akcija G L A S I LO S AV E Z A S A M O S TA L N I H S I N D I K ATA H RVATS K E sindikalna Zagreb, 15. studenoga 2014. • Broj 436 Poštarina plaćena HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb www.sssh.hr • www.facebook.com/SavezSamostalnihSindikataHrvatske • Cijena 9 kuna akcija sindikalna Glasilo Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Nakladnik: Savez samostalnih sindikata Hrvatske Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2 Predsjednik: Mladen Novosel Glavna urednica: Ana Milićević Pezelj Novinarka: Marijana Tomić Lektorica: Đurđica Pavlović Tajnica: Branislava Krasić Godišnja pretplata: 108,00 kn Uplate na račun SSSH HR6324840081102644193 s naznakom „za pretplatu na Sindikalnu akciju“ Oglasni prostor: 1/1 str. 1.500,00 kn ½ str. 1.000,00 kn ¼ str. 750,00 kn Kolorne stranice: dvostruko Adresa uredništva: Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. br.2 Telefon: (01) 46 55 111/151 (01) 46 55 052 Telefax: (01) 46 55 040 E-mail: [email protected] [email protected] Rukopise, fotografije i CD ne vraćamo Grafička priprema Alan Čaplar Tisak: Stegatisak, Zagreb ISSN 1330-1640 Događaji Imunološki zavod Štrajk zbog neisplate plaća T emeljem volje gotovo 80 posto članova Sindikata EKN Hrvatske, Imunološki zavod je od 20. listopada u štrajku zbog neisplate plaće. Uprava radnicima duguje plaće za kolovoz i rujan. Kako navode, sve su to posljedice nesnalaženja ili namjernog zapostavljanja i zakulisnih igara vlasnika koji do danas nije prepoznao važnost Imunološkog zavoda. - Sve plaće od siječnja do danas su isplaćene iz vlastitih sredstava i nismo dobili nikakvu pozajmicu ni od koga, nego smo se „krpali“ kako smo mogli, bez obzira na to što od srpnja prošle godine nemamo dozvolu za proizvodnju lijekova iz ljudske krvi ili ljudske plazme i seruma životinjskog podrijetla. Onim što smo proizveli i što nam je još jedino preostalo, proizvodna dozvola za virusna cjepiva, "vučemo" Zavod i dalje, a sada više nemamo mogućnosti za servisiranje redovitih obaveza, u što spadaju i plaće radnika, upozorila je sindikalna povjerenica Sindikata EKN-a Hrvatske u Imunološkom zavodu Lidija Jagarinec na konferenciji za novinare 21. listopada. Sindikat EKN-a Hrvatske je 21. listopada s Upravom Imunološkog zavoda dogovorio da će radnici štrajkati svakodnevno u vrijeme od 12,00 do 13,00 sati, dakle u trajanju od jednog sata dnevno. Na to su se odlučili kako ne bi izgubili povjerenje mogućih investitora i ugrozili poslovanje do te točke s koje povratka više nema. Naravno, štrajk će trajati do ispunjenja zahtjeva, što znači da će režim štrajka (jednosatni ili osmosatni) prilagođavati rezultatima razgovora i pregovora s predstavnikom vlasnika. Vlada je na sjednici, održanoj 30. listopada, donijela odluku o nastavku postupka prodaje dionica Društva Imunološki zavod javnim prikupljanjem ponuda, zaduživši Centar za restrukturiranje i prodaju da provede postupak procjene vrijednosti Društva. Time će se konačno nastaviti posljednji postupak pokušaja prodaje posrnule farmaceutske tvrtke koji Vlada bez jasnih razloga odgađa već duže vrijeme. Sedmi kongres SSSH Snažan sindikat. Za bolju Hrvatsku! P od motom „Snažan sindikat. Za bolju Hrvatsku!“ od 13. do 15. listopada 2014. godine, u hotelu Well, u Tuheljskim Toplicama, održava se Sedmi kongres SSSH. Na dnevnome redu je, među ostalim, izbor predsjednika SSSH, Statutarne komisije i Nadzornog odbora SSSH. U jutarnjim satima 13. listopada, SSSH, u suradnji sa Zakladom Friedricha Eberta, organizira Međunarodnu konferenciju „Novi put za Hrvatsku i Europu: Sindikalna strategija i akcijski plan”, a dan uoči Kongresa, 12. listopada, sastanak Regionalnog sindikalnog vijeća „Solidarnost“. Intervju s povodom Mladen Novosel, predsjednik SSSH Zajedničko djelovanje - temelj objedinjavanja sindikalne scene Prošle su četiri godine od Šestoga kongresa SSSH. Tijekom tih godina SSSH je djelovao u uvjetima gospodarske krize, svakodnevnim propadanjima tvrtki, velike nezaposlenosti, a posljedično i gubitkom članova sindikata. Na žalost, neisplata plaća radnicima bila sve je prisutnija. Promijenila se i vlast koja je obećavala gospodarski rast i nova zapošljavanja. Kako ocjenjuje djelovanje SSSH u takvim uvjetima, je li zadovoljan suradnjom s resornim Ministarstvom i postignutom razinom socijalnog dijaloga, kako ocjenjuje stanje na hrvatskoj sindikalnoj sceni i njegovu budućnost… pitali smo predsjednika SSSH Mladena Novosela. P rije četiri godine, SSSH je bio u financijskim i organizacijskofunkcionalnim problemima. Provedene su bolne reforme. Na kojoj je danas razini zajedništvo i sinergija udruženih sindikata i SSSH? Da, prije četiri godine bilo je potrebno puno hrabrosti ali i malo „drske ludosti“ prihvatiti funkciju v.d. predsjednika SSSH, kao i kandidirati se za predsjednika SSSH u gotovo predstečajnim uvjetima. Ne mogu reći da moji bivši prethodnici na funkciji predsjednika SSSH nisu pokušavali i činili sve što je bilo moguće da Savez ne dođe u gotovo bezizlaznu poziciju spomenute 2010. godine, ali očito nije bilo dovoljno vjere i sinergije SSSH i udruženih sindikata za rješavanje nagomilanih problema. Danas, četiri godine poslije, nakon doista provedenih bolnih rezova koji su u jednome dijelu, nažalost morali obuhvatiti i smanjivanje broja zaposlenih, mogu sa zadovoljstvom istaći da je upravo zajedništvom i sinergijom udruženih sindikata i Saveza, posti- gnuta kadrovska, funkcionalna i financijska stabilnost SSSH. Kako ocjenjujete djelovanje SSSH u proteklome razdoblju? Paralelno sa rješavanjem vlastitih problema, SSSH je intenzivno provodio različite aktivnosti, kampanje, bio predvodnik i koordinator gotovo svih zajedničkih akcija sindikalnih središnjica. Ta razina aktivnosti bila je prepoznata ne samo od javnosti, već i od mnogih sindikata koji su u proteklom kongresnom razdoblju pristupili u SSSH. Moram naglasiti kako je danas SSSH, po svim elementima Zakona o reprezentativnosti udruga sindikata i poslodavaca, najreprezentativnija sindikalna središnjica u RH. Vraćen mu je „brend“ koji je mu je oduvijek i pripadao. Najveći dio Vašega predsjedničkoga mandata bio je u vrijeme vladavine Kukuriku koalicije. U svojem „Planu 21“ obećavali su promjene i otklon od dotadašnjega neuspjeloga gospodarskog, političkog i društvenog koncepta vlasti. Obećavali su gospodarski rast i novo zapošljavanje, učinkovitu državu, te bolje i pravednije društvo. U kojoj mjeri hrvatski radnici mogu biti zadovoljni njihovim rezultatima? Moram istaći da su, zbog dugog razdoblja krize koja je Hrvatsku zahvatila tijekom 2007. godine, hrvatski radnici s velikim očekivanjima dočekali promjenu Vlade RH, na parlamentarnim izborima potkraj 2011. godine. Podsjećam kako je uoči izbora PVSSSH 13. rujna 2011. godine usvojilo Predizbornu platformu SSSH u kojoj je SSSH naveo svoje zahtjeve, odnosno očekivanja od političke opcije koja pobijedi na izborima (16 područja s ukupno 70 točaka/zahtjeva), te sedam ključnih zahtjeva kao izvadak iz Predizborne platforme. No, već nekoliko mjeseci nakon izbora (usvojen Državni proračun koji se temelji na provođenju mjera štednje, nema mjera za uspješnu industrijsku politiku, otkazuju se kolektivni ugovori, sindikalna akcija | 3 Intervju s povodom raste broj nezaposlenih, jer tvrtke i dalje propadaju, a nelikvidnost raste) bilo je potpuno jasno kako od „Plana 21“ Kukuriku koalicije neće biti ništa, već se nastavlja ista neuspješna gospodarskoekonomska politika prijašnje Vlade. SSSH se time nije mirio, te je povodom obilježavanja Međunarodnoga praznika rada 2012. godine inicirao i organizirao prosvjed pod nazivom „Žuti karton Vladi RH“ u kojemu su sudjelovale i ostale sindikalne središnjice osim MHS. Kako je svakim danom sve više padao standard hrvatskih građana, SSSH je sljedeće 2013. godine povodom obilježavanja Međunarodnoga praznika rada, zajedno sa svim ostalim sindikalnim središnjicama, ponovno inicirao i organizirao prosvjed, no ovoga puta u znatno većem broju (25.000 prosvjednika na središnjem trgu u Zagrebu) pod nazivom „Mijenjajte smjer“. I napokon 2014. godine u finišu pregovora o ZOR-u, na prvomajskom prosvjedu uz milenijsku fotografiju Šime Strikomana „Tri osmice“, prosvjedno je uručen crveni karton Vladi RH, te zahtjev za prijevremenim izborima. Tek tada je predsjednik Vlade RH Zoran Milanović priznao kako mora mijenjati smjer gospodarsko - ekonomske politike, no prekasno, jer i danas potkraj 2014. godine i dalje smo u krizi kojoj se ne nazire kraj, i sigurno je da hrvatski radnici ne mogu biti zadovoljni politikom i rezultatima postojeće Vlade RH. Nakon nekoliko zahtjeva SSSH za uspostavom zasebnoga resornoga ministarstva, potkraj 2011. godine utemeljeno je Ministarstvo rada i mirovinskog sustava. Je li ispunilo očekivanja? Nažalost ne, jer ne samo da je inicijativom spomenutoga Ministarstva ukinut Ured za socijalno partnerstvo, koji je od 2001. godine koordinirao rad Gospodarsko-socijalnog vijeća, ali i bio posrednik u 4 | sindikalna akcija rješavanju problema pojedinih trgovačkih društava, to je Ministarstvo iniciralo i izmjene niza zakona koji dotiču radno–pravni status radnika, ponajprije Zakona o radu, Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata te Zakona o zaštiti na radu. U svim spomenutim zakonima udruženim snagama Ministarstvo rada i Hrvatska udruga poslodavaca nastojali su smanjiti prava radnika, te u najvećoj mogućoj mjeri smanjiti utjecaj sindikata i kolektivnih ugovora. Čvrstim i argumentiranim stavovima u pregovorima, SSSH je koordinirao pregovaračkim timom u kojem su, uz SSSH, najaktivniji bili predstavnici NHS-a, te uz pomoć niza zajedničkih sindikalnih akcija, u najvećoj mogućoj mjeri sačuvao prava radnika u svim spomenutim zakonima. Koliko ste zadovoljni razinom tripartitnog socijalnog dijaloga, a time i dosadašnjim radom Gospodarsko-socijalnog vijeća? Tripartitni socijalni dijalog postojeća Vlada RH prihvatila je kao „nužno zlo“. To se odrazilo na gotovo potpuno ignoriranje sindikalnih stavova na sjednicama GSV-a, poznatih događanja o ZOR-u, što je ponajprije iniciralo prestanak rada GSV-a potkraj 2013. godine inicijativom sindikata. No, nakon prihvaćanja većine sindikalnih stavova u finišu pregovora oko ZOR-a, i zamolbe ministra rada i mirovinskog sustava za ponovnom uspostavom rada GSV-a, u listopadu 2014. sve četiri reprezentativne sindikalne središnjice ponovno su se uključile u rad GSV, sa jasnim stavom kako tripartitni socijalni dijalog mora biti učinkovit u korist svih građana RH. SSSH je još 2005. godine pokrenuo kampanju „STOP radu na crno“, a Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je 2014. proglasilo godinom borbe protiv rada „na crno“… S druge strane, Hrvatska spada u skupinu zemalja članica Europske unije s najnižom minimalnom plaćom. Minimalna plaća u Hrvatskoj je nedovoljna za samostalno preživljavanje!? Prva poražavajuća činjenica je što u RH minimalnu plaću prima gotovo 100. 000 radnika. Visina te plaće apsolutno je nedovoljna za podmirivanje osnovnih životnih potreba radnika i njihovih obitelji. Nažalost, mnogi poslodavci koriste nedjelotvornost Državnog inspektorata te radnicima dio plaće isplaćuju na „crno“, naravno bez uplate poreza i doprinosa, a što za posljedicu ima ne samo manje punjenje državnoga proračuna iz kojeg se, među ostalim, isplaćuju mirovine, već se i takvim radnicima smanjuje buduća mirovina. Unatoč doista dugogodišnjoj kampanji SSSH, pa i ove 2014. godine i od strane MRMS, rad na crno bit će nemoguće iskorijeniti sve dok se u Hrvatskoj ne promijeni industrijska politika (nova radna mjesta u industriji), a samim time i nizom pa i represivnih mjera onemogući poslodavcima da radnike ne prijavljuju, te da im dio plaće isplaćuju na „crno“. SSSH je na početku Vašega mandata pokrenuo kampanju „Protiv neisplate plaća i isplate plaća Intervju s povodom bez uplate doprinosa“. Koliko je ta kampanja pridonijela rješavanju problematike neisplate plaća? Uz rad na „crno“, neisplata plaća je dugi niz godina u RH „rak- rana hrvatskih radnika“. PVSSSH je 18. siječnja 2011. godine pokrenulo kampanju „SSSH protiv rada bez plaće i isplate plaća bez uplate doprinosa“ s krajnjim ciljem iskorjenjivanja neplaćenog rada u Hrvatskoj. U kampanju su se uključile i ostale sindikalne središnjice. Promijenjeno je mnoštvo zakona, uredbi, pa sve do objave „crne liste poslodavaca koji ne isplaćuju plaće“. Jedan od zahtjeva SSSH bio je i osnivanje tzv. jamstvenog fonda koji bi radnicima jamčio zarađene plaće, dok bi država vodila postupke prema poslodavcima čijim radnicima su plaće osigurane (sličan fond ima Austrija gdje poslodavci uplaćuju 0,5 posto doprinosa za osiguranje u slučaju insolventnosti poslodavca). Iako ovaj zahtjev za sada nije prošao, ostaje činjenica da je uz navedenu izmjenu zakona kampanja pridonijela podizanju svijesti svih (šire javnosti, javnih institucija, poslodavaca, sindikata, radnika, medija…) o neprihvatljivosti takva obrasca ponašanja. Podaci porezne uprave pokazuju kako je, zahvaljujući pokretanju niza navedenih mjera, broj radnika bez plaće smanjen u odnosu na procjene iz 2011. godine. No ostaje porazna činjenica da je 15. rujna 2014. godine na popisu bilo 7.907 poslodavaca koji ne isplaćuju plaće za 31.324 radnika, te se kampanja nastavlja i dalje. Sa 1. siječnjem 2014. godine sa zasebnim je djelovanjem prestao Državni inspektorat, a njegove poslove, u sklopu djelokruga utvrđenog Zakonom, preuzela su određena ministarstva. Kakva su Vaša saznanja o učinkovitosti Inspektorata rada ? Nažalost, za sada „prelijevanje iz šupljeg u prazno“. Niz je subjektivnih i objektivnih razloga zašto je Državni inspektorat neučinkovit. No, ostaje činjenica da ne smijemo odustajati na „prvoj stepenici“ već pravodobnim intervencijama prema višim institucijama Državnog inspektorata, po dojavi radnika i uz pomoć sindikata, možemo anulirati tzv. potkupljive inspektore i samim time zaštititi radnike. Posebno napominjem prava povjerenika radnika za zaštitu na radu u odnosu na nadzor Državnog inspektorata, no i tu sindikat ima ključnu ulogu i mora je kapitalizirati u interesu zaštite radnika. Suradnja sa Hrvatskom udrugom poslodavaca? Suradnja sa HUP-om je dobra na bipartitnoj razini (potpisano niz kolektivnih ugovora, kako na granskoj, tako i na kućnoj razini), dok na tripartitnoj razini (osim pojedinih zajedničkih projekata) postoji još uvijek mnogo različitih stavova i interesa poglavito kada se pregovara u vezi sa pojedinim zakonima koje sam spomenuo u prethodnim pitanjima. Svjedočili smo neuspjelom pokušaju ujedinjenja SSSH i HUS-a. Na kojoj je razini suradnja s ostalim sindikalnim središnjicama i kakva je, prema Vašemu mišljenju, buduća suradnja, uključujući mogućnost objedinjavanja sindikalne scene? Ako nas iskustva iz neuspjelih pokušaja ujedinjena pojedinih sindikalnih središnjica, ali i sindikata, mogu išta naučiti, onda je to činjenica da pojedinačni interesi kako čelnika tako i ostalih sudionika udruživanja, ne smiju biti razlogom udruživanja, ali ni prepreka udruživanju. Prepoznavši navedeno (nakon doista neuspjelog pokušaja udruživanja SSSH s HUS-om), SSSH je krenuo putem građenja snažne i učinkovite sindikalne središnjice koja je spremna na suradnju i zajedničko djelovanje sa svim središnjicama u jasnim i transparentnim uvjetima. U proteklih godinu i pol dana SSSH je imao dobru i učinkovitu suradnju sa NHS-om, kako kroz utvrđivanje zajedničkih stavova u pregovorima oko spomenutih zakona, takom i u organiziranju i provođenju sindikalnih akcija. Osobno smatram da je dobra suradnja i što je moguće više zajedničkog djelovanja u dužem vremenskom razdoblju, jedini čvrsti temelj za udruživanje kako sindikalnih središnjica, pojedinih sindikata, te uopće objedinjavanja sindikalne scene. Tijekom protekloga razdoblja SSSH je uspostavio i dobru suradnju s nevladinim udrugama… Naravno, iako je i proteklih godina postojala suradnja sa nevladinim udrugama, intenzivnija je suradnja počela od prvomajskoga prosvjeda 2013. godine kada je među 25. 000 prosvjednika bilo i mnogo, poglavito mladih članova pojedinih udruga, pa sve do nedavnog uspješnog zajedničkog prikupljanja potpisa građana protiv davanja u koncesiju autocesta. Iako je sporazum o podjeli sindikalnih nekretnina potpisan još prije nekoliko godina, pitanje podjele sindikalnih nekretnina još uvijek nije riješeno. Nazire li se rješenje i kada? Očekujem doista da bi u sljedećih nekoliko mjeseci Hrvatski sabor trebao donijeti zakon o osnivanju fonda za prijenos sindikalnih nekretnina u koji bi bile prenesene sve neosporne sindikalne nekretnine, a fondom bi upravljalo pet sindikalnih središnjica do konačne međusobne podjele. Jedini ste kandidat za predsjednika SSSH. Kako vidite SSSH u sljedećem razdoblju ? Slogan Sedmoga kongresa SSSH je „Snažan sindikat. Za bolju Hrvatsku!“. Sedmi kongres stoga otvara priliku za početak nove faze razvoja prema organizaciji koja je snažnija i utjecajnija s visokim stupnjem međusobnog uvažavanja i solidarnosti, a sve radi osiguravanja boljeg i pravednijeg društva, bolje Hrvatske i bolje Europe i svijeta. Potreban nam je sindikat koji je u stanju kritizirati i mobilizirati, ali i predlagati, pregovarati i djelovati. Jačanje hrvatskoga sindikalnoga pokreta, izgradnja još snažnijeg i učinkovitijeg SSSH bit će od središnje važnosti u sljedećem razdoblju. sindikalna akcija | 5 Udruženi sindikati VII. skupština Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske Marko Maslić ponovno predsjednik Dosadašnji predsjednik Marko Maslić iz Liburnijskih voda d.o.o. Ičići, ponovno je izabran za predsjednika Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske. Tako su jednoglasno, javnim glasovanjem, odlučili zastupnici Sedme skupštine SSKH, održane 17. listopada 2014. godine u hotelskome naselju „Solaris“ kraj Šibenika. Prema izvješću Verifikacijske komisije, od 52 zastupnika Skupštini je prisustvovalo njih 48. Maslićevu kandidaturu podržalo je 18 županija. Dužnost će, kao i do sada, obnašati volonterski. Podsjetimo se – Marko Maslić bio je jednoglasno izabran za predsjednika i na prethodnoj, VI. redovitoj izbornoj skupštini održanoj 23. rujna 2010. u Gradcu. Sada je, u Šibeniku, najavio kako mu je to posljednji predsjednički mandat, a nasljednika vidi među trojicom potpredsjednika imenovanih na konstituirajućoj sjednici Glavnoga odbora SSKH. To su Davor Gotal iz Osječko-baranjske županije, Zdravko Ivandić iz Grada Javno glasovanje Komunalci u Kninu 6 | sindikalna akcija Zagreba i Robert Maršanić iz Primorsko-goranske županije. SSKH u međuvremenu je održao i dvije izvanredne skupštine, u ožujku i početkom prosinca 2011. godine. U proteklome razdoblju održano je devet sjednica Glavnoga odbora, te 18 sjednica Izvršnoga odbora. Svoje zadaće uredno su obavljali Nadzorni odbor i Statutarna komisija SSKH. Dosezi kolektivnoga pregovaranja Posebice valja naglasiti kako su u sindikalnim podružnicama SSKH zaključena 93 kolektivna ugovora, koji pokrivaju 109 podružnica (temeljni kolektivni ugovori za više trgovačkih društava u vlasništvu jedne jedinice lokalne samouprave, ili izjave o pristupanju kolektivnim ugovorima ). Na taj je način 51, 66 posto podružnica „pokriveno“ kolektivnim ugovorom. U proteklome razdoblju SSKH organizirao je industrijske akcije i prosvjede, a u pripremi je najava Marko Maslić štrajka u Društvu „Komunalno“ d.o.o. Vrgorac zbog tri neisplaćene plaće, te u trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Siska, koji ne želi pristupiti pregovorima za zaključivanje Temeljnog kolektivnog ugovora. Kad je riječ o viškovima, odnosno programima zbrinjavanja jedino je u Trgovačkom društvu „Vrtlar“ d.o.o. Dubrovnik u postupku otkazivanje ugovora o radu većem broju radnika kroz program zbrinjavanja, prema kojem se otpušta 28 od ukupno 91 zaposlenog radnika. Što se tiče neredovite isplate plaća, Udruženi sindikati evidentirane su u 11 društava (čak tri d.o.o. u Varaždinu). Sedmoj Skupštini SSKH prisustvovali su i brojni inozemni te domaći gosti, koji su, kako je u takvim situacijama uobičajeno, afirmativno govorili o međusobnoj suradnji, a nisu izostali i prigodni darovi. „Zajedništvo nam treba, jer zajedno smo jači ! „- naglasila je Eta Szabo, predsjednica Sindikata komunalnih radnika Mađarske HVDSZ – 2000. Josef Krejbych, regionalni tajnik Međunarodne sindikalne federacije javnih službi ( PSI ), sa sjedištem u Pragu, svoju je pozdravnu riječ simpatično izgovorio na hrvatskome jeziku. Naglasio je kako je SSKH „od početka bio aktivan i poštovan član PSI-a i EPSU-a (Europska federacija sindikata javnih službi )“ i „vaši su predstavnici dobro poznati na međunarodnoj razini, a SSKH visoko respektiran“. Krejbych sindikalno „skrbi“ o 60 sindikata javnih službi u 10 zemalja središnje Europe i zapadnog Balkana. - Prvi put smo zajedno i mnogo toga sindikalnoga zajednički dijelimo – spomenuo je Milan Grujić, predsjednik Sindikata komunalne privrede Srbije. Među domaćim gostima bili su Mladen Novosel, predsjednik SSSH, donedavni predsjednik EKN-a i potpredsjednik SSSH Ivan Tomac, predsjednik SMH-IS-a Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata prometa i Dopredsjednici - Maršanić, Gotal i Ivandić veza Hrvatske Stjepan Lisičak i tajnik SSSH Željko Slunjski. Predsjednici su također uputili pozdravne riječi sudionicima Skupštine, a Mladen Novosel u svojem je nastupu objedinio prijeđeni put SSSH u protekle četiri godine – od restrukturiranja do pozicije najveće hrvatske sindikalne središnjice, najavljujući održavanje VII. kongresa SSSH od 13. do 15. studenoga 2014. godine u Tuheljskim Toplicama. SSKH djeluje u vlastitom prostoru, financijski je stabilan i uredno ispunjava sve obveze, što je također pozitivan sindikalni doseg. Susreti povjerenika Specifičnost djelovanja SSKH su i susreti povjerenika, koji se organiziraju od 2005. godine kako bi se povjerenici iz cijele Hrvatske međusobno upoznali, družili, razmjenjivali iskustva, ali i upoznali kulturno-povijesne znamenitosti domovine. Ujedno im je to i nagrada za njihovu sindikalnu aktivnost. Prethodni susreti održani su u Stubičkim Toplicama, zatim Tuheljskim Toplicama, treći su upriličeni u šibenskom „Solarisu“ 2007. godine, idući također na istoj lokaciji, a peti, 2009. godine, u Belome Manastiru. Slijedio je Gradac, s dva izleta, u dolinu Neretve i Dubrovnik. Ove godine organiziran je bio posjet povijesnom Kninu. Među vrijednim aktivnostima valja spomenuti i održavanje sportskih igara. Prošle godine u Bjelovaru su bile održane pete, a ovogodišnje šeste Komunalne sportske igre bile su u svibnju u Pakracu. Sudjelovalo je više od 200 sudionika iz osam podružnica SSKH s područja četiri županije. U tome sklopu valja sagledavati i Sportske igre vodovoda i kanalizacije ( SIVIK ) koje organizira grupacija trgovačkih društava iz djelatnosti vodovoda i odvodnje. Ove godine SSKH bio je pokrovitelj natjecanja u streljaštvu i bacanju kamena s ramena. Željko Slunjski Inozemni gosti Janez Medved, dopredsjednik Sindikata komunalnih radnika Slovenije; Mija Šuster predstavnica Sindikata komunalnih radnika Slovenije; Rifat Mahmutović, predsjednik Sindikata komunalne privrede Federacije BiH; Zoran Tica i Mehmed Bašagić, predstavnici Sindikata komunalne privrede Federacije BiH; Jozef Krejbych, tajnik EPSU/ PSI za središnju Europu i zapadni Balkan; Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata komunalne privrede Republike Srpske; Milorad Kotur, predsjednik Sindikata komunalne privrede Vojvodine; Momčilo Petrović, tajnik Sindikata komunalne privrede Vojvodine; Milan Grujić, predsjednik Sindikata komunalne privrede Srbije; Aleksandar Ilić, predstavnik Sindikata komunalne privrede Srbije; Busak Ferenc Tomas, predstavnik Sindikata komunalnih radnika Mađarske HVDSZ – 2000 ; Branislav Plamenac, predsjednik Sindikata komunalnih radnika Crne Gore; Radojica Novaković, predstavnik Sindikata komunalnih radnika Crne Gore ; Lutko Pehar, tajnik Sindikata elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg – Bosne i Marko Rožić, predstavnik Sindikata elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg - Bosne. sindikalna akcija | 7 Udruženi sindikati 9. skupština Sindikata graditeljstva Hrvatske Glas za Jasenku Vukšić O d troje kandidata za predsjednicu Sindikata graditeljstva Hrvatske za iduće mandatno razdoblje izabrana je Jasenka Vukšić, dosadašnja glavna tajnica SGH. Tako su odlučili delegati 9. skupštine SGH, održane od 24. do 26. listopada 2014. godine u opatijskom hotelu „Grand Adriatic“. Sudjelovalo je 76 od 90 pozvanih delegata.Njih 51, u tajnome glasovanju, nakon što su saslušali programska usmjerenja predsjedničkih kandidata, izjasnilo se za izbor Jasenke Vukšić. Protukandidati Mile Serdar iz Našicecementa dobio je 22, a Mirko Tavra iz Montinga d.o.o. Zagreb tri glasa. Na konstituirajućoj sjednici Glavnoga odbora za glavnoga tajnika SGH imenovan je Domagoj Ferdebar. - Ove godine, zbog održavanja Skupštine, nema sportskih igara – kazao je delegatima dosadašnji predsjednik Ivan Kovačević, koji se u uvodnoj riječi osvrnuo na rad i obljetnicu SGH, posebice na Dan hrvatskih graditelja – 26. rujna. Argumentirano je dao presjek rada SGH u proteklome četverogodišnjemu razdoblju, u kojemu tripartine razine socijalnoga dijaloga gotovo nije bilo, rad Vlade ocijenio je nulom, a nekoliko desetaka tisuća radnika zaposlenih u sektoru otišlo je 8 | sindikalna akcija Oproštaj s Kovačevićem Sudionike je pozdravio i Mladen Novosel, predsjednik SSSH, naglasivši i doprinos uspješnom djelovanju SSSH i SGH dosadašnjega predsjednika Ivana Kovačevića, koji je najavio odlazak u mirovinu. Domagoj Ferdebar pročitao je pismo što ga je sudionicima Skupštine uputio Ambet Yuson, glavni tajnik BWI-a (Međunarodna federacija sindi- Sindikalna priznanja Jasenka Vukšić na burzu. Najavio je i određene kadrovske mjere u samom SGH, a sve sa svrhom što bolje financijske stabilnosti. Skupštini je prisustvovao, među brojnim gostima, i Sam Häggelund, generalni tajnik EFBWW (Europska federacija graditelja i drvara). - Europska federacija graditelja i drvara okuplja radnike iz sektora graditeljstva, industrije građevinskog materijala, drvne industrije, industrije namještaja i šumarstva iz zemalja Europske unije. Stoga nas Europska komisija priznaje kao organizaciju koja zastupa ove kategorije radnika i u načelu se mora savjetovati s nama prije ikakvih poteza u tim sektorima. SGH je jedan od 72 člana EFBWW-a i nama je posebice važna suradnja sa SGH jer dolazite iz nove zemlje članice Europske unije – kazao je u pozdravnoj riječi Häggelund, spominjući kako je EFBWW predložio novom Europskom parlamentu program političkih mjera za iduće petogodišnje razdoblje. Za izniman doprinos u radu SGH dodijeljena su priznanja Branku Petrošancu (Zagorje - Tehnobeton Varaždin), Ljiljani Gospodnetić (Izgradnja Šibenik), Ivici Blaževiću (regionalni povjerenik Rijeka), Ivanu Gajskom (Radnik Križevci) i Velimiru Pliveriću (Hidroprojekt – Ing Zagreb). Branko Petrošanec i Ivan Kovačević UDRUŽENI SINDIKATI „RED CARD for FIFA“ Delegati i gosti uključili su se u podršku kampanji BWI-a „RED CARD for FIFA“ ( Crveni karton za FIFAu).. Ta kampanja ima cilj osvijestiti svjetsku nogometnu federaciju, ali i javnost o tome da se na pripremi velikih natjecanja, poput svjetskih nogometnih prvenstava, ulaže puno javnog novca u gradnju sportskih terena i popratne infrastrukture, prometnica i smještajnih kapaciteta i to sve po vrlo visokim standardima, a s druge strane radnici koji rade na gradnji te infrastrukture često rade u gotovo nemogućim uvjetima (kao što je bilo na pripremi Brazil 2014., te Qatar 2022.). Stoga BWI provodi višegodišnju kampanju diljem svijeta kako bi se u ovakvim projektima počelo razmišljati i o radničkim pravima. kata građevinara i drvara) iz Ženeve. Među ostalim, napisao je: - Vaše brojne inicijative, poput osnivanja bipartitnog socijalnog saveza za graditeljstvo, inicijative za poštene cijene u graditeljstvu, sigurnost rada i sigurnu budućnost u Hrvatskoj, koja se bavi ponudama ispod realne cijene troška u natječajima, kao i velika događanja u promoviranju zaštite na radu i poticanje mladih sindikalista u organiziranju, pokazala su da sindikati mogu biti inovativni u svom radu i mogu biti ozbiljan i poštovan socijalni partner. - Velik je uspjeh što je žena među kandidatima za predsjednicu - spomenula je Ljubomira Lončar, tajnica STUH-a i pravna savjetnica. Na problem deindustrijalizacije u Hrvatskoj ukazao je Vedran Dragičević, predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata. Uspjeh delegatima poželjeli su i Marko Maslić, predsjednik SSKH, Krešimir Dorić, predsjednik Sindikata EKN-a Hrvatske i Stjepan Lisičak, predsjednik Sindikata prometa i veza Hrvatske. Tko ne može isplaćivati plaće, ne može funkcionirati kao gospodarski subjekt – naglasio je Mirko Habijanec, predsjednik HUP-aUdruge poslodavaca graditeljstva. Dijelimo istu sudbinu – poručio je Pavel Trendafilov, predsjednik srodnog sindikata Republike Makedonije. Na Skupštini su, uz Program rada za iduće razdoblje, usvojene Deklaracija o dostojanstvenoj plaći i uvjetima rada u graditeljstvu i Deklaracija SGH o položaju mladih u sindikatu. Prethodila joj je i 3. skupština Sekcije mladih SGH, na kojoj je za predsjednicu Sekcije izabrana Alenka Zelko iz Tehnike Zagreb. Željko Slunjski Alenka Zelko – predsjednica Sekcije mladih Uoči Skupštine SGH, u Opatiji je održana i 3. redovna Skupština Sekcije mladih SGH, na kojoj je raspravljen izvještaj o radu tijekom protekle četiri godine, usvojen program rada za razdoblje 2014.-2018., te izabrano novo vodstvo. Za predsjednicu Sekcije mladih SGH izabrana je Alenka Zelko (Tehnika Zagreb), uz koju su u Odbor mladih ušli i Andreja Mušić (Hidroing Varaždin), Massimo Pulić (Cesta Pula), Tomislav Kožić (Vatrostalna Sisak) i Dario Vuković (Hidroprojekt-Ing Zagreb). Raspravljajući o dosadašnjem radu, delegati su zaključili kako je SGH u protekle četiri godine napravio značajan iskorak u radu s mladima, ali da postoji potreba i prostor i za daljnji napredak. Stoga je Skupština Sekcije mladih predložila na usvajanje Skupštini SGH "Deklaraciju o položaju mladih u sindikatu", kojom bi se SGH obvezao na niz konkretnih koraka usmjerenih prema učlanjivanju mladih radnika i jačanju njihove uključenosti u sindikalne aktivnosti i tijela odlučivanja. (D. Š.) sindikalna akcija | 9 Udruženi sindikati VII. skupština Sindikata trgovine Hrvatske Zlatica Štulić i dalje predsjednica D elegati Sedme skupštine Sindikata trgovine Hrvatske (STH), što se od 24. do 26. listopada, pod motom »Za dostojanstvo rada«, održala u Tuheljskim Toplicama, iskazali su dosadašnjoj predsjednici STH Zlatici Štulić povjerenje za obavljanje te funkcije sljedeće četiri godine. Zlatica Štulić dobila je 55 glasova, dok je njezin protukandidat Josip Patarčić, sindikalni povjerenik STH u Metrou Cash & Carry d.o.o., dobio tri glasa. Zlatica Štulić, dugogodišnja izvršna tajnica STH regije Slavonija, funkciju predsjednice obavljala je od. 1. travnja 2014. godine izborom Glavnog odbora, nakon što je predsjednica izabrana na VI. skupštini STH Dragica Mišeljić otišla u mirovinu. Kako je u uvodnoj riječi na VII. skupštini rekla predsjednica STH, toga je dana u srcu Hrvatskoga zagorja bilo potrebno govoriti o dostojanstvu rada, jer se u sektoru trgovine svakodnevno susrećemo s njegovim narušavanjem. Događaju se razni oblici diskrimina- 10 | sindikalna akcija cije, posebno prema mladima, ženama, starijim radnicima, svim manjinama. - Dostojanstveni rad ne smije biti samo privilegij razvijenih i bogatih zemalja. To mora biti i pravo zemalja u razvoju. Ova država mora pokazati da je u stanju osigurati uvjete u kojima će radnici živjeti od svojeg poštenog rada. Tražimo poštenu plaću za pošten rad, rekla je, među ostalim, Zlatica Štulić, dodajući kako dostojanstveni rad omogućuje dobar život čovjeka, daje mogućnost zapošljavanja i osiguranje radno-socijalnih prava, zaštitu na radu i socijalni dijalog. - Država mora jasno poručiti da rad mora biti dostojanstven. To je preduvjet da poslodavci prepoznaju kako je dostojanstveni rad ključna komponenta poslovnih strategija. Gospodarski rast i dostojanstvo čovjeka i rad idu jedno s drugim, ne isključuju se, zaključila je predsjednica STH. Vrlo malo pozitivnih priča Poruke predsjednice i ne čude s obzirom na stanje u djelatnosti trgovine. Zlatica Štulić Kako reče, okruženi smo smanjenjem prometa, lošim rezultatima, predstečajnim postupcima, stečajevima, lošim poslovnim odlukama, otpuštanjem radnika, smanjenjem prava radnika, smanjenjem plaća, neprihvaćanjem socijalnog dijaloga…Vrlo je malo pozitivnih priča. U razdoblju od 2008. do 2014. godine djelatnost trgovine izgubila je više od 46.500 radnih mjesta (22 posto od zaposlenih kod pravnih osoba i obrtnika). Veliki trgovački lanci i dalje nastavljaju preuzimanje tržišnog udjela malih trgovaca. Preliminarna istraživanja pokazuju kako su radnici u trgovini zbog manjka radnika preopterećeni poslom i pod stalnim stresom, Udruženi sindikati a često su izloženi i mobbingu. Radi se u neadekvatnim radnim uvjetima, a novi radnici nisu dovoljno pripremljeni za posao. Nakon prerađivačke industrije, trgovina je druga djelatnost po broju ozljeda na radu. Najčešći način ozljede je sudar s predmetom ili pad radnika. Najčešći izvori ozljeda su električni uređaji, naprave, instalacije i aparati. Poslodavci u prijavu ozljede na radu ne unose podatke točno i precizno. U prvih šest mjeseci 2014. godine prosječna neto plaća djelatnosti trgovine niža je 13 posto, dok je prosječna neto plaća u maloprodaji niža čak 25 posto od prosječne plaće u gospodarstvu. Zahvala delegatima Posebnu zahvalnost za uporan i marljiv rad, sudjelovanje u sindikalnim aktivnostima i njihovu slobodnom vremenu, predsjednica STH, jedinoga reprezentativnoga sindikata u djelat- nosti trgovine, uputila je delegatima VII. skupštine, sindikalnim povjerenicima i kolegicama i kolegama. - Zahvaljujem vam što ste svojom spoznajom i zalaganjem pomaknuli položaj radnika na bolje jer da nema sindikalno organiziranih radnika, tržište rada izgledalo bi lošije, poručila je. Činjenica je da se većina, gotovo 90 posto, radnika u trgovini zapošljava na određeno vrijeme, često i po mjesec dana i tako više godina. U takvim je uvjetima teško organizirati podružnicu, jer su radnici u egzistencijalnom strahu da im ugovor neće biti produžen ako „gazda“ sazna da je radnik član sindikata. Mladi radnici su neinformirani. Često su u trgovini „dok ne pronađu nešto bolje“. Članovi se teško odlučuju raditi kao povjerenici, jer je to dodatni rizik u radu. Nove članove teško je organizirati jer postoji otvorena ili skrivena netrpeljivost poslodavaca prema sindikatima, a time i zabrana, otvorena ili prikrivena, za učlanjivanje u sindikat. Često su to poslodavci koji dolaze iz uređene Europe. Stoga i ne čudi što je osnovni strateški cilj usvojenoga Prijedloga programa rada STH za razdoblje 2014. - 2018. pravo radnika iz djelatnosti trgovine na slobodno učlanjivanje u STH. Usvojena je i Deklaracija o usklađenju radnoga vremena, radnoga i privatnoga života radnika u djelatnosti trgovine u kojoj se traži izvršenje izmjena radnoga zakonodavstva na način da se radnicima osigura pravo na suodlučivanje i pravo na obavijest o uvođenju nejednakog i produženoga radnoga vremena u razumnome roku. Traži se da tijela državne vlasti poduzmu sve aktivnosti i mjere radi stvaranja kulture socijalnoga dijaloga i sklapanja kolektivnih ugovora kao zajamčenog i prijeko potrebnog instrumenta zaštite radničkih prava u uvjetima dereguliranoga radnoga vremena u djelatnosti trgovine. Traži se da nadležna tijela ostvare uvjete za učinkovit rad inspekcijskih službi i najstrože kažnjavanje poslodavaca koji krše zakonske odredbe o trajanju i rasporedu radnoga vremena. Sedmoj skupštini Sindikata trgovine Hrvatske prisustvovale su brojne domaće i strane kolegice i kolege, prijatelji, braće i sestre po sindikatu s kojima taj Sindikat njeguje dugogodišnju suradnju. Uz teritorijalne povjerenike SSSH Lea Jakušića i Franu Kopića, pravnog zastupnika SSSH Miroslava Šmita, Skupštini su prisustvovali i Christopher Beckham, drugi dopredsjednik norveškoga sindikata HANDEL OG KONTROL, Sonja Hjelvik, voditeljica regije Zapad HANDEL OG KONTROL, Christian Paulowitsch, tajnik njemačkoga sindikata VER.DI za okrug Stuttgard, Vesna Stojanovič, predsjednica Sindikata delavcev trgovine Slovenije, Anuška Zupančić, povjerenica Sindikata delavcev trgovine Slovenije u Semenarni Ljubljana, predsjednica i tajnik Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširević i Fikret Plivčić, Radoslav Topalović, predsjednik Samostalnog sindikata trgovine Srbije, Darko Leković, voditelj odjela za logistička rješenja Sindikata radnika trgovine Crne Gore USSCG, predsjednik i tajnik SSSH Mladen Novosel i Željko Slunjski, Marko Maslić, predsjednik SSKH, predsjednik i tajnica Sindikata Novine Krešimir Tomašković i Nevenka Pavelić, Antun Štivić, dopredsjednik SMH-IS-a, Gordana Odrljin, direktorica Agrokora zadužena za suradnju sa sindikatima, Anđelko Ferek-Jambrek, dožupan za gospodarstvo Krapinsko-zagorske županije i Dragica Mišeljić, bivša predsjednica STH. sindikalna akcija | 11 INTERVJU Krešimir Dorić, predsjednik Samostalnog sindikata radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN) Izbor za predsjednika motiv je za daljnji rad i dokazivanje N a Osmoj konvenciji Samostalnog sindikata radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske (EKN), održanoj 8. i 9. listopada u hotelskome naselju Solaris, kraj Šibenika, za novog je predsjednika Sindikata izabran Krešimir Dorić, dosadašnji sindikalni povjerenik u osječkoj »Saponiji«. Razgovarali smo s njime o budućem djelovanju Sindikata, informiranju članova, animiranju mladih za učlanjenje u Sindikat... Dugo ste već u sindikalnim vodama. Za one koji ne znaju, tko je Krešimir Dorić? Osječanin, završio Pravni fakultet, u »Saponiji« sam sindikalni profesionalac od 1998. godine, oženjen i otac, u slobodno vrijeme igram tenis i šetam kućnog ljubimca – shi-tzua Gitu. Aktivan sam u Ženskom rukometnom klubu Osijek posljednjih 20-ak godina, kao i u Registracijskom povjerenstvu Hrvatskoga rukometnoga saveza. Dobrovoljni sam davatelj krvi, ovih dana dobivam priznanje za 50 davanja krvi. Kako objasniti želju za prijelazom iz sređene sredine u kaotičnost hrvatskoga gospodarstva? Kao dugogodišnji povjerenik u tvrtki »Saponia« d.d. prošao sam sve faze sindikalnog rada i osposobljavanja, pri čemu sam u svojoj sindikalnoj podružnici postigao maksimalne učinke: potpisan je dobar Kolektivni ugovor, uspostavljen socijalni dijalog s upravom tvrtke, te odlična suradnja s Radničkim vijećem. Stoga izbor za predsjednika EKN-a za mene predstavlja veliki izazov i motiv za daljnji rad i dokazivanje. Podnoseći izvješće o proteklome mandatu, Vaš prethodnik Ivan Tomac ukazao je na »rak- ranu« EKN-a – Rafineriju nafte Sisak, Imunološki zavod i »Petrokemiju«. Kakva je mogućnost djelovanja EKN-a u smjeru očuvanja opstojnosti, ali i razvoja tih tvrtki? U vezi s Rafinerijom Sisak potrebno je napraviti analizu isplativosti postojanja, pa će se tek nakon toga znati koje će mjere poduzeti Uprava INA-e. O tome ovise daljnje akcije Sindikata. Problemi Imunološkog zavoda se trebaju rješavati u nekoliko faza – prvo se moraju osigurati sredstva za plaće i nastavak proizvodnje, a zatim u što kraćem roku treba izabrati najpovoljnijeg strateškog partnera. »Petrokemiju« u prvoj fazi čeka dokapitalizacija (ulaz svježeg kapitala), a završna faza je odabir strateškog partnera. Nadam se da će navedene tvrtke opstati na našemu tržištu, te nakon toga slijedi i njihov razvoj. Već nekoliko godina u financijskim izvještajima EKN-a slušamo o netransparentnosti i financijskim nepravilnostima u pojedinim sindikalnim podružnicama, što narušava ugled i donosi štetu Sindikatu. Što planirate poduzeti u vezi s tim pitanjem? U svojem programu rada za sljedeće razdoblje naveo sam da se moramo odgovorno ponašati pri raspolaganju financijskim sredstvima i pokušati maksimalno racionalizirati troškove. Inzistirat ću na poštivanju Statuta, Zakona o udrugama i Pravilima o materijalno-financijskom poslovanju sindikata. U Zaključcima Sedme konvencije ukazivalo se na potrebu organiziranja učinkovitog sustava informiranja članova i javnosti. U Zaključcima Osme konvencije nema ništa o informiranju? Informiranje članstva i javnosti mora biti stalno i pravodobno. Ažurirat ćemo naše web-stranice novim vijestima i intenzivirati suradnju s medijima kako bi i šira javnost dobila jasnu sliku o aktivnostima i postignućima našega Sindikata. Kako planirate animirati mlade radnike na učlanjenje u EKN? Animiranje i učlanjivanje mladih predstavlja veliki problem u svim sindikatima. Kako program učlanjivanja postoji u SSSH, mi ćemo ga na našim tijelima razraditi i pokušati ciljanim kampanjama uključiti što veći broj mladih u rad našega Sindikata. Udruženi sindikati Prosvjed Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske Za bolje uvjete rada odgojitelja u dječjim vrtićima i dostojanstvo struke Č lanice Sindikata obrazovanja, medija i kulture Hrvatske (SOMK), uz potporu predstavnika roditelja te kolegica i kolega sindikata udruženih u SSSH, prosvjedovale su 30. listopada ispred Gradske uprave Grada Zagreba tražeći od svojeg osnivača - Grada Zagreba bolje uvjete rada odgojitelja u dječjim vrtićima i očuvanje dostojanstva struke. Tražile su hitno donošenje plana razvoja i mreže dječjih vrtića u Gradu Zagrebu (poštivanje Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, članak 14.), neodgodivu primjenu Državnog pedagoškog standarda (DPS), stvaranje uvjeta koji neće „ubijati“ kreativnost odgajatelja. Inzistiraju na početku kolektivnog pregovaranja za novi tekst kolektivnog ugovora. Naime, nakon 17 godina više od 5.000 zaposlenih u dječjim vrtićima Grada Zagreba ostalo je bez kolektivnog ugovora i uređenog sustava plaća. Prosvjedu se pridružio i predsjednik SSSH Mladen Novosel. - Mi koji radimo s djecom znamo da nedostaje prostora, da su grupe pretrpane, sve je više djece s teškoćama u razvoju integrirano u svaku odgojnu grupu, djece s posebnim potrebama, a Grad ne financira asistente. Imamo volontere koji, kada ih uvedemo u posao, često odlaze, jer im je preteško, čast iznimkama, pa onda opet sve nosimo na svojim leđima. Individualni rad s djecom postaje nevidljiv i neostvariv, ne dobivaju se zamjene u slučaju bolovanja (osim za korištenje rodiljnog dopusta i održavanje trudnoće), nedostaje financijskih sredstava za odgojno-obrazovni rad. Odgajatelji sami kupuju sredstva za rad, jer sa onim što dobivamo ne bismo mogle raditi ni desetak dana… Pomažu nam roditelji koliko mogu i hvala im na tome… Ta suradnja je neprocjenjiva. Također raste postotak profesionalnih oboljenja zaposlenih (štitnjača, glasnice, sluh, bolesti krvožilnog sustava i kralježnice, živci). Radi se u vrlo stresnim uvjetima a o tome nitko osim nas ne priča...Upisi za novu pedagošku godinu 2014./2015. bez „upisanog“ Državnog pedagoškog standarda podigli su nas na noge i zato smo danas ovdje!, rekla je Božica Žilić, predsjednica SOMK-a, poručivši pročelniku Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivici Lovriću: Započnite sa sindikatima razgovarati o DPS-u, započnimo kolektivno pregovarati u dobroj vjeri, a na zadovoljstvo obje strane i svih zaposlenih u dječjim vrtićima. Pronađimo zajednički put za rješavanje naših problema, jer MI to zaslužujemo! Mašte u „scenariju prosvjeda“ i kreacijama transparenata nije nedostajalo. Orila se pjesma cijelim putem povorke, od Krešimirova trga do Trga Stjepana Radića. „Kad se male ruke slože, sve je može…“, pjevali su i ljudi na Starčeviću trgu koji su čekali tramvaj. Nosile su i plastične boce, papirnate tanjure kako bi pokazale od čega svakodnevno izrađuju igračke za djecu. Izvele su i performans, isplele su mrežu od vune, aludirajući na zakonsku potrebu izgradnje mreže dječjih vrtića koja mora udovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i programa za djecu predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima. Naravno, sve su za sobom pokupile, jer su ekološki osviještene. ... I kako je pisalo na jednome transparentu: „I nakon ovoga neradnice idu delat!“ sindikalna akcija | 13 PRAVNI SAVJETI Nagradna križaljka ZABAVNI KUTAK KUPON BR. 436 Ime i prezime: ___________________________________ Adresa: ___________________________________ ___________________________________ Rješenje nagradne križaljke: ___________________________________ Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu: “SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku), 10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, najkasnije do 10. prosinca 2014. RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: FINANCIRANJE DOBITNICI NAGRADA: Po 100,00 kuna dobili su: 1. Josip Krmpotić Bužimska 10, 53000 Gospić 2. Zore Cindrić B. Markovića 3, 51314 Ravna Gora 3. Meri Stanivuk I. G. Kovačića 25, 51521 Punat 14 | sindikalna akcija Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske PREDLAŽEMO NOVO IZDANJE SSSH ZAKON O RADU Novi Zakon o radu (ZOR) stupio je na snagu 7. kolovoza 2014. godine. Sastoji se od dvije glavne cjeline i to dijela kojim se uređuju individualni radni odnosi i dijela kojim se uređuju kolektivni radni odnosi. Ako želite sve saznati o ugovorima o radu na određeno vrijeme, privremenome zapošljavanju putem agencija, radnom vremenu, jednakome i nejednakome rasporedu radnoga vremena, odmorima i dopustima, prestanku ugovora o radu i otkaznim rokovima, kolektivnim ugovorima…, onda bi Zakon o radu trebao biti sastavnim dijelom Vaše osobne biblioteke. Radi snalaženja, ovo izdanje ISBNlakšeg 978-953-6176-11-3 sadrži i kratki vodič kroz Zakon, s osvrtom na novine u odnosu na stari ZOR, te tabelarni prikaz uređenja prava i obveza radnika. NARUDŽBENICA " Ime i prezime ili naziv sindikalne podružnice: ___________________________________________________ OIB: __________________________________________________________________________________________ Adresa i kontakt telefon: _______________________________________________________________________ Mjesto i poštanski broj: __________________________________________________________________________ Ime i prezime sindikalnog povjerenika (ako je naručitelj podružnica): _______________________________________ Naručujem __________ primjeraka Zakona o radu, cijena 30,00 kuna po primjerku. Iznos od __________ kuna uplaćen na račun SSSH, broj HR6324840081102644193, model 00, poziv na broj 311103, s naznakom »ZOR«. Narudžbenicu ili kopiju uplatnice poslati poštom na adresu:: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10 000 Zagreb, faksom na broj: 01 46 55 040, ili na mail: [email protected] . Dodatne informacije na tel: 01 46 55 052. N is t e pre t pla ć eni na glasilo S S S H , S indikalnu akciju ? Pretplatite se! Informacije o aktivnostima SSSH i udruženih sindikata, odluke i zaključci odgovarajućih tijela odlučivanja, novosti iz rada sindikalnih podružnica, izmjene u radnom i socijalnom zakonodavstvu, u politici zapošljavanja, obrazovnoj i zdravstvenoj politici, te u drugim javnim politikama, informacije o uredbama, direktivama i odlukama na razini Europske unije i njihov utjecaj na zakonodavstvo RH…, stižu redovitom mjesečnom dinamikom do vaših podružnica, članova sindikata udruženih u SSSH, na kućne adrese... Godišnja pretplata na Sindikalnu akciju (deset brojeva) iznosi 90,00 kuna. čnoj o t p u t n pris spješnome a b o d o jet u prav Jer je aciji, preduv radu! m inform sindikalno Uplate na račun SSSH, broj HR6324840081102644193, model 00, poziv na broj 311100, s naznakom „Pretplata na Sindikalnu akciju“. NARUDŽBENICA " Naručujem _____ primjeraka Sindikalne akcije po cijeni od 90,00 kuna po primjerku (godišnja pretplata za 10 brojeva). Sve primjerke Sindikalne akcije treba dostavljati na: Naziv sindikalne podružnice: ____________________________________ OIB: ____________________________ Ime i prezime osobe koja preuzima i distribuira Sindikalnu akciju: _______________________________________ Adresa: ____________________________________________________ Mjesto i poštanski broj: _______________________________________ Kontakt telefon: _____________________________________________ Narudžbenicu s potvrdom o uplati pošaljite poštom na adresu: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10 000 Zagreb, faksom na broj: 01 46 55 040, ili na mail: [email protected] ili [email protected]. Dodatne informacije na tel: 01 46 55 052.
© Copyright 2024 Paperzz
