POŠTARINA
PLAĆENA
U POŠTI
10 000
ZAGREB
Zagreb, 15. ožujka 2012. • Broj 413/414 • Cijena 9 kuna
Za sigurno i dostojanstveno
radno mjesto `ena
Europski dan akcije, 29. ožujka
Simboličnim prosvjedom u Zagrebu 29. veljače, hrvatske
članice Europske konfederacije sindikata (ETUC) – SSSH i NHS
pridružile su se europskim sindikatima, članovima ETUC-a, u
jedinstvenoj akciji usmjerenoj protiv sve strožih mjera štednje
koje samo pogoršavaju situaciju i uzrokuju golemu socijalnu
štetu. Sindikati diljem Europe toga su europskoga dana akcije
poručili političarima: Dosta je bilo! Ovako više ne može! Kriza
ne smije biti izgovor za uništavanje naših socijalnih sustava! Alternative postoje, jer Europa mora biti utemeljena na solidarnosti, socijalnoj pravdi i socijalnoj koheziji! Uz to, hrvatski sindikati poručili su i: Agencija za rejting hrvatske Vlade smo mi,
radnici i građani Hrvatske! Glas smo dali za alternativu dosadašnjem
modelu upravljanja!
j
p
j j
Dosta je bilo!
Predstavnici SSSH i udruženih sindikata okupili su se ispred
R
Radničkog
doma, te organizirano, obučeni u crvene jakne i preggače, noseći zastave SSSH, krenuli prema središnjem zagrebačkkom trgu. Među parolama koje su nosili isticale su se: „Vaša
p
pohlepa. Naša kriza? No pasarán!”, „Vadite ruke iz mojih džepova”, „Tko nema izlaza, izlazi na ulice!”… Na Trgu su se „spop
jjili” s članovima NHS-a, te su se zajedno, na čelu s predsjedniccima Mladenom Novoselom i Krešimirom Severom, uputili
p
prema Markovu trgu. U njihovome naumu spriječila ih je policijja, jer je još uvijek na snazi zakonska zabrana okupljanja na tome dijelu Gornjega grada.
m
- Ovo je simboličan prosvjed, no ako
se ovako nastavi neće više biti simboličan. Obećavali su nam nova radna mjesta, investiranje u realni sektor i proizvodnju. Dali smo im svoje povjerenje, a
zauzvrat dobili veći PDV, porast cijena,
pad standarda i otkaze, rekao je Novosel.
- Radniku se više nema što oduzeti,
osim dostojanstva. A dostojanstvo ne
damo! Hrvatska broji 340.000 nezaposlenih, a ovakvim mjerama štednje bit će ih
još više, dodao je Sever, zatraživši hitnu
izmjenu zakona da se hrvatskim građanima omogući dolazak na Markov trg, jer
hrvatske vlasti nemaju pravo na svoj mir
dok istodobno građanima stvaraju nemir.
Sindikalisti su rekli „odlučno ne” i zahtjevima za fleksibilizacijom Zakona o radu
i tržišta rada te najavili da će ih na idućim
prosvjedima, ako Vlada ne promijeni politiku, biti sve više.
2
Događaji
Fleksibilizacija Zakona o radu?!
Nakon upućena dva zahtjeva za održavanjem sastanka s novim predsjednikom Vlade Zoranom Milanovićem o pitanjima od interesa za članove sindikata
udruženih u SSSH, na koje odgovor nije
stigao, predstavnike SSSH i udruženih sindikata s najvećim problemima 23. siječnja primio je ministar rada i mirovinskog
sustava Mirando Mrsić. Ministar je na-
bito Zakon o radu, te ga treba hitno fleksibilizirati. Na ruku im je išao i MMF, kao i
različite rejting agencije, čiji su predstavnici boravili u Hrvatskoj. Tvrdili su kako je,
među ostalim, promjena ZOR-a potrebna
kako bi se stvorilo konkurentnije okružje
sa smanjenim troškovima zapošljavanja i
olakšanim i jeftinijim otpuštanjem. Nakon
sjednice Vlade 16. veljače premijer Zo-
ako kolektivnim ugovorom nije drukčije
određeno! Ni jednome sindikatu udruženome u SSSH, kao ni odgovarajućim poslodavačkim udrugama, ta odredba nije
bila prepreka kolektivnom pregovaranju
(posebice u kriznim godinama od 2009.)
Zašto? Zato što su se pridržavali drugih
odredbi ZOR-a, koje obvezuju stranke kolektivnog ugovora da u dobroj vjeri prego-
Izmjene nisu potrebne!
glasio kako će Ministarstvo biti glavna
kontaktna točka socijalnih partnera s
Vladom RH, s kojima će usklađivati socijalni dijalog o svim važnim pitanjima.
Naime, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih
središnjih tijela državne uprave, te Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva
rada i mirovinskoga sustava, dosadašnji
Vladin Ured za socijalno partnerstvo postao je Samostalna služba za socijalno
partnerstvo Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Ministar je najavio i prioritete novoga Ministarstva: donošenje
Zakona o reprezentativnosti sindikata i
poslodavaca te rješavanje pitanja sindikalnih nekretnina. Rekao je i kako će se
umjesto u izmjene Zakona o radu ići na
njegovu dosljednu primjenu, što dosad
nije bio slučaj.
S predsjednikom Vlade sastali su se 1.
veljače predsjednici svih sindikalnih središnjica koji im je kategorički rekao kako
nema razloga za izmjenu ZOR-a, a jedinim spornim pitanjem Vlada smatra produženu primjenu pravnih pravila iz kolektivnih ugovora, o čemu će se nastaviti
pregovori. Uslijedili su pritisci poslodavaca koji tvrde kako je tržište rada veliki
problem hrvatskoga gospodarstva, oso-
ran Milanović obznanio je da se pripremaju izmjene Zakona o radu. Izmjene će
se dogoditi uz konsenzus sa sindikatima,
i to u dijelu koji se odnosi na produženu
primjenu kolektivnih ugovora, no neće se
ići na fleksibilizaciju koja bi dovela do toga da svaki radnik može završiti na ulici.
Stav SSSH je jasan: aktualni Zakon o
radu usklađen je s pravnom stečevinom
Europske Unije i nije ga potrebno mijenjati. U kontekstu toga, nije potrebna ni
promjena postojeće zakonske odredbe
koja govori kako se nakon isteka roka na
koji je sklopljen kolektivni ugovor u njemu
sadržana pravna pravila primjenjuju do
sklapanja novoga kolektivnog ugovora,
varaju o sklapanju kolektivnog ugovora u
svezi s pitanjima koja mogu biti predmetom kolektivnog ugovora. Naime, smisao
odredbe o produženoj primjeni pravnih
pravila sadržanih u kolektivnim ugovorima je poticanje socijalnih partnera na
pregovaranje (o višoj ili nižoj razini prava
- ovisno o ekonomskim uvjetima).
I dok su tako preko medija jedni poručivali kako ZOR treba mijenjati, drugi
kako ga nije potrebno mijenjati, HDZ je
potkraj veljače u saborsku proceduru
uputio svoj prijedlog izmjene ZOR-a iz
2010. godine protiv kojega su sindikalne
središnjice tada prikupile 717.000 potpisa građana RH!
Poslodavci i dalje inzistiraju na sveobuhvatnijim izmjenama ZOR-a. Kada ćete
pristati na fleksibilizaciju radnih odnosa?
- Poslodavci su dobili maksimalnu fleksibilizaciju još 2003. godine kada su napola smanjeni otkazni rokovi, smanjena su prava na otpremnine. I tada su govorili kako će to pospješiti novo zapošljavanje. Pa, recite Vi meni – koliko su novih
radnih mjesta u međuvremenu otvorili zahvaljujući tim izmjenama? Svaki poslodavac koji ima zaposlenog pravnika nema problema s otpuštanjem radnika. ZOR
je vrlo fleksibilan. Očito poslodavci ne žele platiti pravnike koji im u tome mogu
pomoći ili ne žele platiti ono što bi trebali dobiti radnici – otpremninu, pa fleksibilizaciju trebaju kako ne bi imali financijskih obveza kada otpuštaju. E, to neće
ići. Osobito kada je riječ o starijim radnicima.
(Iz intervjua s Mladenom Novoselom,
predsjednikom SSSH, u Vjesniku, 23. veljače 2012.)
Gospodarsko-socijalno vijeće
Podržan makroekonomski cilj Vlade
Čl
i Gospodarsko-socijalnog
G
d k
ij l
ij ć na sjednici
j d i i odrd
Članovi
vijeća,
žanoj 15. veljače, podržali su makroekonomski cilj Proračuna
2012. – 2014. - oporavak hrvatskoga gospodarstva te realni
rast bruto domaćeg proizvoda i to 0,8 posto u 2012. godini,
1,5 posto u 2013. godini, te 2,5 posto u 2014. godini. Kako je
dan kasnije gostujući u trećem Dnevniku HTV-a rekao predsjednik SSSH Mladen Novosel, nije se izričito raspravljalo o
otkazima u javnom sektoru i sindikati nisu izričito rekli „da”
otpuštanju, ali su jasno rekli kako neće podržavati ni jedno
radno mjesto koje nije učinkovito.
3
Događaji
Porezne izmjene
Pogodovanje bogatijima
Hrvatski sabor usvojio je paket poreznih zakona vezanih uz državni proračun za 2012. godinu,
prema kojima je, među ostalim, od 1. ožujka stopa PDV-a uvećana s 23 na 25 posto, s time da
je uvedena snižena stopa od deset posto za jestiva ulja i masti, bijeli šećer, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu te na isporuku vode. Snižena stopa
PDV-a od 10 posto na ugostiteljstvo primjenjuje se od iduće godine. Ministar financija Slavko
Linić napomenuo je kako je riječ o načinu borbe protiv krize u Hrvatskoj.
IZMJENE I DOPUNE
ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
– 12 posto do 26.400,00 kuna
– 22,83 posto na 16.800,00 kuna
(razlika između 26.400,00 i 43.200,00 kuna)
– 25 posto na 62.400,00 kuna
(razlika između 43.200,00 i 105.600,00 kuna)
– 37,5 posto na 24.000,00 kuna (razlika između 105.600,00 i
129.600,00 kuna)
– 40 posto na iznos iznad 129.600,00 kuna.
(od 1. ožujka 2012.):
l
l
l
l
l
l
l
l
4
povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka sa 1.800,00 na
2.200,00 kuna;
povećanje iznosa osnovnog osobnog odbitka za umirovljenike
sa najmanje 1.800,00 na 2.200,00 kuna te najviše s 3.200,00
na 3.400,00 kuna mjesečno;
drukčije definiranje poreznih osnovica (razreda), tako što će se
stope od 12 posto, 25 posto i 40 posto primijeniti na mjesečnu
poreznu osnovicu kako slijedi:
– 12 posto do 2.200,00 kuna,
– 25 posto do 8.800,00 kuna
(razlika iznad 2.200,00 do 8.800,00 kuna),
– 40 posto na iznos iznad 8.800,00 kuna;
uzdržavanim članom uže obitelji i uzdržavanom djecom mogu
biti fizičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne
plaća porez na dohodak te primici koji se ne smatraju dohotkom ne prelaze iznos 11.000,00 kuna (pet osnovnih osobnih
odbitaka) na godišnjoj razini,
uvođenje novih kategorija oporezivih dohodaka i to:
– primitaka od dividendi i udjela u dobiti iznad 12.000,00 kuna
godišnje koji se isplaćuju od 1. ožujka 2012., osim dividendi
i udjela u dobiti koji su ostvareni do 31. prosinca 2000., bez
obzira na to kada se isplaćuju. Umanjenje za neoporezivi dio
primitka iz čl. 10., t. 19. Zakona (od 12.000,00 kuna) priznat
će se u godišnjem obračunu poreza na dohodak na temelju
podnesene godišnje porezne prijave,
– mirovina rezidenata ostvarenih u inozemstvu,
oporezivanje dodatka na mirovinu koji je postao sastavni dio
mirovine od 1. siječnja 2012. prema posebnim propisima, a
zbog usklađivanja odredbi poreznih i posebnih propisa,
prestanak obveze vođenja evidencije o obračunanim i isplaćenim
dividendama i udjelima u dobiti te dostavljanja propisanog izvješća (obrasca DU), s obzirom na to da se dividende i udjeli u
dobiti oporezuju od 1. ožujka 2012. te će se izvješće o obračunatom porezu na dohodak dostavljati na postojećem obrascu ID-1,
utvrđivanje godišnjeg poreza na dohodak za koji se podnosi
godišnja porezna prijava te godišnjeg poreza na dohodak od
nesamostalnog rada po sljedećim stopama i razredima:
IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O DOPRINOSIMA
(od 1. ožujka 2012., odnosno 1. svibnja 2012.):
l
l
l
l
l
l
l
Stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje smanjit će se s 15
posto na 13 posto s primjenom na staž osiguranja nakon 30.
travnja, što znači da će se primijeniti na plaće za svibanj 2012.
i nadalje.
Izaslani radnici - brisano ograničenje koje je bilo propisano na
način da osnovica za plaćanje doprinosa za puno radno vrijeme ne može biti viša od najviše mjesečne osnovice.
Osnovica za obračun doprinosa kod radnika su, uz plaću i ostale primitke oporezive porezom na dohodak, i iznosi ostalih primitaka od nesamostalnog rada koji bi bili oporezivi porezom
na dohodak da odredbama međudržavnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja nije drukčije uređeno.
Volonteri - pri prvom zapošljavanju po osnovi ugovora o stručnom osposobljavanju za rad osoba ne smije, do dana početka
osiguranja, imati evidentiran staž u mirovinskom osiguranju,
osim po osnovi roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti.
Preračunavanje mirovina iz inozemstva - prema srednjem
tečaju HNB-a na dan stjecanja svojstva osiguranika, ali PU
može na zahtjev osiguranika ili po službenoj dužnosti utvrditi,
uz određene uvjete, novi iznos osnovice.
Primjena više osnovice za obračun doprinosa od 1. sljedećeg
mjeseca nakon podnošenja zahtjeva, ali ako je zahtjev podnesen
u roku 15 dana od dana stjecanja svojstva osiguranika, obveza prema višoj osnovici može i s danom početka razdoblja osiguranja.
Zastara prava na obračun i naplatu doprinosa - ako je svojstvo u osiguranju utvrđeno za razdoblje koje prethodi godini u
kojoj je pokrenut postupak za utvrđivanje svojstva osiguranika,
zastara prava počinje teći nakon isteka godine u kojoj je utvrđeno svojstvo u osiguranju.
l
l
Izvješća obveznika doprinosa - propisane su okolnosti temeljem kojih obveznik doprinosa može zatražiti ispravak podataka o obvezama doprinosa koje je iskazao u obračunskoj prijavi.
Propisana nadležnost Vlade da Uredbom propisuje provođenje plaćanja doprinosa prema plaći i primicima uz plaću, subjekte provedbe plaćanja doprinosa te rokove izvješćivanja.
IZMJENE I DOPUNE
ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST
Izmjene koje stupaju na snagu s 1. ožujkom 2012.:
l
l
povećanje opće stope PDV-a sa 23 posto na 25 posto;
primjena povlaštene stope PDV-a od deset posto, uz dosadašnje usluge i dobra, i na:
– jestiva ulja i masti, biljnog i životinjskog podrijetla, u skladu
s posebnim propisima,
– dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad
i malu djecu, u skladu s posebnim propisima,
– isporuku vode, osim vode koja se stavlja na tržište u bocama ili u drugoj ambalaži,
– bijeli šećer od trske i šećerne repe;
Izmjene koje stupaju na snagu s 1. siječnjem 2013.:
l
l
l
proširena primjena povlaštene stope PDV-a od deset posto na:
– usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u
ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima sukladno posebnim propisima;
povećanje vrijednosti isporuka za primjenu tromjesečnog obračunskog razdoblja sa 300.000,00 kuna na 800.000,00 kuna
(uključujući i PDV):
povećanje vrijednosti isporuka za ulazak u sustav PDV-a sa
85.000,00 kuna na 230.000,00 kuna.
IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O POREZU NA DOBIT
(od 1. ožujka 2012.):
l
l
smanjenje porezne osnovice poreza na dobit za iznos dobiti
kojom se povećava temeljni kapital društva sukladno ZTD-u primjena od 1. siječnja 2013. kod podnošenja porezne prijave
za 2012. godinu;
vrijednosno usklađenje po osnovi ispravaka vrijednosti potraživanja od kupaca priznaje se kao rashod ako je od dospijeća
Predlagatelji zakonskih izmjena
l
l
l
potpuno ograničenje odbitka pretporeza za:
– nabavu dobara i usluga za potrebe reprezentacije, pri čemu se
reprezentacijom smatraju izdaci za ugošćivanje poslovnih
partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim
partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za
najam automobila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i sl.,
– nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova,
osobnih automobila i dr. sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima;
– iznimno, navedene se odredbe ne primjenjuju ako je riječ o
plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja, ili se nabavljaju za
daljnju prodaju te ako je riječ o osobnim automobilima i
drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se
koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu,
djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih,
iznajmljivanja, ili se nabavljaju za daljnju prodaju;
oslobođenje od plaćanja PDV-a za isporuke dobara za čiju nabavu, odnosno uporabu nije bio moguć odbitak pretporeza
prema čl. 20., st. 11. Zakona;
povećanje iznosa novčanih kazni za odgovornu osobu poreznog obveznika do 50.000,00 kuna.
l
potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60
dana (prije 120 dana) - primjenjuje se za potraživanja nastala
od 1. ožujka 2012.;
uvođenje poreza po odbitku na dividende i udjele u dobiti koju
ostvare nerezidenti u Republici Hrvatskoj. Porez po odbitku na dividende i udjele u dobiti plaćao bi se po stopi 12 posto - primjena
pri isplati dividendi i udjela u dobiti koji se isplaćuju od 1. ožujka.
2012., osim na isplate dobiti ostvarene do 31. prosinca 2000.;
– od dana prijema RH u EU porez po odbitku na dividende i
udjele u dobiti ne plaća se na isplate dividende i udjele u
dobiti koji se isplaćuju društvu koje ima jedan od oblika na
koji se primjenjuje zajednički sustav oporezivanja koji vrijedi za matična društva i povezana društva iz različitih država
članica EU, ako:
1. primatelj dividende ili udjela ima najmanje deset posto
udjela u kapitalu društva koje isplaćuje dividendu ili udio
u dobiti,
2. ako najniži postotak udjela ima u neprekidnom razdoblju
od 24 mjeseca.
(teb.hr/sssh)
5
Događaji
Zajedničko stajalište SSSH, NHS-a i URSH
Veći PDV znači veće
cijene roba i usluga!
SSSH, NHS i URSH očitovali su se o
Vladinu prijedlogu mjera i smjernica za
izradu Proračuna za 2012. godinu, koje su,
među ostalim, podrazumijevale promjenu
poreznih razreda, povećanje osobnog odbitka, te podizanje opće stope PDV-a s 23
na 25 posto. No, nisu dobili čak ni odgovor!
Vlada je učinila po svome.
Radi zaštite kupovne moći najsiromašnijih građana kao i tzv. srednjega sloja, sindikati su tražili povećanje osnovnog osobnog
odbitka s 1.800 kuna na iznos minimalne
plaće (2.814 kuna), a ne na predloženih
2.200 kuna, zadržavanje sadašnjih poreznih razreda i stopa pri čemu je, radi zaštite
standarda radnika s najnižim primanjima,
najvažnije bilo stopu od 12 posto zadržati
na ostatak dohotka do 3.600 kuna, a ne
do 2.200 kuna. Tražili su ponovno uvođenje stope od 45 posto na iznos plaće veći
od 22.500,00 kuna koja je 2009. godine
smanjena na 40 posto.
Upozoravali su kako smanjenje stope
doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15
na 13 posto, koliko god bilo olakšica poslodavcima, ugrožava likvidnost zdravstvenoga sustava (opterećenog starim obvezama
od 5 milijardi kuna). U vezi sa smanjenjem zdravstvenoga doprinosa, s obzirom
na to da bi s tog nas-lova poslodavcima
ostalo 2,4 milijarde kuna, a na tragu prošlogodišnje tripartitne aktivnosti za sustavno rješavanje problema neisplate plaća
radnicima i mogućim rješenjima, sindikati
su predlagali da se dio tih sredstava u iznosu 500 milijuna kuna godišnje osigura
za Fond za isplatu plaća radnicima u slučaju insolventnosti poslodavca (uz donošenje potrebne zakonske regulative).
Tražili su povećanje sredstava za mjere aktivne politike zapošljavanja.
Sindikalna strana je poručivala: Nemojmo se zavaravati, povećanje PDV-a na
25 posto poskupit će ionako (pre)skupe
robe i usluge kad ih mjerimo kupovnom
moći radničke plaće ili mirovine, a znatno
će porasti troškovi stanovanja, energije i
prehrane – dakle ono najnužnije za preživljavanje. Uporno pozivanje sada vladajućih na predizborna obećanja kako „ukupno porezno opterećenje neće rasti”, ali da
će doći do njegove preraspodjele - „ne drži
vodu”. Pri povećanju PDV-a na 25 posto
bilo bi u najmanju ruku pristojno, kada već
sve poskupljuje svima, da barem plaće ne
padaju, kako bi amortizirale očekivani
cjenovni udar, a posebice najniže i srednje
plaće (do 10.000 kuna).
Pljuska turizmu
- Odgoda spuštanja PDV-a turizmu za
početak iduće godine, uz istodobno podizanje stope PDV-a, nova je pljuska turizmu kojem, očito, ni nova Vlada ne pridaje
važnost koju zaslužuje. Pojačat će se pritisak poslodavaca na rezanje plaća i svih
drugih prava radnika iz kolektivnih ugovora. Veći porez poslodavcima će biti i argument u pregovorima za nacionalni kolektivni ugovor, čiji se nastavak očekuje
uskoro, ističe Eduard Andrić, predsjednik
Sindikata turizma i usluga Hrvatske.
Neoporeziva osnovica za
umirovljenike treba biti
3.600 kuna
Predsjedništvo Sindikata umirovljenika
Hrvatske smatra kako neoporezivu osnovicu za umirovljenike treba hitno povećati
na 3.600 kuna, jer korekcija na samo 3.400
kuna ne kompenzira prosječno smanjenje
mirovina. Također, smatraju kako je potrebno ukinuti neshvatljiv zdravstveni doprinos od tri posto koji nepravedno plaća
dio umirovljenika. Predsjedništvo SUH-a
izražava zadovoljstvo što će s mirovinama za ožujak stići i tri godine očekivana
blaga povišica na koju umirovljenici imaju
pravo zbog usklađivanja mirovina prema
porastu životnih troškova i plaća.
Ističu i kako su, na žalost, sve glasniji
prijedlozi da se mirovine počinju usklađivati samo s troškovima života. Poznato je
kako je dostojna razina mirovina osigurana
samo u onim zemljama u kojima se mirovine usklađuju prema plaćama (npr. Njemačka), ili mješovitim modelom koji uključuje
i rast plaća – kao Finska, Slovačka, Češka,
Švicarska. Stoga se SUH i SSSH i dalje zalažu za usklađivanje (indeksaciju) mirovina s porastom plaća. Poznato je da se u
Hrvatskoj, i u godinama visokog ekonomskog rasta, razina siromaštva nije smanjila, a sada jurećim vlakom klizi prema dnu.
Prosječna mirovina iznosi 2.145,48 kuna,
dok udio prosječne mirovine u prosječnoj
bruto plaći doseže samo 26 posto.
Ukratko
Smanjiti trošarine na
benzin za 10 posto
„NE” povećanju cijena vode i javnog
gradskog prijevoza
Tijekom učestalog poskupljenja goriva
u zadnje vrijeme, SSSH je zatražio Vladinu
intervenciju kako bi se smanjile trošarine
na benzin za 10 posto. Kako se napominjalo, time bi se smanjio posljedični pritisak
na povećanje svih ostalih cijena, prije svega prijevoza roba i putnika, odnosno ublažio siguran pad standarda građana. Prijedlog, međutim, nije naišao na plodno tlo.
Teritorijalno vijeće SSSH Grada Zagreba i Zagrebačke županije uputilo je Gospodarskosocijalnome vijeću Grada Zagreba i gradonačelniku Zagreba Milanu Bandiću otvoreno
pismo u kojemu su od njih tražili neprihvaćanje prijedloga podružnica Zagrebačkog holdinga za povećanjem cijena vode i javnog gradskog prijevoza od 1. ožujka 2012. godine.
- Imamo razloga sumnjati da se iza takva prijedloga skriva neracionalnost Zagrebačkog holdinga, neodgovornost i nebriga prema javnom dobru i infrastrukturi koja im je
data na upravljanje, pisalo je, među ostalome, u otvorenome pismu.
Gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić na kraju je rekao „DA” najavljenim poskupljenjima.
6
Događaji
Dopunama Stečajnoga zakona, koje su
na snazi od 7. ožujka 2012. godine, bolje je
propisano pravo radnika u stečajnom postupku na način da se radniku na teret troškova stečajnog postupka osigurava pravo
na isplatu potraživanja iznosa većeg od tri
neisplaćene plaće, koje ostvaruje temeljem članka 3., stavka 1., točka 1. posebnog
zakona, a najviše do iznosa tri neisplaćene
minimalne plaće u Republici Hrvatskoj.
Istodobno je propisano da se odredbe te
točke ne primjenjuju na upravu društva u
trenutku otvaranja stečajnog postupka.
Prilikom prezentacije Prijedloga zakona o dopuni Stečajnog zakona, s Konačnim
prijedlogom zakona, na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (15. veljače 2012.)
naglašeno je da radnike, kao najslabiju kariku u lancu, treba dodatno zaštititi tako da
ubuduće u stečaju imaju pravo na naknadu 3 + 3 plaće (tri iz Agencije za osiguranje
radničkih potraživanja u slučaju stečaja
poslodavca, prema Zakonu o osiguranju
potraživanja radnika u slučaju stečaja poslodavca, a kako to često nije dovoljno za
pokrivanje njihovih potraživanja, dopuna-
Izmjene i dopune Stečajnog zakona i Zakona o posredovanju pri
zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti
Šum u kanalu ili?
ma Stečajnog zakona omogućile bi se i tri
minimalne plaće iz troškova stečajnog postupka). Dakle, ukupno pravo radnika bilo
bi šest minimalnih plaća temeljem prava
u dva zakona („i-i”). U Hrvatskome saboru,
međutim, Prijedlog zakona o dopuni Stečajnog zakona je prezentiran „ili-ili”. Sindikalne središnjice su reagirale uputivši
saborskih zastupnicima, pa i predsjedniku
Vlade, zahtjev za povlačenjem takva Prijedloga iz hitne saborske procedure na daljnju raspravu i doradu. Uslijedio je hitan
radno-konzultativni sastanak predstavnika sindikalnih središnjica i predstavnika
Vlade, na kojem su predstavnici Vlade pristali na izmjenu formulacije članka predloženog Konačnog prijedloga spornoga Zakona na način prezentiran na GSV-u.
Vlada je na telefonskoj sjednici odlučila
predložiti usuglašeni amandman na Konačni prijedlog Zakona o dopuni Stečajnog
zakona, što je Hrvatski sabor i izglasao.
Hrvatski je sabor izglasao i izmjene i
dopune Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, koji je također na snazi od 7. ožujka
2012. Među ostalim, mjesečni primitak što
ga nezaposleni mogu zaraditi dok su prijavljeni na HZZ-u snižen je s dosadašnjih
2.679 kuna na 1.565 kuna, a da pritom nisu brisani s evidencije, te i dalje ostvaruju
prava preko HZZ-a. Sindikalne središnjice
protivile su se takvome prijedlogu koji
snižava iznos za koji se smatra da čovjeku
može osigurati preživljavanje te smatraju
kako Vlada takvim rješenjem gura nezaposlene u područje rada „na crno”.
Specijalizirani Općinski radni sud u Zagrebu
Brže rješavanje sporova
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištima sudova ustanovljen je Općinski radni sud u Zagrebu za
područje naselja Ivanja Reka i Grad Zagreb koji je počeo raditi 1.
siječnja 2012. godine te je preuzeo sve radne sporove koji do 31.
prosinca 2011. godine nisu pravomoćno okončani pred Općinskim
građanskim sudom. Ministarstvo pravosuđa navodi kako „u drugim gradovima neće uslijediti osnivanje specijaliziranih općinskih
radnih sudova, nego će u postojećim općinskim sudovima, kao i
do sada, u radnim sporovima postupati ili suci odjela za radne sporove, ili suci zaduženi za postupanje u radnim sporovima, ako u
sudu nisu ustrojeni sudski odjeli, jer za to nema zakonskih uvjeta”.
U prva dva mjeseca rada primjetno je brže zakazivanje ročišta,
a za neke druge ocjene još je rano. Gordanu Palajsu, izvršnu tajnicu za radno-socijalno pravo SSSH, upitali smo za komentar na
optužbe pojedinaca kako se, ipak, ništa bitno neće promijeniti?
- Činjenica je da radni sporovi, iako su po svojoj naravi hitni,
traju dugo, ponekad i više godina. Radnicima koji čekaju okončanje sudskih sporova da bi se utvrdilo jesu li otkazi koje su dobili
nedopušteni, da bi naplatili svoje plaće, otpremnine i druga materijalna prava, nitko ne može nadoknaditi to vrijeme, jer – riječ
je o životnoj egzistenciji radnika, ali i njihovih obitelji. Razlog tome je opterećenost sudaca brojem sudskih predmeta (u nekim
sredinama broj predmeta po sucu prelazi i 500 predmeta u svakom trenutku), što ima za posljedicu da suci nisu u mogućnosti
zakazivati ročišta u predmetima iz tjedna u tjedan ili iz mjeseca
u mjesec, već se događa da se u jednom predmetu godišnje održe
najviše dvije do tri rasprave, što svakako nije dovoljno, imajući u
vidu procesna pravila i procesna
ovlaštenja stranaka. Treba napomenuti kako i suci odjela za
radne sporove ili suci zaduženi
za postupanje u radnim sporovima sude i u drugim vrstama
Gordana Palajsa
sporova za koje su stvarno nadležni općinski sudovi, dok suci Općinskoga radnoga suda u Zagrebu sude samo u radnim sporovima. SSSH je predlagao osnivanje radnih sudova u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu, kao najvećim
centrima s najvećim brojem radnih sporova upravo radi ubrzanja
procesa vođenja radnih sporova i njihova okončanja. Rezultate
rada prvoga osnovanog radnoga suda imat ćemo prilike kroz
kratko vrijeme vidjeti, te usporediti s onim sredinama u kojima
radni sudovi nisu osnovani. Prednost djelovanja radnih sudova
vidimo u činjenici da se rješavaju samo radni sporovi, da su suci
usko specijalizirani, što pridonosi visokoj razini njihove stručnosti, time su efikasniji i učinkovitiji. Olakšana je međusobna komunikacija koja pridonosi ujednačavanju sudske prakse, što nije
zanemarivo, te se poboljšava procesna disciplina. SSSH će nastaviti pratiti rezultate „radnoga sudstva” i nadalje ustrajavati na
procesu modernizacije i specijalizacije toga dijela pravosuđa.
Kritičari ističu da se osnivanjem novoga suda povećavaju troškovi. Smatramo kako ti novonastali nužni troškovi nisu isprika za
odbijanjem osnivanja i drugih radnih sudova jer efikasnost u procesu suđenja, posebno u radnim sporovima, nema alternativu,
napominje Gordana Palajsa.
7
Događaji
Protiv neisplate plaća i isplate plaća bez uplate doprinosa
Idemo dalje!
Predsjednik SSSH Mladen Novosel uputio je 29. veljače ministru rada i mirovinskog sustava Mirandu Mrsiću zahtjev za hitnom
obnovom tripartitnog rada na suzbijanju neisplate plaća hrvatskim
radnicima, podsjećajući ga na dosada učinjeno u sklopu kampanje
SSSH „Protiv neisplate plaća i isplate plaća bez uplate doprinosa”,
kojoj je krajnji cilj iskorjenjivanje neplaćenog rada u Hrvatskoj.
Unatoč velikoj nezaposlenosti:
Uvozimo
strane radnike
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici, održanoj 23. veljače
2012. godine, donijela Odluku o utvrđivanju godišnje kvote dozvola
za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2012., prema kojoj
je produženo 3.000 već izdanih dozvola, ali se dopušta i izdavanje
988 novih dozvola – u graditeljstvu (4), brodogradnji (614), turizmu i ugostiteljstvu (145), kulturi (53), prometu (49), zdravstvu
(25), znanosti i obrazovanju (64) i prerađivačkoj industriji (34).
Očitujući se u siječnju na Prijedlog nacrta Odluke, SSSH je naglasio kako je suglasan s predloženim produžetkom radnih dozvola,
ali kako, temeljem očitovanja Sindikata turizma i usluga Hrvatske,
Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata i Sindikata
prometa i veza Hrvatske, ne podržava nove kvote stranih radnika u
djelatnostima koje pokrivaju ti sindikati. Upozoravalo se kako je
usvajanje predložene Odluke u suprotnosti s nizom dokumenata
kao i napora ekonomske politike da se poveća zaposlenost i smanji
strukturna nezaposlenost na tržištu rada.
Napominjalo se kako je u djelatnosti brodogradnje dovoljna trećina (211) od predloženih radnih dozvola, zbog, među ostalim, gotovo praznih knjiga narudžbi. Ujedno se apeliralo da se proces smanjivanja kapaciteta hrvatskih brodogradilišta (mjereni CGT-ima),
njihovo restrukturiranje i privatiziranje, te potrebe za kvalificiranom radnom snagom – provode planski, uz maksimalnu koordinaciju. Što se tiče sektora turizma, SSSH je napominjao kako bi zanimanja koja već godinama „uvozimo” Hrvatska trebala obrazovati
u dovoljnim količinama (izuzev kuhara nacionalnih kuhinja). SSSH
je bio protiv i zapošljavanja 20 stranih radnika za zanimanje „vozač
teretnih vozila u međunarodnom prijevozu”, jer je iz podataka Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje vidljivo kako ima dovoljno nezaposlenih radnika s traženim kvalifikacijama i nije poznato da su svi
odbili ponuđeni posao koji je zakonski ugovoren i primjereno plaćen.
Saborski zastupnici
u mirovinu prema
općem propisu
Od 3. veljače 2012. godine na snazi je Zakon o izmjenama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskome saboru,
prema kojemu će zastupnici ostvarivati pravo na mirovinu prema
općem propisu, odnosno Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Savez samostalnih sindikata Hrvatske oduvijek je smatrao kako je nemoralno koristiti moć u vlastitu korist, pa sebi „izglasati”
posebna mirovinska prava i materijalnu sigurnost u starosti, a radnicima mirovinsku reformu kojom im je „osigurana” siromašna
starost ili život na račun obitelji. Stoga je SSSH u nekoliko navrata
posljednjih godina tražio zakonske izmjene kakve su sada izglasane.
Predsjedništvo Vijeća SSSH
Predsjednici mladih
i žena na sjednicama
Predsjedništvo Vijeća SSSH na sjednici je 10. siječnja 2012. godine, među ostalim, donijelo odluku o dopuni Poslovnika PVSSSH,
sukladno kojoj se na sjednice PVSSSH pozivaju i predsjednici/ce
Sekcije mladih SSSH i Ženske sekcije SSSH s pravom aktivna i ravnopravna sudjelovanja i predlaganja u raspravama, ali bez prava
odlučivanja. Odluka je stupila na snagu danom donošenja.
Protokol o suradnji SSSH i INCA-CGIL-a
Mladen
Caon, član
l d Novosel,
l predsjednik
d d k SSSH, i Luciano
i
l predd
sjedništva INCA-CGIL-a zadužen za financijska i organizacijska pitanja, potpisali su nedavno Protokol o razumijevanju i suradnji
SSSH i INCA-CGIL-a, instituta najveće talijanske sindikalne središnjice koji se bavi pružanjem besplatne pravne pomoći radnicima
koji iz drugih zemalja dolaze u Italiju.
Cilj protokola su: kvantitativno i kvalitativno povećanje besplatne zaštite koju radnicama i radnicima podrijetlom iz Hrvatske
8
u Italiji
l pruža INCA-CGIL, povećanje mogućnosti SSSH d
da svojim
članovima, kao i ostalim hrvatskim građanima koji imaju namjeru
otići u Italiju, unaprijed pruža kvalitetne informacije, jačanje suradnje INCA-CGIL i SSSH s nositeljem osiguranja i socijalnim institucijama RH te programiranje širenja pomoći na europskoj razini
putem mreže INCA-CGIL ureda.
CGIL i SSSH su 2002. godine u Rijeci otvorili INCA ured, a od
samoga početka vodi ga Erik Fabijanić.
Udruženi sindikati
Budućnost graditeljstva
Novi val stečajeva
i otpuštanja !?
Unapređenje poslovnoga okruženja, razvoj institucija i poticanje novih investicija jedna je od stavki Programa Vlade RH za
mandat 2011. - 2015. I prošla je Vlada u sklopu Programa gospodarskog oporavka iz 2010. godine najavljivala investicije u
vrijednosti 14 milijardi kuna. No, hrvatske građevinske tvrtke
zabilježile su pad prihoda upravo potaknut padom domaćih i
stranih investicija i padom narudžbi uzrokovanih recesijom koja je praktički dotukla građevinske aktivnosti. Kako ocjenjuje
sadašnjost i budućnost graditeljstva i industrije građevinskog
materijala pitali smo predsjednika Sindikata graditeljstva Hrvatske Ivana Kovačevića:
- Ako se hitno ne krene s investicijama, djelatnosti graditeljstva i industriji građevinskog materijala (IGM) prijeti val stečajeva i otpuštanja radnika. Za prva tri-četiri mjeseca predviđene
su investicije vrijedne milijardu kuna, a do kraja godine četiri
milijardi kuna, ali od svega toga još uvijek ništa - dosta pesimistično odgovara predsjednik Sindikata graditeljstva Hrvatske, te
nastavlja kako je zaposlenost u prva dva mjeseca niskih 40-50
posto. Neke su tvrtke tek nedavno počele raditi, jer su cijeli sijeIvan Kovačević
čanj i tijekom velikih hladnoća
u veljači radnici bili kod kuća „na čekanju”. Plaće se isplaćuju sa
zakašnjenjem dva i više mjeseca. Ima i veliki broj tvrtki koje
smanjuju radnicima plaće bez prethodnoga dogovora sa sindikatom. Prisutna je nelojalna konkurencija, a cvate i rad na crno.
Kako je na sastanku socijalnih partnera 25. veljače, najavio
novi ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak,
šansa za graditeljstvo su projekti obnove javnih zgrada po principu energetske učinkovitosti - vrtića, škola, zgrada u vlasništvu
javne uprave, čime bi se smanjili veliki troškovi grijanja. Riječ je
o radno-intenzivnim poslovima na kojima će se zaposliti veliki
broj radnika, no potrebno je ispuniti niz predradnji za početak
tih projekata. Do kraja godine postoje i planirane investicije u
dijelu energetskih postrojenja – plinski rezervoari, razvoj željeznice infrastrukture, luka Zadar, Šibenik i Ploče.
Planova puno, a još ništa nije krenulo…
Poslovi hrvatskim tvrtkama
Reagirajući na izjave prvoga potpredsjednika i ministra
gospodarstva Radimira Čačića o planu Vlade RH za pokretanje investicijskog ciklusa u mandatu 2012. - 2015. godine, s
posebnom analizom za 2012. godinu u kojoj očekuje kapitalne investicije vrijedne osam milijardi kuna, Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat problematizirao je javne
natječaje. Smatraju kako bi oni trebali biti riješeni tako da
se zaštiti domaća industrija, odnosno da se isključivo hrvatske tvrtke mogu javiti na te natječaje. Napominju kako je
riječ o poslovima svima vidljivim koje svima donose dobro,
te je red da ih dobiju hrvatske tvrtke, jer inače nema izlaska
iz krize.
Sindikat EKN-a „ZA” ministre
u NO-u INA-e
Samostalni sindikat radnika u djelatnostima energetike, kemije i nemetala Hrvatske podržao je namjeru Vlade Republike Hrvatske da u Nadzorni odbor INA-e
imenuje Radimira Čačića, ministra gospodarstva i prvog potpredsjednika Vlade
i Slavka Linića, ministra financija. Kako se
ističe u priopćenju od 7. ožujka, namjeru
Vlade RH podupiru kao čin odgovornosti
prema tvrtki od posebnog interesa za RH i
nacionalnome blagu, te kao shvaćanje važnosti zaštite strateških interesa Republike
Hrvatske. Isto tako, EKN predlaže da Vlada u svih 66 tvrtki od posebnog interesa
za RH postavi odgovorne i stručne ljude
koji će znati i biti odgovorni štititi interese države, građana i radnika u Hrvatskoj.
- Republika Hrvatska, kao drugi najveći pojedinačni vlasnik sa gotovo 45 posto vlasništva, previše je vremena propustila mirno i nezainteresirano gledajući
kako MOL, kao prvi pojedinačni vlasnik
INA-e, svakodnevno kljaštri strateško i nacionalno blago. MOL je smanjivao broj za-
poslenih, izdvajao i izdvaja pojedina društva, a sve pod krinkom optimalizacije
poslovnih procesa i postizanja veće konkurentnosti u poslovnom okruženju. MOL,
odnosno Uprava INA-e, osim nesmiljenog unutarnjeg restrukturiranja, ne ispunjava svoje zadaće, a jedna od primarnih
je osigurati dovoljne količine sirovina i
energenata, vodeći računa o tome da koristi nacionalno blago Hrvatske u koje je
ugrađen rad i znanje generacija hrvatskih
radnika, navodi se u priopćenju.
9
Udruženi sindikati
„Hoćemo rad, nećemo glad!”, “Hoćemo zarađeno!” - uzvikivali su 11. siječnja
radnici Bilokalnik Drva, tvornice vrata, na
prosvjedu na koprivničkom Zrinskom trgu. Na prosvjed su se odlučili nezadovoljni stanjem u nekadašnjemu podravskom prerađivačkom divu, prije svega
najavom vlasnika, Nexe grupe, da će početkom veljače zatvoriti sve proizvodne
pogone. Pogoni nisu zatvoreni, a radnici,
dijelom članovi Sindikata drvne i papirne
industrije Hrvatske/Samostalnog sindikata Hrvatske, u vrijeme zaključenja
„Sindikalne akcije” još su uvijek bili „na
čekanju“ kod kuće. Posljednje plaće isplaćene su im za studeni i prosinac i to u
neto iznosima, bez uplaćenih poreza i
doprinosa, kao i rata kredita.
Prosvjedi i štrajkovi na početku godine
Hoćemo rad, nećemo glad!
- S obzirom na višemilijunska ulaganja,
tvrtka ima mogućnost za nastavak rada i
spas svih 150 radnih mjesta. Tražimo odgovore zašto su odbijeni ponuđeni poslovi,
osobito na inozemnom tržištu – tvrdi povjerenik SSSH za Koprivničko-križevačku
županiju Franjo Veble.
DIOKI
Radnici DIOKI-ja, ujedinjeni u Stožer
za obranu DIOKI-ja, prosvjedovali su 31.
siječnja na Trgu bana Josipa Jelačića u
Zagrebu i ispred Ministarstva gospodarstva. Razlog održavanja prosvjeda bila je
nezainteresiranost Vlade RH za hitno poduzimanje mjera za spašavanje DIOKI-ja
i dugoročno osiguravanje egzistencije radnika. Većinski vlasnik Robert Ježić nije u
10
stanju osigurati nastavak proizvodnje, a
lošim poslovnim odlukama, zajedno sa
svim dosadašnjim upravama koje je sam
imenovao, doveo je tvrtku u dužničko
ropstvo. Od rujna prošle godine stoji cjelokupna proizvodnja i sasvim je opravdan strah da svih 800 radnika završi na
burzi. Nije im isplaćeno pet plaća.
U razgovoru s ministrom rada i mirovinskog sustava Mirandom Mrsićem, predstavnici radnika, među kojima i sindikalni
povjerenik Sindikata EKN-a Hrvatske u
DIOKI-ju Josip Pavelić, upoznati su s dogovorom ostvarenim s Ministarstvom financija vezanim uz proces restrukturiranja – ulazak banaka i ostalih vjerovnika u
vlasničku strukturu DIOKI-ja, za što su
spremni svi osim INA-e. Proces deblokade
trajao bi 60 dana i u tom bi se roku trebalo postići restrukturiranje.
Izvjesno je nakon INA-ine i HEP-ove
deblokade pogona u Omišlju pokretanje
proizvodnje, dok je sudbina lokacije Žitnjak, s više od 400 radnika, još uvijek nepoznata. U slučaju nepostizanja dogovora s INA-om na Žitnjaku će biti višak više
od 300 radnika.
Igra živaca
„Za dlaku” je izbjegnut štrajk zbog neisplaćenih plaća u sindikalnoj podružnici
Sindikata metalaca Hrvatske-Industrijskog
sindikata SOG d.o.o.-a za proizvodnju
strojeva za rudnike, kamenolome i građevinarstvo Zagreb. SMH-IS prvotno je najavio štrajk zbog neisplaćenih plaća za studeni, pa ga odgodio, jer je direktor i vlasnik
SOG-a Hajro Midžić obećao isplatiti plaću za studeni do 15. veljače 2012. godine.
To nije učinio, već najavio isplatu prvoga
dijela plaće za studeni 20. veljače, a drugi
dio 22. veljače. Obećano – učinjeno.
Plaća za prosinac također je, uz najavu štrajka, „izborena“ u dva dijela. Prvi je
dio radnicima isplaćen 12. ožujka, a drugi
se očekuje 20. ožujka.
- U slučaju neisplate drugoga dijela
plaće za prosinac dogovorenoga datuma,
21. ožujka slijedi štrajk, upozorava Josip
Juričić, regionalni povjerenik SMH-IS-a
za Zagrebačku regiju, istodobno izražavajući čuđenje kako to da je proizvodnja
u punome jeku, a novca za plaće nema.
Pita se s razlogom: kamo idu novci?
Naši sindikalni povjerenici
Baldo Kovačević, sindikalni povjerenik SSKH u dubrovačkome Libertasu
U nedavnoj anketi redakcije portala Dubrovački list za
„Pozitivca 2011.” Baldo Kovačević, glavni sindikalni povjerenik
Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske u Libertasu Dubrovnik d.o.o.-u za prijevoz
putnika, ujedno i županijski povjerenik SSKH za Dubrovačkoneretvansku županiju, te član Glavnog i Izvršnog odbora SSKH,
sa samo 16 glasova manjka, osvojio je drugo mjesto. Kako se
u objašnjenju navodilo, Baldo se neumorno pokušava othrvati
političkim igrama i održati opstojnost tvrtke koja je potkraj
prošle godine proslavila 101. rođendan. Na pitanje o kakvim
se političkim igrama govori, napominje kako je to duga priča,
ali ukratko pojašnjava:
pora u sindikalnoj borbi drugi
sindikalni povjerenici i kolege iz radničkog vijeća, na čemu im je neizmjerno zahvalan.
Njihovu borbu, kaže Baldo,
većina radnika prepoznaje i
podržava ih na svakom koraku. Samo riječi hvale o njemu
govore i kolege u SSKH, napominjući kako je riječ o izuzetno aktivnome, hrabrome
sindikalnome povjereniku ko-
„Neću politiku u svoju butigu!”
- Nas radnike gradskih komunalnih društava pokušalo se,
radi „nečijih” ideja i osobnih interesa, potkraj 2009. godine
ugurati u neko novo komunalno društvo prema principu Zagrebačkog holdinga, ali smo to uspjeli spriječiti. Već potkraj
2010. godine većinski vlasnik – Grad Dubrovnik i Uprava Libertasa željeli su se riješiti općina suvlasnika koje „nisu mogle
ili nisu željele” plaćati dostavljenu im spornu subvenciju prijevoza, pa su im čak nudile i dio voznog parka i radnike. I to smo
mjesecima sprječavali sve do početka lipnja prošle godine kad
smo bili prisiljeni najaviti štrajk i tek u procesu mirenja postići kompromis. No, tada je Grad Dubrovnik bezrazložno otkazao kolektivni ugovor. Ipak, radnici su ostali zaštićeni, jer je do
potpisivanja novoga ostao vrijediti stari.
Prekinuti pregovori
- Očito je to bio neki oblik osvete, ali i brzopletosti i neznanja Uprave. Nismo željeli dizati tenzije, jer smo i mi tražili
izmjene većega dijela kolektivnog ugovora, tako da smo potpisali s direktorom Đurom Deranjom Protokol o kolektivnom
pregovaranju i krenuli u pregovore koji se od kolovoza prošle
godine, pa sve do danas nisu okončali, ponajviše zbog nespremnosti i neznanja pregovaračkog tima Uprave i onih koji njima
upravljaju, govorio je donedavno Baldo, ali u međuvremenu
ne samo da novi kolektivni nije potpisan, već je poslodavac
prekinuo pregovore. Predstavnici poslodavca, nakon konzultacija s gradonačelnikom Dubrovnika Androm Vlahušićem –
predstavnikom vlasnika, predložili su da se u novi kolektivni
ugovor ne uvrštavaju odredbe o radnim mjestima, grupama
poslova, pojedinim koeficijentima i vrijednosti koeficijenata
(organizacija i sistematizacija poslova i radnih zadataka), pa
čak ni najniža osnovna plaća. Smatrali su kako utvrđivanje tih
elemenata pripada isključivo poslodavcu, s čime se sindikalisti nisu složili, pa su najavili štrajk radi zaštite gospodarskih i
socijalnih interesa radnika. Uprava Libertasa podnijela je tužbu protiv Sindikata zbog nepostojanja zakonskih uvjeta za organiziranje štrajka, a Županijski je sud donio odluku kako nema zakonskih uporišta za štrajk.
- Mi nećemo stati na tome. Sindikalna borba se nastavlja,
najavljuje Baldo, što i ne čudi, jer u poslu, kao i u svemu u životu, daje „100 posto sebe”. Kaže, velika su mu pomoć i pot-
jemu je stalo do Libertasa i koji ima u sebi usađen „žar za borbu”. Sam za sebe kaže kako ne voli gubiti i kako cijelu priču o
Libertasu ne shvaća kao bitku u kojoj će biti pobjednika i gubitnika, već se nada razumu i dogovoru na dobrobit svih, i radnika i vlasnika, a ponajviše putnika, korisnika prijevoznih usluga.
- Mir u kući je temelj zadovoljstva, kvalitetnog rada i napretka i to nam je u konačnici jedini cilj, poručuje Baldo, Dubrovčanin u tijelu i duši, rođen je prije 48 godina u dijelu Dubrovnika po imenu Gruž, gdje i sada živi. U Libertasu radi već
dvadeset sedam godina. Dvadesetak je godina proveo na radnome mjestu glavnoga skladištara Libertasa, a ostatak kao
tehnički referent u tehničkoj službi. Da je riječ o osobi od povjerenja kazuje i podatak da je od 315 radnika Libertasa, čak
290 članova SSKH, koji je i jedini sindikat u tvrtki. Bilo je pokušaja razjedinjavanja prije nekoliko godina, politika je pokušala umiješati svoje prste, ali radnici se nisu dali prevariti.
Samozatajan pjesnik
Na upit o „anketi pozitivaca”, napominje:
- Iskreno, nisam se nadao tako visokome drugome mjestu.
Svih deset kandidata zasluženo je zauzelo svoja mjesta, netko
viša, netko niža, no to nije ni toliko važno. Važno je da ljudi
prepoznaju nečiji trud i rad, komentira Baldo, na pitanje o
eventualnim promjenama nakon objave rezultata samozatajno odgovarajući kako se ništa drastično nije promijenilo. Malo
komentara, pohvale i pokoje piće u tu čast…
Uspješan je Baldo i na privatnome planu. Već je 25 godina
u braku sa suprugom Jadrankom s kojom ima dvije kćeri blizanke - Emu i Ivu, koje u Zadru upravo uspješno završavaju
svoje studentske dane. Kad uspije naći malo mira čita i piše,
enigmatiku, a najviše stihove. Nekoliko je njegovih pjesama i
uglazbljeno. Najdraža mu je ona još iz Domovinskog rata, himna 163. dubrovačke brigade, koju je napisao u jednu zoru na
položaju, baš na prvoj crti obrane, a nakon maestralne obrade
izveli su je uspješno dubrovački Maestrali na prvom Hrvatskom pleteru. Kako najviše piše o svojemu Gradu Dubrovniku
i njegovoj okolici, tako je na samom izvoru nastala i njemu
posebno draga pjesma Ombla, pjesma o Rijeci dubrovačkoj
koju već godinama izvodi dubrovački glazbenik Ivica Soprano.
Marijana Tomić
11
Međunarodni
Ovogodišnji Međunarodni dan žena Ženska sekcija SSSH obilježila je dvama događajima. Prvo je 6. ožujka, zajedno s Odborom
žena Nezavisnih hrvatskih sindikata i Koordinacijom Žena Hrvatske
udruge sindikata, a u suradnji s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Višnjom Ljubičić, organizirala predstavljanje drafta
Vodiča za sindikalne povjerenice/ke i pravnice/ke – Kako prepoznati spolnu diskriminaciju i praksu i kako se od nje zaštititi, autora
Gorana Selanca, zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova. Kako je pojasnio sam autor, Vodič ne teži samo podizanju
svijesti sindikalnih povjerenica/ka i pravnica/ka vezano uz antidiskriminacijsku zaštitu na radnome mjestu, već i unaprjeđenju sposobnosti tih dviju skupina da prepoznaju spolnu diskriminaciju koja
se događa u radnom okruženju u kojemu djeluju te reagiraju na
najdjelotvorniji način.
Govoreći o praktičnim savjetima o prepoznavanju izravne diskriminacije kazao je kako odgovor nikada neće biti očit i jednoznačan, ali ga treba potražiti kroz pitanje: Trpi li osoba nepovoljne posljedice za neki svoj interes zato što je žena, odnosno muškarac?
Prisutne je uvodno pozdravila Božica Žilić,
predsjednica Ženske sekcije SSSH
Za sigurno i dostojanstveno
radno mjesto žena
Ono što je potaknulo na izradu Vodiča o prepoznavanju spolne
diskriminacije je anketa iz 2005. godine, što su je provele ženske
sindikalne grupe i tadašnja pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Gordana Lukač Koritnik, a govori o visokome postotku žena
koje su svjedočile o seksualnome uznemiravanju ili ga osobno iskusile. Poražavajući su bili podaci o niskoj svijesti sindikalista kako
diskriminacija nije posao sindikata, a takvo se mišljenje nastavilo i
dalje.
Ženski performans
Na sam Dan žena, 8. ožujka, Ženska sekcija SSSH i Ženska mreža Hrvatske organizirali su „ženski performans”, odnosno naizmjenično naglas čitanje zahtjeva „za bolje sutra žena” na Trgu bana
Josipa Jelačića u Zagrebu, koje su prethodno uručile i potpredsjed-
Snage udruženih sindikata u prvim redovima
12
niku Vlade i ministru regionalnog razvoja i fondova Europske Unije
Branku Grčiću.
Na putu do Vlade, prije samoga Markova trga, zaustavila ih je
policija zbog još uvijek važeće zabrane okupljanja na tome trgu.
Stigli su i specijalci! Iznenadile su se zbog nemogućnosti prolaza,
jer su prošle godine, kada je vrijedio isti zakon, zahtjeve „za sigurno, kreativno i produktivno radno mjesto žena” bez problema predale tadašnjem potpredsjedniku Vlade, a potom se udaljile s mjesta događaja. Naglašavale su kako one samo žele predati papir sa
svojim zahtjevima nekome iz Vlade, te kako nisu ni opasne niti nasilne, no policija nije popuštala. Čekajući prolaz do Vlade, naglas su
pročitale „ženske zahtjeve”. Među sindikalnim zahtjevima posebno
je isticano: ograničavanje rada na određeno vrijeme na 15 posto svih
zaposlenih u tvrtki, propisivanje apsolutne zabrane otkaza trudnicama i majkama djece do godine dana života, propisivanje kvota od
40 posto za žene u nadzornim i upravnim odborima pravnih subjekata u većinskome vlasništvu države i javnim poduzećima, smanjivanje razlike u plaćama žena i muškaraca, jačanje i očuvanje mirovinskog stupa međugeneracijske solidarnosti, povećanje kapaciteta
smještaja djece u dnevne dječje ustanove i boravke u školama, preuzimanje obveze sustavnog analiziranja kolektivnih ugovora svih razina te uvođenje statističkog praćenja i priznavanja neplaćenog rada.
Nakon sat i pol čekanja, natezanja s policijom, nazivanja Vladina Ureda za odnose s javnošću, političara i političarki da ih se pusti
do zgrade Vlade, naum im je i uspio. Pred njih je izašao potpredsjednik Vlade Branko Grčić, objasnivši kako je sjednica Vlade bila u
tijeku i kako su oni reagirali čim su dobili informaciju o ženama
pred Markovim trgom. Potpredsjednik Vlade pozvao je delegaciju
žena na razgovor u Vladu kako bi mu i osobno prezentirale svoje
zahtjeve, ali su one to odbile, jer su morale izvesti svoj performans
na Trgu bana Josipa Jelačića, kako su i najavile.
Marijana Tomić
dan žena
Međunarodni dan žena kalendarski je između Valentinova (14.
veljače) i Majčina dana (druge nedjelje u svibnju). Između potrošačkog zova „dana zaljubljenih” i patrijarhalne matrice „žene majke”.
U tome međuprostoru kao da se polako gubi suštinsko značenje 8.
marta, dana koji simbolizira borbu žena za ljudsku i ekonomsku
emancipaciju. Ovo rodno i klasno značenje uporno se prešućuje,
premda u klasi koja se stvara, klasi „prekarijata” većinu čine žene.
stvorenoga bogatstva. Rezultat: izložene smo manjim plaćama,
smanjenim šansama za napredovanje, mizernim penzijama.
Statistika plaća prema spolu „kasni” dvije godine, pa se podaci
koje iznosimo odnose na 2009.g. (izvor: DZS, Žene i muškarci u Hrvatskoj, 2011.). U svim djelatnostima ženske plaće zaostaju za
muškima, osim u dvjema u kojima su žene izrazita manjina (građevinarstvo i rudarstvo i vađenje). Upravo u djelatnostima u kojima
Što nam danas znači „8. mart”?
Živimo vrijeme dominantne neoliberalne doktrine, a da nismo
osvijestile snažan doprinos iste te doktrine (re)produkciji podređenosti žena. Desetljeća borbe žena urodile su plodom: postale smo
subjekti, izišle na tržište rada, ekonomski smo nezavisnije i obrazovanije od naših baka. Vremena se mijenjaju i čini se da su danas ta
postignuća ženskoga radničkoga pokreta sve ugroženija.
Dekonstrukcija socijalne države u „socijalnoj državi” Hrvatskoj
samo je dio općeg trenda i novih „mantri” o konkurentnome gospodarstvu, fleksibilizaciji tržišta rada i radnoga zakonodavstva, nužnoj deregulaciji i smanjivanju javnih troškova, javno/ privatnome
partnerstvu i td. Idemo redom: „mantra” o konkurentnome gospodarstvu počiva na principu kompeticije, a stvarno značenje je niža
plaća, gubitak solidarnosti među zaposlenima i podređivanje osobnog integriteta radnika interesu i poslovnim potrebama tvrtke i
kapitala; fleksibilizacija tržišta rada i deregulacija samo je novi naziv staroga značenja - nesigurnost radne egzistencije, ucjena i izrabljivanje radnika; smanjivanje javnih troškova znači kidanje mreže
socijalne sigurnosti i društvene solidarnosti prema bolesnim, starim i nemoćnim članovima društva; javno/privatno partnerstvo
najčešće znači prepuštanje državnih funkcija privatnom sektoru,
čime se uloga države svodi na pogodovanje privatnom kapitalu
zbog „efikasnosti i nužnosti gospodarskog rasta”.
Prešućivani dio
su žene izrazitija većina među zaposlenima, zaostajanje u plaćama
je izraženije (u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi ženske su plaće
manje za 23 posto; u financijskim djelatnostima 24 posto, u trgovini 23 posto....).
Uzroka je više: izrazita segregiranost žena na tržištu rada, podcijenjenost tipično „ženskih” poslova u procjenama složenosti poslova (tzv. koeficijenti), nerazumijevanje principa „jednaka plaća za
rad jednake vrijednosti”.
Ni mirovinski sustav ne priznaje bilo kakvu kompenzaciju ženama zbog objektivno dvostruke radne opterećenosti na poslu i u
obitelji. U ime formalno shvaćene ravnopravnosti, izjednačeni su
uvjeti umirovljenja za žene i muškarce. Gledajući načelno, to je u
redu. Ali treba istaknuti kako stvarni razlozi nisu u „brizi” za ravnopravnost spolova, već u notornoj statističkoj činjenici da žene u
prosjeku duže žive pa su i „skuplje” javnim financijama (duže primaju mirovinu). O tome koje su posljedice po ženinu radnu sposobnost (pogotovu u nekim profesijama) nakon višedesetljetnog
dvostrukog opterećenja profesionalnim i obiteljskim obvezama se
ne govori. Kao ni o politikama koje bi, osim rada u nepunome radnome vremenu, mogle osigurati ženama istinsku ravnopravnost i
jednakost šansi na tržištu rada.
Ukratko, neki budući „8. mart” prilika je da otvoreno razgovaramo o strukturalnoj diskriminaciji kojoj su žene sustavno izložene
i o opasnostima po žensko i uopće radničko ljudsko dostojanstvo
vladajuće društveno- ekonomske doktrine. Ne kradu nam samo
dostojanstvo i pravo na pristojan život od vlastitog rada, kradu
nam i slobodu (siromašni nisu slobodni), kradu i budućnost našim
kćerima, našoj djeci.
Jagoda Milidrag Šmid
Društveno-ekonomski razvoj koji počiva na tim pretpostavkama
povećava socijalnu polarizaciju, socijalnu isključenost sve većeg
broja pojedinih socijalnih skupina i značajno povećava opterećenje
i podređenost žena. Od nas se očekuje da istodobno budemo visoko
produktivne radnice, službenice, znanstvenice i udovoljimo društveno visoko poželjnoj ulozi majke. Drugim riječima, na nama je da
nosimo dvostruki teret „proizvodnje” profita za poslodavca
i odgovornost za biološki opstanak nacije. I to uz sve manju podršku (socijalne) države.
U tako oblikovanom svijetu ostajemo podređene: radimo većinom u neprofitnom sektoru (javni servisi) i potplaćenom uslužnom sektoru. Laka industrija u kojoj smo
se zapošljavale nestala je ili je preseljena na mjesta jeftinog ženskog rada. Izložene smo „fleksibilnim” oblicima
rada i još nas uvjeravaju kako je to u našem interesu. Posao s nepotpunim radnim vremenom javno se prikazuje
kao posao koji odgovara upravo ženama, zbog lakšeg
uravnoteženja profesionalnih i obiteljskih obveza (briga o
kućanstvu, djeci i nemoćnim članovima obitelji). Pri tome
se prešućuje da part-time posao znači nižu plaću, da bitno
sužava mogućnost usavršavanja u struci, obrazovanja i
napredovanja u karijeri, ali zato povećava „šanse” za bijedu u starosti. Prešućuje se i ekonomski doprinos te vrijedMuška podrška ženskim zahtjevima - rijetkost
nost ženskoga neplaćenoga rada koji čini barem trećinu
13
Udruženi sindikati
Skupština Sindikata inženjera i tehničara šumarstva
Tomislav Užarević
U ozračju „rješavanja križaljke” zvane nova Uprava Hrvatskih
šuma, u Gospiću je 27. siječnja
održana Skupština Sindikata inženjera i tehničara šumarstva, na
kojoj je za predsjednika izabran
dosadašnji dopredsjednik SITŠ-a
Tomislav Užarević, inače koordinator unutarnjeg nadzora Hrvatskih šuma, trgovačkoga društva u
vlasništvu države s Direkcijom u
Zagrebu, 16 uprava šuma-podružnica i 169 šumarija. Za novoga do-
broju kandidata koji su se birali, glasovanje je također bilo javno,
dizanjem ruke. U protivnome je tajno. U donošenju odluka članovi Skupštine mogli su se izjašnjavati jedino „za” ili „protiv”. „Suzdržanih”, prema Poslovniku o radu Skupštine, ne može biti.
Posebna briga o mladim radnicima
Skupština je usvojila i planove i aktivnosti za 2012. godinu, te
izmjene i dopune Statuta. Usvojenim izmjenama Statuta SITŠ-a
proširena je svrha utemeljenja sindikata, pa je „djelokrug” s inženjera i tehničara šumarstva proširen na sve inženjere i tehničare
zaposlene u sektoru šumarstva, prerade i uporabe drva. Istim je
izmjenama naglašena i posebna briga o problemima, potrebama i
očekivanjima mladih radnika. Prvi korak bilo je i prošlogodišnje
Tomislav Užarević
novi predsjednik
predsjednika izabran je Krešimir
Pavić iz Uprave šuma Podružnica
Požega. Izabrani su i članovi Nadzornog odbora, dok članovi Glavnog odbora nisu birani na Skupštini,
jer su oni, sukladno Statutu SITŠ-a,
glavni povjerenici podružnica.
Članovi svih tijela biraju se na
četiri godine. Broj mandata predsjednika i dopredsjednika ograničen je na dva, dok se za sve ostale
funkcije članovi mogu birati neoKrešimir Pavić
graničeni broj mandata.
Tomislav Užarević bio je jedini predsjednički kandidat. Sukladno Poslovniku o radu Skupštine SITŠ-a, postupak kandidiranja
bio je javan, a kako je broj kandidata koji se kandidirao bio jednak
osnivanje Sekcije mladih SITŠ-a, čiji predstavnik, kao i predstavnici svih interesnih skupina u Sindikatu, može biti član Glavnog odbora SITŠ-a, ali bez prava odlučivanja. Osim sekcije mladih do 36
godina, na razini Sindikata mogu djelovati i sekcija žena, sekcija
invalida i sekcija nezaposlenih.
Važnost informiranja i komuniciranja
Skupština je bila dinamična, s mnoštvom prijedloga i rasprava.
Naravno, intenziviranje aktivnosti na povećanju broja članova jedan je od prioriteta, a posebno treba „poraditi” u Upravi šuma
Glasovalo se javno
Radno predsjedništvo
14
Podružnici Karlovac, gdje je zastupljenost članstva SITŠ-a jako
mala. Tome bi trebala pomoći poboljšana komunikacija, kako interna tako i eksterna. Svi članovi, na svoje će mailove dobivati
newslettere s najnovijim vijestima iz djelokruga Sindikata. Isto
tako, sukladno Kolektivnome ugovoru za radnike Hrvatskih šuma,
u slučajevima postavljanja konkretnih zahtjeva o pravima i položajima radnika, poslodavac je dužan očitovati se u roku 15 dana
od postavljanja zahtjeva. Poboljšanju eksterne komunikacije svakako
će pridonijeti i činjenica što je dopredsjednik Sekcije mladih SITŠ-a
Goran Vincenc, glavni urednik časopisa „Hrvatske šume”. Kako se
moglo čuti, do sada je pojavljivanje
informacije o djelovanju SITŠ-a u
tome časopisu bila gotovo nemoguća misija. Problematiziran je i
gubitak naziva „šumarstva” iz novoga Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Unije. S
obzirom na to da se na kraju Skupštine SITŠ-a ipak saznalo kako je
Skupština Hrvatskih šuma imenovala novu Upravu društva, na čelu s
Ivanom Pavelićem, izražena je poTraži se proaktivnije djelovanje
treba „nametanja” toj Upravi. Potrebno je proaktivnije djelovanje, odlučnost i poentiranje u pokrenutim sindikalnim akcijama, pokazivanje kako SITŠ ima znanja
i snage za djelovanje.
Logistička potpora SSSH
U tome djelovanju svu moguću logističku pomoć SITŠ-u će
pružiti i SSSH, središnjica u koju je udružen SITŠ, potvrdio je na
Skupštini prisutan Mladen Novosel, predsjednik SSSH. Govoreći
o aktualnim kadrovskim promjenama u Hrvatskim šumama, izrazio je vjerovanje u prevladavanje stručnosti nasuprot političkoj
podobnosti. Skrenuo je i pozornost na pojavu dumpinga u sindikalnom pokretu po pitanju sindikalne članarine, te „šlepanja” pojedinih sindikalnih središnjica uz SSSH. Dio svojeg obraćanja posvetio je i važnosti kolektivnih ugovora, što jako dobro zna SITŠ,
jedan od potpisnika Kolektivnog ugovora za radnike Hrvatskih šuma iz listopada 2011., sklopljenog na četiri godine.
- Sve kondicije Kolektivnog ugovora su dobre i imajući to na
umu, signalizirajte eventualno kršenje tih odredbi. Vi ste naše oči
i uši - poručio je Tomislav Užarević.
Skupštini prisustvovao i Mladen Novosel
Željka Šikić i Damir Čanić
Kao gosti Skupštine bili su i Željka Šikić, predsjednica Glavnog radničkog vijeća Hrvatskih šuma, te Damir Čanić, voditelj
UŠP Gospić.
SITŠ je u izborima za radnička vijeća tijekom 2011. godine polučio dobre
rezultate, to više što su za listu SITŠ-a
glasovali i radnici koji nisu članovi SITŠ-a.
No, SITŠ i dalje nema predstavnika u
glavnom radničkom vijeću. Zbog toga
je negodovao i Tomislav Užarević, upozoravajući na ustaljenu praksu da se
većina predmeta usuglašava na glavnom radničkom vijeću, a radnička vijeća
podružnica postoje tek „forme radi”.
„Porođajnih muka” SITŠ-a, odnosno početaka njegova nastanka prisjetio se dosadašnji predsjednik Darko
Cvijić, ističući kako je sazrelo vrijeme
da na čelu SITŠ-a bude profesionalac.
A prema odredbama Kolektivnog ugovora svi uvjeti za profesionalizaciju su
ispunjeni…
Marijana Tomić
15
Udruženi sindikati
Pilot - projekt o štetnosti prekovremenoga rada u djelatnosti trgovine
Tijekom višemjesečnog inspekcijskog
nadzora kod malih poslodavaca na području Zagreba, Rijeke i Osijeka, a u sklopu
pilot - projekta Sindikata trgovine Hrvatske i Državnog inspektorata o utjecaju prekovremenoga rada na zdravlje, radnu sposobnost i sigurnost radnika u djelatnosti
trgovine, inspektori rada nisu utvrdili prekovremeni rad jednog ili više radnika koji traje duže od četiri tjedna neprekidno, ili više
od dvanaest tjedana tijekom kalendarske
godine, ili da prekovremeni rad svih radniKomisija Hrvatske biskupske
konferencije (HBK) „Iustitia et
pax” pozvala je vjernike, kao i sve
građane dobre volje u Hrvatskoj,
da se od nedjelje, 4. ožujka, pridruže širokoj akciji Europskoga
saveza za nedjelju za poštovanjem nedjelje kao dana počinka
za sve, odnosno da se suzdrže od
kupovanja nedjeljom, te barem
tako pokažu kako žele poštovati
Iskrivljeni
podaci
ka prelazi deset posto ukupnoga radnoga
vremena, te nisu imali elemenata za donošenje rješenja temeljem kojih bi poslodavcima naložili da pribave nalaz i mišljenje
liječnika o štetnosti prekovremenoga rada.
Komisija HBK „Iustitia et pax”
Dragica Mišeljić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske nimalo nije iznenađena takvim rezultatima, jer kako kaže, dolazak inspektora rada u nadzor i razgovor s
radnicima u nazočnosti njihovih nadređenih (poslovođa) definitivno neće ukazati
na realno stanje, tj. beskrajni broj prekovremenih sati koji nikada nisu evidentirani
ni plaćeni. Kako dosadašnji način rada inspektora rada ne daje rezultate, STH skreće pozornost na potrebu promjene dosadašnje prakse.
dobrobit čovjeka, društva i prirode, podržala je inicijativu Europskoga saveza za nedjelju, te je organizirala javni skup na Sinjskoj
pijaci 3. ožujka. Sinjskoj su se
javnosti, među ostalim, obratili i
Zoran Kačić, teritorijalni povjerenik SSSH za Splitsko-dalmatinsku županiju, te Nada Čatipović,
povjerenica Sindikata trgovine Hrvatske u Konzumu Split. Oboje
Suzdržite se kupovanja nedjeljom!
sve one radnice i radnike koji su zbog slabosti hrvatske zakonske zaštite izloženi pritisku i prisiljeni raditi bez nedjeljnog odmora, ostajući izvan kruga svojih obitelji, svojih bližnjih i svoje
djece. Udruga „Cjelovit život” iz Sinja, koja se zalaže za cjelovitu
Polumenadžerski ugovori u turizmu
Nova pošast
- Na raspolaganju sam poslodavcu tijekom cijeloga dana/tjedna/mjeseca i imam pravo na godišnji odmor koji ne stignem iskoristiti - tek jedan je od slučajeva vezan uz sklapanje ugovora koji
nemaju obilježja ugovora o radu sukladno Zakonu o radu. U praksi
se takvi ugovori nazivaju menadžerski, polumenadžerski, a u novije vrijeme i ugovori o međusobnim obvezama, odgovornostima i
pravima u obavljanju poslova s posebnim ovlastima.
Na pošast takvih ugovora već neko vrijeme upozorava Sindikat
turizma i usluga Hrvatske, napominjući kako njima nisu obuhvaćeni samo članovi uprave ili direktori društava, već se oni sklapaju
i na najnižoj razini rukovoditelja pa i nadzornice soba, a u nekim
društvima i sa sezonskim radnicima.
Naime, radnicima koji su u društvu zasnovali radni odnos sklapanjem ugovora o radu, sukladno ZOR-u, nude se na potpisivanje
novi ugovori u kojima im se mijenja status radnog odnosa, određuje plaća u fiksnom iznosu (načelno samo nešto povoljnija od one
iz ugovora o radu, isključuje primjena odredbi ZOR-a, Kolektivnog
ugovora ugostiteljstva i kolektivnog ugovora društva u dijelu pla16
j d čili kako
k k neoliberalna
lib l pohlepa
hl
b k
l
su posvjedočili
i beskrupulozno
gomilanje kapitala razara nedjelju i obitelj. Istaknuli su da takvo
radno vrijeme ugrožava prava i zdravlje, tjelesno i duševno naših
majki, sestara, supruga, jer oko 200 000 žena radi u trgovinama.
će, odredbi koje reguliraju pravo na dnevni odmor, tjedni odmor,
godišnji odmor, plaćeni dopust, evidenciju radnoga vremena te
pravo na otpremninu i otkazni rok u slučaju prestanka radnog odnosa. Događa se da je od ukupnoga broja zaposlenih više od 30
posto zaposlenih u društvu obuhvaćeno takvim ugovorima.
Poslodavci napominju kako je prirodno da nositelji posla koji
vode sektore, odjele ili profitne centre, odnosno odgovorni su za
rezultate poslovanja, imaju drukčiji status, odnosno da se njihov
rad zbog razine odgovornosti vrednuje na način koji se u ovom
kontekstu naziva ‘menadžerski’.
Kako ističe Eduard Andrić, predsjednik STUH-a, taj je Sindikat
pokušavao u pregovorima s Udrugom ugostiteljstva i turizma na
nacionalnoj razini ukazati na nezakonitost posebnih ugovora, ali
uprave hotela ne odustaju od njihovih sklapanja.
- Predsjedništvo Vijeća SSSH i Vijeće SSSH podržali su inicijativu STUH-a, ali još uvijek nije odlučeno na koji način doći do željenog rješenja. Naime, neslužbeni razgovori u državnom inspektoratu potvrdili su naše tvrdnje da su posebni ili polumenadžerski
ugovori nezakoniti, ali konkretna volja da se u nadzoru sankcionira sklapanje takvih ugovora, zasada je izostala. To nas nije obeshrabrilo u našoj odluci da u ovoj godini ponovno aktualiziramo
taj problem i pronađemo način kako bismo dokazali nezakonitost
navedenih ugovora, zaključio je Eduard Andrić.
Udruženi sindikati
Privatizacija hrvatske
brodogradnje
Sindikat metalaca Hrvatske – Industrijski sindikat na konferenciji za novinare
održanoj 13. ožujka pozvao je Ministarstvo gospodarstva da ubrzano, a najkasnije do 1. travnja 2012. godine, donese
odluku hoće li se hrvatska brodogradilišta privatizirati ili neće.
- Svaka daljnja medijska prepucavanja o privatizaciji stvaraju nepotrebnu
nervozu među 20.000 ljudi vezanih uz
brodogradnju, kazao je predsjednik SMHIS-a Vedran Dragičević.
Traži se hitna reakcija Vlade
SMH-IS traži da se svaki kupac pridržava programa restrukturiranja u kojima
je sve definirano i podržat će sklapanje
ugovora u preuzimanju dionica između
Vlade i kupaca u kojemu je određeno da
se brodogradilište vraća državi ako se kupac ne pridržava programa. A upravo su
pregovori koje Ministarstvo gospodarstva
vodi s potencijalnim kupcima pregovori
o uvjetima preuzimanja dionica brodogradilišta na osnovi programa restrukturiranja koje je usvojila Europska komisija
i Agencija za tržišno natjecanje. Prihvatili su ih i sindikati.
U tim programima postoji 1.500 radnika koji su tehnološki višak, ali u sva če-
tiri brodogradilišta: „3. maju”, „Kraljevici”, „Brodosplitu” i „Brodotrogiru”, a ne
samo u „3. maju”, kako se u medijima
spominjalo. To bi se pitanje, kao i sva
ostala, trebalo riješiti u pet godina, vremenskome razdoblju za koje su i rađeni
programi restrukturiranja.
STUH o završetku stečaja „Jadrana” d.d. Crikvenica
Poštivanje „Jadrana” kao cjeline
Sindikat turizma i usluga Hrvatske podržao je dogovor postignut u Ministarstvu financija 13. siječnja
2012., prema kojemu će Republika Hrvatska, kao najveći pojedinačni vjerovnik
stečajnog dužnika „Jadrana” d.d. Crikvenica, podržati izradu stečajnog plana
prema kojemu će se svi razlučni vjerovnici odreći svojih prava na odvojeno namirenje, svi vjerovnici svoje utvrđene tražbine pretvoriti u ulog, a
RH svojom imovinom sudjelovati u povećanju temeljnoga
kapitala.
Kako rekoše na konferenciji za novinare u Rijeci, teritorijalna povjerenica i pravna zastupnica u Uredu SSSH Primorsko-goranske županije Jadranka Tomašić i Nada Barišić, te
regionalna povjerenica STUH-a Loredana Gluhak, svrha je
očuvanje „Jadrana” d.d. kao tehnološke cjeline, te poštivanje
osnovnog načela da vjerovnici stečajnog dužnika ne smiju
biti stavljeni u lošiji pravni položaj u odnosu na druge vjerovnike iste skupine, ili da ne smiju provedbom plana biti manje
namireni za svoja potraživanja nego što bi bili kad bi
se stečajni postupak proveo unovčenjem imovine
stečajnog dužnika i njegovim brisanjem iz registra.
Isto tako, STUH očekuje da će svi razlučni vjerovnici, kako oni u vlasništvu
Republike Hrvatske tako i
ostali, prihvatiti Zahtjev za
mirnim rješenjem spora i zaključiti Nagodbu te da će RH
svojom imovinom sudjelovati u povećanju temeljnoga kapitala. Tim bi se radnjama stvorile kvalitetne pretpostavke za
donošenje Stečajnog plana koji bi se, prema odluci donesenoj na Skupštini vjerovnika, morao napraviti do 16. travnja
2012. godine.
- Pozivamo sve radnike-vjerovnike da daju brisovna očitovanja u svezi razlučnih prava, jer su sva njihova potraživanja u cijelosti priznata u stečaju i razvrstana u prvi viši isplatni
red, te su kao takva i dalje neupitna i rješavat će se u daljnjem tijeku stečajnog postupka, poručile su sindikalistice.
17
Udruženi sindikati
Dva potencijalna
kupca Željezare
Sisak
Nakon što se u prosincu prošle godine američki CMC
odlučio povući i prodati sisačku Željezaru, a radnici ostali
bez posla, pojavila se nova nada, jer postoje dva ozbiljna
potencijalna kupca. Barem tako tvrdi predsjednik Sindikata
metalaca Hrvatske-Industrijskog sindikata Vedran Dragičević, dodajući kako, na žalost, CMC nije zadovoljan s njima, pa će još neko vrijeme pričekati.
Kako posljednji otkazni rokovi preostalih radnika ističu u svibnju ove godine, SMH-IS očekuje kako će se sudbina Željezare znati do 1. lipnja te se veliki broj radnika
vratiti natrag na posao.
I Ministarstvo gospodarstva pomaže u pronalaženju
kupca, a ako ne bude pronađen povoljan kupac, SMH-IS
predlaže uključenje države u rješavanje problematike tako da ona unajmi tvornicu dok CMC ne pronađe trajno
rješenje.
Sportski susreti
komunalaca u Čazmi
Sindikalni povjerenici Samostalnog sindikata radnika u komunalnim i
srodnim djelatnostima Hrvatske u podružnicama iz Čazme, Garešnice, Bjelovara, Pakraca, Slavonskog Broda, Daruvara, Križevaca, Kutine i Gradske
plinare Zagreb okupili su se nedavno u Čazmi radi dogovora o organizaciji svojih ovogodišnjih sportskih susreta. Usuglasili su se kako će se susreti održati 26. svibnja u Čazmi, a očekuje se oko 150 natjecatelja.
Regionalni povjerenici Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata te predsjednik SMH-IS-a Vedran Dragičević i
predsjednik Sekcije mladih SMH-IS-a Tomislav Burak predali su
15. veljače ministru rada i mirovinskog sustava Mirandu Mrsiću
5.900 potpisa prikupljenih u akciji Sekcije mladih SMH-IS-a što
se provodila diljem Lijepe naše od listopada prošle godine, a radi dopune Zakona o radu u dijelu ograničavanja broja ugovora
na određeno vrijeme.
Metalci za dopunu ZOR-a
Ograničiti broj ugovora
na određeno vrijeme
Mladi metalci predlažu dopunu članka 10. Zakona o radu na
način da se doda novi stavak 3.: „Ukupni broj ugovora o radu na
određeno vrijeme koje poslodavac može sklopiti ne smije prelaziti 15 posto od ukupnog broja novozaposlenih radnika kod poslodavca na razini godine.” Prilikom predaje potpisa upoznali su
ministra s problemima koje donosi rad na određeno vrijeme, a
kojim su osobito pogođeni mladi radnici. Tome u prilog ide podatak o gotovo 90 posto novosklopljenih ugovora na rad na
određeno vrijeme ili, još gore, s klauzulom „do završetka posla”.
Time su mladi onemogućeni u rješavanju egzistencijalnih pitanja. Ministar Mrsić je rekao kako će prikupljene potpise predati
predsjedniku Vlade RH Zoranu Milanoviću.
Sindikat poljoprivrede, prehrambene industrije i vodoprivrede Hrvatske
Leo Jakušić – novi v.d.
Leo Jakušić
18
Nakon
k
što
št jje d
dosadašnji
d š ji vršitelj
šit lj d
dužnosti
ž ti
predsjednika Sindikata poljoprivrede, prehrambene industrije i vodoprivrede Hrvatske Zlatko
Tušak, zbog izbora za zastupnika u Hrvatski sabor, podnio ostavku na mjesto v.d.-a, Predsjedništvo SPIV-a je na sjednici, 24. veljače, za novoga v.d.-a imenovalo Lea Jakušića iz Zlatara.
Odl k o imenovanju
i
j primjenjuje
i j j j se od 1.
Odluka
ožujka 2012 godine, no kako Leo Jakušić trenutno ima zdravstvenih problema, on je imenovao
člana Predsjedništva SPIV-a Antu Malovana da
ga mijenja u vrijeme spriječenosti obavljanja
dužnosti v.d. predsjednika.
Udruženi sindikati
Kadrovske promjene
Matija Voščun,
v.d predsjednika SUH-a
Nakon smrti predsjednika Sindikata
umirovljenika Hrvatske Stjepana Krajačića, u prosincu 2011. godine, Glavni odbor SUH-a donio je odluku o imenovanju
Matije Voščuna, predsjednika Povjereništva SUH-a za Grad Zagreb, vršiteljem
dužnosti predsjednika SUH-a do održavanja redovite Skupštine SUH-a 18. listopada 2012. godini u Zagrebu.
Matija Voščun korijene vuče iz Istre,
rođen je u Petišovcima u Sloveniji, školovao se u Varaždinu gdje je završio stručnu rudarsku školu, te u Zagrebu pohađao
Višu školu za organizaciju rada. Radni
staž je odradio na stručnim, nadzornim i
rukovodećim poslovima, počevši od Generalne direkcije za naftu i plin, preko
Nafte-Lendava, Geološkog zavoda Ljubljana do INA-Naftaplina Zagreb. Nakon
umirovljenja 1991. godine, već je u siječnju 1994. postao osnivačem i tajnikom
sindikalne podružnice SUH-a u INA-i, a
od 2000. godine je povjerenik SUH-a za
Grad Zagreb.
Među kolegama je znan kao radoholičar i perfekcionist.
Matija Voščun
- Reći kako sam perfekcionist, s obzirom na životnu dob, malo je pretjerano,
ali, tražim red, osobito kada je riječ o financijskome poslovanju SUH-a, „brani”
se Matija. Na pitanje o viziji vođenja
SUH-a odgovara kako će taj sindikat biti
vođen, organiziran i podređen isključivo
Statutu SUH-a.
NAGRADA SSSH „SRCE SINDIKALNE SOLIDARNOSTI GODINE”
Odlukom Vijeća SSSH od 28. prosinca 1992. godine ustanovljena je stalna godišnja nagrada SSSH „Srce sindikalne
solidarnosti”, koja se dodjeljuje jedanput godišnje
Predsjedništvo VSSSH, na 16. sjednici
7. veljače 2012. godine, raspisuje
INTERNI NATJEČAJ
ZA DODJELU NAGRADE SSSH
„SRCE SINDIKALNE SOLIDARNOSTI”
U 2012. GODINI
1) Natječaj, odnosno isticanje kandidata, provodi se unutar
Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, a pravo predlaganja imaju: udruženi sindikati, teritorijalni uredi SSSH,
Predsjedništvo VSSSH, sekcije i sektori SSSH.
2) Rok za podnošenje prijedloga o kandidatima je 29. ožujka 2012. godine.
3) Kriteriji za dodjelu nagrade „Srce sindikalne solidarnosti” u 2012. godini su sljedeći:
a) predlagati se mogu pojedinci i organizacije iz Republike Hrvatske i inozemstva i to iz SSSH, izvan SSSH
te izvan sindikalnoga pokreta. Ne mogu biti predlagane osobe profesionalno zaposlene u SSSH i u udruženim sindikatima;
b) predlagati se mogu pojedinci ili organizacije koje su
svojim radom i djelovanjem pridonijele razvoju hrvatskoga i međunarodnoga sindikalnoga pokreta temeljenoga na solidarnosti i zajedništvu među članovima
i sindikatima. Ako je riječ o kandidatu iz sindikalnoga
pokreta, naglašava se kontinuirani sindikalni rad uz
postignute izuzetne rezultate i/ili poseban događaj/doprinos u promatranome razdoblju zbog kojega kandidat zaslužuje to visoko sindikalno priznanje;
c) promatrano razdoblje je od 1. ožujka 2011. do 1. veljače 2012. godine.
4) Kada je riječ o osobi, pisani prijedlog mora sadržavati podatke o pripadnosti kandidata podružnici određenoga
udruženoga sindikata ili drugoj organizaciji, a ako se za
dobitnika predlaže organizacija, tada podatke o organizaciji. Prijedlog mora sadržavati razlog(e) predlaganja
osobe/organizacije, sukladno kriterijima za dodjelu nagrade. Prijedlozi se dostavljaju na adresu: Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Odbor nagrade „Srce sindikalne solidarnosti” u 2012. godini, 10000 Zagreb, Trg
kralja Petra Krešimira IV. br. 2. (NAPOMENA: prijedlozi
moraju stići zaključno s 29. ožujkom 2012. godine).
5) Godišnja nagrada SSSH „Srce sindikalne solidarnosti” u
2012. godini sastoji se od:
a) jedne glavne nagrade (kristalna vaza s ugraviranom
posvetom i poveljom);
b) jedne ili više povelja.
6) Odbor nagrade, na temelju pristiglih pisanih prijedloga,
samostalno odlučuje za koje od navedenih priznanja (nagrada i povelja) predlaže Predsjedništvu VSSSH određene kandidate.
7) Dobitnicima će se nagrade uručiti u Zagrebu na svečanoj
sjednici Vijeća SSSH.
19
S raznih strana
Humanitarna akcija podružnice SMH-IS-a „3.maj”
12.000 kuna za
Dječju bolnicu
Kantrida
U humanitarnoj akciji podružnice Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskoga sindikata BI „3.maj” za Dječju bolnicu
Kantrida KBC-a Rijeka prikupljeno je 12.000 kuna. Sredstva će
se iskoristiti za opremanje boravišnoga prostora djece korisnika
Dječje bolnice Kantrida. Akcija je započela 21. studenoga 2011.,
a završila 14. siječnja 2012. malonogometnim turnirom u sportskoj dvorani „3. maj”.
Teritorijalno vijeće SSSH Grada Zagreba i Zagrebačke županije
Uljepšajmo život
osobama s Downovim
sindromom
Teritorijalno vijeće SSSH Grada Zagreba i Zagrebačke županije pozitivno
je odgovorilo Udruzi na sindrom Down na zamolbu za sponzorstvo humanitarnoga koncerta i izradu dokumentarnoga filma o životu djece i osoba s
Downovim sindromom i njihovih obitelji povodom Svjetskoga dana Down
sindroma 21. ožujka. Pozvali su povjerenike sindikata udruženih u SSSH s
područja Zagreba i Zagrebačke županije da se uključe u akciju direktnom
uplatom na žiro-račun Udruge: 2360000 – 1101617736, napominjući da o
danu i visini uplata obavijeste Đurđicu Kahlinu, teritorijalnu povjerenicu
SSSH, radi evidencije uplaćenih sredstava. Sredstva prikupljena humanitarnim koncertom bit će namijenjena za daljnje terapije djece i rad Udruge.
Radmila Rumbak
– tajnica godine
Radmila Rumbak, tajnica Sindikata trgovine Hrvatske, dobitnica je godišnje nagrade EA
za najbolju tajnicu godine 2011. u kategoriji
neprofitnih organizacija, što ju je šesnaestu
godinu za redom dodijelila nacionalna strukovna udruga Hrvatska poslovna tajnica – HPT.
Nagrade za tajnicu godine dodjeljivane su
i u kategoriji malih, srednjih i velikih tvrtki, te
proračunskih organizacija. Radmila cijeli radni
vijek, već 38 godina, radi u sindikatu.
20
Umirovljen
Zdenko Šoštarec
Nakon što je u svijetu rada proveo 44 godine i
dva mjeseca, od kojih posljednjih 12 godina u Sindikatu EKN-a na radnome mjestu predstavnika za središnju Hrvatsku i Grad Zagreb, u zasluženu mirovinu
s 1. ožujkom otišao je Zdenko Šoštarec. Na oproštajnome druženju u Radničkome domu u Zagrebu, 9.
ožujka, ugodne umirovljeničke dane, pune zdravlja,
bistru vodu i bogat ribički ulov poželjele su mu brojne kolege i prijatelji iz SSSH i udruženih sindikata, te
njegovi EKN-ovci, među kojima se, kako sam reče,
osjećao kao u vlastitoj obitelji.
- Uz Zdenka me veže i prijateljstvo. U 12 godina
naše suradnje ni u jednome trenutku nije bilo prijeke
riječe i arogancije, već uvijek razgovor i dogovor, nizao je riječi hvale o svojem dojučerašnjem kolegi
predsjednik Sindikata EKN-a Ivan Tomac.
Dobro je znati
Osnovni gospodarski
pokazatelji u
Republici Hrvatskoj
Bruto domaći proizvod po stanovniku (po paritetu kupovne moći) 18.838 $ za 2011. (MMF), ili 58 posto kupovne moći EU-27
(na razini Mađarske i Argentine).
Stopa inflacije u 2011.: prosjek 2,3 posto (stopa rasta troškova
života).
Broj nezaposlenih: 334.000 (siječanj 2012.).
Stopa nezaposlenih:
- prema Hrvatskome zavodu za zapošljavanje: 19,8 posto,
- prema Međunarodnoj organizaciji rada: 14,2 posto.
Prosječna plaća RH
(prosinac 2011.):
5.493 kuna neto, 7.891 bruto.
Minimalna plaća (bruto):
2.814 kuna.
Neoporezivi dio dohotka (odbitak): 2.200 kuna.
Stope oporezivanja dohotka:
do 2.200 kuna - 12 posto,
do 8.800 kuna - 25 posto,
više od 8.800 kuna - 40 posto
(od 1. ožujka 2012.).
Prosječna kamatna stopa: diskontna 5,74 posto, zatezna: 15 posto
za pravne i 12 posto za fizičke osobe (1/2012.).
Broj umirovljenika (siječanj 2012.): 1.214.715 (83 posto zaposlenih u RH).
Prosječna mirovina u RH (siječanj 2012.): 2.145 kuna ili 39,06
posto prosječne plaće.
Prosječna potrošačka košarica, prema DZS-u, za tročlanu obitelj
(srpanj 2011.): 6.600 kuna.
Stopa siromaštva u RH:
- definirana kao apsolutno (dohodak manji od 100 eura na
mjesec): 4 posto (Svjetska banka 2002.-2006.),
- definirana kao 60 posto medijana dohotka 2010. (2.100 kuna
za pojedinca i 4.400 kuna za četveročlanu obitelj): 20,6 posto,
- EU 27 ima 16,2 posto,
- postotak siromašnih prema
prethodnom kriteriju: RH
20.6 posto
Primorsko-goranska županija i Grad Zagreb
3 posto
Istra
4 posto
Međimurska županija
8 posto
Karlovačka županija
33 posto
Sisačko-moslavačka županija
28 posto
Aktivno stanovništvo (prosjek 2001.-2010.):
a) poljoprivreda - 9 posto (popis 2001.),
b) samostalne djelatnosti i obrt - 13 posto,
c) nezaposleni - 15 posto,
d) ostali - 63 posto,
a) privatni sektor: 65 posto (prosječna plaća, privatni sektor:
11/2011. - 4.600 kuna),
b) državni i javni sektor: 35 posto (prosječna plaća, državni i
javni sektor 11/2011.- 6.600 kuna).
Pripremio:
Boris Feis, izvršni tajnik za ekonomska i financijska pitanja SSSH
Uvjeti za starosnu
mirovinu žena
Opći uvjeti za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu bili su: za
muškarce 65 godina života i minimalno 15 godina staža, a za
žene 60 godina života i minimalno 15 godina staža. Odlukom
Ustavnog suda RH, uvjeti za ostvarivanje prava na mirovinu
muškaraca i žena moraju se izjednačiti. Prijelazno razdoblje traje
do 2029. godine (uvjet dobi za žene povećava se za 3 mjeseca
svake godine. Prošle su godine žene mogle ostvariti pravo na starosnu mirovinu sa 60 godina života i 3 mjeseca).
Žene (prijelazno razdoblje do 2029. g. – uvjet dobi povećava se
za 3 mjeseca svake godine)
Godina
Navršene godine staža
Navršene godine života
2012.
15
60 god. i 6 mj.
2013.
15
60 god. i 9 mj.
2014.
15
61 godina
2015.
15
61 god. i 3 mj.
2016.
15
61 god. i 6 mj.
2017.
15
61 god. i 9 mj.
2018.
15
62 godine
I tako dalje do 2029. godine, a u 2030. godini uvjet dobi za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu bit će izjednačen: navršenih
65 godina života za muškarce i žene.
Uvjeti za prijevremenu starosnu mirovinu
Opći uvjeti za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu bili su za muškarce: 60 godina života i 35 godina staža,
a za žene 55 godina života i 30 godina staža. Prema odluci Ustavnog suda o izjednačavanju uvjeta umirovljenja za muškarce i žene, ženama se svake godine za 3 mjeseca povećava uvjet dobi i
uvjet staža za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu. Prijevremena mirovina se trajno umanjuje od 0,34 posto
do 0, 15 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja (ovisno o godinama staža: duži staž = manje smanjenje mirovine).
Žene (prijelazno razdoblje do 2029. g. – uvjet staža i dobi povećava se za 3 mjeseca svake godine)
Godina
Navršene godine staža
Navršene godine života
2012.
30 god. i 6 mj.
55 god. i 6 mj.
2013.
30 god. i 9 mj.
55 god. i 9 mj.
2014.
31 godina
56 godina
2015.
31 god. i 3 mj.
56 god. i 3 mj.
2016.
31 god. i 6 mj.
56 god. i 6 mj.
2017.
31 god. i 9 mj.
56 god. i 9 mj.
2018.
32 godine
57 godina
I tako dalje do 2029. godine, a u 2030. godini uvjeti za ostvarivanje prava na prijevremenu starosnu mirovinu bit će izjednačeni:
i muškarci i žene - 35 godina staža i 60 godina života.
Pripremila:
Jagoda Milidrag Šmid, savjetnica za socijalnu politiku SSSH
21
Pravni savjeti
PITANJE:
Poslodavac mi je uručio odluku o otkazu ugovora o radu
na radnome mjestu skladištara - SSS, s ponudom za sklapanjem izmijenjenog ugovora o radu na poslovima pomoćnog
radnika – NK, s obrazloženjem da je zbog reorganizacije, racionalizacije i smanjenja troškova poslovanja došlo do prestanka potrebe za obavljanjem poslova skladištara na kojima
sam radio dugi niz godina i za koje posjedujem odgovarajuću stručnu spremu i radno iskustvo. Što trebam poduzeti
radi zaštite svojih radnih prava i mogu li, i u kojim uvjetima,
osporavati takav otkaz ugovora o radu?
(P. S., Zadar)
ODGOVOR:
Takav otkaz ugovora o radu možete osporavati u skladu s
obvezujućim odredbama članka 115. Zakona o radu RH. Člankom 115., stavak 1. ZOR-a propisano je da se odredbe toga
zakona, koje se odnose na otkaz, primjenjuju i na slučaj kada
poslodavac otkaže ugovor i istodobno predloži radniku sklapanje ugovora o radu u izmijenjenim uvjetima (otkaz s ponudom
izmijenjenog ugovora). U Vašem slučaju to znači, ako prihvatite poslodavčevu ponudu za sklapanje ugovora o radu u izmijenjenim uvjetima, da pridržavate pravo pred nadležnim sudom osporavati dopuštenost takvog otkaza ugovora o radu u
skladu sa člankom 115., stavak 2. ZOR-a. O ponudi za sklapanje ugovora u izmijenjenim uvjetima morate se izjasniti u roku koji odredi poslodavac, a koji ne smije biti kraći od osam
dana, u skladu sa člankom 115., stavak 3. ZOR-a. S obzirom na
to da se poslodavčevom ponudom Vama nude poslovi pomoćnog radnika – NK, a Vi ste prethodno radili poslove skladištara, koji zahtijevaju stručnu spremu SSS, a za koje imate i
potrebito radno iskustvo, savjetovao bih Vam da ustanete
tužbom pred Općinskim sudom u Zadru i osporavate dopuštenost otkaza ugovora o radu, s ponudom za sklapanje izmijenjenog ugovora o radu, te da od suda zatražite povrat na radno
mjesto skladištara – SSS.
PITANJE:
Poslodavac mi je uručio odluku o otkazu ugovora o radu
na radnome mjestu KV bravara zbog skrivljenog ponašanja
(neizvršavanje poslova i nanošenje štete poslodavcu), slijedom čega sam podnio tužbu nadležnom sudu, te zatražio da
sud utvrdi nedopuštenost otkaza i naloži poslodavcu moje
vraćanje na posao. U međuvremenu sam se zaposlio pa se u
slučaju uspjeha u radnom sporu ne bih htio vratiti kod toga
poslodavca, nego bih zahtijevao novčano obeštećenje – neisplaćene plaće. Mogu li tijekom sudskog spora promijeniti
tužbeni zahtjev i kako ga postaviti?
(Z. M., Šibenik)
ODGOVOR:
Ako više nemate pravnog interesa ustrajati u tužbenom
zahtjevu (petitu) radi povratka u radni odnos i na rad na radno
mjesto KV bravara, možete zatražiti od suda sudski raskid ugovora o radu i zatražiti isplatu neisplaćenih plaća s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama od dospijeća potraživanja
pa do isplate, u skladu s člankom 117., stavak 1. ZOR-a. Naime,
citiranim člankom 117., stavak 1. ZOR-a obvezujućom odredbom propisano je, ako sud utvrdi da poslodavčev otkaz nije
22
dopušten, a radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos, sud će
na radnikov zahtjev odrediti dan
prestanka radnog odnosa i dosuditi mu naknadu štete u iznosu
najmanje tri, a najviše osamnaest prosječnih mjesečnih plaća
toga radnika isplaćenih u prethodna tri mjeseca, ovisno o trajanju radnog odnosa, starosti te
obvezama uzdržavanja koje teOdgovara:
rete radnika. S obzirom na Vaš
Vedran
Uranija,
pravni interes u tom sudskom
pravni
zastupnik
u
sporu, savjetovao bih Vam da,
Uredu SSSH
podneskom nadležnom sudu, preZadarske županije
inačite prvotni tužbeni zahtjev
te, u skladu sa citiranom zakonskom odredbom, zatražite sudski raskid ugovora o radu i isplatu pripadajućih plaća sa zakonskim zateznim kamatama.
PITANJE:
Moja je majka pred Općinskim sudom u Zadru pokrenula radni spor radi utvrđenja nedopuštenosti poslovno uvjetovanog otkaza ugovora o radu i radi vraćanja na posao te
je zatražila od suda da privremeno, do okončanja spora, naloži njezino vraćanje na posao. U međuvremenu, tijekom
trajanja radnog spora majka mi je preminula. Mogu li ja kao
majčina, odnosno tužiteljičina nasljednica, preuzeti postupak i nastaviti vođenje istoga?
(M. A., Biograd na Moru)
ODGOVOR:
Nasljednici preminulog radnika mogu dovršiti započeti parnični postupak, odnosno radni spor. U tom slučaju nasljednici
ne mogu i dalje tražiti vraćanje na posao, jer to nije moguće,
odnosno radni odnos je prestao danom smrti radnika, ali mogu tražiti utvrđenje nedopuštenosti otkaza, kao i isplatu naknade plaća. Ako radnik u radnom sporu traži utvrđenje nedopuštenosti odluke o otkazu, a ne traži isplatu naknade plaće, a
prije njegove smrti ne bude pokrenut novi radni spor radi isplate naknade plaće ili neke druge novčane tražbine iz radnog
odnosa, nasljednici mogu samostalno podnijeti tužbu radi naplate dospjelih novčanih tražbina po osnovi nezakonito otkazanog ugovora o radu. Zastarni rok za podnošenje te tužbe isti
je kao i za samog radnika, dakle tri godine od pravomoćnosti
presude. To u konkretnom slučaju znači da Vi, kao nasljednica
majke, odnosno tužiteljice, možete nastaviti i dovršiti započeti radni spor ali radi utvrđenja da poslovno uvjetovani otkaz
poslodavca nije dopušten, u skladu sa člankom 116., stavak 1.
- obvezujućom odredbom, a potom možete u slučaju uspjeha
u sporu, pokrenuti novi radni spor radi isplate naknade plaća,
u sklopu zastarnog roka za podnošenje te tužbe, odnosno kako
je prethodno apostrofirano, u roku tri godine od pravomoćnosti presude.
Poštovani čitatelji, svoja pitanja možete slati
na adresu: „Sindikalna akcija”, pravni savjeti,
Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2, 10000 Zagreb
Nagradna križaljka
Nakladnik:
Zagreb, Trg kralja Petra
Krešimira IV. br. 2
Predsjednik:
Mladen Novosel
Glavna urednica:
Ana Milićević – Pezelj
Novinarka:
Marijana Tomić
Lektorica:
Đurđica Pavlović
Tajnica:
Branislava Krasić
Sindikalna akcija
izlazi mjesečno
Godišnja pretplata 108,00 kn
Uplate na žiroračun SSSH
2360000-1101317560
s naznakom „za pretplatu
na Sindikalnu akciju”
Oglasni prostor:
1/1 str. 1.500,00 kn
1/2 str. 1.000,00 kn
1/4 str. 750,00 kn
Kolorne stranice: dvostruko
Adresa uredništva:
Zagreb, Trg kralja Petra
Krešimira IV. br. 2
RJEŠENJE NAGRADNE KRIŽALJKE IZ PROŠLOG BROJA: LOKAUT
DOBITNICI NAGRADA PO 100,00 KUNA:
1. MARIJA PLAVŠIĆ,
Jeretova 48, 52106 Pula
2. LJUBICA DOMBAJ,
Z. Kunc 20, 42000 Varaždin
3. MARIJA VRCA,
Lj. Gaja 26, 31227 Zelčin
Nagrade daje Savez samostalnih sindikata Hrvatske
Kupon br. 413
Ime i prezime:
Adresa:
Rješenje nagradne križaljke:
Kupon s točnim odgovorom pošaljite na sljedeću adresu:
„SINDIKALNA AKCIJA” (za nagradnu križaljku),
10000 ZAGREB, Trg kralja Petra Krešimira IV. br. 2,
najkasnije do 15. travnja 2012.
Telefon:
(01) 46 55 111
46 55 052
Telefax:
(01) 46 55 053
E-mail:
[email protected]
Rukopise, fotografije i CD
ne vraćamo
Grafičko uređenje i priprema:
Tangir, Samobor
Tisak:
Tiskara Petravić
ISSN 1330-1640
23

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Trgovački sud u Rijeci prihvatio samo šest posto zatraženih nagodbi

Sindikalna akcija - broj 423/424, 15. listopada 2013.1992 KB

Sindikalna akcija - broj 422, 15. srpnja 2013.2060 KB

Sindikalna akcija

Sindikalna akcija - broj 434, 25. rujna 2014.2405 KB

ispis - Hrvatski sindikat pošte

ispis - Hrvatski sindikat pošte

broj 415/416, 15. svibnja 2012.2503 KB

Pročitajte članak objevljen u časopisu COSMOPOLITAN

Zašto Hrvatska nije trebala pristupiti Europskoj Uniji

ispis - Hrvatski sindikat pošte

ispis - Hrvatski sindikat pošte

Sindikalna akcija - broj 419, 15. prosinca 2012.2889 KB