1 O predbajramskim danima i noćima u svjetlu Kur`ana i

O predbajramskim danima i noćima u svjetlu Kur'ana i Hadisa
U ovim danima vjernici koji su imali mogućnosti, odlaze na Hadždž. Onima koji to
izvrše u skladu sa islamskim propisima slijedi velika nagrada. U hadisu stoji da u
Dva Sahiha je zabilježen hadis: »Hadždž koji je propisno obavljen, njegova nagrada
nije nikakva druga do Džennet.»
Ispravno je ustvrditi da svaki iskreni vjernik žudi za ovakvom obilatom nagradom.
Onima koji nisu u mogućnosti da obave hadždž, a žele obilatu nagradu, mogu naći
alternativu u specifičnosti i vrjednosti deset zul-hidžeta. Ove godine zu-l-hidždže,
započinje, in šae llahu, u petak, 26.10.2012, od tada pa sve do Bajrama se proteže
period koji ima izuzetno važan tretman i u Kur'anu i u praksi Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, a time i u praksi svih generacija muslimana. Od prvog, do
desetog zul-hidžeta, pravi vjernik bi trebao biti posebno skoncetrisan u svome odnosu
i prema Allahu i prema ljudima. Onaj ko nije otišao na hadždž, može se truditi u
ibadetu kod svoje kuće i da tako učini djela koja mogu biti bolja i od nekih vrsta
džihada. Shodno hadisima koji tretiraju vrijednost zul-hidžeta.
Cilj ove hutbe je zapravo da ukaže na najosnovnije fadilete koje su sadržane u deset
zul-hidžeta. O fadiletima zul-hidžeta je rečeno u Kur'anu, Sunnetu, izjavama, ashaba
tabi'ina i vrijednih učenjaka prvih generacija muslimana.
Navest ćemo prvo neke ajete koji se odnose na ovaj period, ovu desetinu zu-lhidždžeta.
Prvo: Allah dž.š. u Kur'anu se zakleo ovim danima:
Suru «Fedžr» Allah započinje zakletvom: "Tako mi zore i deset noći"1.
Termin «vel fedžr»-«tako mi zore- jezički je jasan, i on u arapskom jeziku označava
zoru. Tako smatra ogromna većina komentatora Časnog Kur'ana.
Međutim, postoji razilaženje oko odgovora na pitanje:-na koju zoru se odnosi ova
Allahova zakletva. Nailazimo na podjeljenost učenjaka po pitanju preciziranja zore
kojom se Allah u ovome ajetu zakleo.
Evo najpoznatijih mišljenja:
1. Jedna grupa učenjaka smatra da se ova zakletva odnosi na prvu zoru u zulhidžetu. Ovakav stav El-Kurtubi u svome tefsiru bilježi od Ibn Džurejdža, do Atije, a
ovaj od Ibn Abbasa, radijellahu anhuma.
2.Drugi mufessiri kažu da se pod ovim terminom najvjerovatnije misli na poslednju
zoru u deset zu-l-hidždžeta. Odnoso, na dan klanja kurbana.
3.Jedni zadržavaju općenitost zakletve pa neulaze u njeno preciziranje. Smatraju da
se ova zakletva odnosi na svaku zoru. Odnosno, da se Allah, dželle ša'nuh, kune
pojavom svake zore. Ovakvo shvatanje se bilježi od Alije, Ibn Abbasa i Ibn Zubejra
radijellahu anhum edžme'in.
4. Od Ibn Abbasa, radijellahu anhuma, se također prenosi da ova zakletva obuhvata,
ustvari, kompletan dan koji započinje zorom.
1
Fedžr-1, 2.
1
5.Ima učenjaka koji su smatrali da se ova zakletva odnosi na salatu-l-fedžr! Odnosno
sabah namaz.
Bilo koji od ovih komentara da bio ispravan, deset zul-hidžeta sadrži zoru kojom se
Allah zakleo.
«I deset noći» -odnosi se na prvu desetinu zul-hidže, ovo je ispravan stav kojeg
zastupaju većina komentatora Kur'ana od prethodnih generacija i ostalih.
Ovo je stav kojim se ispravnim lancem prenosioca prenosi od Ibn Abbasa, radijellahu
anhuma.
Prenosi se i da je rekao da se to odnosi na deset ramazana, -međutim lanac
prenosioca te predaje je slab.
Imam Ahmed i Nesai u tefsiru od Džabira, od Vjerovjesnika, alejhis-salatu ves-selam,
da je, u komentaru ajeta rekao: «Tako mi zore i deset noći, i parnih i neparnih»
«Deset noći -se odnosi na prvu deseticu zul-hidžeta, neparni; to je dan Arefeta -,
parni -dan klanja kurbana» 2
Mesruk je u značenju ajeta «Tako mi zore i deset noći» Rekao:»To su najbolji dani u
godini.»
Drugo:U ovim danima objavljen je i ajet ; «danas sam vam vjeru vašu usavršio
U Dva Sahiha od Omera Ibn Hattaba, r.a., da mu je neki jevrej rekao:» O, emire
pravovjernih, u vašoj knjizi, ima jedan ajet, da je nama-jevrejima spušten-mi bi smo taj dan
kao przanik uzeli. Omer ga upita :»Koji ajet ?«Sada sam vam vjeru vašu usavršio i
blagodat svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude
vjera»3 Omer mu reče:» Ja zaista znam i dan mjesto u kome je spušten ovaj ajet; obavljan je
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dok je stajao na Arafetu a bio je petak «4
Tirmizi od ibn Abbasa zabilježio sličnu predaju sa dodatkom«:Objavljen je na praznik,
u petak, na dan Arafata.»
Treće: To su dani koje je Allah dž.š., odredio Musau, a.s.
»Mi odredismo da čas susreta sa Musaom bude kad se napuni trideset noći, i
dopunismo ih još sa deset, pa se vrijeme koje je odredio Gospodar njegov ispuni
za četrdeset noći.» 5
Musned imama Ahmeda od Džabira 3:327., i Feth 8:702. Šejh Albani je uvrstio ovu predaju u Da'if eldžami'u s-sagir, pod br. 1508.
3 Al-Maida, 3.
4 Buhari, 45., u Knjizi o Vjerovanju, poglavlje: Povečavanje i smanjivanje imana. džizja i muvadeasa
onima protiv kojeg se bori, zatim u Knjizi bitkama, poglavlje: oproštajni hadždž, zatim u Knjizi o
tumačenju Kur'ana, poglavlje:Komentar sure El-Maida, riječi Uzvišenog: Sada sam vam vjeru vašu
usavršio» zatim u Knjizi o pridržavanju Kur'ana i Sunneta, poglavlje o samom uvodu. Muslim, br.
3017 u početu knjige o tumačenju Kur'ana. Nesai 8:114., u Knjizi o vjerovanju i 5:251., u Hadždžu.
Hadis je zabilježio i Taberi u tefsiru 9: 524-525.
5 Al-A araf, 142.
2
2
Uzvišeni, u kontekstu navođenja svojih obilnih blagodati kojima je bio obasuo Benu
Israil, navodi da je odredio da čas susreta sa Musaom, alejhi-s-selam, bude nakon
trideset noći. Muffesiri pojašnjavaju da je Musa, alejhi-s-selam, te dane proveo u
ibadetu i postu. Zatim je taj rok produžen sa još deset dana tako da se upotpuilo
četrdeset dana.
Prema klasičnom komentatoru Kur'ana, hafizu Ibn Kesiru, r.a., većina mufessira
smatra da se "trideset noći" odnosi na mjesec zu-l-ka'de, a deset dodatnih su ustvari
prvih deset dana zul-hidždžeta. Ibn Kesir, Kurtubi, i drugi mufessiri navode da se
ovakav komentar prenosi od Ibn Abbasa, Mudžahida i Mesruka i Ibn Džurejdža.
Kurtubi pojašnjava da je Musau bilo naređeno da se u tim danima osami i da ih
posti(emerehu en jesume šehre ve en jenferide bil ibadeti)
Abdur-Rezak je zabilježio od Ma mera, od Jezida ibn Ebu Zijada, od Mudžahida
(tabi'in) da je rekao:"Nema dana, a da je djelo Allahu bolje nego kad se objavi u zulhidžetu To je onih deset koje je Allah dodao Musau alejhi-s-selam." 6
Četvrto: Zul-hidže završnica tzv. "ešhuru-l-ma'lumat", odnosno "određenih mjeseci
hadždža", koji se također spominju u Kur'anu, a.š.
Buhari u svome Sahihu je zabilježio: Ibn Omer je rekao da su mjeseci hadždža
: ševval, zul-ka'de i deset dana zul-hidžeta."
Ovakav komentar ispravnim drže još i Alija, ibn Mesud, ibn Abbas, ibn Zubejr,
većine tabi'ina i mnogi drugi. To je i inače i mezheb imama Šafije, Ahmeda i Ebu
Hanife.
Mjeseci hadždža, za koje je Uzvišeni rekao: »Hadždž je u određenim mjesecima» to
su ševval, zul-ka de i deset dana zul-hidžeta.
Peto: Da su ovi dani pomenuti u Kur'anu pod terminom "ejjamun ma'lumat"
«određene dane»
Termin « određeni dani « se odnose na deset zul-hidžeta što je stav većine učenjaka.
Ibn Kesir, u svome tefsiru navodi da se od Ibn Abbasa, radijellahu anhuma, prenosi
da se termin "ejjamin ma'lumat" određeni dani, odnosi na deset dana (zu-l-hidždžeta)
IbnKesir dodaje: Takav stav se prenosi i od Ebu Musael-eš'arija, a zatim i brojnih
tabi'ina, kao što je Katade, Mudžahid Ata i dr.
Inače, ovaj određeni broj dana, po Ibn Abbasu, obuhvataju prvi dan Bajrama i tri
dana koji ga slijede, navodi Ibn Kesir, u drugom stavu koji se veže za Ibn Abbasa.
Tako se prenosi i od Ibn Omera, Ibrahima en-Neheija, ato je i mezheb Imama
Ahmeda.
Od Ibn Omera, radijellahu anhuma, se prenosi, prema Ibn Kesiru, ispravnim lancem
prenosilaca da je Ibn Omer govorio:" Ejjam ma'dudat i ejjam ma'lumat su, ustvari
četiri dana.
Ejjamen ma'lumat su:prvi dan Bajrama i dva naredna dana.
A ejjamen ma'dudat: tri dana nakon prvog dana Bajrama."
6
Musannef 4:375 u poglavlju el-menasik,. Br. 8119.
3
Deset dana i noći u svjetlu hadisa, Allahovog Poslanika, salallahu 'alejhi ve
sellem.
Post i intenzivnije činjenje djela u deset dana zu-l-hidždžeta bili su tema o kojoj su
hadise u svojim zbirkama zabilježili gotovo svi autori hadiskih zbirki. Tako npr.
Buhari o tome prenosi hadise u dva poglavlja, Ebu Davud, Tirmizi, Nesai i Ibn
Madže također. Od autora kutubus-sitte, jedino kod Muslima ne nalazimo da je
zabilježio neku predaju o vrijednosti djela u ovih deset dana i noći.
Buhari u svome Sahihu zabilježio je hadis koji se prenosi od Ibn Abbasa,
radijellahu anhu, da da je Poslanik, salallahu alejhi ve sellam, rekao:
«Nema dana u kojima je dobro djelo Allahu draže, kao što je u ovih deset dana.–tj
deset zul-hidždže –rekoše .O Allahov Poslaniče, zar ni borba na Allahovom putu? .-Ni
borba na Allahovom putu- odgovori on –osim djelo onoga ko borbu pođe ulažući svoj
imetak i život, pa se ni sa čim od toga ne vrati.» 7
U Sahih Ibn Hibbana od Džabira, od Vjerovjesnika, salallahu alejhi ve sellem, da je
rekao:» Nema dana da su kod Allaha bolje niti draže deset dana zul hidžeta niti noći
da su bolje od njihovih noći O Allahov Poslaniče, upitaše:»Da li je djelo u ovim danima
bolje ili džihad isti toliki broj dana»?Djelo u tim danima je bolje od džihada isto toliko
dana». Osim kome lice u potpunosti strada. I nema dana koji je bolji od arefata»8
Možda se neko zapita; Kakva je tajna i mudrost koja čini da upravo prva desetina
zul-hidžeta ima ovako veliki značaj i fadilet?
Na ovakvo pitanje djelimičan odgovor sadržan u činjenici da su se značajni
događaji odigrali upravo u ovome periodu. Međutim, pored toga, znameniti imam,
hafiz ibn Hadžer el-Askelani, r.a., u svome djelu Fethu-l-Bari... navodi i drugi
odgovor. On smatra da je razlog velike važnosti i vrjednosti prve destine zu-l-hidžeta
leži u činjenici da se u tome periodu obavljaju najvažniji ibadeti, odnosno i namaz, i
post, i sadaka, i hadždž, što nije izvodljivo u drugom vremenu.
Zabilježio br. 969 u Knjizi o bajramima: Poglavlje: o vrijednosti činjenja djela u danima tešrika. Ebu
Davud, 2438., u Knjizi o postu. Tirmizi, br. 757., u Knjizi o postu, Ibn Madže, 1727., u Knjizi o postu,
poglavlje: post deset (dana zu-l-hidždžeta)
8 Hadis je zabilježio Ibn Hibban u svome Sahihu 6:62 (1006.) I u Hulje 3:28 od Ibn Omera i 6: 116 i 8:259,
od Abdullaha b. Mes'uda različitoj tekstualnoj formi.
7
4
Jedna (ne)sporna predaja i svjedočenje na ovu temu:
U Sahihu Muslima od Aiše, radijellahu anha, zabilježeno je da je rekla:« Nisam
nikada vidjela da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio deset zul-hidždže»9.
/el ašra .
Međutim, u Musnedu i Sunenima je zabilježena predaja od Hafse, radijellahu anha, da
Vjerovjesnik «Nikada nije propuštao post ašura, deset dana zul-hidžeta i tri dana od
svakog mjeseca.»10 Po ispravnosti ovog isnada ovog hadisa među učenjacima postoji
razilaženje.
Također je zabilježena predaja kako je jedna Vjerovjesnikova žena prenijela da
«Vjerovjesnik, alejhis-salatu ves-selam, nikada nije propuštao post devet dana zulhidždžeta.»11
Od onih koji su praktikovali post ovih deset dana je i Abdullah ibn Amr, radijellahu
anhu. To su potencirali i Katade, Hasan i ibn Sirin Ovo je stav većine učenjaka ili
mnogih od njih.
Što se tiče Aišinog stava i njegovog razumjevanja u odnosu na predaje u kojima se
vidi da je Poslaik, salallahu alejhi ve sellem, ustvari postio ove dane, on se može na
više načina uskladiti.
Prvi: Aiša, r.a., negira da je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, postio svih deset
dana zu-l-hidždžeta dok je Hafsa, r.a.., htjela reći da je Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, uglavnom ili veći dio ovih deset zul-hidžeta postio.
Uzimajući obje izjave u obzir zaključujemo da treba neke dane u deset zul-hidždžeta
postiti, a u drugima se mrsiti. Ovo je jedan od odgovora i velikog imama Ahmeda po
ovome pitanju.
Drugi: Kada je u pitanju kontradiktornost, kojoj se pribjegava samo u rijetkim
situacijama, i kada imimao predaju kojom se nešto tvrdi i drugu kojom se isto negira,
ako to sa principa vjerodostojnosti slučaj dozvoljava, učenjaci prihvataju stav onoga
koji nešto tvrdi.(u konkretnom slučaju izjavu Hafse, radijellahu anha, i tvrdnju da
Vjerovjesnik, salallahu alejhi ve sellem, ne samo da je postio, nego nije propuštao
post (u) ovoj desetinim mjeseca zu-l-hidždžeta)
Obrazloženje je da onaj koji nešto tvrdi, i koji je pouzdan prenosilac, on posjeduje
dodatno znanje ili podatke sa kojima nije upoznat onaj koji negira(za sebe) takvu
jednu praksu, postupak ili izjavu.
Hadis je zabilježio Muslim, br. 1176., u Knjizi o i'itikafu, poglavlje: Post u deset dana zu-l-hidždžeta.
Ebu Davud br. 2439.,u Knjizi o postu, Tirmizi, br. 756. u Knjizi o postu, također.
10 Hadis je zabilježio Ahmed u Musnedu, 6:287., Nesai u Knjizi 4:220., u Knjizi o postu, poglavlje: Način
posta tri dana u svakom mjesecu. U lancu prenosilaca ovoga hadisa je Ebu Ishak el-Ešdže'i el-Kufi, čiji
biografski podatci nisu poznati.
11 Suština hadisa je prethodno navedena. Ovaj hadis bilježi Ebu Davud br. 2437.,u Knjizi o postu,
poglavlje: Post u deset dana zu-l-hidždžeta.
9
5
Slabe predaje na ovu temu:
Tirmizi i Ibn Madže u svojim Sunenima su bilježili od Ebu Hurejrea, od Allahovog
Poslanika, salallahu alejhi ve selllem, da je rekao:» Nema dana u kojima je Allahu
draže da mu se čini ibadet, kao što su ovih deset dana zu-l-hidždžeta. Dobrovoljni
post u svakom od njih ravan je dobrovoljnom postu jedne godine, a dobrovoljni
namaz u svakoj njegovoj noći je ravan dobrovoljnom namazu u lejletu-l-Kadr.»12
Vrijednost hadisa: Tirmizi je rekao: Ovaj hadis je hasenun-garib, poznat nam je samo
preko Mes'uda b. Vasila od Nehasa. A pitao sam Muhammeda(Buharija) o ovome hadisu pa
ga on nije poznavao drugim putem-isnadom, niti je poznavao slično značenje.
Šejh Abdul-Kadir el-Arnaut, rahimehullah, je rekao: U lancu prenosilaca je Mes'uda b.
Vasila, koji prenosi slabe predaje, a tu je i Nehhas koji je slab prenosilac.
Šejh Albani, rahimehullah, u korekciji hadisa Tirmizijevog i Ibn Madžinog Sunena
ocjenjuje ovaj hadis kao slab-da'if.
12
Tirmizi u Knjizi o Postu, poglavlje: O aktivnostima u ovih deset dana i noći.
6
O VRIJEDNOSTI DANA ARETATA
Prvo: Kur'an o danu Arefatu
Prema kalendaru i proračunima dan Arefata pada u četvrtak, 25.10.2012.. Kao što je
period prvih dest dana uopće mubarek i važan uopće, tako je i Arefe dan koji i u
Kur'anu i u hadisu ima značajan tretman. Tako npr. postoje određeni ajeti koji su
objavljivani u ovome danu kao i drugi čiji se tekst odnosi upravo na ovaj dan. Evo
nekih ajeta o tome:
Prvi ajet: Allah je rekao:» A kada pođete sa Arafata spominjite Allaha kod časnih
mjesta, spominjite Njega, jer vam je On ukazao na pravi put, a prije toga ste bili u
zabludi. A zatim krenite odakle kreću ostali ljudi i tražite od Allaha oprosta, jer
Allah, uistinu, prašta i samilostan je.13»
Drugi ajet:Ovo spominjanje biva u deset zul-hidždžeta. pod Allahovom zakletvom
«tako mi zore i deset noći, parnih i neparnih. «veš-šefi-parne-odnosi na ovj dan .a
«vitr-neparne « na dan klanja kurbana, kako to smatraju određeni komentatori
Kur’ana.
Treći ajet: U Dva Sahiha od Omera Ibn Hattaba, da mu je neki jevrej rekao:» O, emire
pravovjernih, u vašoj knjizi, ima jedan ajet, da je nama-jevrejima spušten-mi bi smo taj dan
kao przanik uzeli. Omer ga upita :»Koji ajet ?«Sada sam vam vjeru vašu usavršio i
blagodat svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude
vjera»14 Omer mu reče:» Ja zaista znam i dan i mjesto u kome je spušten ovaj ajet; obavljan je
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, dok je stajao na Arafetu a bio je petak «15
Četvrti ajet: «A zatim krenite odakle kreću i ostali ljudi»16
Ovo odakle kreću i ostali ljudi se odnosi na Arefe.
Al-Bekare, 197-198.
Al-Maida, 3.
15 Buhari, 45., u Knjizi o Vjerovanju, poglavlje: Povečavanje i smanjivanje imana. džizja i muvadeasa
onima protiv kojeg se bori, zatim u Knjizi bitkama, poglavlje: oproštajni hadždž, zatim u Knjizi o
tumačenju Kur'ana, poglavlje:Komentar sure El-Maida, riječi Uzvišenog: Sada sam vam vjeru vašu
usavršio» zatim u Knjizi o pridržavanju Kur'ana i Sunneta, poglavlje o samom uvodu. Muslim, br.
3017 u početu knjige o tumačenju Kur'ana. Nesai 8:114., u Knjizi o vjerovanju i 5:251., u Hadždžu.
Hadis je zabilježio i Taberi u tefsiru 9: 524-525.
16 El-Bekare, 199.
13
14
7
Hadisi o danu arefata
Arefat je ime brda koje se nalazi nekih dvadesetak kilometara od Harama. Deveti dan
zu-l-hidždžeta je dan koji je poznat kao dan Arefata. Tako je nazvan i u određenom
broju hadisa. Kao da se želi reći ili ukazati da je najvažnije što se u tome danu čini
jeste ono što se čini u tome mjestu. Dan kada se tako inponzantan broj vjernika
sakupi na jednome mjestu željni oprosta milostivog koji ga veličaju, hvale i za milost
mole.
Evo kako je u hadisima opisan ovaj dan i izražena njegova vrijednost:
Post ovoga dana briše grijehe za dvije godine.
Od specifičnosti ovoga dana jeste i to da hadžije ne poste ovaj dan dok oni koji nisu
na hadždžu svojim postom iščekuju nagradu koja je predviđena u obliku oprosta za
grijehe učinjene za dvije godine. Naime, Muslimovom Sahihu se prenosi da je od Ebu
Katade, da je Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, u sklopu svoga odgovora jednome
čovjeku rekao: «...Post na dan Arefata nadam se da će Allah da oprosti grijehe prošle
i slijedeće godine.»17
Najbolja dova je ona koja se uči na ovaj dan:
„Najbolja dova je ona koja se upućuje na Dan Arefata. Najbolja dova je ona koja
se uči na dan Arefata»18
Da je to praznik pripadnika islama
kao što se to navodi od h. Omera Ibn Hattaba i h. Ibn Abbasa . Tako prije njega je
dan Arefeta a posle njega je dani tešrika kao što je to istaknuto u hadisu Ukbe ibn
Amira od Poslanika da je rekao :»Dan Arafeta dan klanja kurbana (prvi dan
bajrama) i tešrika su naši praznici, pripadnika islama.»19
Međutim, ovaj dan je praznik samo za one koji hadždž obavljaju, a što se ostalih
muslimana tiče, njima se preporučuje post u ovome danu. Iako se neki učenjaci iz
predhodnih generacija ne slažu sa ovim.
Ovo je dio dužeg hadisa kojeg je zabilježio Muslim, br. 1162., u Knjizi o Postu, poglavlje: pohvalnost
posta po tri dana u svakome mjesecu. Hadis bilježi i Ebu Davud, br. 2425., u Knjizi o postu, poglavlje:
dobrovoljno posšćenje dehara . Tirmizi u Knjiz o Postu poglavlje: post naa dan arefata.
18 Tirmizi u Knjizi o dovama, poglavlje: Dova na dan Arefata. Tirmizi je rekao: ovaj hadis je garib-ovim
putem prenosilaca. Šejh Albani ocjenjuje hadis kao hasen.
19 Hadis je zabilježio Ebu Davud br. 2419., u Knjizi o postu, poglavlje: post u danima tešrika, Tirizi
773., u Knjizi o postu,poglavlje: Predaje o pokuđenosti posta u danima tešrika, Nesai 5:252, u menasik,
poglavlje: Zabrana posta na dan Arefata, lanac prenosilaca je hasen.
17
8
Da je to dan oprosta grijeha i prelaska preko njih, čuvanja od vatre i ponosa sa
onima koji su na meukifu.
Shodno predaji koju bilježi Muslim od Aiše, radijellahu anha, da je Poslanik, allejhisselam, rekao: «Nema dana u kome Allah od vatre otpusti (sačuva) više robova od
Arefeta, on se približi pa se melekima obrati riječima :» Šta ovi žele » ?20.
U Musnedu je zabilježen hadis od Poslanka, sallallahu alejhi ve sellem, da za Arefet
kaže « Allah se ponosi svojum robovima pred melekima pa im kaže pogledajte u
moje robove došli su prašljivi raščešljani.»
Da je šejtan u tome danu ponižen
Malik u Muvati bilježi predaju od merasil Talhe ibn Ubejdillah ibn Kerijz da je
Poslanik, allejhis-selam, rekao: «Nikad šejtan nije viđen da je u njemu manji niti
poniženiji niti ljući od dana Arefeta, a sve to zbog onoga sto vidi da se Allahova
milost spušta na i prelazak preko ružnih velikih djela osim sto je vidio na dan
Bedra, a šta je to vidio na dan Bedra upitaše neki :»Vidio je Džibrila kako reda i
predvodi meleke».21
Od ibn Abbasa od Mirdasa, a bilježe ga Ibn Madže i Ahmed u dovi Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, svome ummetu predveče u Arefata i Muzdelife pa kada
mu bješe uslišena on se nasmija i reče «Zaista Iblis kada je saznao da će Allah mome
ummetu da oprosti i da je moju dovu uslišao pobjegao je bacajući prašinu na svoju
glavu kukajući i žaleći pa se.»22 Poslanik nasmija zbog njega i njegovog stanja.
Muslim u Knjizi o hadždžu, br. 1348, poglavlje: Vrijednost hadždža i umre na dan Arefata, Nesai
5:251-252 u Knjizi o hadždžu, poglavlje: kako je opisan dan Arefata.
21 Malik u Muvattai, u mursel formi 1:422, u Knjizi o hadždžu, poglavlje: općenito o hadždžu. Zerkani
u Komentaru Muvate ističe: Lanac prenosilaca ovoga hadisa je spojio Hakim u Musterdeku, od Ebu Derdaa.
22 Ovo je dio dužeg hadisa kojeg je zabilježio Ibn Madže, br 3013., u Knjizi o menasik, u poglavlju:
dovana dan Arefata. El-Busjeri je rekao: U Lancu prenosilaca ovoga hadisa je Abdullah b.Kennane.
Buhari je rekao Njegovi hadisi nisu autentični A nisam vidio nekoga o ga je ocjeni pouzdanim niti
slabi. Vidi tergib 2:202.
20
9
Aktivnosti koje je lijepo poduzeti u ovim danima:
Sam Poslanik, salallahu alejhi ve sellem, je kao što se vidi iz hadisa koje smo gore
citirali, postakao na činjenje određenih djela posebno, a zatražio da se druga dobra
djela rade uopćeno. Stoga ćemo i mi ovdje prednost dati onima koje je Poslanik,
salallahu alejhi ve sellem, eksplictitno naveo, a onda ćemo dati neke konkretne
prijedloge za opća dobra djela u ovom mubarek periodu.
Prvo: aktivnosti koje su posebno istaknute, a koja je lijepo činiti u ovim danima:
Post
U dobra djela koja su navedena po pitanju vrijednosti zul-hidže spada čin posta.
Tim prije što je Poslanik, a.s., kako to prenosi Hafsa r.a., postio u ovim danima. U
Musnedu i sunenima je zabilježena predaja od Hafse r.a., da Vjerovjesnik «Nikada nije
propuštao post ašura, deset dana zil-didžeta i tri dana od svakog mjeseca.» Prethodno smo
spomenili da je ovo svjedočenje validno u ovim danima.
Potrebno je posebno obratiti pažnju na post dana Arefata, za kojeg je Poslanik,
salallahu alejhi ve sellem, izrazio nadu da će saprati grijehe za dvije godine.
Dova
Vidjeli smo da je upućivanje dove u ovome periodu, shodno vjerodostojnim
hadisima, propisano. Čak šta više, dova u ovom periodu je najbolja dova!
Onaj koji nije u mogućnosti da uputi dovu smatra se najslabijim insanom. On se tim
postupkom izlaže Allahovoj srdžbi. Učenjaci se slažu da učenje dove ima ponekad
odabranija vremena kao zul hidže.
Zikr
U Musnedu imama Ahmeda zabilježen je hadis od Ibn Omera, r.a., da je Poslanik a.s.,
rekao:»Nema dana u kojima je neko djelo Allahu bolje niti draže, kao što je u ovih
deset dana, pa povećajte u njima tehlil ( la ilahe illellah) tekbir( Allahu Ekber) i
tahmid.( Elhamdulillah)»
Propisano je da svi ljudi u ovih deset dana povećaju zikr kao što smo naveli u hadisu
Ibn Omera. «Što više izgovarajte tehlil, tekbir i tahmid.»
Na pohvalnost češćeg spominjanja Allaha d.š u ovom periodu upućuje ajet.,»I da bi
Allahovo ime u određenim danima spominjali23» termin « određeni dani « se
odnose na deset zul-hidžeta što je stav većine učenjaka.
Ibn Omer je donosio tekbire u danima zul-hidžeta, i nakon namaza, i idući, sjedeći,i
na svojoj postelji.
23
Hadž-28
10
Često iskreno i srčano izgovaranje dva šehadeta
Dva šehadeta su osnova na kojima počiva islam kojeg je Allah u tome danu
upotpunio.U Musnedu se navodi da je najčešća Poslanikova, allejhis-salatu ves-selam,
dova na danu Arefata bila:»La ilahe illa llahu vahdehu la šerike leh lehul mulk ve
lehul hamd bi jedihi hajr ve huva ala kulli šej in kadir«24
Tirmizi bilježi hadis čija verzija glasi :»Najbolja dova je dova-na Arefetu, a najbolje
što sam ja izgovorio i Poslanici prije mene je «la ilahe ille llahu vahdehu la šerike
leh lehu mulku ve lehul handu ve huve ala kuli šej in kadir.»25
Čuvanje od haram stvari u tome danu
U Musnedu imama Ahmeda od Ibn Abbasa, r.a., se prenosi da je Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao «Dan Arefarta, to je dan ko u tome danu sačuva svoj pogled,
sluh i jezik od harama, biće mu oprošteno.»
U Sahihu se prenosi da ko ovu dovu izgovori stotinu puta u toku dana da će to biti
kao sevab puštanja deset robova na slobodu.
Također se pouzadano prenosi da onaj ko je u danu izgovori deset puta kao da je
oslobodio četiri roba od potomaka Ismaila a.s.
Drugo: Činjenje opći dobrih djela, što se u hadisu naziva: el-amelu-s-salih“
Pored kokretno navedenih dobrih djela, Vjerojesnik, salallahu alejhi ve sellem, je
pozvao da se u ovome periodu čine i opća dobra djela. Naravno da prioritet činjenja
dobrih djela se razlikuje od osobe do osobe. Ono što je jednome muslimanu
prioritetno da čini, nemora da bude istovremeno prioritet i drugome.
Npr. Osorom i drskom insanu najpreče je da poboljša svoj ahlak. Nekome ko je u
zavadi sa svojim bratom, bližnim itd..., najpreče je da poradi na povratku povjerenja
i popravljanju odnosa, tim prije što zavađeni bivaju izuzeti Allahove milosti i oprosta
kako se to pouzdano navodi u hadisima.
Namaz
Među najvažnije aktivnosti koje možemo poduzeti u ovim danima jeste briga o
namazu. Pa kada se radi o propisanim namazima da nastojimo da što bolje obavimo
Ahmed u Musnedu, 2:210., od Abdullaha b. Amra u lancu prenosilaca je Muhammed b. Humejd elEnsari ez-Zerki. Nosio je nadimak Hammad a on je slab prenosilac. Slabim su ga oscijenili kritičar: Ibn
Me'in, Ebu Zurr'a.Ebu Hatim, Nesai idr. Ahmed je reako: Hadisi koje on renosi su mukeri. Hadis je
naveo i Hejsemi u Mdžma'i rekavš nakontoga: Hadis bilježi Ahmed ,a njehgovi prenosioci su ocjenjeni
kao pouzdani.
25 Tirmizi br. 3585., u Knjizi o dovama, poglavlje: 123., o dovi na dan Arefata. Tirmizi je još rekao: Ovo
je garib-predaja. Hammad b Ebu Humejd Muhammed b. Ebu Humejd, je Ibrahim el-Ensari el-Medini,
ne smatra se jakim prenosiocem kod učenjaka hadisa. Albani je rekao: Tirmizi je ocjenio ovaj hads kao
hasen u nekim predajama od njega, a to je tačno ako se uzme u obzir šahid u isto smislu koji se nalazi
iza ovoga hadisa,a koji je muresel, ispravobg lanca prenosilaca.
24
11
te namaze. Zatim da povećamo broj nafila. Zato što namaz, uopšte spada u Allahu
najdraže ibadete.
Potrebno je poduzeti brigu i čuvati namaz, od toga da se ne daj Bože, propusti ili da
se iz neopravdanog razloga odgodi od njegovog prvog vremena. Namaz je bio stalna
briga, česta oporuka, i najčvršća veza muslimana sa Svevišnjim. Zato pobrinimo se o
namazu u ovome vremenu.
Poslanik, alejhis-selam, je prenio da je Uzvišeni Allah rekao:«Ko ezijeti mog velija, ja
mu objavljujem rat, i ničim mi se neće moj rob približiti boljim od onog što sam
mu naredio, zatim se moj rob Meni neprestano približava sve dok ne budem
njegov sluh kojim sluša njegov vidi kojim gleda...I kada me zamoli ja ću mu se,
sigurno odazvati.»
U Sahihu Muslima je zabilježen hadis od Seubana r.a., da je rekao: Čuo sam
Allahovog Poslanika alejhis-selama, kada je rekao:» Obavljaj što više namaza ( čini
što više sedždu) jer kad god učiniš sedždu, briše ti se grijeh i dižu ti se stepeni.»
Noćni namaz
Ibn Redžeb u Lataifu-lma'arif je rekao: «Što se tiče noćnog namaza u ovim danima
smatramo da je on mustehab.
Što se tiče posebnog noćnog namaza kada su bajrami u pitanju, o tome imaju
određene predaje međutim, one nisu vjerodostojne. Kao što postoje predaje koje
govore o tome da se dove noćima uoči Bajrama primaju što imam Šafija i drugi
učenjaci smatraju pohvalnim.
Said ibn Džubejr-tabi'in i prenosioc hadisa od ibn Abbasa- kada uđe u deset dana
zul-hidžeta se trudio u ibadetima do iznemoglosti..
Od njega se prenosi da je rekao «Ne gasite svoje lampe u noćima zul-hidžeta.»-sviđao
mu se ibadet u tim noćima.
Iskrena tevba tevbetu-n-asuh
S obzirmo da je ovaj period tako vrijedan, možda bi najisplativija investicija bila da
se vjernik sam propita i preispita svoj odnos prema Allahu, vjernicima, Ummetu, te
da učini tevbu kojoj Allah u svojoj Časnoj Knjizi brojno puta poziva. Dakle tevbom
do novg čistog početka i nove bjele stranice.
Uvaženi šejh Muhamed Usejmin, je rekao:» Vjernik, svejedno gdje bio, treba da nastoji da
blagoslovene periode, dane i noći, dočeka iskrenom tevbom, od prethodnih grijeha. Jer su
grijesi pregrada između Allahove milosti i grješnika, i oni zastiru roba od pokornosti Allahu.
Širenje znanja i svjesti o istinama ove vjere i ovih dana onima oko nas
Oni koji pozivaju druge u činjenje djela imaju nagradu kao i oni koji ga u praksu
sprovedu. Naravno, prije svih, učeni ili oni koji imaju znanje po određenom pitanju
su prozvani da prvi ulože trud u dosljednom sprovođenju onoga čemu pozivaju,
Neki čovjek je rekao Ibn Abbasu: »Želim da naređujem dobro a da zabranjujem da
se loše radi!» On mu tada reče: »Ako se ne bojiš da te ne osramoti i razotkrije neki
od ova tri ajeta onda to i učini :
1-«Zar od drugih tražite da dobra djela čine a pri tome sebe zaboravljate?»26
26
Al-Bekara, 44
12
2-«O vjernici zašto jedno govorite, a drugo radite27?»
3-«Ja ne želim da činim ono što vama zabranjujem28»
Pored svega ovoga, neophodno je da među ljudima bude neko ko će naređivati
dobro a odvraćati od zla, držati vaz i ljude podsjećati. A kada bi se ispoštovao
princip da ljude ne opominje osim onaj ko je u potpunosti od grijeha zaštićen,
niko poslije Poslanika a.s., ne bi trebao da to čini.
Hasanu el-Basriju je rečeno: »Taj i taj čovjek više ne vazi i to obrazlaže riječima:
»Bojim se da nekažem ono što neradim» Hasan reče: «A koji od nas radi sve po
onome što govori?! Šejtan bi volio da to od vas dobije, pa da niko ni naređuje
dobro, i niko da ne odvraća od zla.»
Malik je rekao, od Saida ibn Džubejra, od Rabijeta, »Kada čovjek nebi naređivao
dobro, i zabranjivao loše sve dok on bude potpun, niko nikada nebi tako nešto
radio.“
Omer ibn Abdul Aziz, rahimehullah, je jedne prilike održao hutbu u kojoj je
između ostalog rekao : »Ja, ovo govorim što govorim, a neznam da iko ima grijeha
više od mene. Zato tražim od Allaha da mi oprosti i da mi se smiluje.»
Nekom od namjesnika je napisao pismo u kojem ga je savjetovao koješta, a nakon
toga je dodao:
»I evo, ja te savjetujem ovo, a ja sam prema sebi pretjerujem, i ne činim kako bi
trebalo u mnogim stvarima ali, kada bi čovjek čekao da savjetuje svoga brata sve
dok ne bude potpun, ljudi bi tada napustili činjenje dobra, i tada bi nestalo
principa naređivanja dobra i sprečavanja lošeg. Harami bi oskrnavljeni, i malo bi
bilo vaiza i onih koji bi želeći nagradu Allahovu, savjet kako treba djelili. Zaista
šejtan i njegovi pomagači žele da niko niti naređuje dobro niti da od zla odvraća. I
da onda ukoliko im neko naredi ili zabrani pozovu na one falinke koje u sebi ima i
koje nema.
Pripremio:
Zehrudin ef. Junuzović
27
28
As-Saff, 2.
Hud, 88.
13

Download Report