b
pr es
im pla
je tn
ra i
k
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Časopis za zdrav život
Broj 5 - rujan 2014.
Diabetes
s l a t k i
Generalni sponzor
i partner HSDU-a
Tema broja:
Aktivna briga o šećernoj bolesti
Diaeuro2014 - Bronca zlatnog sjaja!!!
Intervju s Nenadom Šimunkom:
Dijabetičar atletičar - zadivio cijeli svijet
ž i v o t
godišnji sponzor HSDU-a za 2014. godinu
Impressum / Sadržaj
br. 5/2014
Također u ovom broju:
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
Diabetes/Slatki život
ISSN 1333-8404
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,
broj 5/2014., godina izlaženja XXII.
Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991,
e-mail: [email protected]
web: http://www.diabetes.hr
Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u
kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i
pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću,
one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i
popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke
za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se
izbjegle kronične komplikacije.
Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je, a za
one koji žele dostavu na kućnu adresu naplaćujemo
troškove poštarine u iznosu od 30 kn koju treba
uplatiti na IBAN: HR6223600001101494782
(uz naznaku u rubrici “poziv na broj” 12-JMBG
za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe). Potvrdu
o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na fax: 01
4847 807 ili na [email protected]
5
Riječ Urednice
6
Riječ Predsjednika
7
Događanja i akcije
16
Tema broja
19
Medicina
22
Intervju
26
Tjelovježba
31
Recepti
34
Prehrana
38
Međunarodna iskustva
42
Iz udruga HSDU-a
46
Predstavljamo knjigu
50
Iz drugih medija
Izdavač:
Hrvatski savez dijabetičkih udruga
Za izdavača:
Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a
Uredništvo:
Glavna urednica:
Kristina Blaslov, dr.med.
Stručna savjetnica:
dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.
Medicinski urednik:
Hrvoje Barić, dr.med.
Prevencija:
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Edukacija:
mr.sc. Manja Prašek, dr.med.
Prehrana:
Snježana Gaćina, dipl.ms.
Tjelesne aktivnosti:
Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša
fizioterapeutkinja
Djeca i mladi:
mr.sc. Marina Grubić, psihologinja
Grafičko oblikovanje i priprema:
Tatjana Dinter
Lektura/Redaktura:
Tonči Bonaći
Administracija:
Sandra Kerim, Štefica Dolčić
Tisak:
Tiskara Vjesnik
Tiskano: rujan 2014., u 30 000 primjeraka
Urednički savjet:
Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić
Barić / prof.dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. /
Božena Dakić, dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav
Dumić, dr.med. / Branka Duvnjak, vms / prim.
Vesna Goldoni, dr.med. / prof.dr.sc. Željko
Metelko, dr.med. / mr.sc. Manja Prašek, dr.med. /
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja
tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži
se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu
s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i
postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika
HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život
boduju se s 2 boda po članku.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga i Uredništvo časopisa
Diabetes/Slatki život ne preuzima nikakvu odgovornost za
sadržaj reklama i sponzoriranih članaka oglašivača.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik
časopisa Diabetes/Slatki život.
S adržaj:
Događanja i akcije
12 Tamo gdje djeca nauče odrastati
O kampovima i sportskim susretima
- što se to tamo zbiva i zašto je
važno?
Medicina
19 Doktor vas pokušava nagovoriti da
se dignete s kauča
Razumijevajući osnovne postavke
našeg organizma odlučimo se za
prvi korak na putu ka zdravijem
načinu života
8
Tjelovježba
26 "Zbog čega se želite popeti na Mt.
Everest?-Zato jer je tamo!"
Maraton, Balaton, triatlon…? Koje su
granice izdržljivosti, da li je šećerna
bolest ograničavajući čimbenik?
Neka nas ovi mladi ljudi inspiriraju.
Diabetes
www.diabetes.hr
3
Riječ urednice
br. 5/2014
RIJEČ UREDNICE
Ostati na nogama i
u lošim tenisicama!
A
ko je život maraton, onda je život sa šećernom bolešću trčanje maratona u
lošim tenisicama. Bili mi strastveni trkači ili ne, svi smo dakle u vrtlogu maratona, u dobrim ili lošim tenisicama. Pitanje je kako uspješno istrčati maraton
u ovom drugom slučaju, kada je dovoljno teško i onda kada imamo punu opremu?
Kristina Blaslov, dr. med.
Važno je ne ispuštati cilj iz vida i - nastaviti trčati. Može se usporiti tempo, može
se čak i privremeno trčanje prekinuti hodanjem, ali važno je ostati na nogama i ići
naprijed. S vremena na vrijeme više ne vidimo cilj. Ako je liječenje šećerne bolesti
postizanje dobre glukoregulacije i sprečavanje komplikacija, moram priznati kako
vidim da se cilj maratonaca sa šećernom bolešću, često gubi iz vida.
Pitanje je zašto se to nekima dogodi, a nekima ne. Obično se to dogodi u početku,
vrlo vjerojatno zbog loše kondicije ili preplašenosti kilometražom. Onda je neko vrijeme dobro, a potom se ponovno gubi cilj iz vida. Koliko dugo nakon početne točke
i zašto, ne znam. Ipak, svi i dalje moraju trčati.
Da bismo vam pomogli u uspješnom svladavanju vašeg osobnog maratona, ovaj
smo broj priredili usredotočeni na tjelesnu aktivnost i prehranu kao temeljne principe liječenja bolesti. Svi maratonci trebaju „tehničku podršku“, pa vam donosimo
informaciju o načinu funkcioniranja metabolizma u čovjeka te granicama izdržljivosti ljudskog organizma. Imali smo najbolju namjeru donijeti i pregled o suvremenim
i najboljim smjernicama o prehrani, ne samo zato što se u posljednje vrijeme javljaju moderni trendovi u prehrani koji među osobama sa šećernom bolešću izazivaju
masovnu pomamu, a u krajnjoj liniji mogu biti i opasni. No, s obzirom da tekstovi
koje objavljujemo počivaju isključivo na entuzijazmu pojedinaca, a oni ne mogu biti
stručnjaci u svemu, taj dio i ovoga puta nedostaje.
Kako „mobile bez motiva“ ne postoji, veseli me što sam sigurna da ćete u ovom
broju časopisa u sebi pronaći snage kako ne posustati na maratonu života u lošim
tenisicama. Zapamtite, poanta je ostati na nogama i ne ispuštati cilj iz vida. Ako
vam se u nekom trenutku učini da ne možete više, HODAJTE. Samo nemojte stati.
Hodajte. Ulovite dah i nastavite dalje do cilja. Bit priče je uloviti u nogama dovoljno
snage da mišići upamte što od njih tražite.
Brzina je nebitna, kilometri također, doći će s vremenom.
Diabetes
www.diabetes.hr
5
Događanja i akcije
Poruka predsjednika
br. 5/2014
br. 5/2014
RIJEČ PREDSJEDNIKA
Briga zbog brige
A
Davor Bučević, prof.
6
Diabetes
www.diabetes.hr
ktivna briga o šećernoj bolesti tema je ovoga broja.
Odmah i pitanje: čija je to briga?
Odgovor svi znamo: prvenstveno nas osoba sa šećernom bolešću o nama
samima svakoga dana, ali i briga naših udruga, ministarstva zdravlja prije svih, pa
onda i briga lokalnih ureda državne uprave za zdravstvo i onih za socijalnu skrb.
Koliko nas je u igri oko te iste priče? Koliko je institucionalna briga stvarno aktivna,
učinkovita i realno mjerljiva? Ili je samo deklarirana (zakonom)?
Kako se mjere rezultati te brige, kako se mjeri učinkovitost skrbi obiteljskog liječnika, specijaliste dijabetologa i spomenutih društvenih institucija kojima je to u opisu
djelovanja? Kako se to u Hrvatskoj mjeri?
U Engleskoj se, na primjer, poboljšanje zdravstvenih parametara pacijenata dodatno honorira obiteljskom liječniku. U Njemačkoj se osiguranoj osobi/pacijentu vraća
dio novca koji nije potrošen za medicinske obrade, dio onoga novca što ga je pacijent izdvojio doprinosima. Osoba koja ima dijabetes, a pretila je, puši, ima HbA1C
– tromjesečni šećer visok… participira u cijeni inzulina, tableta i svoga liječenja!
Sve može biti mjerljivo: naša osobna skrb i svakodnevni odnos prema vlastitom
dijabetesu, ali i uspješnost našeg obiteljskog liječnika, uspješnost specijaliste dijabetologa kao i uspješnost donesenih deklaracija i nacionalnih programa!
U svim Nacionalnim programima, Saborskim rezolucijama itd. strateški ciljevi i svrha donošenja jest unapređivanje društvene skrbi o stanovništvu sa šećernom bolešću što je svrha djelovanja i HSDU-a i naših udruga, zar ne?
Dakle, ta društvena skrb koju čini ukupno djelovanje ministarstava, lokalne uprave
i samouprave, zdravstvenih ustanova, naših udruga, farmaceutske i prehrambene
proizvodnje… u centar pažnje stavlja osobu s dijabetesom (nas više od 300.000)!
Stavlja li se nas uistinu u centar pažnje? Kako se to mjeri? Unapređuje li se? U Zagrebu, u mom Splitu, u ponosnoj Vrlici, Iloku, Puli, Lepoglavi ili Komiži? Jesmo li u
centru pažnje na isti način? I tko to mjeri?
Gdje su povratne evaluacije uspješnosti provedbe donesenih rezolucija i programa,
ne općenite, već konkretne za sva mjesta u Lijepoj Našoj? Gdje je objavljena mreža
dijabetologa u Hrvatskoj, pokrivenost regija? Što se događa sa sudionicima mreže
kada u referentni centar dođe pacijent kojemu je jedino preostala hitna amputacija
noge? Analizira li se, povratno, Nacionalnim protokolom i programom tko je na tom
putu zakazao? Pacijent,obiteljski liječnik ili dijabetolog koji skrbi o njemu?
Zna li itko potpuni odgovor?
A sve je stvar učinkovitog protokola i odgovornosti prema njemu.
A odgovorni su svi nabrojani.
I, što ćemo sad kad smo to napisali?
Pozdravljam vas: veseli i što zdraviji bili.
12. Kongres osoba sa šećernom bolešću
Mali Lošinj - Hoteli Aurora i Vespera
12. Kongres osoba sa šećernom bolešću održat će se slijedeće godine u
Malom Lošinju u hotelima Aurora**** i Vespera**** u vremenu od 16.
do 19. trav­nja 2015.
Veseli nas organizacija zanimljivih predavanja za osobe oboljele od
šećerne bolesti, kao i one koji nemaju dijabetes, a pridružit će nam se na
kongresu, potrudit ćemo se dovesti zanimljive predavače i učiniti vam
boravak na kongresu čim zanimljivijim i ugodnijim za druženja. U sklopu
kongresa organizirat ćemo susrete mladih osoba sa šećernom bolešću, a
uz društvene i zabavne igre, niti navečer nikome neće biti dosadno.
Cijena boravka u oba hotela za puni pansion u dvokrevetnim sobama biti
će 1.250,00 kn, dok u jednokrevetnima 1.650,00 kn.
Prijave za kongres vršit će se putem prijavnica koje ćete dobiti na adrese
udruga ili putem www.diabetes.hr početkom listopada.
Veselimo se vašem dolasku i ponovnom druženju!
„Vikend zdravlja, druženja i pjesme“ u Daruvarskim toplicama
Vikend zdravlja, druženja i pjesme održat će se od 3. do 5. listopada 2014., a obuhvaća:

2 puna pansiona u dvokrevetnim sobama u hotelu Termal,

neograničeno kupanje u bazenima s ljekovitom termalnom vodom,

mjerenja tlaka i pulsa, zasićenosti kisikom, unutarnjih i vanjskih masnoća, šećera u krvi,

večeri uz živu muziku i ples,

besplatan parking.
Također ćemo organizirati i sastanak predstavnika udruga s osvrtom na aktivnosti HSDU-a.
Cijena aranžmana iznosi 480,00 kuna.
Korisnici vikend aranžmana imati će i 20% popusta na masaže.
Sve dodatne informacije možete dobiti na HSDU mail: [email protected] ili u uredu na broj telefona 01 4847 807.
Veselimo se zajedničkom druženju!
Vaš HSDU
Hrvatski savez dijabetičkih udruga pridružuje se Komori dentalne medicine u obilježavanju Drugog Europskog dana oralnog
zdravlja, 12. rujna 2014., i Drugog hrvatskog mjeseca oralnog zdravlja, 12. rujna do 12. listopada 2014. godine.
Glavna tema Dana ove godine je "Oralno zdravlje i dijabetes".
S obzirom na dramatični porast oboljelih od dijabetesa diljem Europe i širom svijeta, istovremeno svjesnost javnosti kako spriječiti
oralne bolesti oboljelih od dijabetesa, prilično je siromašna.
Drugi europski dan oralnog zdravlja prilika je da se podigne svjesnost o povezanosti između dijabetesa i oralnih bolesti, kao i o
važnoj ulozi doktora dentalne medicine, koju mogu odigrati u ranom prepoznavanju i liječenju oboljelih u Europi.
Diabetes
www.diabetes.hr
7
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 5/2014
br. 5/2014
DiaEuro 2014 - Europsko malonogometno prvenstvo osoba sa šećernom bolešću
Bronca zlatnog sjaja!!!
HSDU
T
reći po redu Diaeuro ove se godine održao u Balatonfüredu u Mađarskoj od 1. do 6. rujna 2014. Sudjelovalo je 14 timova iz zemalja: Belgije, Bugarske, Hrvatske, Mađarske, Italije, Poljske, Portugala, Rumunjske, Rusije,
Srbije, Slovačke, Slovenije, Ukrajine i Uzbekistana.
HR tim su činili: golman Neven Furjan, Varaždin, te igrači
Karlo Stojnić, Poreč; Joško Čulo, Split; Mario Majstorović,
Lekenik; Marko Marković i Mijo Šarić, Velika Gorica; Mario
Žitnik, Zagreb; Božidar Butigan, Dubrovnik; Strahinja Nešić,
Osijek, trener Luka Kivela, prof. kineziolog i liječnik Mladen
Grgurević, Klinika Vuk Vrhovac, KB Merkur. Domaćin Mađarska, organizacijski je projekt proveo na visokom nivou, smještaj igrača bio je u hotelu, igra se odvijala u novosagrađenoj
sportskoj dvorani, a suci su bili licencirani od strane FIFE.
Hrvatski tim je jedinu utakmicu izgubio u polufinalu s Ma-
8
Diabetes
www.diabetes.hr
đarskom, te je u utakmici za 3. mjesto s Portugalom osvojio
brončanu medalju.
Konačni poredak na prvenstvu je: 1. Rumunjska, 2. Mađarska, 3. Hrvatska.
Kao što mu je i prvotni cilj bio, DiaEuro i nadalje širi poruku
važnosti tjelesne aktivnosti za cjelokupnu zajednicu, a posebice za osobe sa šećernom bolešću.
Od strane HSDU-a projektu su prisustvovali Nataša Ćuk Roland i Tomislav Ciković, te dopredsjednica Sandra Bršec Rolih
u ime IDF-a Europe.
Srdačno se zahvaljujemo svim sponzorima koji su nam pomogli u provedbi pripremnih treninga kroz godinu kao i odlasku
te sudjelovanju na projektu DiaEuro 2014 kao jedna od 14
zemalja sudionica.
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 5/2014
br. 5/2014
Razglednica iz kampa
za djecu s dijabetesom
K
ada odrastao čovjek oboli od šećerne bolesti najčešće
je preplavljen osim iznenađenja, strahom i nevjericom. Pitanja naviru danima poput „što jesti?“, „kako
se ponašati?“, „kada vježbati?“, „smijem li putovati?“. Na svakom ponovnom susretu sa svojim dijabetologom i medicinskom sestrom neka nova životna tema postaje važna i traži
zajedničko pronalaženje odgovora i najpraktičnijih mogućih
rješenja.
A što je to život u kampu za djecu s dijabetesom?
Odgovor na ovo pitanje spoznala je u Premanturi splitskodubrovačka dijabetološka ekipa koja je po prvi puta sudjelovala u ovakvom kampu. Sva ona praktična znanja i iskustvo
proteklih dvadesetak godina rada s odraslim dijabetičarima
nisu bila dovoljna za umanjenje osjećaja odgovornosti i iščekivanja - kako je to u kampu s djecom?
Deset dana je bilo dovoljno da se upoznamo i zbližimo, zajednički radujemo kupanju, slikanju, Brijunima, sladoledu, Puli i pizzi.
Nekim novim očima i punim srcima spoznali smo radost dru-
ženja i ispunjenost snagom koju daje svaki dan obilježen dobrom kontrolom dijabetesa. U prekrasnom mediteranskom
okružju Premanture naša dijabetološka ekipa savladala je sve
male životne trikove u borbi protiv hipoglikemije i od dragih
mladih prijatelja naučila napamet apsolutno sve postojeće
vrste sladoleda, sastav i kvalitetu grickalica, napitaka i čokoladica koje uljepšavaju životnu svakodnevicu.
Zauvijek ćemo se sjećati dragih dječaka i djevojčica: Ivana,
Alekse, Valerija, Tina, Roberta, Davida, Karla Velikog i Karla
Malog, Lucije Velike, Lucije Male, Ive, Martine, Nere i Marije
koji su podijelili s nama svoja pitanja i svoja razmišljanja, ali i
koji su nas odrasle naučili dublje spoznati život s dijabetesom.
Kamp za djecu s dijabetesom ne samo da bismo preporučile
mladim dijabetičarima već i svim onim liječnicima i medicinskim sestrama kojima je dijabetologija životno opredjeljenje.
Srdačno vaše
Dr. Maja Radman, Goranka Radić, VMS i Katija Leoni, VMS
Diabetes
www.diabetes.hr
11
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 5/2014
br. 5/2014
Velika važnost edukativno – rekreativnih kampova
Tamo gdje djeca
nauče odrastati
Kampovi su mjesta gdje se djeca uče timskom radu, donošenju odluka, preuzimanju odgovornosti, razvoju
kreativnih vještina, gradnji nezavisnosti i samopouzdanja, razvijaju socijalne odnose te ih se uči kako se nositi
s njima, a radi se i na osnaživanju povjerenja. Sve su to koraci prema zdravijem i produktivnijem životu
Lana Žigić, mag. psych., u edukaciji za bihevioralno kognitivne terapije
N
edavno je završio još jedan ljetni kamp za djecu
i mlade oboljele od šećerne bolesti koje svake godine organizira Hrvatski savez dijabetičkih udruga.
Ove godine kamp se održao u Premanturi kraj Pule, a ja sam
ondje bila dio stručnog tima. U kampu je sudjelovalo 30-ak
djece u dobi od 10-16 godina. S obzirom na iskustvo koje sam
stekla, tema za idući tekst nametala se od samog početka.
U spomenutom kampu djeca su bila pod stalnim nadzorom
medicinskog osoblja s obzirom da je dijabetes stanje koje
zahtijeva redovitu kontrolu. Pazilo se na prehranu, djeca su
prolazila edukacije medicinskog osoblja, psihološke radionice, a imali su jako puno vremena i za kupanje, izlete i ostale
12
Diabetes
www.diabetes.hr
zabavne aktivnosti. Na psihološkim radionicama su učili o
stresu i načinima suočavanja sa stresom te su učili kako pravilno disati te se na taj način opustiti.
S obzirom da je riječ o edukativno-rekreativnom kampu voljela bih ukratko razložiti ta dva aspekta (edukativno i rekreativno) te objasniti koje su dobrobiti takvih kampova.
Prvo bih se usmjerila na edukativni dio. Iako je riječ o edukacijama, naziv koji djecu jako često podsjeća na školu i školske obaveze, predavanja se odvijaju u potpuno opuštenoj
atmosferi. Nema sjedenja u školskim klupama, nema domaćih zadaća, već djeca kroz zabavu aktivno sudjeluju i usvajaju
predviđeno gradivo. Ovdje postoji mogućnost učenja „iz prve
ruke“ jer vrlo često dolazi do razmjene iskustava među vršnjacima s istim ili sličnim problemom.
Također, jako puno se radi na rekreativnom djelu. Djecu se
uči koje su dobrobiti fizičke aktivnosti, zašto je bitno redovito
se baviti fizičkom aktivnosti te se na taj način povećava razina
odgovornosti za svoje zdravlje.
Roditelji žele najbolje za svoju djecu, žele da budu uspješna
i sretna, dobrog zdravlja, da se slažu s ostalom djecom te da
razvijaju vještine razmišljanja i rješavanja problema. Djeca
pak razvijaju svoju fleksibilnost u smislu samopoštovanja, životnih vještina, samopouzdanja te prosocijalnog ponašanja.
Upravo su kampovi mjesta gdje djeca i mladi mogu iskusiti
i zadovoljiti svoju potrebu za fizičkom aktivnosti, kreativnim
izražavanjem i aktivnim sudjelovanjem u društvenom okruženju. Mnoge škole ne zadovoljavaju sve ove potrebe. Aktivnosti u kampu i suživot s osobama slične dobi i sličnih problema predstavlja alat koji vodi uspješnom i zdravijem razvoju
te boravku na mjestu gdje je zabava na popisu dnevnih aktivnosti. U takvom strukturiranom okruženju, djeca surađuju s
osobljem koje ima vremena za slušanje i razgovor. Ovdje se
djeca uče timskom radu, donošenju odluka, preuzimanju odgovornosti, razvoju kreativnih vještina, gradnji nezavisnosti i
samopouzdanja, razvijaju socijalne odnose te ih se uči kako
se nositi s njima, a radi se i na osnaživanju povjerenja. Sve
su to koraci prema zdravijem i produktivnijem životu. Vrlo
često kampovi takvog tipa predstavljaju stresan događaj za
dijete jer su djeca tamo uglavnom po prvi put, ne poznaju
druge polaznike kampa, a nekima je to čak prvo odvajanje
od roditelja. Upravo je to trenutak gdje se djecu uči odgovornosti, odnosno da su odgovorni za sebe, za svoje stvari te za
prostor u kojemu borave.
Ako sagledamo sve dobrobiti kampova možemo ih sažeti na
sljedeći način:
Razvoj socijalnih vještina
• Vodstvo
• Komunikacija
• Sudjelovanje
•
•
•
Razvoj samopoštovanja i izgradnja vlastitog karaktera
Odgovornost
Snalažljivost
Fleksibilnost
•
•
•
Funkcioniranje u timu
Empatičnost
Poštenje
Pouzdanost
Brojni stručnjaci naglašavaju da je iskustvo boravka u kampovima bitno radi socijalnog, emocionalnog, intelektualnog,
moralnog i fizičkog razvoja djece. Naime, često se na spomen
riječi kamp pomisli na zabavu, no kampovi ovog tipa nisu nikako samo zabava, već učenje kroz zabavu.
Diabetes
www.diabetes.hr
13
Događanja i akcije
br. 5/2014
Obiteljski trodnevni kamp 3 u 1
„Dijabetes bez granica i predrasuda“
(OH Zadar, od 3. do 5. listopada 2014.)
obi
IDF Europe Youth Leadership Camp
prvi put u Hrvatskoj
HSDU
U
Termama Jezerčica u Donjoj Stubici od 7. do 13. srpnja ove godine po prvi puta se u Hrvatskoj održao IDF
Europe Youth Leadership Camp u suradnji s Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga.
Mlade osobe oboljele od dijabetesa iz Europe, njih 24, u pratnji liječnika i medicinskih sestara okupilo se kako bi u tjedan
dana stekli potrebno znanje o osnivanju udruga, podizanju
svijesti o pojavnosti šećerne bolesti, međusobnog povezivanja mladih osoba oboljelih od dijabetesa, važnosti tjelesne
aktivnosti u
regulaciji šećerne
bolesti, pisanju projekata, samofinanciranju
udruga i sličnom.
14
Diabetes
www.diabetes.hr
Osim službenog programa bilo je i
slobodnog
vremena da
svi sudionici
kampa istraže prekrasno
Zagorje te
da prošeću
Zagrebom koji ih je oduševio.
Nakon završenog kampa ne sumnjamo da će ova grupa mladih nastaviti raditi na dobrobiti osoba oboljelih od šećerne
bolesti. Treba vjerovati u misao da na mladima svijet ostaje
ali i u činjenicu kako je organizacija ovakve vrste kampova
neophodna i ubuduće.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga zahvaljuje IDF Europe na
iskazanom povjerenju u organizaciji i provedbi kampa.
p
am
ljski k
e
t
“”Dijabetes
bez granica
i predrasuda”
Zagrebačko dijabetičko društvo
O
biteljski trodnevni kamp 3 u 1 osmišljen je u obliku raznovrsnih trodnevnih tečajeva i radionica za
ciljnu skupinu korisnika a to su: djeca i mladi s dijabetesom tip 1 i njihove obitelji i to: djeca školske dobi od 7
do 14 godina i srednjoškolci od 14 do 18 godina te roditelji,
braća i sestre ciljane skupine korisnika.
Planirane su sljedeće aktivnosti: psihološke i komunikacijske
radionice, prezentacija videomaterijala o životu s dijabetesom nositelja pojedinih ciljnih skupina, diskusije o svakodnevnim poteškoćama i o izazovima i iskušenjima u životu uz
obilje neformalnoga druženja i razmjene iskustava u okružju
prekrasne prirode i neposredne blizine mora.
Mjesto održavanja kampa je Omladinski hostel Zadar u vlasništvu Hrvatskoga ferijalnog i Hostelskog saveza, posebnoga
partnera projekta.
Budući da na području RH i šire još nije bio osmišljen projekt
takvoga tipa, želja je voditeljica da kamp postane svojevrstan
brand jer je to pilot-projekt. Dugoročno želimo da obiteljski
kamp 3 u 1 postane tradicionalan a održavao bi se po mogućnosti svake godine na drugome mjestu. Nadalje, zbog
specifičnosti dijabetesa tip 1 Klub roditelja Zagrebačkoga
dijabetičkog društva želi na taj način osigurati kontinuiranu
podršku i potporu među korisnicima kampa koja bi se i u budućnosti nastavila putem društvenih mreža, e-pošte i drugih
suvremenih dostupnih oblika komunikacije.
Nacionalnu važnost projekta prepoznalo je, kao referentni
centar za Hrvatsku i KBC Rebro, tako da će u projektu sudjelovati i prof. psihologije dr. sc. Marina Grubić, najveći stručnjak na polju psihološke podrške obiteljima djece i mladih s
dijabetesom tip 1 te pedijatrica dijabetologinja dr. Nevena
Krnić. Osnovna poruka sudionicima kampa bit će: upoznavanje, poštivanje različitosti, međusobna razmjena iskustava,
grupna podrška, razvijanje komunikacijskih vještina i usvajanje i promicanje temeljne ljudske vrijednosti – tolerancije!
Posebno ističemo da će pozivnice za ovaj jedinstveni oblik
izobrazbe i druženja na prvome okupljanju biti uručene obiteljima koje su aktivno uključene u rad svojih matičnih društava pri čemu mogućnost za razmjenu iskustava i stvaranje
roditeljsko/obiteljske infrastrukture želimo ponuditi obiteljima iz raznih dijabetičkih udruga diljem Lijepe Naše. Želja
nam je povezati djecu s dijabetesom i njihove obitelji bez obzira na to kojoj udruzi ili području pripadaju jer je teret života
s dijabetesom svima zajednički!
Detaljnije o projektu uskoro na mrežnim stranicama društva.
Voditeljice projekta:
Snježana Prgomet Andrlić, predsjednica Kluba roditelja Zagrebačkoga dijabetičkog društva
Damira Car Kapor, zamjenica predsjednice
Diabetes
www.diabetes.hr
15
Tema broja
Tema broja
br. 5/2014
br. 5/2014
Dnevno nam treba samo trideset minuta fizičke aktivnost
Rekreacija
- akcija za
metabolizam
Osobe koje održavaju primjerenu tjelesnu kondiciju imaju do tri puta manju smrtnost od onih koje ne
vježbaju, pogotovo one između 50. i 70. godine života kada sve ono što nismo ranije poduzeli za svoje
zdravlje dolazi „na naplatu“
Marijo Čukelj, dr.med, KBC Sestre milosrdnice
N
ajnovije smjernice o utjecaju rekreacije na naš metabolizam govore da je dovoljno samo 30 minuta fizičke aktivnosti dnevno da bi se naš uspavani stroj
pokrenuo. Također, dobra kondicija omogućuje brže ozdravljenje i kraći oporavak za vrijeme bolesti. Razlog više da vježbamo - to je dobar ulog u našu banku zdravlja onda kada
dođe vrijeme krize.
Što je uopće metabolizam i zašto nam je on tako bitan?
Metabolizam čini ukupan zbroj svoj svih kemijskih reakcija
koje se zbivaju u stanicama, osnovnim građevnim jedinicama
našega tijela. I u najpovoljnijim uvjetima iskorištenost energije dobivene unosom hrane čini samo 27 posto - sva se ostala energija oslobađa u obliku topline. No, taj se metabolizam
16
Diabetes
www.diabetes.hr
može znatno povećati. Čovjek koji ima vrućicu može imati i
dvostruko veći metabolizam od onoga koji nema vrućicu. Također, čovjek koji trči maraton ima povećanje metabolizma
čak 20 puta više od normalnog ! Fiziološka stanja poput trudnoće i puberteta također dovode do povećanja metabolizma
zbog povećane potrebe za hranjivim tvarima stanica koje se
umnožavaju i uvećavaju.
Za naše normalno svakodnevno funkcioniranje organizma
potrebna nam je osnovna ili bazalna energija. Ta energija
mjeri se kalorijama. Zbog lakšeg računanja koristi se 1000
puta veća mjerna jedinica, kilokalorija (kCal). Ona se stvara,
odnosno troši onim što nazivamo bazalnim metabolizmom,
a troši se za fiziološke procese poput spavanja, sjedenja, probavnih procesa, kognitivnih funkcija. Prosječni muškarac za
bazalni metabolizam dnevno troši 2000 kCal, dok prosječna
žena 200 kCal manje, a osobe starije životne dobi oko 500
kCal manje od prosječnog muškarca. Zašto je tome tako? Ako
izuzmemo vodu, gotovo ¾ našega tijela čine proteini, najvećim dijelom u mišićima. U fiziološkom procesu starenja naše
se mišićno tkivo bogato proteinima nadomješta manje vrijednim, masnim, pa se i smanjuje naš bazalni metabolizam. Da
bismo taj proces odgodili, pomaže nam redovito vježbanje i
uravnotežena prehrana. Ako želimo ubrzati naš metabolizam,
također moramo provoditi redovitu tjelovježbu. Evo malo
matematike: ako se normalno hranimo i trčimo svakodnevno
sat vremena prosječnom brzinom od 8,5 km/h (što je samo 2
puta brže od normalnog hoda), utrošimo 600 kCal. Plivanjem
bismo za 1 sat potrošili nešto manje,
500 Kcal, a ležanjem
inzulin, ili kada dolazi do kontrakcije u mišićnom radu. Tada
je stanica mišića propusnija za glukozu čak i kada inzulina
nema. To je izuzetno važno naglasiti u šećernoj bolesti - bez
obzira na stadij i tip bolesti, jako je važno kretati se - to je naš
prirodni mehanizam kojim smanjujemo koncentraciju šećera
u krvi. Također, ne smijemo zaboraviti da je tada potrebno
prilagoditi i dozu inzulinu - kao što smo razjasnili, sam mišićni
rad potiče sniženje koncentracije glukoze u krvi, pa bi doza
inzulina koja se koristi za normalne potrebe bolesnika mogla
biti prevelika i dovesti do akutno ugrožavajućeg stanja svim
osobama sa šećernom bolešću poznato kao hipoglikemija,
koja može dovesti do razdražljivosti, nesvjestica, konvulzija
i na kraju kome.
Da ne bi bilo baš sve
crno-bijelo, jer ipak
mi pojedemo malo
samo 80 kCal. Zato
je vrijeme da ustanemo iz kreveta i
počnemo se kretati!
više šećera nego ga
uspijemo potrošiti,
sav taj suvišak organizam koristi kao
zalihu u obliku glikogena, pohranjenu u jetri. Stvaranje
glikogena također
potiče inzulin. Padom razine glukoze
u krvi, ona se iz glikogena uz pomoć
hormona glukagona
brzo oslobađa i održava koncentraciju
stalnom. Ali, važno
je naglasiti da je inzulin taj koji potiče stvaranje masti u suvišku glukoze - ona se pohranjuje u jetri i drugim oganima (što
je kao debljanje nažalost poznato svim osobama koje koriste
inzulin kao lijek).
A što je s proteinima? Njihovo iskorištavanje također potiče
inzulin - kao što potiče ulazak glukoze u stanicu, isto čini i
sa aminokiselinama, osnovnim građevnim jedinicama proteina - pomaže izgradnju mišića i staničnih proteina. Iz svega
toga daje se zaključiti da je inzulin glavni anabolički hormon,
onaj koji potiče izgadnju tkiva i stvaranje zaliha. Onda kada
ga nema, događa se sve suprotno: troše se masti, proteini,
glikogen i koncentracija glukoze u krvi raste dovodeći do svih
onih štetnih i dobro poznatih posljedica ateroskleroze koja
dovodi do bolesti i skraćenja životnog vijeka.
Hormoni- podmazivači
Za ubrzanje i usporenje metabolizma
zaslužni su hormoni - tako su hormoni
štitnjače razlog zašto ljudi koji žive u
arktičkim krajevima
u odnosu na one iz
tropskih (da ne spominjemo bolesna stanja) imaju bazalni metabolizma do 20
posto viši - oni moraju proizvest više topline da bi preživjeli
teške zimske uvjete koji vladaju oko Zemljinih polova. Za 40
posto veću mišićnu masu muškaraca u odnosu na žene zaslužan je hormon testosteron što ga luče testisi. On pomaže
odlaganje proteina u mišićima, dok estrogen što ga luče jajnici, pomaže odlaganje masti u bedra, dojke i potkožno tkivo.
Zbog toga prosječna zdrava žena ima uskladišteno 27 posto
masti od ukupne tjelesne mase, dok muškarci imaju samo
15 posto pa je to uzrok ranije spomenutom većem bazalnom
metabolizmu muškaraca u odnosu na žene.
Nadalje, dolazimo do vama i nama najdražeg - inzulina. Mišićno tkivo za rad većinu vremena ne koristi glukozu već masne kiseline. Što je razlog tomu? Kada mišić miruje njegove
su stanice slabo propusne za glukozu, osim kad na nju djeluje
Diabetes
www.diabetes.hr
17
Medicina
br. 5/2014
Doktor vas pokušava nagovoriti da se dignete s kauča ...
Bavite se sportom,
kretanje je život!
Važno je naglasiti da za postizanje povoljnih učinaka tjelovježbom na zdravlje, ona mora biti redovita i
trajna. Ljudsko tijelo stvarano evolucijom tisućama godina naprosto nije "napravljeno" da bi sjedilo ispred
televizora i grickalo čipi-čips. Sport je za svakoga, bez obzira na dob i zdravstveno stanje i uvijek donosi
blagodat organizmu. Ali, prije početka bavljenja sportom posavjetujte se sa svojim liječnikom
Krešimir Martinac, dr. med., specijalist interne medicine, SKVV, KB Merkur
P
Sustav za mjerenje glukoze i ketona u krvi
odaci pokazuju da je većina ljudi sa šećernom bolešću neaktivna iako je poznato da je tjelesna aktivnost važna i gotovo
neizostavna pomoć pri regulaciji tjelesne težine i šećerne
bolesti. S druge strane, rizik da će vam se nešto loše dogoditi dok
se bavite sportom, malen je. Zašto je tomu tako teško je reći, svatko bi za sebe vjerojatno naveo više razloga od kojih su neki opravdani a neki manje opravdani (ili sasvim neopravdani).
Da biste preživjeli u ovom svijetu jako je teško bez plaće koja sjeda na bankomat jednom mjesečno (i to ako imate sreću biti zaposleni), što velik broj poslodavaca dobro koristi pa vas rasteže
kao lastiku na gaćama bez kojih se bojite da ćete ostati ukoliko
ostanete bez posla. Cijede vas kao žut limun pa često radite dan
i noć, a ne smijete ni pitati hoće li vam koji od silnih prekovremenih sati ikada biti plaćen. Potom jurite kući, kuha se ručak, bavite
se klincima, rješavaju se zadaće, piše se lektira, a kad sve to obavite razmišljate samo o tome kako se što prije zavaliti na kauč.
Nadam se da ću vas nagovoriti da u sve gore navedeno ipak
uključite i bavljenje sportom. Može se, ako se potrudite, a nagrada je velika.
Svi znaju da je bavljenje sportom zdravo što se uzima, reklo bi
se, zdravo za gotovo, ali važno je znati da brojna klinička ispitivanja doista pokazuju da fizička aktivnost zaista donosi broj-
ne blagodati, poput bolje regulacije šećerne bolesti, smanjenja
nastanka komplikacija šećerne bolesti, smanjenja krvnog tlaka,
tjelesne težine, lošeg kolesterola (LDL), povećanja dobrog kolesterola (HDL), povećanja kardiorespiratornog kapaciteta, smanjenja ukupne smrtnosti i poboljšanja kvalitete života. Podaci
iz različitih studija u kojoj mjeri utječe tjelovježba na sve gore
navedeno nisu isti, ali su svi uglavnom pozitivni (čini se da tjelovježba najmanje utječe na lipide).
Postoje dvije glavne vrste sportske aktivnosti: aerobna i anaerobna. U aerobne aktivnosti ubrajamo npr. trčanje, plivanje,
vožnju biciklom, a u anaerobne npr. dizanje utega. Brojna su
ispitivanja provedena da bi se dokazalo koja je aktivnost veća
pomoć zdravlju i rezultati su doduše često bili različiti, ali jedno
je sigurno: bilo kakva sportska aktivnost puno je bolja za vaše
zdravlje od nikakve a čini se da je najbolja kombinacija aerobnih
i anaerobnih aktivnosti. Prema rezultatima jedne studije čak je
i kratkotrajni (7-dnevni) program redovite aerobne aktivnosti
utjecao na poboljšanje inzulinske osjetljivosti što je kod tipa 2
šećerne bolesti vrlo važan problem, a također je utjecao i na
smanjenje vrijednosti postprandijalne glukoze (vrijednost nakon
obroka) koja je važan faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih
bolesti. Jedna druga studija pokazala je da već i brzo hodanje 3
Diabetes
www.diabetes.hr
19
Medicina
br. 5/2014
puta tjedno tijekom četiri mjeseca ima povoljan utjecaj na krvni
tlak, tjelesnu težinu i lipide. U kliničkoj studiji u kojoj je sudjelovao 251 pacijent sa tipom 2 šećerne bolesti koji su liječeni tabletama i prethodno bili neaktivni, pratio se utjecaj tjelovježbe
na tzv. tromjesečni šećer (HbA1c) : skupina koja je provodila
aerobnu fizičku aktivnost imala je nešto bolji učinak na smanjenje HbA1c (-0,51 posto) od skupine koja je provodila anaerobnu
fizičku aktivnost (-0,38 posto), dok je kombinacija anaerobne i
aerobne fizičke aktivnosti pokazala najbolju učinkovitost-smanjila je Hba1c za oko 1 posto. Smanjenje HbA1c za 1 posto praćeno je smanjenjem kardiovaskularnih
događaja (srčani, moždani udari) za 1520 posto, te smanjuje razvoj mikrovaskularnih komplikacija šećerne bolesti za 37
posto.
Važnost ove studije je i u tome što je pokazala
da je kod osoba sa Hba1c manjim od 7,5
posto značajni pad Hba1c uslijedio samo
uz kombinirane aerobne i anaerobne vježbe, dok je kod osoba s lošijom regulacijom
značajan pad Hba1c uslijedio i uz samo aerobno ili anerobno vježbanje. Dakle, ukoliko ste
u mogućnosti, najbolje bi bilo da kombinirate obje vrste fizičke aktivnosti. Podaci pokazuju da tjelesna
aktivnost povoljno djeluje na
inzulinsku rezistenciju čak i
kod osoba s prekomjernom
tjelesnom težinom u kojih
nije došlo do pada tjelesne težine - uz vježbanje imaju bolje glikemije. Pacijenti koji su uspjeli uključiti
sport u svoj svakodnevni život trebali
su manje lijekova za šećernu bolest!
Važno je naglasiti da za postizanje povoljnih učinaka tjelovježbe na zdravlje,
ona mora biti redovita i trajna. Sport je za
svakoga, bez obzira na dob i zdravstveno stanje i uvijek donosi blagodat organizmu, samo je važno
znati da je za nekoga sport penjanje na Vaganski vrh (najviši vrh
Velebita 1757m), a za nekoga je sport i redovita šetnja oko kuće.
Zato, prije početka bavljenja sportom posavjetujte se sa svojim
liječnikom.
Kod osoba koje se liječe od šećerne bolesti, a osobito kod onih
koje su na inzulinskoj terapiji, tjelesna aktivnost mora biti prethodno isplanirana te je potrebno prije bavljenja sportom dati
manju dozu inzulina od one za koju se zna da osigurava optimalnu glikemiju nakon obroka ukoliko se ne bavite fizičkom aktivnosti, ili je uz istu dozu inzulina potrebno pojesti veći obrok
(moguća je pojava hipoglikemije), ovisno želite li smršaviti ili
20
Diabetes
www.diabetes.hr
zadržati postojeću tjelesnu težinu. U većini studija nije bilo značajnih razlika u broju hipoglikemija između anaerobnog i aerobnog vježbanja, a općenito govoreći rizik od hipoglikemija uz bavljenje sportom nije velik. U nekih je studija broj hipoglikemija
u osoba koje su vježbale bio čak i manji nego u tzv. kontrolnoj
skupini (u osoba koje nisu vježbale). Ako se liječite inzulinom,
krenite u sport postupno, dajte si vremena da spoznate kako
vaše tijelo reagira na tjelesnu aktivnost određenog intenziteta
te tome prilagodite svoje doze inzulina, ali nikako ne dozvolite
da vam početni neuspjeh bude razlog za odustajanje.
Ljudi često, kada uspiju uvesti redovito bavljenje sportom u
svoj život čine jednu grešku: ohrabreni svojim bavljenjem sportom sada zaboravljaju na važnost prehrane te se nagrađuju s
dodatnim obrocima, često s omiljenom hranom, a to je obično
nešto nezdravo i kalorijski bogato. Time niste poništili svu
dobrobit koju vam sport donosi, ali je ona
definitivno manja. Dakle, neka vam bavljenje sportom ne bude izlika da se dobro
najedete. Ali dapače, ponekad se nagradite. Također, ljudi često kao problem navode
zasićenje nekom aktivnosti nakon što su je početno kroz nekoliko mjeseci uspješno uveli u svoj život. Ako ste i vi jedan od tih, pokušajte riješiti problem
kombinacijom više različitih oblika aktivnosti (za lošeg
vremena otiđite u teretanu, a za lijepog vozite bicikl,
planinarite ili što god vam paše). Priuštite
si povremeno i nekoliko dana odmora
od sportskih aktivnosti.
Kada počinjete bavljenje sportom
nemojte kretati „punom snagom“ i
dokazivati sebi koliko ste jaki i koliko možete, to također često dovodi do prestanka bavljenja sportom,
ali i do ozljeda. Krenite polako i
redovito, povoljan utjecaj tjelovježbe puno je bolji kod redovitog bavljenja sportom nego kod
rjeđih, a napornih treninga. Neka bavljenje
sportom ne bude samo nešto što činite da
biste ste smršavili ili bolje regulirali šećernu
bolest, nego neka postane sastavni dio vašega života (naučite to i svoju djecu). Odaberite sport koji volite,
time ste povećali mogućnost trajnog uspjeha.
Na kraju, ali ne najmanje, nego dapače vrlo važno: baviti se
sportom prirodno je kao i disati. Ljudsko tijelo stvarano evolucijom tisućama godina naprosto nije "napravljeno" da bi sjedilo
ispred televizora i grickalo čipi-čips. Kretanje je život, ugradite ga
u svoj život i bolje ćete se osjećati u vlastitoj koži.
Nadam se da sam vas nagovorio.
Intervju
br. 5/2014
Nenad Šimunko i dalje postiže vrhunske rezultate u triatlonu
Dijabetičar atletičar
- zadivio cijeli svijet
Veliki fizički napori uz dijabetes podrazumijevaju poštivanje određenih pravila. Ne postoji razlog zbog
kojega se osoba sa šećernom bolešću ne bi mogla baviti fizičkom aktivnošću. Ja sam naučio poštovati svoja
pravila koja su došla s iskustvom
HSDU
J
edan od najupornijih predstavnika aktivne brige o šećernoj bolesti u Hrvatskoj, a možda i u svijetu, svakako je donedavni zaposlenik
Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Nenad Šimunko koji već 24 godine
uspješno vodi bitku protiv bolesti. Danas je njegov moto: Ništa nije nemoguće, treba zadati cilj, dati malo dobre
volje i uspjet ćete u svakoj namjeri.
Kad ste dobili dijabetes i kako je započela vaša aktivna briga o zdravlju?
Dijabetes sam dobio sa šest godina i
najviše mogu zahvaliti svojim roditeljima što su se pobrinuli da nesmetano
živim s bolešću. Moja mama je dala
otkaz na tadašnjem poslu kako bi svaki dan mogla nadzirati kretanje moje
glukoze u krvi dok je otac zarađivao za
obitelj. S vremenom, kako sam odrastao, preuzimao sam sve više obaveza
na sebe. Upisom u srednju školu potreba za nadzorom roditelja je nestala
tako da su i oni mogli malo odahnuti.
Naravno da i dan danas ne prođe dan
da ne pitaju kako sam i kakav mi je šećer. I eto, nakon 24 godine suživota s
dijabetesom, mogu ponosno reći da
nemam nijednu komplikaciju, dapače,
stanje je odlično i vjerujem da će uz
aktivnu brigu takvo i ostati.
Aktivno se bavite triatlonom i postižete
vrhunske rezultate. Recite nam što je
uopće triatlon.
Triatlon je atletsko natjecanje koje u
sebi sadrži tri različite discipline: plivanje, biciklizam i trčanje. Natjecatelj
mora tijekom utrke prijeći unaprijed
zadane dionice plivajući, vozeći bicikl
i trčeći prema unaprijed zadanom rasporedu i udaljenostima.
Kako vaše tijelo, s obzirom na dijabetes, reagira na velike fizičke napore?
Veliki fizički napori uz dijabetes podrazumijevaju poštivanje određenih
pravila. Ne postoji razlog zbog kojega
Diabetes
www.diabetes.hr
23
Intervju
br. 5/2014
poglikemije tijekom utrke. Tada treba
hitno nadoknaditi šećer kako bi se što
prije vratili u isti ritam koji ste imali prije u utrci. Zato je važno što više mjeriti
glukozu u krvi i reagirati pravovremeno upravo iz razloga da se stanja hipoglikemije i hiperglikemije ne dogode.
se osoba sa šećernom bolešću ne bi
mogla baviti fizičkom aktivnošću. Ja
sam naučio poštovati svoja pravila koja
su došla s iskustvom. Krenimo redom.
Moj princip je da treniram isključivo
dva sata ili više, nakon što sam dao posljednju dozu brzodjelujućeg inzulina
iz razloga što se najsigurnije osjećam
na treningu kad nemam aktivni inzulin u tijelu koji tijekom fizičke aktivnosti puno brže i djelotvornije djeluje i
može vrlo brzo doći do hipoglikemije.
Ukoliko je prije planiranog treninga
glukoza u krvi iznad 13 mmol/L dajem
korekciju kako bi razina GUK-a što prije
došla do normalne razine. Najsigurnije i najbolje se osjećam kad krenem
na trening s razinom od 7-10 mmol/L.
Naravno da tijekom treninga uza sebe
imam glukometar i inzulin. Mjerim po
potrebi i osjećaju. Nakon mjerenja tijekom treninga poduzimam korake, ukoliko su potrebni. Ukoliko razina GUK-a
pada, pojedem 30-40 grama ugljikohidrata (čokoladica ili banana) kako bih
mogao nesmetano nastaviti trening, a
ukoliko je razina zadovoljavajuća, nastavljam trening bez uzimanja dodatnih ugljikohidrata. Također, ukoliko je
razina GUK-a visoka tijekom treninga,
dajem korekciju i nastavljam s treningom. Veliki problem predstavlja unos
kalorija, posebno nakon što prođe 10
pa i više sati utrke. Tijelo je umorno,
želudac sve teže probavlja hranu. Kroz
iskustvo sam naučio kako jesti tijekom
utrka tako da mi to više ne predstavlja veliki problem. Jedan od najvećih
problema je ukoliko dođe do stanja hi-
Kako su se godina mijenjala vaša postignuća u sportu?
Kad sam prvi puta krenuo s treninzima,
ne tako davne 2009. godine tada mi postignuća nisu bila bitna. Uživao sam u
svakom treningu i nije me opterećivala
brzina, dužina itd. S vremenom ciljevi su postajali sve veći i veći i u ovom
trenutku za mene ne postoji nedostižan
san. Nastojat ću biti sve bolji i bolji u
utrkama što slijede i definitivno me šećerna bolest neće u tome spriječiti.
Kako je organiziran vaš dan i kako usklađujete dnevne obaveze sa sportom?
Dobro organiziran dan zlata vrijedi.
Kako radim od 8-16 sati, treniram odmah čim se vratim u stan nakon posla.
Najviše od svega volim odraditi dobar
trening, rasteretiti um nakon posla i
nakon što završim trening, a tek onda
rješavam ostale obaveze. Ništa mi nije
teško nakon treninga. Trening mi je ispušni ventil. Netko misli da ste nakon
treninga jako umorni i da nemate volje
ni za što, naprotiv, tek tada sam pun
energije da si recimo operem rublje,
napravim finu večeru, družim se s prijateljima ili što god drugo, bez imalo
frustracija kojih sam se riješio upravo
s treningom.
Više od godinu dana aktivno surađujete s HSDU-om što kao hrvatski predstavnik u IDF-u, što kao donedavni zaposlenik u uredu HSDU-a. Kako biste
ocijenili to iskustvo?
Neopisivo je iskustvo raditi na projektima koji dopiru do velikog broja obolje-
lih od dijabetesa. Volim pomoći svima
onima koji žive s dijabetesom i iz tog
razloga je posao u HSDU bio poseban.
Vjerujem da bi moj život bio puno siromašniji da nisam upoznao sve te
divne ljude, što u Hrvatskoj, što u inozemstvu, koji nastoje pokazati da šećerna bolest nije nikakva prepreka za
proživjeti život punim plućima. Puno
sam naučio surađujući s HSDU-om, ali
kao što sam malo prije rekao, najveće
bogatstvo su upravo ljudi koji su me
motivirali i bez kojih danas ne mogu
zamisliti život.
Aktivna briga o bolesti uključuje i pravilne prehrambene navike. Na što posebno obraćate pozornost?
Pravilne prehrambene navike sam imao
tako dugo dok nisam počeo trenirati.
Svakodnevni trening je meni dodatna doza inzulina. Omogućava mi da se
počastim sa svime što poželim a da nemam problema u regulaciji. Nešto neopisivo. Dok ne probate, nećete znati.
Kakvi su vam planovi za budućnost?
Planovi su dosta ambiciozni. Ove godine sam upao u Team NovoNordisk, tim
sportaša koji boluju od šećerne bolesti i postižu vrhunske rezultate u svim
granama sporta. Nastojat ću opravdati
ulazak u tim dobrim rezultatima u tria-
tlonu i biciklizmu. Naravno, koliko će
mi to dopustiti moje slobodno vrijeme,
posao i obitelj. Ali vjerujem da tek sada
dolaze moje vrijeme i pravi rezultati.
Koja je vaša preporuka svima koji se
žele početi baviti sportom? Od kuda
početi i na što paziti?
Nemojte nikada odustati! Uz podršku
specijalista, obitelji i prijatelja ne postoji prepreka. Treba početi polako,
upoznavajući svoje tijelo kako reagira
na tjelesnu aktivnost, pritom se savjetovati sa svojim dijabetologom što
je najbolje učiniti prije, tijekomkom
i nakon treninga i na taj način svesti
pogreške na minimum. Predlažem
svakome da se učlani u klub. Uvijek
je lakše trenirati u grupi i na taj način
puno brže usvojiti znanja o odabranoj
disciplini i treningu. Svaki početak je
težak, ali kada vas sport preuzme u
svoje ruke, bit ćete najsretnija osoba
na svijetu.
Tjelovježba
Tjelovježba
br. 5/2014
br. 5/2014
Hrvoje Barić istrčao pakao
Ultrabalatona
"Zato jer je tamo!".
George Mallory (1886-1924), odgovor na pitanje: "Zbog čega se želite popeti na Mt. Everest?"
original teksta na http://www.3sporta.com
ULTRABALATON 2012. – moje apsolventsko putovanje
Puno sam razmišljao o tome što i kako
napisati o ovoj avanturi i nekako sam mislio da bi 212 kilometara trčanja moglo
unijeti malo inspiracije i da će se izvještaj
sam pisati. No, počnimo ispočetka...
2011. godine bio sam, zbog financijskih
problema, prisiljen odustati od sudjelovanja na double ironmanu u Sloveniji pa sam za utjehu odlučio trčati 12
sati na Forrest Gump ultramaratonu u
zagrebačkom Maksimiru. Rezultat nije
bio za anale, ali sam riješio sto i sitno
kilometara i osjećao se iznenađujuće
dobro pa su se počele rojiti misli o idućoj, maloj žešćoj ultri. Kako sam 2012.
završavao studij medicine, a nisam bio
na apsolventskom putovanju, odlučio
26
Diabetes
www.diabetes.hr
sam malo iskombinirati tih nekoliko
ideja u jednu megaideju za pamćenje.
Za diplomu ću si pokloniti pothvat koji
se pamti cijeli život, pozvati društvo da
me bodri i zabavlja, a ujedno i vidjeti
Balaton. Uzduž i poprijeko.
Jedini cilj bio je završiti, bez ikakve
želje za rezultatom pa sam sukladno
tome planirao i treninge. Mjesečno bi
odradio 400-500 km, gotovo bez utrka
cijelu godinu, osim nekoliko sporijih
trekkinga, sve u laganom tempu, na
što više valovitom terenu, s ruksakom
na leđima. Vikendom bi bili B2B trenizni ili duga trčanja, tjednom nešto
kraća trčkaranja, a povremeno bi malo
pustio noge na savskom nasipu i malo
dozvolio pulsu da se izdivlja. Srećom
su pripreme prošle gotovo idealno,
uz manje probleme s tetivama desnog stopala pred samu utrku. Taktika
mentalne pripreme bila je pročitati,
pogledati i saznati što više, specifično
i općenito o ultrabalatonu i ultrama,
iz što više perspektiva. Ne bih puno
opterećivao s detaljima, ali neka od
imena čije sam tekstove preživao i neki
forumi na kojima sam upijao su: Dean
Karnazes, Marshall Ullrich, Geoff Roes,
Anton Krupicka, Hal Koerner, Sebastien Chaigneau, Scott Jurek, slovenski izvještaji s Tekaškog foruma, ultramarathonrunnig.com, irunfar.com, stranice
(i linkovi ) utrka Badwater, Western
states 100 itd., kao i savjeti domaćih
trkača i ostalih ultraša. Uglavnom,
svaka i najmanja informacija bila je
dobrodošla, a pročešljao sam sve živo
– od planinskog trčanja do pustinjskih
ultramaratona.
Jelena (cura), Robi (the Man) i ja krenuli smo u Mađarsku dan prije utrke,
stali u Tihany-ju pokupiti startni broj,
čip i majicu i stigli na spavanje oko
22 h.Nešto nakon ponoći priključili su
nam se Neven (cimer) i Ana (njegova
cura), Igor (kolega – Splićo) i Ana (druga Ana – Zovko) i oko jedan smo zaspali. Buđenje u pola pet i kreće ludnica!
Odmah pri oblačenju strgam omiljene
tajice u kojima sam planirao trčati –
zakačio ih palcem. Lud pa živim... Najedemo se, sunemo kavu, spakiramo
stvari i krenemo prema startu. Usput
manje peripetije s službenicima u
kampu, jerbo Mađari i engleski – kak
ono Bandić kaže? Nebu išlo. Naime,
vrata kampa bila su zatvorena i fino mi
kod porte objašnjavamo da: „Ultrabalaton veršenji, race, runner...“. Brko
digne obrve (btw, ako nemaš brkove,
u Mađarskoj si totalno out), mahne
Drugom (Drugi nema brke, ali misli da
zna engleski pa kompenzira manjak
brka), a ovaj pokaže prema ogromnim
željeznim vratima i prokašlje: „You can
do this!“. Bogati, koja raja. Odmah od
jutra tak žestoko bodre, još nismo ni
startali? A ne, on je zapravo mislio reći
da slobodno mi sami odemo otvoriti
vrata, a onda možemo i autom proći...
Na startu lagano nervoza, zadnje pripreme, wc, oblačenje. Prije samog
starta susrećemo Slovenca Zdravka
Čufara, kojeg sam nekoliko tjedana ranije molio za par savjeta, pošto je on
odradio već pet ultrabaltona (!), što u
štafetama, što sam. Upoznajemo se i
s ostatkom ekipe iz susjedne države, a
neke znademo već i od ranije, susretali
smo ih na utrkama (Boris iz jedne druge priče također je tu).
Bilo kako bilo, vrijeme leti i eto ti odbrojavanje i start! Ultrabalaton počinje
u šest sati ujutro u gradiću Tihany blizu
sjevernog ruba Balatona, na njegovoj
zapadnoj obali, a prvih 20-ak kilometara cesta lagano puzi uzbrdo. Ni ta
činjenica, a ni ona da je pred nama još
212 km, nije nikoga spriječila da krene
k`o da trčimo „desetku“ po Maksimiru. Korak po korak, metri idu... Ubrzo
mi se priključuje Robi na bicu (i tu kraj
mene ostaje do samog kraja!), časkamo i zezamo se, upoznajemo neke
nove ljude (Gerhard iz Austrije je kraj
nas neko vrijeme, pa onda Šveđanke Sandra i Johanna), komentiramo i
planiramo. Kako nam slijedi dugi dan
pa još duža noć i opet dan, dogovaramo taktiku da probamo dokumentirati
sve što pojedem i popijem, pa da nam
to drži koncentraciju i ubrza vrijeme.
Prve kontrole brzo prolaze.
U starter pack-u svi natjecatelji dobivaju majicu, broj, čip (koji ide oko prsta,
izgleda k`o plavi faloidni prsten koji se
umeće – vidi ironije – na kontrolama u
jednu rupicu – i još veće- koja registrira prolaz), milijun reklama, bonova i
popusta i knjižicu sa popisom svih natjecatelja, detaljnom kartom i popisom
hrane i osvježenja na svakoj pojedinoj
kontroli. A na kontrolama svega i svačega: izotonik, voda, cola, pivo, keksi, grickalice, banane, grožđice, sir, paradajz,
sol, šećer, limun, marelice... neke veće
okrepe imaju i tjesteninu, juhu. Sve u
svemu, organizacija je besprijekorna.
Na okrepama stajemo minimalno ili
uopće ne stajemo. Temperatura je
već od jutra prilični problem, pa jako
pazimo na hidraciju. Na svakoj okrepi
pijem najmanje pola litre tekućine, a
između okrepa Robi mi dodaje vodu i
svaka dva sata tabletu soli, po potrebi i
želji potamanim koji sladoled, a kasnije
i espresso, bezalkoholno pivo, energy
drink itd. Najbolji način za pratiti hidraciju je preko mokrenja pa to i pratimo.
Nakon dva sata i litara tekućine koju
ni konj ne bi podnio, ja istisnem jedva
par kapljica urina žutog k`o suncokret.
Nije dobro. Treba puno puno više piti.
Upravo to i radim, a pravu diurezu uspostavljamo tek navečer, gotovo pola
dana kasnije.
Svakom pišanju veselimo se k`o da pišam drago kamenje. Jedan dio trase
skreće s asfalta na prekrasnu šumsku
stazu i pratimo Balaton na lijevom horizontu, dok nam se s desne izmjenjuju polja lavande i vinogradi. Zasigurno
jedan od najkrasnijih dijelova trase. Iz
idile i „mediteranskog štiha“ balatonskih makadama, skrećemo na užarenu cestu, gdje asflat puca od topline,
a kroz pukotine se cijedi rastopljeni
katran – pravi hardcore. Kraj ceste
srećemo natjecatelja kako krpa gumu
supporteru! Odmah se ubacujemo u
akciju i Robi preuzima krpanje, a ja i
natjecatelj (Mađar, nažalost sam zaboravio ime) krećemo dalje. Kao znak
zahvalnosti pruža mi bidon i ja pocuclam malo soka i krene priča. Rukama
i nogama, engleski i njemački, Mađar
mi objašnjava da mu je ovo treći Ultrabalaton, da nema brige i straha i da ću
lagano, ali sigurno, doći do cilja.
Ubrzo se vraća Robi i rastajemo se od
novostečenih prijatelja. Blizu smo prvog maratona, a temperatura je već
opako porasla. Kreću prva odustajanja,
paklena vrućina uzima svoje žrtve. Jednog natjecatelja susrećemo kraj ceste u
jarku, s bolnim grčevima, a ubrzo kraj
nas projure kola hitne pomoći. Knedla u grlu. Nismo od onih kojih se daju
Diabetes
www.diabetes.hr
27
Tjelovježba
Tjelovježba
br. 5/2014
br. 5/2014
smesti, pa nastavljamo dalje i evo prvog
maratona, dok si rek`o prvi maraton.
Kakva bi to ultra bila da nakon prvog
maratona ne slijedi iznenađenje? I
uslijedilo je, u obliku prokrvavljenih
bradavica (prvi put u životu!). Srećom
smo ubrzo uočili, skinuo sam majicu
i idućih 30 km nastavio bez majice, s
puno kreme za sunčanje, flasterima i
„Krupicka style“ trčanjem. Oko 60-og
kilometra počinje prava borba s Celzijusom. Primoran sam odustati od
trčanja, jer čim krenem lagano joggirati, puls skače u nebesa. Čak i samo
hodanje po 42 stupnja je neizdrživo.
Idućih nekoliko sati najsporije je u čitavoj utrci.
Autom nam se pridružuje ekipa iz kampa i naručujem sladoled, a u Kestehelyu me dočeka pizza i bezalkoholno pivo,
pranje nogu i nove čarape. Prije samog
Kestehely-a upoznajem Slovenca Leopolda iz Novog Mesta i trčimo zajedno
nekoliko kilometara. Izgleda odlično
i ima ludi tempo, a kad ga upitam za
osobne rekord i on kaže: „Pa tak, polmaraton najbolše okoli ena ura šest
minot, ampak ko sem bil mlajši“, jasno
mi je i zbog čega izgleda odlično i ima
ludi tempo. Nakon Kestehely-ja slijedi
dno dna svih dna. Zbog vrućine debelo
preko 40 stupnjeva jedva se uspijevam
kretati brzinom od oko 5 kilometara na
sat. Očajan sam i razmišljam o tome
da bi ovo možda mogao biti kraj. Crne
crne misli. Hrana neće u usta, tekućina
jedva. Još samo prije pola sata bio sam
odlično, a sad ovo. Robi vidi o čemu se
radi, bodri me i diže raspoloženje, jer
se čuo s Vlahekom (alfa doktor - Pavao
Vlahek) i ekipa iz TK Međimurja me
čeka na idućoj kontroli!
Neposredno prije kontrole, Robi me
ostavlja, a na biciklu mi se pridružuje
Pavao, časti me bezalkoholnim pivom
i govori nešto u stilu: „E, baš ti je ovo
trebalo, a? Da nisi slučajno odustao,
28
Diabetes
www.diabetes.hr
ipak smo mi iz druge države došli po
ovoj vrućini tebe bodriti“. Na okrepi
me dodatno podržavaju moji triatlonci: Dragec (Dragec), Patricija (Dragecova), Zrinka (i beba – Vlahekova) i
Turek (koji ga znaju, znaju tko je, tko
ga nezna, brže bolje nek to popravi!).
Temperatura se neznatno spušta, kriza
lagano jenjava, noga pred nogu i jurimo – dva maratona!
Bližeći se stotom kilometru, osjećam
se sve bolje i sustižem neke trkače
koji su me ostavili par kilometara ranije. Stajem pojesti juhu, Robi me čast
espressom (naj naj stvar na cijeloj ultri
je espresso!), sjedam na dvije minute.
Dok halapljivo srčem juhu, ugledam
preko puta mene sjedi, ni manje ni više,
Šarka Kolbova. Šarka (ili kak bi to Joža
Dikon rekao: „Šarkica“) je legenda ultratriatlona, pobjednica svjetskog kupa,
koja iza sebe ima kilometara i kilometara, na biciklu, pješke i u vodi. Nekontrolirano se trese i ne može držati žlicu u
ruci – vrućina je napravila svoje.
Brzo jurim dalje, treba iskorisiti ovih
par sati kad se osjećam dobro. Na stotom kilometru još jedno iznenađenje!
Čeka me ekipa iz rodnog kraja: Dado
(on se tu mota od kad znam za sebe),
Nikola (otprilike isto) i Patricija (Dadina cura). Od tog trena do kraja više ni
u kom trenu odustajanje nije dolazilo
u obzir. Na 112,2 km je cut-off koji valjda preći za 16 sati. S obzirom na spor
tempo nakon Kestehely-ja, stižemo
tamo za 15 sati i 20 min, a na putu nas
prati prekrani zalazak Sunca i nešto
podnošljivije temeperature. Počastim
se s 10 minutnom masažom, promijenim čarape, skidam kapu i navlačim
čeonu lampu, progutam Snickers, sendvič, colu, vodu i jurimo. Suporteri odlaze na spavanje, ostaje Robi na bicu i
Jelena, Igor i Neven u autu. Slijedi noć.
Noć je ugodna, brzo prolazi, s manjom
krizom i odličnim tempom. Srećemo
neke ljude koji su nas ostavili još ujutro, na izmaku su snaga. Pričamo s Andrašom i Tamašom, dvojicom mladih
Mađara koji su svoju sreću odlučili potražiti u Ujedinjenom Kraljevstvu. Andraš radi u Londonu u pekarnici, Tamaš
u Bristolu kao zaštitar. Oboje su dobro,
ali se Tamaš žali da mu srce preskače.
Priča nam da je prije dvije godine imao
operaciju na srcu radi aritmije i da se
boji ove novonastale situacije. Boji se
odustati, jer nije slabić! Robi ga tješi da
sigurno nije slabić ako je izdržao preko
sto kilometara po paklenoj vrućini, a
iza sebe ima operaciju srca.
Dečki nas ostavljaju i mi kročimo dalje
u noć. Tempo raste, osjećam se odlično, puls se smirio. Za nekoliko kilometara sustiže nas auto i netko viče i
trubi: „Hey guys, you want some cold
coke?“. To je Tamaš u autu, iako je odustao od trčanja, pomaže Andraša i nas.
Jedna od prekrasnih stvari vezanih
uz ovaj sport upravo je nevjerojatan
duh i atmosfera koji prožimaju čitavo
natjecanje. Svatko se bori sam sa sobom i protiv sebe i svima je jasno da
je teško i svak bodri svakoga. Bodriš
ovog ispred jer znaš da se nadljuski
bori i da uspijeva istisnuti još malo da
bude brži od tebe. Bodriš ovog iza, jer
znaš da mu je teško k`o sam vrag, ali
ne odustaje, nego se proba držati tu
negdje. Svi rade i treniraju iznad mogućih granica, nitko od toga ne zarađuje, a razina predanosti je nemjerljiva!
Utrčavamo u Šiofok, a atmosfera je na
vrhuncu. Tri su sata ujutro, cijeli grad
fešta, klinci po ulicama, gole konobarice po šankovima, kupači na noćnom
ludovanju... U međuvremenu smo
prešli i treći maraton.
U autu se za volanom izmjenjuju Jelena i Neven, Igor je za navigacijom.
Prate nas i kupuju potrepštine. Vrijeme mi brzo prolazi, a supporteri me
opominju da bi bilo dobro malo stisnuti sad kad je još podnošljivo (noću je
temperatura bila 22 stupnja – razlika
od 20 stupnjeva u odnosu na dan!).
Stišćem do kraja i do osam sati ujutro dajem sve od sebe, zadnje atome
snage, samo kako bi napravio dosta rezerve za prohodati zadnji dio. U međuvremenu stajem na brzinu na doručak
i progutam juhu, tjesteninu, kavu, bezalkoholno pivo i gel. Na tom stajalištu
za par minuta mi pobjegnu Šveđanke
iz prvog dijela.
Robi mi priča kako je jedna od njih žestoko povraćala. Stiže druga žešća kriza
kad jedva uspijevam držati oči otvorenima. Na čas sam ostavljen sam, jer
je ekipa s autima otišla uzeti stvari i
iseliti se iz apartmana, a Robi je na misiji „espresso“. Teturam kroz nekakvu
šumu do okrepe, i imam osjećaj da ću
se strovaliti u prvu rupu kraj ceste. Srećom, kriza nije duža od pola sata i ubrzo sam spreman za posljednjih nekoliko sati. Malo pojačam tempo i taman
mi se čini da bi mogao i malo ranije
završiti od planiranog vremena, kadli...
Uđemo u nekakav grad, sa sporedne
ceste na nekakvu široku cestu, aleju -
što li je već, a meni se kao zaleti malo
sline i nakašljem se. Refleks kašlja, koji
ima izbaciti stupac zraka i time eliminirati iritans iz dišnih puteva, iz mene je
izbacio takvu rigotinu kakvu svijet nije
vidio. Nakon prvog čina performansa,
Robi me gleda u čudu, veli: „Slabo ti
je? Mučno u želucu? Ili je to samo od
ovog kak ti se zaletelo pa si kašljao?“,
a ja velim: „Ma koje mučno, nemam
pojma kaj je to. Daj mi malo vode da
se operem. To mi je od ovog kašljanja,
nije mi uopće loše“. Operem se i počistim, duboko udahnem i velim: „Ne,
stvarno mi nije mučno, ali bi mogao
jooošššššššššššaablllalalalaaaaaarrgrgrhhghghghh...“ i opet rigotina svih
rigotina. Sav onaj doručak od pred par
rečenica, leži totalno neprobavljen
pred nama na cesti. Pogledamo jedan
drugog u čudu i krenemo dalje. Četvrti
maraton je gotov.
Za kraj balade puno hodanja, gotovo
bez trčanja. Svi čekamo kraj i svi navijamo. Jelena nakon svake kontrole
prohoda sa mnom stotinjak metara,
poljubi me i bodri. Bez nje ne bi išlo.
Supporteri me čekaju na svim okrepama i staju između kako bi nam dali
vode, jer je temperatura ovaj put 46
stupnjeva i topim se. Kad već misliš
da je kraj, opet problemi. Na 200 km
grčevi i užasni bolovi. Noge ne slušaju, ne mogu napraviti korak. Borim se
i mučim, ali znam da je to kraj i da stižem unutar limita i da sam istrčao Ultrabalaton! Četiri kilometra prije cilja,
uzbrdica svih uzbrdica. Jedva hodam,
teturam i mislim da je kraj predaleko.
Opustim se i lagano lagano kročim i
samo razmišljam o cilju i plavoj traci s
mojim imenom koju digneš kad ulaziš
u cilj. Upravo se to i dogodi. Nisam brz
i nije neki rezultat i ulazim u cilj tek
osmi prije kraja, nekoliko minuta prije
limita. Razočaran? Nipošto... Nismo
ni svjesni što se dogodilo i saznaje-
mo tek nekoliko sati kasnije kad Robi
javlja da nas je na cilj ušlo samo 34.
Ja sam 28. Prijavljeno je debelo preko 200 individualaca, na startu se pojavilo nešto manje od 200. U svemu
tome ima još puno dogovština i priča,
o tome kako se prdi kad se preždereš
grožđica, zašto ne jesti lubenice ili do
kakvih se razmjera trbuh napuhne
na Ultrabalatonu, ali vrijeme je da se
stvar počne razriješavati...
Kraj priče nije kraj priče jer dolazimo
doma (Čakovec) u kasnim večernjim
satima, ja ne mogu stati na noge, a za
manje od 24 sata trebam biti u Zagrebu. Moram položiti završni ispit i diplomirati. Stanje sa stopalima je očajno,
jer su se svi žuljevi stopili u dvije ogromne krpe koje vise s prednjih polovica
tabana, nokti na palcima se sjaje poput
mramora, a u desnom koljenu je izjev
veličine jajeta. Odlučim posjetiti kirurgiju pa da me malo pokrpaju da mogu
diplomirati. Skinu višak mrtve kože, zalijepe i poslikaju, ordiniraju analgetike
i antibiotik. Dok čekam nalaz rentgena,
zaspim u kolicima u hodniku bolnice.
Idući dan diplomiram.
Osjećaj je neopisiv pa neću ni probati.
Jedan trkač jednom reče da su ultre
metafore za život. Slažem se s time.
Prolaziš krize i padove, dižeš se jer vjeruješ u nešto gotovo nemoguće. Svodiš se na instikte i nagone i ostavljaš
nebitno po strani. Možda bi pretjerao
kad bi usporedio s meditacijom, ali definitvno ima trenutaka kad si prazan i
miran i svega ostalog nema. No svega
toga ne bi bilo i cilja ne bi vidio da nije
bilo krasnih i nesebičnih ljudi: Jelena,
Robi, Neven, Igor, Ana, Ana, Davor,
Nikola, Patricija, Pavao, Zrinka (i
beba ), Dragan, Patricija, Danijel, ali
i mnogi drugi čija imena pune stranice
drugih priča. Veliko im hvala!
Do iduće avanture,
Hrvoje
Diabetes
www.diabetes.hr
29
CRVENI PINĐUR
PEČENE CRVENE (ROG) PAPRIKE
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - RUJ A N 2014
DIA B E TE S / S L AT K I ŽI VOT - R U JAN 2 0 1 4
MARMELADA OD TREŠANJA S RIBIZLOM
PEKMEZ OD ŠIPKA
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - RUJ A N 2014
DIA B E TE S / S L AT K I ŽI VOT - R U JAN 2 0 1 4
PEČENE CRVENE (ROG) PAPRIKE
CRVENI PINĐUR
ZA 10 PAKETIĆA ZA ZAMRZNUTI
ZA PRIBLIŽNO 4 KG PINĐURA
1,2 kg crvenih mesnatih duguljastih (rog) paprika
5 kg crvenih paprika (rog)
3 kg zrelih rajčica
2 dl ulja
15 ml tekućeg sladila bez energetske vrijednosti (koje se
može kuhati)
1 dl vinskog octa
3 češnja češnjaka
pola čajne žličice soli
Paprike operite, ocijedite i ispecite u pećnici (sa svih strana).
Pečene paprike stavite u posudu i pokrijte čistom krpom.
Kad se ohlade, ogulite ih, očistite od sjemenki i ostavite u
metalnom cjedilu da se ocijede. Pakirajte po 10 dag paprika
u plastične vrećice za smrzavanje i zamrznite u zamrzivaču.
Paprike mogu poslužiti za pripremanje salate ili kao jedan od
sastojaka za namaz sa svježim kravljim sirom.
Energetska vrijednost po osobi (10 dag): 28 kcal
UH 5 mg; bjelančevina 2 g; masti 0 g
Recepti preuzeti iz knjižice Priručnik pravilne prehrane
R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat
D
olazi nam vrijeme u kojem spremamo voće i povrće za zimu.
Pogotovo ako nismo sigurni da ćemo moći kupiti proizvode
koji su namijenjeni prehrani osoba sa šećernom bolešću.
Staklenke koje su pogodne za zimnicu su one s navojem i limenim poklopcem.
Dan prije spremanja zimnice treba staklenke namočiti i dobro
oprati deterdžentom, isprati. Staklenke treba izvana obrisati suhom čistom krpom a u njih do ruba naliti toplu vodu i poslagati
ih otvorene na lim za pečenje u toplu (ne vruću) pećnicu i ostaviti ih preko noći. Na taj način sprečavamo razvoj gljivica kada
spremimo zimnicu. Gljivice imaju spore koje će se razviti preko
noći u toploj sredini. Drugi dan treba staklenke dobro ponovno oprati u kipućoj vodi ocijediti, obrisati čistom suhom krpom
samo izvana. Staklenke posložiti u pećnicu i zagrijati ih najmanje
jedan sat na najnižoj temperaturi.
U međuvremenu poklopce staviti u veću posudu i u vodu i kuhati ih najmanje jedan sat.
Pripremiti celofan za zatvaranje te 70% alkohol ili rum.
U vruće staklenke punite pripremljeni sadržaj, odmah zatvarajte celofanom namočenim u alkohol ili rum te odgovarajućim
limenim zatvaračima s navojem. Staklenke poslažite uspravno
zamotane u krpe u kutiju obloženu dekom i ostavite 24 sata da
se polagano ohlade.
Zimnica pripremljena na taj način vam garantira čuvanje voća i
povrća bez kvarenja cijelu godinu bez obzira na vremenske uvjete i temperaturu!
Recepti preuzeti iz knjižice Priručnik pravilne prehrane
R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat
ZA PRIBLIŽNO 0,8 KG PEKMEZA
ZA PRIBLIŽNO 0,8 KG MARMELADE
1 kg šipka
3 dl vode
50 ml tekućeg sladila bez energetske vrijednosti
1 vrećicu sredstva za želiranje
2 kg trešanja
50 dag ribizla
sok i korica 2 limuna
sladilo bez energetske vrijednosti
Recepti preuzeti iz knjižice Priručnik pravilne prehrane
R. Kovačević, M. Rogić, B. Horvat
Kako pripremiti staklenke za spremanje zimnice
Energetska vrijednost po osobi (5 dg): 55 kcal
UH 5 mg; bjelančevina 2 g; masti 3 g
MARMELADA OD TREŠANJA S RIBIZLOM
Energetska vrijednost po osobi (3 dag): 60 kcal
UH 15 mg; bjelančevina 0 g; masti 0 g
br. 5/2014
Paprike operite, ocijedite i stavite na lim u vruću pećnicu. Pecite
ih sa svih strana dok se kožica ne smežura. Pečene paprike stavite
u posudu i pokrijte čistom krpom. Kad se ohlade očistite ih
od sjemenki i ogulite kožu. Očišćene paprike sitno nasjeckajte.
Rajčice ogulite i sameljite u stroju za mljevenje mesa. Stavite sve
u široku posudu i kuhajte dok se količina ne ukuha na polovicu.
Tada dodajte sitno sjeckani češnjak, papriku, ocat, ulje, sladilo i
sol. Pinđur kuhajte dok se pri miješanju ne vidi dno posude i dok
se masa ne počne u komadima odvajati od drvene kuhače. Punite
ga u čiste zagrijane staklenke. Staklenke odmah zatvorite ostavite
omotane da bi se polako hladile tijekom 24 sata. Pinđur možete
poslužiti kao prilog uz meso s roštilja ili uz kuhano meso.
PEKMEZ OD ŠIPKA
Šipak operite i ocijedite (za čišćenje šipka navucite gumene
rukavice zbog sitnih dlačica koje se nalaze u plodovima).
Šipku oštrim nožem odstranite crni vrh, razrežite ga i uklonite
sredinu tako da ostane samo meso. Meso plodova dobro
operite da biste odstranili sve dlačice. Ostavite šipak preko
noći na hladnom mjestu. U posudu za kuhanje ulijte 2 dl
vode, dodajte šipak i kuhajte dok šipak ne omekša. Šipak
protisnite kroz metalno sito. U posudu dodajte tekuće sladilo
i rastopljeno sredstvo za želiranje u 3 dl vode. Zagrijavajte na
laganoj vatri dok ne počne ključati i kuhajte 10 minuta. Prije
stavljanja u staklenke dodajte sok jednog limuna. Punite
vruće staklenke, pripremljene prema navedenom naputku
i zatvorite metalnim (prokuhanim) poklopcem, omotajte
krpom te ostavite da se hlade 24 do 36 sati.
Prehrana
Trešnje ostavimo nekoliko sati u slanoj vodi, da iz njih
izađu eventualni crvi. Zatim im skinemo peteljke, izvadimo
koštice te ih zgnječimo. Kuhamo ih pola sata, zajedno s
ribizlom i ribanom koricom limuna u vlastitom soku. Po
potrebi dodamo malo vode. Propasiramo, dodamo sladilo
bez energetske vrijednosti i kuhamo dok se marmelada ne
zgusne. Pred kraj kuhanja dodamo limunov sok, koji ubrzava
želiranje. Marmeladu stavljamo vruću u zagrijane staklenke i
odmah ih zatvorimo.
KNJIGE I PRIRUČNICI U IZDANJU
HRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA
C
K
A
A
J
I
Darja Lovšin
Veliki kuharski vodič za dijabetičare
• tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran
• prvi takav na Hrvatskom tržištu
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 60,00 kn
(+ troškovi poštarine)
Isprobani recepti za:
• predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice
• Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti
Energetska vrijednost jedne žlice: 4 kcal
UH 2 g; bjelančevina 0 g; masti 0 g
Recepti preuzeti iz knjige Veliki kuharski vodič za dijabetičare
u izdanju Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Prehrana
br. 5/2014
Jesen zvana
HEDONIZAM
Uživajte u bogatim okusima jeseni! Pripremite tijelo za duge zimske dane dajući mu bogatstvo
vitamina i minerala koji će ga čuvati od hladnoće i bolesti. Imajte na umu da to bogatstvo
podrazumijeva i obilje šećera, ali uz mudar odabir i dobru procjenu količine, možete jesen pretvoriti u
pravi užitak za stolom
L
Snježana Gaćina, dipl. med. techn.
KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac
34
Diabetes
www.diabetes.hr
jeto polako blijedi - vrijeme u kom je bio prioritet nadoknaditi vodu i minerale, rashladiti tijelo salatama i voćem, zaštititi kožu od sunca blagotvornim antioksidansima. Dok se rastajemo s ljetnim uspomenama, stiže pravo
vrijeme za užitak. Jesen je divno vrijeme umjerenosti! Umjerenosti blage temperature zraka, opojnih mirisa plodova i
pogleda na bogatstvo prirode oko nas.
nu šećera u krvi zbog čega ih treba pažljivo odvagnuti:
- korjenasto povrće
- grašak
- grožđe
- smokve
- kesten
- kukuruz
Bilo bi se lijepo u ovom jesenskom blagostanju pripremiti za
hladne zimske dane. Treba ubrati sve od jeseni što ona nudi.
U obilju svježih sezonskih namirnica, mirisa i boja teško je
odabrati one najvažnije jer sve su važne i sve su vrijedne. Ali,
danas će biti opisane neke od njih koje su bogate, mirisne i
donose čisti užitak.
Prije odabira namirnica treba imati na umu nekoliko stvari.
Jesenski su plodovi slatki i puni škroba pa treba obratiti pažnju na količinu namirnice i onda uživati u bogatom slatkastom okusu.
Evo jesenskih namirnica koje potencijalno mogu podići razi-
Dajemo prijedlog za nekoliko jesenskih namirnica koje će
oplemeniti vaš izbor bogatstvom zdravlja, mirisa i boja. Možda vam pomogne da konvencionalne namirnice obogatite
novim okusima i kombinacijama.
Mladi grah jedna je od škrobnih namirnica. Svježi mladi grah
dostupan je samo od srpnja do rujna. Izražavajući se nutritivno, mladi je grah superhrana! Sadrži velike količine aminokiseline lizina. Izvrstan je izvor bakra, željeza, fosfora, mangana, magnezija, kalcija i cinka. Dobar je izvor vitamina K, B2,
B3, B6 i folne kiseline. Može se pripremiti kao ukusno varivo
Diabetes
www.diabetes.hr
35
Prehrana
Prehrana
br. 5/2014
br. 5/2014
ili salata sa malo bučina ulja.
100 g
kcal
kJ
UH
bjelančevine
masti
Mladi grah
110
460
20,7
6,4
0,6
Crno grožđe sadržava fosfor, željezo, kalcij i natrij. Bogat
je izvor vitamina A i vitamina C. Kožica, sjemenke i peteljka grožđa bogata je taninom zbog čega ono ima opor okus.
Oporost crnog vina upravo potječe od njega.
Mladi kukuruz šećerac slatkastog je okusa osobito ako je
ubran dosta mlad. Ne sadrži kolesterol. Bogat je biljnim vlaknima i naravno, šećerom. Sadrži kalij i vitamine B skupine.
Uglavnom se konzumira kuhan (2-10 minuta kuhanja) i pečen ali i konzerviran i ukiseljen.
100 g
kcal
Mladi
kukuruz
81
kJ
UH
338,9 19,35
bjelančevine
masti
2,59
0,65
kcal
kJ
UH
bjelančevine
masti
Mrkva
36
150
8
1
0
Crvena slatka paprika poznata je po sadržaju vitamina C i
beta-karotena, ovisno o stupnju zrelosti i podneblju gdje je
uzgojena. Izvor je vitamina B6 i vitamina A. Zrelost je važna
za dobar slatkast okus i dobru probavljivost. Zrelost se prepoznaje promjenom boje od žute do crvene. Vrlo su ukusne
sirove i pečene, kuhane i sušene. Prepoznatljivog su mirisa i
arome. Ukusne su pripremljene na salatu s dodatkom češnjaka ali i konzervirane, kao začin ili dodatak jelima.
100 g
kcal
kJ
UH
bjelančevine
masti
Paprika
crvena
31
129,7
6,04
1
0,27
Crveno zelje slovi kao namirnica s protuupalnim i antikancerogenim svojstvima. Dobar je izvor vitamina B skupine, vitamina A i vitamina C, te kalija, kalcija, željeza i magnezija. Vrlo
je dobar izvor prehrambenih vlakana. Bogata crvena boja crvenog kupusa odražava mu koncentraciju biljnog pigmenta
antocianina. Crveno zelje siromašno kalorijama!
36
Diabetes
www.diabetes.hr
kcal
kJ
UH
bjelančevine
masti
Crno
grožđe
54
226
13,5
0,5
0,1
Šljiva je dobar izbor voća za osobe sa šećernom bolešću jer
većina šećera iz nje je porijeklom sorbitol koji se inače koristi u prehrani kao zamjena za šećer. Bogat su izvor minerala
i vitamina te biljnih vlakana, osobito pektina. On pogoduje
dobrom radu crijeva i prevenira zatvor.
Mrkva: o beta karotenu iz mrkve i njegovim pozitivnim učincima na kožu ne treba posebno govoriti. Važnije je da se on
najučinkovitije iskoristi ribanjem mrkve koja je bogata kalijem,
kalcijem, željezom, fosforom i jodom. Sadrži vitamin C, vitamin
E i vitamin K te folnu kiselinu. Ukusne su krem juhe od mrkve,
neizostavan dodatak jelima i bistrim juhama. Međutim, ne treba zaboraviti ni bogatstvo mrkve naribane na salatu.
100 g
100 g
100 g
kcal
kJ
UH
bjelančevine
masti
Crveno
zelje
20
84
3,5
1,7
0,1
Kopar je začinsko bilje jednako mirisno i vrijedno koristi li se
svježi list ili sjemenke. Pripisuju mu se ljekovite osobine osobito kod problema s probavnim sustavom. Osvježavajući je
dodatak lososu i morskim plodovima kao i riječnoj ribi, riži i
krumpiru. Nezamjenjivo mu je mjesto u konzerviranju povrća, osobito krastavaca.
100 g
kcal
kJ
UH
bjelančevine
masti
Kopar
43
180
7
3,5
1,1
Smokve nisu prvi izbor voća za osobe sa šećernom bolešću
zbog visokog udjela šećera, ali zbog znatnog udjela biljnih
vlakana od kojih je trećina topiva u vodi, ova slatka namirnica ipak nema tako poguban utjecaj na razinu šećera u krvi.
Dvije do tri svježe smokve bit će izvrstan desert uz ručak ili
večeru, a kao voćna užina dobro će doći onima čija terapija
dozvoljava međuobroke.
100 g
kcal
kJ
UH
bjelančevine
masti
Smokve
74
310
19,2
0,75
0,3
100 g
kcal
kJ
UH
bjelančevine
masti
Šljiva
38
159
9,6
0,6
0
Bučino ulje je bogato manganom, selenom, željezom i vitaminima E i D. Aminokiselina triptofan u bučinom ulju pretvara se u serotonin kojeg zovu „hormonom sreće“. Bučino
ulje se ne preporuča zagrijavati pa je zato najpogodnije za
pripremu salata. Njegov orašasti blagi okus koštica buče izvrsno začinja grah salatu.
100 g
kcal
kJ
Bučino
ulje
900
3780
2 žlice = 100 kcal
Uživajte u bogatim okusima jeseni! Pripremite tijelo za duge
zimske dane dajući mu bogatstvo vitamina i minerala koji će
ga čuvati od hladnoće i bolesti. Imajte na umu da to bogatstvo podrazumijeva i obilje šećera, ali uz mudar odabir i dobru procjenu količine, možete jesen pretvoriti u pravi užitak
za stolom. Oslobodite maštu!
Međunarodna iskustva
Međunarodna iskustva
br. 5/2014
br. 5/2014
Tekst preveden iz Diabetes Forecast, kolovoz 2014.
nji pojedine zemlje, nego i na promociji hrane iz cijele regije.
Hraniti se mediteranski znači koristiti:
Jedite kao Grci
Povrće
Voće
Cjelovite žitarice
Grah i mahunarke
Orašaste plodove i sjemenke
Zaštitite svoje zdravlje konzumiranjem Mediteranske prehrane
A
ko ste obraćali pozornost unazad nekoliko godina,
možda ste primijetili vijest koja je stalno prisutna:
Mediteranska prehrana je zdravstvena rock zvijezda.
Čini se da svaki tjedan znanstvenici objavljuju po jednu novu
vijesti o tom hitu u prehrani, a kao rezultat toga Amerikanci
masovno usvajaju inozemne planove prehrane.
No, za razliku od drugih“ ludih“ vrsta prehrane koje se pojavljuju kao blic u Američkoj prehrambenoj povijesti, ova prehrana prkosi vremenu. To je zato što je Mediteranska prehrana manje dijeta, a više stil života te jedina koja se pokazuje
korisnom ponovno i ponovno.
Znanstveno odobrena
Veza između Mediteranske prehrane i zdravlja bila je neistražena do kasnih 1950-ih, kada je fiziolog Ancel Keys, dr. sc.,
započeo svoju studiju na gotovo 12.000 sredovječnih muškaraca iz sedam zemalja. Studija je trajala desetljećima, a među
ostalim otkrićima, izvijestio je da su ljudi s Mediterana, a pogotovo oni koji žive na grčkom otoku Kreti, imali
niže stope srčanih bolesti. Znanstveni svijet je to
primio na znanje.
Od tada znanstvenici nastoje utvrditi na koje sve
načine Mediteranski stil prehrane utječe na zdravlje ljudi. Utvrđeno je da smanjuje rizik od srčanih
bolesti, visokog krvnog tlaka, visokog LDL ("lošeg")
kolesterola, srčanog udara, moždanog udara i dijabetesa tipa 2. Također štiti od kroničnih bolesti,
problema s pamćenjem i nekih vrsta raka.
Takva prehrana čini više od zaštite - poboljšava
zdravlje već bolesnih ljudi. U studiji 2014. Skrb
o osobama sa šećernom bolešću tipa 2, znanstvenici su otkrili da, uspoređujući sudionike na
prehrani s niskom udjelom masnoća i nasumično
38
Diabetes
www.diabetes.hr
izabrane sudionike koji su bili na Mediteranskoj prehrani s
niskim udjelom ugljikohidrata, kod ovih drugih uočili veći pad
njihovog HbA1C i odgođenu potrebu za lijekovima, a većina
osoba sa šećernom bolešću koja je konzumirala Mediteransku prehranu ušla je u remisiju.
Mediteranski način prehrane povezan je i s optimističnim
pogledom na život. U časopisu psihosomatskih istraživanja iz
2013. g. studija je pokazala da ljudi koji su jeli hranu iz tradicionalne Mediteranske prehrane izjavili da su sretniji od onih
koji je nisu jeli.
Regionalna hrana
Kad razmišljamo o Mediteranskoj prehrani, najčešće nam padaju na pamet Grčka i Italija. Također je istina da se te zemlje
mogu pohvaliti većim istraživanjem o zdravom načinu prehrane. No postoji i mnogo drugih zemalja koje okružuju Sredozemno more, uključujući Francusku, Španjolsku, Hrvatsku,
Alžir i Tursku gdje se plan prehrane ne temelji samo na kuhi-
Bilje i začine
Niste sigurni što
napraviti? Potražite
zdravstvene smjernice u kuharicama
s receptima iz Mediteranskog podneblja. "Možda nađete još jedan koji će
vam se dopasti još
više", kaže Diekman.
Maslinovo ulje
Navedene namirnice temelj su većine Mediteranskih jela i
omogućuju puno raznolikosti. Plodovi mora važan su dio prehrane, ali ne i nužan dio svakog obroka; dovoljno je jesti ribu
dva puta tjedno. Jaja i manje masni sir i jogurt treba jesti umjereno, a meso i slatkiše u malim količinama, i ne svaki dan.
Dio razloga zašto je Mediteranska prehrana tako učinkovita
stoji u zamjeni zasićenih masnoća s nezasićenim koje Amerikanci puno unose iz crvenog mesa, maslaca i pržene hrane.
Ljudi s Mediterana oslanjaju se na mononezasićene masti (uglavnom iz maslinovog ulja) i polinezasićene masti (iz
orašastih plodova i ribe), koji mogu smanjiti rizik od srčanih
bolesti. Crno vino, koje je često uz Mediteranski obrok, iako
nije obavezno u prehrani, također igra važnu ulogu. Vezano
je za zaštitu krvnih žila i srca, kada se uživa u umjerenim količinama - zdrava preporuka je ne više od dvije čaše dnevno za
muškarce i jedna čaša dnevno za žene.
Također, tradicionalna Mediteranska prehrana izbjegava prerađenu hranu i hranu široke potrošnje sa svojim nezdravim
masnoćama, soli i šećerom. No postoji mnogo različitih kombinacija za plan prehrane. Primjerice, cjelovite žitarice ne moraju nužno biti od cjelovite pšenice i zobi. Bulgur (kuskus), pir,
palenta i quinoa su hranjivi i mogu obogatiti vaš obrok. Mediteranska prehrana može osporiti vaš pogled na tradicionalna
jela. Na primjer, iako možda tjestenina spada u vaš osnovni
plan prehrane, ne bi trebala biti glavnina obroka. Osim što ima
visok udio ugljikohidrata, manje je hranjiva nego druge namirnice, poput povrća. Pokušajte tjesteninu u obroku prepoloviti,
a razliku nadomjestiti s povrćem i grahoricama.
Isto vrijedi i za crveno meso. "Umjesto mesa koje zauzima
čitav tanjur, ukomponirajte ga s povrćem i cjelovitim žitaricama", kaže dr. Connie Diekman, ravnateljica sveučilišta za prehranu na Sveučilištu Washington u St. Louisu i autorica knjige The Everything Mediterranean Diet Book: All You Need to
Lose Weight and Stay Healthy. Umjesto odreska sa salatom
za večeru, napravite veliku salatu s nekoliko kriški odreska.
Mediteranski život
Tipična prehrana odraslih – i tipični grčki ili talijanski menù
restorana u SAD-u zaostaje za zdravijim mediteranskim stilom prehrane, a znanstvenici sumnjaju da postoji razlog više
za zdravlje ljudi s Mediterana nego što je to samo bolja prehrana. Ljudi koji žive u mnogim zemljama na Mediteranu više
vježbaju i općenito jedu manje porcije nego Amerikanci.
I reguliranje porcija važno je kad se slijedi plan prehrane bogate mastima, jer čak i dobre masti imaju visoku kalorijsku
vrijednost. Iako je maslinovo ulje temelj mediteranske prehrane, dovoljna je samo čajna žličica. "Ne želite više od 6 ili 7
žličica ulja dnevno", kaže Ximena Jimenez, MS.RDN.LD. nutricions s Academy of Nutrition and Dietetics. "To ne uključuje
orašasto voće. Ako ste ga jeli, trebate smanjiti količinu ulja."
Pretjerate li sa zdravim mastima dobit ćete na težini.
Još jedan mogući faktor zdravlja: U mnogim Mediteranskim
zemljama obroci su događaji. Hrana se konzumira u društvu
drugih, s naglaskom na razgovor i druženje. Jela su ukusna, a
obroci traju duže nego u Sjedinjenim Američkim Državama.
"Mnogo puta kada jedemo s drugima, jedemo manje", kaže
Jackie Boucher, MS.RD.LD.CDE., potpredsjednik i glavni operativni direktor u Minneapolis Heart Institute Foundation.
"Mislim da pomaže ako se jede sporije.“
Vidjet ćemo hoće li Amerikanci, slijedeći Mediteransku prehranu, dobiti istu korist kao i ljudi s Mediterana. Istraživanje
je pokazalo da sama prehrana poboljšava zdravlje, ali u Američkim studijama sudionici ne vježbaju dovoljno ili ne uživaju
u hrani kao što to čine ljudi iz Mediteranskih zemalja. "Ipak,
takva prehrana je zdrava, čak i ako nemate takav stil života",
kaže Diekman.
Stvorena za pridržavanje
Jedna od prednosti Mediteranske prehrane je da ju je lako
slijediti i pridržavati je se. Umjesto popisa nepristupačne hrane, obroke fokusirajte na hranu u kojoj možete uživati. "To je
promicanje raznolikosti", kaže Jimenez." Sve su to namirnice
Diabetes
www.diabetes.hr
39
Sponzorirani članak
Međunarodna iskustva
br. 5/2014
br. 5/2014
koje su nam pristupačne."
Osobe koje prate Mediteranski stil prehrane, općenito se
osjećaju zadovoljnije. Jimenez kaže da je voda u voću i povrću ta koja zasićuje. Ona također hvali cjelovite žitarice i grah
za držanje ljudi sitima. "Većina tih namirnica ima puno vlakana, a vlakna nam daju puno zadovoljstva", kaže Jimenez.
Lakoća s kojom ljudi mogu prijeći s tipične Američke prehrane
na Mediteransku prehranu temelji se dijelom na stavu osobe
na samom početku prehrane. Nema potrebe promijeniti svoju prehrane odjednom. "Ponekad i male promjene pomažu
pri pridržavanju u programu", rekla je Boucher. Ona predlaže
razgovor s registriranim nutricionistom ili verificiranim edukatorom za dijabetes o tome kako uklopiti Mediteranski stil
prehrane u svoj plan dijabetičke prehrane.
Imajte na umu: Potrebno je oko 90 dana da se promjene u
ponašanju pretvore u naviku, kaže Diekman. Dakle, pridržavajte se toga, i uskoro ćete se uz Mediteransku prehranu
osjećati kao druga osoba.
Mediteranski dan
Ovaj primjer jelovnika je iz knjige Recepti za zdrav život (recepte
možete pronaći na diabetes.org/med) i ima oko 1.600 kalorija.
Doručak
Žitarice s voćem i orasima
Ručak
Losos punjen špinatom i feta sirom
Poslijepodnevna užina
Hummus (namaz od slanutka) i svježe povrće
Večera
Salata od Mozzarelle, rajčice i slanutka
Noćni obrok
Grčki jogurt
Popis za kupnju
Uključite ove namirnice na popis za kupnju za mediteranski
plan prehrane:
Voće
Povrće
Grah i mahunarke
Orašasti plodovi i sjemenke
Maslinovo ulje
Bilje i začini
Riba
Manje masno mlijeko, sir, jogurt
Iz udruga Hsdu-a
br. 5/2014
"Uz pravilnu prehranu, pravilno disanje i opuštanje možemo ozdraviti od svih bolesti pa i od onih
takozvanih neizlječivih. Samo treba biti uporan i svakodnevno vježbati pet do deset minuta" – rekao je
dr Starčević u zagrebačkoj udruzi dijabetičara (ZADI)
Dragica Korolija, dipl. oecc.
D
Diabetes
www.diabetes.hr
Portal za edukaciju,
igru, druzenje i zabavu!
Namjenjen djeci i odraslima,
obitelji, prijateljima,
susjedima, poznanicima,
kolegama i okolini!
Grad Zagreb
Y
42
www.plavi-grad.com
HEALTHY C
IT
r. Borivoj Starčević iz Psihijatrijske bolnice Vrapče u
Zagrebu već dvije godine vodi uspješne radionice meditacije i opuštanja za svoje pacijente ali i za sve one
koji žele uživati blagodati uspješnog opuštanja od stresa što
ga nosi današnji način života. Uvaženi doktor nedavno je bio
gost u udruzi ZADI u Ilici 48 u Zagrebu a pozvale smo ga dr.
Ana Švast Singer i ja u želji da i članovi naše udruge nauče
kako pomoći sami sebi u prevenciji komplikacija dijabetesa,
kako uz smanjenje uporabe lijekova mogu produljiti život i
učiniti ga kvalitetnijim i sretnijim, bez bolova i patnje.
Dr. Starčević je rado prihvatio naš poziv. Prihvatila sam se
uloge domaćina i dočekala ga, upoznala s tajnicama i voditeljicom našeg društva. Osvojio nas je svojom jednostavnošću, opuštenošću i iskrenošću. Bio je to ujedno i susret dvoje
prijatelja i kolega - dr. Ana Švast Singer i dr. Starčević već se
odavno poznaju.
Za tu prigodu prostorije naše udruge preuredili smo i pripremili po uzoru na onu koju smo koristili u bolnici. Izbacili smo
stolove i ubacili puno stolica. Prostorija je bila puna. Ljudi su
bili zainteresirani, ovo je bilo nešto novo u Zadi-ju.
Poslije pozdrava i uvodnih riječi o meditaciji i opuštanju dr.
Ana Švast Singer predala je riječ dr. Starčeviću.
"Ovo je jako dobar i poseban dan i sretan sam što sam s
vama", kazao je naš gost. "Pokazat ću vam kako pravilno disati, opustiti se i meditirati, onako kako to činimo i na našim
radionicama. Ako ovo radite svakodnevno pet do deset minuta možete učiniti puno za svoje zdravlje".
Pustio je glazbu, tihu, opuštajuću. Pojasnio nam je kako sjesti
ravnih leđa, opustiti ruke na koljenima, spustiti ramena, za-
Pla vi grad
VI GRAD
RA
Meditacijom i opuštanjem
do zdravlja i zadovoljstva
tvoriti oči i duboko disati.
Ugasio je svjetlo. Tiha, opuštajuća glazba potekla je prostorom, a zatim nas je baršunasti glas našeg voditelja uvodio u
meditaciju. Glas nježan, topao, kao glas majke kad uspavljuje
svoje voljeno dijete, uvodio nas je u stanje polusna. Uputio
nas je kako osjetiti toplinu u rukama i nogama opuštajući krvne žile, živce, mišiće i tako redom cijeli organizam. Uvodio
nas je u meditaciju.
Što je meditacija? Meditacija je tehnika pomoću koje se fizičko i suptilno tijelo dovode u harmoniju i oslobađajući energetske blokade pojačava protok energije pa postupno čovjek
u sebi pronalazi mir i zadovoljstvo. Meditacija nas oslobađa
negativnog razmišljanja i reagiranja što rezultira poboljšanjem i kvaliteti pozitivnog stava prema sebi i drugima, te trajnom snaženju. Dvadesetak minuta meditiranja ima učinak
kao nekoliko sati dubokoga sna. Meditacijom poboljšavamo
intuiciju, koncentraciju, pamćenje, shvaćamo srž problema i
način rješavanja te nalazimo izvor sreće i zadovoljstva u sebi.
Pokazao nam je i par mudri što na sanskrtu znači poklon
radosti. Označava poseban položaj ruku za uspostavljanje
ravnoteže i iscjeljenja. Mozak prima jedinstvene poruke iz
završetaka prstiju i djeluje u skladu s njima uspostavljajući
prirodnu ravnotežu. Na taj način jača imunitet, vraća se energija, koncentracija, rješava nas fizičke i psihičke boli i iscjeljuje i od najteže bolesti.
Poslije sat vremena duboke opuštenost dr. Starčević nas je
polako vraćao iz polusna, iz meditacije u vanjski svijet, u našu
prostoriju. Upalili smo svjetla.
Ljudi su bili sretni, opušteni i svjedočili su o svojim dojmovima. Dr. sc. Mensura Dražić, bivša glavna urednica časopisa
Diabetes/Slatki život koja je također bila nazočna, svjedočila
je o svom iskustvu i izjavila da je to moćna spoznaja koju smo
dobili - kako našim mislima, disanjem i meditacijom mijenjati
naše emocije i naše zdravlje bez ičije pomoći.
"Da, potvrdio je dr. Starčević, "uz pravilnu prehranu, pravilno
disanje i opuštanje možemo ozdraviti od svih bolesti pa i od
onih takozvanih neizlječivih. Samo treba biti uporan i svakodnevno vježbati pet do deset minuta".
Na kraju druženja uz opuštenu i veselu atmosferu dr. Starčević nam je povjerio informaciju da je ovo bio dan uoči njegovog 52. rođendana. Naravno, čestitali smo mu i uz želje da
dugo poživi poželjeli još mnogo ovakvih ugodnih i korisnih
susreta i druženja.
Dr. Švast Šinger u završnoj riječi na kraju večeri zahvalila je dr.
Borivoju Starčeviću na ugodnom druženju i na prekrasnom
daru spoznaje mogućnosti samoizlječenja, daru koji vam
može pokloniti netko tko vas bezgranično cijeni.
ZD
Psihijatar iz bolnice Vrapče dr. Borivoj Starčević oduševio ZADI
Međunarodna iskustva
Iz udruga Hsdu-a
br. 5/2014
br. 5/2014
Iz udruga
Ugodni razgovor
s predstojnicom
SPLIT
N
aša udruga uspješno je u
srpnju zvršila ciklus edukacije - radionica u grupama pa
je potvrdnice uspješnim polaznicima
uručila prof. dr. sc. Tina Tičinović Kurir,
dr. med, pročelnica Odsjeka za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma KBC Split.
Izradili smo i poslali na natječaj Grada
Splita prvi projekt za naše mlade s dijabetesom koji je i prihvaćen te je potpisan ugovor. U tijeku su završne pripreme za završetak projekta koji će se
realizirati 27. - 30. rujna u Zaostrogu.
Branko Lulić
U kolovozu smo obavili dvosatni
ugodni razgovor s prof. dr. sc. Majom
Radman, zamjenicom sanacijskog
upravitelja i predstojnicom Klinike za
unutrašnje bolesti KBC Split. Bilo je
riječi o svim relevantnim problemima
koji muče osobe sa šećernom bolešću
a koji su u ingerenciji KBC Split, kao Regionalnog centra za dijabetes.
Pripremamo se i za aktivno sudjelovanje na XVI Koordinaciji udruga i Susreta dijabetičara Dalmacije u Makarskoj
počekom listopada 2014. godine.
KAKO FUNKCIONIRA
ZDRAVSTVO
U EUROPSKOJ UNIJI (1)
Snježana Ivčić, univ. spec. oec.
O
d ovog broja časopisa počinjemo s predstavljanjem
posebnih zdravstvenih agencija koje djeluju na području Europske unije. Ove agencije su odvojene od
ostalih EU institucija i imaju svoju pravnu osobnost, a osmišljene su kako bi pružile podršku državama članicama i svim građanima. Takvih agencija ima nekoliko: European Monitoring
Centre for Drugs and Drug Addiction (EMCDDA), European Medicines Agency (EMA), Eruopean Food Safety Authority (EFSA),
European Agency for Safety and Health at Work (EU-OSHA),
The European Union Agency for Fundametal Rights (FRA), itd.
U svakom broju predstavit ćemo po jednu agenciju, a prva
čije ćemo djelovanje opisati je Europski centar za prevenciju
i nadzor bolesti / European Centre for Disease Prevention and
Control (ECDC)
Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC) utemeljen
je 2005. a sjedište mu je u Stockholmu, Švedska. Glavni poticaj
za pokretanje ECDC-a je zaštita zdravlja ljudi u 21. stoljeću, kada
se zarazne bolesti šire alarmantnom brzinom. Prema Statutu
(Founding Regulation) misija ECDC-a je da identificira, procijeni i
komunicira trenutnu prijetnju ljudskom zdravlju od zaraznih bolesti te prijetnju u nastajanju.
Rad ECDC-a obuhvaća niz raznih aktivnosti:
• Traženje, prikupljanje, vrednovanje i diseminiranje
relevantnih znanstvenih i tehničkih podatka
• Davanje znanstvenih mišljenje i znanstvene i tehničke
potpore te razni treninzi
• Pravodobno dostavljanje informacija Europskoj komisiji,
državama članicama, EU agencijama i međunarodnim
organizacijama aktivnim u području javnog zdravstva
• Koordiniranje europskog umrežavanja u području
svog djelovanja, uključujući i umrežavanje na području
javnozdravstvenih aktivnosti koje podupire Komisija
• Razmjenjivanje informacija, ekspertiza i najbolje prakse,
omogućavanje razvoja te implementacija zajedničkih
aktivnosti
Glavni zadaci ECDC-a su sljedeći:
• pomoć društvu i državama članicama u zaštiti zdravlja ljudi
putem prevencije i suzbijanja bolesti;
• preuzimanje inicijative u slučaju izbijanja žarišta novih,
nepoznatih zaraznih bolesti koje prijete zdravlju društva;
• koordinacija međunarodnih akcija zaštite javnog zdravlja
i usklađivanje mjera i odgovornosti država članica,
institucija EU-a i relevantnih međunarodnih organizacija.
ECDC aktivno surađuje s europskim i nacionalnim agencijama
za zaštitu zdravlja u planiranju, razvoju i jačanju planova za rano
otkrivanje i praćenje zaraznih bolesti te pravodobno upozoravanje građana.
ECDC-om upravlja Upravni odbor koji je sastavljen od po jednog
predstavnika država članica, dva člana koja predstavljaju Europski parlament i tri člana koja predstavljaju Komisiju (koja ona
imenuje). Osim Upravnog odbora tu su i Savjetodavni forum,
direktor te njegovo osoblje.
ECDC surađuje s raznim institucijama država članica, a od 2012.
postoji Koordinirajuće mjerodavno tijelo (Coordinating Competent Body CCB) u svakoj državi članici. Interakcija se odvija na
tri razine:
1. Visoka razina relacijskih i koordinacijskih interakcija između
ECDC-a i CCB-a djeluje na razini Nacionalnog koordinatora.
2. Strateške i sveobuhvatne interakcije povezane sa
specifičnom grupom bolesti ili funkcijom javnog zdravstva
djeluju na razini Nacionalne fokus točke.
3. Tehničke i operativne interakcije povezane sa specifičnim
područjem u domeni grupe bolesti ili funkcioniranja javnog
zdravstva djeluju na razini Operativne kontakt točke.
Svaka država članica odlučuje na kojoj će razini sudjelovati, a u
Hrvatskoj je koordinirajući tijelo Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji se nalazi u Zagrebu, Rockefellerova 7.
Više informacija možete pronaći na:
http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=189
http://www.ecdc.europa.eu/en/Pages/home.aspx
Diabetes
www.diabetes.hr
45
Predstavljamo knjigu
Predstavljamo knjigu
br. 5/2014
br. 5/2014
Predstavljamo vam zanimljivu knjigu
Protiv raka – nov način života
Metode održanja zdravlja, očuvanja zdravlja,
ozdravljenja i sprječavanja recidiva jačaju prirodnu
sposobnost organizma za izlječenje. Metode koje opisuje
te znanstveno podupire dr. David Servan-Schreiber,
psihijatar i neuroznanstvenik, univerzalne su metode koje
vode kvalitetnom životu. A rak, koji većina nas smatra
simbolom smrti, suprotnost je životu
Autor: Dr. David Servan-Schreiber
Planetopija, Zagreb, 2009.
Recenzija:
Zrinka Babić, autorica knjige Dijabetes – prilika za promjenu
i projekta slatkikosecer.com
svima je ista. Jedina je razlika u tome što ostali nisu o tome
razmišljali, a ja jesam.“
B
orba protiv raka svodi se na buđenje istinskog života u
nama. U kritičnim situacijama ta borba mora biti potpomognuta konvencionalnim metodama lječenja, ali
konvencionalno liječenje ne bi smjelo zanemariti prirodne
samoobnavljajuće mehanizme organizma. Ne trebate se naći
u situaciji u kojoj se neizbježno suočavate s vlastitom smrću,
a da biste doista počeli živjeti. Zapitajte se: kada bih živjela/
živio još samo sljedeća 24 sata, što bih u ovom trenutku činila/činio drukčije?
„Pjesnik piše o vlaku koji golemom brzinom tutnji kroz beskrajna prostranstva velikih nizina. Zna koje je krajnje odredište ovih čeličnih vagona: željezni otpad. Sudbina muškaraca
i žena koji se smiju u kupeima: prah. Pita svojeg suputnika
kamo ide. Muškarac odgovara: „U Omahu.“
Kad se sve zbroji, čak ako ostali mravi to ne znaju, svi idemo na isto mjesto. Ne u Omahu, nego u prah. Zadnja postaja
46
Diabetes
www.diabetes.hr
Kvaliteta prehrane povezana je s rizikom od oboljenja od
bolesti obilja
Generalni direktor Svjetske zdravstvene organizacije u uvodu izvještaja Međunarodne agencije za istraživanje raka
zaključio je da je u gotovo 80 posto slučajeva rak posljedica
vanjskih čimbenika kao što su način života i okoliš. Od drugog svjetskog rata u našem su okolišu prisutni čimbenici koji
danas poznatim mehanizmima mogu utjecati te utječu na
značajan porast oboljenja od bolesti obilja, odnosno bolesti
koje su povezane sa „zapadnim“ načinom života, konzumerizmom.
Najvažnija tri čimbenika su:
- dodatak velikih količina rafiniranih šećera u hrani
(rafinirani šećer, fruktoza, slad, izbjeljeno brašno i sl.)
- promjene u načinu uzgoja stoke, pa tako i promjene u
prehrani (uzgoj u kavezima i prehrana kukuruzom, sojom
i sl., hranom bogatom omega 6 masnim kiselinama)
- izloženost mnogim kemikalijama koje nisu postojale prije
1940. godine.
Dr. David Servan-Schreiber ističe, za početak, problem sastava dojenačkog mlijeka sa značajno narušenim odnosom
omega 3 prema omega 6 esencijalnim masnim kiselinama,
odnosno s prisutnim hormonom rasta. Uzrok ovom „novom“
sastavu su promjene u načinu uzgoja stoke. Meso i mlijeko
životinja hranjenih ispašom i bogato omega 3 masnim kiselinama gotovo je nedostižno. Najdostupnija i najviše korištena biljna ulja također su izvor omega 6 masnih kiselina:
suncokretovo, sojino i kukuruzno. Omega 6 masne kiseline
u nepovoljnom omjeru djeluju proupalno, odnosno potiču
mehanizme upale. Transmasne kiseline prisutne u svim trajnim uljima i proizvodima koji ih sadrže dodatno pojačavaju
proupalni učinak.
Nepovoljan omjer masnih kiselina dovodi i do nakupljanja
masnih stanica. Dojenačka pretilost izravno je povezana s
navedenim promjenama u mlijeku. „Izraelski paradoks“ potvrđuje vezu visoke razine omega 6 i pretilosti kod odrasle
populacije.
Rak se hrani šećerom. Povećane razine inzulina u krvi i povezano pojačano lučenje IGF-a (inzulinu sličnog čimbenika
rasta) stimulira nastanak stanica te također potiče upalne
čimbenike.
Danas smo izloženi velikoj količini polutanata koji se talože u
masnom tkivu. Mi smo na vrhu tog toksinima „obogaćenog“
hranidbenog lanca. Mnogi polutanti iz okoliša su endokrini
disruptori, odnosno mogu aktivirati abnormalnosti oponašajući strukturu određenih ljudskih hormona. Nekoliko njih
oponaša estrogene, a sadržani su u herbicidima i pesticidima. Studijom iz 1986. godine Claude Aubert pokazao je da
žene koje tijekom trudnoće konzumiraju konvencionalno mlijeko imaju tri puta više organoklornih pesticida u vlastitome
mlijeku nego one kojima je prehrana u trudnoći bila 90 posto
organska.
Namirnice iz organskog uzgoja te namirnice životinjskog podrijetla proizašle iz tradicionalnog uzgoja ispašom, značajno
se razlikuju u kvaliteti te utjecaju na zdravlje u odnosu na one
iz konvencionalnog uzgoja.
„Zaključak istraživača: 5 od 10% testiranih supstancija trebalo
bi se smatrati kancerogenima za ljude. Pet od deset posto od
ukupnog broja znači da smo redovito izloženi 3750 do 7500
kancerogena – tako da nije nimalo utješno kad nam se kaže
da svaki od njih čini tek stoti dio toksične doze. Njihova ukupna
toksičnost je 37 – 75 puta veća od doze koja se smatra toksičnom za životinje.
(...) Ne zna se sa sigurnošću leži li opasnost konzumiranja
mesa u organoklornim kontaminatima pohranjenim u mastima u mesu, jer se zna da su spojevi koji se koriste kao konzervansi u mesnim narescima također kancerogene supstancije.
Situaciju dodatno komplicira ksenoestrogena plastika u koju
se meso pakira i u kojoj se pohranjuje te potencijalni utjecaj
termičke obrade mesa.“
Studije pokazuju i potvrđuju povezanost kvalitete prehrane
s rizikom od oboljenja, s mogućnošću ozdravljenja, sprječavanja recidiva. Zašto se ipak u konvencionalnom liječenju ne
nude nutricionistički savjeti? Dr. David Servan-Schreiber nudi
nekoliko odgovora. Vrlo sažeto: znanost je „miljama daleko
od ljudske patnje“, a „neinformiranost“ je uglavnom uzrokovana predrasudama te modelom sustava financiranja znanstvenih istraživanja.
Veliki je broj i potencijal kancerogenih klica u našem okolišu
te je vrlo važno načinom života ne pothranjivati tlo za njihov
razvoj. Načinom života trebamo pokretati te održavati mehanizme koji stimuliraju zdravlje. Deaktiviranje mehanizama za
razvoj bolesti moguće je sasvim neškodljivim fizičkim molekulama – fitonutrijentima (vidi tablicu). No kvalitetna prehrana tek je jedan od čimbenika „terena“, okruženja stanica u
našem tijelu. Uz „pametnu“ prehranu, veliki je spektar načina kojima svakodnevno možemo graditi naše zdravlje budeći
vlastite resurse za obranu od bolesti. U nastavku navodim
samo neke. Dr. David Servan-Schreiber dijeli ih na resurse
tijela te uma.
Stres – posljedica osjećaja bespomoćnosti, gubitka kontrole
i volje za životom
Psihoneuroimunološka otkrića pokazuju da „um“ ne čini samo
mozak već i ekspresija imunološkog sustava. Candace Pert te je
interakcije nazvala „mobilni mozak“. Bijele krvne stanice osobito
su osjetljive na osjećaj bespomoćnosti, uvjerenje da se ništa ne
može činiti kako bi se svladala bolest koje prati gubitak volje za
životom.
Životnu snagu moguće je probuditi postavljanjem davno zaboravljenih ciljeva popraćenih snažnom unutarnjom željom,
porivom. To može biti izražavanje osjećaja pisanjem, primjerice, ili potpore u krugu zajednice ili jednostavno sudjelovanjem u životu svoje obitelji. Bitno je aktivnost smatrati smislenom te da aktivnost bude kontakt sa životnom snagom
pojedinca.
Diabetes
www.diabetes.hr
47
Predstavljamo knjigu
br. 5/2014
Za zdravlje uma vrlo je važno suočavanje sa strahovima. Jedan od najvećih strahova, strah od smrti, dr. David ServanSchreiber temeljem iskustava opisuje kao kompilaciju straha
od ništavila, samoće, opterećivanja drugih, napuštanja djece
te strah od nezavršenih priča. Vid straha od smrti prati i svaku
veću promjenu životne situacije, primjerice situaciju oboljenja od kronične bolesti: „umire“ sve što gubite ili napuštate
u toj situaciji. Situacije oboljenja od kroničnih bolesti prate i
nužne promjene životnih obrazaca. I od njih se treba oprostiti.
Osjećaj bespomoćnosti, straha i prateći osjećaj tjeskobe izvori
su jakog stresa koji iscrpljuje, a ujedno su i prepreka dobroj
kontroli bolesti zbog pogrešnih procjena situacija. Na taj način bespomoćnost i strah potencira osjećaj gubitka kontrole
koji nadalje potencira osjećaj straha. Vrlo je bitno prekinuti taj
krug crpljenja vitalne životne energije.
„ (...) nije stres taj koji potiče rak; kako će tijelo reagirati na tu
bolest ovisi o čovjekovom osjećaju bespomoćnosti, odnosno
kontrole. (...) Osjećaji koje ne možete izraziti, postaju unutarnja prepreka, troše resurse koje još potpuno ne razumijemo.
Njihovim izražavanjem i prihvaćanjem prestajemo trošiti te
resurse koji osjećaje drže daleko od naše svijesti.“
Tjelovježba brojnim mehanizmima poboljšava cjelokupnu fiziologiju
Tjelovježbom u prvom redu pokazujemo poštovanje prema
svome tijelu. Tjelovježba smanjuje količine adipoznog tkiva
(masnih stanica) u ljudskom tijelu koje je glavno skladište
kancerogenih toksina. Fizička aktivnost modificira hormonsku ravnotežu smanjujući količinu estrogena i testosterona,
odnosno lučenje inzulina i IGF-a smanjujući razinu šećera u
krvi. Neposredno djeluje na čimbenike povezane s upalama
smanjujući razine citokina u krvi. Djeluje na imunološki sustav štiteći ga od stresa što je vidljivo u razinama NK-stanica (zapovjedništvo imunoloških stanica). Tjelovježba podiže
moral, odnosno životnu energiju.
Svjesnim disanjem postižemo stanje sinkronizacije bioloških ritmova koji se zatim međusobno pojačavaju - stanje
koherencije najbolji je pokazatelj zdravlja
Ravnoteža između autonomnih tjelesnih ritmova – varijacije
u radu srca, krvnom tlaku, disanju i slično – najbolji je pokazatelj zdravlja.
Odgovor na stres, odnosno sposobnost održavanja ravnoteže
je individualna. Tijelo i s godinama, odnosno starenjem po-
48
Diabetes
www.diabetes.hr
stupno gubi prilagodljivost te teže održava ravnotežu kad se
nađe suočeno s opasnostima fizičkog i emocionalnog okoliša.
Slabljenje ravnoteže povezuje se sa zdravstvenim problemima koji se javljaju kako starimo: visokim krvnim tlakom, komplikacijama vezanim za dijabetes, srčanom kapi i sl. Da vas
podsjetim, dijabetes ubrzava procese starenja.
Svatko može naučiti utjecati na ravnotežu autonomnih ritmova! Ravnoteža tjelesnih funkcija najbolje reagira na mentalne
vježbe disanjem i koncentracijom. Joga i meditacija temelje
se na prisutnosti u sadašnjem trenutku te na kontroli disanja.
Mantre su često nesvjesna podloga u ritmu od šest udaha/
izdaha u minuti. Upravo frekvencija disanja od šest udaha/izdaha u minuti jest prirodni ritam fluktuacija ostalih bioloških
funkcija. Kao rezultat svjesnog ili nesvjesnog disanja u usklađenom ritmu događa se sinkronizacija bioloških ritmova, odnosno stanje koherencije koje pridonosi:
- boljem radu imunološkog sustava
- smanjenju upale
- boljoj regulaciji razine šećera u krvi.
Zdravlje je cjelina
Protiv raka – nov način života knjiga je o punini života, smislu života i načinima postizanja te kvalitete utemeljenima na
znanstvenim i medicinskim istraživanjima, ali i kroz vlastito
iskustvo autora te kroz iskustva drugih pacijenata.
„Zdravlje je cjelina, poput bijelog trokuta koji izranja iz poredanih dijelova. Svaki korak prema većoj ravnoteži čini sljedeći
korak još lakšim. (...) Svaka je situacija i svaka osoba jedinstvena; to vrijedi i za put svake osobe prema naprijed. Najvažnije je hraniti želju za životom.“
I na kraju, radi li se o lažnoj nadi, sreći pojedinaca – primjerice autorovo ozdravljenje od zloćudnog tumora mozga – ili
o utemeljenim metodama kojima jednostavno, uvrštavanjem
u svakodnevne obrasce življenja, možemo održavati zdravlje,
poticati ozdravljenje, odnosno o metodama koje čuvaju od
bolesti te pridonose kvaliteti života? Jer, konvencionalno liječenje ponekada djeluje, a ponekada ne. Neki kažu da je u
pitanju sreća. Je li sreća znanstveno utemeljeni čimbenik?
iDia - idealno za sve
Namirnice koje djeluju kao lijekovi
temeljem antioksidativnih svojstava te fitokemijskih
spojeva s antimikrobnim, antifugalnim i insekticidnim
svojstvima koji djeluju na biološke mehanizme potencijalnih agresora
''Air-Channel-Sip-In''
Bez kodiranja
GDH-FAD enzim
Nema utjecaja vanjskih
faktora na rezultate mjerenja
Zeleni čaj – polifenol EGCG još je djelotvorniji je kada
ga se kombinira s izoflavonima (umjereno) podrijetlom iz soje
Kurkuma – kurkumin ima najjače protuupalno djelovanje, crni papar tisuću puta povećava apsorpciju
kurkume
Gljive – azijske gljive, ali i primjerice zimske bukovače
sadrže lentinan koji stimulira imunološki sustav
Bobičasto voće i orašasti plodovi – sadrže elagičnu
kiselinu, polifenol
Začini i začinske trave – primjerice iz porodice usnjača: bosiljak, origano, majčina dušica, metvica, ružmarin i sl., bogate su masnim
kiselinama terpena
Mjerenje s kapilarnom, venskom,
arterijskom i neonatalnom krvi
Točno mjerenje glukoze u krvi
gdje šećeri slični glukozi
poput maltoze, galaktoze
i ksiloze ne mogu
uzrokovati pogrešne
rezultate mjerenja
C
M
Y
Kroz tekst se spominju i: peršin i celer, kupusnjače (sirove), mahunarke, rajčice, češnjak, cimet, kakao (ne u
kombinaciji s mlijekom), mljevene lanene sjemenke i
laneno ulje kao izvor omega 3 masnih kiselina
CM
MY
CY
CMY
K
Sinergija namirnica: npr. koktel od 100g svježeg kupusa, 50g borovnice, 2g zelenog čaja ...
Što aktivira NK stanice, zapovjedništvo imunoloških
stanica?
Mediteranska prehrana, indijska kuhinja, azijska kuhinja (protuupalna)
Vedrina, radost
Potpora obitelji i prijatelja
Prihvaćanje sebe sa svojim vrijednostima i prošlošću
Redovita tjelesna aktivnost
Protekcija
dijabetičkog
stopala
* Za bolje razumijevanje mehanizama raka i prirodnih
mehanizama obrane, stava o nužnosti konvencionalnih metoda liječenja, ali uz dozirane i ciljane alternativne metode koje jačaju imunološki sustav te djelovanje
terapija, pročitajte Protiv raka – nov način života.
Dijabetičke čarape
Dijabetički ortopedski
ulošci
022 356 011
[email protected]
LABORATORIJSKI NALAZI
i sve one silne kratice
prenosimo iz časopisa Zadi, svibanj 2012
I
ako su laboratorijski nalazi namijenjeni liječnicima koji
prema njima postavljaju dijagnozu i terapiju, i pacijentima
je važno kakvi su i što znače rezultati vađenja krvi. Što se
zapravo krije iza kratica pojedinih naziva? Pogledajte popis:
AFP – alfa feto protein – tumorski marker za jetru
ALT - alanin aminotransferata - jetreni enzim
AP – alkalna fosfataza – jetreni enzim
APTT - aktivirano parcijalno tromboplastinsko vrijeme
ASO - antistreptolizinski titar (infekcija streptokokima)
AST - aspartat aminotransferaza - jetreni enzim
ASTAL - antistafilolizin (infekcija stafilokokom)
A-Tg - tireoglobulinska protutijela
A-TPO - mikrosomalna protutijela štitnjače
Ca - kalcij
CA 125 - tumorski marker za jajnike
CA 15-3 - tumorski biljeg za dojke
CA 19-9 - tumorski marker za gušteraču i crijeva
50
Diabetes
www.diabetes.hr
CA 72-4 - tumorski biljeg za želudac
CEA - karcino-embrionalni antigen - tumorski biljeg za crijevo
CK – kreatin kinaza – jetreni enzim
CRP - C- reaktivni protein – znak bakterijske upale
DHEA-s - dehidro-epi-androstendion sulfat
Fe - željezo u krvi
fPSA - slobodna frakcija PSA – tumorski marker
FSH - folikul-stimulirajući hormon
fT3 - slobodna frakcija T3
fT4 - slobodna frakcija T4
GGT - gamaglutamil transferaza - jetreni enzim
GUK (ŠUK) - glukoza (šećer) u krvi
HbA1c - glikolizirani (glikozilirani) hemoglobin - pokazuje razinu glukoze krvi u posljednja 3 mjeseca
IgE - imunoglobulin E - važno kod alergije
INR - internacionalno ujednačen odnos PV, drugi prikaz PV
K - kalij
KKS - kompletna krvna slika – broj krvnih stanica, njihova veličina
Kolesterol HDL – dobar kolesterol (high density cholesterol)
Kolesterol LDL – loš kolesterol (low density cholesterol)
LDH – laktat dehidrogenaza – jetreni enzim
LH – luteinizirajući (luteotropni) hormon
MCH – prosječan sadržaj hemoglobina u stanici
MCHC – prosječna koncentracija hemoglobina u stanici (eritrocita)
MCV – prosječan volumen stanica (eritrocita, crvenih krvnih
stanica)
Mg - magnezij
Na - natrij
oGTT - oralni test tolerancije glukoze (opterećenje glukozom)
PO4 – anorganski fosfor
PSA - prostata specifični antigen - tumorski marker za prostatu
PTH - parathormon
PV - protrombinsko vrijeme – pokazatelj grušanja krvi
RF - reuma faktor
SE - sedimentacija eritrocita (brzina taloženja crvenih stanica)
SHBG – globulin koji veže i prenosi spolne hormone
ŠUK (GUK) - šećer (glukoza) u krvi
T3 – trijod tironin – hormon štitnjače
T4 – tiroksin - hormon štitnjače
TIBC – ukupni kapacitet vezivanja željeza
TSH - tireoidea simulirajući hormon – regulira rad štitnjače
UIBC - nezasićeni dio prijenosnika željeza po krvi, kapacitet
vezivanja željeza
U donjem tekstu su pobrojane najčešće laboratorijske analize krvi, urina, stolice i ejakulata, da bismo vam olakšali snalaženje u promatranju nalaza iz laboratorija.
KKS - kompletna krvna slika
SE - sedimentacija
GUK - glukoza u krvi
OGTT - test opterećenja glukozom
Urati - mokraćna kiselina
Urea
Kreatinin
Proteini
Albumin
CPK
LDH
Amilaza
Jetrene probe: bilirubin, ALT, AST, GGT, AP, AFP.
Anemija: željezo (Fe), TIBC, UIBC, feritin.
Masnoće: ukupni kolesterol, HDL i LDL kolesterol, trigliceridi.
Elektroliti: kalij, natrij, kalcij, fosfati, kloridi.
Testovi zgrušavanja krvi: PV (protrombinsko vrijeme), APTT,
fibrinogen.
Tumorski markeri: PSA, fPSA, CEA, AFP, CA 125, CA 19-9, CA
15-3, CYFRA 21-1.
Hormoni štitnjače: T3, T4, TSH, fT3, fT4, antitijela štitnjače.
Spolni hormoni: LH, FSH, estradiol (E2), progesteron, prolaktin, testosteron, HCG, ß HCG, DHEA-S.
Serologija i dišni test na Helicobaster pylori.
Imunološke pretrage: CRP (C-reaktivni protein), RF (reuma
faktor), ASO (antistreptolizinski titar), Waaler Rose, IM (infektivna mononukleoza).
Pretrage na A, B i C virus hepatitisa te virus HIV-a te na sifilis.
Pretrage mokraće stolice i ejakulata.
Pretrage mokraće: kompletan urin, sediment urina, urinokultura s antibiogramom.
Spolno prenesene infekcije: Klamidija, Ureaplazma, Mikoplazma.
Bakteriološka analiza kulture urina i ejakulata.
Pretraga stolice na krv, bakterije i parazite.
Diabetes
www.diabetes.hr
51

planirani projekti hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kroz 2015

Dijabetes u sportaša - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Stres i klimakterij - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Psihološke tegobe - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Alternativne i komplementarne metode liječenja

program kongresa 2015. - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetes - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetičar, obitelj i okolina - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Gastroenterologija - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Edukacijsko rekreativni kampovi - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

60 godina tkanja HSDU mreže - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Obitelj i šećerna bolest - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

s l a t k i ž i v o t - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Rezolucija o dijabetesu - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Samokontrola - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Prevencija - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Obiteljska medicina i partnerstvo - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Ususret Svjetskom danu šećerne bolesti

Kronična bol - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

ovdje - Kulturpunkt

Diabetes mellitus (šećerna bolest)

Sažeci odobrenih financijskih potpora 2013. godine