b
pr es
im pla
je tn
ra i
k
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Časopis za zdrav život
Broj 3 - svibanj 2012.
Diabetes
s l a t k i
ž i v o t
Tema broja:
Obiteljska medicina i partnerstvo
godišnji sponzori HSDU-a
Intervju s Mariom Malnarom, specijalizantom obiteljske medicine:
Primarna praksa treba liječnike da ne bismo dobili liste čekanja!
Gdje je granica kada dijete može preuzeti odgovornost?
Impressum / Sadržaj
br. 3/2012
Gastro putovanje
30 Bogovi su ga obožavali
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
Diabetes/Slatki život
ISSN 1333-8404
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,
broj 3/2012., godina izlaženja XX.
Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991,
e-mail: [email protected]
web: http://www.diabetes.hr
Djeca i mladi
48 Plavi grad za slatki život
Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u
kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i
pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću,
one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i
popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke
za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se
izbjegle kronične komplikacije.
Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je,
a za one koji žele dostavu na kućnu adresu
naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn
koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj”
12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe).
Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na
fax: 01 4847 807 ili na [email protected]
Izdanje: 04-02-11-2010.
Urednički savjet:
Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica
Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.
dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić,
dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med.
/ Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni,
dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić,
dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. /
mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof.
dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana
Švast-Singer, dr.med.
Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja
tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži
se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu
s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i
postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika
HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život
boduju se s 2 boda po članku.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik
časopisa Diabetes/Slatki život.
Još jedan način za druženje i učenje
za one koji rado provode vrijeme
pred računalom - projekt Plavi grad
Također u ovom broju:
Važnost obiteljskog liječnika i partnerskog odnosa
4Uvodnik
7
Za izdavača:
Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a
Uredništvo:
Glavna urednica:
dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.
Medicinska urednica:
Ana Jakir, dr.med.
Prevencija:
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Edukacija:
mr.sc. Manja Prašek, dr.med.
Prehrana:
Snježana Gaćina, dipl.ms.
Tjelesne aktivnosti:
Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša
fizioterapeutkinja
Djeca i mladi:
mr.sc. Marina Grubić, psihologinja
Grafičko oblikovanje i priprema:
Tatjana Dinter
Lektura:
Ana Zupčić
Administracija:
Sandra Kerim, Štefica Dolčić
Tisak:
Tiskara Vjesnik
Tiskano: svibanj 2012., u 30 000 primjeraka
O medu mnogi koji ga vole znaju
dovoljno, a za one druge ima načina
da ga ipak počnu koristiti.
Događanja i akcije
12Intervju
16
Tema broja
20Medicina
24Prehrana
27
Recepti
30
Gastro putovanja
34
Tjelovježba
36
Najava dječjeg kampa
37
Djeca i mladi
Tema broja
18 Pomagati onima kojima je pomoć
44
Iz udruga HSDU-a
50
Civilno društvo
prijeko potrebna
51
Nagradna križaljka
Liječnik obiteljske medicine prati
čovjeka u zdravlju i bolesti.Može li
u postojećem sustavu zdravstva
pružiti pacijentu sve što smatra
potrebnim?
S adržaj:
Prehrana
24 Detoksikacija - prehrana koja čisti
tijelo i duh
Tijelo nam u proljeće daje signale
da treba promjene, kao što se i
proroda mijenja. Dobro je znati
kakvi su učinci promjena u prehrani.
36
Diabetes
www.diabetes.hr
3
Riječ urednice / Poruka predsjednika
Riječ urednice / Poruka predsjednika
br. 3/2012
br. 3/2012
RIJEČ UREDNICE
I
Ne slučajni, nego
namjerni partneri
u ovom broju uz ostale rubrike i teme imamo izazovne sadržaje kroz intervjue koji nam daju
povoda za raspravu o tome kako nam je organiziran zdravstveni sustav i je li nam dostupno sve
što nam treba, a što može pokriti naše zdravstveno osiguranje.
Obiteljski liječnik je sigurno prvi u sustavu od kojega očekujemo pomoć, a kako je to u životu,
posebice ako imamo šećernu bolest, možete pročitati u dva intervjua ali i u drugim tekstovima.
Partnerski odnos pacijenta s medicinskim osobljem presudan je za ishod liječenja. Ali, jesmo li
svi tako sretni da takvu suradnju možemo ostvariti? Je li struka pripremljena na drugačiji odnos
s pacijentom?
Drugo je važno pitanje jesmo li svi mi pacijenti dovoljno educirani i spremni preuzeti na sebe dio odgovornosti za svoje zdravlje,
mijenjati navike i ustrajati u novom načinu života? Za dijabetes kao i za druge kronične nezarazne bolesti to se očekuje od oboljelih,
ali je ipak prevencija ključ uspješnog očuvanja zdravlja, i za to je sustav predvidio dobro organiziranu primarnu zdravstvenu zaštitu i
obiteljskog liječnika, ali i naš osobni doprinos!
Možemo li biti zadovoljni postojećim stanjem?
Odgovore na ova i slična pitanja o zdravstvenom sustavu kakav nam je sad dostupan i kakav bi trebao biti, nadam se da ćemo dobiti u
sljedećim broju u kojemu ćemo objaviti intervju s ministrom prof. dr. sc. Rajkom Ostojićem.
A u ovom broju naći ćete u našim uobičajenim rubrikama, vjerujem, dovoljno zanimljivog i korisnog štiva za proljetne mjesece koji su
tu, a tijekom kojih ćete, nadam se, ipak više vremena provoditi u šetnji i tjelesnim aktivnostima u prirodi što je također uvjet za dobru
re­gulaciju našeg dijabetesa.
Vaša,
Mensura (Seka) Dražić
dijabetolozi. Šest parametara mogu provoditi dijabetolozi!
Na istom Danu dijabetologa podijelite upitnik koji ćemo vam dostaviti, a kojim će dijabetolozi svojim imenom i prezimenom, kom­pe­ten­
ci­jom, a ne političkom svrstanošću, svojim potpisom iznijeti svoj stav o odrednicama novog Pravilnika HZZO-a.
Zašto je u Regionalnom centru u Splitu odobreno samo šest inzulinskih pumpi u zadnjih nekoliko godina, a moglo se deset godišnje?
Istovremeno, popis pacijenata na čekanju veći je od 30.
2. Efekti pripajanja Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovac“ KB-u Merkur
Ministre,
napravite neutralnu procjenu učinkovitosti pripajanja. Pitajte pripadnike obiju skupina liječnika - i one koji su bili za i one koji su bili
protiv - anketirajte pacijente. Iznesite parametre koji će biti jasni i prihvaćeni od svih. Ministre, koji je vaš stav? Dok ste bili u oporbi,
vaši predstavnici tvrdili su da ponovno pripajanje Vuka Vrhovca KBC-u Merkur nije dobro. Ustavni je sud kompletnu odluku o pripajanju
poništio, s danom izvršenja 15. srpnja 2012. (NN….). Što će se dogoditi s Klinikom „Vuk Vrhovac“ poslije tog datuma?
3. HZZO ortopedska pomagala za dijabetes
Red. br.
Terapija
1.
Tabletama
2.
Inzulin 1x dnevno
MINISTRE, MASKE SU PALE!
SADA TRAŽIMO ODGOVORE
Partnerstvo u Hrvatskoj, iskreno, dobronamjerno prema drugoj strani, bez f ige u džepu – pa tako i dijabetičara,
političara, liječnika, nama važnog HZZO-a. Je li to naša iluzija ili zajednička vizija?
prof Davor Bučević, predsjednik HSDU
akon ostvarenih mnogih međusobnih razgovora u zadnje dvije godine, kao i rasprava i obećanja, danas mogu ustvrditi: maske su
pale. Od danas, naša retorika bit će pitanje njima i njihov konkretan odgovor potpisan konkretnim imenom, stavom i rokom pro­
vedbe. Hoćemo konkretan odgovor prozvanih na pitanja koja smo iznijeli ministrovu timu na sastanku 21. ožujka 2012.,a to su:
1. Hrvatski model, Nacionalni program, Saborska rezolucija - provedba
Rezolucija, naravno, nije obvezujuća, ali potpisnici se nadaju da će pozvane institucije raditi na njezinu punom ostvarenju. Rezolucija
također daje na značenju civilnog društva, odnosno udrugama oboljelih, jer se sada mogu pozivati na saborsku rezoluciju. Rezolucija
pred­la­že, nije obvezujuća i možemo se na nju pozvati! Ona definira 14 metoda i parametara poboljšanja slike šećerne bolesti u Hrvatskoj.
Ministre Ostojiću:
dostavite nam popis oko 109 liječnika u Hrvatskoj, dijabetologa ili liječnika koji se bave dijabetičarima. Koja je vaša projekcija mreže
dijabetologa za 1, 5 ili 10 godina, (specijalizacija traje 2 do 3 g.), kao i pedijatara, kojih je danas 15 – 20?
Dr. Kokiću, predsjedniče Odbora za dijabetes HLZ-a,
na sljedećem Danu dijabetologa u Rovinju definirajte provedbu i kontrolu učinkovitosti provedbe parametara iz Rezolucije koju provode
4
Diabetes
www.diabetes.hr
Dnevno
Mjesečno-učinkovitost
Trošak godina
4,14 kn/traka
50 kom/6 mjeseci
100
0,26
4 trake = 1 profil mjesec
414,00 kn
90/3 mjeseca
360
0,98
1.490,40 kn
3.
Inzulin 2x dnevno
180/3 mjeseca
540
1,47
2.235,60 kn
Inzulin 3x dnevno
275/3 mjeseca
1.100
3,01
4.544,00 kn
5.
Inzulin > 3x dnevno
do 375/3 mjeseca
1.500
4,1
6.210,00 kn
6.
Djeca do 18 g. života loše regulirano
do 500/3 mjeseca
2.000
5,47
8.280,00 kn
7.
Trudnice
Tip II dijabetičar
Prošli pravilnik
190 kom x2.93=556,70 kn x 4 = 2.226,80 kn godišnje
Sadašnji pravilnik
/
GUK dijagnostičke trake 0
100 kom/god. x 4,14 kn = 414,00 kn godišnje
Lancete
100 kom./god. x 0,76 kn= 76,00 kn godišnje
190x0.80=152,00 kn x 4 = 608,00 kn godišnje
GUM-a i ketona u urinu 90x1,25=112,50 kn x 4 = 450,00 kn godišnje
Partnerstvo - iluzija ili vizija?
N
Godišnje
4.
GUK okularne trake
RIJEČ PREDSJEDNIKA
Po Pravilniku
0
GODIŠNJE:
3.284,80 kn/god./pacijent
3.120,56 kn/god./pac.(-5%)
490,00 kn/god./pacijent
GODIŠNJE:
3.120,56 kn/god./pac.(-5%)
490,00 kn/godišnje
Ušteda HZZO-a čak 84,3 % po pacijentu
Dr. Varga, ravnatelju HZZO-a,
svi naši razgovori s bivšim ravnateljem dr. Strizrepom o racionalnosti i učinkovitosti potpuno su izigrani ovim prijedlogom. Ostala je
sa­mo ušteda HZZO-a od gotovo 85 %. Sve drugo bila je naša iluzija.
Iznijeli ste mi vaš stav (u Veleposlanstvu Danske), kako je neka studija pokazala da kod dijabetesa tipa 2 nije mjerljiva korisnost upotrebe
traka za testiranje. No, niste mi rekli kako ista studija to dokazuje za samo prvih šest mjeseci dobivanja bolesti!
Ukinite odmah besramnu igru oko matematike i broja odobrenih traka za testiranje i nemogućnosti dobivanja - isporuke tog broja:
a) 90 traka/3 mjeseca = 1 kut. + 40 kom. = 10 neisporučenih u 3 mjeseca = 40 u godini dana
b) 180 traka/3 mjeseca = 3 kut. + 30 kom. = 30 neisporučenih u 3 mjeseca = 120 u godini dana
c) 275 traka/3 mjeseca = 5 kut. + 25 kom. = 25 neisporučenih u 3 mjeseca = 100 u godini dana
Ukinite kod vaše komisije ignoriranje specijalističke dijabetološke struke, ali i obiteljskih liječnika:
a) Dijabetolog propiše po pravilniku veći broj traka za testiranje od 2000 godišnje - vaša komisija odbije! b) Dogovor je kako izbor
aparata za mjerenje GUK-a osobama s uključenom terapijom inzulinom propisuje dijabetolog, a svima drugima obiteljski liječnik.
Zašto ste u zadnjem Pravilniku promijenili formulaciju i ponovno to omogućili obiteljskom liječniku te prepustili i 51.000 dijabetičara s
uključenom inzulinskom terapijom? Zar im stvarno nije dovoljno 170.000 osoba na terapiji tabletama?
Dakle: inzulin - dijabetolog, samo tablete - obiteljski liječnik.
U dopisu se pozivate na mišljenje prof. Aganovića o stručnom stavu kojim se potvrđuje dostatnost 100 traka za testiranje za dijabetičara
tipa 2. S cijenjenim prof. Aganovićem, kao najstarijim dijabetologom u Hrvatskoj i članom vaše komisije u HZZO-u, u višekratnim raz­go­
Diabetes
www.diabetes.hr
5
Riječ urednice / Poruka predsjednika
Događanja i akcije
br. 3/2012
br. 3/2012
vo­rima usuglasio sam se kako ćemo prihvatiti i 200 traka za tip 2 godišnje, ali je na kraju, sasvim iznenađujuće i za nas nekorektno, u
prijedlogu prihvaćeno samo 100 traka. Zašto uopće tražite razgovore ako se poslije ne držite dogovora? Ne treba nam naša iluzija, već
zajednički dogovor, ako to stvarno prihvaćate kao jednu od vaših društvenih odgovornosti.
Na Danu dijabetologa Hrvatske dobit ćemo pojedinačan potpisan stav dijabetologa. Nakon toga očekujemo i vaš.
U medijima je izašao članak kako će se moći koristiti samo metalne lancete za vađenje krvi pri mjerenju ŠUK-a. To možda u bolnicama
i može ostati, ali za široku primjenu kod tisuća dijabetičara koji se bodu svakodnevno i nekoliko puta, izaziva potpunu nevjericu i strah.
Ravnatelju, dr. Varga, nije valjda da ćete podržati i ovaj stravičan prijedlog? To je isto kao da vratite metalne šprice i prokuhavanje istih
za davanje inzulina.
4. Regionalni centar u Osijeku: neadekvatan prostor i realizacija projekta u Dvorcu Batory
Ministre dr. Ostojiću,
Regionalni centar u Osijeku radi u 65 četvorna metra. Gravitira mu cijela Slavonija i Baranja. Imate elaborat, procjene, stav dijabetologa
KBC-a Osijek i stav ravnatelja. Predsjednica Saborskog odbora za zdravstvo, dr. Biljana Borzan, koja bi se kao Osječanka posebno trebala
založiti za realizaciju ovog projekta, osobno mi je rekla da tu zgradu treba srušiti i napraviti novu. Nama je svejedno, srušite, napravite
ili renovirajte, ali moramo u Osijeku napraviti pravi regionalni centar za dijabetes.
Dr. Borzan, voditeljice Saborskog odbora, članice EU Parlamenta, hoćete li na kraju ovog mandata moći otvoriti pravi regionalni centar
u vašem Osijeku?
Ministre, Regionalnom centru za dijabetes Slavonije i Baranje u Osijeku gravitira 25.000 dijabetičara, a obrađuje i 7.000 osoba s
osteoporozom! U 65 četvornih metara?!
5. Dnevne bolnice za dijabetes u bolnicama
Ministar Ostojić naglasio je kako je pravi put otvaranje dnevnih bolnica.
Ministre, koje dnevne bolnice za dijabetes sada rade, koliko su pacijenata obradile u 2011. i u prva tri mjeseca 2012. godine?
6. Dostupnost inzulinskih pumpi
Ministre Ostojiću,
inzulinskih pumpi u Hrvatskoj po nama ima od 300 do 400 komada. Postoji li uopće evidencija HZZO-a ili MZOS-a o broju izdanih pumpi?
U Sloveniji je do sada izdano 1.700 inzulinskih pumpi (oko 200 godišnje, 50 djeca + 150 ostali), u Srbiji 600, BiH 150, Makedoniji 100.
Kod nas u Splitu izdano je do sada ukupno šest (6), a može godišnje deset (10). Zašto je trošak pumpi stavljen na bolnice, a ne na HZZO
direktno? Bolnice izbjegavaju trošak od 20.000 kn po pumpi i dijabetičari ih ne dobivaju.
Ministre, kako ćete riješiti ovaj problem?
7. Potpora HSDU-ovoj mreži 45 udruga
Zadnje pitanje koje želimo postaviti i riješiti jest: razmišlja li država o stalnoj potpori velikim mrežama udruga kao što je naš Hrvatski
sa­vez dijabetičkih udruga. Naše aktivnosti zamjenjuju mnoge aktivnosti ministarstava, liječnika, zavoda za javno zdravstvo ili zajedno
pro­vo­dimo iste. Zasada je dobivanje financijske potpore usmjereno na javljanje na natječaje, a ishodi su uvijek neizvjesni.
Kampovi, kampovi, kampovi
Kao što smo kao nositelj projekta "odradili" kamp za mlade osobe s
dijabetesom iz Hrvatske i Italije u siječnju na Plitvicama djelomično
financiran sredstvima Europske komisije, u sklopu programa Youth
in Action, tako je Hrvatski savez dijabetičkih udruga bio pozvan da
bude partner u još dva međunarodna projekta u sklopu istog YIA
programa .
Oba su programa "prošla", tj. odobrena su sredstva Europske uni­je!!
Stoga smo izuzetno sretni i ponosni što ćemo sudjelovati u sljedećem:
1. Intercultural Diabetes Youth Education Project - međunarodni kamp za mlade osobe s dijabetesom.
Nositelj projekta: Vlaamse Diabetes Verenigin vzw, Belgija.
Mjesto održavanja: Pula - Puntižela
Vrijeme održavanja: 18.-27. srpnja 2012. godine.
Sudionici: Belgija, Hrvatska, Njemačka, Španjolska, Portugal.
Sudjeluju: mlade osobe s dijabetesom u dobi 16-18 godina.
2. Funhealthietics - međunarodni kamp za mlade osobe s dijabetesom.
Nositelj projekta: Asociacion de Diabeticos de Madrid.
Mjesto održavanja: Madrid, Španjolska
Vrijeme održavanja: 3.-14. kolovoza 2012. godine.
Sudionici: Španjolska, Hrvatska, Poljska.
Zaniteresirani mladi koji su aktivni u udrugama i radu Saveza, u dobi od 18 do 22 godine mogu se prijaviti na mail diabetes@
diabetes.hr i poslati svoje zamolbe za sudjelovanjem. Rok za prijavu je 15. svibnja 2012. godine.
DIAEURO 2012. - Europsko prvenstvo u nogometu osoba s dijabe­
tesom u Ukrajini
S obzirom na prirodu liječenja dijabetesa (bolja kontrola glikemije
uz ta­ble­te/inzulin i obavezno bavljenje fizičkom aktivnošću), a na­
das­ve radi skretanja pažnje cjelokupne europske i svjetske javnosti
na problem dijabetesa, Ukrajinski dijabetički savez odlučio je orga­
ni­zi­ra­ti DIAEURO 2012 - Europsko prvenstvo u nogometu osoba s
dijabetesom.
HSDU-ova mreža udruga koja podržava 300.000 osoba
u Hrvatskoj
Prvenstvo će se održati od 3. - 8. srpnja 2012. godine u Kievu, Ukra­jina. Čini se hvalevrijednom idejom organizacija ovakvog
događaja, nakon netom završenog „pravog“ Europskog prvenstva u nogometu u Ukrajini i Poljskoj, što je izuzetno bitno radi
moguće medijske popraćenosti i osvješćivanja što većeg broja ljudi na problem porasta oboljelih od ove opake bolesti.
Ovakvu organizaciju odlučila je poduprijeti i Međunarodna dijabetička federacija (IDF) te je u tu svrhu i u dogovorima s
FIFA-om radi njihove podrške i pomoći.
Tako smo i mi oformili hrvatski nogometni tim za Ukrajinu, te smo u žurnim daljnjim organizacijskim pripremama.
Pozivamo sve koji prepoznaju veličinu projekta i žele podržati naš tim da nam pomognu u nastojanjima za odlazak na prvenstvo.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga (HSDU)
6
Diabetes
www.diabetes.hr
Diabetes
www.diabetes.hr
7
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 3/2012
br. 3/2012
Redovna godišnja Skupština HSDU-a
Kongres u Dubrovniku
04.-07. travnja 2013.
HSDU
P
osljednjeg dana u ožujku u Zagrebu je održana Redovna godišnja Skupština
Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Prisustvovalo je 37 delegata i 9 gostiju.
Na Skupštini su prihvaćeni izvještaji za 2011. godinu: o radu HSDU-a, financijskom
poslovanju kao i izvještaj Nadzornog odbora. Izabrana su dva nova člana Izvršnog
odbora koji mijenjanju dosadašnje do kraja mandata članova Izvršnog odbora 2013.
godine.
Također, prihvaćen je plan rada, fi­nan­
cij­ski plan i strateške smjernice za 2012.
Najavljujemo
11. kongres
osoba sa šećernom bolešću
godinu. Raspravljalo se i o aktu­al­nos­ti­
ma u zdravstvenoj i so­ci­jal­noj zaštiti oso­
ba sa dijabetesom u Republici Hrvatskoj.
Na kraju skupštine izglasano je da će
se sljedeći Kongres osoba sa šećernom
bolešću održati u Dubrovniku od 04.07. travnja 2013. godine.
8
Diabetes
www.diabetes.hr
Iako je do kongresa još gotovo godina dana, na
Redovnoj godišnjoj skupštini Hrvatskog saveza
dijabetičkih udruga održanoj u ožujku, odlučeno
da se 11. kongres osoba sa šećernom bolešću,
8. sportske igre i 5. susret mladih dijabetičara
održe u Dubrovniku, točnije Babinom kuku u
hotelu Lacroma i to u vremenu od 4. do 7. trav­
nja 2013. godine.
Tema kongresa bit će: Komplikacije kod dija­
betesa, a mi ćemo se, kao i uvijek, ponovno
potruditi da organiziramo zanimljiva predavanja
za osobe oboljele od šećerne bolesti, kao i
one koji nemaju dijabetes, a pridružit će nam
se na kongresu, da vam dovedemo zanimljive
predavače i učinimo vam boravak na kongresu
čim zanimljivijim i ugodnijim za druženja.
Nadamo se da će nas poslužiti i lijepo vrijeme
kako bi se što uspješnije održala i sva natjecanja
na otvorenom u sklopu Sportskih susreta, kao
i mogućnosti druženja na otvorenom, šetnji uz
more…
O detaljima vezanima uz kongres bit ćete pra­vo­vre­
me­no obaviješteni putem dopisa udrugama odnosno
obavijesti u časopisu Diabetes.
European Diabetes Leadership
Forum Copenhagen 2012
HSDU
E
uropean Diabetes Leader­
ship Forum održan je u
Ko­pen­ha­genu
25.-26.
trav­nja 2012.
Skup je održan na visokoj ra­zi­
ni, organiziran pod po­kro­vi­telj­
stvom Danske, predsjedavajuće
Vije­ćem Europske Unije – Dan­
skog Ministarstva zdravlja, Orga­
ni­za­ci­je za ekonomsku su­rad­nju i
ra­zvoj (OECD) i Danish Diabetes
Association, te je po­dr­žan od
strane tvrtke Novo Nordisk.
European Diabetes Leadership
Forum je okupio više od 700 sudionika koji su na organiziranim
predavanjima, okruglim stolovima i u radnim skupinama s te­
mama prevencije dijabetesa, njegovog ranog otkrivanja i po­
bolj­šanja kvalitete skrbi u Europi raspravljali i dogovarali se o
ambicijama, prioritetima i aktivnostima za unapređenje skrbi
o dijabetesu u Europi i zemljama OECD-a, kako bi se razbila
kri­vu­lja pandemije dijabetesa.
Ključni govornici bili su Kofi Annan, bivši glavni tajnik UN-a, Yves
Leterme, zamjenik glavnog tajnika OECD-a, Helle ThorningSchmidt, danska premijerka i Astrid Krag, danska Mi­ni­strica
zdravlja.
International Diabetes Federation Europa kao partner do­ga­
đa­ja, bio je pri­
su­tan preuzevši
ta­ko­đer ulogu u
pa­nel diskusijama.
Pred­stav­nici Hr­
va­tske koji su su­
dje­lovali na skupu
bili su pred­stav­
ni­ci Sa­bo­ra, Mi­
ni­starst­va zdrav­lja, Hr­vat­skog
za­vo­da za zdrav­stve­no osi­gu­
ra­nje, Hr­vat­skog liječ­nič­kog
zbo­ra, Odbo­ra za di­ja­be­tes,
ugled­ni liječnici i predstavnici
udruga pacijenata.
Potreba organiziranja ovoga
Fo­ru­ma pokazala se kao odgo­
vor na trenutnu klimu spo­
rog gospodarskog rasta i sve
starijega stanovništva. U tak­
vim teškim vremenima, bit­no
je promišljati i osigurati pri­stup
tretiranju dijabetesa i dru­gih
kroničnih bolesti, čime bi se osiguralo više održivih zdrav­
stve­nih rješenja za europske države.
Copenhagen Roadmap predstavljen na Forumu nudi svim
na­cio­nalnim udrugama snažan zagovarački alat za pod­sje­ća­
nje svojih vlada da prilikom donošenja zakona računaju na
dijabetes politike, osobito nakon UN-ove Političke deklaracije
o sprječavanju i suzbijanju nezaraznih bolesti i nedavno usvo­
jene Rezolucije Europskog parlamenta o dijabetesu.
Jeste li znali da:
Preko 35 milijuna ljudi u Europi boluje od dijabetesa
danas - to je7,9% odrasle populacije!
Do 2030. Godine procjenjuje se da će 43 milijuna ljudi
imati dijabetes - što je porast od 23 % u manje od 20
godina!
U Europi, zdravstveni troškovi vezani uz liječenje i
tretiranje dijabetesa i njegovih komplikacija su u
2011. godini dosegli brojku od 89 milijardi eura!
Diabetes
www.diabetes.hr
9
Događanja i akcije
br. 3/2012
Ekonomski fakultet u Zagrebu
i Novartis za udruge pacijenata
HSDU
O
vaj obrazovni program dio je globalnog projekta
koji se paralelno odvija u desetak zemalja svijeta
po sličnu modelu. Pod pretpostavkom dugoročne
suradnje, projekt ima za cilj transfer ključnih kompetencija
(znanja i vještina) prema udrugama pacijenata. Pored ovoga,
dugoročni je cilj projekta strateško mapiranje svih ključnih
dionika, njihovo savjetovanje radi osnaživanja potencijala
ko­je imaju, obuka ključnih ljudi kao i razvoj seta naprednih
zna­nja. Ključni cilj ovoga projekta je stvaranje uvjeta u ko­ji­
ma će biti moguć dugoročni razvoj i rast relevantnih udru­ga
pacijenata te njihovo pozicioniranje kao relevantnih druš­tve­
nih partnera u socijalnom multilogu.
Članice Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ) dobile su priliku
sudjelovati u edu­kaciji koju organiziraju Ekonomski fakultet
Sveučilišta u Za­gre­bu i tvrtka Novartis Hrvatska. Izborom
sudionika iz desetak udruga svojih članica, između ostaloga
i Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, sudjelovali smo u
predavanjima na EFZG-u koja su se u prvom ciklusu odvijala
tijekom ožujka. Područja predavanja su bila: menadžment
neprofitnih orga­ni­za­ci­ja, osnove strateškog menadžmenta,
napredna zna­nja iz projektnog menadžmenta, specifičnosti
planiranja i mar­ke­tin­škog upravljanja u neprofitnim orga­
ni­za­ci­jama, tehnike i stra­te­gije prikupljanja sredstava, važ­
nost upravljanja kva­li­te­tom te specifičnosti u neprofitnim
orga­ni­za­ci­ja­ma, tehnike javnog zagovaranja, komunikacijske
vještine.
Kako do uspješnog
prijedloga projekta?
HSDU
Z
bog zainteresiranosti članova udruga Hrvatskog sa­
ve­za dijabetičkih udruga na koji način doći do izvora
financiranja za projekte i programe koje udruge pro­
vo­de tijekom godine, odlučili smo organizirati info radionice
pod nazivom: Kako do uspješnog prijedloga projekta?
Prvu edukacijsku radionicu održali smo uz pomoć pre­da­
va­čice, stručne suradnice HSDU-a gđe Snježane Ivčić, 28.
trav­nja 2012. godine za članove dijela udruga iz Slavonije.
Prisutni su bi­li predstavnici 7 udruga, a ljubazno domaćinstvo
su preuzeli čla­no­vi slavonskobrodske udruge na čelu s ko­
ordi­na­torom HSDU-a za Slavoniju, Baranju i Moslavinu g.
Slav­kom Lackovićem.
Na gotovo cjelodnevnoj radionici je prisutnima tumačen na­
čin i pristup te tehnika prijavljivanja raznih projektnih prijed­
lo­ga na otvorene natječaje. Uz konkretne primjere i bro­šu­ru
koja je svima podijeljena, sigurni smo da smo barem po­tak­
nu­li neke članove udruga koji se nikada nisu javljali na na­tje­
ča­je da to od sada pokušaju i rade samostalno. Naravno, u
po­čet­ku uz svesrdnu pomoć HSDU-a ako bude trebalo…
10
Diabetes
www.diabetes.hr
Puno uspjeha!
Ostale radionice organizirat će se po principu zainteresiranih
članova i udruga, bilo u dogovoru s regionalnim ko­ordi­na­to­
ri­ma Saveza ili u dogovoru s uredom Saveza.
Molimo vas da nam se javite s prijedlozima na:
[email protected]!
Intervju
Intervju
br. 3/2012
br. 3/2012
RAZGOVOR: Mario Malnar, specijalizant obiteljske medicine,
predsjednik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM) i
dopredsjednik Hrvatske liječničke komore
Primarna praksa treba liječnike
da ne bismo dobili liste čekanja!
Osoba koja boluje od dijabetesa tipa 2 nema što raditi kod dijabetologa, osim ako je riječ o nekim
iznimno teškim stanjima. Dijabetes tip 2 spada u istu kategoriju bolesti kao i hipertenzija koja
se najnormalnije prati i liječi kod liječnika obiteljske medicine. Zato smatram da dijabetes tipa 2
def initivno treba liječiti u ordinacijama obiteljske medicine jer onda stvarno teški dijabetičari ne bi
trebali čekati i do šest mjeseci na pregled kod dijabetologa jer je ovaj zatrpan pacijentima koji svoje
probleme mogu riješiti u primarnoj praksi. Ali, sve to nije moguće bez kadrovskog pojačanja obiteljske
medicine i dodatne edukacije obiteljskih liječnika jer u protivnom i mi ćemo morati uvesti liste čekanja
Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
S
predsjednikom Koordinacije hr­
vat­ske obiteljske medicine, stru­
kov­ne udruge liječnika ko­ja šti­ti
inte­re­se liječnika obiteljske me­di­ci­ne,
do­sto­jan­stvo struke i omo­gu­ća­va in­
ter­dis­ci­pli­nar­nu suradnju ko­le­ga u cije­
loj Hrvatskoj, dr. Marijom Mal­na­rom,
razgovarali smo o izazovima obi­telj­ske
medicine, ali i ulozi primarne prak­se u
liječenju šećerne bolesti. Dr. Mal­nar
kao obiteljski liječnik radi u se­lu Ret­
kov­ci nedaleko od Vinkovaca
Kada se govori o prevenciji i liječenju
dijabetesa, nebrojeno se puta moglo
čuti da bi se šećerna bolest mogla u
potpunosti kontrolirati i liječiti u sklo­
pu primarne prakse. Kao obiteljski
liječ­nik, možete li nam pojasniti na
12
Diabetes
www.diabetes.hr
ko­ji se način šećerna bolest liječi u
ordi­na­cijama poput vaše?
Po meni je realnost i jedini način lije­če­
nja dijabetesa upravo u primarnoj prak­
si. Liječnici obiteljske medicine pu­no
su dostupniji pacijentima, a osim to­ga
znaju i puno više o samim pa­cijen­tim
­ a
- kako oni žive, u kojim uvjetima, čime
se bave - i shodno tome, mogu im dati
individualne preporuke na koji način
svoju bolest držati pod kontrolom.
Za re­gu­la­ciju dijabetesa od iznimne
je važ­nos­ti kvaliteta života. Pod tim
pod­ra­zu­mije­va­mo stabilnu obiteljsku
atmo­sferu, zdravu prehranu i redovnu
tje­lo­vjež­bu. Po mom mišljenju, osoba
koja boluje od dijabetesa tipa 2 nema
što raditi kod dijabetologa, osim ako je
riječ o nekim iznimno teškim stanjima.
Dijabetes tipa 2 spada u istu kategoriju
bolesti kao i hipertenzija, koja se naj­
nor­mal­ni­je prati i liječi kod liječnika
obi­telj­ske medicine. Zato smatram da
di­ja­be­tes definitivno treba liječiti u
ordi­na­ci­ja­ma obiteljske medicine te
objas­ni­ti i pacijentima i dijabetolozima
zašto je tako bolje. Na taj način, naime,
stvarno teški dijabetičari ne bi trebali
čekati i do šest mjeseci na pregled kod
dijabetologa jer je ovaj zatrpan pa­
cijen­tima koji svoje probleme mogu
rije­šiti u primarnoj praksi. U bolnici se
svim dijabetičarima rade sve moguće
pretrage, i koje treba i koje možda ne
treba raditi, i na taj način oduzima se
mjesto i vrijeme onima kojima je bol­
nič­ko liječenje zaista nužno.
Ipak postoje određene prepreke zašto
to nije tako, zar ne?
Naravno. Sve to nije moguće bez kad­
rovskog pojačanja obiteljske medicine
jer u protivnom i mi ćemo morati
uves­ti liste čekanja. Osobno, kada bih
do­la­zio svakodnevno kući kada mi za­
kon­ski radno vrijeme završava, niš­ta
ne bih uspio napraviti. A tek kad bih
se svakom pacijentu posvetio 20-ak
minuta, koliko struka najmanje pre­
po­ru­ča, obavio bih svega 20-30 pa­cije­
na­ta dnevno. Velik problem s ko­jim se
u primarnoj praksi u liječenju di­ja­be­
tesa susrećemo je to što je dio di­jag­
nos­tič­kih uređaja koji su potrebni za
kontrolu dijabetesa, recimo za pra­će­
nje glikoliziranog hemoglobina, do­stu­
pan samo u bolničkim laboratorijima.
Mislim da to nije u redu jer postoje
tvrt­ke koje bi takvu opremu donirale
primarnoj praksi kada bi im HZZO osi­
gu­rao određenu naknadu po po­tro­še­
nom reagensu, a koji bi se trošio po
di­ja­be­ti­čaru jednom do tri puta go­diš­
nje za stotinjak kuna. Troškovi bi, vje­
ru­jem, bili isti ili čak i manji nego što
su sada putni troškovi koje HZZO re­
fun­di­ra dijabetičarima za odlazak na
kon­tro­le u bolnice. Nažalost, očito do
sada nije bilo dovoljno sluha da bi se
to riješilo na opisani način.
Drugim riječima, u idealnim uvjetima,
primarna bi praksa mogla preuzeti
naj­ve­ći broj pacijenata sa šećernom
bolesti?
Treba naglasiti da je sveobuhvatna
pri­mar­na zaštita puno zahtjevnija
ka­ko za samostalne liječnike tako i
za pacijente i njihove obitelji i sma­
tram da treba podići razinu znanja i
pa­cije­na­ta i liječnika kada su u pi­ta­
nju dijabetičari i kontrola njihove bo­
les­ti. Bolnički liječnici trebali bi da­ti
preporuku odnosno smjernice obi­telj­
skom liječniku i dijabetičaru za da­lje i
to radi samog pacijenta, da on stek­ne
sigurnost u svog obiteljskog liječ­ni­ka,
a potom preporučiti kontrolu pre­ma
indikaciji obiteljskog doktora. To zna­či
da će dijabetolog na kraju na­la­za na­
pi­sa­ti savjete za praćenje di­ja­be­tič­ a­ra
te kontrolu na indikaciju liječ­ni­ka obi­
teljske medicine. Smatram da ne­ma
ničega što dijabetolog može, a što
obi­teljski liječnik ne bi mogao je­dna­ko
kva­li­tet­no učiniti za pacijenta sa še­ćer­
nom bolesti, ukoliko nije riječ o teš­
kim komplikacijama bolesti. Na na­čin
da dijabetolozi rješavaju i lake i teške
slučajeve, pacijent dobiva samo privid
da ima pravo na sve, jer ako go­di­nu
dana mora čekati na određenu pre­tra­
gu, tada mu doista nije sve dostupno.
Vi ste obiteljski liječnik u ma­njem
mjes­tu. Po če­mu se vaš pris­tup oso­
ba­ma obo­lje­lim od di­ja­be­te­sa mož­
da raz­li­ku­je od pris­tu­pa liječ­ni­ka u
velikoj sredini?
Razlika nije u
liječnicima,
već u pa­cijen­
ti­ma. Pacijenti
na selu puno
vi­še surađuju,
imaju
prisniji
odnos s obi­telj­
skim liječnikom
i veće povjerenje u nje­ga. Gradski
su pacijenti, s druge stra­ne, skloni
preskočiti obiteljskog liječ­ni­ka i
odmah se zaputiti u bolnicu. Imaju
naviku rješavanja svega u bol­ni­ci,
no ipak razloge tome treba tražiti i u
prevelikom broju pacijenata u odnosu
na liječnika kod nas.
Prema vašem mišljenju, koliko nam
liječ­ni­ka u primarnoj zaštiti ne­do­sta­je?
Smatram da u segmentu obiteljske me­
di­cine upravo sada nedostaje barem
200 do 300 liječnika. Dok u zapadnoj
Europi jedan obiteljski liječnik obradi
oko 30 pacijenata, kod nas ima liječ­
ni­ka koji dnevno imaju sto i više pa­
cije­na­ta. U prosjeku hrvatski liječnik
obi­telj­ske medicine dnevno obradi 70
pacijenata, što bi značilo da za jednog
pacijenta ima tek pet minuta. No tu su
i telefonska savjetovanja pacijenata
kojih bude tridesetak dnevno, pa na
kraju ispada da liječnik ima svega tri
mi­nu­te po pacijentu. Kvalitetno sa­
vje­to­va­nje dijabetičara traje 30 mi­nu­
ta, a mi liječnici moramo ga svesti u
tri minute. Takvo savjetovanje bo­du­je
se tek jednim bodom pa sma­tram da
je bilježenje posla u našoj dje­lat­nos­ti
zbog pravila HZZO-a uvelike ne­od­go­
va­rajuće. A sve to, drugim riječima,
znači da moj radni dan nikada ne završi
onako kakvo bi mi trebalo biti radno
vrijeme, pogotovo ako moram ići u
kućni posjet za koji je predviđeno 2030 minuta. Kućni se posjeti, osim to­
ga, kod nas ne stimuliraju. Primjerice,
na­kon operacije žučnjaka, belgijski
pa­cijent ide doma isti ili sljedeći dan,
a potom mu liječnik dolazi u kuć­ni
po­sjet radi nadzora, previjanja i osta­
log, a za to bude novčano stimuliran,
što u konačnici sustav košta manje
nego hladni pogon bolničkog dana.
Ko­lege liječnici u Belgiji za kućni po­
sjet dobiju od 400 do 1.400 kuna, a
mi ne dobijemo ni za benzin, što uz
pre­op­te­re­će­nost koju imamo rezultira
ra­zum­ljivim padom broja posjeta u
ku­ći. Kod nas glavarine ne stimuliraju
puno aktivnosti, pa smo jednostavno
prisiljeni prosljeđivati pacijente u
bolnicu. Uz to „kažnjeni” smo za svaki
trošak medicinskog materijala. Sve
što radimo, a da košta u potrošnom
materijalu, gubitak nam je jer ga HZZO
ne plaća. Kada imamo takav sustav
ne­os­la­nja­nja na obiteljskog liječnika,
onda nažalost ni neki obiteljski dok­to­ri
nemaju želje ni snage raditi s dija­be­
tičarima.
Diabetes
www.diabetes.hr
13
Intervju
Intervju
br. 3/2012
br. 3/2012
Na koji bi se način, po vašem mišljenju,
mogao riješiti manjak liječnika?
Mislim da uvoz liječnika, što se stalno
predlaže, ne bi funkcionirao. Već u su­
sjed­noj Sloveniji obiteljski liječnici za­
ra­đu­ju 3.000 eura, a kod nas plaća nije
ni upola tolika. Dakle, novcem ih teš­ko
možemo privući. Od naših, pak, liječ­
ni­ka ne završe svi u ordinacijama ili u
bol­ni­cama. Zavod za javno zdravstvo
za­poš­lja­va dosta liječnika, a problem
je i to što mnogo liječnika zbog boljih
pla­ća odlazi u farmaceutsku industriju.
Mislim da ih tamo ima oko 1.000, pa
bi rješenje našeg problema bilo u to­
me kada bismo ih samo polovicu uspje­li
vratiti u medicinsku praksu. No, privući
ih možete samo tako što ćete ih platiti
više i ponuditi im bolje uvjete, a tu onda
opet dolazimo do ve­li­kih problema. Kod
nas je obiteljska me­di­ci­na slijepo crijevo
hrvatske me­di­ci­ne zbog neatraktivnosti.
Razlozi le­že u velikoj odgovornosti,
kaznama od strane HZZO-a zbog
propusta u admi­ni­stra­ci­ji, koje su česte,
a za ra­zli­ku od bolničkog liječnika koji
mora znati 80 do 100 posto od jedne
grane me­di­cine, mi moramo znati
barem po 20 posto od svake, što je veliki
opus znanja kojim mora raspolagati svaki
liječ­nik obiteljske prakse. Stimulacije
za naš rad, s druge strane, nema. Evo,
za primjer: u cijelom nizu zapadnih ze­
ma­lja dežurstvo u primarnoj zaštiti
više puta je bolje plaćeno nego u bol­
ni­ca­ma, što kod nas nije slučaj. Na­da­
lje, da bih kvalitetno pomogao oso­bi
da smršavi, morao bih raditi s cije­lom
njezinom obitelji, a za to nisam nikako
stimuliran. U Velikoj Britaniji, pri­mje­ri­ce,
za prestanak pušenja stimuliraju i pa­
cijen­ta i liječnika. Pacijent si sam mora
platiti školu nepušenja, no dobije povrat
novca ako i nakon go­di­nu dana što je
išao u školu ne puši. Liječ­nik za svakog
pacijenta kojemu po­mog­ne da prestane
pušiti dobije do­bru novčanu stimulaciju
jer se ra­ču­na da su troškovi liječenja koje
pu­še­nje uzro­ku­je mnogostruko veći od
nov­ča­ne stimulacije liječnika. Kod nas je
to zasad utopija.
14
Diabetes
www.diabetes.hr
Govorite o nužnosti razvijanja su­od­
go­vornosti pacijenata za svoju bolest.
Na koji način potaknuti dijabetičare
da budu odgovorniji?
U cijeloj zapadnoj Europi pacijenti su
suodgovorni za svoju bolest. Doba ka­
da su pacijenti sve predavali u ruke
liječ­ni­ka je prošlo, i dobro da je tako.
U Europi odgovornost koju pacijent s
di­ja­be­te­som preuzima za svoju bo­lest
osigurava mu direktne bonuse zdrav­
stve­nog sustava, što znači da ima pra­
vo na dio besplatnih usluga ili uz vrlo
male naknade. Ako se, međutim, pa­
cijent ne pridržava savjeta, pa recimo,
iako pije lijekove protiv masnoća i
še­će­ra, istovremeno se ne pridržava
pre­hram­be­nih savjeta već jede kao
i ra­ni­je, to će se pokazati u njegovoj
ra­zini šećera i morat će snositi dio
troškova svoga liječenja. U Velikoj Bri­
ta­niji pacijent svaka tri mjeseca dolazi
obiteljskom liječniku s novim nalazima
koji pokazuju je li se udebljao ili mu
se pogoršala razinu šećera. Ako se to
do­go­dilo, gubi pravi na besplatna po­
ma­gala i subvencioniranje lijekova. S
druge strane, naši dijabetičari koji su
na terapiji bez inzulina, imaju godišnje
pravo na 90 do 100 trakica i aparatić
za mjerenje razine šećera besplatno.
Znanstvena istraživanja, njih više od
sto­tin
­ u, pokazala su da takva mjerenja
nemaju nikakva utjecaja na bolje lije­
če­nje dijabetesa. Zato mislim da naši
pacijenti trebaju biti zahvalni što imaju
prilike besplatno dobivati trakice. No,
mislim da će u budućnosti biti uvedena
ograničenja u tom pravcu, s obzirom
na to koliko se troši u zdravstvu.
Koliko su vaši pacijenti oboljeli od di­
ja­betesa - odgovorni?
U prosjeku, moji su pacijenti vrlo odgo­
vor­ni i savjesni, ali vidim da im često
nedostaje znanja o tome kako loše na­
vike utječu na njih. Pritom mi­slim na
sve pacijente, ne samo one sa še­ćer­
nom bolesti. Smatram da bi televizija,
kao medij koji još uvijek ima najviše
utjecaja kada je o medijima riječ, tre­
ba­la češće prikazivati preventivnoedu­ka­tiv­ne emisije o tome kako loše
ži­votne navike mogu dovesti do teških
posljedica. Mislim da je i premalo kva­
li­
tetnih emisija o tome koje zdrave
na­mir­ni­ce jesti. Ljudi su zaboravili na
cije­li niz zdravih, a jeftinih namirnica
poput heljde, raži, zobi. Zato bih svima
preporučio da slušaju internetski Zdra­
vi radio KOHOM-a, gdje razgovaramo
upravo o unaprjeđenju načina života.
Nedavno je KOHOM slao priopćenje
za jav­nost vezano uz sve duže liste če­
kanja u bolnicama. Resorni je ministar,
naime, izjavio da obiteljski liječnici
izda­ju čak 40 posto uputnica za spe­
ci­ja­lis­tič­ke preglede nepotrebno. Kas­
ni­je se ipak ispostavilo da je došlo do
greš­ke u komunikaciji. O čemu je bila
riječ?
Istina je da je ministar Ostojić izjavio
da obiteljski liječnici 40 posto uputnica
nepotrebno napišu, pa je ispalo da mi
sve te pretrage nepotrebno izmiš­lja­mo.
No, poanta je da mi kao liječnici obi­telj­
ske medicine te pretrage ne indiciramo
samostalno, možda tek njih 10 posto.
Specijalističke pretrage tražimo isklju­
čivo na preporuku bolničkog liječnika. Iz
tog smo razloga i zahtijevali da postoje
i uputnice od bolničkog liječnika za bol­
nič­ke pretrage, kao što postoje i one za
lijekove, pa se odmah zna tko je određeni
lijek prepisao, odnosno pacijenta uputio
na određenu pretragu. No HZZO to još
nije usvojio u svoje protokole rada. Pri­
je dvije godine na jednom sastanku po­
teg­lo se pitanje zašto se u KBC Sestara
Milosrdnica toliko pacijenata iz primar­ne
prakse upućuje na kolonoskopiju, kada
je od 40 nalaza samo nekoliko pozitivno
na rak debelog crijeva. Na kraju se ispo­
sta­vilo da su sve te kolonoskopije ra­đe­
ne jer ih je netko od kolega u toj bol­ni­ci
tražio, a ne zato što su liječnici pri­mar­
ne prakse to tražili. U toj bolnici već
du­lje vremena obiteljski doktor bez
mi­šlje­nja bolničkog doktora ne može
uop­će naručiti ili poslati pacijenta na
tu pretragu, a i mnoge druge. Jasan za­
klju­čak je da su te brojne kolonoskopije
rezultat „želja“ kolega u bolnici, od kojih
se oni koji ih provode bune, misleći da
ih nepotrebno zatrpava obiteljska me­
di­cina jer vide samo našu uputnicu,
a ne nalaz bolničkog savjetodavnog
liječ­ni­ka. U velikom broju slučajeva, sa­
mi bolnički liječnici koji naručuju to­li­
ko pretraga odgovorni su za duge lis­te
čekanja, no oni se traženjem svih mo­
gu­ćih, a često nepotrebnih pretraga,
po­ku­ša­vaju osigurati jer su pod velikim
opte­re­će­njem i pritiskom odvjetnika
zbog mogućih tužbi. U trenutku kada je
mi­ni­star dao ovu spornu izjavu, nije bio
upo­znat s načinom na koji se doista izda­
ju uputnice za bolničke pretrage i kada
smo mi izdali naše priopćenje, javno se
ispri­čao liječnicima obiteljske medicine.
To je prvi ministar koji je prihvatio kon­
struktivnu kritiku i svaka mu čast zbog
toga. Zato vjerujem da zajedno možemo
puno toga postići.
Zbog če­ga ste se vi odlu­či­li za obi­telj­
sku me­di­ci­nu?
Radim u se­lu Ret­kov­ci, ko­je pri­pa­da
opći­ni Ivankovo, što je najveće selo u
Republici Hrvatskoj. Zadovoljstvo mi
je tamo raditi. Iako sam jedno kraće
vrijeme radio kao bolnički liječnik, pri­
vla­čila me mogućnost da pratim „cijeli
film“, odnosno sve što se događa s pa­
cijen­tom, a ne da sudjelujem samo u
pojedinim epizodama, što je slučaj ka­
da ste bolnički liječnik. Sa svojim pa­
cijen­ti­ma doslovno živim, znam nji­ho­
ve obitelji, znam puno o njima...
To je ipak
privilegij
liječnika
u maloj
s r e ­d i n i ,
zar ne?
Da, mi­
slim da
ipak zbog
o p s­e g a
p o s­l a
m n o ­g i ,
a posebno mlađi obiteljski liječ­ni­ci u
grad­skim sredinama, ne zna­ju toliko o
svo­jim pacijentima.
U Hrvatskoj imamo cijeli niz pre­ven­
tiv­nih programa, barem na papiru.
Sma­tra­te li da su ti preventivni pro­
gra­mi u praksi podbacili?
Mislim da je najveća greška pre­ven­tiv­
nih programa ta što uključivanje obi­
telj­ske medicine nije predviđeno ni u
jed­nom od njih. Program probira že­na
za rak dojke nije funkcionirao sve dok
nisu uključeni liječnici obiteljske me­di­
cine koji su žene zvali na preglede.
Liječnici obiteljske medicine zatrpani
su i administracijom na koju odlazi
do­bar dio vremena.
Samo nekoliko primjera: za registar
di­ja­betičara trebao bih jednom go­diš­
nje popuniti podatke o svakom di­ja­
be­tičaru, a za svakog od njih tre­ba­lo
bi mi 30 do 45 minuta, što se je­dno­
stav­no ne stigne i ni na koji način nije
sti­mu­lirano. Tako danas rijetko tko
ima popunjen registar dijabetičara.
Isto tako, ni registar invalida ne po­pu­
njava se redovito. Naravno da bis­mo
to trebali imati, ali s našim opse­gom
rada to nije moguće. Postoji i re­gis­
tar umrlih, registar infektivnih bo­lesti
- ukupno 67 tiskanica koje bi liječ­ni­ci
obiteljske medicine trebali po­pu­nja­va­
ti, vjerojatno u svoje slobodno vrijeme
- što mi ne možemo i ne želimo raditi.
Koliko su obiteljski liječnici imuni na
tuž­be pacijenata?
Obiteljski liječnici vrlo su malo pod­vrg­
nuti tužbama, iako i kvalitetnim lije­če­
njem i kod nas može doći do ne­že­lje­
nih posljedica. Naravno, moguće su i
pogreške. Jednostavno može doći do
nepredvidiva razvoja situacije u lije­
če­nju. U obiteljskoj medicini ima ma­
lo tužbi zbog više razloga. Vjerujem
da je dijelom i zbog toga jer liječnici
češ­će u potpunosti objasne pacijentu
zašto je, primjerice, neki lijek dobar i
što se može dogoditi ako se pogrešno
uzima. S obzirom da je suradnja liječ­
ni­ka i pacijenata dobra, rjeđe dolazi
do ne­jas­no­ća i pogrešaka. Uz to, svi
problemi puno se lakše riješe ispri­
kom. Istraživanja u Europi čak su po­
ka­za­la da većina pacijenata ne traži
novčanu odštetu za neku liječničku
greš­ku, već je dovoljno da im se liječ­
nik ispriča. Smatram da bi trebao po­
sto­ja­ti nekakav fond za obeštećenje
pa­cije­na­ta na­kon liječ­nič­ke po­greš­ke
ili je­dno­stav­no ne­pred­vi­di­va tije­ka lije­
če­nja, kao što postoje u Francuskoj,
Norveškoj ili Švedskoj. Na taj način
oštećeni pacijent ne mora čekati četiri
ili pet godina da se riješi sudski spor, uz
upitan uspjeh i ogromne troškove, već
dobije odmah određeni novčani iznos.
U fond bi uplaćivali svi građani, pri­
mjerice tri eura godišnje. Kada netko
pita zašto bismo svi plaćali za greške
koje učini liječnik, kažem zato jer ćemo
u protivnom imati sve više defenzivne
medicine u kojoj se sve veći broj liječ­
ni­ka neće odlučiti na operaciju ili ri­zi­
čan zahvat zbog straha od tužbi, a to
je loše. Takav pristup nije dobar za
zdravlje populacije i uvelike smanjuje
interes za studij me­di­cine. A danas
nam liječnika itekako
ne­do­sta­je.
Diabetes
www.diabetes.hr
15
Tema broja
Tema broja
br. 3/2012
br. 3/2012
Zaboravili doktora
Andriju Štampara?
Hrvatski model narodnog zdravlja što ga je postavio dr Andrija Štampar danas slijedi više od polovice
zemalja svijeta, a u njegovoj domovini Hrvatskoj taj je model izmijenjen do neprepoznatljivosti. Umjesto
domova zdravlja, dobili smo domove administracije
Vedran Obućina
N
aš je prvi doticaj sa zdravstvenim sustavom onaj s
liječ­ni­kom obiteljske medicine. Od najmanjih nogu
do zlatne dobi, naš obiteljski liječnik trebao bi ocr­ta­
vati prijateljsko lice medicine: radi se o nezamjenjivoj stru­ci.
Požrtvovnost liječnika obiteljske medicine tim je veća što ih
sustav redovito degradira, pa tako sve donedavno na hr­vat­skim
medicinskim fakultetima nije bilo specijalizacije iz po­druč­ja
obiteljske medicine. Sve to zajedno kretalo se pre­ma nekoj ideji
da će se oni sasvim dobro snaći, pa su im i klijenti često slali
poruke u stilu: Bog vam dao zdravlje, Majka Božja penez!
To je posebno žalosno kada se zna da je upravo hrvatski mo­del
narodnog zdravlja postao komparativno najbolji javno­zdrav­
stve­ni sustav u svijetu. Ideju Andrije Štampara danas slije­di
više od polovice zemalja svijeta, a u njegovoj domovini Hr­vat­
skoj taj je model izmijenjen do neprepoznatljivosti. Umjes­to
domova zdravlja, dobili smo domove administracije, a raz­ne
sanacije vode se bez dijagnoze realnog problema. Što dru­go
reći, kad se uvodi e-zdravstvo u sustav gdje na terenu mnoš­tvo
liječnika nema računalo, a neki se ne znaju ni služiti njime?
No, stoicizam je riječ dana. Liječnici jačaju svoj trud i rad neo­
vis­no o stanju u obiteljskoj medicini te vjeruju da će javnost
prepoznati struku. Nažalost, sve je više onih koji u obiteljskim
liječnicima vide nužnu stepenicu koja izdaje uputnice za
specijalističke preglede u bolnicama. S druge strane, iako se
spe­ci­ja­listi kunu u interdisciplinarnost liječenja, rijetko se ka­
da doista stvori kvalitetan i uhodan interdisciplinarni tim koji
rav­no­pravno postavlja u suodnose i obiteljskog liječnika.
16
Diabetes
www.diabetes.hr
Obiteljski liječnik ima vremensku kontinuiranost i mogućnost
praćenja razvoja bolesti u duljem vremenskom razdoblju pa
nema ni jednog drugog liječnika koji tako sveobuhvatno po­
zna­je mogućnosti zdravstvene zaštite, ali i obiteljske i socijalne
prilike pacijenta, njegove možebitne genetske predispozicije,
povijest bolesti i slično. Kao specifičnost, pojavljuju se i kućni
posjet i kućno liječenje, a nažalost, zbog manjka hospicija te
mjesta u stacionarima domova za starije i nemoćne osobe,
upravo je obiteljski liječnik taj koji će provesti terminalnu
skrb svojih pacijenata.
Zbog svega toga, obiteljski liječnik mora zadobiti povjerenje
pacijenta i ostvariti odnos u kojem pacijent neće biti objekt,
već subjekt liječenja. Moderno hrvatsko zdravstvo to na­zi­
va partnerskim odnosom. Prema podacima Katedre za obi­
telj­sku medicinu zagrebačkog Medicinskog fakulteta, na­kon
1990-ih došlo je do drastičnih smanjenja uvjeta da bi se taj
partnerski odnos doista mogao ostvariti. Tako je tijekom
2008. u Republici Hrvatskoj u djelatnosti obiteljske medicine
zabilježeno samo 42.823 preventivnih pregleda, što je za 19
posto manje nego 2007., a čak 88 posto manje nego 1990.
Broj kućnih posjeta 2008. bio je 2,8 posto manji od 2007., a
čak 47 posto manji nego 1990. godine. Privatizacijski zahvati
i razdioba primarne zdravstvene zaštite dovele su do kraha
racionalnosti i efikasnosti, jer bi upravo obiteljski liječnik tre­
bao omogućiti racionalnost i ekonomičnost liječenja.
Umjesto toga, zaživio je sustav glavarina koji, prema novom
ministru zdravstva dr Rajku Ostojiću, stimulira liječnike da
uzi­ma­ju što je moguće mlađu populaciju i što ih je mo­gu­
će više, a uz što manje pružanja zdravstvenih usluga. Time
se sustav kreće prema mnogo skupljoj specijalističko-kon­zi­
li­jar­noj zaštiti. Dr Ostojić u svojim izjavama u javnosti go­vo­ri
da se treba okrenuti svjetskim iskustvima, a to je da liječ­ni­ci
obiteljske medicine, obavljaju 85 posto posla s točno 200 di­
jag­no­za. Za tih 200 dijagnoza uređena država im omo­gu­ću­je
i opremu i edukaciju kako pacijente, primjerice, ne bi zbog
upale uha ili hipertenzije slali u bolnicu. Na taj način ministar
nastoji snižavati glavarine a dio zaraditi s malim zahvatima i
pre­ven­ci­jom. Ipak, vidjet će se kako će na to reagirati obi­telj­
ski liječnici.
To i jest u skladu s dokumentom Svjetske zdravstvene orga­
ni­za­cije „Zdravlje za sve u 21. stoljeću“, u kojem je naglasak
prema obitelji i zajednici usmjerenoj primarnoj zdravstvenoj
zaštiti, a u kojoj će jezgra biti upravo tim obiteljske medicine.
Izazov tome predstavlja i problem što sam sustav osiguranja
ne potiče korisnike da se cijele obitelji liječe kod istog liječ­ni­
ka, te je stoga potreban dodatan napor i medicine i društva
kako bi se što više članova obitelji okupilo u skrbi jednog obi­
telj­skoga liječnika. Jer, rad s obitelji predstavlja temelj rada
svakog obiteljskoga liječnika – napokon, opisuje ga sa­mo
njegovo ime. Naime, blizina i dostupnost obiteljskog liječ­
ni­ka predstavljaju kontinuitet skrbi i poznavanje pacijenta i
KUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 3/2012
Traženi pojam je
Ime i Prezime
God. rođenja
Dijabetičar od
Adresa

OBITELJSKI LIJEČNIK KLJUČ USPJEŠNA LIJEČENJA
izreži i pošalji na adresu redakcije
njegove kućne situacije. To je posebno važno za roditelje s
ma­lom djecom, starije, siromašne, osobe s nižim stupnjem
obrazovanja, lošijega zdravstvenoga stanja, potom za kro­nič­
ne bolesnike i one koji dolaze zbog složenih, psiholoških ili
obiteljskih problema.
Ne treba isticati značaj obiteljskog liječnika za šećernu bolest.
Pošto se medicinska znanost okreće ranom otkrivanju bolesti,
uloga je liječnika primarne zaštite (što uz obiteljskog liječnika
može obuhvaćati i pedijatra i ginekologa) da rano otkriva
obo­ljenje, uz prevenciju, terapiju i proces zaštite pacijenta.
Naime, univertalni skrining, koji određuje glukozu natašte
svi­ma starijima od 40 godina, skup je i dugoročan proces,
pa se strateški probir usredotočuje na tzv. oportunistički
ili ciljani skrining. To znači da bi se odredila
glukoza svim osobama koje imaju simptome
umora, gubitka težine, poliurije, svrbeža
spolovila, odnosno onih osobina koje spadaju
u kliničko određivanje bolesti. Svim osobama
starijim od 45 godina, pak, određuje se glukoza
ako roditelji, braća i sestre imaju dijabetes
tipa 2, hipertenziju i druge kardiovaskularne
bolesti, oštećenje metabolizma lipida, itd. Ta­
kav probir može raditi kontinuirano samo obi­
teljski liječnik.
Posebno je važno naglasiti da prema raznim
studijama prevencije šećerne bolesti, na jednu
poznatu osobu oboljelu od šećerne bolesti
dolazi jedna neotkrivena, u dobi od 18 do 65
godina. Potrebna je i kvalitetnija evidencija
kroničnih bolesnika, a kad ona i postoji, čes­to
se ne koristi dovoljno. Ovdje bi ključnu ulo­gu
trebalo igrati e-zdravstvo, projekt koji još nije u
potpunosti zaživio zbog tehničke neo­prem­lje­
nos­ti hrvatskog zdravstva.
Diabetes
www.diabetes.hr
17
Tema broja
Tema broja
br. 3/2012
br. 3/2012
ZAPIS OBITELJSKE LIJEČNICE
- pokrenuta je inicijativa ka
kvalitetnijoj suradnji sa SKZZ-om.
Pomagati onima kojima je
pomoć prijeko potrebna
Za obiteljsku medicinu kažu da je „kraljica u medicini“ jer promatra čovjeka u njegovu cjelokupnu okružju,
tijekom svog vremena njegova života, od rođenja do smrti
Ljiljana Lulić Karapetrić, dr. med.
P
itate li što znam o obiteljskoj medicini ili možda još bolje,
što određuje obiteljskog liječnika, rado ću vam ponoviti
rije­či jedne petogodišnje djevojčice izgovorene prije
50-ak godina u čekaonici obiteljskog liječnika: “Mama, kad
odrastem, bit ću doktorica, isto kao i moja teta doktorica.“
Majka ju je nasmiješeno pogledala i upitala: „Kako to sada,
do­ne­­dav­no si se jako bojala ići liječniku?“
„Mama, više se ne bojim. Vidiš, ona je meni pomogla – više
me ne boli grlo, a i onoj je drugoj curici isto pomogla. A i ona
je teta maloprije izašla od tete doktorice s osmijehom na licu.
I ja želim pomagati ljudima, baš kao i moja teta doktorica!“
Ova mala djevojčica tada je spontano izrazila nekoliko vrlo
važ­nih odrednica koje opisuju obiteljsku medicinu:
- obiteljski pristup,
- kontinuitet zaštite,
- integrirana zaštita,
- sveobuhvatnost,
- prva razina zdravstvene zaštite,
- i nadasve, PRISNOST I POVJERENJE.
Prisjetimo se da je obiteljska medicina:
- dio primarne zdravstvene zaštite (PZZ),
- osnovna zdravstvena zaštita,
- zaštita prvog kontakta,
- organizirana najbliže ljudima.
18
Diabetes
www.diabetes.hr
Kažu za obiteljsku medicinu da je „kraljica u medicini“ jer
pro­mat­ra čovjeka u njegovu cjelokupnu okružju, tijekom
svog vre­me­na njegova života, od rođenja do smrti. Njegujući
indi­vi­du­al­an i holistički pristup, rješava većinu njegovih
zdrav­stve­nih problema.
Posebno bih istaknula kako liječnik obiteljske medicine prati
čo­vje­ka u zdravlju i bolesti. Pomaže mu da čuva i očuva svoje
zdrav­lje i liječi bolesti. Tako je sve zamišljeno, a neko vrijeme
se mog­lo i provoditi.
Ali, gdje smo danas?
I dalje se od liječnika obiteljske medicine u osnovi očekuje da:
- čuva ulaz u zdravstveni sustav, i
- osigura najbolju moguću zdravstvenu skrb za pojedinog
bo­les­ni­ka te da istodobno racionalno koristi raspoložive
resurse zdrav­stvenog sustava.
Nažalost, nisu zadovoljeni osnovni kriteriji da bi to mogao
činiti. Posljednjih 20-ak godina svjedoci smo smanjenog
ukup­nog izdva­ja­nja financijskih sredstava za zdravstvo, a
osobito u PZZ-u.
U sustav zdravstvene zaštite ulazi se vrlo često mimo „ču­
vara“, liječ­nika obiteljske medicine. Ovakva situacija vrlo čes­
to generi­ra dodatne nepotrebne troškove (dupliciranje di­
jag­nos­tičkih po­stu­pa­ka i medikamenata) jer liječnik na razini
SKZZ-a nema zdrav­stve­ne podatke o bolesniku ako ga nije
uputio njegov obi­telj­ski liječnik (uz izuzeće hitnih stanja).
Kakva nam je obiteljska medicina danas?
Aktualnosti u PZZ-u i danas su zdravstvena reforma i infor­
ma­tizacija:
- postoji institut izabranog, ovlaštenog liječnika;
- slobodan izbor liječnika na svim razinama PZZ-a;
- promijenjen je način plaćanja, paušal je zamijenjen
gla­va­rinom uz naznake mješovitog plaćanja;
- privatizacija djelatnosti PZZ-e (zakup od 1997. g.
zamije­njen koncesijama u 2011. i 2012. godini);
- postupno smanjenje broja i funkcija domova zdravlja;
- još uvijek postoji velika razlika po broju osoba u skrbi
(prosjek 1750);
- manjak liječnika;
- rezultat toga je sve manje vremena za kvalitetan kontakt
s bolesnikom, koji je neophodan za kvalitetno zbrinjavanje
zdrav­stvenog problema, kao i prevenciju bolesti;
- postoji stroga financijska i administrativna kontrola, a još
uvijek izostaje prava stručna kontrola kvalitete rada.
S
vjesni potrebe za kvalitetnim promjenama, obiteljski liječnici
su se 2008. godine organizirali u jednu novu proaktivnu stru­
kov­nu udrugu KoHOM (Koordinacija hrvatske obiteljske me­
di­ci­ne), ko­ja je uz podršku postojećih strukovnih udruga i
orga­ni­za­ci­ja svo­jim opsežnim angažiranjem pomogla da se
ono što je ne­do­stat­no promijeni na bolje. A to je, među osta­
lim, sljedeće:
- koordinacija i suradnja među djelatnostima u PZZ,
- koordinacija i suradnja među liječnicima obiteljske
medicine,
- kompeticija temeljena na profesionalnim kriterijima,
- praćenje i unaprjeđenje kvalitete rada,
Obiteljska medicina prolazi za­vrš­
nu fazu informatizacije. Po­zna­
to je da smo imali mnogo po­teš­
ko­ća na samom početku. Rek­la
bih da su najviše pretrpjeli liječ­
ni­ci, medicinske sestre i sa­mi
bolesnici. Bilo je to vrijeme tra­že­nja
nekvalitetne pripreme, ne­sna­la­
že­nja i traženja najboljeg rješenja.
Nadamo se da je sve iza nas.
Svjesni da tehnološko-informatički
napredak donosi uz vidljive koristi
i neke opasnosti i zamke, pokrenuli smo rasprave o potrebi
još kvalitetnije zakonske regulative, osobito u vezi sa slanjem
povjerljivih medicinskih podataka putem interneta na CEZIH.
Još čekamo odgovor na pitanje: Tko je u slučaju prikupljanja
medicinskih podataka i slanja na CEZIH voditelj baze po­
da­taka? Nadalje: Tko je dužan ispuniti sve one obveze koje
propisuje Zakon o zaštiti osobnih podataka za voditelje ba­
ze podataka?
Ne manje važno, valja istaknuti kako u današnje vrijeme s
jed­ne strane, produžujemo životni vijek, a istodobno se su­
sre­ćemo sa sve većim brojem kronično bolesnih. Zatim, po­
ve­ćan je broj kroničnih masovnih nezaraznih bolesti, de­ge­
ne­ra­tiv­nih bolesti organa za kretanje (kralježnice, zglobova,
kostiju) i psihičkih bolesti.
Vrijeme koje obilježavaju recesija, nezaposlenost, nizak stan­
dard življenja, stres i užurbanost - naše je vrijeme u kojemu
sve više postajemo svjesni kako nam je u promociji zdravlja,
prevenciji bolesti i liječenju prijeko potrebna uzajamna kva­li­
tet­na komunikacija i horizontalno, ali i vertikalno.
Samo zajedno možemo naći pravi put prema rješavanju
na­go­mi­la­nih problema. Stoga, veseli spoznaja da je civilno
druš­tvo u zdravstvu u posljednje vrijeme uspostavilo odličnu
su­radnju s obiteljskim liječnicima.
Oduvijek sam optimist i vjerujem da će nam nova zdravstvena
politika pomoći da, poučeni dosadašnjim iskustvima, zajedno
nađemo pravi ili barem što bolji put.
I, ako me još pratite, otkrit ću vam tko je bila ona djevojčica
na početku priče.
Pogađate, to sam bila ja. Dijete u meni odredilo je moj životni
poziv - biti liječnica koja pomaže onima kojima je pomoć
prije­ko potrebna.
Diabetes
www.diabetes.hr
19
Medicina
Medicina
br. 3/2012
br. 3/2012
Dijabetičar kod liječnika obiteljska medicine
Dogodilo se "na Marsu"
Pismo-igrokaz splitskog liječnika obiteljske medicine zorno pokazuje kako bi trebao izgledati kontrolni
pregled jednog dijabetičara. Ali, ovaj se dogodio negdje u svemiru ...
D
ragi moji slatki ljudi,
tema ovog broja časopisa Diabetes još jednom mi je
dala prigodu da vam se obratim u ime svoje struke,
obi­teljske medicine.
Naša suradnja jedina je konstanta u liječenju svih oboljelih od
kroničnih nezaraznih bolesti, a osobito od šećerne bolesti. To
bi trebao biti rezultat prirodnog odnosa između temeljnog,
tj. izabranog liječnika i njegovih pacijenata koji su potrebiti za
najopsežnijom skrbi. Neprekidnim mijenjanjem uloge ostalih
sudionika procesa skrbi o dijabetičarima, značaj obiteljske
medicine daleko nadmašuje svoje postojeće mogućnosti. Pri
tome najveći problem nije što su ti drugi sudionici sve manje
dostupni, već se kao ključni problem postavlja zabrinjavajuće
snižena dostupnost obiteljskog liječnika.
Za dočaravanje toga stanja poslužit ću se malim igrokazom,
ko­ji prikazuje kako bi se stvarno trebala odvijati skrb o dija­
be­tič­ a­ri­ma u obiteljskoj medicini.
Ulazi pacijent u ordinaciju liječnika obiteljske medicine:
„Dobar dan, doktore!“
„Dobar dan, SLATKI Vlado!“
„Ah da, istina je, tako je bilo prije tri mjeseca, ali pogledajte
sa­da moj dnevnik samokontrole. Nije bilo skokova šećera,
osim ovih pet dana kada sam imao virozu. Napravio sam tro­
dnev­no praćenje, vidite, po tablici je očigledno da je GUK već
ranim jutrom bio jako povišen te je takav ostao neovisno o
obro­cima tijekom cijeloga dana. Ketoni u mokraći bili su mi
po­vi­šeni samo drugi dan. Kako sam naučio, dva dana sam uzi­
mao dodatnu tabletu ujutro prije doručka te sam pio veće
ko­li­čine tekućine. Već od trećeg dana stanje se značajno po­
pra­vi­lo, a peti dan se sve vratilo u normalu. Jesam li pogriješio
kada sam popio nekoliko limunada i malo meda?“
„Pogledajmo u dnevnik samokontrole; još je tri dana nakon
20
Diabetes
www.diabetes.hr
to­ga zaostala blaža hiperglikemija, što je i za očekivati u upal­
nim stanjima s povišenom temperaturom. To znači da ste se
zna­lač­ki nosili s ovim problemom. Limunada i med nisu bi­li
neop­hodni, ali kao što vidimo, nisu uzrokovali nikakav po­re­
me­ćaj. Svoje ste redovite lijekove, vidim, preuzeli preko se­
stre Željke. Došlo je vrijeme za novo šestomjesečno slje­do­
va­nje trakica i lanceta. Izvolite doznaku. Jeste li imali kakvih
dodatnih tegoba?“
„Ništa posebno; za sada sve sam rješavam.“
„Zadnji HbA1c bio je prije šest mjeseci, a provjera 24-satnog
urina prije dvanaest mjeseci, pa ću vam napisati uputnicu da
to obavite. Tjelesna težina vam je veća od prethodne za tri
ki­lo­grama, a opseg struka za jedan centimetar. Stopala su
bez promjena u odnosu na prethodni posjet. Arterijski tlak
je danas blago povišen. Na očnome dnu nema promjena u
odno­su na prošlogodišnje stanje. Provjerit ćemo standardne
testo­ve krvi i mokraće, a tijekom sljedećih sedam dana ba­
rem tri puta izmjerite arterijski tlak i napravite tjedni profil
GUK-a. Ostale podatke već imamo. Da pogledam u kalendar
aktiv­nos­ti: aha, evo, sestra Anđelka ima radionicu o prehrani
u srijedu u prostorijama Dijabetičkog društva. Bilo bi dobro
da vi i vaša supruga dođete.“
„Odlično, to će biti dobar nastavak edukacije koju smo već
proš­li s vama u Dijabetičkom društvu.“
„Molim vas, podsjetite sina da ima zakazan termin za pregled
u sljedeću srijedu. Doviđenja, Vlado!“
„Doviđenja za sedam dana, doktore.“
Pogledom letimično ponovno pređite preko prethodnog
teksta te razmislite: je li moguće tu radnju izvesti u mak­si­
mal­nih OSAM minuta, koliko prosječno opterećen obiteljski
liječ­nik danas može izdvojiti za svoga dijabetičara? A svi će­
mo se složiti da bi skrb o dijabetičaru trebala funkcionirati
baš po prikazanome modelu. Za to su potrebna samo ma­nja
ulaganja u opremu i edukaciju, ali su, nažalost, velike pro­
mje­ne potrebne u organizaciji rada zdravstvenog sustava.
Stoga nam je potrebno vaše razumijevanje i pomoć pri utje­
ca­nju na organizacijske strukture države vezane za zdravstvo,
prvenstveno na Ministarstvo zdravlja i HZZO, kako se ne bi
događalo da obiteljski liječnik bude pretrpan poslom zbri­
nja­va­ju­ći dnevno trostruki maksimum europskog i svjet­skog
standarda (neki od nas čak rade u omjeru 100/35 pa­cije­na­
ta). Pri tome se još i nepotrebnom administracijom obi­telj­
skom liječniku dodatno onemogućava da radi ono što jedi­no
on u zdravstvenom sustavu može i zna raditi, a to je edu­ka­ci­ja
i praćenje pacijenata oboljelih od kroničnih bolesti te po­se­
bi­ce preventivni rad na općoj i ciljanoj populaciji radi pra­vo­
vre­me­na otkrivanja poremećaji i bolesti (dijabetes, arterijski
tlak, astma, karcinomi, bolesti ovisnosti i druge).
U zajedničkom nam je interesu raditi na način prikazan u
igro­kazu. Obiteljski liječnici imaju volju i znanje za takav na­
čin rada. Zbog toga svi moramo podržati zahtjeve koji će nam
pomoći ostvariti taj cilj:
- što je više moguće smanjiti skrbnu populaciju pojedinačnog
obiteljskog liječnika,
- otkloniti svu nepotrebnu administraciju (putne naloge, do­
zna­ke za ortopedska pomagala, izvješća, registre),
- dodatno približiti neophodnu dijagnostiku za potrebe obi­
telj­ske medicine (RTG, ultrazvuk, laboratorij s HbA1c, osnov­
nim tumorskim markerima, hormonima štitnjače ili bar TSH,
EKG, praćenje arterijskog tlaka…), kao i terapeutiku (neki
tretmani boli, dijelovi fizikalne terapije, dnevne bolnice…),
- povećati udio od izdvajanja za zdravstvo namijenjen obi­telj­
skoj medicini (danas je to samo četiri posto).
Ovo su minimalni preduvjeti potrebni da bismo cijelo zdrav­
stvo konačno orijentirali prema primarnoj zdravstvenoj za­šti­
ti koja je prirodno orijentirana prema pacijentima, a od svih
pacijenata, najpotrebitiji su upravo dijabetičari.
Sve vas skupa lijepo pozdravljam
Merim Bezdrov, dr. med.
Split, Šibenska 3
Ojačajte svoju obranu organizma od gljivica s Bio-Kult Candeom
Najmanje jedna trećina zdravih osoba u ustima, crijevima ili rodnici
ima gljivicu iz roda Candida, koja je u većini slučajeva bezopasna.
Međutim, kada Candida jednom probije obranu našeg tijela, može
se značajno umnožiti te pretvoriti u opasnu, invazivnu gljivicu i tako
uzrokovati infekciju. To dovodi do stanja koje se naziva kandidijaza.
Može se javiti u muškaraca i žena i manifestirati kao oralna ili
vaginalna infekcija, nepodnošljivost određenih namirnica, depresija ili
umor. Osobito često se javlja kod dijabetičara.
Novost na hrvatskom tržištu je probiotički pripravak Bio-Kult
Candea namijenjen jačanju obrane organizma od kandidijaze.
Bio-Kult Candea sadrži sedam sojeva probiotičkih bakterija u
kombinaciji s češnjakom i ekstraktom sjemenki grejpa. Probiotičke
bakterije osnažuju crijevnu mikrofloru i sprječavaju širenje i prianjanje
patogenih gljivica u crijevima. Češnjak i grejp su poznati po svojim
snažnim prirodnim antimikrobnim svojstvima. Svakodnevnim
uzimanjem Bio-Kult Candee, pomažete osnažiti prirodnu obranu
svog organizma od pretjeranog širenja gljivice iz roda Candida te od
pojave gljivične infekcije.
Odaberite najjače snage probiotika. Vaše će vam tijelo biti zahvalno.
Medicina
br. 3/2012
METEOROPATIJA? DA METEOROPATIJA
Od nje su patili i velikani
Voltaire, Wagner, Goethe ...
Mudra orijentalna medicina drži promjene u klimi jedinim istinskim čimbenicima koji mogu otpočeti
bolest, a mi mislimo da čovjek, koji je izumio kompjuter, više ne ovisi o prirodi! Borba za zdravlje nalik je
dugotrajnu ratu u kojem se poneka bitka i može izgubiti, ali rat se mora dobiti. To vrijedi i za meteoropatiju
čiji se utjecaji na organizam mogu ublažiti jačanjem otpornosti organizma na vremenske uvjete
Prim. dr. Ana Švast-Singer
D
a meteoropatija doista postoji, shvatio je još prije 2500
go­dina grčki liječnik Hipokrat, koji je savjetovao pa­cijen­ti­
ma da napuste klimu u kojoj se osjećaju bolesnima. Naziv
meteoropatija sastavljen je od dvije grčke riječi. METEORON
(nebeska pojava) i PATHOS (patnja – bolest), a odnosi se na te­go­
be neurovegetativnog karaktera koje se događaju pri klimatskim
promjenama. Osobe podložne meteoropatiji nazivamo ME­TE­O­
RO­PATIMA.
Svaki put kad se tlak zraka mijenjao, francuski filozof Voltaire za­
pao bi u tešku melankoliju. Ni njemačkom glazbeniku Richardu
Wagneru nije bilo lako: patio je za suncem koje mu je bilo izvor
inspiracije. Veliki Goethe bio je manji od makova zrna svaki put
kad bi došlo do promjene vremena. Sebe je smatrao hodajućim
barometrom i tješio se mišlju da „samo plemenite duše pate od
škodljivih utjecaja atmosfere“.
Danas znamo da nije baš tako. Ovakvi poremećaji pogađaju mi­
li­ju­ne ljudi u svim zemljama svijeta. A bit će ih još više u bu­duć­
nos­ti. Nikakvo čudo, s obzirom na ono što se događa s klimom
na Zemlji. Bit će sve više ekstremnih meteoroloških fenomena.
Danas je ta neugodna smetnja čest razlog odlaska na bolovanja.
Simptomi su očiti i neugodni: nagle glavobolje, upale očiju, reu­
mat­ske tegobe, bolovi u zglobovima, iritacija dišnih puteva,
lo­ša cirkulacija i probava, kožni i alergijski problemi, pa sve do
pogoršanja srčanih tegoba prouzročenih prehladnim ili pre­to­p­
lim zrakom. Tu su i tegobe izazvane kombinacijom toplog zraka
i visokog tlaka koji najavljuje oluju. U tom slučaju elektricitet u
atmo­sferi lako može izazvati nemir, nesanicu i glavobolju, što
tra­je dok ne otpočnu munje.
Najteži su, međutim, trenuci koji prethode promjeni vremena.
Ne­ke osobe, osjetljive na promjenu vremena mogu se osjećati
22
Diabetes
www.diabetes.hr
umor­nije, ali ipak teže zaspe i slabije spavaju. Druge osobe
postaju tjeskobne i napete kad se pojača vjetar ili kad je oblačno
i kišovito. Mnogima se pojačavaju bolovi u zglobovima i leđima
te kod žučnih i bubrežnih kamenaca. Mnoge osobe koje boluju
od migrene i bolesti zglobova uspješnije prognoziraju promjenu
vremena nego stručni meteorolozi. Atmosferski čimbenik važan
je okidač kod mnogih bolesnika, a obično nastupa za vrijeme ili
uoči pada tlaka zraka. Novija istraživanja potvrđuju da nagle jake
glavobolje uzrokuju promjene temperature i tlaka zraka. Velike
oscilacije u temperaturi povezuju se i s moždanim udarom.
Biološki učinak koji stvara atmosfera nikada nije posljedica sa­
mo jednog atmosferskog elementa, nego kompleksne situacije.
Dovoljno je sjetiti se toplog zraka u gradovima, posljedice odbi­
ja­nja sunčanih zraka od asfalta i stakla ili pretjeranog grijanja
u ku­ća­ma koje nas prisiljava na obranu znojenjem. U zraku su
mno­ge štetne tvari koje izazivaju upale sluznice, alergije, astmu
i bronhitis. Dodatno su opterećenje neprestani šokovi uzrokova­
ni promjenom temperature. Zimi prelazimo iz prezagrijanih
pro­sto­ra na hladni zrak, a ljeti iz vrućine u previše rashlađene
pro­sto­rije. Vremenske promjene izazivaju elektromagnetske
impul­se koji naš organizam potiču na reakciju i brzu prilagodbu,
što je šok za osjetljiv organizam.
Kako ljudski organizam može tako lako poremetiti atmosferska
promjena? Da bi zadržao temperaturu od nešto manje od 37°C,
ljudski organizam mora voditi računa o vanjskim uvjetima,
proizvodeći ili otpuštajući toplinu. Ako do kože dođu signali
o pretjeranoj vrućini, mozak širi vanjske krvne žile, a znojnim
žlijez­dama nalaže izlučivanje i otpuštanje vlage. Ako, naprotiv,
re­cep­tori prime poruku o hladnoći, žile se stišću i mišići počinju
drhtati. Kod osjetljivih ljudi i onih sa slabijom cirkulacijom, kod
naglih klimatizacijskih promjena ovaj se mehanizam može pro­
mije­ni­ti i zbuniti središnji živčani sustav.
Stručnjaci su došli do saznanja da problem meteoropatije leži u
ne­pri­rod­nom životu koji vodimo. Ne dopuštamo tijelu da slije­
di prirodni ritam promjene godišnjih doba, ne pružamo mu do­
volj­no vremena da unutarnji bioritam prilagodi promjenama u
pri­ro­di. Patogeni elementi koji uđu u organizam načinit će štetu
sa­mo ako naiđu na njegove oslabljene snage, a to se događa
upra­vo kad se vodi grozničav i stresan život. Mudra orijentalna
me­di­cina drži promjene u klimi jedinim istinskim čimbenicima
koji mogu otpočeti bolest, a mi mislimo da čovjek, koji je izumio
kompjuter, više ne ovisi o prirodi!
Borba za zdravlje nalik je dugotrajnu ratu u kojem se poneka bit­ka i
može izgubiti, ali rat se mora dobiti. To vrijedi i za meteoropatiju,
čiji se utjecaji na organizam mogu ublažiti jačanjem otpornosti
organizma na vremenske uvjete. Pronađimo vremena za sebe.
Prošećimo bez obzira na kišu, snijeg, promjene temperature i
tlaka zraka. Na taj način možemo početi učiti uživati u prirodi,a
ne od nje patiti.
Diabetes
www.diabetes.hr
23
Prehrana
Prehrana
br. 3/2012
br. 3/2012
Detoksikacija prehrana koja čisti tijelo i duh
Snježana Gaćina, dipl.med.techn.
KB Merkur,
Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac
P
roljeće je najbolje vrijeme za donošenje novih odluka, a
sunčani lijepi dani za razmišljanje o velikom proljetnom
pospremanju. Ima li išta ljepše nego započeti proljeće
čišćenjem?
Detoksikacija je najčešći izraz kojim se naziva čišćenje tijela
od teške zimske hrane, boravka u zatvorenom prostoru i ne­
do­stat­ne aktivnosti.
Kada tijelo počne osjećati posljedice zimskog mirovanja i teške
hrane i javi znakove poput umora, tromosti, bezvoljnosti,
lošeg tena, glavobolje, nadutosti, vrijeme je učiniti nešto za
svoje tijelo (i um).
Na pravom ste mjestu da zajedno krenemo
u malu školu promjena!
Posebice ako se želite osloboditi:
- toksina iz hrane
- toksina iz kozmetike
- toksina iz odjeće
-lijekova
- toksina iz okoliša
- izloženosti suvremenim uređajima
- bujice informacija
- neprestane dostupnosti
-stresa
- napornog posla i
- premalo sna.
Postoji, kao vjerojatno o svemu na tom svijetu, dvojako sta­ja­
lište o opravdanosti detoksikacije. Oni koji ga hvale govore o
pozitivnim učincima detoksikacije na tijelo (i zdravlje), osim
eliminacije toksina:
- gubitak na težini
- uravnoteženje probave
- uspostavljanje crijevne flore
- poticanje eliminacije
24
Diabetes
www.diabetes.hr
- jačanje imuniteta
- vraćanje energije
Protivnici detoksikacije kritiziraju ovakav način postizanja
rav­noteže navodeći razloge:
- kratkoročnost rezultata
- ustezanja od pojedinih namirnica
-gladovanje
- rizik od dehidracije
- ovisnost o laksativima (neki programi ih koriste).
Detoksikacija se NE preporuča osobama:
- mlađim od osamnaest godina
- s tipom 1 šećerne bolesti
- s bolestima bubrega i jetara
- s malignom bolesti
- s bolesti srca
- trudnicama i dojiljama
- koje su na antikoagulacijskoj i antikonvulzivnoj terapiji.
Prije nego se upustite u detoksikaciju,
zatražite dozvolu svog liječnika!
Limunova dijeta - jedna od najpoznatijih detoksikacijskih
programa
Detoksikacija limunom temelji se na povećanu unosu prirod­
na limunova soka uz dodatak voća, mahunarki, orašastih
plodove, ribe, povrća i sjemenki. Temelj dijete je limun, tj.
svježe iscijeđena limunada, mno­
go vode, ali i redoviti obroci
i međuobroci, u što
zdra­vi­jim razmacima.
Li­mun je bogat
fla­vo­no­i­dom na­rin­
ge­ni­nom koji sma­nju­
je skladištenje mas­
no­ća konzumiranih za vrijeme obroka, potiče njihovo
sagorijevanje te snižava razinu triglicerida i kolesterola. Na taj
način stabilizira količinu glukoze u tijelu kod dijabetesa tipa 2.
- 1 limun
- 300 ml vode
- 1 štapić cimeta ili jedna mala žličica mljevena cimeta
- prstohvat ljute papričice (čilija ili feferona u prahu)
Detoks-limunada
Napomena: istraživanja su pokazala kako cimet može
značajno pomoći uspostavljanju ravnoteže šećera u krvi, a
ljuta papričica potaknut će prirodno zagrijavanje tijela te
ubrzati proces čišćenja i eliminacije toksina.
Primjer jelovnika
Zajutrak:
- 1 dcl limunade
- 1 jabuka
- 1 kruška
- nemasni jogurt
- šaka orašastih plodova po želji (orasi, ba­de­mi, lješnjaci)
- 100 g šumskog voća (borovnice, crne ribizle, maline, jagode)
Doručak:
- 1 dcl limunade
- 1 banana
- šaka sjemenki (suncokret, bundeva)
Ručak:
- mali obrok kuhanih mahunarki s iscijeđenim limunom ili s 2
čajne žličice maslinova ulja
- 1 dcl limunade
- šaka sušena voća
Večera:
- riba na žaru
- kuhano povrće (mrkva,
blitva, brokula, špinat...)
- 1 dcl limunade
Jedna
od
inačica
Limunove dijete koja
traje samo 24 sata
za buđenje
Čaša limunade
zajutrak
Voćna salata (jagode, maline, kupine, borovnice i višnje)
Jabuka, kruška, jogurt i šaka badema
doručak
Čaša limunade
Banana
Šaka sjemenki suncokreta ili bundeve
ručak
Salata od graha i leće s limunom, octom i maslinovim uljem
užina
Čaša limunade
Lagana salata od krastavca, rotkvice i celera ili šaka suhog
voća
večera
Riba na žaru sa sokom od limuna
Povrće kuhano na pari
sat prije spavanja
Čaša mlake ili tople limunade
Program detoksikacije „Clean“ dr. Alejandra Jungera, urug­
vaj­skog liječnika europskih korijena, koji vodi uspješnu prak­
su u New Yorku
Program traje tri tjedna, a svaki se dan uzimaju tri obroka:
jedan kruti obrok i dva tekuća obroka (sok ili juha). Obroci su
planirani tako da tekući budu za doručak i večeru, a onaj kruti
za ručak. Kruti obrok pojeden navečer bio bi manje učinkovit
zato što je dvanaestosatni post koji tijelo prolazi tijekom
noći djelotvorniji nakon tekuće večere, jer se tako oslobađa
najviše energije i ostavlja najviše vremena za detoksikaciju.
Primjeri recepata:
Sok od jabuke i komorača
Sastojci:
- 2 zelene jabuke
- 2 komorača
- ½ limuna bez kore
Priprema: Sok koji sami pripremamo u sokovniku. Može se
poslužiti odmah ili staviti u hladnjak u staklenci s poklopcem.
Popiti unutar jednog dana.
Brancin
kuhan s komoračem, peršinom i
kaparima
Sastojci:
- 2 porcije brancina (po
150 g)
- 1 tanko narezan
komorač
- ¼ šalice nasjeckana peršina
- 1 žlica ispranih kapara
- sok ½ limuna
- ½ žličice morske soli
- ¼ srednje velike glavice luka, narezana na tanke ploške
- 2 žlice ekstra djevičanskog maslinova ulja
- dodatno maslinovo ulje i nasjeckan peršin (za ukras)
Priprema: Stavite luk, komorač i limunov sok u tavu srednje
veličine i prelijte s 2,5 cm vode. Kad zakuha, ostavite na laganoj
Diabetes
www.diabetes.hr
25
Prehrana
br. 3/2012
vatri još 5 minuta. Maknite sa štednjaka i dodajte u povrće 2
porcije brancina začinjena morskom soli. Pospite kaparima i
peršinom te poklopite tavu. Kuhajte na laganoj vatri 8 do 10
minuta, dok se riba skoro ne počne raspadati. Složite povrće
na dno plitke posude, na povrće stavite ribu i sve prelijte
maslinovim uljem i pospite svježim peršinom. Ako želite, po
osobi poslužite šalicu smeđe riže kuhane na pari.
Nutritivna detoksikacija
Možemo je nazvati i drugačije, svakako, a plan je ovakve
de­tok­si­ka­ci­je nutritivnim bogatstvom pojedinih namirnica
izaz­va­ti efekt čišćenja tijela. Ovakav način mogao bi biti pri­
mje­njiv dugoročno, u svakodnevnoj prehrani, koristeći samo
riznicu različitosti pojedinih namirnica.
Mali katalog namirnica koje potiču detoksikaciju
Artičoke osim jedinstvena okusa imaju i blagotvorno dje­lo­
va­nje na žuč i jetru, ključne organe u procesu detoksikacije.
Utječu na proizvodnju žuči i štite jetru od propadanja, a ne
treba zanemariti ni činjenicu da su artičoke prirodan diuretik.
Alge sadrže velik broj antioksidansa koji pomažu u alkalizi krvi,
a ujedno osnažuju probavni trakt. Alge uspješno ap­sor­bi­raju
toksine, vežu ih na sebe i na taj način čiste tijelo, a ništa manje
važna činjenica jest da ljudska krv sadrži velik broj minerala
koje alge, zbog svog oceanskog podrijetla, imaju u sebi.
Brokula i ostale kupusnjače (kupus, cvjetača, kelj pupčar, ko­
raba), pomažu djelovanje enzima u jetri, oslobađaju
važne fitokemikalije tijekom procesa žvakanja i
varenja, a jedna od zvijezda je sul­fo­
ro­fan, kojeg najviše ima u cvije­tu
brokule. Uz to, ukusan je i dobro
se kombinira s raznim na­mir­ni­ca­
ma, kako kuhan, tako i svjež. Naj­
češće se ipak koristi kao osnovni
sastojak ukusnih krem juha.
Češnjak je izuzetno snažan prirodni
antiseptik i antibiotik, koji uništava mi­
kro­be i reducira količinu toksina u organizmu. Kako su veće
količine teške za želudac, preporučuje se kombiniranje s
nekim namirnicama koje će olakšati unos, poput svježeg sira
s vrhnjem.
Đumbir ima aktivni sastojak kurkumin koji mu daje žutu bo­
ju, a najkvalitetnije djeluje na jetru i poremećaje probave.
Jabuke su odličan izvor vlakana, vitamina, minerala, bio­fla­
vo­no­ida i terpenoida, koji svi redom pomažu u detoksikaciji
organizma. Naravno, preporučuje se nabavka organski uzgo­
je­nih jabuka koje nisu špricane, jer s neorganskim jabukama
u tijelo unosimo golemu količinu pesticida.
26
Limun stimulira oslobađanja enzima koji će toksine pretvoriti
u tekućine u svrhu lakšeg izbacivanja iz tijela. Kao i sjemenke
lana, najbolje ga je koristiti ujutro, kao laganu limunadu
bez šećera, što će izbalansirati kiselost hrane koju unosimo
tijekom dana u organizam.
Laneno sjeme odličan je izvor vlakana i omega 3 ulja, što ga
čini jednom od najvažnijih namirnica u procesu detoksikacije.
Uobičajen je način uzimanja jutarnja žlica lanenih sjemenki s
limunovim sokom, koji će osim okusa poboljšati rastvaranje
sjemenki u želucu.
Maslačak, bogat nutrijentima, trebao bi biti osnovni ele­ment
svake zdrave prehrane. Sam po sebi, maslačak je super­anti­
oksidant koji uspješno čisti probavni trakt i utječe na obnovu
stanica jetre. Listići maslačka najčešće se koriste kao
dodatak salatama.
Peršin sprječava na­di­ma­
nje, umi­ru­je grče­ve i dje­
lu­je pro­tiv vre­nja u crije­vi­
ma, po­ti­če izlu­či­va­nje
vo­de na­kup­lje­ne u
no­ga­ma, osrčju te
pr­snoj i tr­buš­noj šu­
plji­ni, la­ga­no pos­pje­
šu­je men­stru­a­ci­ju.
Repa je naj­kva­li­tet­ni­
ja namirnica u ovoj kategoriji, prepuna beta karotena i vi­ta­mi­
na B3, B6 i C. Uz to, predstavlja snažan izvor magnezija, cinka,
kalcija i željeza, elemenata koji su ključni u procesu de­tok­si­
kacije organizma. Repa djeluje i na zdravlje žuči i jet­re, organa
koji imaju najveću ulogu u otklanjanju toksina iz tijela.
Zeleni čaj ima pozitivan utjecaj na skoro svaki dio ljudskoga
tijela. Sadrži vitamine C i E, minerale, katehine, polifenole,
fluorin, kofein.
RIŽOTO S MANDARINAMA
SVINJETINA S JABUKAMA
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - S V IB A NJ 2012
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - SV I BAN J 2 0 1 2
GRAHORICE U CRNOM VINU
SUMMER BERRY CRUSH
Hrana koju valja izbjegavati prilikom procesa detoksikacije:
- šećer, mliječni proizvodi, proizvodi s glutenom
- kukuruz, kvasac, kofein
- alkohol, nikotin
- čokolada, masnoće, aditivi i konzervansi
I za kraj, NE ZABORAVITE:
1. PIJTE PUNO VODE!
2. NE GLADUJTE!
3. NE IZOSTAVLJAJTE OBROKE!
4. VJEŽBAJTE!
Diabetes
www.diabetes.hr
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - S V IB A NJ 2012
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - SV I BAN J 2 0 1 2
SVINJETINA S JABUKAMA
RIŽOTO S MANDARINAMA
ZA 6 OSOBA
ZA 4 OSOBE
800 g svinjskog buta
4 jabuke Granny Smith
1 čaša bijelog vina
2 žlice smeđeg šećera
1 žlica octa
3 žlice kukuruznog brašna
2 žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
1 žlica umaka Worcestershire
sol, papar
300 g riže za rižoto
1 luk
4 mandarine
mesni temeljac za podlijevanje
sol
Izrežite but na kockice i pržite na srednje jakoj vatri u tavi u
kojoj ste zagrijali ulje s malo soli i papra.
Kad je meso dovoljno poprženo, dodajte oguljene, očišćene
jabuke narezane na tanke kriške.
Neka kuhaju oko tri minute, miješajući i dodajući bijelo vino,
smeđi šećer i ocat. Smanjite vatru, poklopite i pirjajte još deset
minuta.
Dodajte Worcestershire umak i kukuruzno brašno i dobro
izmiješajte. Ostavite da se kuha dok umak ne postane kremast
i poslužite.
Energetska vrijednost jedne porcije:
ugljikohidrata 42 g, bjelančevina 20 g, masti 6 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Sitno nasjeckajte luk i lagano pržite na maslacu, dodajte rižu i
iscijeđen sok mandarina. Pirjajte rižu nekoliko minuta, zatim
dodajite juhu malo po malo dok riža ne bude kuhana.
Posebno izrežite na trake koricu mandarina i dodajte riži pet
minuta prije nego što dosegne željenu tvrdoću.
Kada je kuhano, maknite s izvora topline i ostavite stajati 2-3
minuta, teposlužite bez dodavanja parmezana.
Energetska vrijednost jedne porcije: 350 kcal
ugljikohidrata 75 g, bjelančevina 6 g, masti 5 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
SUMMER BERRY CRUSH
GRAHORICE U CRNOM VINU
ZA 2 OSOBE
ZA 4 OSOBE
125 g miješanog šumskog voća
200 g svježeg sira
25 g keksa s bademima (amaretti)
šećer za posipanje
125 g crvene leće
2 crvena luka
2 režnja češnjaka
2 stabljike celera
400 g rajčica
400 g bijelog graha
400 g crvenog graha
1/2 mesne kocke
papar, timijan, crno vino
Izmiješajte šumsko voće (može i smrznuto) s laganim,
bezmasnim svježim sirom.
Nadrobite kekse i lagano izmiješajte. Poslužite u čašama.
Zagrijte neprijanjajuću tavicu i u njoj popržite češnjak i luk
sitno nasjeckane. Kad su omekšali, dodajte celer, leću i žličicu
timijana.
Ulijte vino, usitnjenu rajčicu i obje vrste graha i miješajte
uz dodatak mesne kocke. Zakuhajte i nakon toga kuhajte
na laganoj vatri 20-ak minuta, dok leća potpuno ne omekša
(ukoliko je potrebno, dodajte malo vode).
• tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 200,00 kn
(+ 35,00 kn poštanskih troškova)
Isprobani recepti za:
• predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice
• Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti
Energetska vrijednost jedne porcije: 175 kcal
ugljikohidrata 33 g, bjelančevina 9 g, masti 2 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Energetska vrijednost jedne porcije: 362 kcal
ugljikohidrata 58 g, bjelančevina 26 g, masti 2,5 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Gastro putovanja
Gastro putovanja
br. 3/2012
br. 3/2012
kom­bi­nacijama sireva i meda, a posebno se to odnosi na ri­
kotu, gorgonzolu, kozje sireve, a kad se tome dodaju svježe
smok­ve, sreći za nepce nema kraja. Tome se pridodaju još i
me­diteranski začini, poput mente. Med je tako bio zastupljen
na Sredozemlju još u predantičko doba. Olimpski bogovi ta­
ko­đer su se sladili medovinom, a starogrčki mit govori da su
nimfe Adrasteja, Amalteja i Melisa hranile malog Zeusa, ko­
je­ga je majka sakrila od oca Krona, isključivo medom i mlije­
kom. Pčele su bile glasnice bogova i ptice muza, pa se med
dovodio u povezanost s pjesništvom i stvaralaštvom.
Med je i jedan od najčešćih suputnika mrtvih na onaj svijet,
jer se od Egipta pa do kršćanskih vremena stavljao u grob po­
koj­nika. Hipokrat i Aristotel, kao i rimski odličnici poput Plinija,
Vergila i Ovidija isticali su med i njegove kvalitete, a za­si­gurno
su ga i jeli uz sir i plodove grčkog i talijanskog podneblja.
Gastronomsko putovanje u povijest meda
Bogovi su ga obožavali
Apikultura, tj. držanje pčela za proizvodnju meda, datira iz 2400 godine prije Krista. Kao tvar koja u sebi
sadrži brojne organske kiseline, različite vitamine, minerale, enzime, vosak, polenova zrnca i eterična ulja,
med je zaista bio prijeko potreban proizvod ljudskih civilizacija, pa su Hipokrat i Aristotel, kao i rimski
odličnici poput Plinija, Vergila i Ovidija isticali njegove kvalitete
Vedran Obućina
O
d bagrema, lipe ili meda, kadulje ili lavande, polj­
skog cvijeća ili šume, pa i od suncokreta ili trave
ive, med je savršenstvo prirode. Ne samo medvjedi
(doslovno, biće koje jede med), nego i druge životinje, uklju­
ču­ju­ći čovjeka, poznaju ovaj proizvod nastao u simbiozi pče­la
i prirode. U skladu s poznatom i starom uzrečicom da pro­
blem nastaje tamo gdje nestanu pčele, može se reći i da
zdrav­lje cvjeta kad ima meda.
Med je prirodan proizvod koji medonosne pčele dobivaju
pre­ra­dom nektara i medljike u mednom mjehuru. Zapravo,
pče­le nektar s medonosnog bilja, medne rose (medljike), te s
površine lišća i iglica četinara pretvaraju u med. Proizvode ga
kao hranu za dugo zimsko razdoblje na isti način milijuni­ma
godina. Tijekom sakupljanja, pčele posjete 50 do 100 cvje­
to­va. Dva su izvora slatkih sokova iz kojih pčele proizvode
med: nektar i medljika (medna rosa). Nektar je slatki sok koji
izlučuje medonosno bilje iz posebnih žlijezda – nektarija.
Med proizveden od nektara naziva se cvjetni med. Medljika
(med­na rosa) je slatki sok koji izlučuju razne vrste lisnih uši.
Med proizveden od medljike naziva se med medljikovac.
Apikultura, tj. držanje pčela za proizvodnju meda, datira iz
2400 g. pr. Kr. Med se stoljećima smatrao svetom hranom zbog
svojih izvanrednih slatkih svojstava i zbog toga što je bio rije­dak.
Koristio se u religiozne svrhe kod štovanja bogova, za bal­za­mi­
ra­nje preminulih, kao i u razne medicinske i koz­me­tič­ke svrhe.
Dugo u povijesti upotrebljavao ga je isključivo bogati sloj društva
jer je bio skup. Prestiž meda trajao je do otkrića rafiniranog
šećera koji se dobiva iz šećerne repe ili še­ćer­ne trske. No, danas
sve više ljudi uviđa značaj meda i nje­gove prirodne blagodati.
Kada govorimo o upotrebi meda kod osoba oboljelih od še­
ćer­ne bolesti, tada možemo reći da sve sastavnice meda obo­
ga­ćuju metabolizam važnim tvarima. Glukoza iz meda odli­
30
Diabetes
www.diabetes.hr
čan je detoksikator i aktivator jetre, najvažnijeg organa koji
regulira čovječji metabolizam. Dijabetičarima se preporuča
do 50 grama meda na dan, što iznosi oko 160 kcal ili 660 kJ.
Med je bolje otopiti u ustima pa potom progutati jer enzimi
sli­ne razgrađuju šećere u medu.
Med je, rekli smo, čovjeku poznat od davnina. Kao tvar koja u
se­bi sadrži brojne organske kiseline, različite vitamine, mi­ne­ra­le,
enzime, vosak, polenova zrnca i eterična ulja, bio je zais­ta prijeko
potreban proizvod ljudskih civilizacija, a po­seb­no sred­njo­vje­
kovnom čovjeku kada je glad bila više manje uo­bičajena stvar,
a pothranjenost i manjak vitamina redovite. Nije stoga čudo da
su mnogi narodi svijeta upotrebljavali med ne samo kao gotov
proizvod, već i kao dodatak jelima ko­ji pospješuje hranjivost i
okus. Med se upotrebljava umjes­to šećera u desertima, pićima i
kolačima. Posebno se do­bro kom­bi­ni­ra s mliječnim proizvodima
kao što su jogurt i sir. Često ga se može pronaći kao temelj za
marinadu kod svi­nje­ti­ne i piletine, ali treba biti oprezan jer med
relativno brzo zagori ako ga se stavlja u pećnicu. Najčešće se
marinada ski­ne, pa se vrati na meso pri kraju pečenja.
Tijekom mojih putovanja često sam nailazio na med kao sa­
sto­jak jelima. Prilikom nedavnog posjeta Varšavi naišao sam
i na pivo s medom. Ciechan Miodowy jasno je i nefiltrirano
pivo s medom koje se radi u maloj pivovari Ciechan u Cie­
chanowu, manjem gradu u mazovijanskom vojvodstvu, ko­
jih stotinjak kilometara sjeverno od Varšave. Stvoreno je na
temelju prirodnog meda, što uzrokuje zamućenost piva. Med
čini 14 posto piva, a alkohol 5,7 tako da je pivo prilično jako,
iako mu je okus sladak. Pivovara mjesečno troši oko tri tone
meda. Općenito, piva s medom kreću se od 4,9 do 8 pos­to
alkohola i nisu prilagođena starom njemačkom pravilu čisto­
će piva. Medeno pivo poznato je od srednjeg vijeka u sje­ver­
nim dijelovima Njemačke, po Skandinaviji, Poljskoj, baltičkim
zemljama i Rusiji.
Kad smo već započeli s pićima, valja napomenuti i svima nam
poznatu, a mnogima i dragu medenu rakiju. Medica, me­de­
nica ili medovača je rakija, dok je medovina ili gvirc vino od
meda. Oba su pića jedna od najstarijih alkoholnih pića koje je
čovjek konzumirao - spominje se već u versima Rigvede, sta­
rih vedskih epova, a osobito je omiljena u sjevernim eu­rop­
skim krajevima. Medovina se dobiva fermentacijom otopi­ne
prirodnog meda koji bi trebao biti tamnije boje, dakle do­
bi­ven od kestena ili medljike. Proizvodi se s 13 do 14 posto
alko­hola, ali može biti i bezalkoholno. Kvaliteta ovisi, dakako,
o medu, ali i o postupku prilikom fermentacije i skladištenja,
kao i o grožđu. Medovina, prema starim navadama, okreplju­
je organizam, a navodno i usporava njegovo starenje, te po­
prav­lja krvnu sliku. Medovinu treba razlikovati od medice ko­
ja je rakija (najčešće lozovača) kojoj se pridodaje određena
ko­ličina meda različitog biljnog porijekla.
Mnoštvo laganih jela pravi se s medom. O ukusima se ne
ras­pravlja, ali osobno sam uvijek volio kombinaciju meda s
mliječ­nim proizvodima. Ipak, ne kaže se uzalud da je najbolje
tamo gdje teku med i mlijeko. Mediteranski krajevi obiluju
Kako smo već rekli, med se dobro slaže s pečenjem, posebno
kad se radi glazura za svinjetinu ili za razna jela s piletinom.
Me­đu najpoznatija svjetska jela s medom svakako spadaju ki­
nes­ke patke i piletina, kao i sjevernoafričke janjeće tagine. U
Hrvatskoj se često može naići na svinjsko pečenje s glazurom
od meda, srneće medaljone s medom, pa čak i ribu, kao i
krum­pir na primorski način.
No, kad govorimo o medu i jelima od njega, svakako nas to
uvijek podsjeti na slastice levantskog porijekla, kao što je ba­
kla­va, ali prije svega i na stare hrvatske medenjake. No, tre­ba
biti oprezan s medenjacima. Prema sta­rim re­cep­ti­ma, me­de­
nja­ci su tako naz­va­ni jer su medeni, što bi se rek­lo slatki, ali u
nji­ma katkad uop­će nema me­da. Dodatna smut­nja nastaje
kad se pogleda kako tak­ve slastice na­zi­va­ju
drugi narodi. U engles­kom se prevodi
kao ginger­bread, u Nje­mač­koj je to
Leb­kuchen, a u Polj­skoj Pierniki, i
oni bi se mog­li svrstati u sku­pi­nu
na­ših li­ci­ta­ra. No, s dru­ge stra­ne,
Skan­di­nav­ci i Be­ne­luk­ša­ni ga nazivaju
po pap­ru: pepper­kaker u Nor­
veš­koj, peppar­kakor u
Šved­skoj, brun­kager u
Dan­skoj, pipar­kakut u
Fin­skoj, peper­koek u
ni­zo­zem­skom po­druč­
ju, kao i je­dno­stav­no
biber u Švi­car­skoj.
Stoga se pod me­de­
nja­kom može shva­ti­ti
i paprenjak. I dois­ta,
upravo se paprenjaci
mogu raditi s medom.
Gastro putovanja
br. 3/2012
Prema klasifikaciji Udruženja za promicanje pčela, pčelara, pče­
larstva i pčelinjih proizvoda, vrste meda su: amorfin, ba­gre­mov,
dračin, facelijin, heljdin, kaduljin, kestenov, lavandin, lipov, li­vad­
ni, malinov, maslačkov, od hrastove i bukovlje med­ljike, od je­lo­ve i
smrekove medljike, od matičnjaka, pa met­vi­čin, planičin, re­pi­čin,
ružmarinov, suncokretov, vrbov, vrijes­kov, vrijesov i zla­to­šip­kin
med. Prema sastavu je nek­tar­ni, medljikovac, kremasti i ekspres­
ni, a s obzirom na način dobivanja vrcani, topljeni i muljani.
majčine dušice zamiješati masu s kojom se premaže meso,
zatim ga zarolati i povezati špagom. Zagrijati ulje i meso na
većoj temperaturi pa zapeći sa svih strana. Dodati luk sječen
na četvorine, zaliti juhom i peći u pećnici oko 2 i ½ sata.
Nakon pola vremena pečenja, meso okrenuti i još jednom
premazati medom i začinima. Kada je pečenje gotovo, meso
i luk izvaditi, s površine umaka pokupiti masnoću, umak
procijediti i servirati uz meso i luk.
Recepti
Piletina s medom (Kina)
Sastojci:
500 g pilećih prsa bez kože
1 šalica kukuruznog brašna
½ žličice praška za pecivo
2 bjelanjka
hladna voda
dodatna količina kukuruznog
brašna za posipanje piletine
¾ šalice bistra meda
1 i ½ žličica slatkog čili sosa
mladi luk za ukrašavanje
Krumpir na primorski
Sastojci:
Tijesto:
200 g pšeničnog brašna
100 g maslaca
1 jaje
1-2 žlice vode
1 žličica meda
Priprema:
Isijecite pileća prsa na komade veličine zalogaja. Pomiješaj­
te kukuruzno brašno, prašak za pecivo, istučene bjelanjke i
hlad­nu vodu.
Pospite komade piletine kukuruznim brašnom i umočite ih u
pret­hodno napravljenu smjesu. Pržite u dubokom ulju oko 1
minute ili dok površina ne bude hrskava. U drugoj ta­vi isto­
pi­te med sa chilli umakom. Pospite preko isprženih ko­ma­da
piletine i odmah poslužite. Ukrasite mladim lukom.
Pečena svinjska plećka s glazurom od meda
Sastojci:
1 plećka bez kostiju (oko 1,5 kg)
2 žlice meda
1 žlica ulja
4 srednje velika crvena luka
150 ml juhe
¾ žličice ružmarina
¾ žličice mažurana
¾ žličice majčine dušice
sol, papar
Priprema:
Pećnicu zagrijati na 150°C.
Meso posoliti i popapriti. Od meda, ružmarina, mažurana i
32
Lifescanov
odjel za podršku
je tu za Vas
Nadjev:
3 veća krumpira
1 crveni luk
1 žlica suhog ružmarina ili 3 žlice svježeg
maslinovo ulje
papar, sol
1,5 dl vrhnja za kuhanje
1,5 dl kiselog vrhnja
1 žlica meda (livadnog)
Priprema:
Od brašna, jaja, maslaca, vode i meda umijesiti tijesto. Raz­
va­ljati i staviti u namašćenu posudu, premazati maslinovim
uljem i izbosti vilicom.
Tijesto posuti na ploške narezanim lukom i preliti 1 dl kiselog
vrhnja. Posložiti polovicu krumpira sječenog na ploške, po­
so­liti, posuti usitnjenim iglicama ružmarina, te preliti 1 dl
slatkog vrh­nja. Ponovo posložiti preostali krumpir, posoliti
te preliti preostalim slatkim i kiselim vrhnjem u koje smo
umiješali med i preostali ružmarin. Po želji popapriti i peći
30-40 minuta na temperaturi od 200°C.
Medica – medena rakija
U prokuhanu vodu, kada se malo ohladi, staviti med i lagano
mije­ša­ti dok se ne rastopi, onda ulijevati rakiju, miješati uz
ma­lo ispro­ba­va­nja. Kada vam jačina bude odgovarajuća, više
ne treba rakije.
Medicu valja čuvati u staklenim bocama na hladnijem mjestu,
najbolje u ormaru ili policama ostave. Može se odmah piti, ali
je svakako bolja ako stoji duže.
Besplatna linija
Naš je cilj pružiti Vam
brzu i kvalitetnu uslugu.
Diabetes
www.diabetes.hr
LFSCN_CRO_NAcs_001_16062011
0800-5433
Radnim danom
8-16h
Tjelovježba
Tjelovježba/Kolumna
br. 3/2012
br. 3/2012
Kako je životinja pripitomila čovjeka
Leova misija
Vesna Mimica
L
eo je, priča mi Zlatko, samo uše­
tao u dvorište jedan dan kada se
pripremala riba. I ostao. Žut, kru­
pan mačak s ožiljkom na njuškici, pot­
pu­no se prirodno smjestio u obitelj.
Za­vla­dao je prostorom jednako brzo
kao i srcima ukućana.
A bilo je nešto čudno u toj životinji. Pri­
vržen više kao pas nego mačka, slije­
dio je Zlatka u stopu. Dočekivao ga je,
ispraćao, sjedio uz njega, pričao mu.
Bilo je to neobično partnerstvo mačka
i čovjeka, a svatko tko bi ga upoznao
shva­tio bi tu povezanost.
Zlatko se često šalio da je kuća zapra­
vo Leova, a da je on tek podstanar, jer
je žuti car imao na raspolaganju sve
kut­ke, plohe, namještaj i naravno vrt
u kojem se odmarao, češkao o grmlje,
mirisao cvijeće, šutao bube i lovio
leptire.
Živjeti s Leom bilo je kao da ste ušli u
crtani film.
Leove godine nisu bile poznate. Pret­
postavljalo se da ima desetak godina,
ali bio je živahan lovac pa veterinar nije
mogao točno odrediti godine. Kada
se prvi put razbolio, u veterinarskoj
su klinici na rengenskoj snimci vidjeli
da Leo u tijelu ima metak. Njegova je
proš­lost tako postala jasnija, a ostanak
u obitelji prirodniji. Leova je boljka
nag­na­la Zlatka da još pažljivije skrbi za
tu neobičnu životinju. O njemu se ras­
prav­ljalo kao o osobi.
Kada se drugi puta razbolio, postalo je
jasno da mu treba posebna pažnja, ali
Leo je još uvijek bio snažna mačka koja
živi drugi život.
Tek nedavno Leo je odbio hranu. Čini­
lo se kao viroza, ali nije prolazilo i svim
naporima usprkos, Leo je po noći zas­
pao zauvijek, miran i opušten, kako to
obično budu zadovoljne mace.
Vladar srca obitelji koju je posvojio
osta­vio je suzu u oku.
Ako se pitate čemu priča o kućnom lju­
bimcu, razmislite malo o zajedništvu.
Okrenuti sebi, katkada druge ljude,
čak i najbliže, ne primjećujemo. Kako
bismo onda primijetili životinju? Obič­
no odemo u trgovinu, odaberemo i ku­
pimo psa, mačku ili papigu. Ali u ovoj
je priči životinja izabrala nas - ljude.
Pri­pi­to­mila nas je i postala stvarnim
čla­nom obitelji.
Možda ne bi bilo loše da se malo po­
gle­damo međusobno, pričamo kao
Leo, dočekujemo se i ispraćamo kao
što je to činio Leo, smjestimo se jedno
po­red drugog u mirnoj tišini.
Leo je ostavio poruku o toplini, ljuba­
vi, zajedništvu, brizi. Možda je to bila
njegova misija. Volim misliti da negdje
ganja leptire.
Sada, kaže Zlatko, čekam da me opet
dođe posvojiti neki Leo.
1. Uzmite malu loptu, stisnite ju dlanovima i blago se nagnite u stranu brojeći
do 4. Vježbu izvodimo u čučnju. Ne naginjite se niti naprijed niti unatrag već
samo u stranu. Ispravite se i ponovite u drugu stranu.Vježbu ponavljajte 8 puta.
2. Spojite noge i nagnite se ravnih leđa malo naprijed, te loptu dodajte iz ruke u
ruku iza leđa. Opisujući krug loptom, brojimo do 2, ali može i sporije.
Napravite 8 krugova u lijevo pa u desno.
3. Isti je princip za dodavanje lopte ispod koljena, ali trebate dublje čučnuti.
Između svakog kruga se ispravite tako da zapravo radimo 8 čučnjeva i
dodavanja u lijevo pa u desno.
4. Iskoračite, udahnite i zadržite dah brojeći do 2,
opustite se i ponovite drugom nogom.
Tamara Kurtović, plesačica i plesna pedagoginja, majka je male Tare koja
ima tek 8 mjeseci. Zbog načina života i prehrane Tamara se brzo vratila
u formu, a Tara često dolazi u dvoranu gdje s mamom vježba puzanje u
ritmu glazbe.
Vježbe smo snimili uz Odru kod mjesta Kuće u pravoj ljetnoj idili zelenila i
labudova koji su plovili rijekom.
34
Diabetes
www.diabetes.hr
5. Ponavljate ovu vježbu 16 puta. Ako, kao Tamara imate panj - izvrsno, a ako
nemate, samo zakoračite naprijed. Neka vam leđa budu ravna a ruke u visini
ušiju. Ako dlanovima stisnete loptu bit će to dodatna vježba za ruke i prsne mišiće.
Diabetes
www.diabetes.hr
35
Djeca i mladi
Djeca i mladi
br. 3/2012
br. 3/2012
Kako sam upoznala dijabetes i što sam naučila
Dva ljetna kampa za djecu i mlade
sa šećernom bolešću
Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
16. – 25. lipnja 2012. u Rapcu i
10. - 19. srpnja 2012. u Zadru
Ove godine Hrvatski savez dijabetičkih udru­ga
organizira dva ljetna kampa za djecu i mla­de, a na­
po­kon smo i definirali točne ter­mi­ne i destinacije!
Ići ćemo u dva termina, po­dije­liv­ši se po godinama
- jedan za naše mlađe čla­no­ve od 10-13 godina u
Rabac, drugi za ma­lo starije od 14-16 godina u Zadar.
Osim preko donjeg formulara, možete se prijaviti za
sudjelovanje i na našem webu:
www.diabetes.hr, prateći nas na Facebooku ili na na­
šem telefonu 01/4847 807.
I ove godine s vama ide iskusno medicinsko osoblje,
liječnici i medicinske sestre iz Sve­uči­liš­ne klinike Vuk
Vrhovac i Kliničke bol­ni­ce Sestara Milosrdnica, koji će
voditi cje­lo­dnev­nu brigu o vama, pružiti vam dovoljno
edukacije, pomoći da se nakon povratka ku­ći osjećate
sa­mo­stal­ni­ji i ospo­so­blje­ni­ji za bo­lju kontrolu svoga
di­ja­betesa, a pored me­di­cin­ske ekipe, bit će tu i pro­
Diploma hemoglobin
M
fe­sor tjelesne kulture i animator, tako da je obilje za­
ba­ve i druženja uz kupanje i igre za­ga­ranti­ra­na!
Ima još jedna novost!
Uspjeli smo osigurati dovoljan iznos sredsta­va, tako da
će cijena kampa po djetetu iznositi svega 500,00 kn.
Zato se požurite osigurati svoje mjesto u kam­pu jer
vas, nažalost, ne možemo povesti sve. Rok za prijavu
je 20. svibnja 2012.
Sve dodatne informacije možete pročitati na www.
diabetes.hr, nazvati nas na broj te­lefona 01/4847 807
ili mailom na: [email protected]
Veselimo se ovogodišnjim kampovima i po­nov­nom
druženju sa svima vama!
Vaš Hrvatski savez dijabetičkih udruga.
OB RA Z A C P R I JA VE Z A D JEČ JI LJETNI KA M P 2012.

Ime i prezime djeteta
oje prvo upoz­na­
va­nje s di­ja­­be­te­
som po­če­lo je u
sred­njoj ško­li uo­bi­ča­je­nim
sig­na­li­ma: de­hi­dri­ra­nost,
ja­ka žeđ, su­ha ko­ža. Na po­
čet­ku sam to za­ne­ma­ri­va­
la. Bi­la sam u sred­njoj ško­li
i, ka­ko se ka­že, ži­vje­la sam
„bez bri­ge i pa­me­ti“.
Iako često slušamo o raz­
nim udru­ga­ma i bo­les­tima
u televizijskim emisijama,
razmišljamo kako smo mladi i možemo raditi što hoćemo.
Moje je mišljenje bilo donekle slično - do trenutka kada sam
saznala da imam dijabetes.
Mama je prva primijetila da bi moja jaka žeđ mogla imati
veze s dijabetesom i nazvala je tetu da obave mjerenje glu­
koze u krvi ujutro na tašte. Rezultat je bio 18 mmol/L, a na­
večer 30 mmol/L. Otišli smo u bolnicu, gdje sam imala prvo
upoznavanje s dijabetesom. U laboratoriju su mi izmjerili 48
mmol/L i bilo je očito da imam dijabetes.
Provela sam dva tjedna na edukaciji s medicinskim sestra­
ma, privikavanju na samostalno pikanje i učenju kako si sama
mjeriti hranu. Jedina stvar koju sam do tada znala bila je da
dijabetes dobivaju stariji i da ga liječe tabletama. Boraveći u
bolnici i u razgovoru s medicinskim sestrama, polako se nešto
počelo mijenjati u meni. Nakon godine dana koja je brzo
prošla, počela sam vrtjeti
film unatrag i shvatila
sam da mi je dijabetes
pomogao da otvorim oči,
da razmišljam više, da
ne budem stranac samoj
sebi.
Naučila sam što zna­če sa­
mo­kon­tro­la,
upor­nost,
pa­do­vi i ni­zo­vi. Do­bi­la
sam kon­tro­lu nad so­bom
i svo­jim ži­vo­tom. Ka­da se
osvr­nem una­trag i raz­miš­
ljam o vre­me­nu pro­ve­de­nom u bol­ni­ci, jed­na stvar ko­ju ne­ću
za­bo­ra­vi­ti je kada je došao psiholog (što je normalno, ipak je
to bio šok) i rekao mi da mu se uvijek mogu obratiti. Ovo sam
spomenula jer mislim da je jako važno da se poslije saznanja
za bilo kakvu bolest ili neki događaj obra­ti­mo nekome
i izbacimo iz sebe sve dojmove, pozitivnu ili negativnu
energiju. Bit će nam lakše, koliko god to bilo teško napraviti.
Dva tjedna provedena u bolnici prošla su brzo, svi su bili veo­
ma ugodni i moja je liječnica (dijabetolog) uvijek bila opti­mis­
tič­na. Zbog toga sam imala osjećaj da sam na običnoj kon­troli.
Život s dijabetesom prava je pustolovina i svaki dan je novi
izazov i donosi novo znanje, bilo o hrani, mjerenju, hi­per- ili
hipoglikemiji. Zapravo, svi koji imaju dijabetes, imaju još jednu
školu u kojoj se razvijaju i izgrađuju kao osobe svaki dan, a
diploma koju dobivamo svaka tri mjeseca zove se hemoglobin.
Datum rođenja
S ponosom obavještamo sve zainteresirane da je naš dragi prijatelj Nenad Šimunko,
volonter i vrijedan suradnik Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, uspješan sportaš
trijatlonac, Dupli Ironman, kako ga volimo zvati, upravo dobio potvrdu da će od kolovoza
otići u Bruxelles i raditi u uredu Međunarodne dijabetičke federacije (International
Diabetes Federation), Regija Europa.
Ime i prezime roditelja
Prijavljujem se za kamp u (označi):
R apcu
Zadru
P O DAC I Z A KON TA KT
Izuzetno smo sretni što će se Neni, kao predstavniku Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
i "naše gore listu" pružiti prilika raditi u ovakvom cijenjenom međunarodnom okruženju,
u srcu Međunarodne dijabetičke federacije i Europe. Bravo Neno, čestitamo na (još
jednom tvom) uspjehu, ne sumnjamo da ćeš nam i tamo osvjetlati obraz!
Ulica, kućni broj, poštanski broj i mjesto
Telefon
Danijela Sušilović
Mobitel
e-mail
Tvoji HSDU-ovci

Djeca i mladi
Djeca i mladi
br. 3/2012
br. 3/2012
RAZGOVOR: Prof.dr.sc. Miroslav Dumić, Predsjednik Društva za
pedijatrijsku endokrinologiju i dijabetes Hrvatskog liječničkog zbora
Gdje je granica kada dijete
može preuzeti odgovornost?
Najteže je s roditeljima koji se ne prilagode ni nakon duljeg vremena. Stalno traže druga mišljenja,
nove informacije o drugim načinim liječenja uključujući i alternativna od kojih neka i nisu bezopasna.
Problem je zapravo što nam ne vjeruju, a ključan je odnos povjerenja između liječnika i bolesnika.
Ako roditelji nisu iskreni, ne govore što se zapravo događa, otežavaju kontrolu bolesti, ali i psihološku
prilagodbu svog djeteta na bolest
dr. sc. Marina Grubić, prof. psihologije
P
rofesore, niz godina radili ste u
Klinici za pedijatriju kao pe­di­
ja­trij­ski endokrinolog i di­ja­be­
to­log. Koliko godina liječite djecu s
dijabetesom?
U Zavodu za endokrinologiju i dijabe­tes
Klinike za pedijatriju počeo sam radi­
ti 1974. godine. Odmah sam se počeo
baviti organizacijom zbrinjavanja djece
s dijabetesom, te sam počeo surađivati
s dijetetičarima i odredio sestru koja se
isključivo bavila edukacijom i njegom
djece s dijabetesom. To su bili začeci
timskog pristupa koji je danas opće
prihvaćen i neizostavan dio liječenja
dijabetičara. U tome su mi značajno
pomogli edukacija i iskustvo koje sam
stekao u SAD-u gdje je timski pristup
implementiran još ranije.
Danas tim za liječenje djece s di­ja­
be­te­som uključuje veći broj članova.
Uz liječnike i sestre, tu su i psiholozi,
pe­da­gog, te volonteri, mladi s di­ja­
be­te­som i roditelji bolesnika. Osim
38
Diabetes
www.diabetes.hr
kla­sič­nih metoda liječenja u bolnici i
tijekom ambulantnih kontrola, orga­
ni­zi­ra se niz aktivnosti za djecu i ro­di­
te­lje, edukacija za nastavnike i odga­
ja­te­lje, edukacija edukatora. Sve ove
aktivnosti vođene su s idejom da budu
u interesu naših bolesnika. Moj moto
je uvijek bio: kad nisi siguran radiš li
dobro ili ne, promisli je li to što radiš u
inte­resu bolesnika.
Koliko i na koji način se u proteklih
četrde­setak godina promijenio odnos
liječnik – bolesnik?
Odnos liječnika i bolesnika u medicini
se općenito značajno promijenio: od
do­mi­nant­nog odnosa stručnosti u ko­
je­mu liječnici sami preporučuju tret­
man i stvaraju plan liječenja koji bo­les­
nik treba slijediti, do današnjeg odnosa
suradnje u kojemu je obitelj dio tima za
liječenje. U kontekstu dijabetologije taj
odnos se mijenjao i zbog promjena u
načinu liječenja šećerne bolesti. Danas
su bolesniku dostupna pomagala kao
što su aparatići za mjerenje GUK-a u
kućnim uvjetima, inzulinske pumpe i
drugo, što mu omogućuje puno višu
ra­zi­nu samokontrole. Prije bolesnik ni­
je ni mogao biti tako samostalan, imao
je mogućnost samo kontrolirati še­ćer i
ketone u mokraći.
Danas je odnos s bolesnicima odnos
suradnje, oni su sve više informirani,
postavljaju pitanja i imaju pravo na
liječnika koji im kompetentno i s uva­
ža­vanjem odgovara na ta pitanja.
Odnos bolesnika i liječnika određen
je i specifičnim pristupom u liječenju
di­ja­betesa u djece. To je pristup koji
se ra­zli­ku­je od načina liječenja drugih
pe­di­jat­rijskih oboljenja. Zahtijeva kon­
ti­nuiranu edukaciju, najprije roditelja,
a onda i djece. Pritom treba voditi
raču­na da se djeca pravovremeno
educiraju. Naime, problem može
nastati tijekom odrastanja djece.
Roditelji malog dje­
te­
ta educirani
su kad je dobilo di­ja­be­tes jer tada
oni isključivo bri­nu o bolesti. Kako
dijete odrasta, oče­ku­je se postepeno
određena ra­zi­na samostalnosti u
samokontroli, a ro­di­telji ga nisu
adekvatno edu­ci­ra­li. Zbog toga treba
voditi ra­ču­na o kontinuiranoj edukaciji,
te pro­vje­ra­vati znanje, najbolje te­sto­
vi­ma znanja o dijabetesu.
Koliko osnovni ciljevi liječenja šećer­ne
bolesti u djece određuju međusoban
odnos liječnika i bolesnika?
Osnovni je cilj liječenja osamostaliti
bo­les­ni­ka za samokontrolu, a isto­vre­
me­no mu dati osjećaj sigurnosti da ćeš
mu pomoći u svakom trenutku. Bo­les­
nik mora znati da može u svakom tre­
nut­ku nazvati svog liječnika, što znači
da adekvatan pristup liječenju šećerne
bolesti mora uključivati dežurnu službu.
Dobro educirati, osamostaliti i osnažiti
bolesnika za provođenje samokontrole
može se samo ako je odnos liječnika
prema bolesniku poticajan. Liječnik
tre­ba biti oslonac bolesniku, treba ga
mo­ti­vi­rati a ne kritizirati zbog grešaka
u kontroli bolesti. To je posebno važno
kada se radi o djeci i adolescentima
koji su osjetljivi na kritiku. Važno je da
u odnosu s liječnikom steknu osjećaj
razumijevanja i uvažavanja. Ako se do­
go­di da je HbA1c viši od očekivanog,
ne treba bolesnika pretjerano kri­ti­zi­ra­
ti, već s njim u prvom redu dogovoriti
promjene koje će voditi ka boljoj me­
ta­boličkoj kontroli.
Od dijabetesa mogu oboljeti djeca
različite dobi, od dojenačke dobi do
ado­les­cencije. Koliko njihova dob
odre­đuje pristup liječenju?
Naravno da se djeci različite dobi pri­
stu­pa drugačije. Važno je,
uva­ža­va­jući njihovu
dob, odre­di­ti real­
ne krat­ko­roč­ne
i
du­go­roč­
ne
ci­lje­ve
l i j e ­č e ­n j a .
I d e a l­n u
me­t a­b o­
lič­k u
kon­
tro­lu odre­
đe­nu po­sto­­ci­ma
gli­ko­li­zi­ra­ju­ćeg he­
mo­glo­bina u ne­kim
je ži­vot­nim raz­dob­lji­ma
teš­ko po­sti­ći. Tako u do­je­
nač­kom raz­dob­lju, odnos­no u ra­nom
dje­tinj­stvu, oče­ki­va­ne vrijednosti he­
mo­glo­bi­na tre­ba­ju bi­ti vi­še zbog opas­
nos­ti od hi­po­gli­ke­mi­je. Isto tako, u
razdoblju puberteta određen broj dje­
ce, unatoč trudu, teško postiže oče­ki­
va­ne vrijednosti hemoglobina. Tre­ba
biti realan i strpjeti se dvije-tri go­di­ne
da prođe to razdoblje. S druge stra­ne,
u tom razdoblju puberteta i ado­les­
cen­cije važno je poučiti ih o djelovanju
alko­ho­la, o dijabetesu u trudnoći i slič­
no. Važno je voditi računa o mogućim
poremećajima hranjenja u djevojaka
koje zbog kontrole bolesti mogu imati
više problema s održavanjem željene
tje­lesne težine.
S kojom dobnom skupinom je vama
kao liječniku najteže?
Definitivno kad se radi o maloj djeci,
dje­ci predškolske dobi. Svjestan si da
je pred njima život pun odricanja, uz
mogućnost pojave teškoća unatoč do­
broj kontroli. Iako je, kao što stalno
po­nav­ljamo, uz dijabetes moguće nor­
malno živjeti, održavati dobru kontrolu
vrlo je zahtjevno.
U kontroli bolesti djece s dijabetesom
važna je podjela odgovornosti izme­
đu djece i roditelja. Pokazalo se da
je u određenim razdobljima života
taj odnos ključan za postizanje dobre
me­ta­bo­ličke kontrole. U kojoj dobi vi
pro­cje­njujete da se treba primarno
obraćati djeci i s njima razgovarati o
samokontroli?
Mislim da tu često griješimo jer djecu
prekasno počinjemo doživljavati kao
odgo­vor­ne osobe koje su sposobne
preu­ze­ti velik dio brige o bolesti. Na­
vik­li smo od početka razgovarati uglav­
nom s roditeljima i nekad nismo svjes­
ni činjenice da dijete odrasta, da je u
dobi kad treba postati samostalno. To
je slično tome kako kao roditelji do­živ­
lja­vamo i vlastitu djecu.
Ponekad se kao važno pitanje na­gla­ša­
va problem tranzicije punoljetnih bo­
les­nika od pedijatra ka dijabetologu
za odrasle. Ako to promatramo kroz
priz­mu odgovornosti, onda bi se mog­
lo reći da bi to mogla biti dob od oko
25 godina, kad se pokazalo da postižu
kognitivnu i emocionalnu zrelost i sta­
bil­nost. Što vi mislite o tome?
Većina bolesnika teško se odvaja od
nas. Jedan je od razloga taj što su se niz
godina vezali uz članove tima, a drugi
je što odlaze u puno veću populaciju
odraslih bolesnika s dijabetesom, gdje
je skrb puno manje individualizirana.
Koji roditelji, prema vašem iskustvu,
olak­šavaju djeci prilagodbu na bolest, a
ko­ji otežavaju? Biste li mogli navesti neke
od karakteristika tih skupina roditelja?
Najveći je problem s roditeljima koji ni­
su prihvatili bolest što se često prenosi
na djecu pa nastaju veliki problemi u
kontroli i regulaciji. Često se sjetim
kad sam kao mladi specijalist u SAD-u
promatrao dok je liječnik objašnjavao
ocu da se njegova 10-godišnja kći raz­
Diabetes
www.diabetes.hr
39
Djeca i mladi
br. 3/2012
Mislim da je odnos s djecom pu­
no kompleksniji. Oni odrastaju,
mije­
nja­
ju se i nisam siguran koliko
ih mi uspijevamo pratiti, koliko ih
razumijemo. Mislim da liječenje di­ja­
betesa zahtijeva jako puno vremena,
a nekad nam nedostaje vremena kako
bismo pratili sve njihove mijene koje
se zbivaju odrastanjem.
Z D R AVA R J E © E N J A
I Z S A LV U S A
Glukometri koji
jamËe potpunu
sigurnost
NOVO U
LJEKARNAMA
BIONIME GM 550
• nema kodiranja
• Ëvrste i nesavitljive dijagnostiËke trakice - lakπe rukovanje
• vrhunska preciznost i
pouzdanost mjerenja
• pozadinsko svjetlo moguÊnost oËitanja rezultata
u mraku
NOVO
BIONIME GM 300
• jednostavnost upotrebe
• pouzdano mjerenje kalibrirano na plazmu
• Smart Code Key tehnologija
• dijagnostiËke trake od
plemenite kovine
• odliËna vidljivost informacija
Certifikati:
IVD, CE 0537, FDA K042678, SFDA Kina, ISO 13485, GMP Tajvan
Uvoznik i distributer: Salvus d.o.o.
Diabetes formula:
Cimet i alfa
lipoiËna kiselina
tablete
Glukoza faktor
tablete
Proizvodi sadræe prirodne sastojke
koji pomaæu u sniæavanju razine
glukoze u krvi, poveÊavaju osjetljivost
stanica na djelovanje inzulina, utjeËu na
smanjenje kolesterola i triglicerida te
poveÊanje HDL-a.
bo­ljela od dijabetesa. Na tu prvu in­
formaciju on je na moje iznenađenje
„prema vani“ reagirao savršeno mirno.
Je­dino što je nakon svega pitao bilo je:
„Recite mi što ja mogu i trebam učiniti
za svoje dijete?“. Kod nas su ljudi u
to vrijeme reagirali puno emotivnije i
doživljavali to puno stresnijim.
Jesu li se reakcije roditelja promijenile
u odnosu na prijašnje razdoblje?
Da, reagiraju manje dramatično. Vje­
ro­jat­no zbog toga što se više zna o
di­ja­be­te­su i što je liječenje sve uspješ­
nije i lakše za bolesnika.
Očekivana je reakcija šoka, tuge i za­
bri­nutosti roditelja koji se na početku
nerijetko teško nose s činjenicom da
dijete ima kroničnu bolest. Nakon
pro­ce­sa prilagodbe u kojemu je naša
po­moć od neprocjenjive važnosti,
uglav­nom prihvate bolest i čine sve da
pomognu djetetu i s njima je je­dno­
stav­no surađivati i lakše postići dobru
kon­trolu dijabetesa.
Najteže je s roditeljima koji se ne pri­la­
go­de ni nakon duljeg vremena. Stal­no
traže druga mišljenja, nove in­for­ma­
cije o drugim načinim liječenja uklju­
ču­ju­ći i alternativna od kojih neka i ni­
su bezopasna. Problem je zapravo što
nam ne vjeruju, a ključan je odnos po­
vje­renja između liječnika i bolesnika.
Ako roditelji nisu iskreni, ne govore što
se zapravo događa, otežavaju kontrolu
bolesti, ali i psihološku prilagodbu
svog djeteta na bolest.
Kad biste usporedili odnos s ro­di­te­lji­
ma i s djecom, s kim vam je lakše?
www.salvus.hr
www.solgar.hr
Na početku razgovora rekli ste da je
ulo­ga liječnika, između ostaloga, da
bu­de uključen i da motivira bo­les­ni­
ka. To je posebno teško kada se ra­di
o djeci i adolescentima, treba pu­no
strpljenja, puno poticanja i osna­ži­va­
nja. Što vas motivira?
Mene motivira činjenica da oni uz
dob­ru kontrolu bolesti ostaju zdravi i
vode normalan život, a što nikako nije
moguće uz lošu regulaciju. Lijepo ih je
vidjeti kad odrastu zdravi, zadovoljni i
kad su uspješni u akademskom na­pre­
do­vanju ili u poslu, u sportu i kad po­
sta­nu roditelji. To doživljavate dijelom
i kao svoju zaslugu.
Koliko se u liječenju djece miješa ro­di­
teljska i profesionalna uloga? Možete
li ih odijeliti?
Mislim da to čovjek ne može sasvim
odije­liti. Dio roditeljske uloge koja se
prenosi u taj odnos trebao bi biti po­zi­
tivan jer naglašava uključenost i bri­gu
za bolesnika. S druge strane, važna je
mjera između bliskosti i profesionalne
distance koja osigurava objektivan i
stručan pristup u liječenju.
Vi ste dugogodišnji profesor na Me­di­
cin­skom fakultetu i pre­no­si­te znanje
i iskustvo mnogim generacijama liječ­
ni­ka. Što naglašavate kao najvažnije u
zbrinjavanju djece s dijabetesom? Što
savjetujete mladim kolegama?
Kao prvo, ako si preuzeo brigu za dije­
te s dijabetesom, moraš biti svjestan
da si preuzeo odgovornost za liječenje
bolesnika koji u bilo kojem trenutku
može zatražiti tvoj savjet i pomoć. Ja
sam i subotom i nedjeljom na telefonu,
u bolnici i na godišnjem odmoru do­stu­
pan sam svojim pacijentima. Morate
biti spremni pružiti pomoć u ključnim
trenucima. Može se dogoditi da vas ne
zove pet mjeseci, a onda u jednom da­
nu nekoliko puta. To je dio posla i ako
ste se opredijelili za poziv liječnika,
mo­ra­te biti spremni.
Drugi savjet odnosi se na potrebu stal­
nog učenja, usavršavanja i rada na sebi.
Medicina zahtijeva trajan angažman.
Da biste posao liječnika mogli raditi na
najbolji mogući način, trebate stal­no
učiti i biti u tijeku s najnovijim spoz­na­
ja­ma o liječenju bolesti.
Zadnji, ali ne i manje važan savjet, jest
da budete posvećeni poslu koji radite,
jer to će biti od najveće koristi za vaše
bolesnike, a vama će donijeti puno
osob­nog zadovoljstva. Pokušajte, kao
što je jedan od mojih učitelja rekao:
"Preuzmite punu odgovornost za sve
u svome životu i dajte sve od sebe u
svemu što radite.“
TKO JE NAŠ SUGOVORNIK
Prof. dr. sc. Miroslav Dumić bio je du­
go­go­dišnji voditelj Zavoda za endo­
kri­no­lo­giju i dijabetes Klinike za pe­
di­ja­tri­ju na KBC Rebru, Referentnog
cen­tra Ministarstva zdravstva RH za
pe­di­jatrijsku endokrinologiju i di­ja­be­
tes i redoviti profesor na Medicinskom
fakultetu u Zagrebu. U više navrata bio
je gost profesor Medicinskog centra
Weill Cornell u sklopu Prezbiterijanske
bol­ni­ce u New Yorku i Medicinskog
centra Mount Sinai, također u New
Yorku, SAD. Sada radi u privatnoj pe­di­
jatrijskoj ordinaciji.
Predsjednik je Društva za pedijatrijsku
endokrinologiju i dijabetes Hrvatskog
liječničkog zbora i društva Veliki za
ma­le sa šećernom bolešću, čiji članovi
tim­skim pristupom zbrinjavaju djecu i
mlade s dijabetesom.
Diabetes
www.diabetes.hr
41
Djeca i mladi
br. 3/2012
Edukacijska radionica za mlade iz dalmatinske regije
Odlični dojmovi i
"strašni mikrofon"
Paula Kilić
Lea Grčić
U
organizaciji Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga i u
suradnji sa Splitskim dijabetičkim društvom, 14. i 15.
travnja u hotelu Dujam u Splitu održana je edukacijska
radionica za mlade iz Dalmacije. Stručna predavanja i
radionice održale su doc. dr. sc. Ivana Unić Šabašov iz KBC-a
Split, prof. Vesna Dorotka, klinička psihologinja, i apsolventica
medicine Kristina Blaslov, pa im se i ovim putem zahvaljujemo
na zanimljivim temama i ugodnoj atmosferi, kao i na korisnim
razgovorima u kojima su odgovorile na mnoštvo upita zna­ti­
želj­noj grupi mladih. Pohvale idu i mladim sudionicama Maji
i Pauli koje su prenijele svoje dojmove s Međunarodnog zim­
skog kampa na Plitvicama, kao i cjelokupnoj grupi na kon­
stant­noj interaktivnosti s predavačima.
Slijede dojmovi iz prve ruke:
Paula Kilić i Lea Grčić: Eto, napokon smo i mi Dalmatinci do­če­
kali dugo očekivanu vikend radionicu. Prisustvovalo je de­set
dijabetičara iz Splita i obližnjih gradova te troje Dubrovčana.
Buduća doktorica Kristina održala nam je predavanje o bo­
les­tima oka i važnosti prevencije komplikacija. Nakon prvog
predavanja dobile smo priliku da se odmorimo uz ručak te
smo dale i izjavu o radionici za Radio Split (što je proteklo u
masovnom pokušaju bijega, ali ipak smo se morale suočiti sa
42
Diabetes
www.diabetes.hr
strašnim mikrofonom). Poslijepodne nam je brzo prošlo uz
predavanje dr. Unić o novostima u liječenju šećerne bolesti,
a ona nam je i svesrdno odgovarala na pitanja o trudnoći.
Nakon toga nam je Kristina održala predavanje o prehrani u
čemu smo se iskazali kao pravi znalci. Nakon večere, dvije
sudionice Međunarodnog zimskog kampa u Plitvicama na­
pra­vi­le su kratak osvrt i podijelile svoje dojmove o kampu, a
poslije nam je Tomislav pokazao i slike iz Dubaia.
Ni kiša nas nije mogla spriječiti u dobroj zabavi te smo odr­ža­li
filmsku večer, a kasnije se zabava preselila i u sobe. Ne­djelj­no
jutro je osvanulo, a mi smo ga proveli u razgovoru s psi­ho­lo­
ginjom Vesnom, s kojom smo prodiskutirali o adolescenciji,
prihvaćanju dijabetesa i problemima na koje nailazimo.
Posjetom su nas počastili predsjednik HSDU-a Davor te Bran­
ko i Ljiljana iz Splitskog dijabetičkog društva, a nakon ugod­
ne ćakule, Nataša i Tomislav prikupili su naše dojmove o ra­
di­o­ni­cama i izvijestili nas o mnogobrojnim aktivnostima za
mlade dijabetičare (kampovi, kongresi...) te važnosti da se
kao mladi ljudi aktiviramo.
Kući smo otišli puni entuzijazma i dojmova, iščekujući nove
radionice.
Iz udruga Hsdu-a
Iz udruga Hsdu-a
br. 3/2012
br. 3/2012
Iz udruga
Iz Ivanić-Grada u Vukovar i Ilok
Ina Mužina
K
lub osoba s dijabetesom „Za bolji
život“ Ivanić-Grad nastavlja s ra­
dom, na zadovoljstvo aktivnih
čla­no­va. Tako smo 20. travnja posjetili
Vukovar i Ilok. Pridružili su nam se vo­
lon­teri Crvenog križa i jedan član Udru­ge
dijabetičara iz Popovače. U Vukovaru nas
je ispred bolnice dočekala naša Du­brav­
ka koju smo angažirali u Udruzi vo­di­ča
grada Vukovara. Vrlo stručno vo­đe­nje
omogućilo nam je da saznamo mnoš­tvo
informacija ponajprije vezanih uz Do­mo­
vin­ski rat ali i druge činjenice o Vukovaru.
Vukovar je danas skoro u potpunosti ob­
nov­ljen, ratne rane vidljive su još sa­mo
na malobrojnim građevinama, ali Vu­
ko­var i dalje nosi svoje unutrašnje rane
za­pi­sane na licima građana i u njihovim
pri­ča­ma. Ovo je bila prilika da i mi ispred
Klu­ba i Crvenog križa zapalimo svijeće za
sve žrtve Domovinskog rata, ljude koji su
se tako hrabro nosili s ratnim nedaćama
i omogućili da mi danas slobodno ho­da­
mo ovim prelijepim gradom. Posebno
teške emocije ponijeli smo nakon obi­las­
ka Ovčare i Memorijalnog centra vu­ko­
vars­kih žrtava i nadamo se da se takve
stra­ho­te više nikada neće ponoviti.
U gradu smo se sastali s Ivicom Sa­bli­
ćem, tajnikom Vukovarske udruge di­ja­
be­ti­ča­ra, i dogovorili daljnju suradnju
na­ših dviju udruga. Nadamo se da će
na­ši novi prijatelji uskoro biti gosti u na­
še­mu gradu.
Ručak smo imali organiziran na Salašu
Goldschmit, novouređenoj kući smješ­
te­noj u vinogradima koji su, nažalost,
ove zime zbog vrlo niskih temperatura
pre­trpjeli znatnu štetu pa će ove godine
urod grožđa biti znatno manji u odnosu
na prijašnje godine.
Nakon Vukovara slijedili su Ilok i Iločki
podrumi, koji su nam ponudili svoje za­
nim­lji­vos­ti, i naravno, degustaciju vrlo
dobre vinske kapljice. U ratnim stra­da­
nji­ma Iločki podrumi nisu bili oštećeni
u znat­noj mjeri, tako da je to danas vrlo
primamljiva i posjećena turistička de­sti­
na­ci­ja. Nakon obilaska podruma imali
smo mogućnost degustacije njihovih
po­naj­bo­ljih vina, i naravno, kupnju istih.
Obiš­li smo i crkvu sv. Ivana Kapistrana i
obližnji dvorac pa smo se i fotografirali
na obalama Dunava. Naš obilazak za­
vr­šio je u kasnim popodnevnim satima
i pre­pu­ni dojmova, dubokih emocija i
umor­nih nogu krenuli smo kući.
Dobar dan – ja sam stevija
K
lub dijabetičara održao je pre­da­vanje i
prezentaciju na temu: Dan za zdravlje Proizvodi za pre­hra­nu dijabetičara od
stevije. Sve je bilo u znaku stevije – odlične
namirnice ko­ja u potpunosti zamjenjuje
šećer i sve zamjenske pripravke, u potpuno
pri­rod­nom obliku, a u današnje vrijeme nje­
zi­na proizvodnja je u ekspanziji osobito u
ma­lim obiteljskim poljoprivrednim gos­po­
darst­vima.
Dan za zdravlje započeo je u Maloj dvo­
44
IVANIĆ GRAD
Diabetes
www.diabetes.hr
ra­ni Pučkog učilišta u Ivanić-Gradu već
tradicionalnim mjerenjem glukoze u
kr­vi i krvnog tlaka svim posjetiteljima.
Dje­lat­ni­ce Salvusa pobrinule su se da
mje­re­nje bude brzo i učinkovito kako
na­ši posjetitelji ne bi dugo čekali na red.
Nakon mjerenja Klub dijabetičara odr­
žao je svoju godišnju izvještajnu skup­
šti­nu. Tom prilikom izvijestili smo čla­
no­ve o aktivnostima u protekloj go­di­ni.
Istaknuto je da nam je ovo treća go­diš­
nji­ca i da, osim brojnosti članova, po­ve­
ća­va­mo i broj aktivnosti u kojima Klub
sudjeluje. Naš klub broji oko 160 čla­no­
va i jedno smo od najaktivnijih udru­že­
nja na području naše županije. Su­dio­
nici smo gotovo svih manifestacija koje
organizira Grad i susjedne općine. Isto
tako organizatori smo brojnih pre­da­va­
nja s medicinskim temama, kao i go­sto­
va­nja nama dobrih prijatelja iz di­ja­be­tič­
kih udruga širom Hrvatske. U protekloj
godini bili smo sudionici i 10. kongresa
osoba sa šećernom bolešću, a obišli smo
Savom i Kupom Lonjsko polje u jednom
od organiziranih izleta za sve članove. Sve
pozitivne kritike uputio nam je i Matija
Grdan, predsjednik Gradskog društva
Crvenog križa, a riječi pohvale čuli smo i
od Boška Kutleše, našeg starog prijatelja
iz Dijabetičke udruge Garešnica.
U drugom dijelu druženja poslušali smo
pre­da­vanje prof. dr. sc. Brune Novaka s
Agro­nom­skog fakulteta Sveučilišta u Za­
gre­bu. Profesor nas je upoznao sa svim
bla­go­datima stevije koja ne samo da
je ko­ris­na dijabetičarima, nego i svi­ma
oni­ma koji brinu za svoje zdravlje. Gos­
ti predavanja bili su i vlasnici po­ljo­priv­
red­nih gospodarstava iz Kloštar Ivanića
OPG Francetić i Miljković. Tom prilikom
poslušali smo i njihova iskustva o uzgoju
i preradi stevije kao i mjesta gdje se ze­le­
na stevija može kupiti.
Za kraj našeg druženja Slastičarnica Ja­
ni­ca pripremila je degustaciju kolača od
stevije za sve posjetitelje. Ovom prilikom
zahvaljujemo gospodinu i gospođi Šku­
lec, koji su bili inicijatori i jedni od orga­
ni­za­tora našeg druženja.
S ponosom ističemo da je tog popodne­va
Mala dvorana bila ispunjena do po­sljed­
njeg mjesta i da za rad Kluba ima sve više
zainteresiranih. Zahvaljujemo se Gradskom
društvu Crvenog križa koji su­stav­no prati i
potiče naš rad kao i tvrtki Salvus koja već
niz godina pomaže rad Kluba.
Ukoliko nas još niste posjetili, a želite
se uključiti u naš klub, očekujemo vas
na jednom od redovnih mjerenja ili na
nekom od naših budućih predavanja.
Veselimo se druženju s vama.
Tako to rade u Popovači!
Gordana Lacković
U
druga dijabetičara općine Po­po­
va­ča uspješno je realizirala sve
aktivnosti predviđene proš­lo­go­
diš­njim planom rada - istaknuto je na
nedavno održanoj skupštini Udruge.
„Imali smo deset predavanja. Financijski
smo plan u potpunosti ispunili, a uz
po­moć donacija, uspjeli smo ga čak i
premašiti"- rekao je predsjednik Udruge
Vlado Tušek te zahvalio ovom prilikom
Općini Popovača na financijskoj podršci,
potom volonterima iz popovačke NP Bol­
nice na čelu s ravnateljicom Marinom Ko­
vač, glavnom sestrom Adelom Matušin
kao i svim liječnicima i medicinskim se­
stra­ma, odnosno tehničarima ove usta­
no­ve, koji nesebično pomažu Udruzi pri
održavanju predavanja, mjerenju GUK-a
i RR-a te općenito svojim sa­vje­ti­ma ve­za­
ni­ma za rad udruge.
Zahvala Udruge na ovogodišnjoj je skup­
šti­ni upućena i epidemiologinji Mariji
Star­če­vić, bivšim djelatnicima bolnice
Je­le­ni Šljuburi i Josipu Turiću, kao i Pa­
tro­naž­noj službi zdravstvene stanice
Po­po­va­ča, koju čine Božica Nikšić, Ivan
Gregurek i Maca Opalić, a koji su vršili
POPOVAČA
mje­re­nje GUK i RR u obilasku svih naselja
na području općine.
"Prema planu, obišli smo sva mjesta naše
općine, gdje smo obavili kontrolu GUK-a,
RR-a, uz pomoć spomenutih volontera.
Tijekom naših predavanja i obilazaka
či­ta­vog područja općine utrošeno je
1.700 trakica i igala, a bilježimo 21 no­
vo­otkrivenog dijabetičara"- istaknuto je
u izvješću o prošlogodišnjem radu Udru­
ge dijabetičara koja trenutno broji 108
članova.
Kako je također naglašeno, Udruga je tije­
kom 2011. organizirala plovidbu bro­dom
po Kupi i Savi kao i izlet na Papuk, gdje se
okupljaju dijabetičari iz cijele Hrvatske.
"Naša delegacija sudjelovala je i na
Kongresu HSDU u Šibeniku. Pred­stav­
lja­nje naše udruge, općine i Moslavine
podržala je Općina Popovača na čelu s
načelnikom Josipom Miškovićem, kao
i KUD Gornja Jelenska te Udruga vi­no­
gra­da­ra i vinara Škrlet, koja je do­ni­ra­
la vino za tombolu i prezentaciju na­šeg
kraja"- podsjetio je predsjednik Vla­do
Tušek, zaključivši kako je Udruga ni­
zom realiziranih aktivnosti dala sna­žan
do­pri­nos edukaciji članova, odnos­
no poboljšanju preventive u oču­va­nju
zdrav­lja svih građana općine Po­po­va­ča.
Nji­ho­va su redovna mjesečna pre­da­va­
nja, naime, iznimno posjećena, ne sa­mo
od strane članova već i ostalih za­inte­re­
si­ra­nih mještana.
Kako je predviđeno usvojenim Pla­nom
ra­da za 2012. godinu, Udruga di­ja­be­ti­
ča­ra općine Popovača pored ostalih će
aktivnosti nekoliko puta tijekom go­di­ne
organizirati šetnje po obroncima Mo­sla­
vač­ke gore, a pokušat će riješiti i pitanje
prostora za rad Udruge.
Među brojnim gostima i uzvanicima,
skup­
šti­
nu je pozdravio i predsjednik
Općin­skog vijeća Ivan Pasanec.
PROLJEĆE U POPOVAČI
Članovi Kluba osoba s dijabetesom
„Za bolji život“ iz Ivanić-Grada koncem
ožujka posjetili su Popovaču i sudjelovali
u šetnji dugoj 10 kilometara kroz grad,
vinograde, pješačke putove i šume našeg
moslavačkog kraja. Domaćini druženja
bili su članovi Udruge dijabetičara iz
Popovače, a naših 15 članova pridružilo
im se kako bi ne samo obilježili dolazak
proljeća, sudjelovali u misnom slavlju
po­vo­dom predstojećeg Uskrsa, nego i
pro­mo­virali šetnju i pješačenje kao zdrav
način života. Šetnja je bila podijeljena
na 13 postaja križnog puta s jednim du­
žim odmorom gdje smo se zabavili i po­
čas­tili kolačima naših članova. Zadnja
postaja bila je prilika za fin zalogaj, kao i
za druženje svih prisutnih. Ovakvi susreti
uvijek su prilika za razmjenu iskustava i
mišljenja, ali uvijek u pozitivnu duhu.
Ovo je drugi put kako su naša dva društva
ujedinila snage. Prošle godine zajedno
smo brodom putovali Kupom i Savom
do Čigoča, a ove godine odlučili smo se
za zajedničku šetnju koja je protekla u
veselom i opuštenom raspoloženju.
Diabetes
www.diabetes.hr
45
Događanja i akcije
Iz udruga Hsdu-a
br. 3/2012
br. 3/2012
POMAGALA KOD ŠEĆERNE BOLESTI
Uživali u Trogiru
iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima NN 7/2012
Željko Joković
DUBROVNIK
U
Trogiru se 14. travnja održala XII.
koordinacija dijabetičkih udruga
i susret dijabetičara Dalmacije.
Članovi naše udruge, unatoč kišovitu
vre­me­nu, ranom su zorom krenuli au­
to­bu­som u Hotel Medena gdje je bilo
okup­lja­nje sudionika. U Gradskoj loži
u Trogiru čekali su nas turistički vodiči
koji su nas vodili u obilazak grada i spo­
me­nika: katedrale Sv. Lovre i portala
Maj­sto­ra Radovana, Kule Kamerlengo
i Mar­mon­tova glorijeta, palače Lucić,
Mu­ze­ja grada Trogira te Benediktinskog
samostana – Kairos.
Nakon ugodno provedena vremena vra­
ti­li smo se u Hotel Medenu na ručak, a
poslije ručka počela je radna sjednica
XII. koordinacije. Za to vrijeme djeca su
se zabavljala u animacijskom programu,
a najzanimljiviji je bio obilazak ranča s
konjima i drugim domaćim životinjama.
Put je financiran iz proračuna Grada Du­
brov­nika, pa djeca i roditelji na tome
zahvaljuju.
Inače, koncem ožujka, u suradnji s dr. Zrin­
kom Kačić-Miličić i tvrtkom Abbott, u Ho­
te­lu Importane Resort održano je pre­da­
vanje Dijabetes u adolescenata uz aktivno
sudjelovanje djece i roditelja u raspravi.
Naglasak je bio na štetnosti alko­ho­la kod
mladih osoba oboljelih od dijabetesa.
Prekomjeran unos alkohola može po­
gor­ša­ti stanje i komplikacije povezane s
dijabetesom. Djeca su pozorno slu­ša­la
zašto je opasno piti te kako su hi­po­gli­ke­
mi­je uzrokovale smrt mladih dijabetičara
u pijanu stanju.
Za kraj su djeci podijeljeni darovi tvrtke
Abbott i organizirani su domjenak i druženje.
In memoriam Branko Mirkić
Branko je bio hrabar čovjek
Svatko od nas je hodajuća enciklopedija svega što nam se dogodilo. Svaki pogled i svako djelo, svaki razgovor i
su­kob, zagrljaj i emocija, sve je to spremljeno negdje u našoj podsvijesti. Dojmovi se kombiniraju i gomilaju jedan
na drugoga, stvarajući našu jedinstvenu osobnost i vizuru s koje promatramo svijet oko sebe.
Ponekad se čini da je svaki dan jednak, stvarajući neprekinuti niz odlazaka na posao, kuhanja, gledanja televizije i rješavanja usput­
nih problema, dok mi sa strane samo promatramo kako nam život curi kroz prste. Ali nije tako, svaki taj dan, svaka osoba i događaj
još su jedan potez kista na platnu života. Napravili su neki od njih štetu, neki su prošli pored nas jedva ostavivši traga, a dobar trag
ne­kih se još uvijek dobro vidi.
Ljudi koji su imali zadovoljstvo surađivati i družiti se s Brankom, znat će na što mislim kad kažem da je utjecao na sve nas. Na neki
na­čin, njegova riječ je uvijek imala najveću težinu. Bez puno filozofiranja, vrzmanja u krug, nabacivanja s prepametnim riječima ili
ružnim emocijama. Rekao bi jednostavno, situacija je takva i ono što mi trebamo učiniti je to. Po principu da nije dobro iznesena ona
poanta kojoj nemaš što za dodati, nego ona kojoj nemaš što za oduzeti.
Sada kada gledam sebe kako funkcioniram na poslovnim sastancima ili raspravama, vidim puno elemenata koji su rezultat njegovog
men­torstva. Raznorazne službene edukacije u kojima nas uče kako voditi sastanke, govore o tome kako treba dati prostora svakoj
osobi da nešto kaže, poštivati sve što je izrečeno, ne dozvoliti rasplamsavanje ljutnje i agresije, gledati ljude u oči, glasno reći ono što
je u redu i isto tako bez straha reći ono što nije u redu. Ne govoriti, nego slušati, slušati i slušati i onda donijeti zaključak. E pa tako
je i Branko mene učio, ne profesionalno nego riječju, mišlju i djelom, pretpostavljam vodeći se svojim principima, a ne edukacijom
za menadžere.
Jednako se uvijek odnosio prema meni, kao i prema svima drugima. Nedavno mi je jedna osoba spomenula kako nikad neće za­bo­
ra­vi­ti način na koji bi saopćio nekome nešto što nije u redu. Počeo bi sa: ''Andrijana, ti si meni jako draga i ja nemam osobno ništa
protiv tebe, ali to što se dogodilo nije u redu ...''
I kaj, u takvoj situaciji je bilo teže naljutiti se na njega ili prepirati, češće bih se zagrcnula.
Pokazao je puno puta svojim primjerom kako izgleda poštenje, moral, jednakost, ravnopravnost, poštivanje, jednostavnost i još par
imenica koje je lako izgovoriti, a teško ostvariti.
I hrabrost. Bez hrabrosti sve bi ovo palo u vodu na prvoj prepreci. A život nam svima svako malo baca prepreke pod noge.
Nasmiješim se kad sada na to pomislim, ali vjerojatno mu se ne bi svidjelo to što ga sada hvalim, niti što plačem za njim. Slabo se
nosio s našim suzama, tada bi nam radije sve popustio nego nas pogledao u oči. Nije nas baš znao ni odbiti kad smo tražili da nešto
učini, niti tada kada više nije bio u snazi. Imao je on još slabosti i loših strana, naravno da je, nismo mi ni roboti ni sveci. Teško je
baš uvijek biti faca, teret je to na plećima.
Ali prepoznaju to svi koji su ga znali. Branko je dao doprinos Društvu, dao je podršku nama, svojim prijateljima, ugradio je dio sebe
u ono što je ostalo iza njega i hvala mu na tome.
Kad čitam sve ovo napisano, čini mi se da nema tu ničeg spektakularnog. Naprosto, Branko je jednostavno bio čovjek na mjestu. Ali
opet kad promotrim tu činjenicu iz drugoga kuta, čini se da je to puno, odnosno da je to sve.
Pozdravljamo te Branko, bila nam je čast i zadovoljstvo.
Andrijana Buklijaš Skeledžija
Štrcaljke za inzulin s integriranom iglom
• 1 doza inzulina
100kom/3mjeseca
• 2 doze i više inzulina do
200kom/3mjeseca
Inzulinski injektor za davanje inzulina
Za svaki inzulin propisuje se posebni injektor. Propisuje se na rok od 1 god
Igle za injektor za terapiju šećerne bolesti
• 1 doza inzulina dnevno
100kom/3mjeseca
• 2 doze i više inzulina dnevno do 300kom/3mjeseca
Set za brzo očitavanje količine šećera u krvi
Propisuju se na rok od 5 god
Terapija tabletama – izabrani doktor, terapija inzulinom prvi put dijabetolog.
Uređaj za brzo očitanje glukoze u krvi za slijepe osobe
Propisuje se na rok od 5 god
Dijagnostičke trakice za kontrolu ketona i glukoze u urinu
• 1 doza inzulina
50 kom/1 god
• 2 doze i više inzulina do 7 god 300kom/1god
od 7 god do 18 god 200kom/1god
od 18 god 50kom/1god
Dijagnostičke trakice za mjerenje glukoze u krvi uređajem
Trake - Accu-Chek Active, Accu-Chek Go, Accu-Chek Compact plus se prepisuju i izdaju do 30. lipnja 2012.
Osigurane osobe:
• liječenje tabletama
50kom/6mjeseci
• 1 doza inzulina
90kom/3mjeseca
• 2 doza inzulina
180kom/3 mjeseca
• 3 doza inzulina
275kom/3mjeseca
• 4 doza i više inzulina do 375kom/3mjeseca
Iznimno za djecu do 18.godine i trudnice s lošom regulacijom šećera 500kom/3 mjeseca
Nova količina dijagnostičkih trakica za mjerenje šećera u krvi uređajem i lanceta za vađenje krvi iz prsta odobrava se isključivo
uz predočenje dnevnika samokontrole ili ispisa iz evidencije uređaja za kontrolu šećera u krvi u količini usklađenoj s brojem
samokontrola, a najviše do količine utvrđene u Popisu pomagala.
Lancete za vađenje krvi iz prsta za kontrolu glukoze u krvi
• Broj lanceta istovjetan broju propisanih trakica
Potrošni materijal za inzulinsku pumpu
Sustav za infuziju inzulinske pumpe (igle i kateteri) Spremnik za inzulin u inzulinskoj pumpi
Baterije za inzulinsku pumpu Zaštitna navlaka za inzulinsku pumpu Pojas za struk za inzulinsku pumpu 30 kom/3mjeseca
30 kom/3 mjeseca
1 pak/3 mjeseca
4 kom/1 god
1 kom/1 god
Propisivanje pomagala
Prvo propisivanje pomagala obavlja izabrani doktor kao nadležni doktor, prema prijedlogu nadležnog doktora specijaliste
odgovarajuće specijalnosti.
Svako slijedeće propisivanje tromjesečne količine propisuje izabrani doktor na temelju praćenja potreba svojeg pacijenta, uz
obve­zu osigurane osobe da prema potrebi, izabranom doktoru dostavi nalaz nadležnog doktora specijaliste odgovarajuće spe­
ci­jal­nos­ti o provođenju terapije.
Diabetes
www.diabetes.hr
47
Djeca i mladi
br. 3/2012
PLAVI GRAD
ZA SLATKI ŽIVOT
G
radovi su obično veliki ili mali, glavni ili oni malo
manje glavni. Često grad nosi naziv "bijeli", pa i naš
glavni grad od milja zovemo "bijeli Zagreb grad".
Postoji i jedan grad u Indiji u kojem su sve kuće plave boje i
nje­govo ime je Jodhpur ili u prijevodu Plavi Grad. Nećemo
ovdje pi­sati o Jodhpuru. Ne kažemo da tema nije zanimljiva
(pi­ta­li smo se zašto su sve kuće plave boje) ali ostavit ćemo
vas svemoćnom Googlu i brzo ćete pronaći odgovor.
Mi smo naš grad nazvali Plavi jer ima nešto u toj plavoj boji.
Pla­va boja ujedinjuje ljude u cijelom svijetu na osobit način i
to kroz bolest koja je slatka samo po imenu, a zove se šećerna
bolest ili dijabetes.
Oboljelih od dijabetesa ima jako puno,
samo u Hrvatskoj preko 200.000, ali ni
oni nisu glavni likovi ove priče.
Plavi grad posvećen je nama, djeci do osamnaest godina ko­
ja ima­mo dijabetes tip 1 i kojih u Hrvatskoj ima oko tisuću.
Neki smo dijabetes dobili u drugoj godini, neki u petoj, neki
sretnici tek u desetoj, a svi mi ostatak svog života borit ćemo
se sa še­će­rom.
Nas tisuću pohađa preko 800 škola u Hrvatskoj i zapravo ima­mo
jako malo prilika družiti se zajedno i razgovarati o za­jed­nič­kim
problemima, iskustvima, strahovima i svemu što nas zanima.
Uz pomoć ekipe iz HSDU-a odlučili smo uzeti stvar u svoje ruke.
48
Diabetes
www.diabetes.hr
projekt HSDU-a
Odlučili smo napraviti mjesto gdje ćemo se dru­ži­ti, igrati, uči­ti,
pričati, odlučili smo napraviti naš Grad, naš Pla­vi Grad.
Kao što to biva, trebali smo i pomoć. Ekipa iz HSDU-a zasuka­
la je rukave i kuc, kuc od vrata do vrata. Veliku pomoć za ovaj
projekt dali su sjajni ljudi iz MSD-a (to je jedna ogromna firma
koja se službeno zove Merck Sharp & Dohme), a onda su se
pri­družili i ostali. Novo Nordisk, MediLab, Bauerfeind, Sal­vus,
Abbott, Medtronic, a nadamo se da će se još netko pri­dru­žiti.
Nećemo Vam sve otkriti odmah. Priključite nam se, učite s
nama, igrajte se, polažite testove i borite se za bogate na­gra­
de. Četrdeset sretnika u organizaciji HSDU-a odlazi u ljetni
kamp za djecu dijabetičare, deset dana (dobro ste pročitali
- 10 dana sunca, mora i druženja!) potpuno besplatno, deset
da­na koje ćete pamtiti cijeli život.
Napokon nam je završena i web stranica i nalazi se na adresi:
http://www.plavi-grad.com, a Facebook adresa je http://
www.facebook.com/PlaviGrad
Šaljite nam svoje priče, zanimljive fotografije, prijedloge, kri­
ti­ke... Ma naravno, možete nas i pohvaliti ako Vam se neš­to
svidi, a pripremili smo i mnoštvo nagrada.
U ovom broju Slatkog života pročitajte i prvi nastavak stripa
Mal­doria. Naše junake, Krešu, Tonija, Neru i psa Rica čekaju
broj­ne, na trenutak jako opasne pustolovine. Strip nije za one
slabih živaca, pa ako ste među njima, slobodno ga preskočite.
Ajde sad, što se čeka, lajk na Facebooku, vežite se i zabava
počinje!
Civilno društvo
Križaljka
br. 3/2012
br. 3/2012
Zagreb: Otvoreno savjetovalište Hrvatskog centra za palijativnu skrb
"Ostani uz mene"
Centar za palijativnu skrb namijenjen je pacijentima oboljelima od teških, neizlječivih bolesti kao i
članovima njihovih obitelji, ali će ujedno biti i mjesto suradnje brojnih nevladinih zdravstvenih udruga
U
samom centru Zagreba, u Ulici kneza Trpimira na bro­
ju 11 do 13 u prigodi Europskog dana prava pa­cije­na­
ta, otvo­ren je ured i savjetovalište Hrvatskog centra za
pa­li­ja­tivnu skrb (HCPS). U prostoru Centra djelovat će i sre­
diš­nji ured Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).
“Otvaranje ovog centra izuzetno je važno za pacijente koji bo­
lu­ju od teških i neizlječivih bolesti kako bi im se pružila po­treb­
na briga i potpora uz multidisciplinaran pristup različitih struka
- liječnika specijalista, psihologa, sociologa, socijalnih radnika,
duhovnika i drugih stručnjaka“, istaknuo je Marijan Cesarik, za­
mje­nik ministra zdravlja, prilikom otvorenja savjetovališta.
Pacijenti će u savjetovalištu moći dobiti podršku, savjet i pre­
po­ru­ku kako se boriti s bolešću, a njihova obitelj moći će do­
biti potporu u vremenu žalovanja, te savjete stručnjaka kako
se ponašati prema oboljelom od neizlječive bolesti.
Predsjednik Hrvatskog centra za palijativnu skrb, Zoran Lon­
čar, voditelj savjetovališta, napomenuo je da je otvorenje sa­
vje­to­va­liš­ta nastavak akcije »Ostani uz mene«, kojoj je cilj
osni­va­nje prve ustanove i mreže ustanova na primarnoj ra­
zi­ni, te drugih ustrojstvenih jedinica palijativne medicine na
se­kun­darnoj i tercijarnoj razini, kao i kontinuirano osvješ­ta­
va­nje javnosti o statusu palijativne medicine. Palijativna me­
Nataša Gajski Kovačić
di­cina treća je grana medicine. Uz ku­ra­tivnu i preventivnu i
ona treba imati svoj ravnopravan status. U hrvatskom zdrav­
stve­nom sustavu palijativna me­di­ci­na, nažalost, nije njegov
sastavni dio, kaže Lončar.
»Potrebno je promijeniti legislativnu i pravnu regulativu
i rije­ši­ti taj pro­blem. Palijativni bolesnici dosad nisu imali
adek­vat­nu zaštitu i skrb i nisu mogli riješiti svoje probleme.
Dje­lo­mič­no su ih rješavali kroz ambulante za bol, ali tek mul­
ti­dis­ci­pli­nar­nim pri­stu­pom različitih stručnjaka riješit će se
pro­blem palijativne me­di­cine i palijativnog bolesnika u Hr­
vat­skoj«, naglašava Lončar.
Novouređeno savjetovalište Hrvatskog centra za palijativnu
skrb namijenjeno je za pacijente oboljele od teških, ne­iz­lje­či­
vih bolesti, kao i za članove njihovih obitelji, ali će ujedno biti
i mjesto suradnje brojnih nevladinih zdravstvenih udruga jer
će u prostoru savjetovališta biti i ured KUZ-a.
S obzirom da će prostor savjetovališta biti i ured KUZ-a, time
će se uspostaviti veza prema Klinici za tumore, ambulantama
za bol i drugim medicinskim ustanovama.
»Drago mi je što je napokon osiguran prostor za savjetovališ­te
nakon sedmogodišnjih nastojanja Koalicije i Gradskog ure­da za
zdravstvo i branitelje. Mo­ra­mo znati što građanima tre­ba tako
da oni mogu komunicirati s nama ili direktno
ili pre­ko svojih udruga s kojima imamo sva­ko­
dnev­ne kontakte. Na taj smo način otvoreni
za instance koje mogu pomoći da građanima
bu­de bolje. Važno je građane osvijestiti da
pri­pa­da­ju civilnom društvu i da mogu rje­ša­
vati svoje probleme i na ovaj način«, rekla je
predsjednica KUZ-a Mensura Dražić
Savjetovalište bi moglo biti spona između
pri­mar­ne i sekundarne zdravstvene zaštite,
po­vez­ni­ca obiteljske medicine i specijalista
ra­zli­čitih specijalnosti, a otvoreno je rad­nim
da­nom od 17 do 19 sati. Raspored po­je­di­nih
dostupnih specijalista moguće je do­bi­ti na
stranicama www.ostaniuzmene.com ili pred­
bi­ljež­bom na telefon KUZ-a (01/4572100) rad­
nim danom od 9 do 16 sati.
Nagrađeni iz broja 2/2012: Marijan Šaban, Gospić; Rudika Vidaković, Osijek;
Duško Bogdanović, Veli Lošinj; Blanka Bakić, Virovitica; Ivan Vranek, Zagreb
Diabetes
www.diabetes.hr
51
Izdanje: 04-02-11-2010.

planirani projekti hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kroz 2015

Ovdje - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Stres i klimakterij - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Gastroenterologija - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetičar, obitelj i okolina - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Privremena lista za financiranje_prioritetno područje 1.2.1

60 godina tkanja HSDU mreže - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Udruga za promicanje i zaštitu ljudskih prava “SMS – sve možeš

ovdje - Kulturpunkt

OVIM KRAJEM PROHUJAO JE JEDAN VIHOR ZLA

OBNOVIMO OBNOVIMO BRESTOVAC BRESTOVAC BRESTOVAC!