POŠTARINA
PLAĆENA
U POŠTI
10 000
ZAGREB
Zagreb, 15. prosinca 2012. • Broj 419 • Cijena 9 kuna
Sretan Božić i nova 2013. godina
Sudska praksa
Je li opravdano izostajati s
posla zbog neisplate plaće?
U predmetu koji se vodio pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, br. Revr 509/12-2 od 5. lipnja 2012., bilo je prijeporno je
li odluka, kojom je tuženik otkazao ugovor o
radu zaključen s tužiteljem - redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim
ponašanjem radnika, dopuštena ili ne. Riječ
je o primjeni bivšeg Zakona o radu, ali odluka
je aktualna i danas, budući da i novi Zakon o
radu sadržava iste odredbe u pogledu otkaza.
Dakle, odredbama članka 113., stavak 1.
Zakona o radu – u nastavku: ZOR, propisano
je da poslodavac može radniku otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni
rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani
razlog, među ostalim, i u slučaju ako radnik
krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
U konkretnom slučaju, a prema shvaćanju i revizijskog suda, ispunjene su pretpostavke za otkaz ugovora o radu uz primjenu odredbi članka 113., stavak 1., podstavak 3. ZOR-a.
Tuženik je kao poslodavac tužitelja imao
pravo od njega očekivati i zahtijevati da savjesno ispunjava svoje obveze iz radnog odnosa, a u sklopu toga i da poslove radnog
mjesta obavlja u ugovorenom vremenu i time dosljedno poštuje propisani proces rada
i radne obveze - te i svojim ispunjavanjem
2
radnih obveza (a za što treba biti na radnome mjestu), vodi brigu o poslodavčevu poslovnom uspjehu.
Budući da se tužitelj nije ponašao u skladu s takvim standardom ponašanja - jer se
samovoljni izostanak s posla ne može okarakterizirati ugovorenim i profesionalnim
postupanjem, njegovom je odsustvovanju s
posla, a sve nakon što je prethodno bio i pisano upozoren na iskazano neprihvatljivo
ponašanje, te mogućnost otkaza ugovora o
radu ako nastavi s kršenjem radnih obveza,
pravilno dano značenje povreda koje po
svojoj težini i karakteru opravdavaju pobijanu tuženikovu Odluku o otkazu s njime zaključenog ugovora o radu.
Pogrešno je pritom shvaćanje tužitelja da nije niti trebao dolaziti na
posao budući da mu tuženik nije
isplatio pripadajuću plaću za dva
mjeseca koja su prethodila otkazu, a
da već i to daje osnovu zahtjevu za
utvrđenje nedopuštenom Odluke o
otkazu ugovora o radu.
Naime, radni odnos zasniva se ugovorom o radu, pa s obzirom na to da je ugovor
osnova svih prava i obveza iz radnog odno-
sa, prava tužitelja valja sagledati kroz ugovor o radu kojeg je zaključio s tuženikom:
predmetom tog (dvostrano obveznog) ugovora bio je rad tužitelja, kojeg je tužitelj bio
obvezan obavljati prema uputama poslodavca, te plaća - koju je tužitelju za obavljeni rad trebao davati tuženik (poslodavac).
Tužitelju je pripadala zaštita u odnosu na činjenicu što tuženik nije ispunjavao ugovorene obveze i davao
mu ugovorenu plaću, pa je u vezi s
tom činjenicom mogao tražiti ispunjenje ugovora, a i sam je mogao otkazati ugovor o radu (prema odredbama članka 112. i 113., stavak 6., ili
članka 114., stavak 1. ZOR-a) - ali ako
je ugovor namjeravao održati na snazi (s tim da se ne ostvari razlog za
njegovo otkazivanje po poslodavcu),
na koju se namjeru poziva i na kojoj
temelji tužbene zahtjeve, trebao je
sam ispunjavati ugovor i izvršavati
njime ugovorene obveze: u svakom
slučaju, dolaziti na radno mjesto i izvršavati poslove radnoga mjesta.
bizcaffe.com
Događaji
O socijalnome dijalogu u
državnim poduzećima
Temeljem dogovora sa sindikalnim središnjicama, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava organiziralo je sredinom listopada zajednički sastanak predstavnika upravnih i nadzornih tijela
trgovačkih društava u natpolovičnom državnom vlasništvu s predstavnicima sindikata koji u tim društvima djeluju, sa svrhom dodatnog poticanja socijalnoga dijaloga i rješavanja mogućih nesporazuma. Kako reče ministar Mirando Mrsić, riječ je o prvome u
nizu sastanaka koji bi trebali pridonijeti boljem razumijevanju problematike i razvoju socijalnoga dijaloga. Predstavnici uprava su
u raspravi naglasili kako su zadovoljni što je Vlada povukla svoj
Zaključak od 2. kolovoza o pokretanju pregovora o izmjenama
i dopunama kolektivnih ugovora trgovačkih društava i ustano-
„Socijalni dijalog”
Početkom studenoga, SSSH i HUS uputili su tadašnjem prvom potpredsjedniku
Vlade RH i ministru gospodarstva Radimiru Čačiću inicijativu za održavanje sastanka s njime i resornim ministrima o
tvrtkama u problemima (nepokretanje proizvodnje, zaustavljanje izvoza, nelikvidnost, neisplata plaća ...), napominjući kako je u rješavanju zatečenih problema u
va u natpolovičnom vlasništvu Republike
Hrvatske jer je bio nepotreban s obzirom
na to da su se pregovori za kolektivne ugovore u tim društvima i dosad vodili temeljem rezultata poslovanja. Zaključeno je
kako će, radi vođenja usmjerene rasprave
i boljeg zaključivanja, sljedeći sastanci biti organizirani za pojedine skupine trgovačkih društava sa sličnim problemima, uz sudjelovanje predstavnika Ministarstva gospodarstva i drugih resornih ministarstava (turizma, graditeljstva…), prema potrebi…
Čeka se odgovor …
k
gospodarstvu nužno ministrovo aktivno
koordiniranje svih aktera koji tome mogu pridonijeti. U SSSH je trenutno riječ o
63 tvrtke (najviše ih je u turizmu i građevinarstvu, zatim metalskoj, drvnoj i kemijskoj industriji te energetici i prometu)
koje, zajedno s tvrtkama u kojima djeluju
sindikati HUS-a, zapošljavaju više tisuća
radnika! Za neke od tvrtki sindikalna stra-
l i prijedloge
dl
h rješenja,
na je imala
mogućih
ali ih nisu imali priliku prezentirati, jer odgovor o održavanju sastanka nije stigao.
U međuvremenu je došlo do promjena u
samoj Vladi, pa su te dvije sindikalne središnjice dostavile ponovljenu inicijativu
Branku Grčiću, potpredsjedniku Vlade za
gospodarstvo, i Ivanu Vrdoljaku, ministru gospodarstva. Čeka se odgovor…
Godina dana od parlamentarnih izbora
Dokle se došlo sa socijalnim dijalogom i u kojoj su mjeri riješeni problemi,
SSSH je najbolje oslikao u priopćenju koji je izdao u povodu godišnjice parlamentarnih izbora na kojima je pobijedila Kukuriku koalicija:
„Savez samostalnih sindikata Hrvatske razočaran je i nezadovoljan načinom
i rezultatima rada vladajuće Kukuriku koalicije godinu dana nakon parlamentar-
Razočaranje
nih izbora. Iako su u svojemu Planu 21
naglašavali kako su gospodarski rast i nova radna mjesta ciljevi njihove strategije,
ciljeve nisu ostvarili. Nastavio se daljnji
porast nezaposlenosti, svakodnevno gubljenje radnih mjesta... Hrvatska industrija
dovedena je do ruba ponora, a što je naj-
žalosnije, nema volje da se stanje poboljša. Doživjeli smo veliku nestručnost i neznanje vladajućih, izostanak strukturnih
reformi, omalovažavanje socijalnih partnera i nepostojanje istinskoga socijalnoga dijaloga, podilaženje interesima krupnoga kapitala, bahatost ministara...!
Dobili smo izvršnu vlast koja nije dorasla trenutku!”
Zakon o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje
SSSH u postupku utvrđivanja reprezentativnosti
SSSH je podnio Prijedlog Ustavnom
sudu RH za ocjenom suglasnosti s Ustavom RH nekih od odredbi Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno
pregovaranje, te je u tijeku postupak prikupljanja podataka radi podnošenja zahtjeva za utvrđivanje reprezentativnosti
za sudjelovanje u tripartitnim tijelima na
nacionalnoj osnovi temeljem javnog poziva Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti. Javni poziv raspisan je povodom zahtjeva Nezavisnih hrvatskih
sindikata, te bi nesudjelovanje u postupku utvrđivanja reprezentativnosti imalo
za posljedicu da SSSH-u ne bi bila utvr-
đena reprezentativnost, niti bi se mogla
utvrđivati u sljedeće tri godine.
Sve do donošenja pravorijeka Ustavnog suda o podnijetom prijedlogu za
ocjenom suglasnosti s Ustavom RH nekih odredbi Zakona, Zakon je na snazi i
kao legalist, SSSH ga je obvezan poštovati i prema njemu postupati.
3
Događaji
Javni prosvjed SSSH i HUS-a Živi
U znak sindikalne solidarnosti, SSSH i
HUS, u sklopu koalicije utemeljene Sporazumom iz travnja 2012. godine, organizirali
su 22. studenoga 2012. godine, u 12 sati, na
Markovu trgu u Zagrebu, javni prosvjed pod
nazivom Živi zid za obranu radnih mjesta:
Posao i plaća, a ne burza! Industrijska akcija
ciljana je na radnike u tvrtkama u problemima i na obranu radnih mjesta. Tijekom
prošle godine takvih je bilo sedamdesetak,
u kojima je zaposleno više od 70.000 radnika. Primjerice, Modna konfekcija Slavonija
Osijek, Hrvatski olimpijski centar Bjelolasica,
ganizirano, uz kraća zaustavljanja, krenuli
prema Markovu trgu. Prošli su uz zgradu
Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Unije, pa uz sjedište HDZ-a,
preko Trga burze, Jurišićeve ulice, pa Trgom bana Josipa Jelačića…
„Krize puna vreća samo za radnička pleća”, „Strpljenju je kraj! Riješite brodogradnju”, „Industrogradnja – država se naplatila,
uzela neboder u Savskoj, radnicima ni lipe”,
„MK Slavonija – 7 godina bez poreza i doprinosa”, „Oću plaću”, „Hrvatska bajka –
bila jednom jedna tvornica u kojoj je radio
Novosel, predsjednik SSSH, izražavajući
uvjerenje kako je upravo ovaj prosvjedni
skup početak osnivanja sindikalnog interventnog voda solidarnosti koji će doći u
pomoć svakom sindikatu u pojedinoj tvrtki kada radnicima „ovi ili oni” budu htjeli
umanjiti prava.
- Moramo vratiti solidarnost! – rekao
je predsjednik SSSH poručujući predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviću:
- Predsjedniče Vlade, nemojte skidati
prava kolegicama i kolegama iz javnog
sektora. Napravite koordinaciju ministar-
Posao i plaća, a ne
stva gospodarstva, financija i resornih ministara i neka se uhvate posla radi iznalaženja rješenja za hrvatsko gospodarstvo.
Neka vrate industriju na mjesto koje su joj
obećali u ‘Planu 21’. Ako želite namiriti
dvije milijarde kuna, imate mogućnost –
oporezujte banke, koje nas svakodnevno
pljačkaju visokim kamatama i špekulacijama o tečaju, osobito franka. Uzmite novce
od onih koji su opljačkali hrvatsku državu,
onima kojima je jučer suđeno i kojima će
biti suđeno.
„Incrementum” Karlovac, „Brodosplit” Split,
„3. maj” Rijeka, „Konstruktor” Split…, tek
neke su od tvrtki iz tekstilne, metalske i
drvno-prerađivačke djelatnosti, graditeljstva, turizma i ugostiteljstva…, koje imaju
problema u poslovanju, problema s isplatom plaća, nelikvidnošću… Osim radnika
iz tih tvrtki u prosvjedu su sudjelovali i članovi drugih sindikata, čije tvrtke, srećom,
nemaju takvih problema. Sudjelovanjem
potporu su pružili i Nezavisni hrvatski sindikati, Matica hrvatskih sindikata i Udruga
radničkih sindikata Hrvatske.
Više od 1.500 prosvjednika, odjevenih
u crvene pregače, na kojima je s jedne
strane pisalo „Koalicija SSSH –HUS”, a s
druge „Za obranu radnih mjesta”, okupilo
se ispred Radničkoga doma, otkuda su or4
radnik…”, „Posao ne biramo”, „Radnik – vrsta koja izumire”…, transparenti su čiji sadržaj dočarava stanje u državi. Nezadovoljstvo radom Vlade, ali i Hrvatskoga
sabora, prosvjednici su iskazali gromoglasnim zviždukom i povicima negodovanja.
Iako je toga dana predsjednik Vlade bio na
službenome putu u Bruxellesu, zavjese na
zgradi Vlade lagano su se micale, što govori kako je netko slušao i promatrao što
se događa vani. Pitanje je samo koliko taj
ima sluha za brige i strahove radnika.
Sindikalna solidarnost
- Dosta je bilo rada bez plaća! Dosta je
bilo gubljenja radnih mjesta!
Treba spasiti svako radno mjesto i poduzeća koja su još ostala! – poručio je Mladen
Mladen Novosel: „Neka vrate
industriju na mjesto koje su
joj obećali u ‘Planu 21’!”
zid za obranu radnih mjesta
Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a
poručio je kako deindustrijalizacija Hrvatske u korist uvoznih lobija, koju provode
sve dosadašnje Vlade, mora hitno prestati,
jer su nas doveli na rub bankrota.
- Nestvaranjem povoljnijih uvjeta za
poslovanje i razvoj izvozno orijentiranih
djelatnosti došli smo do toga da će uskoro
više ljudi raditi u trgovini nego u prerađivačkoj industriji. Drugim riječima, postajemo
špediterska ekonomija nedorasla izazovima globalizacije! - upozorio je predsjednik
HUS-a.
burza!
krize i bore se za opstanak. Neke nisu opstale… U zagrebačkome „Dalekovodu” radnicima nisu isplaćene dvije plaće, u splitskome „Konstruktoru” radnici potražuju šest
plaća… U posljednje tri godine djelatnost
graditeljstva izgubila je više od 35.000 radnika. Samo u 2011. i 2012. godini u stečaj
je otišlo 14 građevinskih tvrtki s više od
2.000 radnika…
- I zato, industrijski radnici, bojte se, ali
samo svoje djece kada im plaću ne donesete kući. A ja vam obećavam kako nećemo dopustiti da plaće ne nosimo kući, nećemo dopustiti gubitak radnih mjesta.
Borit ćemo se da Hrvatska bude prosperitetna i industrijska država, poručio je Vedran Dragičević.
Potpredsjednik SSSH za sektor gospodarstva i predsjednik Sindikata EKN-a Hrvatske Ivan Tomac pozvao je na daljnje zajedništvo i solidarnost:
- Molim vas da od danas ne dozvolimo
da bilo koji problem, bilo kojeg gospodarskog subjekta, stavimo u izolaciju i prepustimo pojedinačnim razgovorima. Stisnite
ruku u šaku! Pogledajte koliko je sada snažna! Pet sindikalnih središnjica mora biti
šaka i voditi hrvatske radnike prema boljem i sretnijem životu.
Katastrofalno stanje
u industriji
Potpredsjednik SSSH za sektor usluga i
predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske Eduard Andrić, skrenuo je pozornost
za tvrtke u državnome vlasništvu u kojima
radnici neredovito dobivaju plaću, spominjući Zabavno - rekreativni centar Lipik u
kojemu radnici nisu dobili deset plaća!
- Apsurd je upravo u tome da je najlošije radnicima u tvrtkama kojima je vlasnik država. Time poručuje vlasnicima kapitala, koji su na prevarantski način ušli u
Hrvatsku, kako se i oni mogu tako ponašati, ne isplaćivati radnicima plaću, otkazivati kolektivne ugovore! - komentirao je
Eduard Andrić.
O katastrofalnome stanju u industriji
govorili su i predsjednici Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata Vedran
Dragičević i Sindikata graditeljstva Hrvatske Ivan Kovačević, sindikata koji djeluju u
tvrtkama koje su itekako osjetile sve „draži”
5
Događaji
Ivan Tomac: „… Ne dopustimo
da bilo koji problem, bilo kojega
gospodarskog subjekta, prepustimo
pojedinačnim razgovorima...”
- Tražimo od Vlade i svih političkih
struktura da konsenzusom urede državu
na lokalnoj i državnoj razini te da se teret
recesije podijeli na sve sektore u RH, kako bismo izašli iz krize, napomenuo je
Ivan Kovačević.
O problemima u brodogradnji govorili su Juraj Šoljić iz „3. maja” i Joško
Franić iz „Brodosplita”. Dok je kolega Šoljić pozvao na zajedničku borbu protiv
politike neugovaranja poslova i neisplate
plaća, protiv politike zatvaranja tvrtki,
Franić je Vladi uputio jasnu poruku:
za radničko dioničarstvo u RIZ-Odašiljačima, jer, kako napomenuše, ako radnici
znaju stvarati, znaju i upravljati tvornicom.
Posljednji, iz redova SSSH, prosvjednicima se obratio Željko Klaus, sindikalni povjerenik Sindikata EKN-a Hrvatske u
kutinskoj „Petrokemiji”. Vladi je poručio
kako je dosta dizanja poreza, smanjivanja plaća, dodvoravanja krupnom kapitalu i privatizacije. Sindikalistima je poručio da prestanu s podjelama na javne,
privatne i realne sektore.
Vedran Dragičević: „Borit ćemo
se da Hrvatska bude prosperitetna
i industrijska država!”
Ivan Kovačević: „…Tražimo da
se teret recesije podijeli na
sve sektore u RH…”
- U Hrvatskoj postoje samo dva sektora: onaj jadan, a to su oni koji rade, i
drugi, još jadniji, oni koji ne rade! Udruži-
Eduard Andrić: „… Najlošije je
radnicima u tvrtkama kojima je
vlasnik država...”
- Ako ste donijeli odluku o privatizaciji brodogradilišta, izvolite to riješiti što
prije. Hoćemo raditi na normalnim osnovama! Ovako to više ne ide.
Okupljenim prosvjednicima obratila
se i sindikalna povjerenica SMH-IS-a u
RIZ-Odašiljačima Marina Glokević, podsjećajući na uspješnu sindikalnu borbu za
opstanak te tvrtke i radnih mjesta, borbu
6
te sve sektore i počnite raditi da za kratko vrijeme na trg niže dovedemo 100.000
prosvjednika, jer će nas se samo tako bojati, bio je odrješit Klaus.
Prigodnim riječima, prosvjednicima
su se obratili predstavnici HUS-a i sindikata udruženih u tu središnjicu.
S radnicima su se solidarizirali i umirovljenici, članovi Sindikata umirovljenika
Hrvatske. Stanje u kojemu se oni nalaze
najbolje oslikavaju stihovi jedne pjesme
koja se orila iz razglasa na Markovu trgu:
„Ja sam penzić gol i bos, u kontejner guram nos.”
Marijana Tomić, Željko Slunjski
Događaji
Zakon o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u javnim službama
Udar na slobodu
kolektivnoga pregovaranja
Vlada je na sjednici održanoj 6. prosinca 2012. godine utvrdila i u saborsku
proceduru uputila Nacrt konačnog prijedloga Zakona o uskrati isplate pojedinih materijalnih prava zaposlenima u
javnim službama kojime se, zbog „promijenjene gospodarske situacije i nužnosti ujednačenog uređenja prava državnih
i javnih službenika”, zaposlenima u javnim službama uskraćuje pravo na isplatu
godišnje nagrade za božićne blagdane,
odnosno božićnice za 2012. i 2013. godinu, te pravo na isplatu regresa za korištenje godišnjeg odmora za 2013. godinu.
Složne u neslaganju s takvim postupkom Vlade, sindikalne središnjice zatražile su od predsjednika
Vlade Zorana Milanovića hitno
povlačenje Nacrta iz saborske procedure, napominjući kako je Zakon izravan udar na slobodu kolektivnog pregovaranja i suspendira
materijalna prava radnika u važećim kolektivnim ugovorima.
- Nakon što je donošenjem Zakona o
kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim
tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje aktualna vlast već intervenirala u kolektivne ugovore iz kojih
radnici crpe svoja prava, ograničivši pro-
duženu primjenu pravnih pravila iz kolektivnih ugovora na najviše tri mjeseca, tim
zakonskim prijedlogom namjerava se zaposlenima u javnim službama „uskratiti
pojedina prava” temeljena na kolektivnim
ugovorima. Krajnje je neprimjeren postupak Vlade koja svoju pregovaračku poziciju poslodavca javnih službi jača kroz
zakone koje sama predlaže i za čije izglasavanje ima osiguranu saborsku većinu,
navodilo se, među ostalim, u dopisu predsjedniku Vlade.
Središnjice su zatražile i sastanak s predsjednikom Republike Ivom Josipovićem
kako bi zajednički sagledali implikacije
Vladina poteza, no do sastanka nije došlo,
a ni Vlada nije prihvatila sindikalni zahtjev za povlačenjem zakonskog prijedloga.
Zakon je, u hitnome postupku, donesen 14. prosinca 2012. (81 glas
„za”, 40 „protiv”, 2 „suzdržana”).
Zastupnici Hrvatskoga sabora, najvišega zakonodavnog tijela, glasajući za Zakon stavili su poštivanje
stranačke stege iznad univerzalnih i europskih, ali i nacionalnih
standarda i vrijednosti. Time su odgovornost prema stranci stavili
iznad odgovornosti prema građanima koji su ih birali.
SSSH za socijalni dijalog
Vijeće SSSH, na 8. sjednici održanoj
12. prosinca 2012. godine, raspravljalo je
o zaključcima odnosno prijedlozima sadržanim u bilješci s koordinativnog sastanka sindikalnih središnjica o njihovu
istupanju iz Gospodarsko – socijalnog vijeća, te svih institucija tripartitnog socijalnog dijaloga u RH, u slučaju izglasavanja spornoga Zakona. Vijeće SSSH nije
prihvatilo takav prijedlog napominjući
kako socijalni dijalog u RH nema alternative, kako je on oblik sindikalne institucionalne borbe od kojega SSSH ne odustaje, te kako treba nastaviti sindikalnu
borbu koristeći sva zakonom dopuštena
sredstva radi očuvanja procesa kolektivnog pregovaranja i prava na organiziranje koja su zajamčena Ustavom RH i
Konvencijama MOR-a.
Vijeće je ocijenilo kako je trenutnom
stanju pridonijela i, na žalost, razjedinjena sindikalna scena. Vladajuća politička
elita to samovoljno i vješto koristi na
štetu cjelokupnog sindikalnog pokreta,
posebice u realnom sektoru koji već godinama gubi radna mjesta i umanjuje
prava radnika.
Pregovori o izmjenama Zakona o minimalnoj plaći
Kompromis s izuzetkom
Nakon višemjesečnoga pregovaranja
o novom Zakonu o minimalnoj plaći, postignut je kompromis s izuzetkom poslodavačke strane (ističu neprihvatljivost povećanja razine minimalne plaće za pojedine
radno intenzivne sektore u slučaju izostanka kompenzacije od strane javnih vlasti).
SSSH nije najzadovoljniji postignutim (prema prijedlogu, minimalna plaća
će biti povećana za 5,8 posto, a zahtjev
SSSH je bio povećanje od 9,5 posto, što
ujedno odgovara i stopi inflacije za ukupno razdoblje u kojem je minimalna plaća
bila ista – 2.814,00 kuna bruto).
Neki od zahtjeva SSSH ipak su usvojeni:
ponajprije, da se udio minimalne plaće u
prosječnoj postupno poveća na 50 posto;
da korekcija iznosa minimalne plaće koja
se utvrđuje za 2013. godinu bude postotak inflacije od studenoga 2011. do listopada 2012. godine; iznos minimalne plaće
koja se utvrđuje za svaku narednu godinu
ne može biti niži od iznosa iz prethodne
godine; da jedan od kriterija prilikom utvrđivanja iznosa minimalne plaće za 2014.
i svaku narednu godinu bude i udio minimalne plaće u prosječnoj plaći.
7
Razgovor s povodom
Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava
Investicije, invest
investi
Prošla je godina dana od parlamentarnih izbora na kojima
je pobijedila Kukuriku koalicija. Što je sve učinjeno u tih godinu
dana na području radno-socijalnih odnosa, kako Vlada planira
smanjiti nezaposlenost i povećati zaposlenost..., pitali smo ministra rada i mirovinskog sustava Miranda Mrsića.
SSSH je proteklih godina u nekoliko navrata inicirao
osnivanje ministarstva u čijoj će nadležnosti biti područje
rada, radnih odnosa i socijalne politike. U prosincu prošle
godine utemeljeno je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. S obzirom na broj nezaposlenih, te na omjer aktivnih
radnika, odnosno osiguranika i umirovljenika, može se reći
kako ste u nadležnost dobili vrlo nezahvalan resor. Kako komentirate tu situaciju i što uopće smatrate da možete učiniti tijekom svojega mandata?
Područja zapošljavanja, radnog prava, zaštite na radu, socijalnog partnerstva i cjelokupnog mirovinskog sustava za koja
sam zadužen iznimno su osjetljiva područja. U zemlji u kojoj za
mirovinu jednog umirovljenika doprinose trenutno uplaćuje
1,2 osiguranika, nužno je povećati zaposlenost kao i broj osoba
koje redovito uplaćuju doprinose.
Područja radnih odnosa i mirovinskog sustava u posljednjih
osam godina bila su zapostavljena područja, što ne treba čuditi,
budući da je za njih bio zadužen ministar gospodarstva, kojemu
ta područja nisu bila visoko na listi prioriteta. Zapostavljeni su
bili i javni zavodi, ponajprije Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Formiranjem zasebnih ministarstava zaduženih za rad
i mirovinski sustav, te za socijalnu politiku, Vlada jasno izražava svoju odlučnost da na najbolji mogući način pokuša riješiti
probleme s kojima se svakodnevno suočavaju kako hrvatski
radnici, tako i svaka ona osoba koja ovisi o učinkovitosti sustava socijalne politike.
Smatram kako smo visokom razinom dosadašnjih aktivnosti dokazali da smo sposobni nositi se s najtežim problemima.
Područje za koje sam nadležan osjetljivo je i politički. Osmisliti
i predložiti mjere u području radno-socijalnog zakonodavstva
poseban je izazov, koji zahtijeva pažljiv pristup kako Vlade, tako
i socijalnih partnera, kako bi se postigao odgovarajući balans
koji neće ići na štetu ni radnicima niti poslodavcima. Pristupanje Europskoj Uniji donijet će nove izazove, ne samo ministarstvu, već i socijalnim partnerima koji će također morati ojačati
svoje administrativne kapacitete kako bi bili sposobni ravnopravno i aktivno sudjelovati u socijalnom dijalogu na europskoj
razini. Ministarstvo će ojačati i vlastite administrativne kapacitete te će i dalje nastaviti stvarati okruženje koje će poticati
8
socijalne partnere na jačanje bipartitnih odnosa. Ulazak u Europsku Uniju ne znači samo preuzimanje europskih vrijednosti,
već jednako tako i njihovu aktivnu primjenu u svakodnevnom
životu. U tome smislu očekujemo i od socijalnih partnera proaktivnu ulogu u osmišljavanju i predlaganju mjera usmjerenih
na gospodarski i socijalni napredak. Budući da se bez dijaloga
ne može postići konsenzus o važnim pitanjima, koji je u ovom
području naročito važan, socijalni dijalog i njegov daljnji razvoj
jedan je od najvažnijih poslova ovoga ministarstva, na čemu
treba dodatno poraditi.
U mjerama aktivne politike zapošljavanja do ulaska u EU,
koje ste nedavno predstavili, naglasili ste kako će potpore
biti usmjerene ponajprije na stručno osposobljavanje za rad
bez zasnivanja radnog odnosa, na samozapošljavanje, te na
očuvanje radnih mjesta. Čini se kako poslodavci privatnog
sektora nisu dovoljno zainteresirani za te mjere. Kako to
icije, investicije!
objašnjavate? Jesu li dosadašnje mjere bile dovoljno dobro
operacionalizirane i može li se uopće takvim mjerama ostvariti značajniji utjecaj na tržište rada? Kako ćete povećati potražnju za radnom snagom?
Premijer je nedavno konstatirao kako se u ekonomskom
pogledu Hrvatska nalazi u izvanrednom stanju. Očito je kako
dosadašnji ekonomski model, temeljen na zaduživanju, uvozu i
trgovini više neće funkcionirati. Pojedini sektori koji su do recesije odlično poslovali imaju ozbiljne probleme, dok oni koji, recesiji unatoč, ipak posluju kao da ne žele povećavati troškove
pred dolaskom konkurencije iz Europske Unije. Budući da smo
se prihvaćanjem pravne stečevine obvezali da više nećemo
ugovarati posebne privilegije za pojedine sektore, na raspolaganju nam preostaju samo one mjere koje se jednako primjenjuju na sve sektore.
Često ponavljam da su nam za oporavak tržišta rada potrebne samo tri stvari: investicije, investicije i investicije,
bez kojih neće biti ni oporavka gospodarstva.
Treba priznati kako je Vlada nerealno očekivala da će investicije u državna poduzeća biti moguće brze pokrenuti te da će
strateški projekti u vodnom gospodarstvu, energetici i prometu znatno ranije dati novi zamah posrnulom gospodarstvu. U
uvjetima u kojima je vanjsko zaduživanje, a naročito ono koje
nije pokriveno konkretnim projektima, znatno skuplje nego ranije nužno je naučiti kako vlastite resurse koristiti na efikasniji
način. Mjere poticanja zapošljavanja usmjerene su na jačanje
ponude radne snage. Te će mjere dobiti puni zamah onoga trenutka kada budemo osjetili pozitivni učinak mjera Vlade koje
su usmjerene na stvaranje novih radnih mjesta. Međutim, kao i
za sve u životu, za to treba vremena. Potpore koje pružamo i
mjere koje planiramo usmjerene su izravno na pojedince, naročito one nezaposlene koje treba motivirati da se vrate na tržište rada i u drugoj djelatnosti pokušaju potražiti novi posao.
Hrvatskoj još uvijek nedostaje razvojna strategija, primjerice, gdje se Hrvatska vidi 2020. godine? Nedostaju nam
i sektorske politike. Radi li Vlada na izradi takvih strateških
dokumenata i smatrate li kako bi Ministarstvo rada trebalo
surađivati s Ministarstvom gospodarstva i ostalim resorima
u njihovoj pripremi?
Strateški dokumenti važna su stvar, no pristupanjem Europskoj Uniji i to se mijenja. Naime, umjesto dosadašnjeg formata
Pretpristupnog ekonomskog programa Hrvatska mora izraditi
znatno sveobuhvatniji Nacionalni plan reformi. Dokument treba dovršiti do datuma pristupanja, jer je o planu nužno provesti raspravu sa civilnim i socijalnim partnerima. O tome će biti
mnogo više govora u idućem razdoblju. Slažem se da su sektorske politike jako važne, no od njih je važnije da ministarstva
prezentiraju strateški okvir za svaki pojedini sektor, a da se u
izradu konkretne strategije, sukladno Europskom socijalnom
modelu, maksimalno uključe bipartitna sektorska vijeća.
U Hrvatskoj se čak petina stanovništva nalazi u zoni rizika od siromaštva. Glavni uzroci su vezani uz visoku stopu
nezaposlenosti i nisku stopu zaposlenosti. Stopa relativnog
siromaštva je u izrazitom porastu. S druge strane, manji dio
bogatih i u krizi povećava svoje bogatstvo. Je li socijaldemokracija danas posve odustala od pokušaja smanjivanja društvenih nejednakosti i gdje se očituje socijaldemokratski element u politici Vlade i Ministarstva rada?
Mudri kancelar Bismarck jednom je davno rekao da je politika umjetnost mogućeg. Budući da su sredstva za financiranje
programa ograničena, u uvjetima gospodarske krize i socijaldemokratska politika mora se prilagođavati vanjskim uvjetima.
Štedjeti moramo na svim poljima. Nužno je eliminirati neefikasnosti i spriječiti prijevare i korupciju. Hrvatska mora postati
pouzdana zemlja, kojoj će vjerovati strani investitori i, još važnije, vlastiti građani.
Bojim se da će se rizik od siromaštva još neko vrijeme
povećavati. Stopa rizika od siromaštva kontinuirano raste od 2006. godine, a budući da se ona utvrđuje krajem
godine za prošlu godinu, tek smo nedavno saznali kako
je u mandatu prošle Vlade rizik narastao za čak 3,7 postotnih poena (na 21,1 posto).Oporavak očekujemo tek
u proljeće 2013. To, na žalost, neće odmah pozitivno
utjecati na tržište rada, gdje značajniji oporavak možemo očekivati tek nakon pristupanja Europskoj Uniji.
Vlada Republike Hrvatske nikako ne odustaje od pokušaja
smanjivanja nejednakosti. Nastavili smo usklađivanje mirovina
te smo u dijalogu sa socijalnim partnerima pronašli model prema
kojemu će se utvrđivati minimalna plaća. Ministarstvo socijalne politike i mladih modernizira i individualizira sustav socijalnih
potpora, dok se Zavod za zapošljavanje okreće obrazovanju za
poznate poslodavce. Usklađivanjem plaća u agencijama s propisima koji reguliraju plaće u javnim službama Ministarstvo uprave nastoji eliminirati razlike koje postoje u plaćama za jednak
9
Razgovor s povodom
posao u različitim dijelovima javnog sektora. Cilj je ovoga ministarstva zaštititi životni standard radnika i umirovljenika i
nadam se da će naš utjecaj građani osjetiti i u budućim mjerama.
Jednako tako, poreznom politikom nastojimo pravilno raspodijeliti teret gospodarske krize, tako da veći teret snose oni koji
imaju više, a to je, priznat ćete, bit svake socijaldemokracije.
Minimalna plaća već je četvrtu godinu ista (2.814,00 kuna bruto), dok istodobno troškovi života neprestano rastu!
Hoće li i kada minimalna plaća u RH dosegnuti 50 posto prosječne plaće, što je i bila intencija Zakona iz 2008. godine?
Nakon što su nam sindikalne središnjice u travnju 2012. godine dostavile inicijativu za ukidanjem formule za izračun minimalne plaće, Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava provelo
je analizu pojavnosti minimalne plaće u Hrvatskoj. Minimalnu
plaću trenutno prima 100.000 osoba. Ona je najčešća u trgovini, tekstilu, koži i obući, drvoprerađivačkoj industriji te građevinarstvu. Budući da, prema važećem Zakonu, minimalna plaća
nije trebala rasti još neko vrijeme, sa socijalnim partnerima
smo dogovorili da se nova minimalna plaća za 2013. godinu
utvrdi temeljem modificirane formule Međunarodne organizacije rada, koja minimalnu plaću veže uz mjesečni prag rizika od
siromaštva za jednočlano kućanstvo, omjer ukupnog broja stanovnika u Republici Hrvatskoj i broj aktivnog stanovništva u
Republici Hrvatskoj te promjenu indeksa potrošačkih cijena
dobara. Svake iduće godine minimalnu plaću bi utvrđivala Vlada, s ciljem da udio minimalne plaće u prosječnoj plaći dosegne 50 posto. Kada će se taj cilj ostvariti ovisit će o situaciji u
gospodarstvu, ali i o mogućnosti sindikalnih središnjica da s
poslodavcima dogovore održivu razinu povećanja.
Unatoč protivljenju socijalnih partnera, unatoč kršenju
međunarodnih konvencija o slobodi kolektivnog pregovaranja, i protivno europskoj praksi, „prošao” je Zakon o „reprezentativnosti”. Rezultat je jedno od najkompliciranijih rješenja za utvrđivanje reprezentativnosti sindikata u Europi.
Kako je to moguće, uz tolike protuargumente? Nije li to dokaz kako je glavni cilj Zakona, zapravo, bio izmjena odredbi
o produženoj primjeni kolektivnih ugovora?
Osim već izmijenjenih odredbi Zakona o radu, najavljujete i posebne zakone o pojedinim institutima
ZOR-a (primjerice, o nepunom radnom vremenu i dr.),
a najavili ste i donošenje Zakona o kolektivnim pravima iz radnog odnosa, kao i Zakona o zapošljavanju na
privremenim i povremenim poslovima. Očito je kako
se na izmjenama Zakona o radu - radi, iako je predsjednik Vlade tvrdio kako izmjena neće biti. Kako, na
kraju, stoje stvari sa ZOR-om? Hoće li se ZOR i dalje
„razbijati” i mijenjati drugim zakonima? Kada ćete informirati socijalne partnere i prezentirati im ono što
se doista radi?
Za postizanje potpune usklađenosti radnog zakonodavstva, prije pristupanja je potrebno u Zakon o radu
ugraditi i novu direktivnu o Europskim radničkim vijećima. Socijalnim partnerima smo na sastanku u petak, 7.
prosinca, najavili kako Zakon o radu planiramo mijenjati
u dvije etape, od kojih bi se usklađenje provelo u prvom
kvartalu 2013., a veće izmjene odmah po pristupanju. U
prvoj etapi rješavali bismo pitanja oko kojih bi HUP i sindikalne središnjice postigli dogovor, dok bismo sve daljnje izmjene provodili nakon detaljne analiza i prethodne
procjene učinaka, naravno uz pune konzultacije sa socijalnim partnerima i zainteresiranom javnošću, sukladno
Zakonu o procjeni učinaka propisa. Postoje neki od problema koje je Vlada prepoznala da bi trebalo riješiti, kao
što je npr. pitanje rada na određeno vrijeme. Međutim,
način rješavanja problema prekomjernog broja radnika
zaposlenih na određeno vrijeme, te mnoga druga pitanja koja socijalni partneri i Vlada prepoznaju kao pitanja
kojima bi trebalo posvetiti određenu pozornost, razmatrat će se u drugoj fazi razgovora o izmjenama Zakona o
radu. Pri tome ne treba zanemariti i potrebu normativne
dorade nekih od instituta radi njihove jasnije i lakše primjenjivosti u praksi, kao što je rad preko agencija za privremeno zapošljavanje, zahtjev za zaštitu prava, radno
vrijeme itd.
To je vaša ocjena. Mi smatramo da smo u potpunosti poštovali međunarodne konvencije. U prijedlog Zakona o reprezentativnosti ugradili smo primjedbe stručnjaka Međunarodne
organizacije rada, a Europska komisija pohvalila je konačno donošenje kriterija reprezentativnosti. Gospodarska situacija nalagala je donošenje Zakona koji će omogućiti da se ona, pokretanjem kolektivnih pregovora na svim razinama, poboljša. Za
nekoliko mjeseci postajemo punopravna članica EU-a, pa će i
socijalni partneri morati preuzeti veću ulogu i odgovornost u
kreiranju mjera za poboljšanje sustava radnih odnosa i socijalne politike. Upravo u tome smjeru jedan od ciljeva Zakona jest
poticanje okrupnjavanja sindikata, jer Vlada Republike Hrvatske želi imati snažne i odgovorne socijalne partnere koji će biti
sposobni, zajedno sa Vladom, tražiti najbolja moguća rješenja
kako bi nam svima jednoga dana bilo bolje. Slažem se da bismo
proceduru mogli pojednostaviti, pa ćemo nakon Nove godine
započeti konzultacije o izmjenama i dopunama, koje će otkloniti dvojbe koje smo uočili u dosadašnjoj primjerni.
Neprestano slušamo o potrebi dodatne liberalizacije tržišta rada, iako svi fleksibilni oblici rada i zapošljavanja, koji
se koriste u Europi, u ZOR-u postoje još od 2003. godine. Ne
postoje empirijski dokazi kako fleksibilizacija radnih odnosa
potiče zapošljavanje, ali ima dokaza o njezinu razornom
utjecaju na egzistencijalnu sigurnosti i kvalitetu života. Sve
dosadašnje izmjene ZOR-a značile su manja prava za radnike,
smanjivanje plaća i povećanje nesigurnosti. Kakva je sudbina radnika ovoga puta? Razmišljate li o posljedicama nesigurnih i nestalnih oblika zapošljavanja na socijalnu sigurnost radnika u starosti?
Često slušamo rasprave o velikim pojmovima, koje za mene
bez konkretnog sadržaja ništa ne znače. Iako smo propisali sve
fleksibilne oblike, oni se nedovoljno koriste, ili se pak zloupotrebljavaju... Činjenica je da Zakon o radu treba mijenjati, i svi
se u vezi s tim na određeni način možemo složiti. Slažem se sa
poslodavcima da kroz zakonodavni okvir treba poslodavcu
10
omogućiti određenu fleksibilnost. Međutim, mišljenja sam da
se do danas nije dovoljno pažnje posvećivalo promišljanjima
kako i na koji način mijenjati institute kojima se treba zaštititi
radnik u uvjetima gubitka radnog mjesta, te nastupa nekog od
socijalnih rizika. Moramo biti svjesni činjenice da se usluga države u vođenju socijalne politike u svijetu značajno
mijenja, pa u tome smislu valja tražiti inovativna rješenja. Iako smo najavili kako dob
umirovljenja nećemo mijenjati dok se ne
poveća očekivana životna dob, izazovi starenja stanovništva itekako su prisutni.
Za financiranje dostojnih mirovina trebat će nam znatno više
zaposlenih.
Iako će Država uvijek brinuti o zaštiti materijalnog statusa umirovljenika, smatramo
kako bismo umirovljenicima trebali
omogućiti da nastave raditi, ako
to žele. Također, mnoge europske
zemlje uvele su mogućnost dodatnog rada za sve zaposlene,
nezaposlene i umirovljenike, uz
posebni porezni tretman do određenog iznosa zarade. Smatram kako je od nestalnih
oblika zapošljavanja, ipak
mnogo lošija nemogućnost
pronalaženja legalnog zaposlenja. Nestalne oblike
zapošljavanja podupirem
kao izvore dodatne zarade i smatram da mo-
žemo pronaći model kako spriječiti da se njima zamjenjuju
stalno zaposleni radnici.
Ministarstvo je prihvatilo prijedlog socijalnih partnera
da se eventualnim izmjenama Zakona o zaštiti na radu, ili
donošenju novoga Zakona, pristupi ovisno o rezultatu analili nam reći kada
ze učinaka aktualnoga propisa. Možete
M
odnosno kada se mogu očekiće analiza biti završena, odnosn
vati rezultati?
zaštite na radu nužno
Propise iz područja za
europskoj terje modernizirati i prilagoditi
prilag
Željeli bismo reformiraminologiji i praksi. Želj
ti ulogu Inspektorata kako bi se fokus sa
kažnjavanja premjestio na preventivu.
Zakonu o zaštiti na radu
Nastavak rasprave o Z
očekujte odmah nakon Nove godine, to će biti
prvi propis koji će se izraditi sukladno
učinka propisa.
Zakonu o procjeni
p
Prikupili smo sve potrebne podatke i propis ćemo donijeti do
kraja IIII. kvartala 2013.
Spominjali ste uvođenje
Sp
e-radnih
e-radn knjižica od 1. siječnja 2013.
godine, iako ZOR
2
propisuje
da radna knjižica
prop
kao dokument prestaje
vrij
vrijediti danom pristupanja Europskoj Uniji, odno
nosno 1. srpnja 2013.
M
Možete li nam objasniti
kako će izgledati i kako će se koristiti nove
e-radne knjižice?
Europska Unija ne
poznaje radne knjižice.
Naša je želja bila pretvoriti ih u alat kojime bi
svaki
zaposleni mogao
s
kontrolirati
vlastite uplako
te u mirovinski sustav, ali
i kontrolirati
vlastita znak
nja i kompetencije. Radne
knjižice
vidim i kao alat za
knji
djelotvorniju provedbu Zadjel
kona o Hrvatskom klasikon
fikacijskom okviru, koji će
fika
omogućiti
prepoznavanje
omo
kompetencija stvorenih na
kompe
Očekujem da ćeradnome mjestu.
m
od kada i planiramo do 1. srpnja,
sr
mo uvođenje
uvođenj jedinstvenog obrasca
za uplatu poreza
i doprinosa, biti
p
spremni prijeći
prij na novi sustav digitalnih radni
radnih knjižica.
Marijana Tomić
11
Događaji
Sindikat trgovine Hrvatske
Osma sjednica Vijeća SSSH
Zlatica Štulić
– nova predsjednica
HSMP isključen
iz članstva
Glavni odbor Sindikata trgovine Hrvatske na sjednici,
održanoj 13. prosinca 2012. godine, donio je odluku o izboru
Zlatice Štulić za novu predsjednicu STH. Izvršna tajnica
STH za regiju Slavonija, pravnica po struci, svoju će novu
dužnost početi obnašati 2.
travnja 2013. godine, dok sadašnja predsjednica Dragica
Mišeljić odlazi u mirovinu.
Sindikat Spačva
član SSSH
Sindikat Spačva Vinkovci primljen je u članstvo SSSH. Sukladno
Odluci, Sindikat postaje članom Saveza s danom uplate prvoga
mjesečnog utvrđenog doprinosa. Sindikat će sudjelovati u radu
Teritorijalnog vijeća SSSH Vukovarsko-srijemske županije.
Slavonski Brod
Nizom priredbi, u čijoj je uspješnoj organizaciji sudjelovao i Ured SSSH u Slavonskom Brodu, posebice teritorijalni povjerenik
Ante Malovan i pravni zastupnik Mato Stanković, potkraj listopada obilježena je 100.
obljetnica Radničkog doma u Slavonskom
Brodu. Među ostalim, bila je otvorena i prigodna izložba o povijesti ovoga Doma, a otvorio ju je Ivan Tomac, potpredsjednik SSSH.
Povodom vrijedne obljetnice, 25. listopada u Radničkom domu održana je tribina
za sindikalne povjerenike podružnica udruženih sindikata s područja Brodsko-posavske
županije. O radničkim pravima u Hrvatskoj
govorila je Gordana Palajsa, izvršna tajni12
Zbog nepoštivanja Statuta SSSH i odluka tijela SSSH, zbog neizvršavanja financijskih obveza prema SSSH, neodazivanja na sjednice tijela SSSH i nesudjelovanja u zajedničkim akcijama, Vijeće
SSSH je na sjednici, održanoj 12. prosinca 2012. godine, donijelo
odluku o isključenju Hrvatskog sindikata male privrede, obrtništva,
uslužnih djelatnosti i stranih predstavništava iz članstva u SSSH.
Odluka je stupila na snagu i primjenjuje se s danom donošenja.
Slavonsko-baranjski
sindikat u SSSH-u
Vijeće SSSH donijelo je i odluku o prijamu Slavonsko-baranjskog sindikata, sa sjedištem u Osijeku, u SSSH. Sindikat će sudjelovati u radu Teritorijalnoga vijeća SSSH Osječko-baranjske županije.
Slavonsko-baranjski sindikat ima već potpisan Sporazum o suradnji sa Sindikatom metalaca Hrvatske-Industrijskim sindikatom,
sa svrhom spajanja, pa je zahtjev za ulazak u SSSH logičan put do
okončanja započetog procesa ujedinjenja s SMH-IS-om.
Odluka je stupila na snagu s danom donošenja.
Stoljeće Radničkoga doma
ca SSSH za radno
d i socijalno
ij l pravo. D
Dala
l jje
prikaz promjena Zakona o radu od 1995. do
danas, s naglaskom na zakonodavnoj aktivnosti tijekom 2012. godine. O aktualnim sindikalnim događanjima, s najavom prosvjeda,
sindikalne je povjerenike upoznao Mladen
Novosel, predsjednik SSSH. Među sudionicima bio je i Željko Slunjski, tajnik SSSH.
Povodom jubileja Radničkog doma u nakladi
Muzeja Brodskog Posavlja i SSSH izašla je
vrijedna publikacija „Radnički dom u Slavonskom Brodu 1912.-2012.”, koja je vjerni prikaz povijesti slavonsko brodskog Radničkog
doma. Njegova se gradnja veže uz ime Đure
Salaja, koji je sredinom 1910. iz Sarajeva
došao u Brod. Uvidjevši značaj tamošnjeg
radničkog doma, stečena je iskustva prenosio na brodske radnike. Odluku o gradnji
doma donio je Međustrukovni odbor sindikalnih organizacija potkraj 1910. godine,
iniciravši i akciju za prikupljanje financijskih
sredstava. Gradnja je počela u ožujku 1912.
godine. Svečano otvorenje upriličeno je 20.
listopada 1912. godine, a svečanosti je prisustvovalo i Radničko pjevačko društvo „Proteter” iz Sarajeva koje je održalo svečani
Ustanova
kkoncert.
t U
t
jje ttada
d nazvana „Socijal.
S ij l
Dem. Radnički Dom”, kasnije „Socijalistički
radnički dom”, a od gradnje do danas upotrebljava se naziv „Radnički dom”. Ilustracije radi, prvu sindikalnu organizaciju u Brodu 1905. osnovali su građevinski radnici.
Godinu poslije u gradu je prvi put obilježen
praznik rada 1. svibnja, osnovan je Međustrukovni odbor kao vrhovni sindikalni formu, a broj sindikalno organiziranih radnika
iznosio je 317, što je Brod svrstavalo na
peto mjesto među hrvatskim gradovima.
Danas Radnički dom za svoje uspješne
aktivnosti danas koristi Folklorni ansambl
Broda.
Ž. Slunjski
Naši sindikalni povjerenici
Mile Serdar, sindikalni povjerenik SGH u Našicecementu d.d.
Zakon o
reprezentativnosti
je antiradnički
Građevinski sektor već je treću godinu
za redom suočen s trendom smanjenja obujma građevinskih i infrastrukturnih radova.
Složenost situacije u hrvatskome gospodarstvu, kako kroz plasman proizvoda na
tržište, tako i kroz otežanu likvidnost, osjetila
se i u Našicecementu d.d. Našice, tvornici
cementa, članici Nexe grupe, poslovnoga
sustava tridesetak tvrtki koje posluju u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Kako
napominje Mile Serdar, sindikalni povjerenik SGH u Našicecementu d.d., nakon plasiranja, proizvod se jako teško naplaćuje.
Ipak, plaće u toj tvornici se isplaćuju redovito, ne točno na datum kako je bilo ranije
i prema Kolektivnom ugovoru, no u zakonskom roku i ovise o dinamici naplate isporučenog proizvoda. Obvezni doprinosi za
mirovinsko i zdravstveno osiguranje dosada su uredno uplaćivani, a otpuštanja radnika nije bilo.
- Radnicima su prošle godine ponuđeni
novi ugovori o radu sa smanjenim koeficijentima, u skladu s novom organizacijom,
što su oni prihvatili i potpisali, uvažavajući
stanje u tvrtki i graditeljstvu, svjedoči Mile.
Zadržana materijalna prava
Unatoč teškim i dugotrajnim kolektivnim pregovorima i međusobnim neslaganjima, osobito tijekom 2011. i početkom
2012., održan je socijalni dijalog i socijalni
mir, tvrdi Mile, dodajući kako je rezultat
svega toga, 25. listopada 2012. potpisani
novi kolektivni ugovor, sklopljen na godinu
dana, s početkom primjene od 1. studenoga 2012. godine. Zadržana su materijalna
prava iz staroga, a pravna pravila sadržana
u novome primjenjuju se najduže do tri
mjeseca po isteku kolektivnog, sukladno
Zakonu o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za
kolektivno pregovaranje, koji je stupio na
snagu 28. srpnja 2012. Na pitanje o mišljenju o ukidanju odredbe Zakona o radu kojoj su se pravna pravila kojima se uređivalo
sklapanje, sadržaj i prestanak radnog od-
nosa i dalje primjenjivala do sklapanja novoga odgovara:
- Ukidanje primjene pravnih pravila nakon prestanka važenja kolektivnog ugovora ponovni je napad na radnika i njegova
prava. Naravno da je naš poslodavac bio
informiran o pripremi novoga Zakona i
odugovlačio je pregovore. Pregovarali smo
više od godinu i pol. Cijelo vrijeme nam je
opterećenje bio rok važenja pravnih pravila, odnosno završetak pregovora i potpisivanje novog kolektivnog ugovora, prije
isteka roka pravnih pravila. Ne znam razlog donošenja takva Zakona, ali tvrdim
kako je antiradnički i antisocijalni. Nije trebalo mijenjati Zakon, već pregovore prepustiti poslodavcu i sindikatu.
Predsjednik Uprave Nexe grupe d.d. Ivan
Ergović vlasnik je više od 90 posto dionica
Nexe grupe d.d. Radnici nemaju dionica ni
u Našicecementu niti u Nexe grupi. Naime,
u ljeto 2008. godine Skupština Nexe grupe
d.d. donijela je odluku o prijenosu dionica
Nexe grupe d.d. s manjinskih na većinskog
dioničara, što je i provedeno rješenjem Trgovačkog suda od 26. rujna 2008. godine.
Nexe grupa d.d. sto postotni je vlasnik dionica Našicecementa d.d. Raspravljajući o
radničkome dioničarstvu, Serdar napominje kako se radnici nisu odlučivali na kupnju dionica, jer su bili slabo informirani o
načinu upisa i otplate, a bila je prisutna i
bojazan o visokim obročnim otplatama.
Nexe grupa zapošljava nešto više od
3000 radnika. U Našicecementu d.d. trenutno je zaposleno 345 radnika. Samo njih
četiri posto imaju ugovor na određeno vrijeme. Ostalo su radnici s ugovorima na neodređeno vrijeme. Kako govori Serdar, veći
dio radnika se zaposlio u tvrtki osamdesetih
godina prošloga stoljeća, pa je veći omjer
radnika zrelije dobi u ukupnoj dobnoj strukturi radnika (258 radnika stariji su od 46
godina). S obzirom na složenost procesa u
cementnoj industriji, do izražaja u procesu
proizvodnje dolazi ponajprije iskustvo.
Stručni oblici usavršavanja u toj grani dje-
latnosti su potrebni, ali je potrebnije informatičko usavršavanje i prilagodba novim
standardima.
Na preporuku Međunarodnog monetarnog fonda za produljenjem granice za odlazak u mirovinu sa 65 na 67 godina komentira:
- MMF pokušava nametnuti i braniti
neke teze koje nemaju ni malo ljudskosti.
Kako možemo zamisliti radnika na skeli u
graditeljstvu sa 65, a kamoli sa 67 godina?!
U svim tim preporukama i prijedlozima samo je na prvome mjestu kapital, koji radnika, koji stvara kapital, zanemaruje u svim
ljudskim i socijalnim segmentima društva.
Sindikalna podružnica SGH broji 240
članova i ima pet sindikalnih povjerenika
koji djeluju u organizacijskim jedinicama.
Na razini Nexe grupe djeluje i sindikalna
koordinacija. U Nadzornom odboru Našicecementa postoji predstavnik radnika, no
nažalost, kontakti na relaciji Sindikat –
predstavnik radnika u Nadzornom odboru
gotovo su zanemarivi.
Mile Serdar, automehaničar po struci,
u Našicecementu radi od 1. lipnja 1979.
godine, a sindikalni je povjerenik SGH od
2002. godine. Radi na radnome mjestu poslovođe otpreme cementa. Prije je radio na
radnome mjestu poslovođe proizvodnje
klinkera, a kraće vrijeme kao strojobravar u
Službi održavanja.
Živi u selu Niza pokraj Našica. Otac je
dvoje odrasle djece, ali i živahan i vitalan
djedica. Za sebe kaže kako je po prirodi jako
vesela duha i dobre naravi, s čime se slažu
svi koji ga poznaju. Ne voli nepravdu.Voli
pomoći ljudima u teškoćama. Za neki hobi
nema vremena, zbog puno obaveza, kako
privatnih, tako i na poslu. Veliku pomoć i razumijevanje za sindikalni rad ima u obitelji
i među prijateljima. Voli nogomet, pa često
ode na nogometnu utakmicu NK „Omladinac” Niza, što mu je svojevrsna relaksacija.
Marijana Tomić
13
Udruženi sindikati
Četvrti strukovno-spo
Oko 400 sudionika, članova Sindikata turizma i usluga Hrvatske, okupilo se na Četvrtim strukovno-sportskim susretima, što su
od 8. do 11. studenoga održani u hotelu „Meteor”, koji je prvo ime
turizma u Makarskoj. Prethodnih godina održani su u Šibeniku,
Zadru i Umagu.
Na svečanosti otvaranja sudionike su pozdravili Joško Lelas,
predsjednik Uprave tvrtke Hoteli Makarska d.d., Tonči Lalić, voditelj Turističke zajednice Makarske, Mladen Novosel, predsjednik
SSSH, te Ivo Bašić, savjetnik u Ministarstvu turizma, ujedno izaslanik ministra Veljka Ostojića. Susrete je otvorio Eduard Andrić,
predsjednik STUH-a, detaljno govoreći o aktualnoj situaciji u djelatnosti. Ljepoti svečanosti pridonio je nastup ženske klape Fiorete.
Kako je, na neki način, domaćin bio i regionalni povjerenik STUH-a
Lovre Raffanelli, predstavnicima svake regije STUH-a je darovao po
uokvirenu kolor fotografiju s motivom Makarske rivijere, a nije zaboravio ni umirovljenog kolegu Matu Jerkovića iz Slavonskog Broda.
Svečano otvaranje
Druga regija
– ukupni pobjednik!
Ukupni je pobjednik, a zbrajaju se rezultati ostvareni u strukovnom natjecanju i oni na sportskim terenima, Druga regija, odnosno Primorsko-goranska županija.
Prednost struci
Na Susretima STUH-a prednost ima struka. Natjecali su se
barmeni, kuhari, slastičari, konobari, recepcionari i sobarice. Ono
što je afirmativno, to je dobra pripremljenost predstavnika Sekcije mladih STUH-a. I požrtvovnost! Tako je mladi kuhar Damjan
Draganić iz Novog Vinodolskog cijelu noć putovao sa natjecanja
održanog u Čakovcu, kako bi sudjelovao na Susretima u Makarskoj. Stoga i ne čudi što je Sekcija mladih STUH-sa osvojila prvo
mjesto u natjecanju slastičara (Petra Radolović) i recepcionara
(Mia Vitas i Mario Mučalo), te drugo mjesto u natjecanju konobara (Marijana Kondić, Kristina Percan i Marko Paušić). Za prvo mje-
Prva regija-konobarima prvo mjesto
14
sto organizator je dodjeljivao pehare i zlatne medalje, a za drugo
i treće srebrne, odnosno brončane medalje. U natjecanju kuhara
prvo je mjesto osvojila ekipa iz Druge regije u sastavu Dragan Begčević i Tomislav Krpan, kod slastičara i recepcionara već je spomenuto, najbolji su konobari Dean Klunić, Vesna Peruško i Elvis
Turković iz Prve regije, a barmeni Alen Mravić, Benjamin Čajić i
Danijel Tomulić iz Druge regije. Iva Simić, Karmen Vahtarić i Marija Borštnar iz Druge regije najbolje su sobarice.
Sportski rezultati
U sportskome dijelu Susreta natjecalo se u nogometu (samo
muški), boćanju, kuglanju i pikadu (muškarci i žene). U nogometu
prva je bila ekipa Pete regije (Asmir Bešić, Pavo Pejić, Hrvoje Živić,
Ivica Marošević, Damir Terzić, Miroslav Domović, Rok Đordić i
Zvonko Kampić), u kuglanju (žene) pobijedila je Prva regija (Ceci-
Ovo je naša struka!
ortski susreti STUH-a
Lovre Raffanelli nije zaboravio
Matu Jerkovića
lija Petrinić i Karmen Leko), a kod muškaraca Peta regija (Slavko Kolar i Dražen Draženović), pikado (žene) Druga regija (Ivana
Šervedija i Ružica Brusić), pikado (muškarci) Peta regija (Zoran Špikić i Igor Šarić).
Prvo mjesto u boćanju osvojila je ekipa
Četvrte regije (Niko Sukno, Marko Kličan i
Leonardo Storelli).
Željko Slunjski
Sreća pobjednika
Sindikalna
podružnica godine
Sindikalna podružnica Primošten hoteli
d.o.o. dobitnik je Plakete „Sindikalna podružnica godine”. Predsjednik STUH-a Eduard
Andrić uručio ju je u Makarskoj sindikalnome povjereniku Ferdinandu Čabovu. Odluku o dodjeli priznanja donijelo je Predsjedništvo STUH-a, na prijedlog povjerenstva
za dodjelu priznanja STUH-a. Iz sindikalnih podružnica prispjelo je pet prijedloga.
Društvo je privatizirano i u stopostotnom je vlasništvu mađarskog vlasnika s
kojim ima dosta problema u provedbi radnih prava i odredbi zakona.
Tako je problema bilo pri usklađivanju
i potpisivanju novog kolektivnog ugovora,
jer poslodavac nema razumijevanja prema
radnicima. No, dobrim radom sindikata i sindikalnog povjerenika Ferdinanda Čabova
sva su prava ugrađena u Kolektivni ugovor.
Tijekom lipnja 2012. bilo je problema s
isplatom plaće, jer je bio blokiran račun
društva. Sindikat je promptno reagirao
prema poslodavcu i sazvao sastanak te
dogovorio načine i modele isplate plaća
radnicima.
Utemeljena Sekcija žena
Nina Vitas, sindikalna povjerenica u
Novom Resortsu d.o.o. iz Novog Vinodolskog, predsjednica je Sekcije žena STUH-a.
Utemeljena je na osnivačkoj skupštini,
održanoj u sklopu održavanja Četvrtih strukovno-sportskih susreta, a odazvalo se 93
posto pozvanih žena. Za tajnicu su izabrale
Veru Herceg Borić iz Motela Plitvice Zagreb. Članice Izvršnog odbora Sekcije su:
Barbara Nikolić - Prva regija, Slavica Čomov - Druga regija, Senka Juranov - Treća
regija, Ljiljana Đuroković - Četvrta regija i
Natalija Ćuk - Peta regija.
Utvrđene su zadaće Sekcije, a aktivnim
angažiranjem članica očekuje se i povećani
broj novih članica, posebice onih koje su zaposlene u svim oblicima prekarnog rada (nesigurni oblici rada). Stjecanjem samopouzdanja i preuzimanjem odgovornosti te kroz
pojačanu edukaciju članica žele se stvoriti
uvjeti za njihovo aktivno sindikalno angažiranje, volonterski ili profesionalno.
Nina Vitas
15
Događaji
Konferencija o financijskome poslovanju trgovačkih društava
Zakon je isti za sve
U suradnji s njemačkom Zakladom Friedricha Eberta, SSSH je 23. listopada, u zagrebačkome hotelu International, organizirao
Konferenciju o temi financijskog poslovanja
trgovačkih društava i (ne)redovitosti isplata
plaća radnika te o očekivanim posljedicama
Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi za stručnjake, regionalne i
sindikalne povjerenike udruženih sindikata i
SSSH. Konferenciji su prisustvovali i Boris Lalovac, zamjenik ministra financija, Miljenko
Krželj, pomoćnik ravnateljice u Sektoru za
ovršni postupak, Lea Tuđa, također iz Sektora za ovršni postupak, te Dražen Opalić iz
Sektora za porezni sustav. Uz predsjednika
SSSH Mladena Novosela, sudionike je uvodno pozdravio i Dietmar Dirmoser, voditelj
Zaklade Friedricha Eberta u Zagrebu.
Govoreći o očekivanim posljedicama
primjene Zakona, Boris Lalovac je poručio
kako će poslodavci koji namjerno ne isplaćuju plaću imati problema s nadzornim tijelima i neće opstati, dok se one koji to ne čine
iz objektivnih razloga upućuje na predstečajnu nagodbu. Zakon je isti za sve, rekao je.
Europski sindikalni dan edukacije/Europska konferencija o sindikalnoj edukaciji
Edukacija je jednakost
U organizaciji Europskoga sindikalnog
instituta (ETUI), neovisnoga centra Europske
konfederacije sindikata (ETUC) za istraživanja i edukaciju, a u suorganizaciji SSSH, 8. i 9.
studenoga, u zagrebačkome hotelu Dubrovnik
održana je Europska konferencija o sindikalnoj
edukaciji. Uz vodeće stručnjake s područja
sindikalne edukacije ETUI-a, ETUC-a i europskih sindikalnih središnjica članica ETUC-a, u
radu Konferencije sudjelovali su i predstavnici
SSSH i udruženih sindikata. Na dnevnome
redu je, među ostalim, bio program obrazovanja ETUI-a i kohezija s nacionalnim aktivnostima osposobljavanja, projekti i njihov utje-
caj na sindikalnu edukaciju, te program rada
ETUI-a za 2013.-2014.
Dan ranije, Konferenciji je prethodilo održavanje prvoga Europskoga sindikalnoga dana
edukacije. Moto pod kojim se održao - Edukacija za jednakost - poručuje kako će borba protiv nejednakosti tijekom krize biti jedan od prioritetnih zadaća u nadolazećim godinama.
Konferencija „Perspektive rada i poslovanja na zajedničkom tržištu EU
Tripartitno planiranje
industrijske politike
U sklopu informativnih aktivnosti koje
SSSH već duže vrijeme provodi prema svojim članovima kako bi ih što objektivnije i
detaljnije informirao o tome što nas u Europskoj Uniji očekuje, i što će članstvo u EU
značiti za njihov radni i privatni život, SSSH
je, u suradnji sa Zakladom Friedricha Eberta,
13. studenoga, u zagrebačkome hotelu Dubrovnik, organizirao međunarodnu konferenciju „Perspektive rada i poslovanja na zajedničkom tržištu EU – fokus na prometu,
graditeljstvu i metalskoj industriji”. Uz sindikaliste, konferenciji su prisustvovali i predstavnici političkih stranaka, ekonomisti i
brojni veleposlanici.
Nakon pozdravnih riječi domaćina Dietmara Dirmosera, direktora zagrebačkog
ureda Zaklade Friedricha Eberta i Mladena
Novosela, predsjednika SSSH, prisutnima se
prigodnim riječima obratio Mirando Mrsić,
ministar rada i mirovinskog sustava.
- S raznih strana slušamo kako će nas samo niža cijena rada učiniti konkurentnima.
16
Međutim, premalo se govori o troškovima i
kvaliteti upravljanja – o sposobnosti ili nesposobnosti poslodavaca, odnosno menadžera za upravljanje ljudskim potencijalom, za
organiziranje rada, za upravljanje krizom...
Voljeli bismo čuti imaju li ideje i viziju kako
hrvatsko gospodarstvo učiniti konkurentnim, a da to ne bude temeljeno na niskoj
cijeni rada i na daljnjem pogoršanju već neodrživoga životnog standarda hrvatskih radnika, posebno onih koji rade u proizvodnim
sektoru, rekao je, među ostalim, predsjednik
SSSH, na što se nadovezao ministar Mrsić
napominjući kako Hrvatska svoj položaj u
Europi treba temeljiti na politici „tri ovratnika” - bijelome (treća industrijalizacija uz primjenu čiste tehnologije), zelenome (spoj turizma i poljoprivrede) i IT, temeljenome na
informaciji i razvoju telekomunikacija.
Panel rasprave koje su uslijedile pokazale su kako je u javnim politikama Hrvatske
prisutan nedostatak jasno postavljenih dugoročnih prioriteta i ciljeva. Hrvatskoj još
uvijek nedostaje konzistentna i dugoročno
održiva industrijska politika. Dokument pod
nazivom „Industrijska politika” izrađen je
kao uvjet zatvaranja pregovora s EU u poglavlju 20., ali nikada nije predstavljen hrvatskoj javnosti. Konkurentnost na temelju
snižavanja cijene rada nije dugoročno održiva, kako za Hrvatsku tako i za EU kao cjelinu.
Umjesto takvoga razvojnoga puta, Hrvatska
se mora okrenuti ulaganju u ljudske potencijale. I država i akademska zajednica zakazale
su u izradi projekcija i studija učinaka pristupanja EU za pojedine sektore hrvatske ekonomije. Isto tako, iako sektorske potpore u
EU nisu dopuštene, to ne znači da ne postoje
sektorske politike, odnosno planiranje ekonomskog razvoja po sektorima. Za uspjeh
politika i reformi nužno je da se one donose
konsenzusom, što, među ostalim, pretpostavlja sadržajni, a ne samo formalni socijalni dijalog. Hrvatska se treba usmjeriti prema
tripartitnom planiranju dugoročno održive
industrijske politike.
Događaji
Skupština SUH-a i Međunarodna konferencija o mirovinama
Umanjivanje javnih mirovinskih
fondova ne dolazi u obzir!
na kojima rade. Takve mjere moraju biti u skladu s ciljevima međugeneracijske solidarnosti, koji istodobno uključuju borbu protiv svih
mogućih prepreka koje sprječavaju mlađe osobe da uđu na tržište rada, rekao je istom prigodom Bruno Costantini, generalni tajnik Europske federacije umirovljenika i starijih osoba (FERPA), čiji je SUH član.
Renata Bagatin, međunarodna tajnica Sindikata umirovljenika
Italije SPI-CGIL, napomenula je kako je jedna od osnovnih komponenti aktivnoga starenja sudjelovanje umirovljenih i starijih osoba u
socijalnom i kulturnom životu svojih zajednica, kroz oblike volontiranja i cjeloživotnog učenja, ne zaboravljajući, pri tome, da su stariji roditelji veoma često integralni dio mladih obitelji koje još imaju
potrebu za njihovom pomoći.
Jasna A. Petrović – nova predsjednica
U ozračju obilježavanja 20. obljetnice SUH-a, u Domu grafičara
održana je 12. skupština toga Sindikata na kojoj je dosadašnja v.d.
predsjednica Jasna A. Petrović izabrana za novu predsjednicu. Izabrani su i članovi Glavnog i Nadzornog odbora, te Statutarne komisije. Usvojene su izmjene i dopune Statuta SUH-a te Pravilnika o
materijalno–financijskom poslovanju SUH-a. Delegati su usvojili i
Programsku platformu SUH-a 40+, u kojoj se, među ostalim, skreće
pozornost na potrebu omogućavanja dostojanstvenog života umirovljenicima, kao i na hitno pokretanje višestrukih državnih mjera za
borbu protiv siromaštva starijih osoba, jer Hrvatska predvodi na listi
EU stope rizika od siromaštva za osobe starije od 65 godina.
Tom su prilikom prisutnim živućim utemeljiteljima SUH-a uručene Povelje SUH-a: Milivoju Boroši, Jurju Ivankoviću, Milanu Kapcu, Mati Mažuranu, Ivanu Nahtigalu, Vladimiru Perliću, Branku
Ukropini, te zahvalnice SUH-a dosadašnjim predsjednicima Jurju
Ivankoviću, Ivanu Nahtigalu i posthumno Stjepanu Krajačiću.
Aktivno starenje
Europska je Unija suočena s problemom starenja stanovništva.
Mnogi smatraju kako je produženjem životnoga vijeka podizanje
granice za odlazak u mirovinu neminovno, zbog financijske održivosti
sustava. U Hrvatskoj trenutno na jednoga umirovljenika „dolazi” 1,2
osiguranika. Kako reče Vladimir Puljiz, professor emeritus s Pravnog
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, tijekom međunarodne konferencije
„Mirovine stečene radom ili milodarom”, što ju je u povodu svoje
20. obljetnice i obilježavanja 2012. - Europske godine aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti, dan prije 12. skupštine organizirao Sindikat umirovljenika Hrvatske, zaposlenost je ključ cijeloga
mirovinskoga pitanja.
No, mnogi se boje da neće moći zadržati sadašnje radno mjesto
ili naći novo do odlaska u mirovinu. Stoga se starijim radnicima moraju pružiti veći izgledi na tržištu rada.
- Promoviranje aktivnog starenja ne znači podizanje životne dobi
za umirovljenje, osobito to ne znači kako bi trebalo uvesti automatski
mehanizam za povećavanje dobi za zakonsku mirovinu ili postaviti
jedinstvenu dob za umirovljenje za sve države članice. Promicanje
aktivnog starenja znači, među ostalim, uvođenje provedbenih mjera
kojima će se poticati što dulje ostajanje starijih radnika na tržištu rada,
vodeći računa o posebnim značajkama i stresovima radnih mjesta
Minimalna mirovina 1000 eura!
Neizostavna tema bila je i privatizacija mirovinskih sustava. Osobitu je pozornost privukao Dick De Graaf, iz nizozemskog sindikata
umirovljenika FNV, govoreći o nizozemskome mirovinskome modelu. Zvučalo je pomalo bajkovito. Uz državni mirovinski stup, financiran iz poreza, kojim se jamči minimalna mirovina u visini 1000 eura,
osobito je zanimljiv model obvezatne privatne štednje koja obuhvaća 90 posto zaposlenih i ugovara se kolektivnim ugovorima, a privatnim fondovima (kojih ima oko 400) zajednički upravljaju socijalni partneri - poslodavci i sindikati, uz nadzornu ulogu države.
U konačnici, sudionici Konferencije složili su se kako umanjivanje javnih mirovinskih fondova u korist privatnih ne dolazi u obzir.
Nedopustivo je da rizik za socijalnu sigurnost u starosti bude prebačen na pojedinca!
Konferencija je održana pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića, a uz potporu Ministarstva vanjskih
poslova i europskih integracija, talijanskog sindikata umirovljenika
SPI/CGIL, Europske federacije umirovljenika i starijih osoba (FERPA)
i Hrvatskoga novinarskoga društva, u čijem je sjedištu, u Novinarskome domu, i održana. Otvorio ju je Božidar Štubelj, zamjenik ministra rada i mirovinskog sustava. Među brojnim domaćim i stranim
gostima bio je i Silvano Hrelja, predsjednik Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora, te čelnici i
predstavnici umirovljeničkih sindikata iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Italije, Nizozemske, Slovenije i Hrvatske, Ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, HZMO-a i dr.
17
Udruženi sindikati
Jasna A. Petrović, predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske
Na 12. skupštini Sindikata umirovljenika Hrvatske, dosadašnja v.d. predsjednica
Jasna A. Petrović izabrana je za novu predsjednicu toga Sindikata. S njome razgovaramo o prioritetima u daljnjem radu, suradnji sa SSSH-om, utjecaju SUH-a na
kreiranje politike na nacionalnoj razini…
Nedavno ste umirovljeni, imate dvije
kćeri, postali ste baka, imate mirovinu od
koje se može pristojno živjeti... Otkuda želja
i snaga za novom funkcijom i aktivnošću?
- Radim ono što znam i želim. Kada se
netko cijeli život posveti ljudskim pravima
i sindikatu, ta misija nikada ne prestaje.
Nakon deset godina rada u SSSH, te deset
godina na projektima vezanima uz ljudska
prava za Međunarodnu konfederaciju sindikata, akumulirala sam znanja koja napro-
ze u mirovinu. Češće je to nepokazivanje
ikakvog interesa ili čak otpor. Međutim, u
rukovodstvu SSSH i većini teritorijalnih ureda postoji pripravnost na suradnju i pomoć.
SUH ima predstavnike u mnogim relevantnim državnim institucijama. Je li
riječ samo o zadovoljavaju forme ili se
stvarno uvažavaju SUH-ovi argumenti o
pojedinim interesnim pitanjima?
- SUH ima predstavnika u Upravnom
vijeću Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u Nacionalnom vijeću za socijalnu
pravdu pri Uredu Predsjednika Republike,
te sada i dva predstavnika u Nacionalnom
vijeću za umirovljenike i starije osobe, u
kojem će se voditi stalni dijalog o interesnim pitanjima s predstavnicima Vlade. Naši
se prijedlozi čuju, saslušaju, razmotre, neri-
Borbeniji nastup SUH-a
sto smatram poštenim podijeliti i upotrijebiti u vlastitoj zemlji.
Mislite li mijenjati dosadašnji rad
SUH-a i uvoditi novine?
- Svaki novi čovjek uvodi novine, pa
makar i retrogradne. Kako sa 61 godinom
života (uz gotovo punih 35 godina radnog
staža) pripadam mlađem dijelu aktivista
SUH-a, informatička sam „ovisnica” i govorim više stranih jezika, za očekivati je kako će promjene koje ću inicirati donijeti
nešto borbeniji nastup SUH-a, čvršće pozicioniranje u dijalogu s predstavnicima Vlade, a na prvome mjestu snažniji zajednički
nastup sa SSSH.
Koji su strateški prioriteti SUH-a za
sljedeće mandatno razdoblje?
- Strateško pitanje broj jedan uvijek je
obrana prava umirovljenika i starijih osoba
svim metodama sindikalne i demokratske
borbe. Da bismo to mogli ostvarivati, u
strateške prioritete ulazi i intenzivni rad na
obnovi zamrlih podružnica i osnivanje novih u svim županijama. Naravno, uz pomoć
teritorijalnih ureda SSSH-a.
SUH je osnovan kao nestranačka i nezavisna sindikalna organizacija umirovljenih radnika. Zbog zakonskih izmjena
1998. godine bio je prinuđen registrirati
se kao nevladina udruga. Taj status ima i
danas. Je li to prednost ili nedostatak?
- Zakon o radu vrlo je socijalistički i birokratski odlučio kako je radnik samo onaj
koji ima aktivan radni odnos. To je apsurd,
osobito kad je i laiku jasno kako je protivan
međunarodnim radnim standardima. SUH
18
će prijaviti Međunarodnoj organizaciji rada
(MOR) to Vladino kršenje sindikalnih prava
umirovljenih radnika.
Kako SUH nije registriran kao sindikat,
iako je član sindikalne središnjice SSSH,
sve ove godine 70 000 članova SUH-a nije
se „pribrajalo” članovina SSSH. Kako Vi
na to gledate?
- SUH je osnovan kao sindikat, prema
svojem statutu i programu je sindikat i bori se sindikalnim metodama borbe. Članica
smo Europske federacije umirovljenika i
starijih osoba (FERPA), koja je dio Europske
konfederacije sindikata. U Italiji je pola sindikalnog članstva u mirovini i nikome ne
pada na pamet zanijekati im pravo punog
sindikalnog priznanja. Isto je u Austriji, Nizozemskoj, Belgiji, Velikoj Britaniji, Irskoj,
Francuskoj, pa čak je i u Bosni i Hercegovini
Sindikat penzionera registriran kao sindikat. Međutim, kad smo kod brojaka, iako
SUH ima oko 70.000 deklariranih članova,
tek ih jedna petina redovito plaća članarinu. Barem bi ti trebali biti „pribrojeni”.
U knjizi „20 godina borbe za prava
umirovljenika” tiskanoj u povodu 20. obljetnice osnutka SUH-a, napisali ste: „Kad
su sindikati na ulici, mi smo s njima”. Koliko su sindikati „sa SUH-om”?
- SSSH je izbor SUH-a već 20 godina i
nikada nije bilo upitno pozvati članstvo na
sudjelovanje u prosvjedima koje SSSH organizira, sam ili s drugim središnjicama.
Nešto je manja spremnost SSSH, osobito
među udruženim sindikatima, na pomaganje SUH-u u učlanjivanju radnika koji odla-
jetko i uvaže. No, trenutno već tri godine
čekamo odgovor Ustavnog suda zbog dvostrukog plaćanja zdravstvenog doprinosa
dijela umirovljenika, a pola godine čekamo
odgovor rukovodstva HZMO-a u vezi s transparentnošću oduzimanja ovršenog dijela
mirovine.
Hrvatski se umirovljenici nalaze
na sramotnom čelu ljestvice najsiromašnijih starijih građana u 28
zemalja Europske Unije. Hoće li si
ikada moći priuštiti odmor u Opatiji, kako to rade njihove austrijske kolege?
- Hrvatski umirovljenici su na vrhu
ljestvice Europske Unije po siromaštvu, a na dnu ljestvice po udjelu
prosječne mirovine u bruto plaći. U
Hrvatskoj je s prosječnom mirovinom od 2.183,75 kuna nezamislivo
preživljavati. To su ljudi koji nerijetko
pomažu svoju nezaposlenu ili potplaćenu djecu, čuvaju unuke, obavljaju brojne društveno korisne poslove, osobito iz područja socijale.
Međutim, s Ministarstvom socijalne
politike i mladih nemamo baš nikakvu suradnju, jer oni nisu shvatili da
su stari i „njihov” resor. Mi ćemo se
nastaviti boriti da umirovljeni radnici i sve starije osobe ne budu žrtve politika kojima su suosjećanje,
socijalna osjetljivost i socijalna pravednost sve manje bliski pojmovi.
Udruženi sindikati
Sindikat trgovine Hrvatske
Apel za ljudskost i
dostojanstvo trgovaca
Sindikat trgovine Hrvatske uputio je
apel za ljudskost i dostojanstvo trgovaca
u kojemu upozoravaju na katastrofalne
uvjete u kojima rade radnici u djelatnosti
trgovine.
Kako se navodi u apelu, službeno,
afrička država Mauritanija posljednja je
država svijeta koja je 1981. godine ukinula ropstvo. Tridesetak godina kasnije,
hrvatska država, u modernijem, suvremenijem obliku, nastavlja robovlasništvo, izrabljujući radnike u djelatnosti trgovine,
bez prava na odmor i slobodno vrijeme,
prava na plaćene neradne dane, razumno
smanjenje radnih sati, i u konačnici, bez
prava da ih se pred zakonom prizna kao
osobe, kao ljude.
Zakonske forme o dostojanstvu i zaštiti radnika su zadovoljene, ali nepostojanje podataka o broju radnika koji rade
prekovremeno i broju odrađenih prekovremenih sati govori za sebe. Svjedočenja o istrošenosti i iscrpljenosti, te posljedičnim ozljedama na radu najbolje
ukazuju na to.
Od 1. srpnja 2013. godine i Hrvatska
postaje članica Europske Unije. U pravnome poretku EU Sud Europske Unije je
do sada identificirao veći broj općih načela, među kojima je najvažnija zaštita
temeljnih ljudskih prava. Kao buduća
članica europske obitelji, ponašajmo se
europski. Zaštitimo ljudska prava hrvatskih trgovaca! Prekinimo suvremeno
ropstvo! Vratimo trgovcima ljudskost i
dostojanstvo! I oni imaju pravo na obitelj
i društveni život, pravo na san, zdrav život…I oni su ljudi, zar ne?
Počnimo s blagdanom Božića 2012.! –
zaključili su u Sindikatu trgovine Hrvatske.
Dječji vrtić Dubrava u SOMK-u
HOC Bjelolasica u STUH-u
U evidenciju Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske kao organizacijski dio upisala se sindikalna podružnica Dječji
vrtić Dubrava iz Dubrave kraj Vrbovca. Za sindikalnu povjerenicu zaposlenih u Dječjem vrtiću izabrana je Ljiljana Stanec, a za
njezinu zamjenicu Danijela Berend.
U Hrvatskome olimpijskome centru Bjelolasica osnovana je
sindikalna podružnica Sindikata turizma i usluga Hrvatske. Za
sindikalnoga povjerenika izabran je Alen Beljan, a za članove
sindikalnoga povjereništva Irena Stipetić, Đurđa Dobrić, Marija Bosnić i Danijel Mance.
Hrvatske šume - SITŠ
Lakoća mijenjanja općih akata
Sindikati u Hrvatskim šumama suočeni su s nerješivom zagonetkom gubljenja
prava, centralizacijom upravljanja i rukovođenja, nefunkcionalnim potezima na
horizontalnoj razini, ali ne i izmjenama i
dopunama Kolektivnog ugovora, već izmjenama i dopunama općih akata društva.
Može se reći kako već pola godine s
Upravom nema socijalnog dijaloga. Glavno
radničko vijeće u zakonskoj je pat-poziciji
savjetovanja s poslodavcem u vezi općih
akata. Ti svi akti na prijedlog Poslodavca
prolaze, iako glasujemo protiv ili smo
suzdržani. Odredbe KU žele se formalno
ispuniti što se tiče donošenja općih akata
i određenih rokova (Pravilnik o plaćama i
Pravilnik o sistematizaciji), nema se vremena sagledati nove procese u firmi, prvo
donijeti Pravilnik o unutarnjoj organizaciji, pa sve ostalo. Restrukturira se samo
Direkcija HŠ (top-menadžment) koju čitavu godinu treba reducirati za 80-tak
radnika, a s druge strane na toj istoj organizacijskoj razini otvara se novih 25
nepopunjenih radnih mjesta!?
Opći akti Hrvatskih šuma koji se tiču
radnih prava neusuglašeni su – nezakoniti sa zakonskim i podzakonskim aktima
(Komora, zvanja i zanimanja, stručni akti), tako da je na terenu prisutna nelojalna konkurencija koja se među vlastitim
radnicima osjeća po lošim međuljudskim
odnosima, a kod poduzetničke ponude
kroz damping cijene pružanja usluge koje
na kraju imaju za posljedicu opet gubitak
radnih mjesta vlastitih radnika.
Želja je Uprave HŠ-a „otpustiti” 1.300
radnika. Na teren je već poslana anketa o
tzv. poticajnom umirovljenju (otpremnine 90.000 – 150.000 kuna bruto).
Iz HŠ-a ove je godine otišlo 300-tinjak
radnika po različitim osnovama, prije
svega zbog ugovora o radu na određeno
vrijeme ili redovitog umirovljenja. Sada
je zaposlenih ugovorom na neodređeno
vrijeme 8.200 radnika, što je upola manje od kako su Hrvatske šume formirane
kao poduzeće 1991. godine.
Dok se zbog obujma posla, posebice
u sezoni, stječu ugovori o radu pretežito
kao privremeno i povremeno obavljanje
ili na određeno vrijeme, dotle na svim razinama trostupanjske organiziranosti
društva HŠ cvjetaju tzv. posebni ugovori.
Najavom pozitivnog poslovanja HŠ moguće su u ovoj godini i nagrade Upravi
HŠ. O moralnosti ovoga primitka bonusa
treba promisliti!
Za odugovlačenje u vezi s isplatom
prigodnog novčanog dodatka – božićnice, čiju je obvezu Uprava HŠ-a preuzela
kriterijima u KU-u, ali i potpisanim Sporazumom, možemo samo reći: „Tko je
dužan, za Božić će biti tužan”!
Tomislav Užarević
19
Udruženi sindikati
RIZ-Odašiljači
Gdje je kraj?
Na sjednici, održanoj potkraj listopada, Nadzorni odbor RIZ-Odašiljača, na čelu s predsjednicom Vesnom Čizmar, opozvao je mjesec
dana prije izabranu Upravu toga Društva radi grube povrede dužnosti
i nesposobnosti za uredno vođenje poslovanja Društva: Kamila Vranu, predsjednika Uprave, Roberta Hirca, zamjenika predsjednika i
Roberta Inkreta, člana. U obrazloženju takve odluke Nadzornog odbora, među ostalim, se navodila nezakonita odluka Uprave o udaljenju
11 radnika s rada bez povođenja postupka izvanrednog otkazivanja
ugovora o radu, čime su potpuno onemogućili rad radničkom vijeću
i sindikalnoj podružnici. U obrazloženju je i angažiranje zaštitarske
službe General security čiji su se radnici neprimjereno odnosili prema radnicima RIZ-Odašiljača, odnosno prekoračili zakonske ovlasti.
I kada se činilo kako RIZ, na čelu s predsjednikom Uprave Željkom Marićem, konačno, bez teškoća, kreće naprijed, pojavile su se
informacije kako se sprema smjena Vesne Čizmar. Sindikat metalaca Hrvatske-Industrijski sindikat javno se suprotstavio tome, jer, kako reče glavna sindikalna povjerenica SMH-IS-a u RIZ-Odašiljačima
Marina Glokević, takav potez omogućio bi ponovno instaliranje
nesposobnih i podobnih članova Uprave društva, koji će zaustaviti
projekt radničkog dioničarstva i otvoriti pljačku RIZ-a.
Njihove sumnje pokazale su se istinitim. U priopćenju sa zatvorenog dijela 66. sjednice Vlade RH, u dijelu koji se odnosi na kadrovska pitanja, među ostalim, se navodi: „Uz dobiveno pozitivno mišljenje Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom, Glavnoj
skupštini društva RIZ Odašiljači d.d. predlaže se opoziv dosadašnje
članice Nadzornog odbora Vesne Čižmar te izbor Romana Klancira
za novog člana Odbora.”
Radnici RIZ-a ustrajni su u sprječavanju pokušaja nove pljačke
RIZ-a, a ovih su dana podnijeli inicijativu i donijeli potrebne odluke
radi upućivanja zahtjeva AUDIO-u za otkup dionica.
Novi kolektivni ugovor
Nakon nekoliko godina produžene primjene pravnih pravila sadržanih u starome
kolektivnome ugovoru koji je istekao, u zagrebačkome Imunološkom zavodu, najstarijem proizvođaču imunobioloških lijekova u
ovom dijelu Europe, potpisan je novi Kolektivni ugovor, čija je primjena stupila 1. studenoga 2012. Sklopljen je na godinu dana, a
prema riječima sindikalne povjerenice Sindikata EKN-a Lidije Jagarinec, sindikalna strana je, među ostalim, uspjela dogovoriti podizanje stalnoga dodatka, povećanje osnovne
plaće za rad subotom 25 posto, ali je ukinuto povećanje za rad u drugoj smjeni od deset posto.
Naknada troškova prijevoza na posao i s
posla dogovorena je u maksimalnom iznosu
700,00 kuna. Dogovorena je i obveza isplate
prigodnih nagrada: naknade za godišnji odmor, božićnice i sl. u iznosu 1.000,00 kuna
godišnje. Smanjene su otpremnine – do sada su radnici za svaku navršenu godinu radnog staža dobivali ½ bruto prosječne plaće
Zavoda ili, ako im je bilo povoljnije, ½ bruto
Sindikat Novine
U sklopu redovitog obilaska terena, čelništvo Sindikata Novine održalo je sastanke
sa svojim članicama i članovima u podružnicama širom Hrvatske. U razgovorima su
uočeni brojni problemi. Neke od njih Sindikat je uspio pozitivno riješiti. Jedan od takvih
slučajeva zabilježen je na riječkome području gdje je radnicima koji rade u distribuciji
novina tijekom noći, kada nema javnoga prijevoza, uskraćena naknada troškova prijevoza.
Iako je Kolektivnim ugovorom Tiska dogo-
20
prosječne osobne plaće, a od sada će nakon
dvije godine neprekidnoga rada za svaku navršenu godinu radnog staža imati pravo na
½ bruto prosječne plaće koju su ostvarili tri
mjeseca prije prestanka ugovora o radu ili ½
bruto prosječne osobne plaće, ako im je to
Imunološki zavod
povoljnije. Ukupan iznos otpremnine ne
može biti veći od šest prosječnih bruto plaće jedne ili druge varijante.
Uz Lidiju Jagarinec, Kolektivni su ugovor
potpisali i Srećko Sladoljev (HUS) te direktor Zavoda Davorin Gajnik.
Sastanci s članovima
voreno da se svima radnicima jedan mjesec
tijekom godine uskrate naknade troškova
prijevoza zbog korištenja godišnjih odmora,
utvrđeno je kako je u „riječkome slučaju” bilo riječi o iznimci, pa su radnicima, ipak,
isplaćene naknade. U Puli su, pak, pozitivno
riješeni neplaćeni prekovremeni sati.
Radnici su se požalili na probleme rada s
ugovorima na određeno vrijeme u trajanju
mjesec dana, zatrpavanja kioska robom kojoj je istekao rok trajanja kod jednih, a kod
drugih problem nedostatka određene robe.
Zabilježeni su i poremećeni ljudski odnosi
između radnika i voditelja, odnosno kršenje
Etičkog kodeksa koji postoji za Tisak. Prodavača u Tisak mediji je premalo. Ne mogu se
posvetiti kupcima, jer moraju raditi na blagajnama, prodavati ulaznice za razna događanja, a ljudi plaćaju i račune općim uplatnicama u prodavaonicama. U takvim radnim
uvjetima učestale su i krađe, a nastali gubitak radnici moraju namiriti iz svojih plaća.
S raznih strana
In memoriam
Predstavljanje knjige Radovana Tadeja, tajnika SSKH
Zvukovlje stihovlja
– čakavski panoptikum
Špiro Barčot
Dana 17. listopada 2012. godine umro
je naš umirovljeni kolega Špiro Barčot iz
Kaštel Lukšića. Rođen je 24. kolovoza 1948.
godine. U SSSH se zaposlio 1. 8. 1995. godine (došao iz Pomgrada Split). Bio je član
Sindikata graditeljstva Hrvatske. Kao županijski povjerenik SSSH za Splitsko-dalmatinsku županiju radio je do 31. kolovoza 2010. godine, kada je umirovljen.
Pokopan je na groblju u Kaštel Lukšiću. Povodom smrti Špire Barčota njegovoj udovici, gospođi Senki, predsjednik
SSSH Mladen Novosel u ime zaposlenih
u SSSH i osobno uputio je brzojav sućuti.
SITŠ u humanitarnoj akciji
Sindikat inženjera i tehničara šumarstva,
sindikalna podružnica Ogulin, uključila se u
humanitarnu akciju Župe sv. Križa Ogulin –
Župljanin u potrebi. Na cijelome području
Uprave šuma Podružnice Ogulin tijekom
prosinca prikupljana je odjeća i obuća, s posebnim naglaskom na najmlađe, kojima je
pomoć i najpotrebnija. U petak, 14. prosinca,
prikupljena obuća i odjeća dostavljena je župnom Caritasu koji ju je već idućega dana
donirao najpotrebitijima.
„Nocturno”, „Bajalica”, „Ti”, „Ki j ča” –
neke su od pjesama iz „Zvukovlja stihovlja
– čakavskog panoptikuma” Radovana Tadeja, tajnika Samostalnog sindikata radnika u
komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske, predstavljenog pred brojnim ljubiteljima čakavske riječi, prijateljima i kolegama,
16. studenoga u prostorijama SSKH. Riječ je
o zbirci čakavskih pjesama, slijedu Tadejeve
dosadašnje lirike, a zbirka nije potpuno autorska već se radi o narodnim pjesmama koje
je autor skupio i pripremio za tisak. Pjesnikovo rodno mjesto Zlobin, uz staru Karolinsku
cestu, na razmeđi Primorja i Gorskoga kotara,
danas na području Bakra, povijest toga mjesta, ljudi i običaji, jezik kojim ljude govore ili
su govorili izvorište su i nadahnuće pjesničkog izričaja. Riječi hvale o knjizi su govorili
prof.dr. Nikica Petković, književnik i književ-
ni kritičar, i Franjo Butorac, direktor Naklade Kvarner, izdavača zbirke, a o specifičnosti
naglaska u zlobinjarskom dijalektu govorili
su prof.dr. Stanko Gilić, Franjo Butorac te
sam autor knjige Radovan Tadej. Stihove su
govorili Alen Polić i Gordana Kovačević, a u
glazbenom programu sudjelovali su Alen
Polić i Serđo Vrban.
SELK Kutina
Umirovljenje
„bakica”
Đurđe i Zorke
Po dobrome starome običaju, članovi sindikalnog povjereništva podružnice SMH-IS-a
SELK Kutina, članovi radničkog vijeća i povjerenici zaštite na radu u SELK-u okupili su se u
prosincu na prigodnome druženju povodom
nadolazećih blagdana. Pridružili su im se i direktor SELK-a Ivan Brkić i Nikola Stanišić,
rukovoditelj sektora ljudskih resursa SELK-a.
Ovogodišnje druženje bilo je posebno. U vrlo emotivnom ozračju, sa svojim dojučeraš-
njim kolegicama i kolegama oprostile su se
Đurđa Mihalčik, predsjednica radničkog vijeća, zamjenica glavnog sindikalnog povjerenika, predsjednica Sekcije žena SMH-IS-a…, te
Zorka Herjavec, članica sindikalnog povjereništva, radničkog vijeća, financijska „duša”
podružnice…. „Bakice”, kako ih od milja zove glavni sindikalni povjerenik Leonid Čimbur, u mirovinu odlaze s prvim danom 2013.
godine.
Susret sindikalnih povjerenika SSKH
U Opatiji su krajem listopada održani 8.
susreti sindikalnih povjerenika Samostalnog
sindikata radnika u komunalnim i srodnim
djelatnostima Hrvatske. Okupilo ih se 160,
zajedno s gostima iz srodnih sindikata iz Slovenije, Mađarske, Makedonije, Vojvodine,
Federacije BiH i Sindikata zaposlenih u elektroprivredi Hrvatske zajednice Herceg Bosne. Sudionici dobro organiziranih Susreta, a
pozdravili su ih predsjednik SSKH Marko Mas-
lić i SSSH Mladen Novosel, posjetili su Nacionalni park Brijuni.
21
Događaji
Konferencija SGH i HSŠ-a
Danas i sutra –
dostojanstven rad za žene
U povodu Međunarodnoga dana ljudskih
prava, 10. prosinca, Sindikat graditeljstva
Hrvatske (SSSH) i Hrvatski sindikat šumarstva (NHS) organizirali su u Radničkome
domu Konferenciju „Danas i sutra – dostojanstven rad za žene”, s naglaskom na sektore graditeljstva i šumarstva.
Konferencija je održana u sklopu regionalne kampanje „Danas i uvijek dostojanstven rad žena” zemalja jugoistočne Europe
– Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore,
Hrvatske, Makedonije i Srbije, koju provode
članice Međunarodne konfederacije sindikata graditelja, šumara i drvara (BWI).
Među brojnim sindikalisticama, u radu
Konferencije sudjelovale su i Nansi Tireli,
predsjednica Odbora za ravnopravnost
spolova Hrvatskoga sabora, Gordana Paškvan-Budiselić, viša stručna savjetnica
Agencije za strukovno obrazovanje, Tatjana Gračić iz HUP-Udruge poslodavaca graditeljstva, te Ivana Šimek iz Hrvatskoga
zavoda za zapošljavanje. Svoje kolegice pozdravili su i predsjednici SGH i HSŠ Ivan
Kovačević i Željko Kalauz. Konferencijom
je moderirala Jagoda Milidrag Šmid iz SSSH.
Zbog ekonomske krize izgubljeno je na
tisuće radnih mjesta, a razni oblici prekarnog rada (rad na određeno ili nepuno vrijeme, rad na crno, povremeni poslovi…), koji su
u porastu, posebice pogađaju žene i mlade.
Stoga se opravdano postavlja pitanje nji-
hove perspektive zapošljavanja, mogućnosti
obrazovanja, prekvalifikacije i cjeloživotnoga
učenja, a u skladu sa specifičnim potrebama tržišta. Žene zaposlene u graditeljstvu i
šumarstvu odlučne su u borbi za svoje dostojanstvo, koje se sve više narušava.
Kako je rasprava pokazala, u Hrvatskoj je
sve lijepo napisano po pitanju ravnopravnosti spolova, ali padamo na ispitu kada to
treba implementirati. Među ostalim, ukazano
je na problem stranačke stege saborskih zastupnica na štetu stvarnoga zastupanja ženskih interesa. Pozornost je skrenuta i na nedovoljnu iskorištenost mehanizma da se preko
pojedinih saborskih zastupnika upute amandmani na pojedine zakonske prijedloge.
Prilagodba socijalnog dijaloga u građevinskom sektoru promjenama u zapošljavanju i radu
Paritetni socijalni fondovi i u RH?
Sindikat graditeljstva Hrvatske i HUPUdruga poslodavaca graditeljstva priključili
su se jednogodišnjem projektu srodnih im
socijalnih partnera iz Slovenije, Bugarske,
Mađarske, Austrije i Belgije „Socijalni dijalog u graditeljstvu i postkriznom razdoblju
(SODICO), čija je najvažnija svrha prilagodba socijalnoga dijaloga u građevinskom
sektoru promjenama u zapošljavanju i radu. Projekt sufinancira Europska komisija.
Jedan od projektnih ciljeva je i razvijanje
prikladnoga koncepta za paritetni (ravnopravni) fond za restrukturiranje u graditeljstvu u zemljama iz kojih dolaze projektni
partneri, gdje takva vrsta socijalnih fondova još nije ustanovljena. Paritetne fondove
financiraju i njima upravljaju socijalni partneri sami i čine dopunsku strukturu postojećim vladinim strukturama, posebice u dijelu
strukovnog obrazovanja, sektorskih mirovina i načina plaćanja naknada za dane plaćenog odmora. SGH i HUP-UPG već intervjuiraju predstavnike radnika i poslodavaca radi
istraživanja njihova stava u vezi s uvođenjem
paritetnih fondova u našoj zemlji, primjerice,
u područjima dodatnog zdravstvenog osiguranja, zaštite na radu, prekida rada zbog
lošeg vremena, mirovina i otpremnina.
U Austriji, primjerice, fond koji se bavi
naknadom za plaćene dane odmora radnicima na gradilištu i otpremninama je ravnopravna institucija socijalnih partnera u graditeljstvu koja se osniva u dogovoru među
radnicima i poslodavcima. Glavna je zadaća
fonda upravljanje naknadama za plaćene
dane odmora, otpremninama i naknadama za
loše vrijeme. Nadležan je za sve radnike koji
rade (uglavnom) u građevinskom sektoru,
uključujući i radnike na određeno vrijeme.
Više detalja o paritetnim socijalnim fondovima možete pogledati na web stranici:
www. paritarian-funds-construction.eu
Troškovi otkazivanja radnog odnosa
Hrvatska u srednjoeuropskom prosjeku
Troškovi otkazivanja radnog odnosa u
zapadnoj Europi u pravilu su minimalno
dvostruko viši od troškova u zemljama
srednje Europe, što uvelike pridonosi konkurentnosti srednjoeuropskih zemalja, pokazuje
istraživanje koje je provelo belgijsko odvjetničko društvo Laga u suradnji s Deloitteom,
jednom od vodećih organizacija u svijetu za
pružanje profesionalnih usluga. Istraživanjem
22
su obuhvaćene 23 zemlje1. Hrvatska se, s
obzirom na trošak otkazivanja radnog odnosa, svrstala u srednjoeuropski prosjek.
U svim zemljama koje su obuhvaćene
istraživanjem ključan čimbenik za iznos troška otkazivanja radnog odnosa je duljina
radnoga staža. Troškovi su najviši u Italiji i
Belgiji. „Što se tiče zemalja srednje Europe,
prednjače Bugarska, Poljska, Rumunjska i Ma-
đarska, dok se Hrvatska, zajedno sa Slovenijom, našla u skupini zemalja s nižim troškom, što je jedan od faktora koji bi mogli
pridonijeti njihovoj privlačnosti stranim ulagačima”, navodi Sonja Ifković, direktorica u
Delitteovu Odjelu poreznog savjetovanja.
1
Austrija, Belgija, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Norveška
RH i EU
Deklaracija ETUC-a o slobodi kretanja hrvatskih radnika
Osiguranje pravedne mobilnosti
Izvršni odbor Europske konfederacije
sindikata (ETUC), čiji je SSSH punopravni
član, kao i NHS, na svojemu je zasjedanju
5.- 6. prosinca 2012. usvojio Deklaraciju
o slobodi kretanja hrvatskih radnika kojom
poziva države članice Europske Unije na
suzdržavanje od primjene bilo kakvih privremenih mjera kojima bi zaustavile ili
ograničile slobodno kretanje hrvatskih
radnika unutar Europske Unije. Pozivaju
se europske institucije i države članice na
osiguranje pravedne mobilnosti, jednakoga tretmana, sprječavanje socijalnoga
dampinga i socijalnu integraciju hrvatskih radnika, a posebno prekograničnih
radnika koji bi bili posebno kažnjeni privremenim mjerama, što bi ih dovelo u situaciju neregularnoga zaposlenja.
Prijelazne mjere koje se odnose na slobodu kretanja radnika, a koje uvode države članice kako bi zaštitile svoja tržišta
rada, mogu trajati od dvije do najviše sedam
godina. Mjere stvaraju i zadržavaju situaciju u kojoj postoje drugorazredni i trećerazredni radnici-državljani novih država
članica, potiču nepravednu konkurenciju
na području plaća i uvjeta rada, dovode
do porasta rada na crno i lažnog samozapošljavanja te izrabljivanja i diskriminiranja radnika iz novih država članica.
Zajednički savjetodavni odbor EU-RH
Uključenje socijalnih partnera
i organizacija civilnog društva
Zajednički EU-RH savjetodavni odbor,
kojemu je jedna od supredsjedateljica
Ana Milićević Pezelj (SSSH), na 12. sjednici, održanoj 11. prosinca u Bruxellesu,
u zaključcima je naveo nužnost uključivanja predstavnika socijalnih partnera i
drugih organizacija civilnog društva u
događaje povezane s hrvatskim ulaskom
u Europsku Uniju.
Takvome je zaključku pridonijelo i izlaganje Milićević Pezelj u kojemu je napomenula kako sindikati i civilno društvo
više uopće ne sudjeluju u odlukama koje
se tiču procesa pristupa Hrvatske EU-u
nakon što je u srpnju prošle godine, poslije završetka pregovora, raspušten Na-
cionalni odbor za praćenje pregovora.
Hrvatska se Vlada do sada oglušila o sve
njihove zahtjeve da se uključe preko nekog drugog tijela.
Dio zaključaka odnosi se i na fazu pripreme Hrvatske za regionalnu politiku
EU i pravilno korištenje strukturnih i kohezijskih fondova, pri čemu se Zajednički
odbor zauzeo da se programi pomoći EU
i njihova provedba što više stave u nadležnost lokalnih zajednica te da se, radi
što učinkovitije provedbe, koriste već
postojeće lokalne organizacije i nacionalna središta.
Također je naglašena nužnost daljnjeg smanjivanja birokracije i predugih
Izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV)
Ukida se nulta stopa
d 1. siječnja 2013. godine
d
k d se
Od
ukida
nulta stopa poreza na dodanu vrijednost
koja se dosada primjenjivala na sve vrste
kruha i mlijeka, knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog
sadržaja, udžbenike za pedagoški odgoj i
obrazovanje, za osnovno, srednje i visoko
obrazovanje,
b
otisnute na papiru ilil na d
drugim nositeljima teksta, lijekove određene Odlukom o utvrđivanju Liste lijekova
HZZO-a, proizvode koji se kirurškim putem
ugrađuju u ljudsko tijelo – implantate, te
ostale medicinske proizvode za nadomještanje tjelesnog oštećenja ili nedostatka iz
SSSH napominje kako EU mora osigurati i sačuvati osnovnu zaštitu i jednaki tretman svih svojih državljana, spriječiti sve akcije i mjere koje bi mogle
dovesti do diskriminacije, te suzbiti osjećaje sve veće socijalne nesigurnosti radnika koji dovode do rasizma i ksenofobije. U tome smislu pozdravlja usvajanje
Deklaracije, te izražava nadu kako će se
Vlada RH u odnosima s institucijama EU
i državama članicama na jednaki način,
kao i europski i hrvatski sindikalni pokret,
zalagati za jednakost tretmana hrvatskih
radnika u EU.
zakonskih postupaka u upravljanju strukturnim fondovima EU-a, te ulaganje još
većih napora u borbi protiv korupcije.
Prijeko je potrebno da potencijalni tražitelji financijskih sredstava dobiju pravodobnu, jasnu i koherentnu informaciju.
Zajednički savjetodavni odbor čini
šest predstavnika Europskog gospodarskosocijalnog odbora, dva predstavnika Hrvatske udruge poslodavaca, dva predstavnika sindikalnih središnjica te dva predstavnika organizacija civilnog društva u
Republici Hrvatskoj. Zadatak mu je uspostavljanje dodatnog institucionalnog oblika dijaloga tijela EU i RH kao države kandidatkinje, poticanje javnih rasprava o
posljedicama članstva u EU, te općenito
doprinos jačanju civilnog društva u državama kandidatkinjama. Odbor promiče
dijalog između gospodarskih i socijalnih
interesnih skupina obiju strana. Područje
djelovanja Odbora obuhvaća sva gospodarska i socijalna pitanja koja se odnose
na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.
Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima HZZO-a, osim zubnih nadomjestaka, znanstvene časopise i usluge javnog
prikazivanja filmova. Riječ je o usklađivanju Zakona o porezu na dodanu vrijednost
(PDV) s odredbama Direktive Vijeća 2006./
112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na
dodanu vrijednost kojom nije propisana
mogućnost primjene stope nula posto za
nove države članice, ali se može primijeniti
snižena stopa poreza na dodanu vrijednost koja ne smije biti niža od pet posto.
23
Događaji
Kazneni zakon
S prvim danom 2013. godine na snagu su trebale stupiti
odredbe Kaznenog zakona donešenog prošle godine, no prije nego što je Zakon zaživio Vlada je pokrenula postupak
izmjena. Zakon je, među ostalim, predviđao zatvorsku kaznu do tri godine za onog poslodavca koji ne isplati dio ili
cijelu plaću jednom ili više radnika. Ako poslodavac naknadno uplati zaostale plaće, može se osloboditi kazne. Neisplata plaća nije predstavljala kazneno djelo kada je do neisplate došlo zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim
sredstvima na računu poslodavca ili nedostatka financijskih
sredstava na računu poslodavca koji nisu nastali s ciljem
izbjegavanja isplate plaće.
Isto tako, ako netko drugome uskrati ili ograniči pravo iz
mirovinskog ili zdravstvenog osiguranja ili osiguranja od nezaposlenosti utvrđenog zakonom ili uskrati uplatu doprinosa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, ako time nisu ispunjena obilježja nekog drugog kaznenog djela, kaznit će se
kaznom zatvora do jedne godine.
Tko zaposli osobu koja nezakonito boravi na području
Republike Hrvatske, a koja nije ni državljanin države članice
Europske Unije niti uživa pravo slobode kretanja u Europskoj Uniji, pod uvjetima rada koji su iskorištavajući, ili znajući da je žrtva trgovine ljudima, ili da je mlađa od osamnaest
godina, ili tko kroz dulje vrijeme ili ponovljeno zapošljava
Neisplata plaća – kazneno djelo
Izmjene su dovele do toga da se oslobođenje od odgovornosti neće primijeniti ako poslodavac nije dostavio obračun o neisplati dospjelog iznosa plaće sukladno odredbama posebnog zakona, što znači da se
poslodavac neće moći osloboditi odgovornosti za
neisplatu plaće čak i ako je nelikvidan ili nema financijskih sredstava, a radnicima nije dostavio obračun.
Sindikalne središnjice, prvotno su Povjerenstvu GSV-a
za zakonodavstvo, kolektivne pregovore i zaštitu predlagale
proširenje osnove za oslobođenje poslodavca od protupravnosti počinjenja djela na način da se poslodavac oslobađa
odgovornosti za počinjeno kazneno djelo neisplate plaće
ako je do iste došlo zbog nemogućnosti raspolaganja financijskim sredstvima, nedostatka financijskih sredstava i ako
„poslodavac radniku dostavi obračun o neisplati dospjelog
iznosa plaće sukladno odredbama posebnog zakona.” Kada
je prijedlog odbijen dodatno su tražile da se poslodavac kazni i u slučaju ako u propisanom roku radniku ne dostavi
obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti (plaće, naknade
plaće i otpremnine).
Ni taj sindikalni prijedlog nije usvojen, ali je djelomično
pridonio uređenju tog instituta.
Zatvorska kazna do tri godine predviđena je poslodavcu
koji otkaže ugovor o radu radniku zato što se u dobroj vjeri
zbog opravdane sumnje u korupciju obratio ili podnio prijavu nadležnim osobama ili tijelima državne vlasti. Istom kaznom kaznit će se i onaj koji otkaže ugovor o radu jednom
ili više radnika zbog njihova sudjelovanja u štrajku koji je
organiziran i proveden u skladu sa zakonom, kolektivnim
ugovorom i pravilima sindikata, kao i onaj koji ne izvrši pravomoćnu sudsku odluku kojom je odlučeno o vraćanju radnika na posao.
Zatvorska kazna do dvije godine predviđena je za onoga koji
na radu ili u vezi s radom drugog vrijeđa, ponižava, zlostavlja
ili na drugi način uznemirava i time naruši njegovo zdravlje.
24
takve osobe ili ih istodobno zaposli veći broj, kaznit će se
kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Nastavak kampanje SSSH protiv
neisplate plaća
Predstavnici pet sindikalnih središnjica i udruženih sindikata dijelili su 20. studenoga prije početka zasjedanja Hrvatskog sabora letke saborskim zastupnicima apelirajući na
prihvaćanje prijedloga Hrvatskih laburista-Stranke rada za
izmjenom Kaznenog zakona kojom se inicira uvođenje kaznene odgovornosti za poslodavce koji radnicima nisu isplatili plaću, a odbili su izdati obračun te plaće.
Tražili su i podršku izmjenama Ustava RH kojom se
ubla-žavaju kriteriji za provođenje referenduma građanskih
inicijativa.
Kako tom prilikom reče Mladen Novosel, predsjednik
SSSH, radilo se o poveznici sindikalnih inicijativa o izmjenama Zakona o referendumu iz 2010. godine (produženjem
roka za prikupljanje potpisa podrške za referendum temeljem građanske inicijative) i Ustava RH (smanjivanjem broja
potpisa), kao i nastavka kampanje SSSH protiv neisplate
plaća i isplate plaća bez uplate doprinosa, pokrenutu početkom 2011. godine.
Događaji
Izmjene Stečajnog zakona
Ukinuta mogućnost
gospodarskog oporavka
U hitnom postupku, Hrvatski je sabor
izglasao Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona, radi, kako je u objašnjenju
naveo predlagatelj – Vlada RH - nužnosti
usklađenja s odredbama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi,
ali i redefiniranja i uklanjanja pravnih instituta koji usporavaju stečajni postupak, te
uvođenja novih rješenja koja će osigurati
uvjete za ostvarenje učinkovitosti stečaj-
nog postupka, uz očuvanje pravne sigurnosti i vladavine prava. Zbog postojanja
mjera financijskog restrukturiranja u postupku predstečajne nagodbe, u stečajnom
postupku napušta se mogućnost financijskog restrukturiranja stečajnog dužnika, odnosno mogućnost njegova gospodarskog
oporavka. Tako će se u stečajnim postupcima obavljati samo nužni poslovi kojima se
završavaju započeti poslovi i nužni poslovi
kako bi se otklonila opasnost od nastupa
štete. Stečajni plan ostaje, ali značajno manjeg obujma. Uvodi se prijenosni plan kako bi vjerovnici u slučaju neprodaje imovine
imali mogućnost osnivanja novoga trgovačkoga društva. Zadatak stečaja bit će prodaja trgovačkog društva u cijelosti, prodaja
imovine u dijelovima, sve u samo dva pokušaja. Neprodana imovina bi se prenosila.
Postupak će provoditi sud i stečajni upravitelj, a prodaju imovine FINA. Rok za okončanje postupka je jedna do dvije godine.
Stečajni redovi se ne mijenjaju, a sindikalna strana uspjela je sačuvati
otkazni rok u trajanju 30 dana.
Zakon stupa na snagu osmoga dana od
dana objave u „Narodnim novinama”.
Izmjene Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima
„Ozakonjenje” instituta dokupa mirovine
Vlada RH je izrazila namjeru o zakonskoj regulativi instituta dokupa mirovine na
način da bi se, u slučajevima otkaza starijim
radnicima koji ispunjavaju uvjete za prijevremenu mirovinu, otpremnina koristila za
njihovo obeštećenje zbog ranijeg odlaska u
mirovinu. Novac (otpremnina) bi se uplatio u
mirovinske fondove, a poslodavac bi sklopio
ugovor s mirovinskim osiguravajućim društvom/MOD-om. MOD sklapa ugovor s radnikom. Riječ je o obročnoj isplati (tzv. rentna mirovina), bez mogućnosti jednokratne isplate.
Sindikalne središnjice - SSSH, NHS, HUS i
URSH pozdravile su namjeru Vlade da se
„ozakoni” institut dokupa mirovine, ali napominju kako to treba biti poseban zakon
(nadzor nad sredstvima, sigurnost upravljanja, ista pravila za sve buduće zainteresirane poslovne subjekte).
Međutim, upozoravaju i na neke nekonzistentnosti Vladina prijedloga:
Rentna mirovina (mirovinska renta) pojam je koji se vezuje uz životna osiguranja i
ne pripada sustavu obvezne i dobrovoljne
mirovinske štednje; Postojeći institut dokupa mirovine prepoznat je u poreznom sus-
tavu Hrvatske i ima drukčiji porezni tretman od kapitalizirane štednje, što je razumljivo s obzirom na njegovu socijalnu ulogu
izvornog modela ublažavanja posljedica
otpuštanja;
Jedino djelujuće mirovinsko osiguravajuće društvo već je sklapalo ugovore o dokupu
mirovine s poslodavcima (koristeći porezne
pogodnosti tog instituta), a potom je sklapalo
individualne ugovore s korisnicima po logici
sustava kapitalizirane štednje (dobrovoljni mirovinski program). Želi li Vlada, svojim prijedlogom, ozakoniti taj „mirovinski GMO”?
Poziv za prethodno utvrđivanje staža
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) poziva osobe koje su radile u
inozemstvu, a u sljedećih pet godina ispunjavaju uvjete za ostvarivanje prava na
mirovinu iz hrvatskog osiguranja, da u područnim službama Zavoda, prema mjestu
prebivališta, podnesu Zahtjev za utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu, kako bi se omogućilo što brže ostvarivanje prava na hrvatsku mirovinu. Staž
potvrđen od strane inozemnog nositelja u
državama s kojima je sklopljen ugovor o
socijalnom osiguranju, Zavod pribraja stažu ostvarenom u Hrvatskoj kako bi se zadovoljio uvjet staža potreban za stjecanje
prava na mirovinu iz hrvatskog osiguranja.
Također se pozivaju budući umirovljenici da šest mjeseci prije podnošenja za-
htjeva za mirovinu (koji se može podnijeti
najranije dva mjeseca prije prestanka osiguranja) obavijeste Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu
mirovinu, te pokretanjem postupka tzv.
pretkompletiranja podataka brže ostvare
svoje pravo kada podnesu zahtjev za mirovinu. Obavijest se dostavlja nadležnoj
područnoj službi HZMO-a.
Preko KORISNIČKIH STRANICA na internetskoj stranici Zavoda www.mirovinsko.hr (nakon pribavljanja odgovarajućega
korisničkog imena i lozinke) također se, uz
uvid u osobne podatke, može poslati i zahtjev za informativni izračun mirovine, te
popuniti i poslati Obavijest za pretkompletiranje podataka. Uz popunjenu Obavijest potrebno je priložiti radnu knjižicu ili
ovjerenu presliku radne knjižice, izjavu, odnosno dokaze o stažu osiguranja ostvarenom u inozemstvu, ako je osiguranik radio
u inozemstvu, te druge dokaze o stažu koji
nije u potpunosti utvrđen ili upisan u radnu knjižicu.
Tiskanice „Zahtjev za utvrđivanje razdoblja osiguranja navršenih u inozemstvu” i „Obavijest o namjeri podnošenja
zahtjeva za priznanje prava na starosnu ili
prijevremenu starosnu mirovinu”, kao i
uvjeti za mirovinu i kontakt telefoni dostupni su na internetskoj stranici ili u područnim službama i ispostavama Zavoda,
a dodatne informacije mogu se dobiti i na
INFO telefonima – 01/ 48 91 666 i 0800
63 63 63 (besplatni broj za pozive iz Hrvatske) radnim danom od 8 do 16 sati.
25
Pravni savjeti
PITANJE:
Zaposlen sam kod poslodavca koji obavlja poslove iz
djelatnosti graditeljstva. Često se rad obavlja na terenu,
gdje nam nije osiguran smještaj i prehrana. Poslodavac
nam na ime terenskog dodatka isplaćuje 60,00 kuna dnevno i to samo za radne dane, a ne i za subotu i nedjelju. Za
vrijeme rada u inozemstvu na ime terenskog dodatka
isplaćuje se 150,00 kuna dnevno. Zanima me, imam li pravo na terenski dodatak za subotu i nedjelju kada sam također na terenu, te eventualno pravo na veći iznos terenskog
dodatka, jer s navedenim iznosom nisam u mogućnosti pokriti troškove smještaja i prehrane? Plaća li se na iznos terenskog dodatka porez?
(K.M., Opatija)
26
renskog dodatka za vrijeme rada
u inozemstvu veći od 150,00
kuna, nemate osnove da potražujete veći iznos terenskog dodataka za vrijeme rada u inozemstvu. Prema Pravilniku o
porezu na dohodak, poslodavac
na ime terenskog dodatka može
radniku isplatiti neoporezivi iznos 170,00 kuna dnevno za rad
u tuzemstvu, odnosno neoporezivi iznos 250,00 kuna dnevno
za vrijeme rada u inozemstvu.
Odgovara:
Nada Barišić,
pravna zastupnica u
Uredu SSSH Primorskogoranske županije
ODGOVOR:
PITANJE:
Terenski dodatak je naknada koja se isplaćuje radniku kada boravi na terenu izvan mjesta svojega prebivališta ili uobičajenog boravišta radi poslova koje obavlja izvan sjedišta poslodavca, ili sjedišta izdvojene poslovne jedinice poslodavca,
te kada poslodavac obavlja takvu djelatnost koja je po svojoj
prirodi vezana za rad na terenu. Mjesto rada se treba razlikovati od mjesta sjedišta ili poslovne jedinice poslodavca i mjesta prebivališta ili uobičajenog boravišta radnika, s time da
mjesto rada mora biti udaljeno od tih mjesta najmanje 30 kilometara. Pravo radnika na isplatu terenskog dodatka nije
propisano Zakonom o radu. Međutim, to pravo može biti uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom
o radu. Ako to pravo nije propisano tim aktima, isplata terenskog dodatka ovisi o poslodavčevoj odluci. Budući da radite u
građevinskoj tvrtki, prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost graditeljstva imate pravo na terenski dodatak u iznosu
80,00 -170,00 kuna dnevno i u slučaju da to pravo nije propisano internim aktima poslodavca. Važno je napomenuti da su
svi poslodavci koji obavljaju djelatnost graditeljstva u obvezi
primjenjivati Kolektivni ugovor za djelatnost graditeljstva, temeljem odluke nadležnog ministra o njegovoj proširenoj primjeni. Sukladno članku 56. navedenog kolektivnog ugovora
terenski dodatak iznosi 80,00 – 170,00 kuna dnevno, a poslodavac utvrđuje pripadajući iznos terenskog dodatka razmjerno troškovima prehrane koje imaju radnici na terenu. Slijedom navedenoga, proizlazi kako je Vaš poslodavac u obvezi
isplatiti Vam terenski dodatak od najmanje 80,00 kuna dnevno, te imate pravo potraživati razliku terenskog dodatka.
Akontacija za terenski dodatak se isplaćuje najkasnije posljednjeg radnog dana u mjesecu za slijedeći mjesec, odnosno
prilikom upućivanja radnika na teren. Pravo na terenski dodatak imate i za neradne dane, tj. subotu i nedjelju ako i tih dana boravite na terenu.
Sukladno Dodatku Kolektivnog ugovora za djelatnost graditeljstva kojim se propisuju uvjeti za upućivanje radnika na
rad u inozemstvo, poslodavac u inozemstvu, u pravilu, radnicima osigurava organiziran smještaj i prehranu. Ako nije moguće organizirati besplatni kolektivni smještaj i prehranu na
gradilištu u inozemstvu, radniku se isplaćuje naknada u visini
potrebnoj za pokriće troškova smještaja i prehrane – terenski
dodatak, s time da iznos utvrđuje poslodavac. Stoga, ako
ugovorom o radu ili pravilnikom o radu nije utvrđen iznos te-
Nalazim se na bolovanju više od dvije i pol godine i primam naknadu plaće u iznosu 1.110,00 kuna. Što u slučaju
ako moje bolovanje i dalje potraje? Kolika će biti naknada
plaće?
(A.B., Rijeka)
ODGOVOR:
Naknadu plaće za vrijeme bolovanja isplaćuje poslodavac
na svoj teret za prvih 42 dana bolovanja, a nakon isteka 42
dana bolovanja, odnosno sedam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje poslodavac, a zatim upućuje Hrvatskome zavodu za zdravstveno osiguranje zahtjev za povrat naknade.
HZZO je obvezan vratiti naknadu u roku 45 dana od dana primitka zahtjeva. Osnovicu za izračun naknade za vrijeme bolovanja čini prosječni iznos plaće isplaćene radniku u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupilo bolovanje.
Na teret HZZO-a isplaćuje se naknada najmanje u visini 70
posto, ali ne manje od 25 posto proračunske osnovice, što je
831,50 kuna. Nakon šest mjeseci trajanja bolovanja, računajući od prvog dana započetog bolovanja, naknada plaće povećava se na 80 posto utvrđene naknade. Tako radnik ima
pravo na isplatu naknade plaće do isteka 18 mjeseci trajanja
bolovanja, a nakon toga u svoti 50 posto zadnje isplaćene naknade na ime toga bolovanja. S obzirom na Vaše dugotrajno
bolovanje i postavljeno pitanje, ako ono potraje duže od godine, a na bolovanju ste po istoj dijagnozi, ne postoji više obveza Zavoda za zdravstveno osiguranje da isplaćuje naknadu
plaće. Naime, na temelju čl.39., st.1. Zakona o obveznom
zdravstvenom osiguranju, osiguranik ima pravo na teret sredstava Zavoda ostvariti naknadu plaće za vrijeme bolovanja
zbog bolesti po istoj dijagnozi u maksimalnom trajanju od tri
godine. Budući da ne postoji propis o obveznoj isplati naknade plaće nakon treće godine neprekidnog bolovanja, moglo bi
se zaključiti kako su osiguranici prepušteni dobroj volji poslodavca hoće li im isplaćivati naknadu plaće u tom slučaju i u
kojem iznosu. Međutim, prevladava mišljenje da je poslodavac dužan radniku platiti naknadu plaće i pripadajuće doprinose imajući u vidu čl. 87. Zakona o radu.
Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slati
na adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti,
Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb
Nagradna križaljka
Nakladnik:
Zagreb, Trg kralja Petra
Krešimira IV. br. 2
Predsjednik:
Mladen Novosel
Glavna urednica:
Ana Milićević – Pezelj
Novinarka:
Marijana Tomić
Lektorica:
Đurđica Pavlović
Tajnica:
Branislava Krasić
Sindikalna akcija
izlazi mjesečno
Godišnja pretplata 108,00 kn
Uplate na žiroračun SSSH
2360000-1101317560
s naznakom „za pretplatu
na Sindikalnu akciju”
Oglasni prostor:
1/1 str. 1.500,00 kn
1/2 str. 1.000,00 kn
1/4 str. 750,00 kn
Kolorne stranice: dvostruko
Adresa uredništva:
Zagreb, Trg kralja Petra
Krešimira IV. br. 2
RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: GARANCIJA
DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA:
1. MARTINA TESLAK,
Vinogorska 46e, 10360 Sesvete
2. ĐURĐA UGRIN,
Kaleta 5, 21400 Supetar
3. MIRJANA KNEŽEVIĆ,
Trnjanska cesta 58, 10000 Zagreb
Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske
Kupon br. 419
Ime i prezime:
Adresa:
Rješenje nagradne križaljke:
Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:
„SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku),
10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,
najkasnije do 31. siječnja 2013.
Telefon:
(01) 46 55 111
46 55 052
Telefax:
(01) 46 55 053
E-mail:
[email protected]
Rukopise, fotografije i CD
ne vraćamo
Grafičko uređenje i priprema:
Tangir, Samobor
Tisak:
Tiskara Petravić
ISSN 1330-1640
27

Sindikalna akcija - broj 417, 17. srpnja 2012.2047 KB

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Sindikalna akcija - broj 434, 25. rujna 2014.2405 KB

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Sindikalna akcija - broj 436, 15. studenoga 2014.19743 KB

broj 415/416, 15. svibnja 2012.2503 KB

Mišljenje o Konačnom prijedlogu Zakona o financijskom poslovanju

ispis - Hrvatski sindikat pošte

ovdje - Adacta

broj 413/414, 15. ožujka 2012.2689 KB

Isplata plaće za listopad bit će sutra – 7. studenoga! Vozači

ispis - Hrvatski sindikat pošte