b pr es im pla je tn ra i k Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Časopis za zdrav život Broj 3 - svibanj 2011. Diabetes s l a t k i ž i v o t Tema broja: Stres i klimakterij Dvorac za dijabetičare! Intervju s prim. dr. mr. sc. Manjom Prašek Bolesnika je sve više, a nas liječnika sve je manje Impressum / Sadržaj br. 3/2011 Gastro putovanje 34 Kozmopolitizam na tanjuru u HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF) “glavnom gradu” svijeta Zlobnici bi rekli - to je zato jer je britanska kuhinja nepostojeća. Diabetes/Slatki život ISSN 1333-8404 Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, broj 3/2011., godina izlaženja XIX. Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991, e-mail: [email protected] web: http://www.diabetes.hr Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću, one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se izbjegle kronične komplikacije. Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj” 12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe). Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01 4847 807 ili na [email protected] Također u ovom broju: Izdanje: 04-02-11-2010. Urednički savjet: Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof. dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić, dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof. dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana Švast-Singer, dr.med. Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život boduju se s 2 boda po članku. Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik časopisa Diabetes/Slatki život. Uvodnik 5 Događanja i akcije 14 Intervju Dvorac za dijabetičare! 18 Tema broja 20 Medicina 28 Prehrana 31 Recepti Za izdavača: Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a Uredništvo: Glavna urednica: dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem. Medicinska urednica: Ana Jakir, dr.med. Prevencija: prim. Ana Švast-Singer, dr.med. Edukacija: mr.sc. Manja Prašek, dr.med. Prehrana: Snježana Gaćina, dipl.ms. Tjelesne aktivnosti: Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša fizioterapeutkinja Djeca i mladi: mr.sc. Marina Grubić, psihologinja Grafičko oblikovanje i priprema: Tatjana Dinter Lektura: Ana Zupčić Administracija: Sandra Kerim, Štefica Dolčić Tisak: Tiskara Vjesnik Tiskano: svibanj 2011., u 30 000 primjeraka 4 34 Gastro putovanja 38 Tjelovježba 42 Najava dječjeg kampa 43 Djeca i mladi S adržaj: 5 Ponovno svi na Jarun Dođite svi na još jednu Jarunsku utrku 28. svibnja 2011! 6 10. Kongres osoba sa šećernom bolešću Hrvatske Solaris - Šibenik 7.-10.4.2011. I na ovom kongresu je više od 500 naših članova iskoristilo ono što kongres nudi: učenje, vježbanje i druženje. 44 Iz udruga HSDU-a 50 Recenzija 51 Nagradna križaljka Događanja i akcije 6 Medicina 20 Menopauza i dijabetes I u menopauzi žena može održati dobro fizičko i mentalno stanje. Diabetes www.diabetes.hr 3 Događanja i akcije Riječ urednice / Poruka predsjednika br. 3/2011 br. 3/2011 Čitatelji “odglumili” Ðelu Hađiselimovića RIJEČ UREDNICE MIJENJAMO DIJABETES utrka PONOVNO SVI NA JARUN! N a naslovnici ovoga broja časopisa napisane su dvije teme – stres i menopauza. Mož da se pitate zašto upravo te dvije teme? Moj bi odgovor bio: jer ste vi to tražili! Vi ste ih odabrali! Nema posebnog razloga što su obje teme zajedno, ali u anketi koju smo krajem prošle godi ne napravili da saznamo želje čitatelja, među odgovorima su bili, uz ostale, prijedlozi da se piše o ovim dvjema temama. Kako časopis izlazi šest puta godišnje, zbog praktičnih razloga pišemo o obje teme zajedno u ovom broju. Stres nije iznenađenje – svi smo kao dijabetičari gotovo od prvog dana kontakta s medicinskim timom među preporukama kako uspješno regulirati svoj šećer više puta čuli – izbjegavati stres! U sadašnjim uvjetima života to je ozbiljan zadatak i pitanje je kako se tko od nas uspijeva boriti s njim i posljedicama koje može uzrokovati. Za rješenje i savjete zamolili smo članice Tima za mentalno zdravlje iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac. U tekstu koji su napisale Mirjana Pibernik–Okanović i Dea Ajduković naći ćete i upitnik koji će vam pomoći da se preispitate kako doživljavate stres, kao i preporuke što činiti da sa stresom lakše izađete na kraj. Stres i dijabetes tiču se svih nas, ali druga tema i tekst koji nam je o menopauzi uz dijabetes napisala prof. Ana Stavljenić–Rukavina ipak su u prvom redu namijenjeni ženskoj dijabetičkoj populaciji, iako i muškom rodu može dobro doći da više saznaju o tome zbog supruge koja ima dijabetes. Sigurno ćete se svi veseliti fotografijama snimljenima za vrijeme 10. kongresa i 7. sportskih igara u Solarisu u travnju, bilo da ste bili tamo ili ste ovaj susret zbog nekog razloga propustili. Vjerujem da ćete se za sljedeći kongres na vrijeme pobrinuti i doći jer vrijedi doživjeti sve što susret pruža – druženje, učenje i zabavu, a natjecanje da i ne spominjem. Srdačno vaša Mensura (Seka) Dražić RIJEČ PREDSJEDNIKA H Dijabetičari u dvorcu? Da vidimo tko je protiv! rvatski model zaštite od šećerne bolesti uistinu je poznat i priznat u cijelom medicin skom dijabetološkom svijetu, a posebno u zemljama koje razvijaju javnozdravstvene modele skrbi svog stanovništva. Model koji je prihvaćen u Hrvatskom saboru kao Na cionalni program zaštite od šećerne bolesti, odredio je postojanje jednog referentnog centra u Zagrebu, Sveučilišna klinika “Vuk Vrhovac“, tri regionalna centra u Splitu, Rijeci i Osijeku i 20 županijskih centara u županijskim domovima zdravlja. Lijepo zamišljeno i zapisano te pri hvaćeno od Sabora. Regionalni centar u Splitu u primjerenom je prostoru KBC Split, angažmanom lokalnog Splitskog dijabetičkog društva i dijabetologa. Regionalni centar u Rijeci i danas je bez lokalne udruge pacijenata, što znači da nije prevladano mišljenje iz prošlosti kako im udruga nije potrebna. Nije za realizaciju medicinske skrbi, ali jest za poboljšanje javnozdravstvene skrbi i svijesti. Nadam se da će novi vjetrovi koji pušu u Rijeci stvoriti i jaku lokalnu i regionalnu udrugu. Regionalni centar Osijek centar je kojem direktno gravitira 330.000 stanovnika, a iz cijele regije više od 560.000 stanovnika. Uz prevalenciju dijabetesa od 9 posto u stanovništvu Hrvatske iznad 18 godina, dolazimo do procjene od 80.214 osoba s dijabete som usmjerenih na osječki regionalni centar. Podsjetimo i da je u Osijeku jedini endokrinološki odjel od Zagreba do istočne hrvatske granice na Dunavu, a trenutno radi u 62 m2 prostora. No, otvorila se prigoda da regionalni centar u Osijeku nastavi svoje djelovanje i razvoj u dvorcu Batory koji je vlasništvo KBC Osijek. Sada je to neuređen prostor, a svi se slažu: ministar, vodstvo bolnice i, naravno, Osječko dijabetičko društvo. Ministar dr. Milinović na naš prijedlog uključio se u idejnu zamisao. Dr. Željko Vranješ, ravnatelj KBC Osijek izradio je idejni elaborat s pročelnicom odjela doc.dr.sc. Silvijom Canecki-Varžić. Osječko dijabetičko društvo spremno je pokrenuti cijelu Slavoniju kako bi se prostor priveo svrsi. Za početak, 25. travnja u HNK Osijek održan je koncert u svrhu prikupljanja početnih sredstava za realizaciju ovog projekta na kojem je pjevao Tedi Spalato uz najprikladniji osječki bend Inzulin. Svi su dali glas ZA, pa i Nacionalni program. Vidjet ćemo hoće li birokracija biti jača od ministra, saborskog programa, zdravstvene struke KBC-a Osijek i 80.000 dijabetičara Slavonije, Baranje i Moslavine. Usput, za razmišljanje, na upravo održanom našem 10. kongresu, gosti su bili i voditelji dijabetičkih udruga iz Bosne i Hercegovine. Što je s dijabetičarima Hercegovine? Postoji li u Mostaru regionalni centar? Možemo li pridonijeti razvoju dijabetičkih regionalnih centara u BiH, jer kao što kaže IDF-ov slogan, “Zajedno smo jači“? Veseli i zdravi bili. Davor Bučević, prof. 4 Diabetes www.diabetes.hr U subotu 28. svibnja 2011. od 14 do 19 sati akcija Mijenjamo dijabetes ponovno na Jarunu! Organizatori ovogodišnje akcije: Grad Zagreb, Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Novo Nordisk Hrvatska d.o.o. pozivaju Vas da dođete toga dana na Jarun. Tom prilikom moći ćete: ¤ besplatno izmjeriti šećer u krvi; ¤ besplatno izmjeriti glikozilirani hemoglobin; ¤ besplatno se konzultirati s liječnicima dijabetolozima; ¤ posjetiti savjetovalište preventivne medicine. U sklopu akcije organiziramo utrku oko Jarunskog jezera koja je prošle godine privukla gotovo 200 trkača iz vi še europskih zemalja. Utrka duljine 6350 metara ima nagradni fond s novčanim nagradama za pobjednike u svim kategorijama trkača. Sve o Mijenjamo dijabetes utrci možete vidjeti na stranici www.sportom-mijenjamo-dijabetes.com Cilj ove akcije, koja se odvija pod pokroviteljstvom Pred sjednika Republike i Gradonačelnika Grada Zagreba, promocija je zdravog načina života i tjelesne aktivnosti, najvažnijih čimbenika u prevenciji dijabetesa i ostalih kroničnih nezaraznih bolesti u svim dobnim skupinama. U Republici Hrvatskoj više od 300.000 osoba boluje od dijabetesa, a troškovi liječenja dijabetesa iznose 10% hrvatskog zdravstvenog proračuna. Više od 60% liječenih dijabetičara nema zadovoljavajuću regulaciju dijabetesa. Ovom akcijom želimo skrenuti pozornost i na taj problem. Program na Jarunu: 13:30 - 16:15 Prijave za utrku Mijenjamo dijabetes 14:00 - 18:00 Besplatno mjerenje šećera u krvi, glikoziliranog hemoglobina Konzultacije s liječnicima specijalistima Ordinacija preventivne medicine 16:30 POZDRAVNI GOVORI: Organizatori: Vedran Boljat - Novo Nordisk Hrvatska prof. Davor Bučević - Hrvatski savez dijabetičkih udruga Grad Zagreb - gradonačelnik g. Milan Bandić ili izaslanik Izaslanik Predsjednika Republike 17:00 Utrka “Mijenjamo dijabetes” oko jezera Jarun, duljina utrke 6350 metara 18:00 * Proglašenje pobjednika i podjela nagrada 18:30 - 19:30 * Koncert grupe “Zakon šutnje” Voditelji: Minja Cvitković i Nenad Pavlica Diabetes www.diabetes.hr 5 Završio 10. kongres osoba sa šećernom bolešću Hrvatske SVI ZADOVOLJNI, HSDU PONAJVIŠE Mnoštvo atraktivnih predavanja, već tradicionalna sportsko-navijačka atmosfera, druženja, zabave, susreti... sve je to ovog travnja obilježilo 10. kongres osoba sa šećernom bolešću u turističkom naselju Solaris pored Šibenika. Kongresu su prisustvovala 503 sudionika i 21 tvrtka. Računajući na recesijsku godinu, u prvom trenu ostali smo iznenađeni ovako velikim brojem sudionika, no kad se zbroji trud uložen u organizaciju, zanimljive teme predavanja te dobra iskustva s prošlih kongresa, rezultati ipak nisu iznenađujući. Ove godine kongres možemo nazvati i međunarodnim jer su pored predstavnika naših 38 udruga sudjelovali i predstavnici Zveza diabetikov Slovenije (Saveza dijabetičkih udruga Slovenije), Udruženja za borbu protiv dijabetesa grada Beograda “Plavi krug” (Srbija), Udruženja dijabetičara i srčanih bolesnika Berane (Crna Gora) i Udruženja dijabetičara iz Tešnja, Brčkog i Kladuše (Bosna i Hercegovina). Hrvatski savez dijabetičkih udruga zahvaljuje suorganizatorima kongresa - Brodskoj dijabetičkoj udruzi, te udrugama Slavoni je, Baranje i Moslavine, svim predavačima, izlagačima i sponzorima na sudjelovanju i podršci u organizaciji 10. kongresa. Posebno se zahvaljujemo Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi na podršci, kao i svima vama koji ste se odazvali našem pozivu i svojim sudjelovanjem pridonijeli da kongres uspije u potpunosti. Također se zahvaljujemo agenciji Dubrovnik Sun d.o.o. i njezinim djelatnicima koji su svojom profesionalnošću pomogli u ovako uspješnoj organizaciji kongresa, te osoblju hotela Ivan koje je izlazilo ususret realizaciji gotovo svake naše ideje. Zadovoljna lica i osmijeh na vašim licima uvijek su nam poticaj da se i nadalje trudimo organizirati što bolje i zanimljivije kongrese i druženja! Vaši HSDU-ovci Događanja i akcije Događanja i akcije br. 3/2011 Organizacija zdravstvene skrbi i liječenje u KBC-u Osijek DVORAC ZA DIJABETIČARE! Regionalni centar za endokrinilogiju, dijabetes i bolesti metabolizma u Osijeku odgovoran je za skrb oko 80.214 dijabetičkih bolesnika. Također je važno istaknuti da se radi o jedinom endokrinološkom odjelu od istočne granice do Zagreba, pa je stoga za endokrinološku problematiku riječ o centru kojemu gravitira ukupno 891.279 stanovnika.KBC Osijek predlaže projekt preseljenja kompletnog Odjela u dvorac Batory. Čini se da podrške ne nedostaje! Silvija Canecki-Varžić, dr.med. R egionalni centar za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma sastavni je dio Odjela za endokrinologiju i bolesti metabolizma Klinike za internu medicinu KBC-a Osijek. Temeljem organizacije dijabetološke skrbi jedan je od četiri takva centra u Re publici Hrvatskoj te predstavlja tercijarnu razinu zdrav stvene skrbi. Broj stanovnika koji direktno konvergira Regionalnom centru za endokrinologiju, dijabetes i bo lesti metabolizma iznosi 330.506 stanovnika. Ako se uzme u obzir sveukupna prevalencija šećerne bolesti za Republiku Hrvatsku koja iznosi 9 posto (18+), to čini brojku od 29.745 dijabetičkih bolesnika. Ako se uzmu u obzir županijski centri te dijabetološki timovi u regiji gdje ukupan broj stanovnika (Vukovar i Vinkovci 204.768, Virovitica 93.389, Slavonski Brod 176.785, Požega 85.831) iznosi 560.773, odnosno 50.469 dijabetičkih bolesnika, dolazi se do podataka da je Regionalni centar u Osijeku odgovoran za skrb oko 80.214 dijabetičkih bo lesnika. Također je važno istaknuti da se radi o jedinom endokrinološkom odjelu od istočne granice do Zagreba, stoga je za endokrinološku problematiku centar kojem gravitira ukupno 891.279 stanovnika. 8 Diabetes www.diabetes.hr Postojeći kapaciteti Rad u postojećim kapacitetima zbog prostornih ograni čenja, organiziran je u svega dvije specijalističko-konzi lijarne ambulante s punim radnim vremenu, od kojih je jedna endokrinološka, dakle skrbi za bolesnike s endo krinološkim bolestima i problematikom osteoporoze i me tabolizma kalcija, površine 9 četvornih metara, te svega jedna dijabetološka ambulanta površine 13 četvornih metara. Pri Centru je registrirana i dnevna bolnica ka paciteta svega dva stolca (!) koja ujedno predstavlja i prostoriju u kojoj medicinske sestre obavljaju prijem, tri jažu i edukaciju bolesnika te vode značajan dio potreb ne dokumentacije, odnosno evidencije rada ambulante, površine 13 četvornih metara. Od ostalih prostorija dio Centra je i dijagnostička ambulanta za mjerenje mineral ne gustoće kosti (DEXA) površine 13, te čekaonica za bolesnike površine 14 četvornih metara. U tom je prostoru ukupne površine svega 62 četvorna metra, uz navedenu organizaciju rada i napomenu da se rad odvija u dvije smjene, tijekom 2010. godine učinje no 15.910 specijalističkih, subspecijalističkih te konzilijar nih pregleda i dijagnostičkih pretraga. U stacionarnom dijelu tijekom 2010. go dine hospitalizirano je 555 bolesnika, od čega se u 70 posto hospitalizacija radilo o dijabetičkim bolesnicima. Pri Odjelu za endokrinologiju i bolesti metabolizma radi 7 liječnica (2 endokrinologa-dijabetologa, 4 specijalis ta interne medicine i 1 specijalizant interne medicine), te 10 medicinskih sestara i 2 administratora. Prostor na mijenjen korištenju liječničkog kadra sastoji se od svega dvije prostorije ukupne površine 15 četvornih metara. Pokazatelji reguliranosti dijabetičkih bolesnika u regiji Postojeći su kapaciteti, s obzirom na izniman porast bro ja oboljelih i sukladno globalnom trendu, u raskoraku s aktualnim potrebama, što je rezultiralo značajnim sma njenjem dostupnosti specijalističke odnosno sub-specija lističke skrbi o bolesnicima. Neadekvatnost kapaciteta tijekom proteklih godina dala je, nažalost, i nezadovoljavajuće rezultate niza parametara koji ukazuju na nezadovoljavajuću regula ciju šećerne bolesti kod bolesnika u KBC-u Osijek, te postupno, ali sigurno zaostajanje za ostalim regijama Republici Hrvatskoj. To je doprinijelo izrazitu povećanju opterećenja prostor nih kapaciteta ostalih odjela i klinika KBC-a Osijek koji zbrinjavaju bolesnike s razvitkom kroničnih komplikacija te svakako enormnom povećanju troškova skrbi za ove bolesnike. Prijedlog projekta U cilju provođenja smjernica djelovanja i realizacije ci ljeva postavljenih Nacionalnim programom zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti te pažljivom analizom postojećih prostornih kapaciteta, KBC Osijek predlaže projekt preseljenja kom pletnog Odjela za endokrinologiju i bolesti metabolizma čiji je sastavni dio Regionalni centar za endokrinologiju, di jabetes i bolesti metabolizma u dvorac Batory. Objekt je potrebno temeljito sanirati i rekonstruirati pre ma zahtjevima novih korisnika. Nakon izrade idejnog projekta moći će se odrediti vrijednost ukupne investicije. Preseljenje Regionalnog centra za endokrinologiju, dija betes i bolesti metabolizma u dvorac Batory omogućilo bi korištenje većeg i primjerenijeg prostora u kojem bi se uz adekvatniju organizaciju rada Centra omogućilo kvalitetnije zdravstveno zbrinjavanje pacijenata i tako utjecalo na dugoročno smanjenje prevalencije i troško va dijabetesa ne samo u području koje zbrinjava Re gionalni centar za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma u Osijeku, već i ukupno u RH. S obzirom na činjenicu da je Regionalni centar odgovo ran za implementaciju preventivnih strategija, odnosno za edukaciju o sekundarnoj i primarnoj zaštiti radi pro vođenja istih, povećanjem prostornog kapaciteta Centra omogućila bi se primjena najučinkovitijih metoda sma njenja prevalencije i troškova dijabetesa, a u okviru smjernica Nacionalnog programa zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti s posebnim ciljem prevencije bolesti, kao i Nacionalne strategije razvitka zdravstva u razdoblju od 2006. do 2011.godine. Čini se da sa svih nadležnih mjesta stiže podrška. U rje šavanje aktualne problematike uključile su se i organiza cije civilnog društva, u prvom redu Društvo za zaštitu od dijabetesa Osijek te HSDU, jer je za bolesnike presudno da se projekt čim prije realizira. Epidemija 21. stoljeća U pet godina dijabetičara je u Hrvatskoj više čak 64 000 Prijedlog Rezolucije o šećernoj bolesti 9. svibnja 2011. je sa sjednice Saborskog odbora za zdravstvo upućen na prihva ćanje saborskim zastupnicima. Mjerama iz Rezolucije trebali bi se smanjiti rizici razvoja bolesti i potaknuti rano otkrivanje i liječenje. A koliko je to nužno, govori podatak da je u Hrvatskoj u pet godina broj osoba s novootkrivenom šećernom bolesti porastao sa 129 000 na više od 193 000. Procjenjuje se da imamo oko 316 000 osoba s tom bolešću, ali 40 posto njih to i ne zna. Događanja i akcije br. 3/2011 Obilježen Svjetski dan zdravlja POTROŠNJA ANTIBIOTIKA - U KORIST SVOJE ŠTETE Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja, obilježen početkom travnja, bio je posvećen jednom od velikih problema medicine – otpornosti bakterija na antibiotike. Iako medicina već 70 godina raspolaže lijekovima kojima može kontrolirati mnoge infekcije od kojih se u predantibiotsko doba umiralo, zbog široke i često nepotrebne uporabe antibiotika, bakterije su u velikoj mjeri razvile otpornost na njih Nataša Gajski Kovačić Z bog neinformiranosti građani često samoinicija tivno uzimaju antibiotike i time povećavaju njiho vu neučinkovitu potrošnju. Hrvatska se ubraja u zemlje s visokom potrošnjom antibiotika poput mnogih zemalja južne Europe. Posljedica toga su veliki proble mi s mnogostruko otpornim bakterijama. Svjetska zdrav stvena organizacija na rezistenciju na antibiotike već odavno gleda kao na veliki javnozdravstveni problem, a uoči Svjetskog dana zdravlja poručili su: “Bez akcije danas, nema lijeka za sutra“. Hrvatsko Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi još 2006. godine osnovalo je Interdisciplinarnu sekciju za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA) koja ima zadatak koordi niranja svih aktivnosti na području suzbijanja rezistencije na antibiotike. Vlada Republike Hrvatske je 2008. godi ne donijela i Na cionalni program za kontrolu otpornosti bakterija na antibiotike za razdoblje od 2009. do 2014. godine. Aktivnosti predvi đene ovim programom uključuju edukaciju profesionalaca propisivača i distributera antibiotika, edukaciju građana, praćenje stopa otpornosti, praćenje potrošnje antibiotika te kontrolu širenja infekcija. Od početka provođenja Na cionalnog programa izdane su prve ISKRA hrvatske na cionalne smjernice za pristup dijagnostici i terapiji pojedi nih infekcija, što će doprinijeti racionalizaciji propisivanja antibiotika u Hrvatskoj. Od 2008. godine provodi se jav na kampanja s ciljem informiranja građana o štetnosti prekomjerne uporabe antibiotika. Potrošnja antibiotika u Hrvatskoj u zadnje dvije godine pokazuje blagi trend pada, ali još uvijek nismo jedna od zemalja u kojima je potrošnja antibiotika niska i koje posljedično imaju niske stope otpornosti na antibiotike. Antibiotici su jedini lijekovi čije konzumiranje ima utjeca ja ne samo na pojedinca koji ih uzima već i na širu zajednicu s obzirom da svakodnevno dijelimo i izmjenjujemo bakterije koje normalno žive u čovjeku. Kako pronalaženje no vih antimikrobnih supstanci već dulje vrijeme ne donosi očekivane rezulta te i kako se u skoroj budućnosti ne naziru novi antibiotici s potpuno novim mehanizmom djelovanja, zadnji je čas da ograničimo uporabu antibiotika i sačuvamo njihovu djelotvornost. Diabetes www.diabetes.hr 11 Na vrlo zanimljivom predavanju kojeg je u sklopu dana zdravlja održala dr. sc. Blaženka Kos, izvanredna profe sorica na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveuči lišta u Zagrebu, moglo se čuti da su antibiotici najveće i najvažnije otkriće 20. stoljeća. Prvi otkriveni antibiotik bio je penicilin, a otkrio ga je škotski liječnik Alexdander Fleming dok je radio pokuse na stafilokokima, uzročnici ma upalnih procesa. Fleming je 1929. godine objavio rezultate antimikrobnog djelovanja plijesni iz roda Penicillium po kojoj je antibiotik i dobio ime penicilin. No, supstanciju su izolirali tek britanski kemičari Howard Florey i Ernest Chain, koji su 1941. godine uspjeli proizvesti čajnu žličicu penicilina. Za svoje zasluge Fleming, Florey i Chain 1945. godine dobili su i Nobelovu nagradu. Otkriće penicilina potaknulo je potragu za mikroorganiz mima koji proizvode antibiotike, pa su slijedila otkrića streptomicina (aminoglikozidnog antibiotika), kloramfe nikola, tetraciklinskih antibiotika, polipeptidnih, makro lidnih i glikopeptidnih antibiotika. Bila je to zlatno doba antibiotika, a potom se farmaceutske kompanije više okreću istraživanju liječenja karcinoma i bolesti srca. Nažalost, pogrešno su vjerovali da su infekcijske boles ti pod kontrolom i od ‘70-ih do ‘90-ih godina prošlog stoljeća nije pronađen niti jedan novi antibiotik, a ujedno su patogene bakterije razvile rezistenciju na sve posto jeće antibiotike. Najveći problem je izazvala MRSA (Meticilin rezistentni Staphylococcus aureus), rezistentan prema predstavnicima gotovo svih skupina antibiotika. Antibiotik Vankomicin postao je posljednja linija obrane protiv MRSA-e, no 1987. zabilježena je rezistencija i na taj snažni antibiotik. Do razvoja antibiotičke rezistencije dolazi jer su bakterije u dodiru s antibioticima razvile različite mehanizme kojima se nastoje zaštiti od ubojitog djelovanja antibiotika na samu stanicu. Jedan od najčešćih mehanizama rezistencije je proizvodnja enzima koji će razgraditi molekulu antibiotika i na taj način će antibiotik postati neučinkovit. Dr. Kos se posebno osvrnula i na prisutnost antibiotika u hrani koja je započela ‘50-tih godina 20. stoljeća. Antibiotici su korišteni za poticanje rasta farmskih životinja i sprječavanje pojave infekcija. Pretjerana uporaba antibiotika na farmama također je doprinijela porastu bakterija rezistentnih na antibiotike. U ranim ‘70-tim godinama, u EU je zabranjena primjena onih antibiotika koji se koriste u humanoj medicini kao antibiotika za poticanje rasta životinja. Međutim, i dalje je bila raširena primjena antibiotika sve do 2006. godine kada je u EU zakonom zabranjena njihova primjena. Hrvatska je tu zabranu usvojila godinu dana kasnije, no u SAD-u je još uvijek dozvoljena uporaba antibiotika u profilaktičke svrhe u uzgoju farmskih životinja. Svjetski dijabetički kongres u Dubaiju 4. – 8. prosinca 2011. IDF-ov Svjetski dijabetički kon gres kombinira vrhunsku zna nost i seminare čiji je cilj pomoći udrugama člani cama IDF-a utje cati na politiku, podići svjesnost javnosti i potica ti unaprjeđenje zdravlja. Sastanci funkcio niraju kao forum za razmjenu kvalitetnih informacija o dijabetesu i edukaciju dijabe tičara te njihovih pružatelja zdravstvenih usluga. Sljedeći Svjetski dijabetički kon gres održat će se u Međunarodnom kon vencijskom i izložbenom centru u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati, od nedjelje 4. prosinca do četvrtka 8. prosinca 2011. ceutskoj industriji), zdravsteni struč njaci (medicinske sestre, liječnici opće prakse, nutricionisti dijetetičari, edu katori o dijabetesu), neprofitne orga nizacije (organizacije mladih, stručne organizacije, medicinske ili znanstvene organizacije) i članovi IDF-ovih udruga i vezanih organizacija. Kongres 2011. bit će jedan od najvećih medicinskih sastanaka. Na njemu će se okupiti čak 15 000 izaslanika koji predstavljaju više od 200 udruga članica IDF-a. Uz vrije me za gotovo 1000 govornika, prostor za prezentaciju 1500 sadržaja i deset paralelnih sjednica isplaniranih na na čin da svatko na njima može naći ono što ga zanima, Svjetski dijabetički kon gres nudi jedno istinsko iskustvo uče nja i moćnu platformu za znanstveno i političko umrežavanje. Svjetski dijabetički kongres 2011. organi zira se u suradnji s Dijabetičkim savezom Ujedinjenih Emirata. Za lokaciju je oda bran Dubai, trgovačko i komercijalno središte Bliskog istoka. Dubai ima razli čito i multikulturalno stanovništvo, a nudi izniman spoj modernog i dinamič nog grada te bezvremenske pustinje. Politički forum Sastanak u Dubaiju sadrži i političku platformu, a to je ono po čemu se on razlikuje od ostalih događaja vezanih uz dijabetes. Svjetski dijabetički forum, koji će prethoditi kongresu, spojit će političke vođe s vodećim ljudima u industriji i civilnom društvu. Svjetski di jabetički kongres u Dubaiju također će uključivati i novu temu u zdravstvenoj politici, Globalni zdravstveni izazovi, koja će privući vladine krojače politike, partnere iz nevladinih organizacija te međunarodne organizacije. Sasta Istinsko iskustvo učenja Izaslanici na IDF-ovu Svjetskom dija betičkom kongresu dolaze iz različitih pozadina: znanstvenici istraživači (sve učilišni profesori, istraživači u farma nak će omogućiti forum za ozbiljne rasprave o politici prema dijabetesu i sistemu zdravstva, financiranju i pre venciji. Industrijski partneri dobit će pristup široj slici svijeta dijabetesa i nezaraznih bolesti, uključujući utjecaj ne donositelje političkih odluka. Pozitivno i trajno nasljeđe Stopa pojavnosti dijabetesa u zaljev skim zemljama među najvišima je u svijetu. Ovo je jedan od glavnih razloga za IDF-ovu odluku da Svjetski dijabetič ki kongres odvede u u tu regiju. Kon gres je prilika da regija dobije uvid u međunarodno iskustvo, ali i da prikaže vlastitu dobru praksu. Naši su ciljevi u regiju dovesti međunarodne perspekti ve politike dijabetesa, prakse i znanstve nih istraživanja te podići lokalnu osvješ tenost o šećernoj bolesti. Nadamo se da će prisutnost Kongresa i njegovih međunarodnih izlagača Zaljevu pomoći u ubrzanju obnovljenih nastoja nja da se dotakne problema dijabetesa i faktora životnog stila koji pridonose epidemiji u regiji. Surađujemo s lokalnim partnerima kako bismo bili sigurni da će Svjetski dijabetički kongres ostaviti iza sebe pozitivno i trajno nasljeđe. Nedavni sastanci s važnim političkim dužnosnicima u Zaljevu ukazuju na veliku predanost i potporu Kongresu, koji za regiju predstav lja jako značajan događaj. Intervju Intervju br. 3/2011 br. 3/2011 R RAZGOVOR: Prim. dr. mr. sc. Manja Prašek, dijabetologinja u Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac BOLESNIKA JE SVE VIŠE, a nas liječnika sve je manje azgovor s dijabetologinjom prim. dr. Manjom Prašek mo rali smo podijeliti u dva dijela. Jedan se odnosio na temu dijabetesa i menopauze, dok se drugi odnosi na aktualnu situaciju koja je nastala pripajanjem Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac Kliničkoj bolnici Merkur. S obzirom da je naša sugovornica otvoreno ustala protiv te odluke i u javnost iznijela čvrste dokaze zašto odluka nije provediva u praksi te opovrgnula navode ministra zdrav stva dr. Darka Milinovića koji je tvrdio da se za osobe s dijabete som u funkcioniranju zdravstvene skrbi koju pruža SK Vuk Vrhovac ništa neće izmijeniti te da će se pripajanjem Merkuru ta skrb čak i funkcionalno unaprijediti, kon cem prošle godine smijenjena je s mjesta voditeljice dijabetološko-po likliničke službe i dnevne bolnice. Odluku o smjeni donio je ravnatelj KB Merkura dr. Željko Vidas. Ostajete li i dalje pri svojoj odluci da je SK Vrhovac na Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić Rad u malim grupama, kada su pacijenti koji boluju od šećerne bolesti u pitanju, od velike je važnosti. Ideja je dnevne bolnice da se petodnevnim programom koji prvenstveno podrazumijeva razgovor s pacijentima, pruži znanje koje će oni primijeniti u svakodnevnom životu. Pokazalo se da kada su pacijenti zajedno u manjoj grupi, jedan drugome predstavljaju poticaj, dok smo mi liječnici više u funkciji moderatora 14 Diabetes www.diabetes.hr gubitku pripajanjem KB Merkur? U svom ste otvorenom pismu izjavili da je nakon spajanja SK Vuk Vrho vac prestala biti ono što je dotad bila te da je postala obična, osi romašena, ambulantno-poliklinič ka dijabetološko-endokrinološka služba? I dalje stojim iza onoga što sam rek la. Pripajanjem Vuka Vrhovca Merku ru prepolovljen je broj liječnika sa 12 na 7, pa se i rad u ambulantama više ne odvija svakodnevno od 8 do 20 sati već samo u jutarnjoj smjeni. Na taj način pacijenti na preglede mora ju čekati i po dva ili tri mjeseca. To se događa zato što su bolesnici i godi nu dana unaprijed bili naručivani na redovne kontrolne preglede u svoju dijabetološku ambulantu, no kako vi še ne radimo cijeli dan, ne postoji ni mogućnost da ih se nakon obavljenih laboratorijskih pretraga odmah naru čuje na pregled kod liječnika, već čekaju mjesecima, a u međuvremenu im se stanje metabolizma mijenja. Na ravno, kada su nalazi loši, bolesnika moramo zvati ranije na pregled, što dodatno stvara gužvu. Nažalost, n o v o o t k r i v e n i h bolesnika sve je više, a medicin skog osoblja sve je manje, što dovodi do sve većih gužvi i nezadovoljstva s obje strane. Poznati ste kao vrsna edukatorica, kao osoba koja je uspostavila rad dnevne bolnice za osobe sa šećer nom bolesti. Na koji način funk cionira dnevna bolnica koja je za mnoge pacijente nužan izvor infor macija i koja im pomaže u uspostav ljanju bolje kontrole bolesti? Rad u malim grupama, kada su pa cijenti koji boluju od šećerne boles ti u pitanju, od velike je važnosti. Ideja je dnevne bolnice da se peto dnevnim programom koji prvenstve no podrazumijeva razgovor s pa cijentima pruži znanje koje će oni primijeniti u svakodnevnom životu. Pokazalo se da kada su pacijenti zajedno u manjoj grupi, jedan dru gome predstavljaju poticaj, dok smo mi liječnici i medicinske sestre više u funkciji moderatora. Mi ih naučimo neke stvari ili skrenemo pozornost na nešto što su zanemarili, a što trebaju uspostaviti da bi se dalje mogli uspješno nositi sa svojom bo lešću. Prvog dana u dnevnoj bolni ci, kada ih zaprimimo, obično su rezervirani, no na kraju kažu koli ko im je neka spoznaja do koje su došli radom u dnevnoj bolnici olak šala svakodnevnicu. Bolesnima od šećerne bolesti definitivno se teže nositi s nekim stvarima koje mi zdra vi uzimamo kao normalne. Njima svaki obrok znači računanje unosa određenih namirnica – gdje su uglji kohidrati, koliko sam ih izbrojio, što ako pogriješim količinu inzulina, kada ću to ispraviti... Edukacijom u dnevnoj bolnici praktično uče što i kako uzeti u obroku, kako izraču nati potrebnu količinu inzulina za ugljikohidratni obrok, kako ispraviti pogrešku i kako planirati dozu in zulina prema vrsti hrane. Osim edu kacije, bolesnici obavljaju osnovne laboratorijske i kliničke preglede, Diabetes www.diabetes.hr 15 Intervju Intervju br. 3/2011 br. 3/2011 a zapravo u bolnici provode samo osam sati (kao radni dan) i time je boravak znatno jeftiniji od ležanja u bolničkom krevetu 24 sata. Boravkom u dnevnoj bolnici osjećaju pripadnost grupi ljudi koji su suočeni s vrlo sličnim ili jednakim brigama i problemima, a razgovorom jedni druge potiču na djelovanje. To je ko risno ne samo za njih, nego i za nas, medicinsko osoblje, jer i mi usavrša vamo svoje znanje učeći na njihovim konkretnim problemima. Na koji način pacijent dolazi u dnevnu bolnicu? Izrazi li sam želju za tim ili ga šalje liječnik? U dnevnu bolnicu dolazi se po prepo ruci liječnika iz dijabetološke ambu lante koji procjenjuje nedostaju li pa cijentu određene spoznaje o bolesti ili njezinoj kontroli. Obično nastojimo formirati grupe ljudi iste dobi, a struk tura pacijenata dnevne bolnice u 99 posto slučajeva odnosi se na ljude koji su na inzulinskoj terapiji. Što se tiče životne dobi i spola, tko su najčešći korisnici dnevne bol nice? Ima li razlike u uspješnosti tretmana? Nastojimo u dnevnu bolnicu upući vati osobe srednje i mlađe dobi. Pod jednako dolaze muškarci i žene, no moram priznati da žene ozbiljnije shvaćaju dnevnu bolnicu i znanja koja im nastojimo tamo dati. Mu škarci često negoduju zato što im govorimo o pravilnoj prehrani i govore da to radije proslijedimo njihovim ženama jer im ionako one pripremaju obroke. bolnicu upravo nedostatak dobre samokontrole bolesti? Samokontrola je velik problem. Ima ljudi koji se dobro kontroliraju i na taj način uspješno reguliraju svoju bolest, no ima i onih koji misle da se komplikacije njima neće dogoditi. Koliko je s jedne strane dobro što povišen šećer u krvi ne boli, toliko je to i otežavajući faktor jer da boli, ne bi tako razmišljali i preuzeli bi veću inicijativu u regulaciji svoje bolesti. I nakon boravka u dnevnoj bolnici, pacijenti dolaze na kontrole kako bi se vidjelo koliko uspješno održavaju svoje stanje stabilnim. Ponovni susret s grupom svakom je bolesniku poticaj i motiv za pobolj šanje regulacije bolesti. Što je s pacijentima iz drugih dije lova Hrvatske, imaju li oni dnevne bolnice i na koji je način organizi rana njihova skrb? Split i Rijeka također imaju dnevne bolnice, no svejedno u dnevnoj bol nici SK Vuk Vrhovec 50 posto pa cijenata čine dijabetičari iz drugih dijelova Hrvatske. Oni se na različi te načine snalaze kako bi boravili tih pet dana u dnevnoj bolnici. Jasno je, naravno, da mi ne možemo zbrinuti dijabetičare iz cije le Hrvatske, ali upravo zato je izuzetno važna edukacija samih bolesnika, ali i liječnika obiteljske medicine. Mislim da se puno postiglo na toj edukaciji osnivanjem društava za di jabetes koja djeluju širom Hrvatske. Informatizacija, učestala predava nja, međusobna okupljanja i raz mjena iskustava uvelike pridonose boljem razumijevanju bolesti. Držim vrlo dobrim takav model koji smo u Hrvatskoj razvijali za zaštitu od še ćerne bolesti, a u kojem se jako pu no radi na edukaciji bolesnika. Znači li za dijabetičara koji boluje od dijabetesa tipa 2, a koji prije nije imao potrebu za inzulinom, prelazak na inzulinsku terapiju svo jevrsno pogoršanje bolesti? Možda ne gledano očima objektivnog pro matrača, ali da u njegovom poi manju bolesti? Uvjerenja da će im, ako prijeđu na inzulin, biti gore ili da se njihova bolest pogoršava, traju samo toliko dok ne spoznaju koristi od inzulina. Onda obično kažu – šteta što ni sam i ranije prešao na inzulinsku terapiju, bilo bi mi prije bolje. đaju se i pubertetske promjene ka da djevojčice postaju ili žele postati samostalne i neovisne, a to za so bom povlači i promjenu same regu lacije šećerne bolesti. Ni početak spolnog života ne prolazi bez do datnih nedoumica – uzimati ili ne kontracepciju, pogotovo kod onih žena koje su na inzulinskoj terapiji. S obzirom na mogućnost adaptacije doze inzulina, žene se mogu odluči ti na kontracepcijske pilule, ali uz svakodnevnu samokontrolu i mije njanje doze inzulina. Hormonski ciklus tijekom ovulacije može ta kođer utjecati na šećernu bolest u žene, stoga kad uđu u menopauzu, žene koje boluju od dijabeta tipa 1 često su i zadovoljnije jer nema oscilacija zbog hormonalnih pro mjena. Te se oscilacije znatno ubla žavaju već nakon poroda. S druge strane, depresija, koja je česti pra tilac menopauze, može također utjecati na regulaciju dijabetesa. Hormonska nadomjesna terapija su gerira se onim ženama kod kojih su učestalije psihičke promjene, crveni lo i znojenje. Optimalno je liječenje hormonskom nadomjesnom terapi S obzirom da se u ovom broju na šeg časopisa bavimo i menopau jom tijekom pet godina, a potom prestanak. zom kod dijabetičarki, možete li nam reći na koji način ova bolest utječe na hormonski život žene, od početka do kraja njezina ciklusa? Sam početak menstrualnog ciklusa kada djevojčice sazrijevaju i kada počinju promjene, uvelike može utjecati na regulaciju šećerne boles ti. Uz hormonalnu promjenu, doga Koliko su opravdane bojazni za di jabetičarke koje se spominju u kon tekstu uzimanja terapije i poveća nog rizika od srčanih problema? Ginekološke kontrole, kontrole dojki i kardiovaskularne kontrole se pod razumijevaju. Upravo zbog pojača nog rizika od srčanih bolesti, dija betičarkama se preporuča terapija HNL-om, ne duža od pet godina. Od drugih neželjenih pojava, mo že se javiti povećani dobitak na tjelesnoj težini, no to nije ništa što se ne bi moglo regulirati pravilnom prehranom i fizičkom aktivnosti koje bi ionako za oboljele od šećerne bolesti trebale biti pravilo. Što podrazumijeva pravilna prehra na za žene koje boluju od dijabetesa, pogotovo u vrijeme menopauze? Jednostavno - dosta povrća, umjere no ugljikohidrata i što više ugljikohi drata bogatih vlaknima, kao što je zeleno povrće. Uz to je u proljeće dobro dodati vitamine u prehranu, potrebno je paziti na kretanje krvne slike te pratiti apsorpciju željeza ka ko bi se na vrijeme spriječila mogu ća anemija koja za sobom povlači vrtoglavice i slabost. Ulaze li žene koje boluju od dijabe tesa u menopauzu ranije nego žene koje su zdrave? Vrijeme ulaska u menopauzu zapra vo nije različito kod dijabetičarki i zdravih žena - taj ulazak u meno pauzu više je genetski uvjetovan. Promjene su često vezane uz lošu regulaciju šećerne bolesti i hormo nalnu funkciju štitnjače i uz nju ve zane neredovite mjesečne cikluse ili pak uz policistične jajnike koji su češći kod žena sa šećernom bolesti. Mislim da žene dijabetičarke imaju više problema ulaskom u menopau zu jedino ukoliko su sve hormonal ne funkcije koje smo naveli, poput štitnjače i policističnih ovarija, u disbalansu. Njima će biti teže kon trolirati dijabetes nego onim dijabe tičarkama s normalnim hormonskim lučenjem. Smatram, ipak, da je puno bitnije koliko su psihički sprem ne i zdrave te koliko podnose teret života sa šećernom bolesti. Je li muškarcima koji boluju od di jabetesa lakše nego ženama? Ima muškaraca koji se izuzetno teš ko nose sa svojom bolesti. Oni imaju jedino tu prednost što se ne moraju boriti s hormonalnim disbalansom i što nemaju trudnoću koju treba iznijeti, pa bismo mogli reći da im je lakše što se samih organa tiče, no psiha je uvijek presudna pa tako i u odlučivanju je li teže bolesniku ili bolesnici s dijabetesom. Koliko je samokontrola važna u regulaciji šećerne bolesti? Je li glavni razlog dolaska u dnevnu 16 Diabetes www.diabetes.hr Diabetes www.diabetes.hr 17 Tema broja Tema broja br. 3/2011 br. 3/2011 Klimakterij ne dolazi sam ... STRES U JESEN ŽIVOTA Stres i klimakterij pogađaju svaku ženu te predstavljaju niz životnih razlika na koje se treba znati bolje prilagoditi. Kad su u pitanju osobe oboljele od šećerne bolesti, imamo dodatne rizike i posebne okolnosti. Kao i inače, i ovdje se radi o životnim navikama koje se mijenjaju uslijed novih životnih prilika Vedran Obućina K ako živjeti sa stresom i dijabetesom u vrijeme kada i fizički i mentalni stres čine svakodnevicu? Priroda današnjice su brzina, ogromna očekivanja i stalna borba, posebno u većim gradovima. Mnogobrojne dru štvene, obiteljske i radne obveze imaju svoj biljeg i svoju bremenitost u vidu prekomjernog truda koji često završi stresnom situacijom. No, dijabetičarima takav život pred stavlja i prijetnju zdravlju. Zašto? Jednostavno, u stresnim situacijama raste razina šećera u krvi. Hormoni stresa kao što su epinefrin, adrenalin i kortizol pune tijelo energijom, što je možda dobro za ljude koji ne pate od šećerne bolesti, ali je zaista komplikacija za dijabetičare. Mnogobrojne zdravstvene poteškoće mogu proistjecati iz nervoze, stresa i mentalnih smetnji poput depresije i tjeskobe. Stres može uzrokovati i bolest poput gripe, a tada osoba gubi apetit i često preskoči prijeko potreban obrok. Drugi će zbog stresa prekomjerno jesti. Liječnici i stručnjaci koji proučavaju stresna stanja imaju nekoliko važnih savjeta. Prije svega, kao što je to uobiča jeno u bolestima, a posebice kod šećerne bolesti, osoba se mora priviknuti i naučiti na neke nove stvari u svako dnevnom životu. Kao jedno od početnih učenja, valja prepoznati osjećaj kada rastu hormoni stresa. Ne radi se o lakoj vježbi, jer je stres toliko sveprisutan da smo ga zaboravili prepoznati. S druge strane, stres može biti različita karaktera i ne moramo ga uvijek takvim sagle davati. Dok čekate u autu u koloni, ili ako vam je bližnji ozbiljno bolestan, vjerojatno ćete prepoznati stresno stanje, ali stres je i frustracija izazvana gužvom u banci, kašnjenje na posao, tramvaj koji vam je pred nosom zatvorio vrata ili žaljenje za krivo kupljenim omekšivačem za rublje koji, eto, ne miriše onako kako ste htjeli. Također, potrebno je razumjeti koliko stres traje, je li to trenutna reakcija koja se smiruje ili se radi 18 Diabetes www.diabetes.hr o duljem vremenskom razdoblju, kada nastupa tzv. kronič ni stres koji je za dijabetičare posebno ozbiljan jer ga prati stalno izlučivanje glukoze. Bilješkama protiv stresa Srećom, postoje mali koraci koje stručnjaci preporučuju, a koji će pomoći dijabetičarima u svakodnevnom prepoznava nju stresnih stanja koje povisuju razinu šećera u krvi. Većina dijabetičara revno bilježi svoju razinu šećera pri mjerenju. Pri tome je dobro zabilježiti kako se osjećate, jer će vam to naknadno pomoći u prepoznavanju zašto je razina šećera povećana. Kada se prati uzorak, osoba će se lako naučiti prepoznavati stresnu situaciju i pokušati smiriti prije nego hormoni “polude“. U ozbiljnim životnim situacijama potrebno je češće mjeriti šećer, kao i posebno pripaziti na prehranu i tjelovježbu, koliko god poteškoća to predstavljalo. Endo krinolozi znaju da bi dijabetičar trebao prepoznavati svoju razinu šećera nakon nekoliko mjeseci zabilježavanja već samim time kako se osjeća: mirno ili stresno. Prepoznavanje stresa je, međutim, tek polovica rješenja. Njega treba izbaciti, smiriti se i postići zadovoljstvo. Po stoje stotine načina antistresnog dje lovanja, koje su često opisane u popularnim knjigama za samopomoć. Ovdje treba naglasiti da ne postoje dvije iste osobe, pa tako ni dva potpuno ista načina smanjivanja utjecaja stresa. Svatko bi trebao sam shvatiti što ga smiruje. Međutim, postoje neke tehnike koje su svojstvene svima. Pod utjecajem globalizacijskog društva, naučili smo, kao zajednice Zapada, pozitivne učinke joge i meditacije, du bokog disanja (prana), kao i razne opuštajuće terapije. Katkada se ovdje radi doista o prodaji magle na krilima istočne mistike, ali pojedinac će sam zaključiti što mu po maže. Katkada to može biti šalica aromatičnog čaja, a ponekad je potrebna i kognitivno bihevioralna terapija ili druge vrste psiholoških i psihijatrijskih terapija, savje tovanja i razgovora. Psihijatrijsko liječenje posebno je potrebno ako se radi o uznapredovalim anksioznim ili depresivnim stanjima, kao i antisocijalnim sindromima, zbog čega je moguća i farmakoterapija. U laganijim stres nim situacijama, dijabetičarima je najvažnija zdrava pre hrana i tjelovježba, smanjen unos kafeina i distrakcija od izvora stresa. Dobra knjiga, opuštajuća glazba, cvjećar stvo ili neki drugi opuštajući hobi također su dobri načini smanjivanja stresa jer čine ono što psihijatri nazivaju “nau čenim zadovoljstvom“. Kad hormoni polude Jedna je od velikih stresnih situacija, dapače i trauma, ula zak u klimakterij. Razne promjene u tijelu žene predstavljaju, poetski rečeno, ulazak u jesen života, koja traje godinama. Ukratko, u kasnijim četrdesetim godinama života, hormoni estrogen i progesteron počinju opadati i žena gubi mogućnost začeća i mjesečnice. Sva silina zdravstvenih problema stiže s klimakterijem, a kod dijabetičarki je to period kada poseb no valja pripaziti na čimbenike zdravstvenih rizika kao što su kardiovaskularne bolesti. Polagani gubitak estrogena i progesterona utječu na povećanje šećera u krvi (posebno u perimenopauzi gdje tijelo postaje otpornije na inzulin). No, kad estrogen i progesteron u potpunosti opadnu, razina se šećera u krvi spušta, stoga treba pripaziti na česte promjene hormona koji utječu na izlučivanje inzulina. U klimakteriju se mogu prepoznati mnogi simptomi koje dijabetičari inače imaju, poput otežanog sna, valunga ili noćnog znojenja. Kada se povežu dijabetes i klimakterij, poteškoće pri spavanju mogu biti iznimno teške, pa mno ge žene odluče poslušati liječnički savjet za hormonalnu terapiju kojom se nadomještaju estrogen i progesteron, s napomenom da te doze moraju biti pod stalnom liječnič kom paskom jer bi povećana količina hormona utjecala na šećer u krvi. Osim posebne brige o srcu, žene u klimakteriju trebale bi obratiti pozornost i na unos kalcija zbog opas nosti od osteoporoze. Kada žena nema mjesečnicu 12 mjeseci, to znači da je proces menopauze završen. I tijekom menopauze i dalje, žene s dijabetesom često imaju dodatne komplikacije. Ne ke žene tijekom menopauze dobiju višak kilograma, što može povećati potrebu za inzulinom. Visoka razina šećera u krvi može doprinijeti urinalnim ili vaginalnim infekcijama, a kada estrogena ponestane, u urinarnom traktu i vagini stvara se bolja uvjetovanost za razne bakterije. Vaginalna suhoća uzrokuje bol pri penetraciji i nemogucnost orgazma u seksualnom životu. Ukoliko žena koja pati od dijabetesa nije posebno pazi la na životne navike, u klimakteriju će morati promijeni ti svoj način života ili će joj se pogoršati opće zdravlje. Zdrava prehrana i tjelovježba opet su od iznimne važnosti; to su kameni temeljci za normalan život s dijabetesom. Tjelovježba povećava cirkulaciju i pomaže u regulaciji tje lesne temperature, rješava tijelo masnoće i sprječava pretje rano debljanje, smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i održava zdravu količinu kolesterola, povećava snagu i izdržljivost, kontrolira stres, te smanjuje mogućnosti za osteoporozu. Zdrava prehrana, pak, podrazumijeva urav noteženu prehranu u kojoj ima manje kofeina (koji može uzrokovati valunge), a više fitoestrogenih tvari (hrana poput soje koja sadrži biljni estrogen). Liječnici također mogu, u dogovoru s bolničkim nutricionistom, savjetovati jelovnik, kao i lijekove za smanjivanje kolesterola. Diabetes www.diabetes.hr 19 Medicina Medicina br. 3/2011 br. 3/2011 pauzi, nego što je to bilo prije ulaska u menopauzu. U žena s dijabetesom tipa I, već na prve znakove sni ženja estrogena, fluktuacije glukoze od hipoglikemije do MENOPAUZA I DIJABETES Menopauza izaziva promjene kod svake žene. U slučaju dijabetesa one su izraženije, ali uz dobru kontrolu i suradnju s liječničkim timom, smanjit će se rizici menopauze i održati dobro f izičko i mentalno stanje Ana Stavljenić-Rukavina, dr. med. [email protected] O dgovorimo najprije na pitanje što je menopau za. Menopauzom nazivamo prirodne biološ ke promjene u organizmu žene koje nastupa ju nakon što ovariji prestanu svakoga mjeseca stvarati i otpuštati jajašca te prestanu stvarati estrogene hormone. Posljedica je biološki prestanak razdoblja fertiliteta že ne. Proces ulaska žene u menopauzu može potrajati više mjeseci, a stanje menopauze definira se nakon što punih 12 mjeseci nema menstruacije. U većine zdravih žena to je oko 50. (45-55) godine života. Drugi način ulaska u menopauzu posljedica je kirurškog zahvata na ovarijima. Odstranjenje ovarija izaziva neposredno menopauzu poznatu pod nazivom kirurška menopauza, koja ima za posljedicu prestanak stvaranja estrogenih hormona, a simptomatologija je ista ili teža nego kod prirodne biološke menopauze. Simptomi menopauze U zdravih žena za vrijeme perimenopauze (godinu da na prije menopauze) postupno smanjenje hormonalne aktivnosti utječe na stanje žene na više načina: zapažaju se promjene raspoloženja, pojačani su postmenstrualni 20 Diabetes www.diabetes.hr simptomi, razmaci između menstruacija postaju neredo viti, u nekih je žena menstrualno krvarenje jače, a u dru gih slabije od uobičajenog, česti su iznenadni valovi crvenila i/ili znojenja. Menopauza nije iznenadni događaj (osim ako nije ki rurška), već polagani proces i važna tranzicija u životu žene, u kojoj su više izraženi rizici za zdravlje, a koji zahtijevaju planove primarne i sekundarne prevencije te strategiju praćenja. A kako menopauza utječe na zdravstveno stanje žene koja ima rizik za razvoj dijabetesa ili ima dijagnozu di jabetesa tipa I ili tipa II? Hormonalni poremećaji u organizmu su često međusob no povezani ili uvjetovani. Jajnici stvaraju dva hormona, estrogen i progesteron, a oba ta hormona utječu na inzulin, hormon koji se stvara u gušterači, a ima osnovnu funkciju dopreme glukoze u svaku stanicu organizma i time održavanje života. Menopauza i dijabetes Sniženje koncentracije estrogena i progesterona može u osoba pod rizikom povisiti glukozu u krvi i tije kom perimenopauze biti uzrok otpornosti organizma na inzulin, a to dalje povisuje glukozu u krvi. Međutim, mo guće je i obrnuto, tj. sniženje glukoze u krvi u trenutku kad se uđe u menopauzu. Razlog je u povećanju osjet ljivosti tijela na inzulin, što uzrokuje pad glukoze u krvi i hipoglikemiju. Zato u žena s dijabetesom promjene u statusu hormo na koje su karakteristične za menopauzu imaju za po sljedicu fluktuacije u visini glukoze u krvi. Ako je manje progesterona, to djeluje na povećanje osjetljivosti na inzulin, a niža koncentracija estrogena povećava rezis tenciju na inzulin - dakle obrnut proces. Promjene u kon centraciji estrogena povećavaju rizik od kardiovaskular nih bolesti; smanjuje se koncencentracija protektivnog “dobrog“ HDL kolestrola, a povećava rizik ateroskleroze zbog više razine LDL kolesterola. Uz povećanje rizika od drugih komplikacija, poput anemije i osteoporoze zbog manjka estrogena, pacijentice s dijabatesom imaju najviše problema s dobrom regulacijom glukoze. Učestale promjene visine glikemije zahtijevaju češće kon trole glukoze u krvi i posjete liječničkoj ordinaciji u meno hiperglikemije vrlo su neugodni simptomi te zahtijevaju češće prilagođavanje doze inzulina. Dijabetičarke s tipom I dijabetesa imaju češće epizode hipoglikemije tijekom noći, što uz druge simptome menopauze (znoje nje, valunzi) smanjuje kvalitetu sna i odmora, a to opet utječe na varijacije u koncentraciji glukoze u krvi. Žene s dijabetesom tipa II češće imaju hiperglikemiju te porast tjelesne težine. Veće varijacije u hormonalnom statusu, usprkos velikim naporima da se održi uravnoteže na razina glukoze u krvi, dovode do loše kontroliranog stanja dijabetesa i povećanja različitih komplikacija osnovne bolesti. U menopauzi manjak estrogena utječe na češće pojave bakterijskih i gljivičnih infekcija, osobito urogenitalnog trakta. Dijabetes oštećuje živce stanica koje okružuju vaginu, što može utjecati na seksualne probleme, a po znato je da suhoća vagine, čest simptom u menopauzi, uzrokuje bol tijekom snošaja. Uz sve navedeno, ne smi je se zanemariti veća sklonost depresivnom stanju u me nopauzi. Sve ovo je u žena s dijabetesom više izraženo i počinje ranije nego u žena koje nemaju dijabetes. Pitanje je kako smanjiti negativne posljedice menopauze u žena s dijagnozom dijabetesa i kako smanjiti rizik za razvoj dijabetesa u menopauzi u žena. Hormonalna na domjesna terapija ima svoje dobre i loše strane - kontro verzni se stavovi ipak trebaju sagledati individualno. Liječnik koji ima na skrbi pacijentice procjenjuje kada treba primijeniti hormonalnu nadomjesnu terapiju, a kada bi ona mogla biti nepoželjna. Osim tog krajnjeg načina smanjivanja negativnih posljedica menopauze na dijabetes, postoje dobri modeli prevencije dodatnih komplikacija. Prevencija komplikacija Vitalno je važno održati odgovarajuću tjelesnu težinu dobrim planom prehrane i fizičke aktivnosti. Pravilna prehrana ne samo da će u velikoj mjeri pomoći u održa vanju adekvatne tjelesne mase, nego će odigrati i važnu ulogu u prevenciji mnogih bolesti. Smanjenje unosa soli, prehrana siromašna mastima i dodatak kalcija važne su mjere, uz programiranu fizičku aktivnost, kojima se smanjuje rizik razvoja kardiovaskularnih komplikacija i prijeloma kosti zbog osteoporoze. Prehrana koja obiluje povrćem i voćem, ribom, žitaricama, uljima biljnog pod Diabetes www.diabetes.hr 21 Medicina br. 3/2011 rijetla (prvenstveno ma slinovo ulje) i koja uklju čuje umjerene količine crnog vina - okarakteri zirana kao mediteran ska prehrana - dobro djeluje na zdravlje. Re dovita fizička aktivnost dobra je za srce i kos ti, održavanje tjelesne težine i dobrog osjeća ja kvalitetnog života. Dobrobit od redovite fizičke aktivnosti: ¤ Poboljšanje cirkulacije krvi i regulacija tjelesne ¤ ¤ ¤ ¤ temperature Poboljšana kontrola tjelesne težine zbog porasta bazalnog metabolizma Smanjen rizik ateroskleroze i srčanog infarkta i osteoporoze Povećana snaga i raspon kretanja Bolja kontrola stresa nošljiviji. Osim navede nog, potrebno je redo vito mjeriti glukozu u krvi i HbA1c, na teme lju čega će liječnik pri lagoditi doze lijekova i održavati dobru regu laciju dijabetesa. U slu čaju povišenja LDL kole sterola ili sniženja HDL kolesterola, primjena lijekova za sniženje ko lesterola smanjuje rizik od kardiovaskularnih komplikacija. I na kraju, menopauza izaziva promjene kod svake žene. U slučaju dijabetesa one su izra ženije, ali uz dobru kontrolu i suradnju s liječničkim timom, sma njit će se rizici meno pauze i održati dobro fizičko i mentalno stanje. Nekoliko dodatnih savjeta može biti korisno ženama s di jabetesom u menopauzi, poput brige da uzimaju dobro uravnotežene obroke hrane, uklone kofein, uzimaju više leguminoza i pripravaka sa sojom. Soja sadrži fitoestro gene, biljne komponente slične estrogenu, koje mogu ublažiti simptome menopauze te djelovati kao zaštita od gubitka koštane mase (što je karakteristika Preporučena literatura...... žena u menopauzi). Istraživanja su pokazala da osobe koje u svojoj prehrani imaju inkorporiranu soju imaju manju učestalost pojave arte rijskih bolesti te žive dulje. Sojini proteini djeluju povoljno na sniža vanje LDL kolesterola i triglicerida i na povišenje HDL kolesterola.Uz takav zdraviji stil života, simptomi koji prate menopauzu bit će pod 22 Diabetes www.diabetes.hr 1. E. Eisenberg: Menopause and diabetes. In E. A. Reece, D. R. Coustan and S. G. Gabbe: Diabetes in Women. Lippincott Wiliams Wilkins 2004. P 102-115 2. E. D. Szmuilovicz, C. A. Stuenkel, E. N. Seely: Influence of menopause on diabetes and diabetic risk. Nature Reviews Endocrinology 2009;5:553558 3. J. S. Dorman, A. S. Steenkiste, T. P. Foley and all: Diabetes 2001;50: 1857-1862 Z D R AVA R J E © E N J A I Z S A LV U S A Glukometri koji jamËe potpunu sigurnost NOVO U LJEKARNAMA BIONIME GM 550 • nema kodiranja • Ëvrste i nesavitljive dijagnostiËke trakice - lakπe rukovanje • vrhunska preciznost i pouzdanost mjerenja • pozadinsko svjetlo moguÊnost oËitanja rezultata u mraku NOVO BIONIME GM 300 • jednostavnost upotrebe • pouzdano mjerenje kalibrirano na plazmu • Smart Code Key tehnologija • dijagnostiËke trake od plemenite kovine • odliËna vidljivost informacija Certifikati: IVD, CE 0537, FDA K042678, SFDA Kina, ISO 13485, GMP Tajvan Uvoznik i distributer: Salvus d.o.o. Diabetes formula: Cimet i alfa lipoiËna kiselina tablete Glukoza faktor tablete Proizvodi sadræe prirodne sastojke koji pomaæu u sniæavanju razine glukoze u krvi, poveÊavaju osjetljivost stanica na djelovanje inzulina, utjeËu na smanjenje kolesterola i triglicerida te poveÊanje HDL-a. www.salvus.hr www.solgar.hr Medicina Medicina br. 3/2011 br. 3/2011 Kako se nosimo sa stresom – i možemo li bolje? Prije nego pročitate cijeli tekst, odgovorite na pitanja iz upitnika. Dobiveni će rezultat pokazati s koliko se stresnog iskustva trenutno suočavate. Ono je to veće što ste više ispunjeni negativnim osjećajima, primjerice napetošću, nezadovoljstvom i doživljajem preopterećenosti, te što su u vas manje izražena pozitivna osjećajna stanja – osjećaji sigurnosti, mira i veselja. Kad budete odmjeravali svoj rezultat, imajte na umu da se svatko od nas u svakodnevnom životu suočava s ugodnim i neugodnim iskustvima. To je priroda življenja i drukčije ne može biti. Problem nastaje kad negativna osjećajna stanja prevladavaju i priječe pojedinca u ostvarivanju željene kvalitete života. Mirjana Pibernik-Okanović i Dea Ajduković, Tim za mentalno zdravlje Klinička bolnica Merkur, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac UPITNIK DOŽIVLJENOG STRESA UPUTA: U svakoj tvrdnji zaokružite broj koji označava koliko se često ona odnosila na vas u razdoblju od proteklih mje sec dana. Radite brzo, nemojte se vraćati na svoje odgovore i pokušajte uzeti u obzir samo proteklih mjesec dana. Gotovo nikada Katkad Često Obično 1 Osjećam da se prema meni postavlja previše zahtjeva 1 2 3 4 2 Razdražljiv/a sam i čangrizav/a 1 2 3 4 3 Ima previše stvari koje moram učiniti 1 2 3 4 4 Osjećam se usamljeno i izolirano 1 2 3 4 5 Nalazim se u konfliktnim situacijama 1 2 3 4 6 Osjećam se umorno 1 2 3 4 7 Bojim se da neću uspjeti postići svoje ciljeve 1 2 3 4 8 Moram donositi previše odluka 1 2 3 4 9 Osjećam se frustrirano 1 2 3 4 10 Osjećam se napeto 1 2 3 4 11 Čini se da se moji problemi nagomilavaju 1 2 3 4 12 Osjećam se užurbano 1 2 3 4 13 Imam puno briga 1 2 3 4 14 Pod pritiskom sam drugih ljudi 1 2 3 4 15 Osjećam se obeshrabreno 1 2 3 4 16 Bojim se budućnosti 1 2 3 4 17 Osjećam da radim stvari zato što moram, a ne zato što želim 1 2 3 4 18 Osjećam se izloženo kritikama i osuđivanju 1 2 3 4 19 Osjećam se mentalno iscrpljeno 1 2 3 4 24 Diabetes www.diabetes.hr Teško se opuštam 1 2 3 4 21 Osjećam se preopterećeno odgovornostima 1 2 3 4 22 Pod pritiskom sam različitih rokova 1 2 3 4 POZITIVNI OSJEĆAJI Gotovo nikada Katkad Često Obično 1 Osjećam se odmoreno 1 2 3 4 2 Osjećam da radim stvari koje doista volim 1 2 3 4 3 Osjećam se mirno 1 2 3 4 4 Pun/a sam energije 1 2 3 4 5 Osjećam se sigurno i zaštićeno 1 2 3 4 6 Veselim se samoj sebi 1 2 3 4 7 Osjećam se poletno 1 2 3 4 8 Imam dovoljno vremena za sebe 1 2 3 4 negativni osjećaji – zbroj bodova STRES NAŠ SVAKDAŠNJI NEGATIVNI OSJEĆAJI 20 pozitivni osjećaji – zbroj bodova Kako biste dobili svoj rezultat doživljenog stresa, od zbroja bodova za negativne osjećaje oduzmite zbroj bodova za pozitivne (negativni osjećaji minus pozitivni osjećaji) kako biste dobili ukupni rezultat. Ako ste postigli ukupno... ...manje od 36 bodova, vi doživljavate znatno manje stresa nego većina ljudi. ...između 37 i 48 bodova, vi doživljavate nešto manje stresa nego većina ljudi. ...između 49 i 61 bod, vi doživljavate nešto više stresa nego većina ljudi. ...više od 62 boda, vi doživljavate znatno više stresa nego većina ljudi. Što je stres? Čini se da smo danas više nego ranije zaokupljeni utjecajem različitih stresova (izvora stresa) na našu do brobit. Katkad smo ih skloni proglašavati zaprekom za ostvarivanje svojih ciljeva, na primjer smatramo da nas stresne situacije sprječavaju u uspostavljanju kon trole nad šećernom bolešću. Ponekad pak mislimo da zbog svojih osobina nismo dorasli ovladavanju stres nim situacijama jer se smatramo preosjetljivima ili pre tjerano podložnima stresu. U današnjem dinamičnom i brzom načinu života promje ne su najčešći uzrok stresa. Sjetite se kako ste se osje ćali kad ste doznali da bolujete od šećerne bolesti i da ćete zbog toga morati promijeniti životne navike, uključuju ći prehranu, tjelovježbu i aktivnosti. Nakon nekog ste vremena vjerojatno uspjeli organizirati život na novi način i ponovno uspostaviti ravnotežu. No, kao i svi drugi, u svakodnevnom se životu i nadalje susrećete s različitim stresorima, počevši od relativno bezazlenih uznemirujućih događaja kao što je čekanje u redu, prometna gužva i sl., do oz biljnih situacija poput financijskih teškoća, problema u odnosima s drugim ljudima, gubitka bliskih osoba i dru gih. Pojam stresa obično objašnjavamo kao stanje pritis ka u kojem se ne osjećamo dorasli zahtjevima situacije. Stres nije nužno loš i nepoželjan. Suočavanje sa zahtjevnim situ acijama, primjerice na poslu ili u aktivnostima koje provo dimo može nam, osim Medicina Medicina br. 3/2011 br. 3/2011 napetosti, pružiti doživljaj pozitivnog napora, zado voljstva i samopouzdanja. Bez obzira na uzrok, stanje stresa uvjetuje promjene u našem tjelesnom funkcioniranju. Tijelo ima ugrađeni mehanizam koji se uključuje svaki puta kad se osjeća ugroženim. Kako je odgovor na prijetnju prvotno bio na mijenjen preživljavanju – borbi ili bijegu od opasnosti – tjelesne promjene su usmjerene na poduzimanje akci je. Srčani ritam postaje brži, dotok krvi u mišiće je pove ćan, krvni pritisak raste, znojimo se i proizvodimo više adrenalina. Tijelo reagira na isti način i ako teškoća s kojom se suočavamo nije fizička već emocionalna. U takvim se slučajevima razina hormona u krvi povećava, a da pri tom ne postoji mogućnost da ih iskoristimo u Dialevel ® Za lak kši život s šećerom! Dodatak prehrani Dialevel – proizvod razvijen od strane stručnjaka koji kombinira djelatne tvari koje pozitivno utječu na razinu glukoze u krvi i pomažu kod komplikacija povezanih s povišenom razinom šećera u krvi. Krom Pomaže pravilno iskorištavanje inzulina u ljudskom tijelu i štiti od pada razine šećera u krvi ispod normalne razine. Ekstrakt cimeta Pomaže poboljšati osjetljivost tkiva na inzulin i pomaže održati stalnom razinu šećera u krvi bez naglih promjena. Alfa lipoična kiselina Pomaže poboljšati opskrbu stanica glukozom, transformaciju ugljikohidrata, masti i proteina u svrhu dobivanja energije i pomaže regeneraciju i zaštitu stanica jetre. Distributer za RH: RoRa Natura d.o.o., Ul. Grada Vukovara 16, 10 000 Zagreb, tel.: 01-3094-044, www.roranatura.hr oj aš V u ite rni! ž a a tr k Po lje svrsishodnoj akciji. Ni borba, ni bijeg nisu od pomoći jer se “neprijatelj“ nalazi u našoj glavi. Ovo nas dovodi u stanje tjeskobe – zabrinutosti i strepnje. Kako stres utječe na šećernu bolest? Stres može utjecati na kontrolu šećerne bolesti na dva na čina. Prvo, razina hormona u krvi, poglavito adrenalina, u stresu se povećava, a protok krvi u koži se smanjuje. Obo je može utjecati na razinu glukoze u krvi, u nekih bolesni ka tako da se ona povisuje, a u drugih smanjuje. Drugo, osoba u stresu vjerojatno neće zbrinjavati svoju bolest na optimalan način, pa će nemarno zdravstveno ponašanje – prekomjerno jedenje, nedovoljno kretanje, izostavljanje samomjerenja glukoze – pogoršati glikemijsku kontrolu. Što možemo učiniti da posljedice stresa na našu dobro bit budu što je moguće manje? Ipak, individualni odgovori na stresore, kao i učinci stresa, u različitih se osoba pokazuju vrlo različitima. Podsjetite se načas rezultata upitnika koji ste ispunili na početku. Vjerojatno vam ne bi bilo teško napraviti popis stresora koji su utjecali na vaš rezultat. Ako biste poku šali napraviti listu glavnih stresora za, primjerice, svog bračnog partnera ili prijatelja, ona bi se vjerojatno po prilično razlikovala od vaše. Isto biste tako vjerojatno utvrdili da se strategije koje koristite pri pokušajima ovla davanja stresnim iskustvima razlikuju od strategija koje primjenjuju osobe iz vaše okoline. Način na koji osoba pristupa stresorima i kako pokuša va njima ovladati obično se pokazuje važnijim od same prirode stresora. Ista situacija (primjerice, pri mjerenju glukoze u krvi dobije se neočekivano visok rezultat) u nekih će pojedinaca potaknuti obeshrabrenost, očajanje i ljutnju, dok će za druge biti poticaj za aktivnost koja može sniziti razinu šećera. Osobni stil suočavanja presudno utječe na odgovore po jedinca na stresore. U nekih osoba prevladava pristup koji je usmjeren k rješavanju problema. Kad se suoče s izazovom one će se zapitati: “Što bih mogao/la napra viti u svezi s tim problemom?“ Ove osobe pokušavaju promijeniti situaciju koja ih ugrožava, ili se od nje udaljiti. Drugi se pak trude objasniti problem tako da ga dožive prihvatljivim. Reći će sebi, npr.: ”Problem nije doista ve lik i moći ću se s njime nositi“. Oba se načina suočavanja pokazuju djelotvornima, ne samo za postizanje boljeg osjećajnog stanja, već i za sprječavanje oscilacija glukoze koje se mogu dogoditi u sklopu odgovora na mentalni stres. Vratite se ponovno na osobno iskustvo stresa u sa dašnjem razdoblju vašeg života. Ko je načine suočavanja najčešće koristite? Koliko ih doživljavate djelatnima? Imate li potrebu unaprijediti svoje strategije suo čavanja sa stresom? U nastavku se na lazi nekoliko praktičnih naputaka koji mogu biti od pomoći ukoliko je vaš odgovor na posljednje pitanje potvrdan. 1. Spriječite stres Osvijestite situacije u kojima opterećujete sami sebe, a da to nije potrebno i opravdano, npr., kad reagirate pretjerano na sitnice. Prepuštajući se ljutnji ili frustraciji, smanjujete svoju pozitivnu energiju 7. Razgovarajte s drugima Povlačenje i zatvaranje u sebe pojačava doživljaj stresa. Podijelite brige s obitelji, prijateljima ili profesionalnim osobama. Osim što umanjuje stres, izgovaranje misli naglas mo že pomoći da ostvarite bolji uvid u svoje probleme. Slušajte druge i budite otvoreni za njihove sugestije. 8. Donosite odluke Mnogi pojedinci nisu svjesni da otpor prema promjeni doprinosi stresu. Pasivni su, nadajući se da će se situacija vratiti na staro. Zbog čega odgađati odluku ako znate da imate izbora i da možete donijeti odluku? Što kada ne uspijevam pobijediti stres? Neki ljudi se nađu u situaciji u kojoj borba sa stresom ne uspijeva koliko i odvraćate pažnju od stvari koje su za vas važnije. 2. Utvrdite svoje ciljeve Imate li jasne osobne ciljeve, imat ćete i bolju kontrolu nad svojim životom. Razmislite što biste željeli ostvariti u narednih godinu dana, u narednih pet godina. Pri utvr đivanju plana budite realistični – počnite s malim i dos tižnim ciljevima. 3. Utvrdite što vam je najvažnije Osjećate li se katkad napetima jer “nemate vremena“? Pokušajte sami odrediti tempo svog života. Utvrdite listu osobnih prioriteta – usredotočite se na stvari koje su vam doista važne, a ostale stavite u drugi plan. 4. Osigurajte vrijeme za sebe Provedite nekoliko minuta dnevno prekidajući rutinu. Time ćete ublažiti stres i ostvariti jasniji uvid u stvari oko vas. Odvojite vrijeme za rekreaciju, hobi ili tjelovježbu. Redo vita tjelovježba vrlo je dobar način reduciranja stresa. 5. Razmišljajte pozitivno Pozitivni stavovi pomažu da se pobrinete sami za sebe i unaprijedite osjećaj kontrole. Negativno razmišljanje obično vodi k negativnom rezultatu. Umjesto da ponav ljate. “Ne mogu...“ pokušajte reći “Želim i mogu“. Izne nadit će vas bolja postignuća. 6. Održavajte smisao za humor Smijeh je jedan od najboljih pomagača u stresu. Šala na vlastiti račun, kao i na račun svijeta oko nas, oslobađa napetost i daje osjećaj olakšanja. god se trudili, te počnu doživljavati de presivne i tjeskobne tegobe. Povremena stanja tuge i bezvoljnosti normalan su dio života i ne znače nužno depresiju. O depresiji govorimo onda kad negativ na stanja (tuga, bezvoljnost, osjećaj besmisla) prevladava ju nad pozitivnima tijekom najmanje nekoliko tjedana. O tjeskobi kao stanju koje može zahtijevati vanjsku pomoć govorimo onda kad je osoba dulje vrijeme stalno zabrinu ta, i to oko stvari koje kod drugih osoba ne bi uzrokovale toliko brige, do te mjere da to narušava njenu dobrobit. Osim ovih tipičnih simptoma, znak da je možda potrebno potražiti pomoć stručnjaka su promjene u spavanju (nesa nica, prerano buđenje) i u apetitu (odjednom smanjen ili pojačan apetit), toliko da nam se tjelesna težina promijeni za nekoliko kilograma u kratko vrijeme. Također, osobito kod starijih osoba, depresivne i tjeskobne teškoće mogu se očitovati u zaboravljivosti, zbunjenosti i umoru. Ukoliko procijenite da se ne uspijevate izboriti sa stre som te doživljavate depresivne ili tjeskobne teškoće koje narušavaju kvalitetu vašeg života, obratite se stručnjaku. Za većinu ljudi prvi korak je obratiti se svom liječniku obiteljske medicine – on ili ona vam mogu pružiti podršku razgovorim ili vas mogu uputiti psihologu ili psihijatru. Psiholozi se bave pomaganjem razgovorom, a psihijatri daju lijekove koji mogu pomoći da se osjećamo bolje. Tim za mentalno zdravlje, koji se sastoji od dvije psi hologinje i psihijatra, postoji na Sveučilišnoj klinici Vuk Vrhovac i usmjeren je pomaganju osobama koje uz še ćernu bolest imaju i neke teškoće s raspoloženjem. Mo žete nam se obratiti svakog dana od 9 do 19h na broj telefona 01/2353 935 kako biste dogovorili susret. Diabetes www.diabetes.hr 27 Prehrana Prehrana br. 3/2011 br. 3/2011 Pravilna prehrana osoba sa šećernom bolesti s komplikacijama na bubrezima (3) Donosimo posljednji dio osnovnih skupina namirnica koje su podijeljene prema sastavu bjelančevina, masnoća i ugljikohidrata, a prikazuju i količine natrija i kalija. Bijeli otrovi (III dio) MANJE SOLI = VIŠE ZDRAVLJA Milka Rogić, viša medicinska sestra Povrće 1 jedinica sadrži: 2 g bjelančevina, 5 g ugljikohidrata, Enargetska vrijednost 25 kcal (105 kJ) 1 jedinica je 100 g povrća - ako nije drugačije navedeno u tablici. Svježe pripremljeno ili konzervirano, bez dodatka soli - ako nije drugačije označeno. Sadržaj kalija i fosfora u mg Vrsta namirnice 1 jedinica odgovara količini kalij fosfor Artičoka 100 g 376 67 Blitva 100 g 550 29 Brokula 100 g 340 66 Cikla 100 g 400 40 Cvjetača 100 g 350 45 Gljive svježe: - šampinjoni - vrganji - sušene 100 g 100 g 100 g 470 235 2846 102 142 612 Kelj glavati - raštika 100 g 100 g 260 500 68 70 Komorač 100 g 784 51 Krastavci svježi, oguljeni 100 g 140 17 Mrkva 100 g 225 30 Paprika zelena 100 g 129 25 Patliđan 100 g 184 33 Poriluk 100 g 310 30 Špinat 100 g 700 70 Tikvica 100 g 210 65 Masnoće i zamjene 1 jedinica sadrži: 5 g masnoće, Energetska vrijednost: 45 kcal (189 kJ) Nezasićene masnoće Vrste ulja koje se preporučuju u dijabetičkoj prehrani ne sadrže ni kalij ni fosfor Količina Sadržaj kalija i fosfora u mg kalij fosfor Ulje (suncokretovo, sojino, maslinovo, kukuruzno, uljane repice, kikirikija) 1 čajna žlica 0 0 Margarin stolni 1 čajna žlica 0 0 Majoneza - s manje kalorija 1 čajna žlica 0,35 0,40 Tartar umak (10 g) 2 čajne žlice 0,78 0,28 28 Diabetes www.diabetes.hr Rosana Svetić Čišić, dipl. ms. KB Merkur Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac J edan od ključnih čimbenika pravilne prehrane svakako je uzimanje manjih količina soli u namirnicama. Mno ge osobe danas u svakodnevnoj prehrani uzimaju ve će količine soli nego što se preporuča. Takve navike du goročno kao posljedicu mogu imati povišene vrijednosti krvnog tlaka . Kod osoba sa šećernom bolešću srčano-žilni sustav je osobito osjetljiv , te uzimanje više soli u prehrani može pridonijeti razvoju srčano žilnih bolesti. Tijelu je potrebna određena količina soli za normalno funkcio niranje. Sol pomaže pri izmjeni tvari i tekućina u tijelu; pomaže pri prenošenju impulsa živaca i utječe na rad mišića. Funkcija bubrega usko je vezana uz prisustvo soli u orga nizmu. U koliko je u organizam unesena mala količina soli, funkcija bubrega je da zadrže sol u organizmu. Isto tako, višak soli u organizmu bubrezi će putem mokraće izlučiti. Međutim, ako iz nekog razloga bubrezi ne mogu izlučiti dovoljnu količinu soli iz organizma, ona će se početi na kupljati u tijelu. Sol zdržava tekućinu u stanici i na taj se na čin povećava volumen krvi, što utječe na krvni tlak koji se povećava na stijenkama krvnih žila. Povišen krvni tlak šteti i može utjecati na smetnje u radu srca, jetre i bubrega. Danas se smatra da je potrebno uzimati manje od 2,4 gra ma (2,400 miligrama) soli na dan. Za orijentaciju može poslužiti činjenica da 1 čajna žličica sadrži cca 6 grama soli, što znači da jedna čajna žlica uključuje puno više od potrebne količine soli koja se uzima putem prehrane. Za osobe s povišenim vrijednostima krvnog tlaka u dobi iznad 50 godina preporuča se prehrana s manjim udjelom soli, što znači 1,5 gram. Dugoročno uzimanje manje soli u prehrani pridonosi učinkovitosti lijekova koji su propisani za snižavanje krvnog tlaka, kao i zaštiti srčano-žilnog sustava. Ne zaboravite da brojne studije pokazuju da gotovo 2/3 osoba sa šećernom bolešću umire od posljedica promjena nastalih na srčano-žilnom sustavu. Stoga je osobito važno ozbiljno razmisliti o štetnosti uzimanja više od preporučenih doza soli na dan. Kako slijediti preporuke za uzimanje manje soli u svako dnevnoj prehrani? • Birajte svježe povrće, smrznuto ili ono na kojem piše da je bez dodatka soli. • Birajte svježu perutninu, ribu ili nemasno meso. • Uzimajte biljne začine bez dodatka soli kako biste kuhanoj hrani popravili okus ukoliko vam je to potrebno. • Kuhajte rižu, tijesto, mahunarke bez soli. • Smanjite upotrebu pripravljene polugotove hrane jer je u pravilu bogata soli. • Čitajte oznake na namirnicama na kojima ćete naći potrebne informacije o sadržaju soli. Tada svakako birajte one s manim udjelom soli (low- or reduced sodium). • Izbjegavajte usoljene i dimljene mesne i riblje proizvode koji su konzervirani jer se za konzerviranje često koristi sol. • Sol dodajte pri kraju pripreme hrane u malim količinama. • Neke namirnice sadrže u sebi sol, primjerice, mlijeko, meso i školjke. Npr. 250 ml mlijeka s manjim udjelom mliječne masti sadrži oko 107 mg soli. ZAPAMTITE! 1. Hranu nema potrebe dodatno soliti. 2. Birajte namirnice s manim udjelom soli. 3. Ne propustite provjeriti informacije o sadržaju namirnica na oznakama hrane. Usporedite namirnice prema sadržaju na oznakama. Diabetes www.diabetes.hr 29 Prehrana br. 3/2011 PONOVIMO oznake na hrani! sodium free = bez soli very low sodium = vrlo malo soli low sodium = malo soli reduced (or less) sodium = smanjeni udio soli light in sodium = vrlo malo soli unsalted = neslano Kako pripremati hranu s manje soli? Sol držati u malim posudama. Vrlo je korisno dozirati iz posuda na istresanje jer se tako može jednostavno dozirati male količine. Ukoliko je sol u većoj posudi, lakše je zagra biti više soli, koja se, u pravilu, ne vraća više u posudu već se sva uspe u hranu. Kao zamjenu možete koristiti neke biljne Namirnice s malo soli: Tjestenina, riža, grah Kava Voće, svježe i smrznuto Voćni sokovi Limunada Biljni svježi začini Svježe meso, riba Prirodna voda Čajevi Povrće, svježe i smrznuto Mlijeko Jogurt, voćni jogurti JUHA OD MLADE KOPRIVE CVJETAČA S JOGURTOM D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - S V I B A N J 2 0 1 1 D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - S V I B A N J 2 0 1 1 POHANO BIJELO MESO VOĆNA SALATA OD SEZONSKOG VOĆA D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - S V I B A N J 2 0 1 1 D I A B E T E S / S L AT K I Ž I VOT - S V I B A N J 2 0 1 1 začine kao što su bijeli luk, crveni luk, ružmarin, papar, peršin. Na ovaj način može se smaniti uzimanje soli za čak 30 %. Možda će vam u početku biti neukusno i čudan okus, no kada se naviknete, sol vam više neće nedostajati. Ne zaboravite da su promjene puno učinkovitije ako je proces sporiji. Stoga neka vaše promjene u prehrani budu postepene kako biste se lakše priviknuli na novi način raz mišljanja, pripreme hrane i odabira namirnica. Namirnice s puno soli: Suhomesnati i konzervirani mesni proizvodi Sušena riba Dodaci hrani i različiti umaci Pržena i pečena hrana Ukiseljeno povrće, kiseli kupus Pizza, toli sendviči, kebab, hot dog i sl. Maslac s dodatkom soli Različite slane grickalice kao što su prženi kikiriki, kokice, slanci, slani štapići i sl. Gotova konzervirana jela Gotove juhe Testirajte svoje znanje o soli 1. Sol se nalazi isključivo u pripremljenoj hrani (kuhanoj ili pečenoj): točno netočno 2. Drugo ime za sol je NaCl natrijev klorid ili kuhinjska sol. točno netočno 3. Ukoliko želite smanjiti dnevni unos soli, umjesto prženih krumpirića ili hamburgera uzmite kuhano povrće i kuhano meso ili ribu: točno netočno 4. Dnevno je potrebno vrlo malo soli, samo 5 grama. točno netočno 5. Kuhinjska se sol u hrani može zamijeniti svježim biljnim začinima: točno netočno 30 Diabetes www.diabetes.hr CVJETAČA S JOGURTOM JUHA OD MLADE KOPRIVE ZA 4 OSOBE ZA 4 OSOBE 40 dag cvjetova cvjetače 20 dag luka 20 g ulja (četiri čajne žlice) 4 dl jogurta (dvije čašice jogurta s 1,6% m.m.) 1 čajna žličica slatke crvene paprike 40 dag mladih listova koprive 10 dag crvenog luka 20 dag krumpira 3 dag kiselog vrhnja (12% m.m., dvije velike žlice) 25 g margarina (pet čajnih žlica) Očišćene cvjetove cvjetače operite, stavite u cjedilo iznad posude s ključalom vodom i kuhajte desetak minuta. Sjeckani luk pirjajte na ulju dok ne postane staklast, umiješajte crvenu papriku i jogurt i posolite. U zagrijani umak dodajte cvjetove cvjetače i propirjajte još nekoliko miuta. Energetska vrijednost po osobi: 656 kJ (156 kcal) ½ jedinice iz skupine MLIJEKO i ZAMJENE 1 i ½ jedinica iz skupine POVRĆE 1 jedinica MASNOĆE i ZAMJENE Recepti preuzeti iz knjige „Priručnik pravilne prehrane“, R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat U litru vode kada zakuha stavite male listove mladih kopriva i oguljeni krumpir izrezan na sitne kockice. Dodajte luk sjeckan na sitne komadiće. Kada sve omekša, vodu ocijedite i spremite, a povrće protisnite kroz metalnu cjediljku. Povrće vratite u vodu u kojoj se kuhalo i kada zakuha, dodajte vrhnje i margarin. Uz juhu možete poslužiti prepržene kockice kruha: ½ kriške kruha po osobi izrežite na kockice, a od ukupne količine margarina dio odvojite i stavite u tavu, pa pustite da kockice kruha dobiju svijetlosmeđu boju. Energetska vrijednost po osobi: 436 kJ (104 kcal) ½ jedinice iz skupine KRUH i ZAMJENE 1 jedinica iz skupine POVRĆE ¼ jedinice iz skupine MASNOĆE i ZAMJENE Recepti preuzeti iz knjige „Priručnik pravilne prehrane“, R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat VOĆNA SALATA OD SEZONSKOG VOĆA POHANO BIJELO MESO ZA 4 OSOBE ZA 4 OSOBE 5 dag jabuke 5 dag kruške 12 dag svježeg ananasa (ili 10 dag konzerviranog, bez dodatka šećera) 5 dag kivija 7 dag svježe breskve 5 dag malina 5 dag banane sok jednog limuna veliku žlicu ruma sladila po želji (bez energetske vrijednosti, koje se ne kuha) 30 dag bijelog mesa (piletine ili puretine bez kože) 6 dag krušnih mrvica 4 dag svježe ribanog parmezana 1 jaje 2 velike žlice ulja Voće operite pod tekućom vodom, ocijedite, usitnite i pomiješajte u zdjeli. Dodajte sladila po želji, sok jednog limuna i veliku žlicu ruma. Voćnu salatu ohladite u hladnjaku i razdijelite u četiri zdjelice. Energetska vrijednost po osobi (1 zdjelica): 252 kJ (60 kcal) 1 jedinica iz skupine VOĆE Recepti preuzeti iz knjige „Priručnik pravilne prehrane“, R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat Bijelo meso (piletinu ili puretinu) odvojite od kože, operite, narežite na tanke odreske (osam podjednakih komada). Mrvice i svježe naribani parmezan pomiješajte u posudi. Jaje istucite vilicom. Odreske uvaljajte u mrvice, zatim u jaje, pa opet u mrvice. Kada ste pripremili sve odreske, nauljite lim za pečenje i poslažite odreske u lim. Pokrijte lim aluminijskom folijom i stavite peći u vruću pećnicu na temperaturu 220°C petnaestak minuta. Skinite foliju s lima za pečenje, a odreske okrenite i pecite još petnaestak minuta. Energetska vrijednost po osobi (dva odreska): 722 kJ (172 kcal) ½ jedinice iz skupine KRUH i ZAMJENE 2 i ½ jedinice iz skupine MESO I i ZAMJENE 1 jednica iz skupine MASNOĆE i ZAMJENE Recepti preuzeti iz knjige „Priručnik pravilne prehrane“, R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat • tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 200,00 kn (+ 35,00 kn poštanskih troškova) Isprobani recepti za: • predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice • Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti Gastro putovanja Gastro putovanja br. 3/2011 br. 3/2011 GASTROPUTOPIS Kozmopolitizam na tanjuru u “glavnom gradu svijeta” Vedran Obućina E gzotika Indije, Bliskog istoka i Afrike opčinjavaju vas, ali nemate vremena i novaca da svladate pro storne prepreke do nepoznatih južnih mora? Engle zi su tim stvarima doskočili dovevši cijelu tu egzotiku u svoju zemlju. Nema kozmopolitskijeg grada u Europi od Londona. Restoranskoj ponudi može konkurirati možda samo Pariz, ali i francuska je prijestolnica zakinuta za raznovrsnost ponude. To ne treba čuditi jer London je i dalje glavni grad Commonwealtha, zajednice zemalja u kojoj kraljica Elizabeta II. vlada, ali ne upravlja. Od Kanade preko Malavija do Australije i oceanskih drža vica, svima je London negdje na umu. A dolaskom u taj “glavni grad svijeta”, otvaraju se i svjetski apetiti. Moderna britanska kuhinja rezultat je stotina godina ko lonizacije (sa svim popratnim “sadržajima”) i upravljanja koje su Englezi odradili po doslovce svakom svjetskom kontinentu. Ona spaja tradiciju britanskog otočja s mo dernim inovacijama, pri čemu se tradicija zasniva na po kušajima oživljavanja jela prije 20. stoljeća. No, utjecaji dolaze s Mediterana, Bliskog istoka, Južne Azije, Dale kog istoka i Indokine. Taj cijeli miks utjecaja, okusa i miri sa postao je stožernim elementom britanskog kulinarstva, onog koji se često može vidjeti na malim ekranima i popu larnim kuharicama, a koju predstavljaju kulinarski velika ni poput Delije Smith, Gordona Ramseyja i Jamieja Olivera. 34 Diabetes www.diabetes.hr Curry: tipično bri tansko jelo Indijska i kineska kuhinja te mirisi Bliskog istoka po stali su dio britan ske kulture. Uz to, London vrvi kulinar skim hramovima zemalja u koje najviše vole putovati, a to su Portugal, Španjolska, Italija i Grčka. U novije vrijeme sve je više ruskih, poljskih i balkanskih restorana. I dok uživate u ukusnom curryju u restoranu klišeiziranih imena poput Taj Mahal ili Taste of India, nemojte se zavaravati. Uopće se ne radi o indijskom curryju, nego posebno napravljenom jelu, manje začinjenom, koje je nastalo u srcu Engleske. Naime, Commonwealth se vratio kući, pa je s propašću Britanskog carstva, tog imperija gdje doslovno nikad nije zašlo sunce, i kulinarska tradicija postala kozmopolitizmom na tanjuru. Prvi recept s curryjem u Velikoj Britaniji nastao je daleke 1747. kad je Hannah Glasse pripremila miješane sjemenke ljute paprike i korijandara s đumbirom i kurkumom. To je bio početak britanskog stila indijskih restorana koji su svoj vrhunac dosegli masovnim otvaranjima ranih 1970-ih. Većinom se radilo o doseljenicima iz Bengala, ponajvi še iz Calcutte i nekadašnjeg Istočnog Pakistana koji se osamostaljenjem prozvao Bangladešom. Restorani ban gladeških gastarbajtera činili su 85 posto curry restorana po cijeloj Britaniji. Ali, danas su rijetki. Zamijenili su ih restorani i zalogajnice sa šireg prostora indijskog pot kontinenta često uključujući i na curryju temeljena jela iz Nepala, Butana, Afganistana i Irana. Curry je postao toliko sveprisutan u britanskoj kuhinji da je piletina tikka masala, nastala u Glasgowu, postala i službeno britansko nacionalno jelo koje se može probati i kao brza hrana u vlakovima, kao predjelo ili čak kao dio pizze. Nemojte se iznenaditi da uoči velikih britanskih blagdana uz krunidbenu piletinu (Coronation Chicken, recept koji je nastao kao obilježavanje krunidbe kraljice Elizabete II. 1953.) dobijete curry umak u koji ćete umakati svoje krumpiriće. Curry na engleski se sastoji od pirjane mješavine luka, češnjaka i svježeg đumbira, čemu se dodaju začini koji ovise o vrsti curryja: obično se radi o klinčićima, cimetu, kardamomu, čiliju, kimu i sjemenkama senfa. Svježi korijandar i kurkuma obavezni su sastojci ljućih curryja. Iako curryji imaju originalna i tradicionalna imena poput korma, biryani, madras, jalfrezi ili vindaloo, da spomenemo samo najpoznatije, ne radi se o istim jelima koje pod istim imenima možete naći u raznim dijelovima indijskog potkontinenta. Još jed na poznata inačica je tandoor, koja je također tehnika usavršena i oblikovana u Velikoj Britaniji. Britanija usred Mediterana Mediteran je dugo vremena bio polje interesa britan ske krune. Dominioni poput Cipra i Malte dugo su bili u rukama engleske vojske, a danas je Britanija prisutna preko svog prekomorskog teritorija Gibraltara. Politički brakovi koji su se sklapali na toplom moru ostavili su utjecaja ispod ove španjolske stijene, na mjestu gdje se dodiruju Afrika i Europa. Utjecaji iz Španjolske, Engleske, Maroka, Portugala, Malte i Genove stvorili su posebne okuse i mirise koji su koliko mediteranski, toliko i britanski. Iza španjolskih naziva kao što je fideos al horno ili pan dulce, kriju se kombinacije španjolskih i talijanskih tradicija s “britanskim odmakom“, što po pri lici znači da su manje začinjena jela kako ne bi teško pala na britanski želudac. Britanci uživaju u svojoj kozmopolitanskoj prehrani više ne go ostali Europljani. Zlobnici bi rekli, to je zato jer je britan ska kuhinja nepostojeća, a ono malo tradicionalizma što je ostalo u pubovima i restoranima u provinciji jednostavno nije dostatno modernim Britancima. Uz sveprisutni fast food, Britanci su stoga zavoljeli prehrambene navike svojih ne kad podređenih naroda. Nama čisto egzotična kineska, korejska, japanska, indonezijska, indijska i libanonska jela, u Londonu su svakodnevica koja se jede i kao fast food. U nekim četvrtima, kao što su East End, Camden Town i Shephard’s Bush gotovo je nemoguće naći zalogajnice koje nisu iz Trećeg svijeta. Britanci većinom ne zalaze ovamo, jer je hrana obilnija i izdašnija u okusima i mirisima. Afrički đavli i skakavci na Temzi U britansku se svakodnevnu kuhinju polako ali postojano uvlače i utjecaji nekih drugih zemalja. Tako je umak piri piri postao omiljen diljem Londona i u raznim kuhinjama. Radi se o vrsti čili papričice iz Afrike, a koja se katkad naziva i ptičjim okom, afričkim đavlom ili afričkim crvenim đavlom. Katkad zvan i peri peri, ovaj je umak postao popularan pre ko portugalskih trgovaca koji su ga upoznali u Mozambi ku, njihovoj afričkoj koloniji. Britanci su ga također zavoljeli u Africi, pa je Nando peri peri umak nastao u Južnoj Africi i od tamo stigao u Britaniju. Danas je Nando’s jedan od najpoznatijih lanaca moderne britanske kuhinje pod pose bnim utjecajem južnoafričkog kulinarstva i tradicija portu galskog kolonijalizma, kako u Africi, tako i među crnačkim stanovništvom u Brazilu. Osim toga, svoje britanske krumpi riće i brokulu koja je nenormalno zelena, možete umakati i u Nali peri peri umak koji potječe iz Malavija, također jedne od najpoznatijih britanskih kolonija u Africi. Sa svakim novim imigrantom čini se da raste i britanski interes za njihovu kulinarsku sposobnost. Sve je više egzotičnih restorana koji nastoje utažiti britansku glad za senzacijama. Svakodnevno se može probati zebra, krokodil, klokan i gnu, a jesti skakavce i ostale nama neshvatljivo jestive životinje postaje normala potrošačkog društva. Možda nije Varanasi na Gangesu, ali London na Temzi doista može približiti svijet iz snova. Istražiti nepoznata mora nikad nije bilo lakše. Diabetes www.diabetes.hr 35 Gastro putovanja br. 3/2011 Recepti Piletina Tikka Masala Sastojci: 6 komada piletine (bez kostiju) Marinada za Tikka 6 žlica jogurta 1 žličica crvenog chili praha 1 žlica zgnječenog bijelog luka 2 žličice đumbira 1 žličica kumina u prahu 1 žličica curry praha (garam masala) 4-5 žličica soka od limuna soli po ukusu Za umak 2 rajčice (sjeckane) 1 glavica luka 1 žličica đumbir- češnjak kaše ½ žličica kumina u prahu ½ žličice korijandara u prahu ¼ šalice mlijeka 1 žličica šećera soli po ukusu Priprema: Piletina tikka masala priprema se u dva koraka, tikka i umak. Grillanjem piletina definitivno daje okus ovom jelu, ali ako nemate roštilj, možete koristiti bilo kakvu pećnicu. Nakon što ste svoju piletinu ispekli na grilu, mo žete započeti proces pečenja paralelno. Izrežite piletinu na manje komade. Ocijedite ako ima vode. Izmiješajte sve sastojke za marinadu i dodajte pi letinu u nju. Marinirajte najmanje jedan sat. Prepecite piletinu na vrućem grilu (roštilj) do zlatnosmeđe boje. Mažite maslacem (ili uljem) često kako bi se osiguralo da piletina ostane nježna i vlažna. Nemojte prepeći. Zagrijte ulje i dodajte đumbirovu i češnjakovu kašu. Popržite malo i dodajte sjeckani luk. Držite na visokoj temperaturi dok se luk malo karamelizira. Karamelizirani luk pojačava okus ovog jela. Kada luk postane zlatne boje, dodajte sjeckane rajčice i nastavite prženje na srednjoj temperaturi dok se ulje ne odvoji. Dodajte ku min i korijandar u prahu. Izmiješajte. Dodajte sol i šećer i spustite komade piletine tikka u umak. Neka se krčka 5 minuta na niskoj vatri da se okusi pomiješaju malo. Pojačajte vatru i dodajte mlijeko polako, stalno miješaju ći. Nakon što umak dobije željenu gustoću, smanjite vat ru. Pripremite za ukrašavanje. Poslužite s bijelom rižom. 36 Diabetes www.diabetes.hr Peri Peri Sastojci: desetak crvenih ljutih čili papričica ½ šalice limunovog soka 2 žlice tanko izrezanog korijandara 1 žlica izrezanog peršina 5 izrezanih češnja češnjaka ½ žlice soli ½ šalice maslinova ulja I mDOLPVHPRåHSRPRüLGDGMHFDXåLYDMX LODNãHVHQRVHVEROHãüX 6D åHOMRP GD +UYDWVNL VDYH] GLMDEHWLþNLK XGUXJD ãWR EH]EROQLMH RUJDQL]LUD XVSMHãDQ ERUDYDN GMHFH X 5DSFX X OMHWQRP GMHþMHP NDPSX WYUWNH /ékué i 6FKQHHNRSSHRGOXþLOHVXSRPRüL Priprema: Ukoliko upotrebljavate svježe crvene čili papričice, bitno je da su crvene, jer to daje boju piri piri umaku. Izrežite ih ugrubo. Sve sastojke ubacite u mikser za hranu, osim ulja. Sastojci ne smiju biti prepoznatljivi. Kad se umak zgusne, dodajte polagano ulje i dalje miksajte. Kad je gotovo, ostavite umak u staklenoj posudi na sobnoj temperaturi. Piri piri umak slaže se s gotovo svakom hranom, posebno s bijelom ribom i piletinom. Torta de Acelga (britanskogibraltarsko jelo koje podsjeća na zeljanicu) Sastojci: lisnato tijesto 6 glavica blitve 6 jaja krušne mrvice naribani sir peršin 2 žličice miksanog češnjaka začini Priprema: Odrežite krajeve blitve, operite listove i kuhajte ih. Kad je blitva gotova, dobro osušite i narežite. Nekoliko ih minuta popržite na maslinovu ulju i stavite sa strane. Razvaljajte tijesto i stavite u vatrostalnu posudu, ostaviv ši dovoljno tijesta s kojim ćete kasnije pokriti pitu. Pomije šajte jaja i sve sastojke i napravite filu. Dodajte blitvu. Ispunite smjesom pitu i pokrijte ostatkom tijesta. Pecite u pećinici na 150 stupnjeva oko 30 minuta, odnosno dok pita ne požuti. 3URL]YRGL6FKQHHNRSSHSURGLHWD²þRNRODGHNHNVLSHNPH]L]DPMHQD]DPHG NUHPDRGOMHãQMDNDLRVWDOHVODVWLFH²]DVODÿHQLVXYRüQLPãHüHURPLQHPDQMH YDåQRSURL]YRGLQLVNRJDJOLNHPLMVNRJLQGHNVD 2G VYLEQMD GR VUSQMD NXSQMRP SURL]YRGD 6FKQHHNRSSH SURGLHWD ili 6FKQHNRSSHYLWDPLQDLPLQHUDODXELORNRMRM SURGDYDRQLFLRGYDMDWH NQ]DSRPRüNDPSX LékuéMHQRYDOLQLMDVLOLNRQVNRJDSRVXÿDLGHDOQD]D]GUDYRNXKDQMHNRMDüHRGVYDNRJD NXSOMHQRJSURL]YRGDRGYRMLWL]DGMHþMLNDPS6XÿHPRåHWHNXSLWLXGXüDQX6ROSDSDUX =DJUHEX9ODãNDLOLQDZZZVROLSDSDUFRP 'UDJDGMHFRåHOLPRYDPOLMHSHOMHWQHSUD]QLNHLRGOLþQX]DEDYXX5DSFX Tjelovježba Tjelovježba/Kolumna br. 3/2011 br. 3/2011 Priča kao iz filma Iz Brazila u Kutinu! Vesna Mimica P rošlog sam mjeseca bila oku pirana premijerom svoje no ve predstave. Finale projekta “4“ snima se u gradu u kojem je predstava kako bi se ljudi koji tamo žive aktivno uključili u projekt. Tako smo bili u Kutini. Na snimanje je došla skupina mla dih plesača koje vodi grupa tamno putih, razigranih Brazilaca koji su se doselili u Kutinu. Iz Brazila! Su per im je, kažu. Najprije se doselio i oženio voditelj njihova plesnog ansambla, a potom se i cijeli an sambl doselio za njim. Iz Brazila u Kutinu! Ponavljala sam to svima cije li dan. Za nas kojima je teško otići raditi u Dugo Selo, a o preseljenju ne želimo ni slušati, ovi ljudi pred stavljaju atrakciju! Zašto nam promjena toliko teško pada? Je li to lijenost, nepovjerenje, neznanje ili samo otpor prema ikak nimljivih ljudi, događaja i stvari. U voj promjeni? Jer, ako se ne radi o nekoj osobnoj tragediji ili nesreći, započeti nešto novo uvijek može biti uzbudljivo. Novi grad, nova poznanstva, novi životi ili barem novi načini života uvijek nas oplemenjuju. Iz neznanja ili zbog predrasuda rijetko se odlu čujemo priznati da nam treba pro mjena ili da će nam ta promjena doći, a ne želimo se prilagoditi i izvući najbolje. Terapeuti, prijatelji, filozofi, učitelji zdravog i kreativnog života stalno nam ponavljaju kako prošlost treba ostati u prošlosti i da se valja kretati prema naprijed. Zašto onda ne pri hvaćamo promjene? Ograničavaju nas mitovi, predrasu de, stereotipi u kojima se osjećamo sigurnima. No, to je samo privid, a i glupo je. Oko nas je mnogo za nama postoji nevjerojatna energija kojoj katkada svjedočimo u nevjero jatnim pothvatima koje ljudi čine, za nas se brinu prijatelji koje katkada ne primjećujemo, a vrijeme koje prolazi ide nam zapravo u prilog. Zrelost, znanje i ljepota dolaze s vre menom i samo su pitanje našeg po gleda. Slika se zrcali u našem oku. Veseli Brazilci prešli su nekoliko kon tinenata da bi na malom kutinskom trgu otplesali moju koreografiju i bili dio predstave. Promijenili su klimu, običaje, hranu, razumijevanje umjet nosti, jezik i tradiciju. Smijali su se i slikali, čestitali i veselo otišli ulicom prema svojim novim kućama. 1. Stanite u mali raskorak i odignite loptu iznad glave, te se polako dignite na prste. Brojite do pet, dišite normalno .... 2. Spustite loptu u visinu prsiju, te spustite pete na pod. Brojite do pet i dišite normalno... 3. Zagrlite loptu tako da ju obujmite rukama i polako se spustite u čučanj. Brojite do pet i sve ponovite četiri puta. 4. Sjednite na loptu razmaknutih stopala i koljena. Suprotnom rukom, uz izdah, dotaknite suprotno stopalo, ispravite se uz udah i ponovite na drugu stranu. Vježbu ponovite četiri puta. 5. Sjedeći na lopti, primite se za podlaktice, te se uz izdah okrenite u jednu stranu, a uz udah vratite u sredinu. Ponovite to na drugu stranu, a cijelu vježbu ponovite osam puta. 6. Sjedeći na lopti pružite nogu i zategnite stopalo, te odignite petu od poda. Zadržite se u tom položaju brojeći do pet, pa promijenite nogu. Isto napravite i drugom nogom, a sve zajedno osam puta. Promjena je dobra. Prihvatimo je i prilagodimo sebi. Osmjeh će se zadržati na usnama, a slika ljepote ostat će u očima. Anđela Strižić umirovljena je arhitektica koja redovito vježba. Majka je triju kćeri, danas udatih uspješnih mladih žena, ima unuke i tri omiljena zeta. Jedan od njih redovito dolazi pred dvoranu po svoju suprugu a možda će i početi vježbati. Dok ovo čitate Anđela putuje sa svojim kćerima na put iznenađenja. Toliko o promjenama koje je ova žena prigrlila točno kako je i trebala, kao poticaj za kvalitetan život. 38 Diabetes www.diabetes.hr Diabetes www.diabetes.hr 39 Tjelovježba Tjelovježba br. 3/2011 br. 3/2011 Jadranka Kos, bacc. fizioterapeut i prof. Rehabilitator U životu svake osobe posto je radosni trenuci ali isto dobno i oni koje zovemo stresnima. Postoje neki jedinstveni događaji, razlozi za stres, za ljude u svim dijelovima svijeta i u svim kulturama. U današnje vrijeme ka da se misli kako je svaka minuta važna, ima sve više situacija koje se doživljavaju kao pritisak i na koje osobe reagiraju kao na neugodu. Ponavljanje takvih situacija s vreme nom može nepovoljno utjecati na zdravlje. Tijelo može reagirati na stres ubrza nim radom srca, znojenjem (dlano va), suhoćom usta, može se povisiti krvni tlak u određenim trenucima. Postoje i prikriveni znakovi kao neobjašnjiv umor, nervoza, ljutnja, trenutna reakcija na zapreku, poteš koće u koncentraciji, vrtoglavica, poteškoće sa spavanjem i dr. Osobe sa šećernom bolešću navo de i bilježe povišene razine glukoze u krvi koje objašnjavaju kao reakci ju na stresne situacije. 40 Diabetes www.diabetes.hr Važno je sve to prepoznati, otkriti uzroke, suočiti se i po mogućnosti reorganizirati obaveze te reagirati pozitivno. U svakodnevnim potrebama važno je preuzeti kontrolu nad svojim vremenom. Važno je razlučiti bitno od nebitnog, usmjeriti se na vrlo potrebno, a vremenski rasporediti obavljanje trenutno manje potreb nog. Mudro je usmjeriti dovoljno energije na vrlo važne zadatke ili vrlo važne životne korake. Nije do bro izbjegavati ili odlagati činiti ono što je potrebno za osobno zdravlje i osobnu dobrobit. Uz dobro organizirane obaveze i zadatke, potrebno je imati vlastito vrijeme za sebe. Zdrava komuni kacija s drugim povjerljivim ili struč nim osobama pomaže u prevlada vanju mnogih poteškoća. Postoji i niz drugih dobrih i poželjnih okol nosti. Osobe koje imaju kućne lju bimce i zbog njih se trebaju više kretati obično se bolje suočavaju sa stresom. Pronalazak, odabir i prakticiranje neke kreativne aktiv nosti usmjerava pažnju na stvari u kojima se uživa, provodi se ugod no vrijeme, a sve to još donosi vidljive rezultate i koristi od takve aktivnosti. Mnoge osobe vode svoje dnevnike - bilježe ono što ih je učinilo sretni ma, što im je pomoglo u održavanju dobrog raspoloženja. Svoja pozitiv na iskustva koriste i dalje, a mogu ih podijeliti s drugima. Tjelovježba Rezultati znanstvenih istraživanja utvrđuju pozitivnu povezanost prak ticiranja tjelesne aktivnosti i tjelo vježbe s dobrim i boljim raspolože njem. Tjelovježba koja se provodi Opuštanje – relaksacija Opuštanje - u punom smislu riječi - znači svojim znanjem, sviješću, u dobrom položaju tijela, smanjiti napetost svih mišića i održati je u željenom vremenu. Opuštanje mo že biti vođeno, ali vrlo je važno osobno znanje opuštanja. Duboko disanje neizostavan je dio svake tjelovježbe i tjelesne aktivnos ti. Duboko disanje može se provodi ti i posebno, a uz osnovnu funkciju osiguranja veće količine kisika tijelu, pomaže smanjenju napetosti. Redovita tjelovježba podrazumije va i znanje o opuštanju i ispravno opuštanje u različitim položajima. Posebno je učinkovito vođeno opušta nje koje se provodi u radu s grupom poslije programirane tjelovježbe. U odabranu položaju, obično udob nom sjedećem, zatvorenih očiju, osoba se usredotoči na riječi vodite lja pa dolazi do opuštanja. Svojim mislima osoba aktivno su djeluje u opuštanju svakog dijela tijela. Misli i val opuštanja polako prolazi od vrata i postupno za hvaća svaki dio tijela – od vrata preko ruku, gornjeg dijela tijela prema donjem, postupno prema nogama i stopalima. Vođenim opu štanjem osvijesti se opuštanje, a poslije nekoliko minuta svaka oso ba se osjeća odmorenijom. Svi koji prisustvuju ovakvu programu ponavljajući ga iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec, uspješnije se i učinkovitije opuštaju i uspiju se u kraćem vremenu odmoriti. Opuštanje je moguće naučiti i sa mostalno provoditi po potrebi u kućnim uvjetima. Opuštanje je sastavan i neizostavan dio vježbanja, cjelina, ravnoteža. Opuštanje je poniranje u sebe, da bi se ponovno isplovilo novom snagom, novim poletom na nove zadatke. Uz opuštanje korisna je i vizualizaci ja. Vizualiziramo kada svojim misli ma gradimo sliku o nečemu, o ne koj situaciji. Vizualizacija ima moć kada je pozitivna i pomaže da se dobro osjećamo. Poželjna je i po trebna pozitivna vizualizacija. U dine grupa članova/članica redo vito provodi tjelovježbu. Program je prilagođen grupi i svim njezinim članovima. Cijelo vrijeme vježbanja zvuci birane glazbe osnova su po kretima. Glazba poziva i pokreće, zvuci prolaze pokretima. U grupi se može učiniti i ono što se samo stalno možda i ne bi moglo tako dobro. Vježba se s ciljem održava nja optimalne razine šećera u krvi, za održavanje čvrstoće kostiju, sna ge mišića, optimalne tjelesne mase, tjelesne spremnosti i boljeg raspolo ženja. Na završetku sata tjelovježbe uvijek je vođeno opuštanje i vizualizacija. Vrijeme zajedničkih susreta stvara duh zajedništva i bolje raspoloženje, a ono zdraviji pristup i mogućnost uspinjanja na sve životne stube. Mnoštvom malih koraka moguće je prevaliti dug i značajan put. početku voditelj poučava i pomaže postići taj osjećaj, zamisliti i dozvati sliku. Kasnije se svaka osoba mo KUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 3/2011 že educirati u tom Traženi pojam je području za po stizanje osobne dobrobiti. U Zagrebačkom dijabetičkom druš tvu u Zagrebu više od dvije go Ime i Prezime God. rođenja Dijabetičar od Adresa VJEŽBANJE, OPUŠTANJE I ŽIVOT BEZ STRESA redovito i kontinuirano potiče izlu čivanje endorfina, hormona koji poboljšavaju raspoloženje i djeluju antistresno. Svi koji su odabrali i koji provode tjelovježbu, ušli su u smjer zdravijeg života. Dobro raspoloženje održava se i po boljšava kod svih osoba kao rezultat redovitog provođenja tjelovježbe koja je dobro programirana, primje reno i dovoljno intenzivna, u kojoj su aktivirani mišići cijelog tijela u vježbama zagrijavanja, istezanja i jačanja/opterećenja mišića. Održavanje dobre pokretljivosti, snage mišića i tjelesne spremnosti omogućuju uspješnije obavljanje svih drugih poslova i zadataka. Us pješnost i lakoća u svakodnevnom funkcioniranju održava dobro raspo loženje i pozitivan pristup rješavanju svih dolazećih poteškoća. izreži i pošalji na adresu redakcije Diabetes www.diabetes.hr 41 Mladi Djeca i mladi br. 3/2011 br. 3/2011 Ljetni kamp za djecu i mlade sa šećernom bolešću Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga 19. – 28. lipnja 2011. Organiziravši ljetni kamp u hotelskom naselju Solaris kraj Šibenika prošle godine bili smo izuzetno sretni i zadovoljni u spoznaji da smo konačno našli odgovarajuće mjesto u kojemu ćemo svakoga ljeta moći organizirati kamp, boravak naše djece i mladih i da smo se, nakon posljednjih godina „seljenja“ lokacije održavanja kampa, konačno „skrasili“ i pronašli odgovarajući smještaj i uslugu. Nažalost, pokazalo se da nam okolnosti ipak nisu bile naklonjene te smo morali potražiti novu lokaciju za kamp. Moji dojmovi s kongresa Male slatke tajne i dobra uživancija Djeca i mladi u dobi od 10 do 15 godina boravit će u kampu podijeljeni u dvije dobne skupine. Prijave se primaju do 20. svibnja 2011. odnosno do popu njenja kapaciteta. Izbor je pao na Rabac, nekadašnje ribarsko središte, a danas jedno od najposjećenijih turističkih mjesta Istre i Hrvatske, kojega zbog geografskog položaja i izuzetne ljepote nazivaju i Biserom Kvarnera. Kao i svake godine, u kampu će s vama biti iskusno medicinsko osoblje, liječnici i medicinske sestre iz Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac i Kliničke bolnice Sestara Milosrdnica, koji će voditi cjelodnevnu brigu o vama te vam pomoći da se nakon povratka kući osjećate samostalniji i osposobljeniji za bolju kontrolu svoga dijabetesa. Pored medicinske ekipe, bit će tu i profesor tjelesne kulture i animator, tako da je dobra zabava i druženje uz kupanje i igre zagarantirana! Ispunjene prijavnice za kamp možete poslati: - mailom na kamp�diabetes.hr, - on-line na www.diabetes.hr, - faksom na 01/4847 807 - ili poštom na adresu: Hrvatski savez dijabetičkih udruga, Ilica 48/II, 10000 Zagreb. Danijela Sušilović (18 godina) Cijena kampa po djetetu iznosi 4.000,00 kn. Roditelji djece oboljele od šećerne bolesti neka se obrate dijabetičkim udrugama na svome području, kako bi dobili informacije o umanjenom iznosu cijene koštanja kampa. Sve dodatne informacije možete pročitati na www.diabetes.hr ili nas nazvati na broj telefona 01/4847 807 Hrvatski savez dijabetičkih udruga. O B RA Z A C P R I JA V E Z A D JEČJI LJETNI KAMP – RABAC 2011. Ime i prezime djeteta Datum rođenja Ime i prezime roditelja P O DAC I Z A KO N TA KT Ulica,kućni broj, poštanski broj i mjesto Telefon Mobitel e-mail N a 10. kongresu sudjelovala sam kao mlada volonterka. U prekrasnom hotelu Ivan imali smo nekoliko dvorana u kojima su se odvijala iznimno korisna predavanja. Dr. sc. Marina Grubić, psihologinja iz KBC-a Zagreb imala je predavanje na temu “Kvaliteta života u osoba s dijabetesom“ u ko jem je istaknula koliko je bitna kontrola dijabetesa i da poboljšanje kontrole i briga dodatno pospješuju kvali tetu života. Ipak, istraživanja su pokazala da osobe s dijabetesom imaju slabu kontrolu u odnosu na zdrave. Dr. Marija Šepec i Gordana Stipančić imale su predava nje o ljetnom kampu za djecu i mlade oboljele od šećer ne bolesti. Mnogo mladih iz cijele Hrvatske došlo je na kongres i drago mi je što su sudjelovali na predavanju o kampu jer sam i sama prisustvovala prošle godine. Doktorica Požgaj detaljno je objasnila način rada, skrbi medicinskih sestara, grupne vježbe, edukacije i ulogu prehrane. Kampovi za mlade neprocjenjivi su prven stveno zbog grupnog rada u kojem se lakše suočiti s nedostacima ili problemima, ali isto tako i zbog prihva ćanja dijabetesa, pogotovo kada smo u okruženju s vršnjacima s kojima možemo podijeliti iskustva. Osim puno kvalitetnih predavanja, imali smo i sportske igre za malo rekreacije. U ta četiri dana u Šibeniku napunila sam se raznim isku stvima, prijateljstvi ma i doživljajima. Našla sam se sa starim slatkim prija teljima, a osim pre davanja i sportskih igara, bilo je tu puno slatkih malih tajni i ponajviše uži vancije. Život je lijep (i sladak) ako ga usmjerimo na pra vi put. Diabetes www.diabetes.hr 43 Iz udruga Hsdu-a Iz udruga Hsdu-a br. 3/2011 br. 3/2011 Iz udruga Maja, Martina i jiu-jitsa 10. kongres osoba sa šećernom bolešću Hrvatske, 7. sportske igre i 4. susret mladih dijabetičara Prijelazni pehar Istranima (Sorry, Split, nedjeljiv je) Meri Trippar POREČ E vo kako je to bilo: 7. travnja u predivno sunčano i toplo jutro kre nuo je mali autobus s porečkog kolodvora put Šibenika, tj. Solarisa (so larna su bila sva četiri dana boravka) na Kongres. Uzbuđenje u srcima svih, a pogotovo onih koji prvi put odlaze na susret “slatkih“ iz cijele Hrvatske. Tea, Daniela, Ivan, Izabela, Valentino, Sandra, Vesna, Klaudija, Biserka, Suza na, Karlo, Danica, Irena, Ana, Josipa, Laren, Lorena, Veljko, Ivan i Nedjeljko činili su malu-veliku družbu Dijabetičke udruge Istarske županije (iz Pule, Rovi nja, Poreča, Tara, Vabrige, Motovuna). Neizostavno je tu i šjor Ive u čijim smo rukama prevalili više od dvije tisuće kilo metara (bio je s nama i u Tučepima). Ni slutili nisu da će ovoga puta posebno mjesto u autobusu na povratku zauzeti mnoge diplome svih natjecateljskih disci plina na 7. sportskim igrama te prijelaz ni pehar za najbolju udrugu u ukupnom plasmanu. Naš stasali ljepotan Nino iz Labina, do putovao je direktno u Solaris u pratnji oba nonića (dobro ste razumjeli, oba djeda, koji su se odmah stopili u masi od više od petsto sudionika). Nino, ina če plivački maratonac, zaokružio je ve selo društvo iz Istre i doprinio da pehar završi u pravim rukama. Usput je (uz Valentina) slamao mnoga nova (i stara) srca. U plivanju je osvojio prvo mjesto, a Valentino drugo. Na 4. susretu mladih dijabetičara zado voljstvo je bilo vidjeti na okupu mlade ljude voljne i spremne da svojom aktivnošću u 44 Diabetes www.diabetes.hr može se razumjeti samo ako i sami dođete,“ rekli su naši mladi i mlađi su dionici iz Tara i Vabrige i Podružnice Poreč i zahvalili se svim dobrim ljudima i sponzorima koji su im to omogućili. dijabetičkim udrugama pomognu mlađi ma koji tek stasaju u dugotrajnoj životnoj borbi s dijabetesom. Tea je prvi put u takvu okruženju. Nje zine oči blistaju posebnim sjajem: sret na što je okusila ovo iskustvo, sretna što je uvidjela da svi oboljeli njeguju zdrav duh, vesele su naravi i uživaju u svakom trenutku veseleći se sitnim užici ma, baš kao i ona. Na povratku, u au tobusu je nekoliko puta šapnula Vesni: “Zahvalite dobrim ljudima što smo ma ma i ja mogle doći.“ Uvidjela je i Teina mama da je došao trenutak da se Tea osamostali i da se, ako bude moguće, uključi u nadolazeći ljetni kamp. Teu smo već prijavili za ljetni kamp. Ona to svakako sada treba. Zadovoljstvo okupljanja oko dijabete sa, izvrsnim i kvalitetnim predavačima, predavanjima i radionicama, izrazili su svi naši sudionici. Da citiram profesora Bučevića: “izvanredan je bio slavonski štih uz miris mora i IDF-ov moto Zajedno smo jači“. “Odlazak i boravak na Kongresu nešto je što se teško može opisati i ispričati. Sve ono što smo tamo podijelili i dobili Još jednu primljenu pohvalu vrijedno je spomenuti: naša je udruga pohvaljena od strane organizatora jer je dovela najveći broj mladih i mlađih. Naravno bile su tu i mame, a u slučaju Nina – dide. Uz stjecanje novih znanja, predavanja, radionice, sportska natjecanja, priliku da se vidi i isproba nove preparate, aparate i prehranu za šećernu bolest, bilo je i mnogo veselih druženja, zaba ve i plesa, te novih doživljaja u “slat kom“ žargonu. Evo jedan primjer s plesnjaka: Izabela je pozvana na ples: “Ja sam dvojka,“ predstavio se kavalir. “Ja sam mama jedne jedinice, a kući imam dvojku,“ rekla je Izabela, ne raz mišljajući ni trena. Ona je uz Klaudiju jedna od pobjednica u hvatanju, a Klaudija u bacanju mokre krpe. U lice, naravno. I sve je to zabilježeno bljeskom foto aparata, za trajnu uspomenu. Renata Bockovac P rvenstvo Hrvatske u grapplingu koje se održalo u Đakovu 26. ožujka 2011. bilo je veoma uspješno za dvije dijabetičarke: Maju Nađ i Martinu Bockovac iz Osijeka. One treniraju u Klubu brazilske jiu-jitse “Kimura“ iz Ernestinova i vrlo su uspješ ne. Na ovom turniru Maja je osvojila srebro, a Marina broncu. Ove devetogodišnjakinje znaju kako uspješno živjeti s dijabetesom. Vrlo ra do dijele svoja iskustva s članovima u OSIJEK Udruzi malih dijabetičara “MADI“ iz Osijeka koja je osnovana baš iz razloga da pruža potporu i iskustva malim dija betičarima i njihovim roditeljima. Želimo s dijabetesom naučiti normalno i uspješno živjeti jer mi to možemo. Klub Kimura za svu djecu dijabetičare na širem području Osijeka daje moguć nost treniranja brazilske jiu-jitse bez pla ćanja članarine. Znamo koliko je važna tjelesna aktiv nost u životu dijabetičara, uz pravilnu prehranu i terapiju, pa pridružite nam se što prije. Puno po z d r a v a od Maje i Marti ne. Otvoreno pismo Povjerenstvu za ortopedska i druga pomagala HZZO-a Marija Radojčić, prof. ISTRA D ugoočekivani prijedlog Pravilni ka o uvjetima i načinu ostvariva nja prava na ortopedska i druga pomagala neugodno je iznenadio i razočarao osobe oboljele od šećerne bolesti, a osobito od dijabetesa tipa 2. Da bismo regulirali šećere i time izbjegli kasnije komplikacije koje neliječena ili nepravilno liječena šećerna bolest nemi novno uzrokuje, a koje ostavljaju teške posljedice na zdravlje i zahtijevaju duge hospitalizacije i velike troškove liječenja, pravilna prehrana, tjelovježba i samokon trola moraju pratiti stil našega života. Svjetska zdravstvena organizacija očekuje od nas da sami brinemo o svom zdravlju i da djelujemo putem civilnih udruga. Preuzmemo li kontrolu nad šećernom bolešću, što i jest cilj, sigurno ćemo odložiti, a možda i izbjeći kasnije kom plikacije i time izbjeći troškove liječenja, moždanog udara, infarkta, otkazivanja rada bubrega, amputacije i dr. U prijedlogu Pravilnika ponovno nam se nude i dijagnostičke trakice za glukozu/ okularno očitavanje, iako se jako dobro zna da smo i dosad te trakice s dozna kama mijenjali za trakice za uređaj za očitavanje glukoze iz jednog jedinog ra zloga što starije osobe (umirovljenici) nisu u stanju raspoznati i uspoređivati određe ne tonove boja na trakicama s onima na bočici, što praktički znači da ne mogu pouzdano izmjeriti razinu šećera u krvi, jer ne znaju rezultat. Gledano s financijske strane, to je uludo ba čen novac kojeg ionako nema dovoljno. Osobno 25 godina imam dijabetes tipa 2, a 21 godinu volontiram u Udruzi kao sekundarni edukator. Isto tako, činjenica je da ogromna veći na oboljelih od šećerne bolesti tipa 2 ima uređaje za brzo očitavanje gluko ze koje su samo nabavili da bi mogli pratiti stanje svoje bolesti, jer je to pravi način samokontrole. Pacijentu se prijedlogom Pravilnika daje mogućnost da odluči da li će koristiti trakice za očitavanje glukoze uređajem, kojih može dobiti do 50 kom/6 mjeseci ili trakice za okularno očitavanje do 200 kom/3 mjeseca, što financijski gledano nije isto jer je u cije nu uračunat i uređaj. Ako se uporno piše (Hrvatski model zaštite oboljelih od šećerne bolesti, Me đunarodni savez dijabetičara, Svjetska zdravstvena organizacija) da se stalno mora raditi na prevenciji šećerne boles ti jer se radi o pandemiji i jer je ona ozbiljna prijetnja svjetskom zdravlju, onda je potrebno učiniti konkretne ko rake da bi dijabetičari tipa 2, kojih ima najviše, mogli kontrolirati svoju bolest, kako bi se spriječile komplikacije, a ne nuditi im pomagala koja oni nisu u sta nju koristiti. Ako je cilj ovog Pravilnika da se omo gući oboljelima od dijabetesa tipa 2 da ostvare pravo na trakice za kontrolu šećera uređajem, čime će kontrola nji hove bolesti biti bolja, kao što to kaže pomoćnik ravnatelja HZZO-a za zdrav stvenu zaštitu mr. Mario Bagat, dr. med., onda to i učinite. Predlažem da se u prijedlogu količine pomagala kod šećerne bolesti izbrišu dijagnostičke trakice za glukozu/oku larno očitavanje, da se pacijentu ostavi mogućnost uzimanja ili neuzimanja ure đaja (jer ga već posjeduju), a u protu vrijednosti jednog i drugog omogući dobivanje trakica za uređaj. Govorim iz vlastitog iskustva: da bih svoje šećere držala pod kontrolom, neophodno je barem 2 puta tjedno na praviti profil (odnosi se na tip 2), a to je 10 trakica x 4 tjedna = 40 trakica, plus kod eventualnih infekcija, stresa i slično (hipoglikemije). Hvala na razumijevanju. Diabetes www.diabetes.hr 45 Iz udruga Hsdu-a Iz udruga Hsdu-a br. 3/2011 br. 3/2011 Nordijsko hodanje duž rive i lungomara Uz 30 godina rada slatinske udruge Privatizacija “pojela” svu dokumentaciju Marija Dupan SLATINA D avno je to bilo, 1981. godine, kad je grupa oboljelih od šećer ne bolesti u Slatini primijetila da se broj oboljelih naglo povećava i da hitno treba poduzeti potrebne mje re kako bi se spriječila nova oboljenja. Tako se, na inicijativu dr. Branka Praži ća, u Slatini osniva Društvo za zaštitu od dijabetesa, čiji su ciljevi i zadaci postavljeni na osnivačkoj skupštini. Dr. Pražić, i sam dijabetičar, osnovao je i Savjetovalište za osobe oboljele od šećerne bolesti koje je radilo svake srijede. Na osnovi nalaza krvi i urina liječnik bi pacijente upućivao na potreb nu terapiju, a medicinska sestra savjeto vala je o načinu prehrane i potrebnim aktivnostima. 1986. godine Savjetovalište preuzima dr. Vesna Turk Štrajtenberger. Zahva ljujući njezinoj stručnosti i predanosti, Društvo je postizalo dobre rezultate u prevenciji i liječenju oboljelih od šećer ne bolesti. Najvažnija zadaća Društva bila je edu ciranje i osposobljavanje oboljelih da, uz pomoć zdravstvenog osoblja, nauče samostalno nadzirati bolest i živjeti živo tom zdrava čovjeka. Edukacije smo provodili na različite načine, putem predavanja, tadašnjeg časopisa Izvor (današnjeg Diabetesa), raznim publikacijama, provođenjem anketa, akcijama mjerenja šećera u krvi, mjerenjima tlaka, druženjima, izleti ma. Svaki tjedan bila je emitirana i emi 46 Diabetes www.diabetes.hr sija na radio-stanici Marinijanis, pod nazivom Bez šećera, molim. Sve su to bili načini edukacije, izmjene iskustava i dobivanja odgovora i stručne pomoći oboljelima. Prvih deset godina rada udruge može mo smatrati periodom uspona i uključe nja velikog broja oboljelih u Društvo. Mnogi sponzori i donatori pratili su i pomagali u ostvarivanju naših akcija i programa. Jedan od njih je i Lions klub Slatina koji još i danas plaća edukativni ljetni kamp za djecu oboljelu od šećerne bolesti, na čemu im i ovom prilikom najiskrenije zahvaljujemo. Velika nam je podrška medicinsko osob lje koje je aktivno u pružanju pomoći slijepim, nepokretnim i starijim osobama oboljelim od šećerne bolesti. Dijabetička udruga u Slatini aktivna je čitavo vrijeme od osnutka, čak i u ratnim godinama. Tada se broj članova sma njio, ali smo opstali. Najveće smo po teškoće imali nakon privatizacije Doma zdravlja Slatina kada su izgubljeni svi naši zapisnici i kompletna dokumentaci ja. Tada smo također ostali i bez prosto ra. Uz veliki angažman dr. Vesne Turk Štrajtenberger, ponovno smo se regi strirali kao udruga, sada pod nazivom Dijabetička udruga Slatina. Rezultate rada naše Udruge zapazio je i HSDU i dodijelio priznanja dr. Vesni Turk Štrejtenberger i gospođi Zlati Grozaj, počasnoj predsjednici Udruge. Godine 1997. na 16. kongresu Među narodnog saveza dijabetičara u Helsin kiju, izložen je naš pano pod nazivom “Zajedno smo jači“. Na taj smo način, skromno ali s ponosom, predstavili svije tu akcije koje provodimo. U radu nam je najveći problem predstav ljao nedostatak raspoloživog prostora. Taj smo problem uspjeli riješiti dovršet kom zgrade Crvenog križa u Slatini. P Dobili smo dio prostora koji dijelimo s ostalim nevladinim udrugama, ali za dovoljni smo jer imamo mjesto gdje se možemo okupljati i rješavati sve vezano uz rad Udruge. I Grad je zamijetio rezultate našeg rada i 2002. godine u znak priznanja dodije lio nam srebrnu plaketu Grada Slatine. Kontinuirano se trudimo unaprjeđivati rad Udruge, a od 2003. godine uveli smo tjelesne vježbe, pod stručnim vod stvom fizioterapeutkinje Štefice Bursik, za sve naše članove. Prioritet u radu nam je edukacija čla nova. Dr. Štrajtenberger i viša medicin ska sestra Greta Perković, u suradnji s farmaceutskom kućom Roche, orga niziraju seminare za grupe od 10-15 članova na kojima ih upoznaju s kompli kacijama koje mogu nastati kod obolje lih od šećerne bolesti. Takvu edukaciju prošlo je 90 oboljelih. Prošle smo godine, uz redovnu kontrolu šećera u krvi, uveli i kontrolu hemoglobi na HbA1C. Odaziv je premašio naša očekivanja i vrlo smo zadovoljni što se u sredini u kojoj djelujemo podigla svijest o neophodnim stalnim kontrolama vla stitog zdravstvenog stanja. Naša udruga danas aktivno sudjeluje u svim akcijama koje organizira HSDU, kao i regionalni ured za Slavoniju, Ba ranju i Moslavinu. Zahvaljujemo svim udrugama na do sadašnjoj suradnji i vašem odazivu na svečano obilježavanje 30 godina rada naše Dijabetičke udruge Slatina. Meri Trippar POREČ ovodom obilježavanja Svjetskog dana zdravlja porečki Zdravi grad organizirao je razne tjelesne aktiv nosti usmjerene na podizanje kvalitete života i zdravlja građana. Pozivu da na gradskim ulicama i glavnom trgu pre zentiraju neke od svojih aktivnosti i po zovu građane na kretanje i zdrav način života odazvale su se razne grupe i klubovi koji organiziraju tjelovježbe i rekreaciju za sve dobi. Tako se odazvala i naša grupa dijabe tičara, Podružnica Poreč Dijabetičke udruge Istarske županije, kao članica u projektu “Prevencija kardiovaskularnih bolesti na području grada Poreča“, a koju dva puta tjedno vodi prof. Zoran Jendrašić, kineziolog. Kako se ugodno razgibati uz hodanje pokazali su svi polaznici nordijskog hodanja. Čitav trening odradili smo na gradskim ulicama, od početnog do za vršnog razgibavanja i savladavanja korištenja štapova uz druženje i dobru atmosferu koja je vladala cijelim putem. Sve je krenulo s Trga slobode, gdje smo Vesna i ja najprije svima zainteresira nima, ne samo grupi dijabetičara kako je uobičajeno kod svakog hodanja, mjerile šećer u kapilarnoj krvi, dok je sestra Danijela mjerila tlak. Grupa “nordijaca“ koja je brojila sto tinjak članova, krenula je zatim duž lungomara i rive do zgrade Općinskog suda i natrag. Kao i prošle godine, grupi su se pridru žile i predstavnice Zdravog grada i Grada Poreča. Aktivni na svim poljima Stjepan Dujmić D ijabetička udruga “Zdravlje“ iz Orahovice održala je svoju redovnu godišnju skupštinu na kojoj su predstavljene dvije dosadašnje godine njezina rada. Predsjednik Stje pan Dujmić rekao je da je Udruga ra dila u cilju edukacije svoga članstva o opasnoj bolesti kakav je dijabetes, ali isto tako pokušavala utjecati i na gra đanstvo: ORAHOVICA - Trudili smo smo se biti što aktivniji i poduzetniji. Odradili smo velik broj akcija kontrola šećera u krvi na područ ju grada i prigradskih naselja, bili smo redovni sudionici svih gradskih mani festacija i sadržaja te pohodili većinu državnih seminara i okupljanja dijabe tičara Hrvatske. I dalje ćemo raditi na pomoći svojim članovima, a ovim pu tem pozivam sve one koji su oboljeli od dijebetesa, a nisu članovi Udruge, da nam se priključe jer zajednički najviše možemo pomoći jedni drugima, – za ključio je Dujmić. Prisutne članove Udruge pozdravio je potom predsjednik Koordinacije dijabe tičkih udruga Slavonije, Baranje i Mo slavine Slavko Lacković, upoznavši ih s nekoliko novosti u korištenju pomagala i sredstava za oboljele od dijabetesa, te pozvao Udrugu da i dalje radi uspješ no i kvalitetno kao i dosad. Riječima pohvale također se obratio i orahovački gradonačelnik Josip Ne mec, istaknuvši kako je ova udruga jedna od najaktivnijih u gradu te da će joj, kao i svim udrugama koje naporno i marljivo rade, gradska vlast uvijek biti na raspolaganju. Diabetes www.diabetes.hr 47 Iz udruga Hsdu-a br. 3/2011 Volontiranje za pohvalu Ljubo Batalo KARLOVAC R edovna izborna skupština Dijabe tičkog društva Karlovac, uz pri sustvo oko 100 članova Društva, zainteresiranih građana i gostiju, održa na je koncem veljače. Iz izvještaja je vidljivo da je Društvo od posljednje skupštine radilo s povećanom aktivnošću. Pored redovnog mjerenja še ćera u krvi i visine tlaka koje se obavlja u prostorijama Društva, obavljena su i mjerenja po gradskim četvrtima gdje je sudjelovalo dosta novih “šećeraša“, što je bio i glavni cilj akcije. Također, Druš tvo je besplatnim mjerenjem šećera u krvi sudjelovalo u akciji Grada Karlovca na skupu udruga, zatim u dvije akcije mje renja tlaka i šećera u krvi te u Plivinoj akciji koja se održava svake godine na Trgu Matije Gupca i ima više nego velik odaziv. Prošle godine izvršeno je preko 250 mjerenja i od toga broja dijagnosti cirano oko osam posto dijabetičara koji dotad nisu znali da imaju dijabetes. Na skupštini je uz sve navedeno održa no i edukativno predavanje dr. Zrinke Boljkovac s temom “Prehrana kod dija betičara“, što je inače bila glavna tema ovogodišnjeg Kongresa HSDU. Na skupštini je odlučeno da se krajem godine organizira obilježavanje deset godina rada Dijabetičkog društva. U tom razdoblju izvršeno je više 20.000 raznih mjerenja i to sve besplatno i vo lonterski što zaslužuje posebno prizna nje zajednice jer se ovakvim radom unapređuje kvaliteta života i zaštita zdravlja dijabetičara kojih samo u Kar lovačkoj županiji ima ih registriranih više od šest tisuća. Mjerili šećer, ali i očni tlak Serđo Mičić U razdoblju proteklom od zad njeg javljanja, u Zadarskoj di jabetičkoj udruzi uspješno su organizirane brojne aktivnosti za obo ljele od šećerne bolesti i ostale građa ne grada i Zadarske županije, s poseb nim naglaskom na događaje vezane uz obilježavanje Svjetskog tjedna glau koma (6. - 12. ožujka). 11. ožujka 2011. godine u prostorijama Udruge izvršeno je 88 mjerenja očnoga tlaka i isto toliko mjerenja razine šećera u krvi. Kod osam osoba utvrđen je veći nivo očnoga tlaka. Te su osobe pozvane na daljnju obradu na očni odjel Opće bolnice Zadar. Kontrolu očnoga tlaka uspješno je obavi la ekipa očnog odjela Opće bolnice Za dar, na čelu s voditeljicom odjela dr. sc. Suzanom Kovačević, dr. Anom Didović i glavnom sestrom Anom Pavlović. Kontrolu šećera provodili su volonteri Udruge, i to Klaudija Delić, Davorka Volarević i Branko Šopić. Hvala i jedni ma i drugima na ovome. 48 Diabetes www.diabetes.hr ZADAR Vjerujemo da će se ovakva suradnja na staviti i dalje na obostrano zadovoljstvo. Dana 28. veljače 2011. u prostorijama Udruge njezinim članovima prezentiran je novi mjerni uređaj za mjerenje GUKa tvrtke Baurefeind. Prezentant je bio dr. Joško Poduje, vo ditelj programa tvrtke Bauerfeind za dijabetes. Dana 8. ožujka 2011. provedena je ci ljana akcija kontrole šećera u krvi za mještane Zatona (Nin) i Poljica – Brig. Tom prigodom obavljeno je ukupno 105 mjerenja GUK-a, uz 12 novootkrivenih slučajeva s povećanom razinom šećera u krvi. Ova suradnja s gradom Ninom uspješno se organizira svake godine i to dva puta u drugim mjestima. Uz mjerenje šećera, obavlja se i kontrola krvnoga tlaka. Povodom Dana udruga Zadarske župa nije, 15. ožujka 2011. na Narodnom trgu u Zadru održana je velika akcija kontrole šećera u krvi za građanstvo Zadra. Ukupno je testirano 185 sudio nika uz 9 novootkrivenih slučajeva s po većanom razinom šećera u krvi. Uz kontrolu GUK-a, dijelili smo časopis Diabetes i druge prigodne materijale vezane uz šećernu bolest. Dva puta, i to 7. ožujka i 4. travnja 2011. godine predstavnici HerbaLife Hrvatska održali su za članove Udruge predavanje na temu Zdrava prehrana. 31. ožujka 2011. održana je godišnja izvještajna skupština Udruge na kojoj je prezentiran rad Udruge, financijsko izvješće za 2010. godinu, izvješće Nadzornog odbora, program rada i financijski plan Udruge za 2011. godinu. Svi prezentirani izvještaji i programi je dnoglasno su prihvaćeni. U vremenu od 7. do 10. travnja 2011. godine članovi Udruge prisustvovali su 10. kongresu dijabetičara Hrvatske u Hotelu Solaris u Šibeniku, u sastavu mnogobrojnih sudionika dijabetičarskih udruga iz Republike Hrvatske. Recenzija Križaljka br. 3/2011 br. 3/2011 Recenzija: VELIKI KUHARSKI VODIČ ZA DIJABETIČARE Zdrava hrana za dijabetičare i njihove bližnje NOVA KUHARICA! Recenzija: dr. sc. Irena Colić Barić, red. prof. joneze, umaci na maslacu na fran cuski način itd. “i druga“. Bitnije mi je bilo pokazati koja domaća jela dijabetičari mogu jesti, nego u ime zdravlja izmišljati nove recepte“. V eliki kuharski vodič za dijabe tičare“ autorice Darje Lovšin i slovenskog izdavača Tales Lovšin d.o.o., u prijevodu Agate Kli nar Medaković i Miroslava Meda kovića i izdavača Hrvatskog save za dijabetičkih udruga, našla je put i do hrvatskog tržišta. Vjerujem da će naći put i do onih kojima je na mijenjena “osobama s dijabetesom i njihovih bližnjih“. Autorica u svom uvodu navodi dvi je osnovne postavke pri izradi kuha rice, što ujedno čini ovu kuharicom posebno poželjnom. Prva postavka je: “Izbor namirnica u dijabetičkoj kuhinji zaista je raznolik, međutim to ne vrijedi za načine pripreme hra ne. Zato u ovoj kuharici nećete naći pržena, kalorijama nabijena jela kao što su krafne, pomfrit ili bečki odresci, masni namazi poput ma 50 Diabetes www.diabetes.hr Na osnovu navedenog, te činjenice da je bolje recepte prikazati kao komponente obroka, a ne dnevne jelovnike, uz navedenu energetsku i hranjivu vrijednost (kalorije, uglji kohidrati, bjelančevine, masti, zasi ćene masti) svake recepture, svatko tko bude koristio ovu kuharicu može odabirom prema vlastitim preferen cijama napraviti jelovnik koji će mu osim raznovrsnosti biti poželjan i s obzirom na okus, a da pri tome ne mora biti izvor nepoželjnih masti i velikog broja kalorija. Autorica nudi ukupno 190 kom ponenti obroka koje dijeli u me đuobroke (ukupno 16), salate (ukupno 19), juhe (ukupno 24), predjela (ukupno 43), glavna jela (ukupno 54) i deserte (ukupno 24). Međuobroci ili mali zalogaji uglavnom se zasnivaju na povrću, mliječnim namazima i namazima od povrća, te jednostavnim malim sendvičima. Među salatama nala ze se poznate salate od svježeg i kuhanog povrća, ali i one sa do datkom prosene ili heljdine kaše, te egzotične, poput tropske ili kuskus salate s tunjevinom. Osobito veliki izbor juha (s povrćem, grahorica ma, čorbe, mediteranska, štajerska i druge) pridonijeti će kvaliteti dnev nih obroka. Maštovita, a jednostav na predjela od morskih plodova, muzgavaca, različitih vrsta povrća, lazanja, tjestenina, nabujak, štrukli, pita od povrća i fritaja mogu po potrebi biti i ukusni međuobroci. Najveći je broj glavnih jela. Recep ture se nude za jela na osnovi ribe, muzgavaca, različitih vrsta mesa uz dodatak povrća i bliska su našem podneblju, ali također nude se re cepture iz Šangaja, Senegala, Indonezije, Egipta, što može unijeti uzbuđenja u svakodnevno kuhanje i povećati raznolikost u prehrani. I na kraju deserti, za koje se smatralo da su zabranjeni za osobe koje ima ju šećernu bolest. Međutim, male količine, uz povremenu konzumaci ju i kao dio dobro uravnoteženog obroka, desert je dobrodošao. Au torica nudi lagane kreme, torte, sa vijače, voćne kupove, džemove, že le i opet egzotične deserte koje će biti teže odabrati nego prirediti. U konačnici može se zaključiti, uz informacije o energetskoj i hranjivoj vrijednosti svakog jela, poželjne na čine termičke obrade i pažljiv oda bir komponenti u recepturama, ova kuharica dobrodošla je kao osno va za kuhanje ne samo osobama oboljelima od šećerne bolesti već i “za njihove bližnje“! Nagrađeni iz broja 2/2011: Ornela Babić, Lovran; Nikolina Glavina, Makarska; Marijana Draganić, Ogulin; Diana Rupnik, Rijeka; Mato Schott, Tenja Diabetes www.diabetes.hr 51 Izdanje: 04-02-11-2010.
© Copyright 2024 Paperzz