkovnica
 miš
 kuglica za traganje (pomična kuglica)
 palica za upravljanje (joystick)
 grafički tablet
 svjetlosna olovka
 zaslon (ekran) osjetljiv na dodir
 uređaji za raspoznavanje govora (mikrofon)
 skener
 digitalni fotoaparat i video kamera
 čitač linijskog koda i dr.
6 -5
Tipkovnica
Tipkovnica je skup tipki koje su organizirane u jednu cjelinu, a njihova
svrha je omogućiti slanje signala nekom stroju ili uređaju.
• Svaka tipka obično ima jednu funkciju, iako se za neke tipke
koristi i više funkcija
U koje se svrhe koristi tipkovnica?
 za unos teksta
 za kontrolu likova u igrama, npr. za kretanje lijevo, desno, gore,
dolje, i dr.
 za unos naredbi, npr. kombinacija tipki Ctrl-Alt-Del daje naredbu
operativnom sustavu za reset
Kako radi tipkovnica?
 pritiskom na tipku šalje se identifikacijski broj tipke u
međumemoriju tipkovnice (keyboard buffer) - to je poseban kôd
da je tipka pritisnuta ili poseban da je tipka otpuštena ili nije
otpuštena, što ima posebno značenje i posebnu funkciju, odakle
6 -6
se šalje procesoru koji obrađuje zahtjev koji dolazi s tipkovnice
3
Vrste tipkovnica




Numeričke tipkovnice
 Dekadna tipkovnica
 Heksadecimalna
tipkovnica
Alfanumeričke tipkovnice
 AZERTY tipkovnica
 QWERTY tipkovnica
 QWERTZ tipkovnica
 Dvorak tipkovnica
Specijalističke tipkovnice
 Braileova tipkovnica
PC tipkovnice
 XT83 / Olivetti M24 / 102
 AT84
 Extended 101
 Extended 102
 Windows 104
QWERTY tipkovnica – naziv potječe od
slova upisanih na prvih 6 tipki u drugom
redu odozgo
•
QWERTZ tipkovnica – njemačka inačica
QWERTY tipkovnice
•
DVORAK tipkovnica – tipkovnica s
učinkovitim rasporedom slova za brži rad
•
6 -7
Miš
Miš je uređaj veličine dlana čijim pomicanjem po stolu
korisnik računala miče pokazivač (kursor). Nakon što
pokazivač postavi na željeno mjesto na ekranu, pritiskom na
tipku aktivira se određena naredba.
U koje se svrhe koristi miš?
• za pomicanje pokazivača (kursora) po zaslonu
• za zadavanje grafičkih naredbi – unos naredbi u obliku grafičkih
prikaza.
Pojava miša vezana je uz pojavu grafičkih korisničkih sučelja. Miš
je od osnovne važnosti pri upotrebi Windows operativnog sustava.
6 -8
4
Vrste miševa
Vrste miševa s obzirom na mehanizam:
 Elektromehanički
Položaj se prenosi putem kuglice izrađene od
metala, presvučene gumom. Na kuglicu
su prislonjena dva međusobno okomita
valjka, koji registriraju pokrete miša.
 Optički
Koristi svjetlo za detekciju pokreta – emitira
svjetlo s pomoću LED diode ili lasera, a
optički senzor snima sliku podloge ispod
miša
Vrste miševa s obzirom na vezu s računalom:
 Bežični miševi - mogu funkcionirati s pomoću
infra-crvene svjetlosti ili češće radio-valova
kojima prenose podatke do računala, a
napajaju se putem baterija.
 Žičani miševi - spojeni kablom do računala Slika: Mehanički i optički miš
Izvor: http://www.answers.com/topic/opticalmouse
6 -9
Kuglica za traganje i palica za
upravljanje
Kuglica za traganje (engl. Trackball) je
izokrenuti miš koji ostaje na istom mjestu
na vašem stolu.
 Kuglica se okreće prstima ili dlanom i
time pomiče pokazivač miša po zaslonu.
Kada je prostor na stolu ograničen,
kuglica za traganje je
izvrsna zamjena za
miša (npr. kod prijenosnih računala).
Palica za upravljanje (engl. Joystick)
također radi na principu sličnom mišu.
• Najčešće se upotrebljava za igranje na
računalu.
• Sastoji se od kućišta, palice koja izlazi
uspravno iz kućišta, te dodatnih tipki na
palici
• Pomaci palice se prenose računalu kao
podaci o promjeni koordinata
6 -10
5
•
Grafički tablet i svjetlosna olovka
Grafički tablet je radna ploča čija je površina
prekrivene mrežom žica koje su spojene s
računalom.
•
Koristi se za profesionalno dizajniranje i
konstruiranje nacrta koji se crtaju na površini ploče
pomoću posebnih olovki i mišu sličnih pomagala.
•
U vrhu olovke je mali prekidač, pa pritisak olovke na
tablet odgovara lijevoj tipki miša.
Svjetlosna olovka je ulazna jedinica koja
svojim oblikom i veličinom podsjeća na olovku
• sastoji se od osjetila svjetla na vrhu i
pretvorbenog sklopa u unutrašnjosti
• primjenjuje se za unos podataka sa zaslona
u računalo
6 -11
Zaslon osjetljiv na dodir




Zaslon koji ima sposobnost otkriti položaj na kojem je dodirnut
koristi se za iste namjene kao miš ili svjetlosna olovka, i to
najčešće kod ručnih računala i na javnim mjestima u
sustavima za pružanje informacija
nalazi svoju primjenu okolini gdje ne postoji mogućnost
nadzora nad korištenjem računala
Način rada: nakon što korisnik dotakne zaslon na željenom
mjestu generiraju se električni impulsi koji određuju položaj
dotaknutog mjesta.
6 -12
6
Uređaji za raspoznavanje govora mikrofoni




Omogućavaju pretvaranje govora u digitalne podatke
razumljive računalu, uspoređujući memorirani uzorak
govornikovog glasa sa izgovorenim naredbama i
podacima. Nakon pridruživanja izgovorene naredbe
uzorku i njenog prepoznavanja, računalo će izvršiti
naredbu.
Sastoje se od mikrofona i procesora
Izgovorene riječi prevode u prepoznatljive naredbe
Uređaji koji su do danas razvijeni imaju ograničenu
mogućnost raspoznavanja govora
Mikrofon Sony ECM-MS957, Izvor: http://www.svijetmedija.hr/Article.aspx?gid=41&gsid=154
Mikrofon Sony ECM-CS10, ,
Izvor: http://www.svijetmedija.hr/Article.aspx?gid=41&gsi
d=154
6 -13
Skeneri
Čitači ili skeneri (engl. scanner) = uređaji koji očitavaju podatke sa papira (ali i
transparentnih folija, fotografskih negativa i dijapozitiva) te pretvaraju tekstove
i grafike u računalu prepoznatljiv kod. Ti se podaci zatim mogu mijenjati,
popravljati, oblikovati i pohranjivati.
Princip rada stolnih skenera:

Papir ili dr. medij kojeg treba skenirati se polaže na ravnu staklenu površinu na
skeneru

U kućištu skenera se nalazi pomični izvor svjetlosti, koji se u koracima pomiče
te se tako medij postupno obasjava liniju po liniju

Reflektirana svjetlost se kroz sustav prizmi, zrcala i leća usmjerava na niz
fotoosjetljivih senzora (CCD senzora). Senzori pretvaraju svjetlost u električni
signal (jači intenzitet svjetlosti stvara električni signal većeg napona).

Naponski signal se postupkom analogno-digitalne konverzije pretvara u
digitalnu vrijednost
Rezolucija (razlučivost) skenera = broj točaka po inču koje skener može prepoznati,
ovisi o broju CCD senzora u skeneru

Kod skenera može biti: optička i interpolirana (softverskom interpolacijom se
između stvarno odskeniranih točaka predviđaju moguće dodatne točke i
njihove boje, pa se prividno može postići veća razlučivost skeniranja (npr. 9600
dpi))
6 -14
7
Vrste skenera
• Ručni skener - uređaj za unos slike u računalo.
Nedostatak im je mala rezolucija i mala moguća
širina dokumenta, pa se koriste za skeniranje
potpisa ili slikovnih oznaka.
• Stolni skeneri - optimalno rješenje za stolno
izdavaštvo. Podsjećaju na fotokopirne aparate.
Najčešće su rađeni za A4 format, a postoje rješenja i
za A3 formate. Postoje jednobojni i skeneri u boji.
• Stranični skeneri - su sastavni dijelovi većine
telefaks uređaja, imaju ograničenu namjenu na
skeniranje listova papira do A4 formata. Pomiče se
dokument koji se skenira, pa su ovi uređaji
jednostavniji za upotrebu.
• Rotacijski skeneri - imaju veću rezoluciju (do
nekoliko tisuća točaka po inču), postupak skeniranja
je brži, reprodukcija je kvalitetnija, ali su skuplji.
6 -15
Digitalni fotoaparat
Digitalni aparat je uređaj koji omogućava izravan prijenos slike iz
okoline u računalo
 pohranjivanje podataka se vrši u memoriju fotoaparata, a zatim se
prenosi na tvrdi disk
Princip rada:
 Svjetlost odbijena od motiva prolazi kroz objektiv, te "puni"
svjetlosno osjetljive elemente na CCD senzoru.
 Količina primljenog svjetla se mjeri i pretvara u brojevni (digitalni)
oblik. Dubina boja definirana je brojem bitova upotrebljenim za
mjerenje (npr. 8 bitna, 12 bitna i 14 bitna konverzija).
 Ti digitalni podaci slažu se u memoriji te oblikuju neobrađenu sliku
(tzv. RAW format).
 Slika se zatim obrađuje prema postavkama korisnika i dolazi do
aktivacije JPEG kompresije.
 JPEG format se sprema na memorijsku karticu u fotoaparatu.
6 -16
8
Čitač linijskog koda




eng. Bar-code reader, sastoji se od izvora svjetla, senzora i
elektroničkog sklopa
to je ulazna jedinica koja služi za raspoznavanje šifri
iskazanih debljim i užim linijama, pretvarajući ih u
odgovarajuće impulsne signale
automatsko raspoznavanje omogućava izravan, brz i
nepogrešiv unos podataka u obilježenom objektu u računalo
Koristi se najčešće na prodajnim mjestima za unos podataka
o artiklima, ali i za očitavanje raznih drugih podataka
Izvor: http://office.microsoft.com/hrhr/clipart/
6 -17
Što su izlazne jedinice?
Izlazne jedinice služe za pretvaranje binarno kodiranih
informacija iz središnje jedinice računala u oblik i
medij pogodan za korištenje čovjeku ili stroju.
Koje su izlazne jedinice?






zaslon (monitor, ekran)
pisač
crtač
bušač papirne vrpce
izlaz za mikrofilm
fax-modem, i dr.
6 -18
9
Zaslon


služi i za ulaz podataka, ali najčešće se upotrebljava kao izlazna
jedinica, kod uspostave neposredne komunikacije između čovjeka i
računala
spaja se s računalom putem grafičke kartice
Vrste zaslona
 jednobojni i višebojni, ravni i zaobljeni
 zasloni s katodnom cijevi (CRT monitori)
 zasloni s tekućim kristalima (LCD monitori)
 elektroluminiscentni zasloni
 plin-plazma zasloni
Zaslon sa zaobljenom cijevi
ZASLON S TEKUĆIM
KRISTALIMA (LCD)
ZASLON S RAVNOM CIJEVI
Nosivi zaslon
6 -19
LCD zasloni



Iako su započeli su svoj razvoj za potrebe prijenosnih računala, gdje
je bilo potrebno imati ekran čim manjih dimenzija i sa malom
potrošnjom energije, danas se sve više koriste kao zamjena za CRT
monitore
Prednosti u odnosu na CRT zaslone:
 manje dimenzije, manja potrošnja energije
 odlično fokusirana slika i uniformne boje po cijeloj površini
ekrana
 nema elektromagnetskih zračenja, slika manje zamara oči
Nedostaci u odnosu na CRT zaslone:
 problem vidljivosti slike pod različitim kutevima gledanja
 slabiji kontrast i osvjetljenje slike
 ograničeni raspon boja koje se mogu prikazati
 sporije osvježavanje slike
 postoji samo jedna "idealna", tj. radna rezolucija – na ostalim
rezolucijama slika nije jednako kvalitetna
 skuplji su za proizvodnju
6 -20
10
LCD zasloni – način rada i
kriteriji za izbor
Način rada LCD zaslona
 LCD zaslon se sastoji od matrice elemenata baziranih na tekućim
kristalima. Svaki element te matrice predstavlja jednu točku na
ekranu.
 Slika se stvara na temelju konstantnog bijelog pozadinskog svjetla
koje prolazi kroz matricu sa LCD elementima.
 Pojedini LCD element može propustiti ili blokirati prolazak
pozadinskog osvjetljenja, čime je pojedinu točku na ekranu moguće
"upaliti" ili "ugasiti".
Kriteriji za izbor LCD zaslona
 rezolucija (broj osvjetljenih točaka – piksela) po jedinici površine
odnosno ukupnoj površini zaslona (više zaslonskih točaka znači
kvalitetniju sliku)
 veličina zaslona - mjeri se duljinom dijagonale zaslona u inčima (12,
14, 15, 17, 20, ... inčni monitori)
 horizontalna i vertikalna frekvencija – učestalost obnavljanja slike
 ergonomske karakteristike
6 -21
Pisač
Nakon zaslona, najviše korištena izlazna jedinica
Koristi se za ispisivanje rezultata obrade, sadržaja registara i stanja
operacijskog sustava, za protokoliranje programa i za ispisivanje teksta
Vrste pisača
 Prema tehničkoj izvedbi:
 mehanički (pisači s dodirom (udarcem))
 nemehanički (bezdodirni)
 Prema načinu ispisa:
 linijski
 Serijski
Kriteriji za izbor pisača
 brzina ispisa (broj stranica / min)
 kakvoća ispisa /rezolucija
 troškovi održavanja i troškovi materijala za hard copy
 ergonomija (buka)
 veličina memorije
 pouzdanost
6 -22
 cijena


11
Vrste pisača
Mehanički pisači mogu biti:





serijski (linijski) pisač
pisači s bubnjem
pisači s lancem
pisači s iglicama (matrični
pisači)
pisači s lepezom (daisy wheel)
3 NAJČEŠĆE KORIŠTENE SKUPINE
PISAČA :
•
matrični (iglični)
•
laserski
•
kapljični (InkJet)
Bezdodirni pisači mogu biti:
 tintni pisači ili kapljični (ink-jet
pisači)
 termalni pisači
 pisači s termalnim prijenosom
 elektrostatski pisači
 laserski pisači
 magnetografski pisači
 kristalni pisači
MATRIČNI PISAČ
• princip rada sličan radu
pisaćeg stroja (mehanička
glava udaranjem u traku
ostavlja otisak na papiru)
• glava za pisanje sadrži 9, 18,
24 ili 48 iglica
veći broj iglica = kvalitetniji
otisak znaka
6 -23
Laserski pisači


pojava: 1975. godine
nastali prema uzoru na fotokopirne
uređaje
 ovisno o tome tvori li laserska zraka
negativ ili pozitiv, razlikujemo: “writewhite” i “write-black” pisače
Princip rada:
 Laserska dioda osvjetljava bubanj
premazan smjesom koja se kod
osvjetljivanja naelektrizira, te se zbog
elektrostatičkog efekta grafitne čestice
pigmenta (tonera-spremnik ispod
bubnja) “lijepe” na bubanj. Kad preko
bubnja pređe papir, čestice ostaju na
papiru tada preko papira prelazi
zagrijani valjak
PREDNOSTI :
- visoka kvaliteta otiska
- veća brzina u odnosu na
matrične pisače
NEDOSTACI :
- velika dimenzija i težina
- visoka cijena
- nemogućnost ispisa više
kopija odjednom
6 -24
12
Princip rada laserskog pisača
okretna
upravljanje
ogledala
laserskom zrakom
laser
podaci iz
pogonski
računala
sklop
laserska zraka
ulazni papir
boja u prahu
grijalo
bubanj
6 -25
Tintni pisači


u glavi za tiskanje umjesto iglica oni imaju
cjevčice kroz koje na papir, pod visokim
tlakom, prskaju kapljice tinte
rade na principu istiskivanja kapljica i to na dva
načina:
1) TERMIČKI NAČIN
spremnik
komora s
grijačem
mlaznica
2) PIEZO InkJet mehanizam
spremnik
komora s
kristalom
PREDNOSTI :
 bešuman rad
 kvalitetan otisak
 niska cijena
NEDOSTACI :
 sporost u radu
 visoka cijena tinte
 potreba za papirom
koji ne razlijeva

tintu
mlaznica
6 -26
13
Crtač



(eng. plotter) pretvara digitalne podatke u grafički
prikaz na papiru
prikladan za kombinirani izlaz i grafike i teksta
spora izlazna jedinica
Vrste crtača:
 crtači s nepomičnim predloškom i pomičnim perom za
izvlačenje linija
 crtači s papirom napetim na valjku koji se okreće i s
perom koje se pomiče usporedno s osovinom valjka
 elektrostatički crtač
 toplinski crtač
6 -27
Ostali izlazni uređaji
uređaji za govorni analogni izlaz (zvučnici)
uređaji za industrijsko upravljanje
roboti
bušena papirna vrpca i papirne kartice i dr.
izlaz na mikrofilm (COM uređaji) – pretvara
digitalne signale u optičke koji se
usmjeravaju na 16, 35 ili 105 mm filmsku
vrpcu, sa smanjenjem oko 42 puta
 fax – modem (izlazna jedinica koja daje
izlaz digitalnih signala u obliku telefaksa)





6 -28
14
Uređaji za pohranu
Što su uređaji za pohranu?
 Uređaji za pohranu su vanjske memorije koje služe za čuvanje
računalnih podataka i programa, te njihov prijenos s jednog
računala na drugo.
Zašto su potrebni uređaji za pohranu podataka?
 Dio podataka potrebnih za rad računala može se pohraniti u
radnu memoriju (RAM), koja omogućava brži pristup, ali je malog
kapaciteta, i u nju ne stanu svi podaci potrebni jednom korisniku.
Zbog toga su nužne vanjske memorije za pohranu.
 Razvojem računala raste potreba za pohranom veće količine
podataka, bržim i jeftinijim prijenosom podataka
ARHIVIRANJE = Vrsta pohrane kod koje se pohranjuju podaci koji
se vrlo rijetko koriste, a odlažu se na sigurno mjesto za buduću
upotrebu.
6 -29
Karakteristike uređaja za
pohranu
Osnovne karakteristike koje ima svaki uređaj za pohranu:
• Kapacitet
• Prosječno vrijeme pristupa
• Brzina prijenosa podataka
Dodatne karakteristike:
• Postojanost podataka
• Jednostavno rukovanje i male dimenzije
• Pristupačnost cijene
Magnetska
Tehnologije današnjice
Optička
koje zadovoljavaju
Nove tehnologije
gornje karakteristike
u razvoju, npr.
holografska
6 -30
15
Osnovne karakteristike
uređaja za pohranu
Kapacitet uređaja za pohranu
= količina podataka koja se može pohraniti na uređaj
• mjeri se u bajtovima, odnosno većim mjernim jedinicama megabajtima (MB), gigabajtima (GB), terabajtima (TB)
1 MB= 1024 KB, ili 210 KB
često se mjere zaokružuju na 1000, npr.
1 MB je približno 1000 KB ili 1 000 000 bajta, 1GB je približno
1000 MB, 1TB je približno 1000 GB)
Prosječno vrijeme pristupa
= vrijeme potrebno da upravljačka jedinica pristupi do
memoriranog podatka na nosiocu
• mjeri se u milisekundama (ms)
Brzina prijenosa
= količina podataka koja se u jednoj sekundi može prenijeti s
vanjske memorije (uređaja) u glavnu memoriju i obrnuto
6 -31
Koji su uređaji za pohranu?





Magnetska vrpca
Magnetski disk
Magnetska kartica
Optički disk
Slika: Magnetska vrpca
Memorijske kartice (PC kartica, Flash
kartica, memorijski ključić i dr.)
6 -32
16
Magnetska vrpca
medij za pohranu podataka prevučena tankim slojem feromagnetskog
materijala (željeznog oksida)
Način rada:
 Vrpca putuje ispred glava za pisanje, čitanje i brisanje
 S pomoću magnetskog polja glave upisuju, brišu ili čitaju podatke
(logičke 0 i 1 upisane su kao različite orjentacije magnetskih čestica)
Gustoća zapisa kod magnetskih vrpci
 mjeri se brojem bitova koje je moguće upisati na jedinicu duljine (bitova
po inču - BPI)
Prednosti:
 niska cijena medija
 na njih se može pohraniti velika količina podataka, pa su dugi niz godina
bile pogodne za arhiviranje
Nedostaci:
 sporost u brzini pristupa traženom podatku zbog sekvencijalne obrade
 osjetljivost na vanjske utjecaje
 pojavom tvrdih diskova velikih kapaciteta (preko 1 TB, magnetska vrpca
gubi na važnosti

6 -33
Magnetski disk
Magnetski disk je ploča od nemagnetskog materijala (aluminija ili
polimera) presvučena tankim magnetskim slojem željeznog oksida.
Način rada:
Pisanje podataka na disk:
 Pri upisu podataka koristi se svojstvo magnetiziranja tvari (pod
djelovanjem magnetskog polja tvari postanu magnetizirane). S
pomoću el. struje glava (koja se sastoji od zavojnice namotane na
feritnu jezgru) stvara magnetsko polje neposredno uz površinu, i
time magnetizira čestice na disku. Promjenom jakosti i smjera
struje mijenja se magnetsko polje i čestice se različito
magnetiziraju. Podaci su zapisani kao niz magnetiziranih čestica
smještenih u koncentričnim krugovima (cilindrima) u magnetskom
sloju diska
Čitanje podataka s diska:
 podaci se čitaju na temelju promjene jakosti i smjera el. struje

6 -34
17
Prednosti, nedostaci i vrste
magnetskog diska
Prednosti:
 veliki kapacitet
 dobra postojanost podataka
 brzi pristup bilo kojem podatku na disku
Nedostaci:
 osjetljivost na elektromagnetsko polje i nečistoće
 ograničenje maksimalne gustoće podataka
Vrste magnetskog diska:
 Izmjenjivi (ili meki disk, eng. floppy disk)
 Neizmjenjivi (ili tvrdi disk, eng. hard disk)
6 -35
Izmjenjivi (meki) disk ili disketa




pogonski mehanizam je ugrađen u računalo, a disk se može
umetati i vaditi iz njega
Prvi izmjenjivi disk 1960. – IBM, promjer je bio 8 palca (inča)
izrađen je od tankog savitljivog materijala (polimera, npr.
mylar) na koji je prevučen magnetskim slojem željeznog
oksida
format i dimenzije su normirane, pa je omogućen jednostavan
prijenos na druga računala (danas se uglavnom koriste
dimenzije promjera od 3,5 palca (inča) dok su prije bile u
upotrebi diskete dimenzija 5,25 i 8 inča.
Slika: Izmjenjivi diskovi (diskete) 3,5 inča
Izvor: http://www.freefoto.com/images/
6 -36
18
Neizmjenjivi – tvrdi disk





Za razliku od izmjenjivog, nije savitljiv i izrađen je od krutih materijala
(aluminij prevučen tankim slojem željeznog oksida ili rjeđe od stakla)
Prvi tvrdi disk nastao u IBM-u 1965.
Sastoji se od nekoliko ploča smještenih jedna iznad druge na
zajedničku osovinu, koje se vrlo brzo okreću (oko 100000 i više
okretaja u minuti)
Za svaku ploču postoje dvije magnetske glave (po jedna za gornju i
donju stranu ploče) koje ne dodiruju površinu diska, nego lebde iznad
njega udaljene nekoliko nanometara (čime se izbjegava oštećenje
diska)
Veliki kapacitet diska (deseci i stotine GB), velika pouzdanost i
trajnost
Slika: Tvrdi disk SATA HDD proizvođača
Western Digital, promjera 3.5 inča kapaciteta
250 GB
Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Hard_disk
6 -37
Način zapisa podataka na tvrdom
disku
Tragovi su koncentrične kružnice
na disku
tragovi
(cilindri)
sektor
sektor
Sektori su kao isječci kruga diska dijelovi tragova na pločama u koje se
zapisuju podaci
6 -38
19
O čemu ovisi kvaliteta
neizmjenjivog diska



vrijeme čekanja na sektor – vrijeme
da pred glavu dođe traženi sektor, tj.
vrijeme da se disk okrene za pola
kruga – izražava se u milisekundama
vrijeme traženja – vrijeme potrebno
glavi da pronađe željeni trag –
izražava se u milisekundama
brzina prijenosa podataka – najveća
brzina kojom je moguće prenijeti
podatke od diska do procesora i
obrnuto – izražava se u MB u sekundi
6 -39
Formatiranje diska
Faze kod formatiranja diska

fizičko formatiranje – formatiranje na niskoj
razini, pri čemu se na površinu diska zaglavlja
sektora, kao i kod diskete (tvornički je napravljeno)

podjela diska na dijelove (eng. partitioning) u
svrhu mogućnosti stavljanja različitih operacijskih
sustava ili odvajanja sistemskih datoteka od
aplikacija – provodi se naredbom fdisk

logičko formatiranje - formatiranje samo jednog
prethodno kreiranog dijela diska (particije) –
provodi se naredbom format, upisuje boot sektor,
FAT tablicu i sl. podatke svojstvene op. sustavu
koji se koristi
6 -40
20
Kako disk komunicira s
računalom?

Tvrdi disk spojen je s računalom preko sučelja (eng.
disk interface) ili kontrolera. Sučelje kontrolira i
nadzire rad diska, te prenosi podatke od diska do
sabirnice računala i obrnuto. Može biti u obliku:


kartice koja se ugradi u sabirnički konektor ili spoji s
kabelom
sklopa ugrađenog u matičnu ploču računala
Brzina i kvaliteta sučelja utječe na brzinu i kvalitetu
rada samog diska, pa je važno odabrati
odgovarajuće sučelje.
Najveći proizvođači tvrdih diskova: Seagate, Western
Digital, Samsung, Hitachi, Toshiba.
6 -41
Optički disk

= medij za pohranu podataka koji koristi lasersku tehnologiju za upisivanje
i čitanje podataka
Kako se na optički disk upisuju podaci?
 upisivanje podataka vrši se različitim postupcima: npr. izobličenjem
podloge laserskom zrakom, kombinacijom optičkog i magnetskog upisa
Kako se s optičkog diska čitaju podaci?
 različiti faktori odbijanja laserske zrake od površine optičkog diska tumače
se kao informacije o logičkim 0 i 1
KARAKTERISTIKE OPTIČKOG DISKA
 veća gustoća zapisa podataka u odnosu na dimenzije prema ostalim
nosiocima (oko 20 puta veća od tvrdog diska), što omogućuje
pohranjivanje velikih količina podataka (od 500 MB do nekoliko GB)
 veća trajnost zapisa podataka – jer je glava oko 1mm udaljena od
površine diska, pa ne dolazi do oštećenja
 presvučen je zaštitnim slojem polimera, pa je mnogo manje osjetljiv
na nečistoće i vanjske utjecaje
 niska cijena
6 -42
21
Compact Disk (CD)
eng. Compact Disk Read Only Memory) naraširenija vrsta optičkog diska,
pojavio se 1985.g.
 pogonitelj ovakvog diska može samo čitati disk, a ne može na njega
upisivati podatke, niti ga brisati
 koristi se za pohranjivanje većih količina podataka, programa, baza
podataka, enciklopedija i sl.
 standardni kapacitet oko 650 MB, promjer: 120 mm, debljina: 1,2 mm
 za razliku od tvrdog diska, ovdje su podaci upisani samo s jedne strane
diska
Formati CD diska:
 CD-R - (eng.Compact Disk Recordable) – isporučuje se prazan i
omogućen je jednokratni upis podataka, koje nakon toga više nije moguće
mijenjati
 CD-RW – (eng.Compact Disk Rewritable) optički disk kojeg je moguće oko
tisuću puta obrisati i ponovo upisati nove podatke
 3DO – namijenjen pohranjivanju igara
 CD Audio – glazbeni disk

6 -43
DVD (Digital Versatile Disc)
omogućava pohranjivanje velikih
količina multimedijalnih zapisa
 zahtijeva poseban pogonski
mehanizam koji će čitati ovakve
nosioce
 Koristi se za gledanje filmova i
dr. video-zapisa, ali i za
pohranjivanje svih ostalih vrsta
podataka
Generacija optičkih uređaja u razvoju
 Moći će pohraniti više od 1
terabajta (TB) podataka
 Uređaji ove generacije:
holografski disk (Holographic

Versatile Disc), LS-R, Proteincoated disc
6 -44
22
Memorijski štapić



Memorijski štapić (ili ključić) je prenosiva flash
memorija (prvi proizvođač Sony, 1998)
Kapacitet – od 4MB do 32 GB (teorijski može biti do
2 TB)
Sastoji se od NAND flash-memorijskog čipa
postavljenog na tiskanu pločicu uz USB mass
storage kontroler, koji je zadužen da se nakon
spajanja na USB konektor računala memorija
samom računalu predstavi kao novi prenosivi disk,
te posreduje u čitanju i zapisivanju podataka.
(Ilišević, 2008)
6 -45
Tipovi memorijskog štapića

Postoji više tipova memorijskog
štapića:





Klasični memorijski štapić
Memory Stick PRO – većeg
kapaciteta i brzine prijenosa
podataka
Memory Stick Duo – manjeg
formata
Memory Stick Micro (M2) – još
manjeg formata
Memory Stick PRO-HG – brža
inačica PRO tipa, za upotrebu u
video kamerama i dr.
Slika: Memorijski štapić 64 MB
Izvor: http://en.wikipedia.org/wiki/Memory_stick
Slika: Memorijski štapić 64 GB, Izvor: http://www.ezadar.hr/clanak/usb-
6 -46
memorijski-stapic-kapaciteta-64-gigabajta
23
Literatura
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Answers.com, http://www.answers.com/topic/optical-mouse,
26.04.2009.
Božić, Ž., Kako radi digitalni fotoaparat, http://www.efotografija.com/cro/publish/article_101.shtml, 28.12.2004.
Computer User,
http://www.computeruser.com/resources/dictionary/definition.html?l
ookup=3706, 26.04.2009.
Grundler, D., Primijenjeno računalstvo, Graphis, Zagreb, 2000.
Ilišević, S., Obračun na 4 gigabajta, BUG, 24.08.2008.,
http://www.bug.hr/bug/tekst/usb-memorije-kapaciteta-4gb/90241.aspx, 08.05.2009.
Majdandžić, N., Primjena računala, Sveučilište u Osijeku, 1996.
Wikipedia, Memory card, http://en.wikipedia.org/wiki/Memory_card,
01.05.2009.
6 -47
24