Prof. dr. sc. Æeljko Reiner
»imbenici rizika
za infarkt srca i moædani udar
VodiË za bolesnika i njegovu obitelj
Uvod
©to su Ëimbenici rizika?
7
Æivotna dob kao Ëimbenik rizika
9
Spol kao Ëimbenik rizika
3
9
Naslijee kao Ëimbenik rizika
10
Preæivjeli infarkt ili moædani udar
11
©to je ateroskleroza i zaπto je vaæna?
PoveÊane masnoÊe u krvi
12
Kome treba odrediti masnoÊe u krvi?
18
Normalne vrijednosti masnoÊa u krvi
20
Zaπto masnoÊe u krvi mogu biti poveÊane?
21
17
Dijeta za poveÊani kolesterol u krvi
23
Dijeta za poveÊane trigliceride u krvi
33
"Narodni lijekovi”
35
Vitamini i minerali
37
Tjelesna aktivnost
37
Kada uzimati lijekove za poveÊani kolesterol u krvi
39
Lijekovi za poveÊani kolesterol u krvi
40
Lijekovi za poveÊane trigliceride u krvi
42
Omega-3 masne kiseline
42
Poviπeni krvni tlak
Puπenje
©eÊerna bolest
Debljina
Nedovoljna tjelesna aktivnost
Stres
46
50
54
58
61
62
lijekovi i kozmetika d.o.o.
Koprivnica, Hrvatska
www.belupo.hr
2
Uvod
Bolesti srca i krvnih æila glavni su uzrok smrti u Hrvatskoj.
Od njih umire svaki drugi stanovnik naπe zemlje. Od 10
vodeÊih uzroka smrti u Hrvatskoj sedam ih je iz skupine
bolesti srca i krvnih æila. Pri tome te bolesti zauzimaju prva
Ëetiri mjesta, a tek na petom mjestu je jedna od zloÊudnih
bolesti, tj. rak pluÊa. Daleko najveÊi broj bolesti srca i krvnih
æila uzrokovan je aterosklerozom. Glavne bolesti iz te skupine
su one koje zahvaÊaju srce, odnosno krvne æile srca. To su
koronarna bolest i akutni infarkt miokarda (infarkt srËanog
miπiÊa). Ipak, najËeπÊi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj veÊ je
godinama moædani udar (apopleksija, moædana kap, πlag,
kolaps, cerebrovaskularni inzult). Pri tome valja znati da iako
u jednoj treÊini sluËajeva moædani udar zavrπava smrÊu,
druga treÊina bolesnika postaje teπkim invalidima, a samo se
jedna treÊina oporavi ili kod njih zaostane tek manja invalidnost. Aterosklerozom uzrokovana suæenja krvnih æila nogu su
pak glavni uzrok gangrena i amputacija udova.
Posebni je problem πto poveÊani broj oboljelih i umrlih od
tih bolesti sve viπe pogaa mlae skupine bolesnika oba
spola koji su u najproduktivnijoj æivotnoj dobi, pa je jasno
ogromno javno zdravstveno znaËenje borbe protiv Ëimbenika
rizika koji ih uzrokuju. Te su bolesti i glavni odnosno vodeÊi
uzrok invalidnosti u naπem puËanstvu. Stoga one, iako
predstavljaju velik problem za pojedinca, njegovu obitelj i
okolinu, nisu samo njegov problem veÊ imaju itekako velik
utjecaj na gospodarske i svekolike druπtvene prilike. To se
3
posebno odnosi na goleme troπkove lijeËenja infarkta srca i
moædanog udara, rehabilitacije bolesnika od tih teπkih bolesti,
te odsustva s posla i naknada za bolovanja. Valja spomenuti
i velike troπkove neprivreivanja ako primjerice netko s 45 ili
50 godina æivota zbog bolesti umre ili prestane raditi te bude
izgubljeno, uz æivot i zdravlje koji su sigurno neprocjenjivi i
nenadoknadivi, i 15 ili 20 godina koje bi ta osoba inaËe radila i privreivala. Stoga je zapravo nedopustivo i neoprostivo
ne ukloniti odnosno ne smanjivati Ëimbenike rizika koji
uzrokuju infarkt srca i moædani udar. Naime, rijeË je o bolestima koje se uistinu suzbijanjem Ëimbenika rizika mogu izbjeÊi. Da je tako, najbolje govore podaci iz Sjedinjenih AmeriËkih
Dræava. Tamo se u razdoblju od 1968. do 1982. godine smrtnost od aterosklerozom uzrokovane koronarne bolesti srca
smanjila gotovo na polovicu. Ta se znaËajna promjena na bolje
u zemlji koja je ranije prednjaËila po uËestalosti infarkta srca
objaπnjava upravo istodobnim bitnim promjenama æivotnih
navika puËanstva SAD-a. Naime, tamo je puËanstvo, osobito
muπkarci, znaËajno smanjilo puπenje (26%), znaËajno su
smanjili uzimanje æivotinjskih masti (40%), te kolesterola hranom (sa 800 na 500 mg dnevno), a time i prosjeËnu koliËinu
kolesterola u krvi 3-8%. Osim toga, bitno se poboljπalo i
lijeËenje poveÊanog krvnog tlaka. SliËne promjene æivotnih
navika dogodile su se i u veÊini zapadnoeuropskih zemalja u
kojima se takoer smrtnost od infarkta srca i moædanog
udara smanjila zahvaljujuÊi bitnom smanjenju Ëimbenika rizika
u puËanstvu.
Te Ëimbenike rizika, a poglavito poveÊanu koliËinu masti
u krvi, meutim, u nas i bolesnici, ali nerijetko i lijeËnici, naæalost, zanemaruju pa je i to nedvojbeno jedan od razloga tako
velike uËestalosti kardiovaskularne i cerebrovaskularne smrt4
nosti u Hrvatskoj. Stoga nema dovoljno rijeËi kojima bi se
naglasila potreba suzbijanja Ëimbenika rizika. Time se bespomoÊna pasivna uloga pojedinca koji zatvarajuÊi oËi pred rizikom Ëeka da se bolest moæda pojavi nadajuÊi se da ipak
neÊe ("neÊe baπ mene"), moæe i mora preobratiti u aktivni
stav suzbijanja onih Ëimbenika koji bolest izazivaju i u osjeÊaj
odgovornosti za vlastito zdravlje i æivot. Naime, upravo se kod
Ëimbenika rizika za bolesti srca i krvnih æila najbolje potvruje
ona stara narodna "bolje je sprijeËiti nego lijeËiti" jer se zdravim æivotnim navikama i lijeËenjem Ëimbenika rizika bolest
uistinu moæe izbjeÊi ili, ako veÊ postoji, moæe sprijeËiti njeno
pogorπanje te ponovni infarkt srca ili moædani udar. Pri tome
je kljuËno aktivno sudjelovanje osobe koja ima jedan ili viπe
Ëimbenika rizika jer ni najpoærtvovniji i najbolji lijeËnik neÊe
moÊi mnogo uËiniti ako se ugroæena osoba i sama ne pobrine
za svoje lijeËenje i u njemu aktivno ne sudjeluje te ne promijeni nezdrav naËin æivota.
Posebni je problem pri tome πto niti jedan od glavnih
Ëimbenika rizika za infarkt srca ni moædani udar ne boli.
Koliko je to dobro, toliko je i loπe jer su mnogi skloni zanemariti i ne obratiti potrebnu pozornost lijeËenju neËega πto im
zapravo ne smeta i zbog Ëega uglavnom nemaju veÊih tegoba. Meutim, æalosno je to πto je, kada se bolest pojavi u
obliku angine pektoris, infarkta srca ili moædanog udara, nerijetko prekasno da se stanje bitnije popravi pa se tada moæe
samo pokuπati sprijeËiti ponovna pojava infarkta ili moædanog
udara. Prema tome, valja se upoznati sa Ëimbenicima rizika i
shvatiti zaπto su pogibeljni iako ne bole i prividno odnosno
privremeno ne izazivaju veÊe zdravstvene smetnje te zaπto se
moramo boriti protiv njih.
5
Svrha ove knjiæice je upravo da se osobe koje imaju jedan
ili viπe Ëimbenika rizika upoznaju s tim Ëimbenicima i bolestima koje oni uzrokuju te nauËe kako se mogu protiv njih boriti i time oËuvati svoje zdravlje. Ova je knjiæica namijenjena i
Ëlanovima obitelji tih osoba jer je njihova uloga golema u
pruæanju podrπke ugroæenoj osobi da ustraje u zdravim æivotnim navikama kao πto su zdrava prehrana, redovita tjelesna
aktivnost i prestanak puπenja te da po potrebi uzima lijekove.
Ona je namijenjena i svima drugima koje zanima ovo vaæno a
nerijetko zanemareno podruËje medicine koje je Ëesto manje
prisutno u svijesti puËanstva i medijima od mnogo rjeih bolesti koje za javno zdravstvo naπe zemlje sigurno nemaju niti
izdaleka takvu vaænost. Napokon, ona je namijenjena
lijeËnicima, poglavito opÊe odnosno obiteljske medicine,
medicinskim sestrama i ostalom zdravstvenom osoblju koje
sudjeluje u lijeËenju, savjetovanju i uopÊe zbrinjavanju osoba
s rizikom za infarkt srca i moædani udar.
6
©to su
Ëimbenici rizika
Istraæivanja su veÊ prije nekoliko desetljeÊa pokazala da
postoje odreene znaËajke osoba i njihovih æivotnih navika
koje su povezane s nastankom ateroskleroze, poglavito
onom koronarnih krvnih æila srca i moædanih krvnih æila, te
pogoduju njezinom napredovanju. Stoga te osobe mnogo
ËeπÊe i ranije od drugih obolijevaju od infarkta srca i moædanog udara, najvaænijih i najpogibeljnijih od bolesti kojima je
podloga ateroskleroza. Razvitak ateroskleroze osobito je
ubrzan ako netko ima istodobno nekoliko Ëimbenika rizika pri
Ëemu dva ili viπe Ëimbenika umnoæavaju a ne zbrajaju svoje
uËinke. Stoga je pogubnije imati viπe riziËnih Ëimbenika nego
jedan, makar i jako izraæen. Tako je primjerice rizik osobe koja
ima poveÊani kolesterol u krvi, poviπeni krvni tlak i puπi Ëak 18
puta veÊi nego osobe koja nema niti jedan Ëimbenik rizika, ali
je takoer i znaËajno veÊi nego u osobe koja primjerice ima
samo poviπeni krvni tlak. Stoga bi upravo osobe koje imaju
viπe Ëimbenika rizika trebale obratiti posebnu pozornost na
njihovo uklanjanje odnosno lijeËenje jer Êe i uspjeh u njih biti
veÊi buduÊi da inaËe imaju veliku πansu preuranjene smrti od
infarkta srca ili moædanog udara. Pri tome valja znati da
7
postoje Ëimbenici rizika na koje moæemo utjecati i oni na koje,
na æalost, ne moæemo.
aterosklerotiËni
plak
ugruπak
desna
koronarna arterija
lijeva
koronarna arterija
Meu onima na koje moæemo utjecati najvaæniji su:
1. PoveÊana koliËina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi
2. Poviπeni krvni tlak
3. Puπenje
4. ©eÊerna bolest
5. Debljina
6. Nedovoljna tjelesna aktivnost
7. Stres.
»imbenici rizika na koje ne moæemo utjecati su:
8
1.
2.
3.
4.
Æivotna dob
Spol
Naslijee, odnosno obiteljska sklonost aterosklerozi
Preæivjeli infarkt srca ili moædani udar.
Najprije Êemo ukratko reÊi neπto o ovima potonjima, tj. onim
Ëimbenicima rizika na koje se ne moæe utjecati.
Æivotna dob kao Ëimbenik rizika
Starija æivotna dob sama je po sebi odreeni Ëimbenik
rizika za infarkt srca i moædani udar, iako ne vrlo snaæan.
Treba meutim naglasiti da i u starijoj æivotnoj dobi lijeËenje
poveÊanih masnoÊa u krvi i poviπenog krvnog tlaka te
prestanak puπenja bitno poboljπavaju πanse da se izbjegne
smrt od infarkta srca ili moædanog udara.
Spol kao Ëimbenik rizika
Rizik infarkta srca i moædanog udara znaËajno je veÊi u
muπkaraca nego u æena dok u njih ne nastupi menopauza.
Tako se primjerice veÊ desetljeÊima zna da muπkarci mlai
od 60 godina obolijevaju od bolesti srca i krvnih æila dva puta
ËeπÊe od jednako starih æena. Zna se takoer da se koronarna bolest srca izazvana aterosklerozom u æena javlja u prosjeku desetak godina kasnije nego u muπkaraca. Meutim, u
æena se rizik nakon menopauze ne samo izjednaËuje, veÊ u
æivotnoj dobi iznad 65 godina od infarkta umire viπe æena
nego muπkaraca. To se u kasnijoj æivotnoj dobi dodatno
poveÊava pa s 85 godina æivota od infarkta srca umire Ëak
9
dva puta viπe æena nego muπkaraca. Relativna zaπtiÊenost
æena u plodnom razdoblju æivota, tj. do menopauze objaπnjava se ponajprije povoljnim utjecajem æenskih spolnih hormona estrogena na masti u krvi te izravnim zaπtitnim djelovanjem na stijenku krvnih æila. Meutim, nakon menopauze se
koliËina tih hormona u organizmu æene znaËajno smanji pa
nestane i taj "zaπtitni" uËinak æenskih spolnih hormona.
Prema tome, ako æena ima neke Ëimbenike rizika kao πto
su poveÊana koliËina masti u krvi, poviπen krvni tlak i sliËno,
oni Êe donekle biti (osim ako nisu uistinu jako izraæeni) umanjeni samom Ëinjenicom da je rijeË o æeni, no nakon
menopauze taj Êe Ëimbenik ili Ëimbenici rizika itekako doÊi
do izraæaja i æivotno ugroæavati tu bolesnicu.
Naslijee kao Ëimbenik rizika
VeÊ se odavno zna da se infarkt srca i moædani udar ËeπÊe
javljaju u nekim obiteljima. To se objaπnjava Ëinjenicom da su
neki oblici jaËe poveÊane koliËine kolesterola u krvi nasljedni,
tj. genski su uzrokovani pa se prenose iz generacije u generaciju. BuduÊi da se i neki oblici πeÊerne bolesti nasljeuju,
i to moæe doprinositi poveÊanom riziku infarkta srca i moædanog udara u odreenim porodicama.
Meutim, obitelj nije vaæna samo zbog moguÊeg nasljeivanja metaboliËkih poremeÊaja koji poveÊavaju rizik
ateroskleroze. Obitelj je vaæna i za podræavanje obiËaja i navika kao πto su puπenje, nedovoljna tjelesna aktivnost odnosno sjedilaËki naËin æivota, pretjerano konzumiranje hrane i
debljina, πto sve poveÊava rizik. Stoga bi svatko trebao pri
procjeni svoga rizika za infarkt srca i moædani udar razmisliti i
raspitati se jesu li roditelji, djedovi i bake te braÊa i sestre, ali
10
i ujaci i striËevi te tete imali poveÊan kolesterol u krvi ili
πeÊernu bolest, jesu li umrli od infarkta srca ili moædanog
udara (pri Ëemu je osobito vaæno jesu li umrli u æivotnoj dobi
mlaoj od 55 godina), odnosno jesu li umrli naglom smrÊu
kojoj uzrok nije poznat i u kojoj æivotnoj dobi. Takoer je
vaæno znati je li netko od spomenute rodbine imao operaciju
ugradnje premosnice ("by-pass"), odnosno nije li nekome naËinjeno πirenje aterosklerozom suæene krvne æile uz pomoÊ
katetera s balonom ili je u æilu postavljen tzv. stent (valjËiÊ od
metalne mreæice koji se uz pomoÊ katetera postavlja nakon
πirenja aterosklerozom suæene æile da se ne bi ponovo suzila).
Preæivjeli infarkt ili moædani udar
Osobe koje su veÊ preboljele infarkt srca ili moædani udar
kao i oni kojima je koronarografijom dokazana ateroskleroza
koronarnih krvnih æila te oni kojima su aterosklerozom suæene
koronarne krvne æile πirene uz pomoÊ katetera s balonom ili
im je postavljen stent imaju daleko veÊi rizik ponovnog infarkta srca i moædanog udara i smrti od tih bolesti nego one osobe koje neπto takvog nisu preæivjele. Upravo zbog toga, ako
takvi bolesnici imaju bilo koji Ëimbenik rizika na koji se moæe
utjecati, mora ga se vrlo agresivno i intenzivno suzbijati,
odnosno lijeËiti kako bi se uklonila pogibelj.
11
©to je
ateroskleroza i zaπto
je vaæna?
Mnogi pojam "ateroskleroza" povezuju iskljuËivo sa zaboravljivoπÊu, senilnoπÊu, starijom æivotnom dobi i sl. To je,
meutim, daleko od istine. Naime, to πto mnogi povezuju s
aterosklerozom su zapravo odlike i simptomi senilne demencije koja je tek ponekad (odnosno samo njen tzv. vaskularni
oblik) uzrokovana aterosklerozom. Ateroskleroza je pak
daleko znaËajnija kao podloga koronarne bolesti, infarkta
srca i moædanog udara i niti izdaleka nije povezana samo sa
starijom æivotnom dobi. DapaËe, u osoba s jaËe izraæenim
Ëimbenicima rizika javlja se veÊ u tridesetim ili Ëetrdesetim
godinama æivota uzrokujuÊi po æivot pogibeljne posljedice.
Ateroskleroza zapoËinje tako πto Ëimbenici rizika, u prvom
redu poveÊana koliËina kolesterola u krvi, poveÊani krvni
tlak te tvari nastale puπenjem koje dospiju u krv, oπtete i
izmijene unutarnji sloj stijenke krvnih æila - arterija koji se
naziva endotel. To poveÊa propusnost ovog sloja pa lipoproteinske Ëestice male gustoÊe koje su glavni prenosioci
kolesterola krvlju (LDL Ëestice) ulaze kroz njega u stijenku
arterije. Lipoproteinske Ëestice su onaj oblik u kojem se
masnoÊe prenose krvlju, tj. s jednog mjesta u organizmu na
drugo, gdje se iskoriπtavaju. Sastoje se od lipida ili masnoÊa
(poglavito kolesterola i/ili triglicerida), te proteina ili
12
bjelanËevina. Neke lipoproteinske Ëestice sadræe viπe kolesterola, a druge pak viπe triglicerida.
pjenasta stanica
kapljica masnoÊa
Kad lipoproteinske Ëestice male gustoÊe (LDL) uu iz krvi
u stijenku arterije dolazi do stvaranja slobodnih radikala koji
ih oksidiraju. Zbog poveÊane propusnosti endotela u stijenku
ulaze i stanice nazvane makrofazi koji u velikoj koliËini unose
u sebe oksidirane LDL Ëestice bogate kolesterolom. Takvi se
makrofazi pretrpani kolesterolom nazivaju "pjenaste stanice"
jer pod mikroskopom mjehuriÊi masti kojima su pretrpani
izgledaju poput pjene. Nakupina takvih pjenastih stanica na
stijenci æile naziva se "masna pruga" i predstavlja rani stupanj
nastanka ateroskleroze. Ona moæe nestati ako se uklone
Ëimbenici koji su taj proces zapoËeli, tj. ako lijeËimo
poveÊane masnoÊe u krvi i visoki krvni tlak, prestanemo puπiti
i sl. Meutim, ako Ëimbenici koji su taj proces i pokrenuli
dalje djeluju, postupno iz masne nakupine nastane vezivnomasna nakupina koju nazivamo aterom ili aterosklerotiËni
plak (francuski "plaque” - ploËa, jer na stijenci æile aterosklerotiËne naslage Ëesto izgledaju poput ploËe).
Svaki se aterom sastoji od meke kaπaste jezgre graene
od masti, poglavito kolesterola i raspadnutih stanica, koju
13
prekriva vezivna "kapa". Zbog takva je izgleda nakupine
bolest i dobila ime. Naime, rijeË ateroskleroza potjeËe od
starogrËke rijeËi "athera", πto znaËi kaπa, i rijeËi "skleros", πto
znaËi otvrdnuo, jer je zbog veziva stijenka æile na tom mjestu
u pravilu tvra i neelastiËna, pogotovo ako doe do odlaganja kalcija u aterosklerotiËnu nakupinu.
AterosklerotiËna nakupina suæava promjer arterije pa tkivo
koje ona opskrbljuje (dio srËanog miπiÊa ili dio mozga) dobiva
manje krvi. Zbog smanjene elastiËnosti stijenke poveÊava se
dodatno krvni tlak i moguÊnost da tako promijenjena stijenka
æile pukne. Takvo pucanje æile moæe se zbiti prigodom naglijeg i veÊeg porasta krvnog tlaka (primjerice zbog uzbuenja),
pa doe do krvarenja u okolno tkivo i tako nastaje jedan oblik
moædanog udara (hemoragijski inzult ili "izljev krvi u mozak").
AterosklerotiËna nakupina, odnosno njena kapa, meutim,
moæe i puknuti pa zbog toga na njoj nastane ugruπak. Taj
ugruπak moæe samo strπati unutar koronarne arterije koja
opskrbljuje dio srËanog miπiÊa krvlju i to se oËituje kao napad
angine pektoris, odnosno jaka ili prolazna bol u prsima koja
se gdjekada πiri u lijevo rame ili ruku ili pak u donju Ëeljust. Do
toga moæe doÊi i kada se stegne koronarna krvna æila suæena
ateroskleroznom nakupinom (primjerice pri izlasku zimi iz toploga u hladno). Bol nastaje zbog manjka kisika u srËanom
miπiÊu a uzrokovana je nerazmjerom izmeu potreba srËanog
miπiÊa za kisikom i moguÊnosti opskrbe krvlju, odnosno
kisikom putem koronarnih arterija koje su suæene aterosklerotiËnim nakupinama. Bol uglavnom traje nekoliko minuta, a
gotovo nikada duæe od pola sata. Napadaj bolova zbog
angine pektoris redovito popusti nakon stavljanja pod jezik
nitroglicerola.
14
Meutim, ugruπak moæe biti i tako velik da zaËepi arteriju i
time potpuno onemoguÊi dolazak krvi u dio srËanog miπiÊa
koji stoga propada. To se naziva infarkt srca. I infarkt srca
obiljeæen je jakom boli u prsima koja vrlo nalikuje onoj u angini
zdrava arterija
aterom
masna pruga
ugruπak u suæenoj
krvnoj æili
pektoris, ali ta bol traje po nekoliko sati i ne popuπta na
nitroglicerol. Bolesnik s infarktom je obiËno istodobno oroπen
hladnim znojem, diπe ubrzano, ima osjeÊaj smrtnog straha i
Ëesto je u vrlo loπem opÊem stanju.
Ako se pak zaËepi arterija u mozgu, tada nastaje jedan
oblik moædanog udara (ishemijski inzult). Znaci moædanog
udara kako onog ishemijskog tako i onog hemoragijskog su
utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, lica ili noge, osobito ako
je zahvaÊena samo jedna strana tijela, oteæano izgovaranje ili
15
"zaplitanje jezika", gubitak ravnoteæe, vrtoglavica uz nesigurnost u hodu i iznenadno padanje, naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito ako je samo na jednom oku ili nagla, jaka
glavobolja bez jasnog uzroka nerijetko praÊena povraÊanjem.
Moædanom udaru mogu prethoditi "prolazni moædani udari"
koji se nazivaju tranzitorne ishemijske atake (ili TIA). Oni su
praÊeni istim tegobama, odnosno simptomima kao i moædani
udar, ali te tegobe traju kraÊe od 24 sata. TIA-e su vrlo vaæna
upozorenja da prijeti pravi i trajni moædani udar jer osobe koje
su imale TIA-u imaju Ëak 10 puta veÊu vjerojatnost da dobiju
moædani udar nego osobe istog spola i æivotne dobi koji je
nisu doæivjeli. Zapravo, TIA u odnosu na moædani udar donekle predstavlja ono πto angina pektoris predstavlja u odnosu
na infarkt srca.
Danas se zna da za sudbinu bolesnika nije toliko vaæna
veliËina aterosklerotiËne nakupine veÊ je najvaæniji njezin sastav. Naime, na malim aterosklerotiËnim nakupinama koje se
preteæito sastoje od masnoÊa i imaju tanku vezivnu kapu koja
lako pukne, lakπe nastaju ugruπci koji onda mogu zaËepiti
arteriju. Takvi se ateromi stoga nazivaju nestabilnim. Za razliku od toga i relativno veliki ateromi koji mogu i znaËajno
suæavati promjer arterije, ako imaju debelu vezivnu kapu i
sadræavaju manje masti stabilni su i rijetko pucaju. Stoga i
rjee uzrokuju pogibeljne posljedice kao πto je infarkt srca.
Kao πto je veÊ reËeno, postoji niz Ëimbenika rizika koji dovode do infarkta srca i moædanog udara na koje se itekako
moæe utjecati. U nastavku su detaljno opisani upravo ti
Ëimbenici te naËini kako ih moæemo ukloniti, odnosno ublaæiti i time ukloniti pogibelj po zdravlje.
16
PoveÊane
masnoÊe u krvi
PoveÊane masti u krvi (hiperlipidemije) su uz poveÊani krvni
tlak, puπenje i πeÊernu bolest (dijabetes) nedvojbeno jedan od
najvaænijih Ëimbenika rizika za aterosklerozu, a time i bolesti
srca i krvnih æila koje su njome uzrokovane.
Brojnim je istraæivanjima dokazana izravna povezanost
izmeu poveÊane koncentracije ukupnog kolesterola u krvi
(hiperkolesterolemije), a posebno LDL-kolesterola i poveÊane
uËestalosti koronarne bolesti. LDL-kolesterol je onaj kolesterol koji sadræavaju LDL Ëestice, glavni prenosioci kolesterola u organizmu. Pri tome se kolesterol iz tih Ëestica taloæi u
stijenke krvnih æila i tamo izaziva aterosklerotiËne naslage.
Stoga je posebno opasno imati poviπeni LDL-kolesterol jer
πto je on viπi, to je rizik bolesti srca i krvnih æila veÊi.
Dokazana je i povezanost smanjene koliËine HDL-kolesterola s poveÊanom uËestaloπÊu i uznapredovaloπÊu aterosklerotiËnih promjena koronarnih i moædanih krvnih æila.
BuduÊi da su HDL Ëestice ili lipoproteini velike gustoÊe,
Ëestice koje poput svojevrsnih ËistaËa kruæe krvotokom i na
sebe nakupljaju kolesterol sa mjesta na kojima ga ima u
suviπku, kolesterol u tim Ëesticama je zapravo pokazatelj
naπe zaπtiÊenosti od ateroskleroze odnosno njome izazvanih
bolesti srca i krvnih æila. Naime, πto imamo viπe HDL- kolesterola, to znaËi da su te Ëestice sakupile viπe kolesterola iz
masnih naslaga na stijenkama krvnih æila pa smo zaπtiÊeniji
od koronarne bolesti, infarkta srca i moædanog udara.
17
I poveÊana koliËina triglicerida u krvi (hipertrigliceridemija)
je Ëimbenik rizika za aterosklerozom izazvane bolesti srca i
krvnih æila.
Upravo je stoga vaæno da osobe koje imaju poveÊanu koliËinu
ukupnog i LDL-kolesterola odnosno triglicerida i/ili smanjenu
koliËinu zaπtitnog HDL-kolesterola u krvi normaliziraju svoje
vrijednosti masnoÊa u krvi.
Na temelju niza istraæivanja ustanovljeno je da smanjenje
koliËine kolesterola u krvi za 1% ima kao neposrednu posljedicu smanjenje uËestalosti koronarne bolesti srca za 2%.
ZnaËenje poveÊane koliËine triglicerida u krvi je pak prvenstveno u tome πto je ona redovito praÊena sniæenjem koncentracija zaπtitnog HDL-kolesterola u krvi. Dokazano je,
meutim, da se nakon poveÊanja koliËine HDL-kolesterola u
krvi uzrokovanog ispravnim lijeËenjem poveÊane koliËine
triglicerida u krvi smanjuje uËestalost infarkta srca za 3%.
Vaænost jako izraæenog poveÊanja triglicerida u krvi (iznad
8 mmol/L) je i u tome πto to predstavlja rizik za nastanak
akutne upale guπteraËe (pankreatitisa), bolesti koja moæe biti
pogibeljna po æivot. Naime, teπki oblici pankreatitisa su Ëak
smrtonosni, a ponavljane upale guπteraËe uzrokovane jako
poviπenim trigliceridima dovode do oπteÊenja onih dijelova
guπteraËe iz kojih se luËi inzulin pa Êe kao posljedica nastati
πeÊerna bolest (dijabetes).
Kome treba odrediti masnoÊe u krvi?
Zbog svega navedenog odreenim osobama obvezno bi
se morale odrediti masnoÊe u krvi. To se prvenstveno odnosi
na one s veÊ dokazanom koronarnom bolesti, anginom pektoris,
preboljelim infarktom srca, preboljelim moædanim udarom ili
dokazanom aterosklerotiËnom bolesti perifernih krvnih æila,
18
poglavito onih nogu. Osim toga masnoÊe u krvi bi se obvezno
morale odrediti kliniËki zdravim osobama koje imaju simtome
odnosno jasno prepoznatljive znakove jako izraæenog poveÊanja kolesterola u krvi. U te se simptome ubrajaju ksantelazme - æuÊkaste nakupine na nosnoj strani vjea, ksantomi - æuÊkasti ËvoriÊi po koljenima, laktovima ili podruËju Ahilove
tetive, odnosno iznad pete te "arcus corneae" ili "gerontoxon"- bjelkasti prsten uz rub πarenice oka. Meutim, valja naglasiti da takve znakove imaju samo bolesnici koji imaju uistinu
jako poviπenu razinu kolesterola u krvi, a ti su vrlo rijetki.
DapaËe, su ËeπÊi bolesnici s umjereno ili Ëak jako poviπenim
kolesterolom u krvi koji nemaju nikakvih oËitih znakova niti
tegoba, a kad doæive prvi infarkt srca ili moædani udar, nerijetko je veÊ prekasno. MasnoÊe u krvi takoer bi valjalo
odrediti osobama Ëiji su roditelji ili bliski roaci (braÊa, sestre,
bake, djedovi, ujaci, tetke) bolovali od poveÊanog kolesterola u krvi, koronarne bolesti, preæivjeli infarkt srca ili moædani
udar, ili su pak umrli naglom smrÊu iz nepoznatog razloga u
40-im i 50-im godinama æivota. MasnoÊe u krvi obvezatno se
moraju odrediti svima koji boluju od πeÊerne bolesti, bolesnicima kojima je luËenje hormona πtitnjaËe smanjeno (koji
boluju od hipotireoze) te bolesnicima s kroniËnim zatajenjem
bubrega. MasnoÊe u krvi bi takoer valjalo odrediti svima koji
imaju poviπeni krvni tlak ili puπe.
Ako se pronau poviπene koncentracije kolesterola i/ili triglicerida, toj bi osobi za 2 tjedna (zbog promjena unutar normalnog raspona razine masnoÊa u krvi) trebalo ponovno
odrediti koncentraciju ukupnog kolesterola i triglicerida, te
LDL-kolesterola i HDL-kolesterola u krvi nataπte. Iako za
mjerenje koncentracije ukupnog kolesterola bolesnik ne bi
morao biti nataπte, buduÊi da za odreivanje triglicerida u krvi
19
to mora biti, i to od 12 do 14 sati, naveËer prije vaenja krvi
osoba smije pojesti tek manji i lakπi obrok i to najkasnije oko
17 ili 18 sati. Nakon toga do jutra, kada se vadi krv, ne smije
se niπta jesti i niπta piti osim vode (ne smije se piti niti mlijeko,
sokovi, Ëaj, kava itd.).
MasnoÊe u krvi ne treba odreivati tijekom akutnih bolesti
(ukljuËujuÊi gripu, upalu krajnika i sl.), neposredno nakon
kirurπkih zahvata, te tijekom redukcijske dijete (pri jakom
mrπavljenju) i trudnoÊe jer su tada vrijednosti izmijenjene.
Normalne vrijednosti masnoÊa u krvi
Ukupni kolesterol, trigliceridi i HDL-kolesterol su pretrage
koje se rade u svakom biokemijskom laboratoriju i ubrajaju u
jeftine pretrage pa ne valja zazirati od odreivanja ovih vaænih
pokazatelja zbog straha od prevelikog troπka. Osim spomenutih pretraga, vrlo je koristan pokazatelj rizika i LDL-kolesterol. BuduÊi da LDL-kolesterol ne odreuju svi biokemijski
laboratoriji, njegovu vrijednost svaki lijeËnik opÊe prakse pa i
sam bolesnik lako moæe izraËunati pomoÊu tzv. Friedwaldove
jednadæbe koja glasi:
LDL kolesterol = ukupni kolesterol - HDL kolesterol - trigliceridi/2,2
(sve u mmol/L).
Meutim, izraËun po ovoj jednadæbi je toËan samo ako je
vrijednost triglicerid u krvi nataπte manje od 4,6 mmol/L. Ako
je ta vrijednost veÊa, LDL-kolesterol se ne moæe izraËunati.
Sukladno preporukama o prevenciji koronarne bolesti srca
koje su zajedniËki donijela europska druπtva za aterosklerozu,
kardiologiju, hipertenziju, opÊu i obiteljsku medicinu i u primarnoj i u sekundarnoj prevenciji bolesti srca i krvnih æila, trebala bi koliËina:
20
•
•
•
•
ukupnog kolesterola u krvi biti manja od 5,0 mmol/L,
LDL-kolesterola manja od 3,0 mmol/L,
HDL-kolesterola veÊa od 1,0 mmol/L,
triglicerida manja od 2,0 mmol/L.
Dakle, te se vrijednosti smatraju normalnima i pozornost valja
obratiti iskljuËivo ako vrijednosti na nalazu masnoÊa u krvi
dobivenom iz biokemijskog laboratorija odudaraju od njih, a
ne ako se razlikuju od onih vrijednosti koje su na nalazu
napisane kao normalne. Naime, mnogi biokemijski laboratoriji iz nepoznatih razloga joπ uvijek navode razliËite druge vrijednosti kao normalne iako bi zapravo smjeli navoditi samo
ove gore spomenute.
Zaπto masnoÊe u krvi mogu biti poveÊane?
Hiperlipidemije ili poveÊane masnoÊe u krvi se mogu podijeliti na nekoliko naËina. Joπ uvijek se rabi podjela po
Fredricksonu, kojom se poremeÊaji masnoÊa u krvi dijele na
tip I, IIa, IIb, III, IV i V. Ako se æeli doznati neπto viπe o samoj
biti promjene metabolizma masti u ljudskom organizmu,
hiperlipidemije se dijele na primarne i sekundarne. Primarne
su uzrokovane priroenim nasljednim greπkama metabolizma
masti u organizmu odnosno Ëestica koje te masti prenose i
od njih je najvaænija porodiËna hiperkolesterolemija. To je
ujedno i najËeπÊa od svih nasljednih metaboliËkih bolesti u
ljudi uopÊe. Ta je bolest uzrokovana promjenom gena koji
daje uputu za sintezu posebnih bjelanËevina koje postoje na
svim stanicama a posebno stanicama jetara - LDL-receptora. Zbog toga LDL Ëestice koje su glavni prenosioci kolesterola u organizmu ne mogu biti unesene i razgraene u stanicama raznih tkiva veÊ se nagomilavaju u krvi. Stoga dolazi i
21
do poveÊanja glavnog sastojka LDL Ëestica - kolesterola u
krvi, a to potiËe nastanak aterosklerotiËnih nakupina na stijenkama arterija. Zbog toga homozigoti koji su gensku
greπku za tu bolest naslijedili i po oËevoj i po majËinoj strani
veÊ u djetinjstvu ili mladosti, a heterozigoti (koji su gensku
greπku naslijedili samo od jednog roditelja) neπto kasnije,
umiru od infarkta srca ako ih se na vrijeme ne otkrije i ne lijeËi.
Treba spomenuti da je uËestalost heterozigota za ovu bolest
u puËanstvu otprilike 1:500, πto znaËi da u Hrvatskoj takvih
bolesnika ima viπe od 8.000. Ostali primarni poremeÊaji
metabolizma masti znatno su rjei pa im je, bez obzira na to
πto i neki od njih dovode do preuranjene i jako izraæene
ateroskleroze, javno zdravstveno znaËenje manje. Vaæno je
istaknuti da, iako debljina dovodi do umjerenog poveÊanja
masnoÊa u krvi, oni sa jako poveÊanim kolesterolom u krvi
najËeπÊe nisu debeli. DapaËe, usprkos opÊem dojmu da je
poveÊanje kolesterola vezano uz pretilost, veÊina bolesnika s
priroenim greπkama metabolizma masti i stoga jako poviπenim kolesterolom ne samo da nije debelo, nego se Ëesto
radi o izrazito mrπavim osobama.
Sekundarne hiperlipidemije nastaju kao popratne pojave
nekih bolesti kao πto su πeÊerna bolest (dijabetes), smanjeno
luËenje hormona πtitnjaËe (hipotireoza), pojaËano luËenje
hormona nadbubreæne ælijezde - kortizola (Cushingov sindrom),
poveÊana koliËina mokraÊne kiseline u krvi koja dovodi do
uloga ili gihta (hiperuricemija), autoimune bolesti, nefrotski sindrom, uremija, hepatitis, pretilost odnosno debljina, nervozna
anoreksija i alkoholizam. PoveÊana koliËina kolesterola u krvi
moæe nastati i kao posljedica uzimanja nekih lijekova, poglavito kortikosteroida, u veÊim koliËinama i kroz dulje razdoblje
te daleko manje i rjee tiazidskih diuretika (lijekova koji potiËu
22
mokrenje), blokatora beta-receptora (lijekova za smanjenje
poviπenog krvnog tlaka i za poremeÊaje ritma rada srca),
retinoida (lijekova za psorijazu), i ciklosporina (lijeka iz skupine
imunosupresiva koji se daje za sprjeËavanje odbacivanja transplantiranih organa te lijeËenje nekih drugih teπkih bolesti).
Najjednostavnija je, a za svakodnevnu uporabu ipak sasvim
dostatna, podjela poveÊanih masti u krvi na hiperkolesterolemiju (poveÊan je samo kolesterol), hipertrigliceridemiju
(poveÊani su samo trigliceridi) i kombiniranu hiperlipidemiju
kod koje su poveÊani i kolesterol i trigliceridi u krvi.
Meutim, nije toliko vaæna samo koliËina masti u krvi, veÊ
uvijek valja procijeniti ukupnu ugroæenost bolesnika. Naime, i
razmjerno blago poviπena razina ukupnog kolesterola i LDLkolesterola u krvi vaæan su Ëimbenik rizika ako se primjerice
nau u osobe koja puπi i/ili ima poveÊani krvni tlak jer se, kao
πto je veÊ reËeno, uËinci dvaju ili viπe Ëimbenika rizika ne
zbrajaju, veÊ umnoæavaju.
Dijeta za poveÊani kolesterol u krvi
Dijeta je u svakom sluËaju prvi i osnovni pristup u lijeËenju
poveÊane koliËine masti u krvi. Pri tome valja istaknuti da
razliËitu vrstu dijete moraju provoditi oni koji imaju poveÊani
kolesterol, a razliËitu oni koji imaju poveÊane trigliceride u
krvi. Osobe koje imaju poveÊani i kolesterol i trigliceride u krvi
moraju se pridræavati dijete koja obuhvaÊa sastavnice i jedne
i druge dijete. U svakom sluËaju osobe s poveÊanim mastima
u krvi trebale bi smanjiti unos masti na najviπe 30% od
ukupnog unosa energije. Pri tome bi zasiÊene masti smjele
Ëiniti najviπe 10%, viπestruko nezasiÊene masti 6-10%, a
jednostruko nezasiÊene 10-15% od ukupnog unosa energije.
23
U tom smislu valjalo bi smanjiti unos kolesterola na najviπe
300 mg dnevno. Kolesterola osobito mnogo ima u æumanjku
jaja (samo jedan æumanjak sadræi 300-450 mg kolesterola),
iznutricama kao πto su mozak, jetra i bubrezi, rakovima, te
govedini i svinjetini. PoveÊani unos kolesterola hranom,
naime, nedvojbeno poveÊava koncentraciju kolesterola u krvi,
osobito ako u hrani ima mnogo zasiÊenih, a malo viπestruko
nezasiÊenih masnih kiselina. Treba, meutim, reÊi da se
kolesterol iz hrane u crijevu tek djelomiËno apsorbira (30-60%).
Slijedom toga, osobe s poveÊanim kolesterolom u krvi
jaja ne bi smjele uopÊe jesti, a osobito ne æumanjke. Ako ih
24
uistinu jako vole i ne mogu ih se nikako odreÊi, onda si mogu
priuπtiti najviπe jednom mjeseËno 1-2 tvrdo ili meko kuhana
jaja, odnosno kajganu od jednog cijelog jaja (i æumanjak i bjelanjak) i nekoliko bjelanjaka peËenih u tavi koja ne zahtijeva
masnoÊe. Naime, i osobe s poviπenim kolesterolom u krvi
mogu jesti bjelanjaka koliko æele. Valja misliti na to da se
æumanjci jaja nalaze "skriveni" u raznim namirnicama, primjerice tjestenini, kolaËima i sl. Osobito je velika koliËina kolesterola u majonezi koja ga sadræi Ëak viπe nego svinjska mast.
Kolesterola ima mnogo, osim u raznim vrstama crvenog
mesa i u divljaËi, primjerice srnetini, a valja reÊi da ga ima
mnogo i u mesu pitomih kuniÊa, Ëak viπe nego u svinjetini,
govedini, teletini i janjetini, πto mnogi ne znaju. Stoga te vrste
mesa treba jesti najviπe u jednom obroku tjedno. Kolesterola
i zasiÊenih masti najmanje ima u ribi i mesu pileÊih, odnosno
pureÊih prsa, pa tjedni jelovnik treba sloæiti tako da se tri puta
tjedno jede za glavni obrok riba (najbolje plava i to skuπe, sardine, tuna, haringe, losos i sl., ali moæe i bijela) a 2-3 puta
piletina ili puretina bez koæe i samo jednom tjedno crveno
meso jer ono sadræi zabranjene æivotinjske masnoÊe (govedina, teletina, svinjetina itd.). Nikako ne smijete jesti viπe od
ukupno 200 g crvenog mesa i mesnih preraevina tjedno.
Od naËina pripreme nedvojbeno je najzdravije jesti kuhanu
ribu ili meso, ali se moæe svaki drugi ili treÊi dan jesti riba
odnosno meso præeno na tavi bez ulja ili masti odnosno na
roπtilju (gradele). Pri tome treba naglasiti da, iako se u nas
svinjetinu smatra osobito masnim mesom, govedina ne sadræi
niπta manje masti nego svinjetina. Prema tome, najviπe jednom tjedno moæe se, ako se baπ æeli, jesti i svinjetina u manjoj
koliËini, ali tako da se sva vidljiva mast obreæe s mesa, a
meso ispeËe u posuu koje ne zahtijeva masnoÊu ili na roπtilju.
25
ZasiÊenih masti æivotinjskog podrijetla koje su bolesnicima
s poveÊanim kolesterolom joπ daleko opasnije od kolesterola
iz hrane ima mnogo u maslacu, slatkom i kiselom vrhnju,
tuËenom vrhnju (πlag), punomasnim i topljenim sirevima (sa 30 i
viπe % masti), svinjskoj masti i preraevinama koje je sadræe
pa te namirnice valja potpuno izbaciti iz prehrane. Posebno
valja izbjegavati paπtete, mesne konzerve (mesni doruËak),
slaninu, Ëvarke, kobasice, salame, jezik, itd., te govei i ovËji
loj. Ako se osoba s poveÊanim kolesterolom u krvi baπ nikako
ne moæe odreÊi narezaka, najbolje je jesti pileÊa ili pureÊa
prsa u ovitku odnosno dimljena, te (ali ne preËesto) preπanu
πunku ili Ëak prπut kojem je uklonjena sva vidljiva mast.
Treba naglasiti da kolesterol i zasiÊene masti uopÊe nisu
neophodni sastojak hrane i da organizam moæe sintetizirati
dovoljne koliËine tih masti za sve svoje potrebe te da se oni
mogu prenositi od jednog tkiva do drugoga pa se tako
nedostatak u nekom tkivu moæe brzo nadomjestiti masnoÊama sintetiziranim u drugom dijelu organizma. Glavni razlog
zbog kojeg se u bilo kojem obliku prehrane, ukljuËujuÊi i dijete
za bolesnike s poveÊanom koliËinom masti u krvi, ipak unose
odreene male koliËine kolesterola i zasiÊenih masti jest taj
πto bi hrana koja bi bila potpuno bez tih masti bila neukusna.
Na temelju svega navedenoga osobama s poveÊanim
kolesterolom u krvi preporuËuje se jesti preteæito ribu (osobito plavu), meso peradi bez koæe te πto viπe povrÊa i voÊa, a
od ugljikohidrata proizvode od cjelovitih æitarica.
PreporuËuje se takoer umjesto crvenog mesa jesti soju.
Dokazano je da konzumiranje bjelanËevina iz soje umjesto
æivotinjskih bjelanËevina smanjuje donekle koliËinu kolesterola
u krvi. Zanimljivo je napomenuti da neki sastojci sojinih
26
bjelanËevina izgleda imaju i neke druge protuaterosklerotiËke
uËinke osim sniæenja koliËine masti u krvi.
Od mlijeËnih proizvoda bolesnici s poveÊanim kolesterolom
smiju, ako to æele i vole, piti mlijeko, ali samo ono obrano (s
najviπe 0,9% mlijeËne masti) i to ne viπe od 2 dl dnevno te
jogurt i kiselo mlijeko od obranog mlijeka (sa najviπe 0,1%
mlijeËne masti), takoer ne viπe od 2 dl dnevno. Te osobe
smiju povremeno i u umjerenoj koliËini jesti svjeæi kravlji posni
sir, ali bez vrhnja te ga, ako je rijeË o suhoj vrsti svjeæeg kravljeg sira, mogu preliti s malo jogurta od obranog mlijeka (s
najviπe 0,1% mlijeËne masti). Kao πto je veÊ reËeno, maslac
valja potpuno izbaciti iz prehrane. Iako ne sadræi æivotinjske
masnoÊe, iz prehrane valja izbaciti i margarin ili ga valja koristiti tek u malim koliËinama jer i on poveÊava πtetni LDL-kolesterol, a snizuje zaπtitni HDL-kolesterol u krvi. Pri tome se
smiju konzumirati samo one vrste margarina koje i u hladioniku
ostaju mekane jer one sadræe manje πtetnih trans-masnih
kiselina.
Ipak, osobe s poveÊanom koliËinom kolesterola u krvi svoju
prehranu trebaju prvenstveno temeljiti na povrÊu i voÊu. Pri
tome smiju jesti sve vrste povrÊa, najbolje sirovog, kuhanog
odnosno pripremljenog bez masnoÊa ili sa πto manje
masnoÊa. Posebice se preporuËuje jesti grahorice kao πto su
graπak, grah, bob, mahune, slanutak, leÊa i sl., ali takoer i
zeleno lisnato povrÊe kao πto su zelena salata, πpinat, kupus,
kelj, blitva, kelj pupËar i sl. U neograniËenim koliËinama moæe
se jesti i ostalo povrÊe primjerice paprika, rajËica, krastavac,
πparoge, tikvice, brokula, cvjetaËa, mrkva, cikla, repa,
rotkvice, bamija, gljive, celer, koloraba, komoraË, poriluk,
crveni luk itd. Dnevno treba jesti najmanje 500 g povrÊa (bez
27
krumpira) u 4 ili 5 obroka. Krumpir kojeg te osobe smiju jesti
valja pripremati samo kuhanog u kori ili kao krumpir na salatu
(eventualno samo s malo maslinovog ulja ali bez ograniËenja
u drugim zaËinima primjerice octu, crvenom i bijelom luku,
papru, kaparima, perπinu i td.). Valja izbjegavati præeni krumpir, pomfrit, restani i pire od krumpira jer su to sve naËini
pripreme kod kojih se krumpir natopi ili izmijeπa sa uljem ili
drugim, primjerice mlijeËnim mastima.
U svakom sluËaju jela se nipoπto ne smiju prireivati na svinjskoj masti, maslacu ni margarinu, niti se njima smiju zaËinjati.
Za pripravu jela valja iskljuËivo koristiti ulje, no i njega u πto
manjoj koliËini. Ulja ovisno o podrijetlu i naËinu priprave, imaju
razliËite uËinke na masnoÊe u krvi. Naime, neka ulja i biljne
masti sadræe dosta zasiÊenih masnih kiselina pa poveÊavaju
koliËinu ukupnog kolesterola i osobito πtetnog LDL-kolesterola
u krvi. U tu se skupinu ulja ubrajaju kokosovo ulje i palmino ulje.
Iako se u nas ove vrste ulja ne koriste u kuÊanstvu (naæalost u
novije vrijeme se na naπem træiπtu sve viπe pojavljuje pa se i
poËinje rabiti jeftinije palmino ulje), valja znati da je veÊina industrijske hrane pripremljena upravo uz pomoÊ ovih ulja, osobito
industrijski naËinjenih kolaËa, sladoleda i nekih gotovih jela. To
zabrinjava stoga πto se u svijetu potroπnja palmina ulja u zadnjih
10 godina poveÊala s 1% na 15% ukupne potroπnje masnoÊa,
a u istom se razdoblju potroπnja sojina ulja smanjila s 20% na
15%. Konzumiranje suncokretova i maslinova ulja nije se bitno
mijenjalo i iznosi 5%, odnosno 1%, πto je kudikamo premalo. To
posebno vrijedi za Hrvatsku u kojoj je, iako se u nas proizvodi
kvalitetno maslinovo ulje, potroπnja tog ulja daleko premala.
Naime, od svih je ulja maslinovo ulje nedvojbeno najzdravije.
Valja reÊi i to da prema novijim spoznajama sastojci maslinova ulja, poglavito fenoli, odnosno flavonoidi sprjeËavaju
28
oksidaciju LDL Ëestica. Stoga se moæda i antioksidacijskim
svojstvima maslinova ulja, a ne samo nezasiÊenim masnim
kiselinama iz maslinova ulja moæe pripisati manja uËestalost
koronarne bolesti u mediteranskim zemljama gdje se ono
koristi gotovo iskljuËivo. Ako netko baπ nikako ne voli maslinovo ulje, odnosno ne voli neku vrstu jela pripravljenu s tim
uljem, mogu se takoer koristiti neka druga biljna ulja, primjerice sojino ulje, ulje od suncokretovih sjemenki i ulje od
kukuruznih klica. Ta ulja osobe s poveÊanim kolesterolom u
krvi mogu koristiti u prehrani bez veÊe pogibelji pod uvjetom
da unose tek manje koliËine ulja hranom. Ipak se uporaba
svih tih ulja moæe manje preporuËiti nego maslinova. BuduÊi
da se biljnim uljima unosi mnogo energije, preveliko konzumiranje tih ulja dovesti Êe do pretilosti pa i njih treba tek
umjereno koristiti. Treba, meutim, reÊi i to da ponovljeno
zagrijavanje ulja s viπestruko zasiÊenim masnim kiselinama
(primjerice u fritezi), poveÊava njihovu hidrogenaciju pa ona
postaju πtetna. Stoga nikada ne valja rabiti za pripravu jela
ulja koja su veÊ bila koriπtena, odnosno zagrijavana.
VoÊe se moæe jesti u neograniËenim koliËinama i to bilo
koje vrste. Najbolje je jesti πto viπe jabuka koje, ponajviπe u
kori, sadræe dosta pektina. To je vrsta biljnih vlakana koja
sama po sebi smanjuje donekle ukupni kolesterol u krvi (za
najviπe 10%), pa stoga jabuke treba jesti neoguljene.
Meutim, i sve ostale vrste voÊa mogu se jesti, primjerice
treπnje, viπnje, marelice, breskve, kruπke, πljive, naranËe,
mandarine, grejp, limun, jagode, maline, borovnice, ribiz,
kupine, ogrozd, groæe, lubenice, dinje, ananas.
Kruh valja jesti u umjerenoj koliËini, pri Ëemu je za bolesnike s
poveÊanim kolesterolom u krvi najbolji onaj od zobi, ali se
moæe jesti i graham, te crni, polubijeli ili bijeli, kao i pecivo u
29
umjerenim koliËinama. Korisno je jesti zobne pahuljice, te
zobne i riæine mekinje jer one umjereno (najviπe za oko 5%)
smanjuju kolesterol u krvi. Mogu se jesti i druge æitarice, primjerice jeËam, raæ, proso, heljda, kukuruz, no niti s jednom
vrstom æitarica ukljuËujuÊi i zob ne valja pretjerivati jer Êe u
prevelikim koliËinama predstavljati poveÊani unos energije,
odnosno kalorija u organizam, πto nije poæeljno.
Od slatkiπa, osobe s poveÊanom koliËinom kolesterola u
krvi mogu jesti suhe kolaËiÊe peËene bez masnoÊe, marmelade za dijabetiËare ili s manje πeÊera od bilo kojeg voÊa, te
sladoled bez vrhnja u manjim koliËinama (najbolje "sorbeto").
Valja izbjegavati kolaËe s kremama, sladoled s vrhnjem,
palaËinke, uπtipke i drugo tijesto præeno u masnoÊi, lisnato
tijesto, masleno tijesto te Ëokoladu i proizvode od nje.
Svakako valja izbjegavati grickalice poput Ëipsa, smokija i sl.,
koje sadræe dosta masti.
Prije nekoliko godina objavljeni su rezultati velikih istraæivanja
u kojima je pokazano da konzumiranje oraha, badema i
leπnjaka moæe donekle smanjiti rizik koronarne bolesti. Prema
tome, konzumiranje oraπastog voÊa moæe se preporuËiti u
sklopu dijete bolesnicima s poveÊanim kolesterolom u krvi.
Pri tome ipak valja voditi raËuna da Êe, ako jedu puno takvog
voÊa, unositi i puno energije (kalorija) pa se mogu udebljati
πto im se sigurno ne preporuËuje. ©to se tiËe zemnog oraπËiÊa ili kikirikija, koji je botaniËki gledano mahunarka a ne
oraπasto voÊe, Ëini se da je njegovo konzumiranje viπe πtetno
nego korisno pa ga se ne preporuËuje bolesnicima s poveÊanim masnoÊama u krvi.
UoËeno je da neke tvari iz biljaka donekle smanjuju masnoÊe
u krvi. Tako primjerice psilium, πto je zapravo sluz sjemenki
biljke Plantago ovata, ako se uzima u koliËini od 5 - 45g na
30
dan smanjuje koliËinu ukupnog i LDL-kolesterola u krvi i to za
oko 8%. Pri tome se za svaki gram psiliuma LDL-kolesterol
smanjivao za oko 0,7 mmol/l. Treba naglasiti da psilium nema
nikakvih uËinaka ako se ne uzima zajedno s obrokom hrane.
I guar, tvar iz sjemenki mahunarke Cyamopsis tetragonobola,
koja se najviπe rabi u industrijskoj pripravi gotove i polugotove
hrane, sniæava ukupni i LDL-kolesterol u krvi i to za Ëak do
12%, te sniæava koncentraciju glukoze u krvi.
Bolesnici s poveÊanim kolesterolom u krvi smiju bez ograniËenja piti mineralnu vodu te, ako to izriËito æele, umjereno piti
alkohol, ali najviπe do 20-40 g na dan (2 dl vina, po moguÊnosti crnog ili 0,3 dl æestokog piÊa). VeÊe koliËine se ni u
kojem sluËaju ne mogu preporuËiti veÊ, naprotiv, treba naglasiti da Êe konzumiranje veÊih koliËina alkohola djelovati
suprotno, tj. poveÊati Êe koliËinu masnoÊa u krvi. Osobe s
poveÊanim kolesterolom mogu piti voÊne sokove bilo koje
vrste te crnu kavu i Ëaj, ali ne viπe od 2 πalice dnevno.
Provoenje dijete zahtijeva upornost i trud bolesnika da
ustraje u dijeti i pridræavanje uputa o naËinu pripremanja
hrane (primjerice da treba izbjegavati naËine priprave pri kojima se hrana natopi mastima, kao πto je to pri pohanju i
præenju, a poticati konzumiranje kuhane hrane ili pripremljene
u posuu koje ne zahtijeva masnoÊe).
Hrana ni u kojem sluËaju ne treba biti neukusno pripremljena, veÊ je valja zaËiniti zaËinima koji joj mogu dati zanimljiviji
okus. Tako se primjerice moæe hranu zaËiniti paprom,
paprikom, te svim vrstama zaËinskih biljaka, od bosiljka, kopra,
perπina, mravinca (origana), majËine duπice, kumina, metvice,
timijana, ruæmarina, vlasca, maæurana do bijelog i crvenog luka.
Najvaænije pri dijeti je da osoba koja je se mora pridræavati
ne gladuje jer za time nema nikakve potrebe (osim ako nije
31
izrazito debela). Prema tome valja izbjegavati konzumiranje
samo jednog ili dva obroka dnevno. DapaËe, treba jesti viπe
puta, barem Ëetiri ili pet puta na dan, no kljuËno je πto se
jede. Obrok tijekom posla ne treba biti sendviË ili masni gulaπ
u restoranu, veÊ bi bilo dobro ponijeti od kuÊe oËiπÊeno
nekoliko mrkvi, celer, rajËicu, dvije jabuke. To Êe biti obrok
koji Êe osobu na dijeti zasititi, a zdrav je i ne utjeËe negativno
na masti u krvi. Ako Ëesto iz poslovnih razloga jedete u restoranu, a imate poveÊni kolesterol, umjesto predjela uzmite
neku salatu, za glavno jelo ribu uz prilog od povrÊa, a slatkiπe
nemojte jesti. Prema tome, nema razloga da se niti u takvim
prigodama ne pridræavate dijete.
Dijetu bolesnik mora provoditi najmanje 2 mjeseca prije no
πto se uopÊe i pomisli na davanje lijekova protiv poviπenih
masnoÊa u krvi. Razlog za to nije samo Ëinjenica da treba
neπto vremena kako bi se uËinci dijete mogli oËitovati na
koncentracije masnoÊa u krvi, veÊ viπe to πto zapravo treba
promijeniti prehrambene navike, a za to ipak treba dosta vremena. Tek ako se uz doista striktno pridræavanje dijete tijekom tog razdoblja koliËine masnoÊa u krvi ne smanje na
zadovoljavajuÊe, smije se zapoËeti lijeËenje lijekovima.
Meutim, i tada treba obvezno nastaviti s provoenjem dijete,
a bolesnik mora znati da lijeËenje lijekovima nema puno smisla ni uspjeha ako se ne pridræava dijete.
Meutim, valja jasno reÊi i to da se i najstroæom dijetom
koncentracija kolesterola u krvi moæe smanjiti samo 10-15%
pa Êe se dijetom uspjeti normalizirati koliËina kolesterola u
krvi samo onih bolesnika u kojih nije izrazito poviπena, dok Êe
oni s jako poviπenim kolesterolom u krvi morati uzimati
lijekove kako bi se zaπtitili od infarkta srca i moædanog udara.
32
Dijeta za poveÊane trigliceride u krvi
Bolesnici s poveÊanim trigliceridima u krvi moraju u sklopu
dijete potpuno izbaciti iz prehrane alkohol, slatkiπe i znatno
smanjiti unos ugljikohidrata. To je vaæno istaknuti jer se Ëesto
dogaa da lijeËnici i njima savjetuju samo smanjenje unosa
æivotinjskih masnoÊa, a zaboravlja se da im je kudikamo
vaænije smanjiti unos kruha, tjestenine, krumpira, a odreÊi se
slatkiπa i alkohola. Treba osobito naglasiti da se na hipertrigliceridemiju naËelno uspjeπnije moæe utjecati samo strogom dijetom nego na hiperkolesterolemiju, pa te bolesnike
treba posebno poticati da se pridræavaju dijete jer Êe ona
najËeπÊe biti potpuno dostatna da im se koncentracija
triglicerida u krvi normalizira.
Dakle, ti bolesnici osim potpune apstinencije od alkohola
trebaju iz prehrane potpuno iskljuËiti slatkiπe bilo koje vrste,
ukljuËujuÊi kolaËe svih vrsta, torte, kekse, Ëokoladu, bombone svih vrsta, sladoled, palaËinke, uπtipke i druga tijesta
præena u masnoÊi a takoer i πeÊer te med. Jedino slatko
koje se eventualno moæe ponekad konzumirati je marmelada
za dijabetiËare, no i nju valja jesti tek u manjim koliËinama.
Osobe s poveÊanim trigliceridima u krvi smiju jesti najviπe
jednu tanku kriπku kruha ili jedno manje pecivo na dan. Pri
tome je najbolje jesti crni ili raæeni kruh te kruh od cijelog
zrnja, odnosno grahamov kruh. Meutim, najvaænija je
koliËina, jer mnogi pogreπno misle da ako ne jedu bijeli kruh,
mogu pojesti veÊu koliËinu crnog ili raæenog kruha, πto nije
toËno. Ako obrok sadræi krumpir, riæu, ægance (palentu) ili
tjesteninu, tih namirnica se smije jesti tek malo, a uz obrok se
ni u kojem sluËaju ne smije jesti kruh. Osobe s poveÊanim
trigliceridima u krvi mogu jesti razliËito voÊe, ali ne viπe od pola
33
kilograma dnevno. Pri tome najbolje je jesti jabuke, a mogu se
jesti i jagode, maline, kupine, ribiz, borovnice, limun i viπnje. Tek
ponekad smiju se jesti treπnje, kruπke, dinje i lubenice, a valja izbjegavati groæe, banane i smokve. Takoer, ne smiju se jesti
groæice, suπeno i kandirano voÊe, datulje, sve vrste kompota sa
πeÊerom kao ni slatko tropsko voÊe.
Ni osobe s poveÊanim trigliceridima u krvi ne bi trebale piti viπe
od dvije πalice crne kave ili Ëaja dnevno, a te napitke valja piti bez
πeÊera ili zaslaene umjetnim sladilom. Smije se piti mineralna
voda i voÊni sokovi koji ne sadræe πeÊer, no ni ti se voÊni sokovi
ne smiju piti u koliËinama veÊim od pola litre dnevno. Nikakvi
voÊni sokovi s dodanim πeÊerom ili pak oni od slatkoga voÊa ne
smiju se piti. Takoer, ne smije se piti kola i sliËna piÊa, te kakao
i Ëokolada. VeÊ je spomenuto da se ni u kojem sluËaju ne smiju
piti nikakva alkoholna piÊa, u πto se ne ubrajaju samo æestoka
piÊa, likeri i vino, veÊ i pivo.
Ako se koncentracija triglicerida dijetom ne uspije normalizirati, u bolesnika s poveÊanom koliËinom triglicerida u krvi
odluka o prijelazu na lijeËenje lijekovima donijet Êe se mnogo
teæe i s viπe razmiπljanja nego odluka o prijelazu na lijeËenje
lijekovima u bolesnika s poveÊanim kolesterolom u krvi, jer je
povezanost poveÊanih triglicerida sa infarktom srca i moædanim udarom izgleda ipak manja nego li je to povezanost
poveÊanog kolesterola s ovim bolestima.
Bolesnici koji imaju poveÊani i kolesterol i trigliceride u
krvi trebaju se pridræavati dijete koja u sebi sadræava elemente obiju gore navedenih dijeta, odnosno izbjegavati hranu
i piÊa koja su navedena kao zabranjena i u sklopu jedne i u
sklopu druge dijete.
34
"Narodni lijekovi"
Posljednjih je godina sve viπe spoznaja i objektivnih podataka o nekim namirnicama kojima su se tradicionalno pripisivala svojstva smanjivanja kolesterola u krvi. Jedna od njih je
Ëeπnjak koji se veÊ odavna smatra korisnim u sniæenju kolesterola u krvi i spreËavanju preuranjene ateroskleroze. Glavni
djelatni sastojak Ëeπnjaka je alin, spoj iz kojeg u organizmu
nastaju sumporni spojevi koji daju karakteristiËan miris
Ëeπnjaka. Jedan od glavnih spojeva koji nastaje iz alina djelovanjem enzima alinaze je alicin. Sadræaj alina razlikuje se u
Ëeπnjaku i do 10 puta, a i sadræaj spojeva nastalih iz njega u
raznim pripravcima uvelike ovisi o naËinu ekstrakcije tih tvari.
Tako se primjerice pri ekstrakciji na previsokim temperaturama smanjuje enzimska aktivnost alinaze. Stoga razliËito
proizvedeni preparati Ëeπnjaka imaju i do 20 puta razliËit
sadræaj alicina, πto oteæava usporedbu rezultata dobivenih
pojedinim istraæivanjima uËinaka Ëeπnjaka na nastanak
ateroskleroze. BuduÊi da proizvoaËi razliËitih kapsula sa
ekstraktima Ëeπnjaka ne navode detalje o naËinu njihove
proizvodnje, pri kupovanju takvih pripravaka zapravo ne
moæete znati koliko djelatne tvari kupujete, odnosno da li u
pripravku uopÊe ima djelatne tvari.
U svakom sluËaju Ëini se da sirovi Ëeπnjak moæe smanjiti
koliËinu kolesterola u krvi najviπe za 10%, te da ima i viπe
drugih pozitivnih uËinaka u suzbijanju ateroskleroze. Zbog
svega navedenog konzumiranje Ëeπnjaka, osobito nepreraenog, moæe se preporuËiti osobama s poveÊanom
koliËinom kolesterola u krvi, te ostalima s poveÊanim rizikom
od ateroskleroze, ali i zdravima u svrhu prevencije.
35
JabuËni ocat ima odreene uËinke u smislu smanjenja
kolesterola u krvi koji se mogu objasniti time πto sadræi pektin
iz jabuËne kore. Ti su uËinci meutim vrlo skromni jer niti
konzumiranje velikih koliËina jabuËnog octa ne moæe dovesti
do smanjenja ukupnog kolesterola u krvi za viπe od 5 do 10%.
Prema tome, jabuËni ocat se moæe rabiti pri zaËinjanju salata,
ali nikako nema smisla piti ga u veÊim koliËinama, posebno ne
nataπte. Osobe koje imaju uz poveÊani kolesterol i poveÊane
trigliceride nikako ne smiju uzimati jabuËni ocat s medom, πto
se ponekad preporuËuje kao "narodni lijek" jer Êe med osjetno poveÊati trigliceride u krvi. U svakom sluËaju, zdravije je
umjesto "muËenja" sluznice æeluca pijenjem jabuËnog octa
jesti dosta jabuka jer Êe uËinak biti jednak ako ne i bolji.
Niz ostalih "narodnih lijekova" uglavnom nema nikakvog
pozitivnog uËinka na masnoÊe u krvi, a u nekim se sluËajevima radi o Ëistim besmislicama.
Vitamini i minerali
Vitamini E, C i A za koje se zna da djeluju kao antioksidanti
postali su posebno zanimljivi kao moguÊi Ëimbenici smanjenja rizika za infarkt srca i moædani udar kada se otkrilo da je
oksidacija LDL Ëestica jedan od kljuËnih trenutaka u razvitku
ateroskleroze. Do danas su objavljeni rezultati viπe ispitivanja
uËinaka tih vitamina na nastanak koronarne bolesti. Njihovi
rezultati upuÊuju na to da je redovito konzumiranje hrane
bogate tim vitaminima povezano s manjom smrtnoπÊu od
koronarne bolesti. Meutim, ispitivanja u kojima su se davali
pripravci, tj. kapsule vitamina E i beta-karotena potpuno su
razoËarala. Ni jednim ispitivanjem uËinaka vitamina E u bolesnika s preboljelim infarktom srca i dokazanom koronarnom
36
boleπÊu (a naËinjeno ih je nekoliko i to na velikom broju ispitanika) nije se uspjelo dokazati znaËajno smanjenje ni pojave
novog infarkta srca ni moædanog udara, a niti znaËajno smanjenje ukupne smrtnosti. Zbog svega toga nema znanstvene
utemeljenosti uzimanja pripravaka vitamina E, C, A i betakarotena s ciljem prevencije infarkta srca i moædanog udara,
veÊ se preporuËuje jesti dosta voÊa i povrÊa koji te tvari, ali i
druge zaπtitne tvari sadræavaju u prirodnom obliku. Jednako
tako, nema nikakvih znanstvenih dokaza da uzimanje
pripravaka selena, magnezija, cinka ili bakra smanjuje rizik
infarkta srca i moædanog udara.
Tjelesna aktivnost
Osobe s poveÊanim rizikom za bolesti srca i krvnih æila, a
posebno oni s poveÊanim masnoÊama u krvi, moraju dosta
pozornosti posvetiti tjelesnoj aktivnosti. Tjelesna aktivnost
mora biti svakodnevna ili najrjee svaki drugi dan i trajati najmanje 30 minuta, Ëemu moramo pribrojiti joπ 10-20 minuta za
zagrijavanje i hlaenje. Poæeljno je ipak da traje jedan sat.
Tjelesna aktivnost ne treba biti nikakav naporni sport veÊ njen
intenzitet mora biti takav da osoba bude pritome umjereno
zadihana i moæda lagano oznojena, ali ne i pretjerano umorna. To moæe biti lagano trËanje, plivanje, voænja bicikla,
trËanje na skijama i sl. ali i samo brzo hodanje 2-3 kilometra,
osobito ako se radi o osobama starije æivotne dobi. Ako se
tjelesnom aktivnoπÊu poËinje baviti osoba koja dugo nije bila
uopÊe tjelesno aktivna, s aktivnoπÊu treba poËeti postupno.
Tako valja poËeti najprije s tjelesnom aktivnoπÊu od 15 minuta dnevno uz postupno poveÊanje tjelovjeæbe od po 5 minuta. Osim toga, potrebnih 30-45 minuta aktivnosti dnevno
mogu se u poËetku "razbiti" u dva odnosno tri puta po 15
37
minuta. Kako ne bi doπlo do pretjeranog optereÊenja srca
moæemo se posluæiti mjerenjem pulsa na ruci pri Ëemu valja
paziti da broj otkucaja srca u fiziËkom naporu ne prijee brojku od 170 minus godine æivota. Tako primjerice osobi od 50
godina puls ne smije biti bræi od 120 u minuti tijekom tjelesnog napora.
Takva tjelesna aktivnost sama po sebi poveÊava koliËinu
zaπtitnog HDL-kolesterola u krvi, a smanjuje koncentraciju
triglicerida. Osim toga tjelesna aktivnost, ako je redovita,
smanjuje krvni tlak, te povoljno djeluje na metabolizam πeÊera
i na sustav zgruπavanja krvi, a smanjuje i stres koji stezanjem
krvnih æila takoe sudjeluje u nastanku ateroskleroze. Prema
tome, poæeljna tjelesna aktivnost nije ono πto mnogi pod njom
podrazumijevaju - primjerice igrati tenis ili nogomet jednom ili
dva puta tjedno. Jednako tako tjelesna aktivnost nije polagano πetanje "s noge na nogu", primjerice pri razgledavanju
izloga. Treba naÊi sredinu izmeu te dvije krajnosti i odabrati
onu vrstu tjelesne aktivnosti koja Êe osobi s poveÊanim
rizikom najbolje odgovarati i od koje neÊe nakon nekoliko
tjedana odustati.
Mnogi tvrdeÊi da nemaju vremena uklopiti tih pola sata do
jednog sata svakoga dana u svoj dnevni raspored, zapravo
opravdavaju svoju nedostatnu motiviranost da se bave
redovitom tjelesnom aktivnoπÊu. Jednostavan savjet za takve
osobe je: kupite sobni bicikl i gledajte svakoga dana TVdnevnik vozeÊi bicikl. Time si neÊete "oduzimati" vrijeme od
onoga potrebnoga da radite neπto "korisnije", a provodit Êete
dostatnu svakodnevnu tjelesnu aktivnost. No, uz to valja se
pridræavati joπ nekoliko savjeta. Umjesto autom na posao
idite, kad je lijepo vrijeme, odnosno kada baπ ne lije kiπa ili ne
pada snijeg, pjeπice ili biciklom. Nikada se ne penjite na viπe
38
katove zgrada liftom ili pokretnim stubama veÊ se uvijek
uspinjite stubama.
Ipak, prije zapoËinjanja s bilo kojim programom aerobne
tjelesne aktivnosti bolesnici s dokazanom koronarnom boleπÊu i oni s izrazito velikim rizikom trebali bi napraviti test
optereÊenja na biciklu ili pokretnoj traci radi odreivanja stupnja aktivnosti koji je joπ siguran i koji neÊe izazvati viπe πtete
no koristi.
Kada uzimati
lijekove za poveÊane masnoÊe?
Tek ako se svim opisanim mjerama, tj. provoenjem dijete
i redovitom tjelesnom aktivnoπÊu ne uspiju tijekom dva do tri
mjeseca normalizirati koncentracije masnoÊa u krvi i postiÊi
razine koje su ranije navedene kao ciljne odnosno normalne,
ima opravdanja razmiπljati o lijeËenju lijekovima. Pri tome se
odluka o zapoËinjanju uzimanja lijeka ne smije donijeti olako
jer Êe bolesnici koji uistinu trebaju uzimati lijek, taj ili neki
drugi lijek za smanjenje masnoÊa u krvi trebati uzimati cijeli
æivot. Potpuno je pogreπno prekinuti davanje lijeka nakon
mjesec ili dva uzimanja kad se uz njega koncentracije
masnoÊa u krvi normaliziraju jer Êe se prestankom njegova
uzimanja te koncentracije sasvim sigurno opet poveÊati. Ako
se ne poveÊaju, najvjerojatnije uopÊe i nije trebalo davati lijek
veÊ se bolesnik jednostavno trebao viπe pridræavati dijete i
provoditi redovito svakodnevnu tjelesnu aktivnost.
39
Lijekovi za poveÊani kolesterol u krvi
Od lijekova za lijeËenje poveÊanog kolesterola u krvi danas
se glavnima i najdjelotvornijima smatraju inhibitori HMG-CoA
reduktaze ili statini od kojih na naπem træiπtu postoje simvastatin, pravastatin, atorvastatin, lovastatin i fluvastatin
(cerivastatin je nedavno povuËen sa naπeg kao i sa svih svjetskih træiπta). Oni se daju u dozama od 10 ili 20 do najviπe 80
mg dnevno i to jednom naveËer ili podijeljeno u 2 doze od
kojih jedna obvezatno mora biti veËernja. Uvijek se mora
poËeti s najmanjom dozom koja se daje naveËer i koja se
onda postupno poveÊava dok se ne postigne ciljna odnosno
normalna vrijednost kolesterola u krvi. Ti lijekovi ne samo da
vrlo uspjeπno smanjuju poveÊani ukupni i πtetni LDL- kolesterol u krvi (za viπe od 60%), a donekle i trigliceride uz to πto
poveÊavaju zaπtitni HDL- kolesterol (za oko 10%), veÊ imaju i
cijeli niz drugih protuaterosklerotiËnih uËinaka. ZahvaljujuÊi
njima uspjeπno spreËavaju nastanak aterosklerotiËnih naslaga na æilama ljudi koji imaju poveÊani rizik (osobito onih s jako
poveÊanim kolesterolom u krvi i u dijabetiËara), a u onih koji
veÊ imaju takve naslage pa boluju od koronarne bolesti ili su
preæivjeli infarkt srca odnosno moædani udar, sprjeËavaju
pucanje kape aterosklerotiËne nakupine pa time i nastanak
ugruπka. Stoga se njihovim uzimanjem moæe izbjeÊi ponovni
infarkt srca ili moædani udar. Svi su ti uËinci statina danas
nedvojbeno dokazani na desecima tisuÊa bolesnika u pomno
nadziranim ispitivanjima, a milijuni bolesnika koji ove lijekove
veÊ godinama uzimaju potvruju njihovu djelotvornost i prihvatljivu neπkodljivost.
Statini spadaju meu lijekove s najmanje neæeljenih nuspojava uopÊe, a valja znati da nema djelotvornog lijeka koji
40
nema nikakvih nuspojava. Jedina ozbiljnija nuspojava statina
moæe biti miopatija, koja se oËituje jakim bolovima u
miπiÊima, iako valja naglasiti da je ona vrlo rijetka (manje od
0,1% bolesnika koji uzimaju ove lijekove). SreÊom, joπ je
daleko rjei najteæi oblik - rabdomioliza koja moæe dovesti do
zatajenja bubrega i smrti. Na miopatiju valja misliti ako se
nakon zapoËinjanja uzimanja statina u bolesnika javi miπiÊna
bol ili slabost, u pravilu u rukama i nogama, povezana sa
znaËajnim poveÊanjem kreatin-kinaze (CK), tj. viπe od 10 puta
od gornje granice normale. UËestalost i teæina miopatije kao
nuspojave uzimanja statina poveÊavaju se ako se uz statine
daju neki drugi lijekovi, poglavito lijekovi protiv poveÊane
koliËine triglicerida u krvi (fibrati) i lijekovi protiv odbacivanja
transplantiranih organa te za lijeËenje nekih drugih teπkih
bolesti (ciklosporin). Stoga treba izbjegavati davanje statina u
kombinaciji s ovim lijekovima.
PoveÊanje aktivnosti transaminaza u krvi (enzimi koji se
Ëesto netoËno nazivaju "jetreni enzimi") koje se takoer javlja
rijetko (u 1% bolesnika) kao nuspojava statina, u pravilu nije
odraz oπteÊenja jetrenih stanica. Pri tome valja reÊi da se
znaËajnim smatra tek poveÊanje viπe od trostruke gornje
granice normale za te enzime. Stoga se ne treba ustruËavati
uzimati statine zbog njihove navodne "πtetnosti po jetra",
osim ako se ne radi o bolesnicima s dokazanom ozbiljnom
boleπÊu jetara primjerice cirozom ili aktivnim hepatitisom, a
njima ionako lijeËenje poveÊane koliËine masnoÊa u krvi ni u
kojem sluËaju nije glavni æivotni problem.
Za lijeËenje poveÊane koliËine kolesterola u krvi mogu se
davati i ionski izmjenjivaËi i to kolestiramin u dozi od 8 do 24 g
dnevno ili kolestipol u dozi od 10 do 30 g dnevno, ali se njih
ne smije davati ako su uz kolesterol poveÊani i trigliceridi jer
41
Êe se oni dodatno poveÊati. Zbog brojnih nuspojava vezanih
uz probavni sustav kao πto su osjeÊaj teæine u trbuhu, zaËep,
proljevi te osjeÊaj napuhnutosti bolesnici ih ne vole uzimati i
Ëesto samoinicijativno prekidaju lijeËenje, pa su znatno manje
prikladni od statina. Stoga se oni danas daju tek rijetko.
Lijekovi za poveÊane trigliceride u krvi
PoveÊani trigliceridi u krvi lijeËe se lijekovima nazvanim
fibrati i to prvenstveno gemfibrozilom u dozi od 0,9 do 1,8 g
dnevno. Daje se u jednoj dozi naveËer ili podijeljeno u dvije
doze od kojih jedna obvezatno mora biti veËernja. Moæe se
davati i fenofibrat u dozi od 0,25 do 0,5 g dnevno ili bezafibrat u dozi od 0.2 do 0,6 g dnevno.
Ako se dijetom i fibratima ne uspijevaju postiÊi æeljene
odnosno normalne vrijednosti triglicerida u krvi, moæe se uz
njih davati joπ i pripravak ribljih viπestruko nezasiÊenih
omega-3 masnih kiselina, ali u dozi od 2-12 g dnevno jer
manje doze koje proizvoaËi tih pripravaka ponekad savjetuju nisu djelotvorne.
Omega-3 masne kiseline
Zanimanje za povezanost izmeu konzumiranja ulja iz tkiva
(fileta) riba i ateroskleroze te moguÊnosti koriπtenja takvih
uljnih pripravaka u prevenciji kardiovaskularnih bolesti potjeËe
joπ iz 1927. godine kada je opisano da Eskimi sa Grenlanda
imaju vrlo rijetko koronarnu bolest i infarkt srca. PoËetkom
1970-ih godina danski su istraæivaËi Bang i suradnici opazili
da Eskimi s Grenlanda, koji jedu velike koliËine ribe koja
sadræi mnogo ulja, imaju niske koncentracije kolesterola i
triglicerida u krvi.
42
Kada su koncentracije masnoÊa u krvi Eskima usporedili s
onima u Danaca, ustanovili su da je u Eskima kolesterol bio
21% manji, a trigliceridi Ëak 53% manji. LDL- kolesterol bio je
u Eskima 12% manji, a zaπtitni HDL- kolesterol Ëak 50% veÊi.
To je opaæanje bilo vaæno i zato πto su kardiovaskularne bolesti, posebice koronarna bolest i infarkt srca, u Eskima bilo
vrlo rijetke usprkos tome πto im je prehrana priliËno masna, s
mnogo kolesterola, a malo ugljikohidrata. Rezultatima tih ispitivanja nalikovali su rezultati ispitivanja domorodaca sa
Aljaske, koji se hrane sliËno kao Eskimi i u kojih je smrtnost
od kardiovaskularnih bolesti bila samo oko 10%, za razliku od
one u ostatku SAD-a koja je bila oko 50%.
Rezultati πest velikih ispitivanja eskimskog stanovniπtva
sjeverozapadne obale Grenlanda (oko 2400 ljudi) provedenih
izmeu 1970. i 1982. godine pokazali su da se to moæe pripisati poveÊanom konzumiranju riba odnosno uzimanju
omega-3 viπestruko nezasiÊenih masnih kiselina, kojih ima
mnogo u ribama, posebno onima hladnih mora (haringa, losos
i sl.). Te esencijalne masne kiseline stvara samo fitoplankton,
43
pa kako se njima hrane ribe, jasno je zaπto ih u njima ima tako
mnogo.
Najvaænije omega-3 masne kiseline su eikozapentaenska
(EPA) i dokozaheksaenska (DHA). Pripravci tih kiselina davani
su ljudima u viπe velikih istraæivanja kojima se æeljela potvrditi
njihova uËinkovitost u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Rezultati nekoliko takvih istraæivanja objavljeni su posljednjih
godina i oni jasno ukazuju na korist tih pripravaka. U jednom
od njih je pokazano da omega-3 masne kiseline 29% smanjuju smrtnost u muπkaraca koji su ranije preæivjeli infarkt srca.
U drugom je pak velikom istraæivanju provedenom na Ëak
11.300 bolesnika koji su preæivjeli infarkt srca pokazano da
uzimanje oko 1 grama omega-3 masnih kiselina dnevno tijekom 3,5 godina smanjuje smrtnost tih bolesnika 20% te da
smanjuje kardiovaskularnu smrtnost za 30%, a rizik nagle
smrti Ëak 45%.
Provedena su i brojna ispitivanja kojima je bio cilj otkriti
kojim to mehanizmima omega-3 masne kiseline postiæu
takve uËinke. Jedan od vaænih mehanizama je nedvojbeno
utjecaj omega-3 masnih kiselina na masnoÊe u krvi.
Dokazano je, naime, da one smanjuju koliËinu triglicerida u
krvi oko 25-30%. U nekih bolesnika s jako poviπenim
trigliceridima u krvi, omega-3 masne kiseline u velikim dozama (5 grama dnevno) smanjuju trigliceride Ëak 60-80%. Pri
tome se ukupni kolesterol u krvi ne mijenja, dok se LDL-kolesterol moæe Ëak neπto poveÊati (3-7%) ili se ne mijenja.
Na HDL -kolesterol omega-3 masne kiseline uglavnom nemaju uËinka ili ga tek neznatno poveÊavaju. Meutim, osim
uËinaka na masti u krvi, omega-3 masne kiseline imaju cijeli
niz drugih uËinaka koji zacijelo doprinose njihovom djelovanju u smislu prevencije bolesti srca i krvnih æila. Tako one
44
imaju povoljne uËinke na stijenku krvnih æila, posebno njihov
unutarnji sloj (endotel) i sprjeËavaju nakupljanje trombocita
(krvnih ploËica), pa time i smanjenjem viskoznosti (gustoÊe)
krvi djeluju u smislu sprjeËavanja nastanka ugruπaka. One
malo smanjuju i krvni tlak, πto takoer djeluje povoljno.
Izgleda da omega-3 masne kiseline djeluju povoljno i tako πto
smanjuju rizik od pojave poremeÊaja ritma rada srca, πto je
osobito vaæno za bolesnike koji su preæivjeli infarkt srca.
Ranije se smatralo da omega-3 masne kiseline imaju neæeljene nuspojave u smislu pogorπanja ravnoteæe glukoze (πeÊera)
u osoba s nepodnoπenjem glukoze (predijabetes) i bolesnicima sa πeÊernom boleπÊu tipa 2 (neovisna o inzulinu). Joπ je
prije nekoliko godina, meutim, dokazano da doze do 3
grama omega-3 masnih kiselina dnevno ne utjeËu negativno
na metabolizam πeÊera u dijabetiËara.
Slijedom svega navedenoga moæe se zakljuËiti da pripravci omega-3 masnih kiselina mogu naÊi svoje mjesto u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Treba, meutim, jasno reÊi
da oni ni u kojem sluËaju nisu lijek za poveÊani kolesterol u
krvi pa bolesnici koji imaju poveÊani kolesterol moraju uz dijetu uzimati druge odgovarajuÊe lijekove. Oni nisu ni lijek za
poviπeni krvni tlak, iako ga malo snizuju, pa bolesnici s
poviπenim krvnim tlakom takoer za svoju bolest moraju uzimati odgovarajuÊe lijekove, ali im omega-3 masne kiseline uz
te lijekove mogu koristiti.
45
Poviπeni krvni tlak
Poviπeni krvni tlak (arterijska hipertenzija) je uz poveÊane
masnoÊe u krvi i puπnje najvaæniji riziËni Ëimbenik za nastanak
koronarne bolesti, infarkta srca i osobito moædanog udara.
Pri tome treba naglasiti da su Ëimbenik rizika za sve ove
bolesti i poviπeni sistoliËki ("gornji") i poviπeni dijastoliËki
("donji" ili "srËani") krvni tlak. Prema tome, oba su opasna.
Potrebno je takoer istaknuti da postoji jasna udruæenost
Ëimbenika rizika u nekih pojedinaca. Tako se zna da Ëak 70%
bolesnika s poviπenim krvnim tlakom ima istodobno poveÊane masnoÊe u krvi, a oko treÊina bolesnika s poviπenim
krvnim tlakom puπi. Stoga su takve osobe posebno ugroæene
i imaju osobito velik rizik infarkta srca i moædanog udara.
Podaci pokazuju da svaki drugi bolesnik koji je preæivio
infarkt srca i Ëak dvije treÊine onih koji su preæivjeli moædani
udar imaju poviπeni krvni tlak. S druge pak strane, u trenutku
otkrivanja poviπenog krvnog tlaka viπe no svaki drugi bolesnik
veÊ ima aterosklerotiËne promjene krvnih æila. Valja naglasiti
da je veza izmeu poviπenog krvnog tlaka i koronarne bolesti
podjednaka u æena kao i u muπkaraca.
Pravi uzrok poveÊanog krvnog tlaka u daleko najveÊem
broju bolesnika ostaje i danas, usprkos svim znanstvenim
spoznajama, nerazjaπnjen. Jedan od glavnih problema u
46
svezi s poviπenim krvnim tlakom je da se, iako je rijeË o vrlo
Ëestoj bolesti, najËeπÊe ne otkriva dovoljno rano. S time je
povezan i najvaæniji problem u svezi s tom boleπÊu, odnosno
Ëimbenikom rizika, a to je da poviπeni krvni tlak najËeπÊe ne
uzrokuje nikakve bolove ni tegobe πto je i glavni razlog zaπto
se kasno otkriva. Tek manji broj osoba koje imaju poviπeni
krvni tlak ima tegobe kao πto su glavobolja, vrtoglavice, πum
ili zujanje u uπima, opÊa slabost i gdjekada crvenilo lica.
Upravo zbog toga, poviπeni krvni tlak se Ëesto naziva "tihim
ubojicom". Naime, kada se otkrije, nerijetko je prekasno jer
je πteta veÊ naËinjena, pa se lijeËenjem tek moæe sprijeËiti
daljnja πteta.
Pod poviπenim krvnim tlakom podrazumijevamo onaj koji
je viπi od 140/90 mmHg. Pri tome se ne smijemo zadovoljiti
samo jednim mjerenjem tlaka i odmah osobu proglasiti
bolesnom, veÊ tlak valja izmjeriti nekoliko puta tijekom viπe
47
dana kako bi se moglo procijeniti je li uistinu rijeË o
poviπenom tlaku. Naime, neki Êe imati kod lijeËnika, osobito
ako dolaze prvi put, poveÊani tlak dok u nekoj drugoj prigodi
neÊe. Krvni tlak uvijek valja mjeriti sjedeÊi nakon πto se osoba
smirila i mirovala barem 5 minuta. U starijih osoba i dijabetiËara se tlak osim u sjedeÊem poloæaju Ëesto mjeri i u stojeÊem.
Ako se u nekoga otkrije uzastopno poviπen krvni tlak, obvezatno se mora lijeËiti. Pri tome valja voditi raËuna da se u osoba
sa πeÊernom boleπÊu tlak mora sniæavati i jaËe no u ostalih,
pa se tako za dijabetiËare, normalnim krvnim tlakom smatra
onaj ispod 130/80 mmHg, i Ëim je tlak viπi od toga valja ga
lijeËiti.
Dokazano je da smanjenje krvnog tlaka za samo 5-6 mm
Hg prosjeËno smanjuje rizik koronarne bolesti 14%, a rizik
moædanog udara Ëak 40%. LijeËenje Ëak i blago poviπenog
krvnog tlaka smanjuje ukupnu smrtnost 20%.
U suzbijanju ovog Ëimbenika rizika, promjena naËina æivota
je, jednako kao i u lijeËenju poveÊanih masnoÊa u krvi,
obvezatni prvi korak. Najvaænije je smanjenje tjelesne mase
ako je bolesnik debeo. Svakako valja smanjiti unos kuhinjske
soli na najviπe 3 grama dnevno. To znaËi da nikako hranu ne
bi trebalo dosoljavati i soljenku ne bi trebalo uopÊe iznositi na
stol. Tko puπi, obvezatno bi trebao prestati. Unos alkohola bi
trebalo ograniËiti na najviπe 2 dl vina dnevno, a joπ je bolje
potpuno se odreÊi alkohola. Tjelesna aktivnost treba biti
svakodnevna (vidi pod poglavljem o tjelesnoj aktivnosti). Tek
ako uz pridræavanje ovih mjera krvni tlak ostane viπi od
140/90 mmHg treba odluËiti o lijeËenju lijekovima. Ako je tlak
umjereno poveÊan (ispod 180/100 mmHg), daju se diuretici ili
blokatori beta-receptora ili antagonisti kalcija ili ACE inhibitori
ili blokatori alfa-adrenergiËkih receptora a u novije vrijeme
48
antagonisti angiotenzinskih II receptora. Ako se lijekom koji
je propisan ne postigne æeljeno sniæenje odnosno normalizacija krvnoga tlaka ili pak doe do neæeljenih nuspojava,
propisuje se uzimanje druge vrste lijeka. Ako se lijekom koji je
prvi propisan postigne tek djelomiËni uspjeh, moæe mu se
dodati drugi lijek. Kombinacije koje su dokazano djelotvorne i
nemaju mnogo nuspojava pa se najËeπÊe rabe su:
1. diuretik uz blokator beta receptora, ACE inhibitor ili
blokator alfa receptora,
2. blokator beta receptora uz blokator kalcijevih kanala i
3. ACE inhibitor uz blokator kalcijevih kanala.
Ti se lijekovi uzimaju trajno i bez prekida, osim ako lijeËnik ne
kaæe drugaËije. Bolesnik mora biti svjestan da Êe ih moæda
morati uzimati cijeli æivot kako bi bio zaπtiÊen od moædanog
udara i infarkta srca. Valja naglasiti potrebu redovitih kontrola kod lijeËnika i redovitog (iako ne preËestog) mjerenja
krvnog tlaka kod kuÊe. Stoga se preporuËuje da bolesnici s
poviπenim krvnim tlakom kupe samomjeraË tlaka i barem jednom tjedno si sami provjere krvni tlak (aparat valja redovito
baædariti πto veÊina ne radi jer u protivnom lako moæete oËitavati pogreπne vrijednosti tlaka).
49
Puπenje
Puπenje je uz poveÊane masnoÊe u krvi i poviπeni krvni tlak
najsnaæniji riziËni Ëimbenik za nastanak koronarne bolesti
srca, infarkta srca i moædanog udara. To je posebice izraæeno
kada je taj riziËni Ëimbenik udruæen s drugim riziËnim
Ëimbenicima, tj. kad osoba koja puπi joπ ima i poveÊane
masnoÊe u krvi ili poviπeni krvni tlak ili pak boluje od πeÊerne
bolesti. Tako primjerice puπaË koji ima istodobno i poviπeni
krvni tlak ima rizik moædanog udara i do 20 puta veÊi nego li
osoba koja ne puπi. PuπaËi obolijevaju od infarkta miokarda
40 puta ËeπÊe nego nepuπaËi. IzraËunato je da puπaË koji od
svoje 25. godine puπi 20 cigareta dnevno æivi prosjeËno 4,6
godina kraÊe nego li osoba koja ne puπi.
Dokazano je da puπenje oπteÊuje unutarnji sloj stijenke
krvne æile - endotel i time zapoËinje proces nastanka ateroskleroze. Joπ se, meutim, ne zna pouzdano koji je od sastojaka duhanskog dima za to odgovoran, tj. je li to uzrokovano nikotinom, kadmijem ili Ëim drugim. Poznato je ipak da
dim cigareta sadræi oko 4.000 razliËitih tvari, od kojih su
mnoge izrazito πtetne. Tako primjerice svaki udisaj cigaretnog
dima sadræi 100,000.000,000.000 molekula πtetnih slobodnih
radikala. Zna se da 70% puπaËa ima aterosklerotiËne promjene moædanih krvnih æila, a oko 23% puπaËa ima promjene
na velikim vratnim krvnim æilama (karotidama) kroz koje veliki
dio krvi dolazi do mozga.
Puπenje djeluje na krvne æile tako da ih steæe, πto je posebno opasno ako je rijeË o veÊ aterosklerotiËnim nakupinama
suæenim koronarnim krvnim æilama srca. Naime, tada Êe se
50
bitno smanjiti prolaz krvi kroz te æile, odnosno prokrvljenost
jednog dijela srËanog miπiÊa, pa moæe doÊi do napada
angine pektoris. U onih koji joπ nemaju aterosklerotiËne
promjene krvnih æila Ëesta stezanja arterija uzrokovana
puπenjem izazivaju oπteÊenje stijenke tih æila πto omoguÊuje
poËetak i napredovanje ateroskleroze. Stezanje krvnih æila po
raznim dijelovima organizma dovodi do poveÊanja krvnog
tlaka koji je onda dodatni Ëimbenik rizika. Zbog poviπenja
krvnoga tlaka poveÊa se otpor u krvnim æilama po cijelom
organizmu, pa taj otpor srce mora svladavati jaËom snagom
stezanja srËanog miπiÊa i veÊim brojem otkucaja. Slijedom
toga ubrza se rad srca πto predstavlja poveÊano optereÊenje
za srce. Dokazano je da puπenje jedne cigarete poveÊava
broj otkucaja srca 20-30%.
Puπenje takoer potiËe nakupljanje trombocita (krvnih ploËica)
na stijenkama arterija te dovodi do poveÊanja nekih tvari u krvi
(primjerice fibrinogena) koje potiËu stvaranje ugruπaka. Osim toga
puπenje uzrokuje sniæenje koncentracije zaπtitnog HDL-kolesterola u krvi, a trigliceridi se poveÊavaju. Sve su to dobro prouËeni
mehanizmi kojima puπenje potiËe nastanak ateroskleroze, pa
time i infarkta srca, te moædanog udara.
51
Rizik ateroskleroze koronarnih krvnih æila upravo je razmjeran broju popuπenih cigareta na dan, a nakon prestanka
puπenja znatno se smanjuje u tijeku od 1-2 godine, ali i dalje
ostaje godinama neπto veÊi nego u osoba koje nikada nisu
puπile. Meutim, veÊ 48 sati nakon prestanka puπenja
poboljπavaju se pokazatelji vezani uz zgruπavanje krvi, odnosno rizik nastanka ugruπaka. Stoga je, a i zbog niza drugih
razloga, ipak prekid puπenja neprijeporno jedna od najvaænijih zaπtitnih mjera u spreËavanju prerane smrtnosti.
Naime, osim pogubnih uËinaka na srce i krvne æile, razliËiti
πtetni sastojci duhanskog dima uzrokuju i niz drugih bolesti,
od zloÊudnih tumora (poglavito pluÊa) do peptiËkog ulkusa ili
vrijeda (Ëir æeluca ili dvanaesnika).
Svaki puπaË, posebno dugogodiπnji puπaË, zna da nije lako
prestati puπiti. Zato je potrebna stvarna motivacija koju je
ponekad teπko postiÊi ako bolesnik joπ nema nikakvih tegoba. Nerijetko svijest o tome da se puπenjem ugroæava vlastito zdravlje niti sve informacije o πtetnosti puπenja nisu
dostatne da se odreknemo te toliko pogibeljne ovisnosti.
Naime, rijeË je uistinu, osobito u dugogodiπnjih puπaËa koji
puπe po 20 i viπe cigareta dnevno, ne samo o psihiËkoj
veÊ i o tjelesnoj ovisnosti. Tjelesna se ovisnost objaπnjava
nastankom posebnih bjelanËevina - receptora za nikotin koji
se u puπaËa stvaraju u poveÊanoj koliËini pa ih se mora
nikotinom zasititi ako se æele izbjeÊi "simptomi apstinencije"
odnosno tegobe koje prestanak puπenja moæe prolazno izazvati. Stoga mnogi puπaËi osim donoπenja odluke o
prestanku puπenja trebaju i pomoÊ u obliku flastera s nikotinom ili pak guma za ævakanje s nikotinom iz kojih se nikotin u
malim koliËinama postupno otpuπta u krvotok. Taj nikotin
onda u sve manjim i manjim dozama zasiÊuje receptore Ëiji se
52
broj postupno smanjuje, a bolesnik nema pri tom tegoba iako ne
puπi.
Nekima u prestanku puπenja pomaæe akupunktura, drugima pak moæe pomoÊi sudjelovanje u grupama za odvikavanje od puπenja, odnosno sudjelovanje u razliËitim programima
za odvikavanje puπenja i sl. Najbolje je da puπaË odabere sam
naËin i vrijeme prestanka puπenja, kao i da donese odluku o
tome treba li mu pri tome struËna pomoÊ i podrπka.
Pri prestanku puπenja, osim upornosti, vaæno je pozitivno
miπljenje i optimistiËki stav prema æivotu te pomoÊ obitelji i
prijatelja da se ustraje. Ako niste dovoljno odluËni da jednoga
dana jednostavno kaæete "dosta" i potpuno prestanete puπiti,
u poËetku prestajanja puπenja pomoÊi Êe i to da jednostavno
poËnete misliti pri svakoj cigareti koju izvadite iz kutije i
zapalite. Naime, nikome nije uæitak popuπiti 20, 30 ili 40 cigareta dnevno veÊ se kao uæitak eventualno moæe okarakterizirati puπenje samo nekoliko cigareta (obiËno uz kavu). Sve
ostale cigarete teπki puπaËi popuπe i ne znajuÊi da zapravo
puπe, veÊ automatski uzimaju jednu cigaretu za drugom i
popuπe ih niti ne "uæivajuÊi" u njima. Stoga jednostavno
poËnite misliti pri puπenju. Ako se latite kutije s cigaretama,
razmislite svaki puta hoÊe li vam uistinu puπenje te cigarete
predstavljati uæitak. Ako zakljuËite da hoÊe, u poËetku
odvikavanja popuπite svaku takvu cigaretu i veÊ Êete samim
time znaËajno smanjiti broj popuπenih cigareta. Ipak mnogo
je bolje od toga potpuno i trajno prestati puπiti, a to je ujedno
i jedino pravo rjeπenje za oËuvanje zdravlja i smanjenje rizika.
53
©eÊerna bolest
©eÊerna je bolest (diabetes mellitus) vrlo vaæan Ëimbenik
rizika za infarkt srca i moædani udar. Na to upuÊuje podatak
da od svaka tri dijabetiËara, dva umiru od tih bolesti. S druge
pak strane svaka peta osoba koja je doæivjela moædani udar
zapravo je dijabetiËar. Odavno je poznato da su uËestalost i
uznapredovalost aterosklerotiËnih promjena koronarnih arterija srca i moædanih krvnih æila znatno poveÊani u dijabetiËara
te se u njih javljaju i zamjetno ranije no u osoba jednake æivotne dobi i spola koje ne boluju od πeÊerne bolesti. Tako se
zna da je smrtnost od koronarne bolesti dijabetiËara ovisnih o
inzulinu (dijabetes tipa 1) gotovo 10 puta veÊa nego li u osoba
koje ne boluju od πeÊerne bolesti. Pri tome je rizik od
koronarne bolesti u æena s dijabetesom Ëak 4 puta veÊi, a u
muπkaraca dvostruko veÊi od onih koji ne boluju od πeÊerne
bolesti. Bolesnici sa πeÊernom boleπÊu imaju dvostruko veÊu
smrtnost nakon moædanog udara ishemijskog tipa nego
osobe koje od nje ne boluju.
VeÊ i najblaæi poremeÊaji metabolizma glukoze (πeÊera) u
krvi, tzv. nepodnoπenje ili intolerancija glukoze, predstavljaju
rizik za bolesti srca i krvnih æila. To se stanje moæe dokazati
tako da se πeÊer u krvi odreuje nataπte i u odreenim vremenskim razmacima (najËeπÊe 2 sata) nakon ispijanja
odreene koliËine vode zaslaene toËno odreenom koliËinom πeÊera. Muπkarci koji imaju takvom pretragom
dokazano nepodnoπenje glukoze, iako nemaju pravu πeÊernu
bolest, imaju Ëak 50% veÊi rizik od koronarne bolesti nego
54
muπkarci koji nemaju takav poremeÊaj. U æena je taj rizik Ëak
dvostruko veÊi.
Oba oblika πeÊerne bolesti, tj. i tip 1 (ovisan o inzulinu) i tip
2 (neovisan o inzulinu) predstavljaju vaæan Ëimbenik rizika za
koronarnu bolest, infarkt srca, moædani udar te aterosklerozu
arterija nogu. AterosklerotiËna suæenja arterija nogu oËituju se
tzv. intermitentnim klaudikacijama. RijeË je o bolovima u
nogama koji se javljaju nakon duljeg ili kraÊeg hoda radi kojih
bolesnik mora stati i tek nakon nekog vremena, kada se odmori, moæe nastaviti hodati do sljedeÊeg napada boli.
Intermitentne klaudikacije na neki naËin odgovaraju napadima
angine pektoris kod ateroskleroze koronarnih krvnih æila,
odnosno TIA-ma kod ateroskleroze moædanih krvnih æila.
Ako pak doe do potpunog zaËepljenja arterija nogu
aterosklerotiËnim naslagama, odnosno ugruπcima koji se na
njima stvore, doÊi Êe do gangrene jer Êe se potpuno prekinuti opskrba jednog dijela noge krvlju pa Êe tkivo propasti. Tim
mehanizmom dolazi, naæalost, do potrebe za amputacijama
nogu koja je u dijabetiËara priliËno Ëesta. Rizik intermitentnih
klaudikacija u muπkaraca sa πeÊernom boleπÊu trostruko je
veÊi nego li u onih koji ne boluju od dijabetesa, dok je u æena
Ëak 9 puta veÊi.
©eÊerna bolest pospjeπuje nastanak ateroskleroze i pogibeljnih bolesti koje uzrokuje razliËitim mehanizmima. Mnogi
dijabetiËari imaju poveÊane masnoÊe u krvi i to ne samo
kolesterol, veÊ Ëak ËeπÊe uz kolesterol i trigliceride, πto je
praÊeno istodobnim smanjenjem koliËine zaπtitnog HDLkolesterola. PoveÊani πeÊer u krvi ometa popravljanje oπteÊenja unutarnjeg sloja arterija - endotela, a takoer ubrzava
oksidaciju πtetnih LDL Ëestica, πto je vaæan trenutak u
razvitku ateroskleroze. U dijabetiËara je poveÊana i sklonost
55
nakupljanja trombocita odnosno stvaranja ugruπaka. Mnogi
su dijabetiËari osim toga debeli i imaju poviπen krvni tlak, πto
takoer pridonosi nastanku ateroskleroze.
Iako je, kao πto je veÊ reËeno, i dijabetes tipa 1 Ëimbenik
rizika za infarkt srca i moædani udar, rizik je osobito velik u
bolesnika s dijabetesom tipa 2. Naime, upravo taj tip πeÊerne
bolesti praÊen je poveÊanim trigliceridima u krvi, a smanjenim zaπtitnim HDL-kolesterolom, i upravo ti bolesnici Ëesto
imaju poviπeni krvni tlak i debeli su po tzv. centralnom tipu
(vidi u poglavlju o debljini). Ti poremeÊaji mogu trajati godinama a da bolesnik nema nikakvih tegoba. Upravo to i jest
razlog zbog Ëega mnogi bolesnici sa πeÊernom boleπÊu tipa
2 u trenutku otkrivanja dijabetesa veÊ imaju aterosklerozu
koronarnih ili nekih drugih krvnih æila. Prema tome, i πeÊerna
bolest, osobito neki njeni oblici, spada u Ëimbenike rizika koji
nerijetko nisu praÊeni nikakvim tegobama a uzrokuju veliku
πtetu na krvnim æilama.
Ipak, neki bolesnici, poglavito oni sa πeÊernom boleπÊu
tipa 1, imaju tegobe pa ih upravo ti simptomi natjeraju da se
obrate lijeËniku. Simptomi πeÊerne bolesti ukljuËuju slabost i
malaksalost, gubitak tjelesne teæine bez nekog objaπnjivog i
uobiËajenog razloga, te osobito osjeÊaj stalne æei uz uËestalo mokrenje. Ove Êe tegobe, ako ih bolesnik ima, obiËno biti
poticaj da se obrate lijeËniku, a on Êe jednostavnim odreivanjem
glukoze (πeÊera) u krvi i pretragom mokraÊe ustanoviti je li
uistinu rijeË o πeÊernoj bolesti ili ne.
BuduÊi da je slijedom svega navedenog πeÊerna bolest
itekako znaËajan Ëimbenik rizika, bolesnicima s tipom 1 πeÊerne
bolesti valjalo bi odræavati glukozu u krvi nataπte u granicama
od 5,1 do 6,5 mmol/l, glukozu nakon obroka u granicama od
7,6 do 9,0 dok bi tzv. glukozilirani hemoglobin (HbA1c) koji je
56
vrlo dobar pokazatelj dugotrajnijeg stanja πeÊera u krvi trebalo odræavati u granicama od 6,2 do 7,5% uz izbjegavanje
preniskog πeÊera u krvi (hipoglikemija). U bolesnika s dijabetesom tipa 2 razine πeÊera u krvi trebale bi se odræavati
tako da budu podjednake onima u zdravih.
Strogi nadzor πeÊera u krvi i odræavanje njegovih razina u
granicama normale dijabetiËkom dijetom i redovitom tjelovjeæbom, a po potrebi lijekovima u obliku tableta ili davanjem
inzulina, kljuËno je za sprjeËavanje svih komplikacija πeÊerne
bolesti. To se posebno odnosi na komplikacije πeÊerne bolesti
koje pogaaju oËi (dijabetiËka retinopatija), a koje mogu
dovesti do sljepoÊe, te komplikacije koje pogaaju bubrege
(dijabetiËka nefropatija), koje mogu dovesti do zatajenja
bubrega i potrebe za hemodijalizom. Meutim, za sprjeËavanje komplikacija kao πto su akutni infarkt miokarda i moædani udar najËeπÊe nije dovoljna samo stroga kontrola i
odræavanje πeÊera u krvi u normalnim granicama. Da bi se
sprijeËile te komplikacije, treba vrlo pomno nadzirati druge
Ëimbenike rizika u dijabetiËara te ih uporno lijeËiti i pri tome
biti puno agresivniji nego li u lijeËenju tih istih Ëimbenika rizika
u nekoga tko ne boluje od πeÊerne bolesti. Stoga Êe dijabetiËarima obvezatno trebati dati lijekove za sniæenje
poveÊanih masti u krvi, odnosno lijekove za lijeËenje
poviπenog krvnog tlaka pri vrijednostima kod kojih se, moæda,
u nekoga tko ne boluje od πeÊerne bolesti ne bi joπ zapoËelo
s lijeËenjem lijekovima. Naime, korist od takvog lijeËenja u
dijabetiËara Êe biti, upravo zbog njihovog mnogo veÊeg
rizika, puno veÊa nego od jednakog lijeËenja osoba koje ne
boluju od πeÊerne bolesti, a broj spaπenih æivota bit Êe
takoer znaËajno veÊi.
57
Debljina
Debljina ili pretilost (adipozitet) danas se smatra znaËajnim
Ëimbenikom rizika za bolesti srca i krvnih æila. Pri tome valja
odmah na poËetku toËno definirati πto se smatra debljinom.
Najbolji pokazatelj debljine jest tzv. indeks tjelesne mase (BMI skraÊenica od engleskog naziva Body Mass Index). Taj se
pokazatelj moæe lako izraËunati po jednadæbi:
BMI = tjelesna masa u kilogramima/tjelesna visina
izraæena u metrima pomnoæena sama sa sobom.
Primjerice za osobu teπku 68 kilograma i visoku 170 centimetara
izraËun bi izgledao: BMI = 68/1,7 x 1,7 = 23,5.
U normalno uhranjenih ljudi BMI je izmeu 18,5 i 25. BMI veÊi od
25 ukazuje na prekomjernu tjelesnu teæinu, dok onaj veÊi od 30
ukazuje na izrazitu debljinu. Drugi pokazatelj uhranjenosti koji se
takoer Ëesto rabi je opseg struka. On ukazuje na eventualno
poveÊanje masnog tkiva u podruËju trbuha. Opseg struka veÊi
od 102 cm u muπkaraca odnosno veÊi od 88 cm u æena ukazuje
na izrazitu debljinu dok onaj veÊi od 94 cm u muπkaraca i onaj
veÊi od 80 cm u æena ukazuje na prekomjernu tjelesnu masu
koja, meutim, isto zahtijeva smanjenje tjelesne mase.
Danas se na debljinu sve viπe gleda kao na bolest, a ne samo
kao na estetski problem. Naime, osim bolesti srca i krvnih æila i
cijeli niz drugih bolesti povezan je s pretjeranom debljinom. Pri
tome nije nevaæno kako je masno tkivo rasporeeno po tijelu. Po
tome se razlikuju dvije glavne vrste debljine: æenska (ginoidna)
debljina i muπka (androidna) ili centralna debljina. Æenski oblik
debljine obiljeæen je nakupljanjem masnog tkiva prvenstveno u
predjelu bokova, straænjice i natkoljenica, πto tijelu daje oblik koji
se usporeuje sa kruπkom. Za razliku od njega muπki oblik
debljine je obiljeæen nakupljanjem masnog tkiva ponajprije u
58
predjelu trbuha i prsnog koπa, πto tijelu daje oblik koji se
usporeuje sa jabukom.
Danas je dobro poznato da najveÊi rizik infarkta srca i moædanog udara te πeÊerne bolesti imaju osobe s prekomjernom
tjelesnom masom i muπkim tipom debljine. Prema tome, osobe
koje imaju opseg struka veÊi od 102 cm (muπkarci), odnosno veÊi
od 88 cm (æene) i nakupljanje masnog tkiva u podruËju trbuha
imaju poveÊani rizik tih bolesti. To se u pravilu podudara sa BMI
od 25 do 40. Takav tip debljine, osim poveÊane uËestalosti
bolesti srca i krvnih æila, povezan je i s poveÊanom uËestaloπÊu
poviπenih masnoÊa u krvi (i kolesterola i triglicerida uz smanjeni
zaπtitni HDL-kolesterol), poveÊanog krvnog tlaka te πeÊerne
bolesti tipa 2. PoveÊanje masnog tkiva za samo 10% u prosjeku
poveÊava sistoliËki (gornji) krvni tlak za 6 mmHg, a dijastoliËki
(srËani) krvni tlak za 4 mmHg. Sve to objaπnjava zbog Ëega se
rizik infarkta srca i moædanog udara razmjerno poveÊava s
poveÊanjem prekomjerne tjelesne mase. Poznato je da kod tjelesne masa koja je samo 10% veÊa od normalne muπkarci
nepuπaËi imaju rizik smrtnosti gotovo 4 puta veÊi nego jednako
stari muπkarci normalne tjelesne teæine.
Kao πto je reËeno, prekomjerna debljina nije Ëimbenik rizika
samo za infarkt srca i moædani udar veÊ debljina poveÊava i rizik
59
æuËnih kamenaca te zloÊudnih bolesti. Tako u muπkaraca debljina poveÊava rizik raka debelog crijeva i prostate, a u æena raka
dojki, jajnika, endometrija, grla maternice i æuËnog mjehura.
Debele æene Ëesto imaju problema sa zanoπenjem, neuredni
menstruacijski ciklus i nerijetko imaju pojaËanu dlakavost (hirzutizam). Debeli oba spola takoer Ëesto imaju promjene diπnih
organa pa ih muËi "kratak dah" veÊ i pri blaæim tjelesnim naporima, a zbog poveÊanog optereÊenja stradavaju im zglobovi
kukova i koljena i ËeπÊe imaju proπirene vene na nogama.
Zbog svih tih razloga osobe koje imaju prekomjernu tjelesnu
masu ili su debeli moraju smrπaviti. Smrπaviti se moæe iskljuËivo
pridræavanjem redukcijske dijete, tj. smanjenim unosom energije u
organizam i poveÊanom potroπnjom energije, tj. poveÊanom tjelesnom aktivnoπÊu. Treba znati, da Êe samo pola sata brze πetnje
svakoga dana dovesti do smanjenja tjelesne mase oko 5 kg
tijekom godine dana ali i to, da Êe samo pola peciva viπe svakoga dana dovesti tijekom godine dana do poveÊanja tjelesne mase
oko 5 kg. Vaæna napomena za svakoga tko provodi dijetu za
mrπavljenje: svakoga se dana obvezatno morate vagati i to uvijek
u isto doba dana, te zabiljeæiti koliko imate kilograma na listu tjelesne mase koju trebate voditi. Pri tome treba voditi raËuna da se
vaga redovito baædari. Pijte dovoljno tekuÊine, najbolje vode i to
1,5 do 2 l na dan (znajte da industrijski voÊni sokovi i gazirana piÊa
u pravilu sadræe dosta πeÊera pa ih valja izbjegavati).
Danas postoje i dvije vrste lijekova (orlistat i sibutramin)
koje mogu pomoÊi pri mrπavljenju no niti jedan od njih ne
predstavlja zamjenu za redukcijsku dijetu, πto valja imati na
umu. Ako predebela osoba ne uspijeva sama redukcijskom
dijetom, pa Ëak ni redukcijskom dijetom uz uzimanje lijeka,
smrπaviti, postoje programi mrπavljenja koji pri tome mogu
pomoÊi pa se o njima valja raspitati.
60
Nedovoljna
tjelesna aktivnost
Nedostatna tjelesna aktivnost i naËin æivota koji se svodi na
sjedenje u automobilu ili javnom prometalu kad idemo na
posao ili s posla, sjedenje na poslu i sjedenje kod kuÊe pred
televizorom predstavlja Ëimbenik rizika za koronarnu bolest.
Istraæivanja su pokazala da je infarkt srca 64% ËeπÊi u onih
koji se ne bave tjelovjeæbom, sportom ili opÊenito nisu tjelesno aktivni. Rizik onih koji na poslu gotovo neprestano
sjede 80% je veÊi od onih koji obavljaju fiziËke poslove.
Na æalost ili na sreÊu, ako gledamo druge strane toga,
razvitkom tehnologije sve je viπe poslova koji se obavljaju
sjedeÊi. Upravo stoga bi se svi trebali u slobodno vrijeme
baviti sportom, tjelovjeæbom ili nekom drugom tjelesnom
aktivnoπÊu kako bi smanjili rizik od ovih bolesti.
Naime, i umjerena promjena naËina æivota u tom smislu, tj.
malo poveÊana tjelesna aktivnost od samo pola sata dnevno
povoljno djeluje i dovodi do smanjenja preuranjene koronarne
bolesti i smrti od bolesti srca i krvnih æila. Tjelovjeæbom se
borimo protiv debljine, smanjujemo LDL-kolesterol i poveÊavamo zaπtitni HDL-kolesterol u krvi te smanjujemo poviπeni
krvni tlak, a sve to doprinosi smanjenju rizika. Bolesnici koji se
bave umjerenom i primjerenom tjelovjeæbom nakon preæivjelog infarkta srca imaju 20 do 25% manji rizik smrti nego oni
koji nakon infarkta ne vjeæbaju.
61
Stres
Odavno se zna da stres utjeËe na poveÊani rizik od bolesti srca
i krvnih æila. Meutim, u znanstvenim je istraæivanjima uvijek bilo
vrlo teπko pouzdano dokazati ulogu stresa kao Ëimbenika rizika.
Naime, stres je zapravo individualno reagiranje na odreene
izvanje poticaje, pa je samim time vrlo osobna pojava. Tako neki
dogaaj ili poticaj moæe jednoj osobi predstavljati vrlo jaki stres,
dok taj isti dogaaj druga osoba uopÊe ne doæivljava kao stres.
U svakodnevnom smo æivotu svi izloæeni razliËitim oblicima stresa i nitko stres ne moæe izbjeÊi. Meutim, vaæan je naËin na koji
se prema odreenom problemu odnosimo jer ono πto nekome
izaziva frustraciju i teret, za drugoga moæe biti poticaj.
Stres je zapravo ugraeni obrambeni mehanizam naπega tijela.
Naime, u stanju nagle ugroæenosti mehanizma (ili kad organizam
"misli" da je ugroæen) dolazi do cijelog niza procesa kojima je cilj
pripremiti organizam za borbu protiv onoga πto ga ugroæava ili za
bijeg od toga πto ga ugroæava. Cilj te reakcije je pojaËati bitne
æivotne funkcije organizma na raËun "sporednih" pa stoga dolazi
do stezanja krvnih æila, zbog Ëega se smanji prokrvljenost
razliËitih tkiva s jedne strane, dok se s druge strane stalnim
stezanjima (ako je izloæenost stresu Ëesta) oπteÊuje stijenka krvnih
æila, πto moæe pridonijeti poËetku nastanka ateroskleroze.
Joπ se prije nekoliko desetljeÊa opazilo da osobe psiholoπkog
tipa A (ambiciozne, nestrpljive, agresivne, prodorne, izrazito
sklone radu i samopotvrivanju, pa stoga izloæene stalnim stresnim situacijama i napetostima) imaju dvostruko veÊi rizik od
koronarne bolesti i teæe aterosklerotiËne promjene nego li one tipa B,
62
koje su po svojim obiljeæjima upravo suprotne. Nedavno se,
meutim, uoËilo da i osobe tipa D (sklone depresiji, brigama i tuzi)
imaju poveÊanu smrtnost od koronarne bolesti.
Sva su ta opaæanja dovedena u pitanje nedavnim istraæivanjima koja su pokazala da riziËni Ëimbenik ne predstavlja stres sam
po sebi veÊ nizak druπtveno-ekonomski status, nezaposlenost,
besperspektivnost i manjak druπtvene potpore. Time bi se,
barem djelomice, mogla objasniti poveÊana uËestalost bolesti
srca i krvnih æila u zemljama u tranziciji, ukljuËujuÊi i Hrvatsku, u
kojima su mnogi nezaposleni ili primaju vrlo male plaÊe, izloæeni
su velikim brigama za osiguranje osnovnih æivotnih uvjeta i sliËno.
BuduÊi da stres najËeπÊe ne moæemo izbjeÊi (primjerice ako
smo na poslu izloæeni stresu, sigurno je da zbog toga neÊemo
dati otkaz), treba pokuπati, koliko je to moguÊe, promijeniti uvjete
u kojima radimo i æivimo te smanjiti svoja oËekivanja koja su nerijetko previsoka. Pokuπajmo raditi jednu stvar za drugom i preuzimati odnosno obavljati poslove u slijedu, prema njihovoj vaænosti i sukladno planu koji bismo trebali naËiniti unaprijed. Time
Êemo izbjeÊi da sve radimo u zadnji Ëas, pa Êemo poslove obavljati smirenije i uspjeπnije. Treba pokuπati izaÊi na kraj s frustracijama, tjeskobom ili ljutnjom koje osjeÊamo u neugodnoj ili samo
nepo-znatoj situaciji, te pokuπati rijeπiti problem misleÊi pozitivno,
kreativnim pristupom i bez suviπne nervoze. Ponekad treba prihvatiti i Ëinjenicu da ne moæe sve uvijek biti sukladno naπim æeljama i pod naπom kontrolom, ma kako nam se to u nekom
trenutku Ëinilo neophodnim i najboljim.
Ako sami ne uspijemo naÊi najbolji naËin kako smanjiti stres
kojem smo izloæeni, valja pribjeÊi nekim od tehnika opuπtanja,
primjerice jogi ili autogenom treningu, ili pak potraæiti pomoÊ kvalificirane osobe.
63
IzdavaË:
BELUPO, lijekovi i kozmetika d.o.o.
Bezreceptni proizvodi
Za Belupo:
Sani PogoriliÊ
Lektor:
Kristian Lewis
Realizacija:
Madura d.o.o.
Tiskano 2002.
lijekovi i kozmetika d.o.o.
Koprivnica, Hrvatska
www.belupo.hr
64

Prevencija bolesti srca i krvnih žila – pošasti modernog doba

Bilogorski turistiÀki put

Izvor 1 - Zupanijska bolnica Cakovec

U. B‰umer HO∆EMO SAMO TVOJU DU©U

Tamna strana ljubavi

uhrvatskoj kuda ploviti, ©to vidjeti s pomorskim kartama, srednji dio

Preuzmi PDF

Letak za fizičke osobe

Molimo vas da potrebne podatke ispunite i predate na

moÊdani udar?

PRIKAZI 18-08 COLORprelom:PRIKAZI 14/04 prelom

EDUKATIVNA BROŠURA - Udruga inicijativa

Najčešći problemi tijekom dojenja

VOĐENJEM DO ORGANIZACIJSKOG SKLADA

Otvaranje implantata

Ovdje možete preuzeti KOMPLETNI katalog u pdf formatu.

pdf , Hrvatski, Str. 55

Samuele Bacchiocchi OD SUBOTE DO NEDJELJE