b
pr es
im pla
je tn
ra i
k
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Časopis za zdrav život
Broj 2 - ožujak 2012.
Diabetes
s l a t k i
godišnji sponzori HSDU-a
ž i v o t
Tema broja:
Gastroenterologija
Intervju s prim. doc. dr. sc. Ivom Rotkvićem:
Loša genetika puni pištolj, način života povlači okidač
Novi Pravilnik o ortopedskim pomagalima
Impressum / Sadržaj
br. 2/2012
50 Ministar će od pacijenata saznati
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
Diabetes/Slatki život
ISSN 1333-8404
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,
broj 2/2012., godina izlaženja XX.
Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991,
e-mail: [email protected]
web: http://www.diabetes.hr
Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u
kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i
pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću,
one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i
popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke
za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se
izbjegle kronične komplikacije.
Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je,
a za one koji žele dostavu na kućnu adresu
naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn
koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj”
12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe).
Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na
fax: 01 4847 807 ili na [email protected]
Za izdavača:
Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a
Izdanje: 04-02-11-2010.
Uredništvo:
Glavna urednica:
dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.
Medicinska urednica:
Ana Jakir, dr.med.
Prevencija:
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Edukacija:
mr.sc. Manja Prašek, dr.med.
Prehrana:
Snježana Gaćina, dipl.ms.
Tjelesne aktivnosti:
Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša
fizioterapeutkinja
Djeca i mladi:
mr.sc. Marina Grubić, psihologinja
Grafičko oblikovanje i priprema:
Tatjana Dinter
Lektura:
Ana Zupčić
Administracija:
Sandra Kerim, Štefica Dolčić
Tisak:
Tiskara Vjesnik
Tiskano: ožujak 2012., u 30 000 primjeraka
Urednički savjet:
Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica
Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.
dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić,
dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med.
/ Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni,
dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić,
dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. /
mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof.
dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana
Švast-Singer, dr.med.
Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja
tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži
se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu
s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i
postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika
HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život
boduju se s 2 boda po članku.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik
časopisa Diabetes/Slatki život.
najveće probleme
Najavljujući sastanke srijedom
s predstavnicima udruga pacijenata,
potvrđeno je kakvo značenje se
pridaje komunikaciji na svim razinama
i kako se ono može unaprijediti.
Također u ovom broju:
Ono smo što jedemo
S adržaj:
Tema broja
18 Kako "progutati"stres
Svi mi stres možemo doživljavati na
drugačiji način pa će se i on tako
različito odražavati na naše duševno
i fizičko zdravlje.
Tjelovježba
36 Testiranje pa planiranje
Za osobe u kojih je došlo do
oštećenja autonomnog živčanog
sustava (gastroenteropatija),
tjelesna aktivnost mora biti posebno
programirana i prilagođena
zdravstvenom stanju.
4
Uvodnik
5
Događanja i akcije
14
Intervju
18
Tema broja
20
Medicina
25
Prehrana
27
Recepti
30
Gastro putovanja
34
Tjelovježba
38
Najava dječjeg kampa
39
Djeca i mladi
41
Iz udruga HSDU-a
42
Civilno društvo
44
Međunarodna iskustva
47
Predstavljanje tvrtke
48
Popis udruga
51
Nagradna križaljka
38
Civilno društvo
42 Marketinški brief:
"Narudžbenica" za marketing
I civilne udruge trebaju usluge
marketinških agencija, a ako znaju
što žele, moraju to znati na pravi način
pojasniti onima od kojih traže pomoć.
Diabetes
www.diabetes.hr
3
Događanja i akcije
Riječ urednice / Poruka predsjednika
br. 2/2012
br. 2/2012
RIJEČ UREDNICE
Net vijesti
Čeka nas ministar
D
ragi čitatelji,
otkad nam je postavljena dijagnoza šećerne bolesti moramo naučiti kako se hraniti i
postići dobru regulaciju šećera u krvi. U ovom broju časopisa imate mogućnost naučiti,
ako već niste naučili, što ugrožava vaš probavni sustav i kako prepoznati kad način prehrane nije
u potpunosti prilagođen vašem organizmu. Posebno je bitno voditi računa o pravilnoj pre­hra­ni
djece o čemu donosimo poseban prilog. Donosimo i informacije o tribini posvećenoj različitim
načinima prehrane, ali i dru­goj tribini na kojoj je vođena temeljita rasprava o mentalnom
zdravlju s preporukom kako una­prije­di­ti pristup liječenju osoba s mentalnim poremećajima.
Od 1. ožujka počeo se primjenjivati novi Pravilnik za ortopedska i druga pomagala, u kojem su za osobe s dijabetesom i novosti o pra­
vu na trake za kontrolu šećera u krvi. Za sve nas u organizacijama civilnog društva u zdravstvu značajna je novost da ćemo kao udruge
imati mo­guć­nost za susret i razgovor s novim ministrom zdravlja prof. dr. sc. Rajkom Ostojićem o problemima s kojima se susreću
građani - pacijenti organizirani u udruge pri ostvarenju svojih prava na zdravstvenu skrb. Ministar će održavati sastanke svake srijede
od 11 do 13 sati, a koordinacija tih sastanaka povjerena je uredu Koalicije udruga u zdravstvu.
Vjerujem da će svi naši čitatelji naći neko zanimljivo štivo i u ovom broju, a ako imate posebnih želja, javite nam se jer nam je stalo
pru­ži­ti vam ono što vas zanima.
Srdačno vaša,
Mensura (Seka) Dražić
Pitanja ministru
I
RIJEČ PREDSJEDNIKA
zabrana je nova zakonodavna vlast. Ima li to utjecaja na osobe s dijabetesom i učinkovitost
našeg Saveza? Drugu vlast dočekali su naši stari problemi, ali mi zato uz drugu vlast oče­
ku­je­mo i drugačiju metodologiju i efikasnost u rješavanju društvenih problema pa tako i u
unaprje­đivanju zdravstvene i socijalne zaštite osoba s dijabetesom. Posebno se misli na do­
stup­nost pomagala i lijekova, što je nama najvažnije, ali i dostupnost dijabetologa na cijelom
području Hrvatske. Vlada je puna liječnika, zar ne?
Izbori su prošli i uvijek se očekuju poboljšanja, što je prirodno. No, hoće li i ova nova vlast ostati
na efektnim obećanjima iz kampanje ili ćemo imati efikasnu upravu, osobito poboljšanu zdravstvenu i socijalnu zaštitu stanovništva,
pa tako i za nas 300.000 osoba s dijabetesom?
Efikasnost može biti povećana i uvedenim redovnim sastancima udruga s ministrom zdravlja srijedom. Mi kao HSDU dogovorili smo
razgovor za 21. ožujka 2012. Poslali smo sljedeće teme za razgovor:
- Hrvatski model, Nacionalni program, Saborska rezolucija – provedba,
- efekti pripajanja „V. Vrhovca“ u KB Merkur,
- HZZO ortopedska pomagala za dijabetes,
- Regionalni centar u Osijeku (neadekvatan prostor),
- realizacija projekta Regionalnog centra za dijabetes Slavonije i Baranje u Dvorcu Batory,
- dnevne bolnice za dijabetes,
- dostupnost inzulinskih pumpi,
- potpora HSDU-ovoj mreži 46 udruga.
Tražit ćemo konkretne odgovore i planove. Saborske rezolucije i doneseni Nacionalni programi moraju se provoditi. Učinkovita politika
i uprava moraju biti na usluzi stanovništvu. Poboljšana, dostupnija i efikasnija zdravstvena zaštita mora se realizirati kako Saborska
rezolucija koju su svi podržali ne bi postala nerezolutan dokument s 14 „trebalo bi“. Sadašnja vlast u oporbi je bila protiv pripajanja
Sveučilišne klinike „Vuk Vrhovac“ natrag u KB Merkur, hoće li sada ostati dosljedni i vratiti joj samostalnost?
Zato, gospodine ministre, dajemo vam potporu kao nepolitička udruga jer ste je zaslužili i premoćnom izbornom pobjedom. Ali vrijeme
leti: i vladinih prvih 100 dana i četiri godine vašega mandata će proći, a nas 300.000 ostaje.
Ne idemo nikamo iz Lijepe Naše.
Veseli bili,
mr. Davor Bučević, prof.
4
Diabetes
www.diabetes.hr
Centar za Kulturu Prehrane
Prenijeti informaciju stručnjaka do korisnika na
jednostavan, razumljiv, upečatljiv, pristupačan
i, po mogućnosti zabavan način, uz obaveznu
praktičnu primjenu u pripremnici hrane.
Hrana kao lijek - Edukacija u nemedicinskom okru­
že­nju o prehrani za razne kronične bolesti i sta­nja;
pacijent mora živjeti bolje sa svojom bolesti.
Hrana kao ponos - Predstavljanje proizvoda ko­
ji nose registriranu oznaku izvornosti i ze­mljo­
pisnog podrijetla; specifičnosti proizvodnje,
različitosti od sličnih proizvoda, senzorika.
Hrana kao kultura - Kultura prehrane različitih
nacija, religija, običaja i sezona; trendovi pri­
pre­ma­nja i služenja hrane, različiti zahtjevi i
po­tre­be konzumacije hrane.
Hrana kao zadovoljstvo - ljudi vole jesti, a ukusi
su individualni; tematske večeri, degustacije,
team building, diskusije na temu hrane, food
styling.
http://www.facebook.com/kulturaprehrane
Forum Hrvatskog saveza
dijabetičkih udruga
Koliko puta smo se našli u dilemi oko ne­
kih stvari vezanih za dijabetes i koliko god
tražili po netu, pravih informacija bi uvijek
nedostajalo? Na tržištu je novi apa­ra­tić,
ali kakve su mu performanse? Trudno­ća i
dijabetes? Prehrana? Novosti o kam­po­vi­
ma? Politika u zdravstvu? Vijesti iz dru­šta­
va? Možda je rješenje u razgovoru s oso­ba­
ma sa sličnim problemima. Posjetite fo­rum
Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, po­ve­
ži­te se s osobama sličnim vama, pro­na­đite
nove informacije i zabavite se.
Upoznajte ulje konoplje
Redovitom uporabom te smaragd­no-ze­
le­ne tekućine omogućit ćete ne­sme­tan
rad svojim stanicama. Za­hva­lju­ju­ći svom
je­din­stve­nom sa­sta­vu, ulje konoplje nai­
me djeluje bla­go­tvor­no i ljekovito na va­še
tijelo te pomaže u uspostavljanju nor­mal­
ne tjelesne ravnoteže. Gotovo bismo mog­
li reći da čini čuda. Priuštite si zdravlje.
Redovito konzumiranje ulja konoplje po­
ma­že u poboljšanju ili otklanjanju sljedećih
zdravstvenih tegoba:
neurodermitis, predmenstrualni sin­drom,
reumatični artritis, dijabetička neu­ro­
pa­tij­a, bolesti srca i krvnih žila, sprje­ča­
va zgrušavanje krvi, reumatoidni ar­tri­tis,
kronična upala mjehura, psorijaza, ulce­
roz­ni kolitis...
http://www.zdravljeizprirode.hr
Par minuta vježbanja tjedno mogu
smanjiti rizik od dijabetesa
Dijabetes tipa 2 se javlja kada se razina še­će­
ra u krvi podigne na opasno visoke raziname
zbog smanjene inzulinske funkcije, često
uzrokovane sjedilačkim načinom života.
Izvođenje kratkih ubrzanih ciklusa vježbi tri
pu­ta tjedno, bilo bi dovoljno kako bi se sprije­
či­lo eventualno liječenje dijabetesa ti­pa 2.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Bathu radili
su istraživanje na volonterima u obavljanju
ci­klu­sa vježbi dva puta po 20 sekundi brze
vož­nje biciklom, tri puta tjedno.
Nakon šest tjedana, istraživači na Sveučilištu
Odjela za zdravstvo uočili su 28 postotno
po­boljšanje u funkciji inzulina.
Ovaj tip vježbe nije prikladan za mršavljenje
jer je ubrzanje prekratko da bi izgorjelo
puno kalorija, ali se pokazalo poboljšanje
opće kondicije kod volontera.
http://www.big-wife.com
http://www.diabetes.hr/Forum
Diabetes
www.diabetes.hr
5
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 2/2012
br. 2/2012
NOVI PRAVILNIK O ORTOPEDSKIM POMAGALIMA
TRAŽIMO POMAGALO ZA NOVI
PRAVILNIK O POMAGALIMA
Ortopedi naglašavaju da je u Popisu pomagala te legende i indikacija koji pokriva ortotiku (odnosno
ortoze za ruke i noge te ortoze za kralješnicu (trup), kao i dio ortopedskih cipela) izostavljena
mogućnost propisivanja navedenih pomagala iz ortotike od strane ortopeda, što znači da, paradoksalno,
najveći dio ortopedskih pomagala iz područja ortotike ne mogu propisivati ortopedi
Vedran Obućina
V
eć se mjesecima očekuje novi Pravilnik o ortopedskim
pomagalima. Prvo je krajem lipnja 2011. Hrvatski za­
vod za zdravstveno osiguranje (HZZO) donio izmjene i
dopune Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na
ortopedska i druga pomagala koje se tiču ugovornog liječ­
nika: „Osigurana osoba kojoj je ugovorni doktor uskratio
pravo na propisivanje pomagala, odnosno odbio dati prijed­
log za pomagalo, ima pravo, putem izabranog doktora, za­
tra­ži­ti da o njezinu pravu na pomagalo stručno-medicinsku
ocjenu donese ovlašteni doktor Zavoda, odnosno liječničko
povjerenstvo za pomagala Direkcije Zavoda, ako je ono nad­
lež­no za odobrenje tog pomagala. Zahtjev za stručno-me­
di­cin­sku ocjenu o pravu na pomagalo podnosi se putem
tis­ka­nice propisane Pravilnikom o ovlastima i načinu rada
ovlaš­te­nih doktora i liječničkih povjerenstava Hrvatskog za­vo­
da za zdravstveno osiguranje.” (čl. 97, st.1). Također, “Ovlaš­
te­ni doktor Zavoda, odnosno liječničko povjerenstvo za po­
ma­ga­la Direkcije Zavoda iz stavka 1. ovog članka obvezni su
struč­no-medicinsku ocjenu o pravu na pomagalo donijeti u
obliku nalaza, mišljenja i ocjene na propisanoj tiskanici i to
odmah, a najkasnije u roku od 8 dana od dana zaprimanja
zah­tjeva.” (čl. 97, st. 2).
Potom je Upravno vijeće HZZO-a na svojoj 27. redovnoj sjed­
ni­ci sredinom studenoga prihvatilo novi Pravilnik o orto­ped­
skim i drugim pomagalima, te novi Popis pomagala. Njima
je završen postupak uređenja sustava ugovaranja i isporuke
po­magala koji je uključivao natječaj i novi model ugovaranja
maloprodajnih lokacija za isporuku pomagala, novi Pravilnik
i Popis pomagala, te uređenje sustava oglašavanja o po­ma­
6
Diabetes
www.diabetes.hr
ga­li­ma i kontrole kvalitete pomagala. Prošireno je pravo osi­
gu­ra­nih osoba oboljelih od dijabetesa, tako
da će sve osi­gu­ra­ne osobe koje boluju
od navedene bolesti, bez obzira na
vrstu terapije koju primaju (inzulin
ili tablete), ostvarivati pravo na
ure­đaj i trakice za samokontrolu
šećera u krvi, dok su do sada na­
ve­de­no pravo imale samo oso­
be na terapiji inzu­linom. No­vi
Pra­vil­nik stupio je na snagu 1. ve­
lja­če 2012., ali Upravno vije­će
Hr­vat­skog zavoda za zdrav­
stve­no osi­gu­ra­nje na
sjed­ni­ci odr­
ža­noj da­na
30. siječ­
nja 2012.
donijelo je Pravilnik o izmjeni Pravilnika o ortopedskim i
drugim po­ma­ga­lima kojim je stupanje na snagu Pravilnika
odgođeno za 1. ožujka 2012. godine.
Konkretno, za potrebe ugovaranja potrebnog broja pomaga­
la, Zavod na osnovi odredbi Pravilnika raspisuje natječaj za
sklapanje ugovora o isporuci ortopedskih i drugih pomagala
u razdoblju do tri godine (ugovorno razdoblje), a ponuda na
natječaj podnosi se za svaku pojedinu lokaciju za isporuku
po­ma­ga­la. Zavod može tijekom ugovornog razdoblja sklapati
ugovore s novim isporučiteljima pomagala koji zadovoljavaju
uvjete iz Pravilnika, odnosno s postojećim isporučiteljima po­
ma­ga­la za nove lokacije isporuke pomagala. Ponude se pod­
no­se na posebnoj tiskanici.
Prema novim odredbama uvjeta za dobivanje ortopedskih i
dru­gih pomagala, utvrđeno je da iznos sudjelovanja osigura­
ne osobe ne smije biti manji od 1,50 posto proračunske
osno­vi­ce, a za stomatološka pomagala osiguranih osoba od
18 do 65 godina iznos sudjelovanja ne smije iznositi ma­nje
od 30,07 posto proračunske osnovice, odnosno osi­gu­ra­
nih osoba starijih od 65 godina manje od 15,03 posto pro­
ra­čun­ske osnovice. Ako ukupna cijena pomagala po jednoj
tiskanici potvrde iznosi manje od tih svota, osigurana je oso­
ba obvezna platiti ukupnu cijenu pomagala.
Povjerenstvo je prihvatilo prijedloge s više strana. Udruga
pro­izvo­đača ortopedskih pomagala u dopisu od 22. prosinca
2011. godine predlaže da sva individualna pomagala iz Po­pi­
sa pomagala ostanu pod nezaštićenim, generičkim ime­nom,
znači bez brendovskih (zaštićenih) obilježja, kako se pro­izvo­đa­
či ortopedskih i drugih pomagala ne bi našli u ne­rav­no­prav­nu
položaju u odnosu na nositelje upisa u oče­vid­nik medicinskih
proizvoda Agencije za lijekove i me­di­cin­ske proizvode.
Kao i do sada, osigurane osobe koje boluju od šećerne bolesti
ostvaruju pravo na pomagala u količini i prema indikacijama iz
Popisa pomagala. Osobe koje šećernu bolest liječe ta­ble­ta­ma
ostvaruju pravo na 50 komada dijagnostičkih trakica za mjerenje
glukoze u krvi s uređajem za šest mjeseci; osobe koje primaju
inzulin jednom dnevno ostvaruju pravo na 90 komada za tri
mjeseca; osobe koje uzimaju inzulin dva puta dnevno ostvaruju
pravo na 180 komada za tri mjeseca; osobe koje primaju
inzulin tri puta dnevno ostvaruju pravo na 275 komada za tri
mjeseca; a osobe koje primaju inzulin više od tri puta dnevno
ostvaruju pravo na najviše 375 komada za tri mjeseca. Pravo
na pomagalo ostvaruje se isključivo uz predočenje dnevnika ili
softvera samokontrole. Među di­jag­nos­tičkim trakicama dodani
su proizvođači Roche Diag­nostics (nositelj upisa u očevidnik
medicinskih proizvoda HALMED-a je Medical intertrade) i NDP
(Otos). Nositelj upi­sa „Abbott Laboratories“ d.o.o. traži izmjenu
naziva glu­ko­metra i dijagnostičkih trakica za mjerenje šećera iz
Popisa pomagala, na temelju odluke proizvođača o promjeni
za­šti­će­nog imena pomagala. Prijedlog nositelja upisa „Abbott
Laboratories“ d.o.o. o uvrštenju novog pomagala na Popis
pomagala, dijagnostičke trakice za mjerenje ketona u krvi i to
„Dijag­nos­tič­ke trakice za mjerenje ketona u krvi“, proizvođača
„Abbott Diabetes Care Inc.“, pod zaštićenim nazivom „Optium
ß-Ketone“, količina: 50 kom/god., prema jediničnoj cijeni 2,78
kn/kom., sa smjernicom 173a: „Za osigurane osobe koje bo­lu­
ju od šećerne bolesti tip I, s lošom regulacijom šećera u krvi,
te povišenim rizikom od razvoja dijabetičke ketoacidoze, djeca
do 18. godine života. Osigurane osobe koje ostvaruju pravo na
dijagnostičke trakice za mjerenje ketona u krvi ne mogu ostvariti
pravo na dijagnostičke trakice za mjerenje ke­tona i glukoze u
urinu.“
Uvjeti i nabava ostalih pomagala kod šećerne bolesti su
nepromjenjivi.
No, stupanjem na snagu novog Pravilnika došle su i mnoge
kritike ortopeda. Primjerice, u dijelu Pravilnika o ortopedskim
pomagalima nigdje nije predviđena ispravka pogreške ili
previda u vezi s propisivanjem samih ortopedskih pomagala.
Naime, ortopedi naglašavaju da je u Popisu pomagala te le­
gen­de i indikacija koji pokriva ortotiku (odnosno ortoze za ru­
ke i noge te ortoze za kralješnicu (trup), kao i dio ortopedskih
cipela) izostavljena mogućnost propisivanja navedenih
po­ma­ga­la iz ortotike od strane ortopeda, što znači da, pa­
ra­dok­sal­no, najveći dio ortopedskih pomagala iz područja
orto­ti­ke ne mogu propisivati ortopedi. Pravilnik je odredio
da sa­mo specijalist može propisati određeno pomagalo, ali
kod naj­ve­ćeg dijela ortotike pomagala propisuje samo spe­
cija­list fizikalne medicine i rehabilitacije. Tako ortopedi iz Po­
pi­sa pomagala ne mogu propisati određene ortoze za prs­te,
ručni zglob i šaku, ortoze za lakat i rame-lakat, ortoze za nož­
ni zglob i stopalo, zglobnu ortozu za stabilizaciju ko­lje­na, sve
ortoze KAFO i HKAFO, veći dio ortoza za vratnu kra­ljež­nicu,
sve potporno-rasteretne ortoze (TLSO i LSO), te veći dio orto­
ped­skih cipela sa standardnom ortopedskom indi­ka­ci­jom za
njihovu primjenu.
I od strane pacijenata čuju se neka negodovanja i ocjene da se
Pravilnik možda treba ponovno povući i preraditi. Promjena
pomagala u generička imena i tome prilagođene šifre mogu
predstavljati ograničenja i smetnje nekim pacijentima, po­go­
to­vo za korisnike koji žive u malim sredinama i nemaju pre­vi­
še znanja o pomagalima koje postoje na tržištu i koja bi mogli
dobiti kao osiguranici.
Termin za primjenu Pravilnika je na sjednici UV prihvaćen ve­
ći­nom glasova, ali je obzirom na argumentirane primjedbe
na ponuđena rješenja i prijedlog da se odgodi primjena Pra­
vil­ni­ka (od HLK, HLZ, HUP, KUZ u ime pacijenata) preporuka
da se sve primjedbe dostave u HZZO kako bi ih naknadno Po­
vje­renstvo razmotrilo i unijelo u Pravilnik.
Diabetes
www.diabetes.hr
7
Događanja i akcije
br. 2/2012
LIJEČNIČKI BAL
U WESTIN-u
HSDU
foto: Sunčica Furdek
kih bo­les­ti.
Čitav program je vo­dio šar­mant­ni Oli­ver Mla­kar, a ve­čer je
pro­tek­la ugod­no uz bo­gat pro­gram, ples, pjes­me, te izvla­če­
nje tombole.
U
subotu 25. veljače u Kristalnoj dvorani hotela Westin
u Zagrebu održan je Tradicionalni humanitarni liječ­
nič­ki bal Hrvatskog liječničkoga zbora u suradnji s
Hrvatskom liječ­
nič­kom ko­mo­rom.
Bal je ove go­di­ne
bio pod po­kro­vi­
telj­stvom
pred­
sjed­ni­ka dr­ža­ve
prof. dr. Ive Jo­si­
po­vi­ća i mi­nis­tra
zdrav­lja prof. dr.
sc. Raj­ka Osto­ji­ća,
a pri­kup­lje­na sred­
stva do­ni­rat će se
Hr­vat­skom sa­ve­zu
di­ja­be­tič­kih udru­
ga i Udru­zi dje­ce
obo­lje­lih od rijet­
8
Diabetes
www.diabetes.hr
Hrvatski liječnički zbor udru­ga je dok­to­ra me­di­ci­ne i sto­
ma­to­logije, osnovan daleke 1874., a njeguje senzibilitet za
zdravlje, napredak i humanitarni aspekt čovječanstva.
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 2/2012
br. 2/2012
Okrugli stol „Prednosti i nedostaci različitih stilova prehrane“
Znamo sve o prehrani,
a ipak se loše hranimo
Procjenjuje se da u Hrvatskoj 48 posto muškaraca i 34,7 posto žena ima prekomjernu težinu, dok je
31 posto muškaraca i 15 posto žena debelo. Troškovi zdravstvene zaštite osoba za bolesti uzrokovane
prekomjernom težinom i debljinom izrazito su visoki. Izravni troškovi čine pet do deset posto troškova
zdravstvene zaštite
Nataša Gajski Kovačić
P
ravilna prehrana preduvjet je dobra i kvalitetna života, a
to je posebno važno u djetinjstvu. U najranijoj dobi treba
posvetiti osobitu pažnju prehrani jer ako se u djetinjstvu ne
naučimo pravilno hraniti, tada je to put u razne pogubne ovis­
nos­ti o hrani. Iako je prehrana davno prestala biti tek puko za­
do­vo­ljenje fizioloških potreba i bez obzira što danas obilujemo
informacijama o prehrani, još uvijek mnogo ljudi ne zna što su
ugljikohidrati, bjelančevine i masti - čulo se na okruglom sto­
lu „Prednosti i nedostaci različitih stilova prehrane“ što ga je
organizirala Udruga za prevenciju prekomjerne težine uz po­kro­
vi­telj­stvo Koalicije udruga u zdravstvu. Na okruglom sto­lu svoje
viđenje pravilne prehrane iznijeli su nutricionisti, liječ­ni­ci, ali i
predstavnici tzv. alternativnih stilova života, poput ve­ge­ta­ri­jan­
stva, makrobiotike i ayurvede.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj 48 posto muškaraca i 34,7 posto
žena ima prekomjernu težinu, dok je 31 posto muškaraca i 15
pos­to žena debelo. Troškovi zdravstvene zaštite osoba za bo­les­ti
uzro­ko­vane prekomjernom težinom i debljinom izrazito su visoki.
Izravni troškovi čine pet do deset posto troškova zdrav­stve­ne
zaštite. Tu su i neizravni troškovi, poput smanjenja pro­duk­tiv­nos­ti
u radu i troškovi invalidskih umirovljenja debelih oso­ba. Bolesti
uzrokovane debljinom su bolesti srca, krv­nih žila i šećerna
bolest. Povišeni krvni tlak također je usko povezan s
debljinom, kao i koncentracija ko­les­te­ro­la. Debljina je
povezana i sa šećernom bolesti tipa 2.
Na okruglom stolu pokušalo se dati odgovor
na pitanje može li uravnotežena prehrana biti
ona u kojoj su izbačeni proizvodi životinjskog
porijekla, a činjenica je da ni među liječnicima i
nutricionistima ne postoji jedinstven konsenzus.
»Svjetska zdravstvena organizacija jasno je rekla da
10
Diabetes
www.diabetes.hr
je vegetarijanstvo u redu za sve životne dobi ako je riječ o kva­
li­tetnoj i uravnoteženoj prehrani. S druge strane, prehrana koja
obiluje mliječnim i mesnim proizvodima sa sobom nosi rizik za
razvoj raznih bolesti. SZO je čak dovela u vezu velik broj tumora
s prehranom bogatom mesom. Mnoge studije pokazuju da su
vegetarijanci i vegani zdraviji i da je njihov životni vijek 20 posto
dulji od mesojeda«, kaže dr. Marina Miklić Bubić.
Međutim, dr. Mirjana Percl, pedijatrica i gastroenterologinja, ko­
ja je prvenstveno govorila o prehrani djece, smatra da su vo­će,
po­vrće, meso i jaja osnova prehrambenih potreba djeteta i misli
da smo svi dužni promovirati ovakav način prehrane. Ne­adek­vat­
na prehrana može uzrokovati različite probleme i dovesti dije­te
u različita deficitarna stanja, mišljenja je dr. Percl, koja smat­ra da
se s vegetarijanskom prehranom ne mogu podmiriti esen­ci­jal­ne
kiseline koje su djetetu potrebne
i da vegetarijanstvo u dječjoj do­
bi nije primjereno. Drži da ado­les­
centima na vegetarijanskoj prehrani
nedostaje kalcija, vitamina B6 i B12
te energije jer biljna hra­na ima
previše celuloze koja pruža osje­ćaj
sitosti, ali ne daje dovoljno energije.
Ayurvedska savjetnica Ivana Petrušić upo­zna­la je okupljene s
ayurvedom, 5000 godina starom me­di­cin­skom znanosti koja brine
o čovjeku. Nazvavši je majkom svih medicina, Petrušić je istaknula
da ayurveda ima tri ci­lja - ostvarenje sreće kroz samospoznaju,
preventivu koja pod­ra­zu­mije­va očuvanje biološke energije s ko­
jom smo se rodili i uz pomoć koje se osoba vraća u ravnotežu te
kura­tivu, a to je ono čime se uglavnom današnja medicina bavi.
Ayurveda svoju znanost temelji na holističkom pristupu, što znači
da gledamo sve aspekte čovjekova života. Kada je o prehrani riječ,
temelj je ayurvede kvaliteta namirnica. No, ono što je dobro za
jednu osobu ne mora nužno biti toliko dobro i za drugu osobu.
Luka Oman, predsjednik Udruge Prijatelji životinja, koja za­go­
va­ra vegetarijanstvo i veganstvo, smatra da uravnotežena ve­
ge­ta­ri­jan­ska prehrana u potpunosti zadovoljava sve nutritivne
potrebe, no ističe da često stručnjaci nisu dovoljno educirani, a
zbog načelno negativna stava prema vegetarijanstvu, često oni
koji se odluče na bezmesnu prehranu ne mogu dobiti pravilan
savjet, već ih se odgovara od vegetarijanstva. U našoj je zemlji
si­tu­a­cija još složenija jer stručnjaci kaskaju za promjenama u
društvu i ne uviđaju da su svi nekadašnji superlativi na račun
na­mir­nica životinjskog porijekla nestali.
Oman je izvijestio da je u Hrvatskoj 160.000 vegetarijanaca i ve­
gana te da će se taj broj povećavati. Problem je još uvijek što u
jav­nim institucijama često tim ljudima nije na raspolaganju ve­
ge­ta­ri­janska prehrana.
„Za pravilnu prehranu najbitnije je drastično smanjiti upotrebu
na­mirnica životinjskog porijekla“, kaže Oman.
Ako se radi o pravilnoj vegetarijanskoj prehrani, ne može doći ni
do deficita željeza ni bjelančevina, što se vegetarijancima često
spočitava. Jedino na vitamin B12 treba pripaziti.
Dr. Marina Miklić Bubić smatra da hrana bez mesa osigurava ni­
žu stopu srčanih bolesti, dijabetesa i tumora. Mnoge su studije
nedvojbeno pokazale da je prehrana bazirana na vegetarijanskim
načelima za ljude zdravija. Nažalost, ni nutricionisti ni liječnici
nisu dovoljno educirani o pravilnoj prehrani.
»Kada su prije 25 godina organizirani okrugli stolovi o pravil­noj pre­
hra­ni, na jednoj sam strani bila ja, a protiv mene bili su svi osta­li.
Dra­go mi je da je sada situacija ipak drugačija“, kazala je učiteljica
prirodne prehrane iz Makronove, Jadranka Boban Pe­jić, autorica ne­
koliko knjiga o zdravoj hrani. Ona, kao i njezina usta­nova za promociju
kvalitetnih stilova života podržavaju ma­kro­bi­o­tički način prehrane.
Boban Pejić smatra da se danas, iako
imamo puno informacija o pre­
hra­ni, svejedno loše hra­ni­mo.
Godinama jedemo bijeli kruh pa
kupujemo posebno pa­ki­ra­ne me­
ki­nje da nas 'odčepe'. A zašto
ne bismo umjesto toga jeli cr­ni
kruh, pa sve imali u jednom cjelovitom pro­iz­
vo­du, pita se. Industriji do­da­ta­ka prehrani pogoduje da ne je­de­
mo cjelovite proizvode jer na taj način nam mogu plasirati svoje
proizvode. Prestali smo se prepoznavati kao dio prirode i u to­me je
naš najveći problem. Makrobiotika podučava da smo se svi rodili s
određenim po­ten­ci­ja­lom. A zašto onda ne bismo i održali imunitet
na zavidnoj razini? Boban Pejić smatra da je američka FDA, kada je
prestala ovisiti o ljudima iz mesne i mliječ­ne industrije, u potpunosti
izmijenila piramidu zdrave pre­hrane. Najveći dio piramide da­nas
čine žitarice i povrće koji predstavljaju bazu, dok gornji dio piramide
ovisi o individualnim potrebama s obzirom da ne živimo svi u istim
uvjetima, niti svi ima­mo iste potrebe za energijom.
»U ovom umjerenom klimatskom području u kojem mi živimo na
raspolaganju imamo mnoštvo biljne hrane, no mi ne jedemo cijeli
niz namirnica, primjerice mrkvino lišće malo tko jede, iako je izvrsno
za zdravlje. Najbitnije je vratiti se pripremi hrane«, drži Boban Pejić.
»Bit je u raznolikosti, a današnja prehrana bazira se na četiri na­
mir­nice - pšenici, soji, kukuruzu i šećeru«, kaže Pejić koja smatra
da se treba vratiti cjelovitosti, hrani kako ona u prirodi izgleda, a
onda će nam vlastiti apetit i energija reći kako dalje.
Dr. Diana Mihok iz Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar smat­
ra da je pravilna prehrana ona koja tijelu osigurava optimalan
unos kalorija, vitamina, minerala i tekućine te optimalan omjer
bjelančevina, ugljikohidrata i masti. Raznovrsna i balansirana
umjerena prehrana je neprocesuirana, svježa hrana, po mo­
guć­nos­ti iz biološkog uzgoja. Nažalost, prosječan čovjek pojede
svake godine tri kilograma aditiva.
Po dr. Mihok dnevna potreba za bjelančevinama znači jedan
obrok dnevno životinjskog porijekla, dakle meso, riba, sir ili jaja,
te dva obroka biljnog porijekla.
»Hrana životinjskog porijekla je zasitnija, riba je primjerice bo­
ga­ta omega 3 kiselinama, ali nedostaci mesne hrane mnoštvo
su zasićenih kiselina, puno kemikalija i hormona. Hrana biljnog
porijekla, s druge strane, smanjuje krvni tlak, puna je magnezija
i vitamina, no siromašna je cinkom, kalcijem, vitaminom A, B12,
D i omega 3 masnim kiselinama», kazala je dr. Mihok.
Na naše prehrambene navike, drži ona, utječu naše stečene na­vi­
ke, preporuke nutricionista, mediji, zdravstveno stanje i dob. Bitno
je zna­ti osluhnuti svoje individualne potrebe. Po­gub­ni za pravilnu
pre­hra­nu psihijatrijski su poremećaji pre­hra­ne poput anoreksije i
bu­li­mi­je, razne redukcijske dijete te dije­tal­na prehrana. Uz to, često
smo suočeni s kontradiktornim znan­stve­nim istraživanjima po ko­
ji­ma je jedan dan jedna namirnica odlična, a već drugi pogubna.
Diabetes
www.diabetes.hr
11
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 2/2012
br. 2/2012
Okrugli stol »Nema zdravlja bez mentalnog Ozdravlja«
U Hrvatskoj svaki
četvrti "nije svoj"
Svaki četvrti građanin Hrvatske ima problema s mentalnim zdravljem pa bi adekvatne službe
mogle poboljšati zdravlje čak jednog milijuna ljudi. Mogle bi kada bi ih bilo, jer moderno osmišljenih
izvanbolničkih službi za liječenje i rehabilitaciju psihičkih poremećaja u Hrvatskoj – nema. Zato
su bolnice pretrpane. "Hrvatska je jedina europska država koja nije učinila nijedan važniji korak
prema organizaciji službe za liječenje mentalnih poremećaja u zajednici prema preporukama Svjetske
zdravstvene organizacije«, kaže prof. dr. sc. Slađana Štrkalj Ivezić, predsjednica Udruge "Svitanje"
Nataša Gajski Kovačić
M
entalno zdravlje vodeći je javnozdravstveni problem
u Hrvatskoj - svaki četvrti građanin, dakle oko mi­li­
jun ljudi, ima problema s mentalnim zdravljem. Na­
ža­lost, moderno osmišljenih izvanbolničkih službi za liječenje
i re­ha­bi­litaciju psihičkih poremećaja u Hrvatskoj nema. Zato
su psi­hi­ja­trij­ske bolnice pretrpane, a liječenje traumatičnije
nego što bi tre­ba­lo biti, kazala je prof. dr. sc. Slađana Štrkalj
Ivezić, pred­sjed­ni­ca Udruge »Svitanje« na okruglom stolu
»Nema zdravlja bez men­tal­nog zdravlja» što ga je njezina
udru­ga održala zajedno s Koa­li­cijom udruga u zdravstvu u po­
vodu Svjetskog dana bolesnika.
Rat, recesija i ogroman broj alkoholičara neki su od razloga
zbog kojih u Hrvatskoj ima toliko problema s mentalnim
zdrav­ljem, a u prilog ne ide ni organizacija sustava za liječenje.
Uz to, prijeti i porast broja depresivnih poremećaja.
Psihički bolesnici u Hrvatskoj i dalje su stigmatizirani, a ne­
rijet­ko i lišeni poslovne sposobnosti.
»Hrvatska je jedina europska država koja nije učinila nijedan
važniji korak prema organizaciji službe za liječenje mentalnih
poremećaja u zajednici prema preporukama SZO-a«, kaže
dr. Štrkalj Ivezić. Stvari su krenule na loše, a bolnice postale
pre­tr­pane, nakon što su prije dvadesetak godina iz domova
zdrav­lja izbačene službe za mentalno zdravlje. Nacionalna
stra­te­gija za mentalno zdravlje uglavnom se ne provodi, a i u
njoj se ne predviđaju izvanbolnički centri.
»Odnos društva spram mentalnih bolesti nije u skladu s
preporukama Svjetske zdravstvene organizacije, Vijeća Eu­ro­
pe i nevladinih udruga koje se bave zaštitom ljudskih pra­va.
12
Diabetes
www.diabetes.hr
Posebno smo nezadovoljni nedostatkom programa izvan­bol­
nič­ke rehabilitacije za osobe s psihotičnim poremećajima,
po­seb­no shizofrenije, koje se ne mogu oporaviti samo bol­
nič­kim liječenjem te su zbog toga izložene riziku ponovnog
ho­spi­ta­li­ziranja, lišavanju poslovne sposobnosti i smještaju u
domove socijalne skrbi daleko od mjesta stanovanja«, istak­
nu­la je dr. Štrkalj Ivezić.
U Hrvatskoj čak 10.000 osoba oboljelih od mentalnih po­re­me­
ća­ja živi daleko od svojih domova i oni predstavljaju so­ci­jal­
no isključenu kategoriju građana. Oko 9.000 oso­ba li­še­no
je poslovne sposobnosti i nema pravo odlu­či­va­nja.
Svjetska zdravstvena organizacija navodi da učinkovite
službe za mentalno zdravlje uključuju povezanost ra­
zli­čitih ustanova i usluga koje postoje u zajednici, pri
čemu međusobno surađuju. SZO također preporuča
deinstitucionalizaciju s naglaskom na pružanje
pomoći u izvanbolničkom liječenju, krat­ko­
traj­nom bolničkom liječenju i povezivanju
sustava usluga u zajednici koji uključuje
službe za mentalno zdravlje u za­jed­nici dnevne centre, centre za re­ha­bi­li­taciju,
mobilni tim za krizne intervencije,
kao i specifičan oblik brige za oso­be
koje učestalo koriste bolničko lije­
če­nje i pomoć pri
zapošljavanju.
Neformalni pro­
gra­mi sa­mo­po­
mo­ći i so­ci­jal­nog
uklju­či­va­nja ko­je orga­
ni­zi­ra­ju ne­vla­di­ne udru­
ge funk­cio­ni­ra­ju, ali ne
mo­gu odra­di­ti sav posao. Stoga je
po­treb­no revidirati Na­cio­nal­nu strategiju
za­šti­te mentalnog zdrav­lja od 2011. do
2016. godine da se jasno opredijeli za deinstitucionalizaciju
i pruži prednost financiranju usluga za mentalno zdravlje u
zajednici koje su alternativa bolničkom liječenju. Potrebno
je i potaknuti program zapošljavanja uz poticaje. No, sve
to je nemoguće učiniti bez koordinacije u sustavu. Uz to,
pacijenti su očajni jer se nude samo lijekovi, a zanemaruje
rehabilitacija.
»Od mentalnih se bolesti moguće oporaviti i nakon mnogo
godina. Međutim, dugotrajno liječenje u psihijatrijskim bol­
ni­ca­ma skupo je i neučinkovito. Ni kratkotrajno liječenje u
bol­nici bez službi u zajednici također nije učinkovito. S druge
strane, službe u zajednici i kratkotrajno bolničko liječenje,
kao i povezanost s državnim sustavima socijalne skrbi i za­po­
šlja­vanja, jedini su ispravan put do postizanja zdravlja.
Zamjenik ministra zdravlja dr. Marijan Cesarik, potvrdio je da
je nastao vakuum kada su dispanzeri za mentalno zdravlje
nestali i da nije dobro što je sve prebačeno na bolnice.
»Svjesni smo da ima i bespotrebnih liječenja. Mnogi u ho­spi­
ta­li­zaciji na psihijatriji vide priliku da reguliraju svoje prav­ne
statuse, a s druge strane agresivni bolesnici nerijetko pre­br­zo
izlaze van iz bolnica stvarajući nove probleme jer ne pro­la­ze
pravu rehabilitaciju«, kazao je dr. Cesarik. Dodao je da se čini
da smo po ogromnom broju oboljelih od PTSP-a najbolesnija
nacija u svijetu. Zaključio je da je takva navala na
psihijatrijsko bolničko liječenje jer alternativnih me­
toda nema.
Mirjana Zečirević, rukovoditeljica Odjela pripreme
za zapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljava­
nje, kazala je da produljena nezaposlenost do­vo­di
do pada financijskih resursa društva i po­je­din­
ca i povećanja socijalne izoliranosti. Na Zavodu
je trenutno 334.796 nezaposlenih osoba, a
brojka raste od 2008. godine. Najviše je
nezaposlenih u dobi do 30 godina te iznad 50
godine, a studije nedvojbeno pokazuju kako
nezaposlene osobe imaju lošije mentalno
zdravlje od zaposlenih i češće se tuže na
slabije zdravstveno stanje.
»Iako je nezaposlenost češ­ća kod
oso­ba
sla­bi­
jeg men­tal­nog
zdrav­lja, ne­za­
pos­le­nost isto­vre­
me­no do­vo­di do sla­bi­jeg
men­tal­nog zdrav­lja«, ka­za­
la je Mir­ja­na Zečirević.
Anka Slonjšak, pravobraniteljica za
oso­be s invaliditetom, kazala je da
su i osobe s mentalnim ošte­će­nji­ma
prepoznate kao osobe s invaliditetom. Iako su udru­ge u ovom
području malobrojne, one konstantno uka­zu­ju na ne­do­stat­ke i
kršenja prava.
»Nužno je da se osobe u bolničkom sustavu upoznaju s pra­
vi­ma koja imaju, a također je bitno da im se omogući do­stup­
nost informacija nakon izlaska iz bolnice. Predstavnici na­šeg
ureda prošle i pretprošle godine posjetili su više spe­cija­lis­tič­
kih psihijatrijskih bolnica te uočili da nije napravljen zna­ča­jan
pomak u smislu osiguranja adekvatnog životnog pro­sto­ra,
rehabilitacije, upoznavanja s pravima i postupcima u lije­če­
nju tako da se, nažalost, ne može govoriti o kon­ti­nu­i­ra­nim
pomacima. U tom smislu jednostavno nije poduzeto do­volj­
no«, zaključila je Anka Slonjšak.
Organizatori ovog Okruglog stola Udruga SVITANJE i KUZ
vje­ru­ju da će poruke proizašle iz izlaganja i rasprave biti do­
dat­ni poticaj da se u Hrvatskoj uvaže preporuke SZO-a i kroz
Nacionalnu strategiju za mentalno zdravlje primjene Smjer­
ni­ce kojima su predviđena rješenja pogodnija za zbrinjavanje
osoba s mentalnim poremećajima.
Diabetes
www.diabetes.hr
13
Intervju
Intervju
br. 2/2012
br. 2/2012
RAZGOVOR: Prim. doc. dr. sc. Ivo Rotkvić, gastroenterolog
»Loša genetika puni pištolj,
način života povlači okidač«
Tumori debelog crijeva u značajnu su porastu, po broju tumora dosegli smo zapadne zemlje. Dok je još
prije 20-ak godina broj tumora debelog crijeva bio 13 pacijenta na 100.000, danas je 30 na 100.000.
Razloge zašto je došlo do takva porasta teško je do kraja spoznati. Činjenica je da utjecaj imaju
genetika, prehrana i životne navike
Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
S
prim. doc. dr. sc. Ivom Rotkvi­ćem,
gastroenterologom iz Pri­vat­ne
in­ter­nis­tič­ke ordinacije, raz­go­va­
ra­li smo o tome zašto probavni trakt
pred­stav­lja sve više smetnji sve većem
14
Diabetes
www.diabetes.hr
bro­ju ljudi - koja su stanja bezazlena, a
ka­da prijete ozbiljne bolesti, koliko su
uče­sta­li tumori i kako se preveniraju, a
na koji način liječe.
Želučane tegobe jedan su od najčeš­
ćih problema zbog kojih bolesnik traži
pomoć liječnika - zbog čega?
Ponajprije stoga što u ljudskom tije­lu
postoje dva velika sustava - kar­dio­vas­
ku­lar­ni i gastrointestinalni sustav i lo­
gič­no je da su najčešće bolesti upra­vo
iz tih sustava i organa. Samo u probavi
ima oko osam organa i podorgana.
Naj­češ­će se smetnje javljaju u gornjem
pro­bav­nom traktu - jednjaku i želucu
(gas­tri­tis ili vrijed), malo ih je iz tankoga
crijeva, a česte su u debelom crijevu.
Naj­češ­će je riječ o opstipacijama i na­
du­tos­tim
­ a zbog smetnji u crijevu, a
upal­ne bolesti crijeva i tumori su rje­
đi. Od ostalih tegoba česti su žučni
ka­men­ci, kao i kronični pankreatitis u
slu­ča­je­vi­ma pretjerane konzumacije
alko­ho­la.
Koliko su bolesti probavnog sustava
da­nas raširene u Hrvatskoj, koliko je
to ka­da se uspoređujemo sa stanjem
u svijetu?
Prirodne osobitosti umnogome odre­
đuju i osobitosti bolesti. Patologija
umno­go­me zavisi od regije u svijetu,
pa su tako za tropska područja uvrje­
že­ni­je infektivne bolesti, a u sje­ver­nim
zem­lja­ma Europe bolesti gušte­ra­če i
je­ta­ra javljaju se češće zbog kon­zu­ma­
cije alkohola. Ako se uspo­re­đu­je­mo
s ne­kim nama sličnim zemljama po
kli­mat­skim i regionalnim obilježjima
(Me­di­te­ran), slični smo po raširenosti
bo­les­ti probavnog sustava. Nema ve­li­
kih odstupanja ni razlika.
Jesu li bolesti probavnog sustava u
po­ras­tu zbog današnjeg tempa života
i pre­hrane?
Odgovor je složen ali mislim da se
opće­ni­to prehrani i stresu pridaje
pre­ve­lik značaj. Po meni, redukcijske
dije­te, osim u posebnim slučajevima
(di­ja­be­tes, redukcija tjelesne težine,
giht, hiperkolesterolemija, itd.), nisu
po­treb­ne. Danas, međutim, nema me­
di­ja u kojima se ne donose razne pre­
hram­be­ne dijete u kojima se govori što
se smije, a što se ne smije jesti. Mislim
da se izgubila granica između stvarnih
či­nje­ni­ca, onoga što plasiraju lobiji
pro­iz­vo­đa­ča hrane, a što farmaceutske
tvrt­ke i sve češće guraju se neke logike
ko­je nemaju osnovu.
Koja je hrana, po vašem mišljenju,
naj­po­gub­nija za nas? Često se krivi
pre­za­či­nje­na hrana i crveno meso, no
je­su li oni glavni krivci? Koliko se du­
go po­jedina hrana probavlja – koja se
naj­du­že probavlja i time izaziva ki­se­li­
nu i žgaravicu?
Postoje dvije vrste prehrane. S jedne
su strane obroci slatkog i masnog koji
su posebno opterećujući za probavu,
a osobito za dijabetičare. Ako je obrok
bogat kalorijama, želudac će se spo­ro
prazniti, čak do šest sati. Lak­ša hra­
na, poput lešo povrća ili lak­šeg me­sa,
probavlja se dva sata. To je i raz­log
zaš­to ljudi nakon obilne ve­če­re ne
mo­gu prospavati cijelu noć, zbog če­
ga po­či­nju s podrigivanjem pred jut­ro
i slič­no. Smatram da više od crve­nog
me­sa škode veći obroci mas­ne ili slat­
ke hrane. Oko crvenog me­sa ispre­da­ju
se dramatične poruke, ve­zu­je ga se uz
pojavu raka debelog crije­va, no kon­
tro­li­rane, prospektivne stu­di­je tu vezu
ne dokazuju. Mislim da pu­no veća
opas­nost iz prehrane vreba od brze
hra­ne, a posebno načina na ko­ji se hra­
na konzumira. Ljudi danas go­to­vo više
i ne jedu za stolom, jedu po putu do
pos­la, s posla, u tramvaju, au­to­mo­bi­lu,
po ulici. Jedu mnoštvo lis­na­tih, masnih
tijesta, hamburgera...
Srećom, u Europi postoje zakoni o
upo­tre­bi steroida u proizvodnji mesne
hra­ne, tako da kod nas nije dopušteno
tre­tir­ a­nje mesa steroidima, no recimo,
u Americi jest. Mislim da se pretjerano
govori ne samo o utjecaju hrane nego i
utjecaju stresa, a premalo o potrebi za
umjerenošću u svemu. Inače, kalorične
su potrebe odraslog organizma male.
Što se pića tiče, moram reći da naši
ljudi često ne znaju granice. Čaša vina
može biti čak i dobra za zdravlje, ali to
ne znači da će dvije čaše biti još bolja
opcija. Problem je i što se danas koristi
oko 5.500 aditiva, a samo je njih oko
500 dobro ispitano, s tim da rezultati
pokazuju da ti aditivi nisu baš dobri, no
svejedno se upotrebljavaju. Problem
su i antibiotici koji se upotrebljavaju u
uzgo­ju stoke kako bi se smanjilo ugi­ba­
nje stoke. Upotreba pesticida uze­la je
ma­ha, a naši se proizvođači čes­to ne
pri­dr­ža­vaju uputa o pripravi pe­sti­ci­da i
stav­ljaju veće količine no što je po­treb­
no. Mislim da će europska regulativa
biti vrlo važna u toj priči.
Koji su najčešći gastroenterološki
pro­ble­mi zbog kojih vam se pacijenti
obra­ća­ju?
Nadutost je najčešći simptom. U čak
90 posto slučajeva iza nadutosti ne
sto­ji ozbiljna bolest. No, kod ljudi sta­
ri­je životne dobi želimo biti sigurni da
su isključene ozbiljne bolesti. Drugi
je problem opstipacija, odnosno po­
re­me­ćaj stolice. Opstipacija prati sta­
re­nje čovjeka zbog toga što čovjek s
vre­me­nom gubi funkcionalnost crijeva
kao mišićne pumpe. Velika količina
lije­ko­va koju stariji pacijenti uzimaju
ta­ko­đer je razlog opstipacije. Ima pa­
cije­na­ta koji dnevno piju čak i preko
20 ra­zli­čitih lijekova (više od 60 tableta
Diabetes
www.diabetes.hr
15
Intervju
Intervju
br. 2/2012
br. 2/2012
opsti­pa­cijom u muškaraca, no žene su
obič­no više sklone lijekovima koji ta­ko­
đer izazivaju opstipaciju, a i manje se
kreću u starijoj dobi.
dnevno). Bez obzira koliko su lijekovi
se­lek­tivni, oni će ipak djelovati i na
dru­ge organe, a posebno na crijeva.
U čak 80 posto pacijenata koji uzimaju
više od 8 različitih lijekova na dan javlja
se mogućnost interakcije lijekova. To je
velik i složen proces, a ujedno je tu i
bit­na razlika između starijih i mlađih
liječ­ni­ka. Mladi liječnici najveću pažnju
usmjeravaju prema bolesti, a potom i
prema lijeku. Stariji gledaju šire - kakav
je pacijent, kakve komplikacije ima, a
pogotovo kada je u pitanju pacijent
di­ja­be­ti­čar. Prvo je potrebno steći
do­jam o pacijentu, potom analizirati
bo­lest - na što ona asocira, a potom
unije­ti i vlastita iskustva u liječenju te
bo­les­ti i upotrebi određenih lijekova.
To, naravno, ne znači da su stariji liječ­
ni­ci bolji, nego ih iskustvo tjera na ve­
ći oprez, što može izgledati i kao da
„kom­pli­ciraju bez potrebe“.
Spomenuli ste opstipaciju - zašto više
žena pati od opstipacije?
Žene su sklonije opstipacijama zbog
hor­mon­skog djelovanja. Kada nestane
dje­lo­va­nje hormona, u starijoj životnoj
do­bi, ti bi se uvjeti trebali izjednačiti s
16
Diabetes
www.diabetes.hr
Jesu li tumori debelog crijeva u po­ras­
tu – tko spada u rizične skupine?
Tumori debelog crijeva u značajnu su
po­ras­tu, po broju tumora dosegli smo
za­pad­ne zemlje. Dok je još prije 20-ak
godina broj tumora debelog crijeva bio
13 pacijenta na 100.000, danas je 30
na 100.000. Razloge zašto je došlo do
takva porasta teško je do kraja spoz­na­
ti. Činjenica je da utjecaj imaju ge­ne­
tika, prehrana i životne navike. Ili, ka­
ko je to slikovito rekao jedan ame­rič­ki
kardiolog: »Loša genetika pu­ni piš­tolj,
a način života povlači oki­dač.« Ka­da
je o tumorima općenito riječ, lije­če­
nje zloćudnih tumora de­be­lo­ga crije­
va spada među liječenja s naj­bo­ljim
pro­gno­za­ma. Naime, tu­mo­ri de­be­loga
crije­va nisu toliko inva­ziv­ni kao drugi
tu­mo­ri. Ipak, kada go­vo­ri­mo o uče­
sta­los­ti tih tumora, u po­ras­tu su. No,
dije­lom to ovisi i o to­me što je, pri­mje­
rice, smrt­nost od kar­dio­vas­ku­lar­nih
bo­les­ti sma­nje­na za više od 30 posto,
pa pa­cijen­ti žive duže i obolijevaju i
uče­sta­li­je od nekih drugih bolesti koje
do­la­ze sa starijom dobi. A tu onda do­
mi­ni­ra­ju tu­mori. Kod žena je danas
je­dan od naj­uče­sta­li­jih karcinoma rak
doj­ke, dok je kod muškaraca to rak
pro­sta­te i bron­ha. No, kako žene sve
više puše i piju tako se neki tumori
koji nisu vezani isklju­či­vo za spol
izjed­na­ču­ju. Tumori su real­nost i oni
uzro­ku­ju veliku smrtnost. I da­lje će,
gle­da­ju­ći uzroke smrtnosti, tu­mo­ri
pred­stav­lja­ti problem jer nam se još
uvijek ne smiješi vječni život, no iro­nič­
no, ubijaju nas tumori - iako su upravo
tu­mor­ske stanice vječne, one se mogu
du­pli­ci­rati unedogled.
Polipi crijeva jako su česta pojava, ko­
li­ko ih redovno treba pratiti kako se
ne bi razvili u zloćudne tumore?
Podloga zloćudnih tumora debelog
crije­va u 90 posto slučajeva benigni su
po­lipi koji, ako dugo stoje, mogu okre­
nu­ti na zlo. Put od polipa do karcinoma
je od 10 do 12 godina. Prema tome,
bit preventive je otkriti polipe u pred­
kan­ce­ro­ge­noj fazi. Što se tiče pre­živ­
lja­va­nja, ako se tumor otkrije u toj
pred­kan­ce­ro­genoj fazi, izgledi su fan­
tas­tič­ni. Ako se otkrije u početnoj fazi
i odstrani, može se računati kao da ga
čovjek nije ni imao. Kod nekih situacija,
ako je tumor otišao dalje, tada se bo­
lest rješava kemoterapijom i nekada
zra­če­njem. Ako metastazira, jedan će
dio ljudi umrijeti, ovisno o organu u
kojeg je metastazirao. Ipak, i takvi pa­
cijen­ti mogu preživjeti i godinama na­
kon otkrivanja metastaza.
Tko je u rizičnoj skupini za razvoj kar­
ci­no­ma kolona?
Osim genetske sklonosti, odnosno ako
je u obiteljskoj povijesti bolesti za­bi­lje­že­
na veća pojavnost polipa, po­sto­je i neke
bo­lesti gdje ljudi trebaju bi­ti oprezni,
kao što je pretilost. Pod po­ve­ća­nim su
rizikom i žene čije su dojke ope­ri­ra­ne
zbog zloćudnih bolesti te dijabetičari.
Rade li ljudi redovno pretrage koje bi
trebali, recimo kolonoskopiju ili ultra­
zvuk abdomena?
Optimalno bi bilo da svi ljudi u 50. go­di­
ni života naprave kolonoskopiju i ota­da
da je rade svake pete godine. Mi­ni­mal­
no je potrebno učiniti kolonoskopiju
jednom u životu i to u 60. godini života.
Strah od pregleda je velik. Priznajem,
pretraga nije ugodna, ali ipak mislim
da se pretjerano naglašava koliko je
neu­god­na. Muškarci iznad 50. godine
tre­ba­ju raditi jednom godišnje i PSA
test da se isključi rak prostate, kao što
žene trebaju ići na mamografiju već
iznad 40. godine, odnosno redovito na
godišnju ginekološku pretragu. U slu­
čaju smetnji, pretrage crijeva treba,
da­ka­ko, obaviti i ranije.
I gastroskopija izaziva famu i strah u
onih koji je trebaju obaviti pa se ne­
rijet­ko odgađa?
Gastroskopija je također pretraga koju
prati neugodan glas, no ni za nju ne
po­sto­ji alternativa. I kolonoskopija i
ga­stro­sko­pija pretrage su koje tre­ba­
ju primarno odgovoriti postoji li kar­ci­
nom. Nitko razuman neće ove pretrage
raditi zbog bezazlenih smetnji.
Hoće li tzv. „pametne kapsule“ ko­je
snimaju unutrašnjost orga­na za­mije­
ni­ti gastroskopiju i ko­lo­no­sko­pi­ju u
budućnosti ili one ipak nisu toliko
precizne?
Kapsule s kamerama tehnološki su
izvan­red­ne, ali nažalost, imaju ogra­
ni­če­ne mogućnosti. Postoje kapsule
samo za tanko ili samo za debelo crije­
vo, no jedna kapsula ne može sni­mi­ti
cijeli probavni trakt. Materijal koji ka­
me­ra snimi kasnije se analizira, a jedna
„ubrzana“ snimka traje po 45 minuta.
Kapsula se cijelo vrijeme mora pažljivo
promatrati, a nema ni mogućnost uzi­
ma­nja biopsije pa se ne može vidjeti
je li riječ o dobroćudnom, zloćudnom
tumoru ili naprosto upalnom procesu.
Nije moguće ni u svakom trenutku vi­
dje­ti gdje je točno kapsula kada pu­tu­je
kroz tanko crijevo, pa lokaciju odre­
đu­je­mo na temelju vremena koje joj
je potrebno da dospije do nekog dije­
la šest metara dugog crijeva. Može
i zapeti ako postoji neko suženje u
crijevu, može čak izazvati i zapetljaj
crije­va, tako da je nužna operacija. Na­
rav­no da se to ne događa toliko čes­
to, ali postoji rizik. Uz to, vrijednost je
jedne kapsule oko 1.000 eura, pa i to
ograničava njezinu upotrebu bez obzi­
ra na fascinantnost tehnike.
Kod kojih stanja, kada je o probavnim
smetnjama riječ, treba hitno potražiti
liječničku pomoć?
Neke su smetnje apsolutno upo­zo­ra­
va­juće, poput žestokih bolova i jake
nadutosti u trbuhu, uz odsustvo stolice
ili pojavu svježe krvi u stolici. I crna
stolica je upozoravajuća jer ukazuje na
krvarenje iz gornjeg probavnog trak­
ta. Također su alarmantni i bolovi u
gornjem trbuhu koji se šire u leđa i koji
su praćeni mučninom. No, mislim da
nema toliko needucirana čovjeka koji
ne bi prepoznao takvo hitno stanje i
zatražio liječničku pomoć.
Tema broja
Tema broja
br. 2/2012
br. 2/2012
STRES I PROBAVNI SUSTAV
Kako "progutati" stres
Pojam stresa često se upotrebljava u pokušaju objašnjenja nastupa neke bolesti, njenog pojavnog oblika,
težine i ishoda. Pri tom je značenje stresa dosta općenito i šira javnost teško ga može definirati, no sveprisutno
je poimanje kako su ljudi danas vrlo izloženi i podložni njegovu štetnu djelovanju
Dr. sc. Ivica Grgurević, dr. med.
Internist-gastroenterolog
Zavod za gastroenterologiju
Klinika za unutarnje bolesti KB „Dubrava“
B
rz način života ostavlja nam često malo vremena za pro­
mišljanje o važnim životnim pitanjima, našoj individualnoj
ulozi, značenju i, u transcendentalnom smislu, poslanju.
Ostaje nam malo vremena za proučavanje i razumijevanje nas
samih, zbog čega se događa da brojne osobe imaju dojam kako
ih nosi rijeka života i da pri tom mogu učiniti vrlo malo kako bi
usmjerili svoju životnu putanju u željenom smjeru. Stres je kao
nepovoljan i za čovjeka razarajući fenomen poznat od antičkih
vremena i vjerojatno nema epohe ili društvenog uređenja koje
bi čovjeka lišilo stresa. Stres proizlazi iz ljudske biologije i psi­ho­
logije te emotivnog života i vjerojatno je neizbježan. Ključno pi­
ta­nje ostaje kako se s njime nositi da ne bi imao značajnog ne­ga­
tiv­nog utjecaja na naše duševno i fizičko zdravlje. U tom smislu,
medicina kao znanost i praktična disciplina koja između ostalog
izučava i uzroke i način razvoja bolesti pokušava objektivno
sagledati i procijeniti mehanizme kojima stres dovodi do ne­že­
lje­nih učinaka. U osnovi, stres je individualna interpretacija ne­
kog događaja koja u našem duhovnom životu i u našoj svijesti
stva­ra osjećaj neugodnosti ili čak duhovne ili fizičke ugroženosti.
To znači da dvije različite osobe istu stvar ili zbivanje ne moraju
interpretirati negativno, tj. ta ista stvar kod jedne osobe dovodi
do negativnih emocija i stresa, a kod druge može biti sasvim ne­
bit­na. Kada se jednom određeno zbivanje interpretira kao stres,
u organizmu uslijedi biološki odgovor u kojemu se iz područja
ve­likog mozga koje je zaduženo za emotivni život odašilju signali
u niže centre u mozgu za aktivaciju obrambenih mehanizama.
Tako se iz hipofize luči adrenokortikotropni hormon (ACTH), a
neuronima duž kralješničke moždine aktivira se vegetativni živ­
čani sustav (koji se naziva i autonomni jer nije pod našom volj­
nom kontrolom). ACTH djeluje na koru nadbubrežne žlijezde iz
koje se luči najvažniji hormon posrednik stresa - kortizol, a akti­
18
Diabetes
www.diabetes.hr
va­cijom vegetativnog sustava u simpatičkim ganglijima i iz srži
nadbubrežne žlijezde luči se adrenalin i srodni katekolamini.
Istovremeno je smanjeno djelovanje parasimpatičkih živaca, ko­
ji­ma je bogato opskrbljen probavni sustav. Zbog djelovanja na­
ve­denih hormona nastupa niz unutarnjih biokemijskih promje­
na u organizmu kojima se on nastoji pripremiti za borbu, te
vanj­skih manifestacija kao što su bljedilo kože, oblivenost hlad­
nim znojem, lupanje srca, znojenje dlanova. Ovi simptomi vje­ro­
jat­no su poznati svima od nas i možemo se sjetiti situacija u ko­
jima se to dogodilo. S obzirom da je probavni sustav bogato
opskrb­ljen živčanim tkivom (smatra se da u stjenci probavnih
orga­na postoji oko 100 milijuna neurona), jasno je da je učinak
stresa na probavni sustav neizbježan. Danas se gotovo svaka bo­
lest probavnog sustava može u određenoj mjeri povezati sa stre­
som. Bolesti za koje se smatra da su u bitnoj mjeri etiološki po­
ve­za­ne sa stresom naziva se i psihosomatskim bolestima. Razvoj
medicine i njenih bioloških aspekata s jedne strane te često
nedostatak znanstveno objektivnih mjerljivih i ponovljivih stan­
dar­di­zi­ra­nih mjerila jačine stresa u određenoj mjeri relativizira
veličinu značenja stresa, pa mu se u stručnoj literaturi često pri­
da­je manje značenje u odnosu na jasno dokazane biološke uzro­
ke i mehanizme razvoja bolesti. Ipak, kad govorimo o utjecaju
stresa na probavni sustav, postoji nekoliko bolesti na koje se
vrijedi osvrnuti te uvidjeti njihovu povezanost sa stresom.
Odav­no je poznata činjenica da određene osobe izložene in­ten­
ziv­nom stresu mogu dobiti vrijed (čir, ulkus) na želucu ili dva­
naes­ni­ku. Bolest se očituje bolovima i težinom u žličici, koji se
javljaju na tašte ili 1 - 3 sata iza obroka. Učinak stresa na razvoj
ulkusa vjerojatno je posredovan aktivacijom autonomnog živ­ča­
nog sustava, pri čemu se smanjuje protok krvi kroz utrobne
orga­ne pa tako i sluznicu želuca, uslijed čega ona gubi svoje
obram­bene mehanizme i postaje manje vrijedna te podložna
ko­ro­ziv­nom djelovanju želučane kiseline koja onda dovodi do
na­stan­ka vrijeda. Ako k tome zbog osjećaja boli u želucu osoba
pije analgetike (nesteroidne antireumatike ili acetilsalicilnu ki­se­
li­nu), tada će i ti lijekovi dodatno oštetiti sluznicu i olakšati posao
želučanoj kiselini. Prodiranjem vrijeda kroz slojeve želučane
stjenke može doći i do nagrizanja krvnih žila u stjenci želuca, što
dovodi do unutarnjeg krvarenja u želudac koje se očituje naj­češ­
će crnom stolicom ili povraćanjem crnog sadržaja poput taloga
kave ili pak svježe krvi. Ovi simptomi nalažu žuran odlazak liječ­
ni­ku. Liječenje je ulkusne bolesti moguće i za to se koriste lijekovi
koji smanjuju lučenje želučane kiseline, a kod osoba koje imaju i
infekciju želučane sluznice bakterijom Helicobacter pylori daju
se i antibiotici. Upalne bolesti crijeva, kao što su Crohnova bolest
i ulcerozni kolitis, također se često povezuju s djelovanjem stre­
sa, jer neki bolesnici navode kako epizodama pogoršanja bolesti
prethodi intenzivan stres. Kod ovih bolesti uzrok i mehanizmi
razvoja bolesti nisu do kraja razjašnjeni, a smatra se da u njihovu
nastanku bitnu ulogu imaju bakterije koje se normalno nalaze u
našem crijevu, no koje u doticaju sa sluznicom crijeva induciraju
upalni odgovor crijevne sluznice, pri čemu je uključen niz imu­
no­loš­kih mehanizama, a to se sve događa kod genetski pred­
odre­đe­nih ljudi. Kod ulceroznog kolitisa upala je ograničena na
sluznicu debelog crijeva, dok kod Crohnove bolesti upala može
zahvatiti sve slojeve stjenke, širiti se i u okolne ograne i u obliku
fistukla i na kožu, te može zahvatiti sve dijelove probavnog su­
sta­va od usta do anusa. Kod obje se bolesti zbog aktivacije niza
imunoloških mehanizama mogu vidjeti i izvancrijevne ma­ni­fes­
ta­ci­je u obliku upale zglobova, očnih spojnica, određenih pro­
mje­na na koži i promjena u krvnoj slici. U liječenju se koriste
protu­upal­ni lijekovi, što uključuje kortikosteroide, imu­no­su­pre­
sive (azatioprin), a postoje i „pametni“ - biološki lijekovi čije je
djelovanje usmjereno na određene molekule za koje se zna da
potiču upalu kod ovih bolesti, čime se postiže bolja selektivnost
i pojačava učinkovita snaga djelovanja. U određenim kom­pli­ci­
ranim slučajevima mora se pribjeći i kirurškom liječenju, pri
čemu se nekada odstranjuju upaljeni dijelovi tankog crijeva te
dijelovi ili cijelo debelo crijevo. Rak debelog crijeva drugi je
najčešći maligni tumor kod žena i muškaraca u
Hrvatskoj. Prema novijim spoznajama, stres
može utjecati na razvoj raka na način što pod
djelovanjem kortizola slabi imunološki sustav, te
njegov nadzor nad stanicama koje se maligno
transformiraju, a prema nekim novijim
radovima, kod određenih tumora primijećeno je
da adrenalin direktno potiče rast i razvoj tumora.
U tom smislu, može se naći po­vez­nica između
stresa i kolorektalnog karcinoma, iako su
najvažniji čimbenici rizika za njegov razvoj
masna prehrana, unošenje previše crve­nog
mesa, hrana s malo vlakana (integralnih žitarica,
voća i povrća), te postojanje polipa u debelom
crijevu. Simptomi se, nažalost, obično pojavljuju
u uznapredovaloj fazi, pogotovo kod raka desne polovice
debelog crijeva. Najčešći je simptom anemija (slabokrvnost), što
dovodi do umora i malaksalosti, blijede kože, a u stolici se može
i ne mora primijetiti svježa ili tamnija krv. Ako je količina krvi u
stolici mala, ona se ne može vidjeti golim okom, no postoje
testovi na krv u stolici koji mogu detektirati i te male količine.
Kod raka lijeve polovice debelog crijeva, pogotovo njegova
završnog dijela, javljaju se i lažni pozivi na stolicu, grčevi pri
stolici, a stolica može biti značajno stanjena. Pojavnost raka
debelog crijeva značajno raste iza 50. godine života te se zato
preporuča u toj dobi iz preventivnih razloga napraviti pregled
stolice na krv i/ili kolonoskopiju, tj. endo­skop­ski pregled debelog
crijeva. Tom pretragom otkrivaju se i polipi, tj. manje
bradavičaste izrasline na sluznici debelog crijeva, iz kojih se
nakon nekoliko godina može razviti rak. U istom procesu ove
promjene mogu se odstraniti, čime se takvim bolesnicima spa­
šava život. Konačno, postoje i takozvane funk­cio­nal­ne bolesti
probavnog sustava kod kojih se nakon učinjenih ga­stro­ente­ro­
loških pretraga ne može utvrditi organski uzrok (pri­mje­rice
tumor ili upala), a bolesniku ipak nije dobro (pati od grčeva u
crijevima, napuhivanja, podrigivanja, vjetrova), no naj­češće
nema nikakvih alarmantnih simptoma u smislu gubitka ape­tita
ili tjelesne težine, krvi u stolici, anemije i sličnog. Ove tegobe
mogu se svrstati u skupinu sindroma iritabilnog crijeva, koji
često bolesnici također povezuju s određenim stresnim zbi­va­
njima. Također mu pogoduje neredovita i nepravilna pre­hra­na s
manjkom vlakana i vitamina. Ovim bolesnicima savjetuje se
korekcija životnih i prehrambenih navika, primjenjuju se lije­ko­vi
za opuštanje rada crijeva, nekada i probiotici, te u odre­đe­nim
slučajevima i anksiolitici i lijekovi s antidepresivnim učinkom.
Naravno, psihološko savjetovanje od neprocjenjiva je značaja, i
u određenu broju slučajeva gdje bolesnik primijeni savjete i
promijeni određene stavove i stil života i prehrane to može do­
ves­ti do potpunog nestanka tegoba, bez potrebe uzimanja lije­
ko­va. Zaključno, stresni su događaji neizbježni, a na nama je da
se naučimo nositi s njima, da odlučno i učinkovito upravljamo
svojim životom te mislimo i djelujemo u promociji svog zdravlja.
Diabetes
www.diabetes.hr
19
Medicina
Medicina
br. 2/2012
br. 2/2012
ORALNE MANIFESTACIJE KOD PACIJENATA SA DIJABETESOM
ŠEĆERAŠ KOD
STOMATOLOGA
U stomatološkoj ordinaciji česti su pacijenti koji imaju šećernu bolest. Simptomi u usnoj šupljini variraju
od blagih do vrlo teških. Patološke su promjene intenzivnije što je viša razina glukoze u krvi te ukazuju na
nekontroliranu bolest i potrebu za sistemskom terapijom. Najvjerojatnije se radi o padu otpornosti oralnih
struktura na infekciju, a time i pad opće otpornosti organizma
dr. Mario Bošnjak, stomatolog iz Splita
D
akle, najčešći simptomi su:
- helitoza (miris na aceton),
- destrukcija alveolarne kosti.
Nadalje, javljaju se:
- stomatopiroza,
- kserostomija,
- upaljena oralna sluznica sklona ozljedama,
- povećana sklonost infekcijama,
- rizik od nastanka i razvoja karijesa,
- razvoj parodontalne bolesti,
- povećana eksudacija iz gingivalnog sulcusa.
Svakodnevna izloženost stresu, brz način života, neadekvatna
pre­hra­na, pretilost, slaba fizička aktivnost mogu utjecati na raz­
voj šećerne bolesti. Nadalje, ovakav način života bitno utječe na
pojavu parodontalne bolesti. Prvi znak koji upućuje na upalno
stanje krvarenje je sluznice. Gingiva, odnosno sluznica, jako je
mekana i nježna struktura koja se spaja s caklinom, najtvrđim
tkivom u organizmu. Spoj između cakline i gingive idealno je
mjesto za nakupljanje bakterija koje inače žive u usnoj šupljini.
Kada se bakterije namnože, dolazi do patoloških promjena u
obli­ku otekline praćene krvarenjem. Početak liječenja oboljelog
zubnog mesa čišćenje je kamenca; i to onog vidljivog golim
okom, koji se naziva supragingivalni kamenac. Otklanjamo ga
ultrazvučnim instrumentima, ali nevidljivi kamenac, koji se na­zi­
va subgingivalni i nalazi se uzduž korijena zuba, moguće je otklo­
ni­ti isključivo laserom i to erbijskim laserom, valne duljine 2940
nm. Svojom malom snagom od svega 1,3 W, ali zato iznimno
visoke frekvencije od 25 Hz, safirni nastavak - dlijeto, postiže
savršeno otklanjane konkremenata - tvrdih zubnih naslaga. Za­
tim se pristupa odstranjivanju mekih, upaljenih, granuliranih
nakupina na
me­kom tki­vu
dže­pa ko­ris­te­ći
po­seb­ni la­ser­
ski na­sta­vak –
VA­RIAN. Da­lje
n a s­t av ­l j a ­m o
rad neo­di­mij­
skim la­se­rom,
val­ne du­lji­ne
1064 nm za meka tkiva. Njime se radi tzv. zatvorena kiretaža, tj.
degranulacija u inficiranim parodontalnim džepovima. Neo­di­mij­
ski laser ima fleksibilan fiber od svega 300 mikrona kojim se ulazi
u prostor džepa, odnosno ispod zubnog mesa, te se degranulira
i koagulira upaljeno, nabujalo meko tkivo, odstranjuje se džep­ni
epitel i u potpunosti se neutralizira krvarenje. Osim što eli­mi­ni­
ra sve bakterije i zaustavlja krvarenje, neodimijski laser ovom
te­ra­pi­jom djeluje biostimulativno na zubno meso i tako po­ti­če
tkivo na brže obnavljane i bolje cijeljenje. Rade se laserski za­h­
va­ti koji su isključivo usredotočeni na biostimulaciju tkiva. Bilo
da se radi o upalnom procesu na vrhu korijena - granulomu,
fi­stu­la­ma, bolnoj ili otečenoj sluznici, laserskim nastavkom od
300 mikrona savršeno se biostimulira i meko i tvrdo tkivo, te u
konačnici imamo bolje i brže rezultate. Također imamo i drugi
la­ser­ski nastavak R-24, koji svojim povećanim fokusom može
djelovati na veće područje. Korijen zuba također obrađujemo
erbijskim laserom i to konično safirnim nastavkom promjera 1,3
- 1,5 mm, na način da se korijen zuba struže i polira snopom
infracrvenih laserskih zraka.
Nakon završene laserske terapije, iznimno je važno pacijente
naučiti kako pravilno održavati oralnu higijenu i u potpunosti
zau­sta­viti parodontalnu bolest. U ordinaciji se provodi tzv. iTOPindi­vi­du­al­ni trening oralne profilakse, kojim se svakoga pacijenta
individualno poučava kako pravilno četkati zube i održavati oral­
nu higijenu. Bitno je napomenuti da mnogi griješe uporabom
tvr­de četkice misleći da na taj način postižu bolje četkanje. Zub­
na četkica mora biti iznimno mekana, s finim tankim, gusto po­
stav­ljenim vlaknima.Pravilnom upotrebom mekanih četkica čiste
se sulcusi, prostori između zuba i zubnog mesa, tako da po­kre­ti
četkanja idu preko zubnog mesa, odstranjujući bakterije u skri­
ve­nim dijelovima. Od velike su važnosti i interdentalne čet­ki­ce
koje savršeno očiste prostor između zubi. One, naravno, ima­ju
različite promjere i to od 0,6 mm pa do 11mm, i za svaki prostor
precizno su odabrane debljine. Značajnu ulogu u oralnoj higijeni
ima i zubna pasta, koja treba sadržavati određenu kon­cen­tra­ci­ju
klorhexydinea koji obnavlja sluznicu. Bitno je na­po­me­nu­ti da su svi
navedeni postupci u potpunosti bezbolni, ne­ma kirurških zahvata,
nema oteklina, krvarenja, bolova, nije po­treb­na anestezija pri
radu, i ono najvažnije, pacijent već na­kon prvog tretmana vidi
promjenu i biva zadovoljan. Dakle, uz pravovremenu dijagnozu
parodontalne bolesti, lasersku terapiju i održavanje oralne
higijene moguće je održati zdravlje usne šupljine.
Laserski tretmani u paradontologiji ujedno su i biostimulativni.
To znači da laser kod zatvorene kiretaže odstranjuje bakterije
u džepovima, a istovremeno biostimulira zdravo tkivo na cije­
lje­nje. Zato su rezultati pozitivnih promjena na tkivu brzo vid­
lji­vi. Iznimno je važno kontrolirati i pravovremeno odstraniti
sve kariozne lezije. Razoreno tvrdo tkivo zuba kod dijabetičara
mo­že­mo sanirati upotrebom Er-Yag lasera. Parametrima snage
9 W, energije 350 mJ i frekvencije 20-30 hZ postižemo iznimno
učinkovite rezultate ne odstranjujući zdravo tkivo. Voda, kao
osnov­ni sastojak zubnog tkiva, privlači lasersko svjetlo. Tako,
što je karijes dublji i opsežniji, apsorpcija laserskog svjetla bit
će učinkovitija. Zubno se tkivo vaporizira i naprosto imamo čiste
stjen­ke i nahrapavljene kavitete spremne za prihvat ispuna.
Nadalje, većina oralno-kirurških zahvata kod dijabetičara upo­
tre­bom lasera obavlja se atraumatično. Naime, korištenjem VLP
(jako dugog pulsa) tkivo se koagulira, tj. ne krvari – zabrtvi se
laserskim rezom. To primjenjujemo kod kirurškog reza apscesa,
produženja kliničke krune zuba i općenito kod svih parodontalnih
tretmana: kiretaža u silcusima i sl. U endodonciji pulpalno tkivo
može obilno krvariti. Primjenom posebnih nastavaka erbijskog
lasera – PRECIZO i PIPS, tkivo pulpe odstranjuje se bez krvarenja.
Dezinfekcijom korijenskog kanala neodimijskim laserom bakte­
ri­je tipa Enterococus fecalis, Prevalete, Escherichia coli i dr.
odstra­nju­ju se u potpunosti tako da laserska zraka prodire kroz
ovoj­ni­cu bakterije i ubije je. Na kraju treba zaključiti da laser
šte­di tvrdo zubno tkivo, reže bez krvarenja i dezinficira upaljene
dže­po­ve i korijenske kanale. Stomatolog treba sagledati opće
zdrav­stve­no stanje dijabetičkog pacijenta i imati ga pod stalnim
nad­zo­rom. Redovitim posjetima reducirat će se upale gingive,
a time i rapidno propadanje alveolarne kosti, što je neizmjerno
važ­no za razvoj i napredovanje šećerne bolesti.
Diabetes
www.diabetes.hr
21
Medicina
Medicina
br. 2/2012
br. 2/2012
Prenosimo iz časopisa Medix
69. dani
dijabetologa Hrvatske
Hrvatske smjernice za liječenje šećerne bolesti tipa 2 i implementacija Saborske rezolucije o šećernoj bolesti
Implementacija Saborske rezolucije o šećernoj bolesti
Druga točka po kojoj će posljednji Dani dijabetologa ostati
zapamćeni bio je okrugli stol o implementaciji Saborske
rezolucije o šećernoj bolesti u svakodnevnom radu
dijabetoloških timova. U lipnju 2011. Sabor Republike
Hrvatske izglasao je Rezoluciju o šećernoj bolesti sastavljenu
od 14 točaka. Time je postignut velik napredak kako za
bolesnike tako i za struku. Naime, daljnji razvoj i djelatnost
prof. dr. sc. Slaven Kokić, dr. med.
predsjednik Hrvatskoga društva za dijabetes i bolesti metabolizma
N
a sastanku Hrvatskoga društva za dijabetes i bolesti
metabolizma (HDDBM) Hrvatskog liječničkog zbora
u sklopu 69. dana dijabetologa održanih u Sv. Mar­
tinu na Muri od 24. do 26. studenoga 2011. premijerno su
predstavljene nacionalne smjernice za liječenje šećerne
bolesti tipa 2, nastale kao rezultat dvogodišnjega ustrajnog
rada radne skupine HDDBM-a. Smjernice su izdane kao
suplement časopisa "Medix", uz potporu tvrtke MEDiLAB, a
široj će stručnoj javnosti biti dostupne uz jesensko izdanje
toga medicinskoga glasila.
22
Diabetes
www.diabetes.hr
Hrvatske smjernice za liječenje šećerne bolesti tipa 2 opći
su prijedlog liječenja te je pri pristupu pojedinom bolesniku
taj prijedlog potrebno individualizirati. Prilikom donošenja
odluke u obzir treba uzeti sve komorbiditete, psihološki profil
bolesnika kao i vrijeme nastanka šećerne bolesti tipa 2. Jedan
od ključnih parametara praćenja je određivanje glikiranoga
hemoglobina (HbA1c). Osim farmakoterapije, smjernice
donose pregled o edukciji, prehrani, tjelovježbi i samokontroli
bolesnika sa šećernom bolešću tipa 2. Kao predloškom
za stvaranje hrvatskih smjernica o farmakoterapiji, radna
skupina HDDBM-a koristila se njemačkim smjernicama, dok
su dijelovi o prehrani i tjelovježbi nastali prema američkim i
kanadskim smjernicama.
Smjernice nisu kopija stranih smjernica, već su prilagođene
hrvatskim prilikama i namijenjene našim liječnicima kako
bi što bolje mogli liječiti to teško doživotno oboljenje. Od
smjernica će prije svega imati koristi bolesnici jer će po njima
dobiti najbolju moguću terapiju dijabetesa, a liječnici će dobiti
zaštitu struke i Komore ukoliko se budu pridržavali navedenih
uputa za prevenciju i liječenje. HDDBM se obavezao svake
godine izvršiti reviziju smjernica ukoliko dođe do promjena u
znanstvenim saznanjima ili do novih terapijskih mogućnosti.
Uloga metformina u prevenciji karcinoma
Na Danima dijabetologa prepoznata je nova uloga starog i
jeftinog lijeka za liječenje šećerne bolesti tipa 2 – metformina.
Nepobitno je utvrđena, kako temeljem velikih prospektivnih
studija bolesnika tako i temeljem eksperimentalnih dokaza,
uloga metformina u sprečavanju razvoja kao i smanjenju
volumena karcinoma. Dokazano je da metformin stvara
aktiv­ni oblik adenozin monofosfat proteinske kinaze (AMPK
= intrastanični energetski senzor) koja suprimira razvoj i rast
karcinoma, a istovremeno i pogubne učinke metaboličkog
sindroma poput porasta kolesterola i triglicerida te suprimira
razvoj tromba. Zbog toga je na posljednjim Danima dija­be­
tologa tom problemu posvećen čitav blok predavanja kao i
prateći simpozij.
Pioglitazon – koristi veće od rizika
Također je na Danima dijabetologa pružen kritički osvrt
na sve dobre i loše učinke lijeka pioglitazona. Pioglitazon
poput metformina snažno potiče aktivaciju AMPK-a te time
smanjuje razvoj svih oblika karcinoma, osim neznatno veće
učestalosti karcinoma mokraćnog mjehura. Također lijek ima
izvanredni učinak na liječenje masne jetre (steatoze jetre) te
smanjenje razvoja ateroskleroze krvnih žila. To je jedini lijek
koji može (uz inzulin) djelovati na masne stanice. Kada se
sumiraju sve prednosti i sve mane lijeka, prednosti su bitno
veće te lijek ostaje nezamjenjiv segment u liječenju šećerne
bolesti tipa 2.
u liječenju šećernoj bolesti sada ima svoje zakonske okvire.
Imperativ je postići podjednaku razinu liječenja na području
cijele države te će se u skoro vrijeme prozivati sve čimbenike
u prevenciji, edukaciji i liječenju šećerne bolesti što su
napravili po tom pitanju. To je velik i odgovoran, ali ujedno
i izazovan posao. Mnoge stvari će trebati izmijeniti. Najteže
je mijenjati životne navike zbog čega će trebati u sve škole
uvesti „zdravstveni odgoj“ od osnovne škole pa nadalje. Time
bi se ta bolest suvremene civilizacije uvelike uspjela ukrotiti.
HDDBM je Rezoluciju ozbiljno shvatio te je po sedam točaka
rezolucije koje pripadaju u našu domenu oformio radne
skupine koje će u idućih šest mjeseci intenzivno raditi na
implementaciji postavljenih ciljeva te na idućim danima
dijabetologa potkraj svibnja 2012. u Rovinju donijeti planove
i zaključke za daljnji rad.
Diabetes
www.diabetes.hr
23
Prehrana
br. 2/2012
Z D R AVA R J E © E N J A
I Z S A LV U S A
Glukometri koji
jamËe potpunu
sigurnost
NOVO U
LJEKARNAMA
BIONIME GM 550
• nema kodiranja
• Ëvrste i nesavitljive dijagnostiËke trakice - lakπe rukovanje
• vrhunska preciznost i
pouzdanost mjerenja
• pozadinsko svjetlo moguÊnost oËitanja rezultata
u mraku
NOVO
BIONIME GM 300
• jednostavnost upotrebe
• pouzdano mjerenje kalibrirano na plazmu
• Smart Code Key tehnologija
• dijagnostiËke trake od
plemenite kovine
• odliËna vidljivost informacija
Certifikati:
IVD, CE 0537, FDA K042678, SFDA Kina, ISO 13485, GMP Tajvan
Uvoznik i distributer: Salvus d.o.o.
Diabetes formula:
Cimet i alfa
lipoiËna kiselina
tablete
Glukoza faktor
tablete
Artičoka,
kraljica među glavočikama
Snježana Gaćina, dipl.med.techn.
KB Merkur,
Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac
A
rtičoka, dragušica ili gardun višegodišnja je biljka čije
je porijeklo mediteransko jer uživa u suncu i vlazi. Ima
velike cvjetne glavice, mesnatih sočnih ovojnih li­sto­va.
Cvijet artčoke veličine je manje šake, prekrasne plavo-ljubičaste
nijanse, ali se u prehrani ljudi koristi dok je još u fazi pupanja.
Bere se u svibnju, kad je najbogatijeg cvijeta. Naraste do dva
metra visine, ali osim velika cvijeta, za prehranu ljudi nisu po­
god­ni ni stabljika ni korijen. Listovi su vrlo veliki i ko­ris­te se u
fitoterapiji. Uzgaja se kao povrće u zapadnoj Europi uz obalu
Francuske i Italije. Točno joj se porijeklo ne zna, ali poz­na­to je
da je cijenjena na trpezi još od doba Rima. Sto­lje­ći­ma je već
cijenjena na trpezi znalaca i uživatelja dobre hra­ne. Pripisuju joj
afrodizijačka svojstva, ali ono najvrjednije je svojstvo čistačice
jetara. Od početka dvadesetog stoljeća ko­ris­ti se za snižavanje
kolesterola i pojačavanje apetita svojim gorkastim okusom.
Njezin se ekstrakt koristi kod svih bolesti jetara i žučnog mje­
hura. Korisna je za eliminaciju mokraćne ki­se­li­ne kod gihta te
eliminaciju povišene ureje kod bolesti bubrega.
Artičoka, kuhana
Proizvodi sadræe prirodne sastojke
koji pomaæu u sniæavanju razine
glukoze u krvi, poveÊavaju osjetljivost
stanica na djelovanje inzulina, utjeËu na
smanjenje kolesterola i triglicerida te
poveÊanje HDL-a.
www.salvus.hr
www.solgar.hr
Artičoke su bogat izvor kalija, minerala koji je odgovoran za
održa­vanje normalnog srčanog ritma i ravnotežu tekućine.
Magnezij iz artičoka pomaže u izgradnji kostiju, proteina, oslo­
bađa energiju iz mišića, regulira tjelesnu temperaturu. Odličan
su izvor vitamina C koji funkcionira kao moćan antioksidans. Kao
odličan izvor vlakana, pomaže u održavanju zdravog pro­bav­
nog sustava, snižava kolesterol u krvi, smanjuje rizik od srčanih
bolesti i može spriječiti određene vrste raka. Vlakna također
pomažu u održavanju razine šećera u krvi stabilnom, što je
posebno važno za osobe s dijabetesom. Također može pomoći
u osjećaju sitosti i kontroli težine. Artičoke su bogate vlaknima,
pružajući 10,3 grama u jednoj artičoki težine 120 grama.
Dugačak je popis fitonutrijenata u artičokama.
Kvercetin je bioflavonoid s jedinstvenim imunostimulatorskim i
antikancerogenim djelovanjem. Rutin je flavonoid koji pro­mi­če
zdravlje krvnih žila, pomaže spriječiti proliferaciju stanica po­ve­
zanu s rakom, a ima i protuupalna i protualergijska svojstva.
Antocijanini su obojeni pigmenati u artičokama povezani s
Nutritivna vrijednost (100 g)
Vitamin B6
0,081 mg
Energija
53 kcal
Vitamin C
7,4 mg
Ugljikohidrati
10,51 g
Kalcij
21 mg
Dijetalna vlakna
5,4 g
Željezo
0,61 mg
Masnoće
0,34 g
Magnezij
42 mg
Proteini
2,89 g
Fosfor
73 mg
Vitamin B1
0,05 mg
Kalij
276 mg
Vitamin B2
0,089 mg
Cink
0,4 mg
Vitamin B3
0,111 mg
Mangan
0,225 mg
Pantotenska kiselina (B5)
0,240 mg
Diabetes
www.diabetes.hr
25
Prehrana
br. 2/2012
nižim rizikom od nekih vrsta raka, bolesti mokraćnog sustava,
memorijskom funkcijom i funkcijama zdravog starenja. Galna
kiselina je antioksidans kojeg je moguće naći u crnom vinu i
crnom čaju, dokazano zaustavlja rast stanica raka prostate.
Luteolin je antioksidans koji može sniziti razinu kolesterola.
Artičoke
sadrže
cyanarin,
koji
također
može
pomoći u re­ge­
neraciji jetrenog
tkiva. Kofeinska
kiselina
kao
antioksidans ima
antikancerogena,
antimikrobna,
anti-LDL
(loš
kolesterol) i antivirusna
svojstva. Silimarin je najizravniji
antioksidans koji može pomoći u regeneraciji tkiva jetara.
Artičoka se konzumira kao neškrobno povrće.
Operite artičoke pod mlazom hlad­ne vo­de, odstra­ni­te sta­
blji­ku i ku­haj­te u vodi s malo octa i soli 30-40 minuta (dok
listovi ne omek­ša­ju). Ocijedite artičoke, napravite uku­san
umak i uživajte! Otkidajte redom listiće odozdo prema gore.
Svakim listićem zahvatite malo umaka i zubima ostružite
unutrašnji, mekani jestivi dio. Tvrdi dio lista odložite. Nakon
zadnjeg listića doći ćete do srca artičoke. Uklonite niti, prelijte
umakom i pojedite.
KREM JUHA OD ŠPAROGA
HLADNI ZUBATAC S LIMUNOM I JAJEM
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - O Ž UJ A K 2012
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - O ŽU JAK 2 0 1 2
ARTIČOKE S TIKVICAMA I KRUMPIROM
PUDING OD JOGURTA, JAGODA I VANILIJE
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - O Ž UJ A K 2012
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - O ŽU JAK 2 0 1 2
Kuhati artičoke 35-45 minuta te ih kuhane okrenuti naopačke
da se dobro ocijede. Kuskus namočiti pilećom toplom juhom
oko 5 minuta. U njega umiješati ostale sastojke i začine. Iz sre­
di­ne artičoke nježno razmaknuti listiće, žličicom iskružiti me­
ka­no meso i njega dodati kuskusu. Toplom smjesom puniti
artičoke, prvo sredinu a onda i listiće.
Dobili ste 4 velike porcije, svaka vrijedna 350 kcal, 53 g uglji­ko­
hidrata, 12 g masti i 12 g bjelančevina.
Casanova umak za artičoke
½ šalice kiselog vrhnja s manje masnoće
½ šalice lagane majoneze
1 žličica hrena
1 žličica vlasca
(recept za četiri porcije, svaka po 104 kcal)
Umak od kopra
1 jogurt
1 šalica lagane majoneze
1 mladi zeleni luk
nekoliko usitnjenih kapara
(recept za četiri porcije, svaka po 104 kcal)
Artičoke punjene kuskusom
4 velike artičoke
1 ½ šalice pileće juhe
1 žličica curry praha
½ žličice kima
½ žličice sjeckanog češnjaka
1 žlica sjeskanih prženih badema
1 šalica kuskusa
½ šalice mladog luka
2 žlice maslinova ulja
korica i sok limete
26
Diabetes
www.diabetes.hr
HLADNI ZUBATAC S LIMUNOM I JAJEM
KREM JUHA OD ŠPAROGA
ZA 2 OSOBE
ZA 2 OSOBE
2 komada Zubatca (po 130 g svaki)
10 g soli za kuhanje ribe
Za umak:
4 žličice ulja
10 g soli
sok jednog režnja limuna
peršin, papar
1 tvrdo kuhano jaje, smrvljeno vilicom
15 g margarina
1 vlasac
150 g svježih vrhova šparoga
1 režanj češnjaka
25 g brašna
150 ml sojinog mlijeka
400 ml povrtnog temeljca
sol, papar
Očistite komade Zubatca, operite ih i stavite kuhati u hladnu
vodu začinjen sa 10 g soli. Pustiti da se ohlade u tekućini za
kuhanje.
Ocijedite ih, posušite, stavite u posudu za posluživanje i
poslužite s umakom od jaja, ispasiranog odvojeno.
Energetska vrijednost jedne porcije: 309 kcal
ugljikohidrata 1,7 g, bjelančevina 28 g, masti 20 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Sitno nasjeckajte vlasac i popržite dok ne povene u tavi s
margarinom. Dodajte žlicu vode kako biste olakšali kuhanje.
Kad je vlasac dosta mekan, dodajte vrhove šparoga i kuhajte 4-5
minuta. Dodajte brašno, dobro izmiješajte i nastavite kuhati
još minutu. Prelijte jušnim temeljcem i sojinim mlijekom i
nastavite s kuhanjem još 10 minuta, dok šparoge budu dobro
kuhane. Propasirajte sve mikserom da dobijete kremastu juhu.
Poslužite uz prepržene komadiće kruha i pospite svježe
mljevenim crnim paprom.
Energetska vrijednost jedne porcije:
ugljikohidrata 4 g, bjelančevina 16 g, masti 8 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
PUDING OD JOGURTA, JAGODA I VANILIJE
ARTIČOKE S TIKVICAMA I KRUMPIROM
ZA 4 OSOBE
ZA 4 OSOBE
200 g nemasnog jogurta
300 g zrelih jagoda
2 vrećice zaslađivača
2 kapi arome vanilije
1 vrećica želatine u listovima
5 artičoka
600 g tikvica
1 žlica nasjeckanog peršina
1 žličica nasjeckanog češnjaka
1 limun
extra djevičansko maslinovo ulje
sol, papar
Očistite i operite jagode. Nježno obrišite višak vode, a zatim
usitnite i zasladite zaslađivačem, dodajte ekstrakt vanilije i
izmiksajte. Dodajte jogurt i dobro izmiješajte. Omekšajte
želatinu u hladnoj vodi, pa ju otopite u dvije žlice tople vode i
nježno umješajte u smjesu. Izlijte smjesu u manje kalupe da se
ohlade u hladnjaku najmanje dva sata. Istresite i poslužite.
Očistite i operite artičoke, lišavajući ih vanjskih listova i trnja.
Izrežite ih na tanke kriške i potopiti u vodu s limunovim
sokom kako bi se spriječilo da pocrne. Operite, ogulite i
narežite tikvice na ploške. Složite povrće na pleh obložen
papirom za pečenje. Začinite maslinovim uljem, češnjakom
i peršinom, posolite i popaprite. Naribajte koricu limuna i
dobro izmiješajte. Pecite na 180 stupnjeva 20 minuta.
Energetska vrijednost jedne porcije: 55 kcal
ugljikohidrata 9,5 g, bjelančevina 3 g, masti 1 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Energetska vrijednost jedne porcije: 88 kcal
ugljikohidrata 9,5 g, bjelančevina 3 g, masti 9 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
P
E
J
L
RO
A
A
TN
!
A
J
I
C
K
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 160,00 kn
(+ 35,00 kn poštanskih troškova)
do 30. travnja 2012.
• tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran • prvi takav na Hrvatskom tržištu
Isprobani recepti za:
• predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice
• Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti
Gastro putovanja
Gastro putovanja
br. 2/2012
br. 2/2012
Gastroputopis
U Liburniju po
puževe i šparoge
Vedran Obućina
S
tari su narodi novu godinu slavili početkom proljeća.
Danas samo Iranci poštuju tu tradiciju. Njihov Nouruz,
što u prijevodu doslovno znači Novi dan, slavi se 21.
ožujka, na prvi dan proljeća. Sasvim je logično slaviti buđenje
novog svijeta u proljeće koje simbolizira pobjedu nad smrću
(zima) i nadu u novi život (nije slučajno u proljeće smješteno
slavljenje Uskrsa). To je period kad se život obnavlja (sjetimo
se samo simbolike uskršnjih jaja), kad priroda počne bujati, a
plodovi zemlje postaju sve zastupljeniji na našim stolovima.
Tako je i u Liburniji, od Rijeke pa sve tamo do Labina, na po­
te­zu gdje se bez prestanka protežu poznata hrvatska lje­to­
va­liš­ta (ali i zimovališta) Opatija, Ika, Ičići, Lovran, Medveja,
Mošćenička Draga, Brseč... Sve pod budnim okom starih
mjes­ta na liburnijskim vrhovima, podno moćne Učke, poput
Ma­tu­lja, Veprinca ili grada Kastva.
Prve toplije zrake sunca, još dok su jutra prohladna a zenit
do­nosi već dašak ljeta, u riječkoj se okolici miješaju s mirisom
smilja koje napasno buja na sve strane. Mediteran se pre­poz­
na­je u starim uličicama Kastva, toga grada u kojem se vaveki
neš dogaja. U davna se vremena Kastavština protezala sve do
obronaka Učke, a za kastavsku su se gospoštiju otimala mnoga
feudalna gospoda. O veličini i značaju Kastva ranijih stoljeća
danas svjedoči i stara gradska jezgra opasana srednjovjekovnim
gradskim zidom s devet kula, smještena na brijegu visokome
365 metara, koja je bila i ostala središtem cijele Kastavštine.
Obilježja
su Kast­va
da­nas me­
đu­na­rod­ne
m a ­n i ­f e s ­
ta­ci­je Kas­
taf­sko kul­
tur­no le­to
i Fe­sti­val
gi­ta­re, ko­ji
go­sto­va­nji­
30
Diabetes
www.diabetes.hr
ma brojnih svjetski poznatih umjetnika ljeti privlače tisuće
po­sje­ti­telja iz Hrvatske i inozemstva.
Uz Kastav se vezuju i tradicionalni praznik mladoga vina - Be­
la nedeja, zatim karnevalsko veselje koje svake godine po­či­
nje na Antonju, 17. siječnja, susreti puhačkih orkestara, har­
mo­ni­ka­ša, vinara, izvrsni restorani u ugodnome ambijentu
staroga grada i okolice.
Nakon što Halubajski zvončari istjeraju zimu svojim pro­dor­
nim zvucima, na stolu se zamijene tradicionalne kobasice s
repom i palentom s cijelim nizom autohtonih jela Kastav­šti­
ne, poput ombola s pršutom i gljivama, puretine s mozza­
re­lom, a pogotovo s raviolima sa svježim sirom i crvenim
ra­di­čem u umaku od vlasca, raznih fuža, domaćih njoka
i slič­no­ga. Nećete pogriješiti uđete li u bilo koju konobu ili
oštariju, svi pripremaju ove specijalitete na stari način. A
ka­ko se to nekad radilo može se vidjeti i u muzeju, koji je,
ka­ko to priliči turističkoj ponudi, smješten na originalnim
mje­sti­ma: kotlarska zbirka, bačvarska zbirka i peknjica. A ako
se potrudite, moguće je okusiti i vrhunsko vino belicu, od
autoh­tone sorte grožđa koju dijele Kastavština i Grobinština.
Vrlo blizu su i Matulji, općina s raštrkanim mjestima, od Ru­kav­
ca pa sve do Rupe i Pasjaka (Šapjane) za koju je većina Hrvata
čula iz vijesti Hrvatskog autokluba kao graničnih prijelaza sa
Slovenijom. Matulji su poznati po teško razumljivu narječju,
ali i ugodnim domaćinima koji će pred vas staviti cijelu lepezu
ljepote, mirisa i okusa s pogledom na Kvarnerski zaljev. No,
Ma­tu­lji skrivaju i jednu posebnost za koju čak ni mnogi Rije­
ča­ni ne znaju. U mjestu Rukavac krije se farma puževa. Da­
pače, radi se o prvoj farmi u Hrvatskoj koja je u potpunosti
osposobljena za uzgoj kopnenih puževa za gastronomsku
upo­tre­bu. Jeste li znali da je puž odlična namirnica za osobe
koje boluju od šećerne bolesti? Naime, puž se sastoji od 84,9
posto vode, 13,4 posto proteina, 1,7 posto masti, te ima 67
kalorija. Za razliku od njega, piletina ima čak 175 ka­lo­ri­ja u
100 grama. Zato se preporuča trudnicama, kod kar­dio­vas­
ku­lar­nih bolesti i niskokaloričnih dijeta, a pogodan je i za
obo­lje­le od gastritisa i čira na želucu. Arheolozi smatraju da
je puž vjerojatno prvi čovjekov mesni objed, a popularan
je u novijoj gastronomiji od 20-ih godina 19. stoljeća, kad
su ih počeli servirati ugostitelji u Parizu. Danas Francuska i
Belgija uživaju ime nacionalnih gastronomija koje nude pu­ža
kao namirnicu, ali ni Italija ne zaostaje puno za njima. Ve­ći­
na tradicionalnih seoskih recepata pretvorili su se danas u
vrhunske delicije. U mediteranskim zemljama, pa tako i u Hr­
vat­skoj, puž je prisutan u pikantnim umacima od češnjaka,
raj­čice, mljevenog svinjskog mesa, u salsi od slanih ribljih
fileta ili s pršutom i bijelim vinom. Zbog zagađenja puževih
staništa javila se potreba za uzgojem kako bi se stvorio kon­
tro­li­ran gastronomski proizvod. U uzgoju se radi o sigurnoj
na­mir­nici koja je kontrolirana od uzgoja do stola, jer mu je
na raspolaganju obilje svježe zelene ispaše, što utječe na
okus i kvalitetu mesa. Prihranjivanjem aromatičnim biljem i
podrobnom pripremom za tržište dobiva se kvalitetan proiz­
vod bez prisustva broma, kadmija, olova i svega ostalog što
može sadržavati puž sakupljen u prirodi.
Kakav bi to posjet Liburniji bio, a da se ne posjeti omiljeno
izle­tište na Kvarneru? Ne, ne radi se o Opatiji. Ljepotica Ja­
dra­na jest i bit će najstarije hrvatsko turističko odmaralište,
ali popularnost joj sve više otima Lovran. Ime je, naravno,
dobio po lovoru, toj mediteranskoj začinskoj biljci koja u
izo­bi­lju raste u zimzelenu okruženju grada. Kameni por­ta­li,
skaline i trijemovi krase ovaj stari grad koji živne na tra­di­cio­
nal­noj Marunadi svakog listopada, ali i na Fešti od špa­rug,
posvećenoj toj travanjskoj stabljici koja krije mnoge ka­rak­te­
ris­tič­ne okuse. Šparoga je nježna i aromatična biljka, koja se
posebno dobro slaže s mesom i ribom, rižom i krumpirom,
tijestom, sirevima, iako je najpoznatija fritaja sa šparogama,
dakle s jajima. Kvarner i Istra vole je i s kuhanim brancinom, s
lazanjama, fužima i raviolima. Šparoga ima nisku energetsku
vrijednost i bogata je vitaminima i mineralima, posebno ka­li­
jem. Znanstvenici pak vjeruju da je prehrana bogata češ­nja­
kom, radičem, šparogama i artičokama dobra za potiskivanje
gladi i istovremenog poboljšavanja sposobnosti tijela da
kon­tro­li­ra razinu šećera u krvi. Šparoge tako poboljšavaju
osjet­lji­vost na inzulin te doprinose boljoj kontroli glukoze.
U Velikoj Britaniji provode se istraživanja o zdravstvenim
pred­nos­ti­ma takve hrane, ali postoje velike naznake da fer­
men­ta­bil­ni ugljikohidrati, kojima šparoge obiluju, mogu
pru­ži­ti učinkovitu i pristupačnu zdravstvenu intervenciju za
smanjenje individualnog rizika za razvoj dijabetesa tipa 2.
Stoga je travanj, mjesec šparoga, posebno omiljen u li­bur­
nij­skom kraju. Dapače, gotovo svi ugostiteljski objekti nude
neko jelo od šparoga, a sredinom mjeseca dostiže se vrhunac
pravljenjem najveće fritaje od šparoga u Hrvatskoj. No svake
je godine i najvela padela – mića. A kako i ne bi, kad su
maštovita jela od šparoga tako slasna!
Ukoliko želite iskustiti proljeće u Liburniji, posjetom
Kas­tvu, Matuljima ili Lovranu, obratite se na mail
[email protected] ili broj telefona 095 904
4261. Nude se jednodnevni izleti iz Zagreba, Karlovca, Del­
ni­ca i Rijeke prema ukusima, mirisima i pogledima sjevernog
Jadrana!
Diabetes
www.diabetes.hr
31
Gastro putovanja
br. 2/2012
Recepti
Puževi a la bourguigonne
Sastojci:
Hram Okusa Puževi očišćeni i kuhani u
staklenci ili zamrznuti
Hram Okusa Puževe kućice za
gastronomiju
300 g maslaca
2 ljutike ili 1 mali luk
1 jušna žlica iskosanog svježeg peršina
češnjak
sol
papar
krušne mrvice
konjak
Priprema:
Iskosati sitno peršin, češnjak i luk i
sve dodati u omekšali maslac, po­
so­liti, popapriti i dobro izmiješati
drve­nom žlicom. U svaku kućicu
sta­vi­ti malo pripremljene mase,
jed­nog puža (kojeg ste prethodno otopili i kratko prokuhali
ili samo ocijedili iz staklenke), te zatvoriti kućicu izrađenim
maslacem. Puževe složiti u vatrostalnu posudu ili namjenske
tanjure za serviranje puževa, posuti ih krušnim mrvicama i
naškropiti konjakom, te gratinirati u pećnici. Ovaj recept
možete pripremiti i bez kućica za gastronomiju.
Rižoto od puževa
Sastojci za 4 osobe:
Za umak:
100 g očišćenih, kuhanih i sitno
narezanih puževa
200 g maslaca
200 g nasjeckanog luka
2 režnja češnjaka
2 iskosana lista bosiljka
kosani peršin
muškatni oraščić, sol, papar
Za rižoto:
200 g riže
50 g maslaca
1 nasjeckan luk, srednje velik
½ čaše suhog bijelog vina
temeljac
kosani peršin
Priprema:
32
Diabetes
www.diabetes.hr
Sve sastojke za umak kuhajte za­jed­
no oko 20 minuta na laganoj vatri.
Pripremite rižoto tako da lagano pre­
pr­ži­te luk na maslacu. Dodajte rižu, te
zalite bijelim vinom. Pustite da vino
ispari i potom kuhajte uz povremeno
dolijevanje temeljca i vode.
Kad je riža kuhana, dodajte joj umak
i prokuhajte sve zajedno nekoliko
minuta. Dodajte malo maslaca i
kosani peršin, te po želji poslužite s
ribanim parmezanom
Fritaja od šparoga
Sastojci za 4 osobe:
2 vezice divljih šparoga
100 g očišćenih repova škampa
50 g pršuta
8 jaja
1 mali tartuf
sol
ulje
Priprema:
Očišćene šparoge pirjamo na ulju, dodamo škampe, te nakon
nekoliko minuta dodamo sitno narezan pršut. Još malo sve
propržimo i zalijemo tučenim jajima koja smo prethodno
posolili. Na kraju naribamo tartuf.
Proljetni svitak
Sastojci:
0,18 kg purice
0,02 kg pršuta
0,02 kg sira Buco
4 svježe šparoge
0,02 kg raznog svježeg povrća
majčina dušica, koromač, kuš, brusnica, ruta
Priprema:
Pureće meso istučemo na tanke šnicle te punimo pršutom,
si­rom i prokuhanim šparogama. Napunjeno meso pečemo
u tavi ili na žaru oko 20 minuta da dobije zlatno žutu boju.
Pret­hod­no na ulju popirjamo kapulu te dodamo malo svje­
že rajčice i raznog mediteranskog bilja, koje prethodno na­
sjec­ka­mo. Pureće svitke napola pečene stavimo u temeljac i
prokuhamo. Na 2-3 cm narezane tikvice, patlidžane i papriku
pečemo na tavi. Povrće posložimo u piramidu, a sa svake
strane stavimo pureće svitke.
Tjelovježba
Tjelovježba/Kolumna
br. 2/2012
br. 2/2012
Kasna večera
Vesna Mimica
O
va priča počinje kao vic.
Rekli su mi: „Ne valja toliko
jesti navečer, boljet će te že­
lu­dac.“ Pa i ne jedem navečer, bila je to
samo ugodna večerica u društvu dvoje
veseljaka. Da, da, oni svaku večer jedu
nešto drugo… Nije to dobro.
Hm! Istina, ne valja navečer pretjera­no
jesti, ali katkada, na odmoru, u nekim
prilikama opuštenosti - zašto ne? Hoće
li nam to zbilja uništiti zdravlje?
Priča o večeri pretopila se u priču o ne­
za­poslenosti, ta priča u priču o nebrizi
za druge i tim slijedom u rečenicu:
„Ma, to su loši ljudi.“
Jako sam se iznenadila. Kako smo od
ugodne večere došli do loših ljudi?
A što je bilo u početku? Bojim se i ko­
koš i jaje, a možda i mnogo kokoši i
mno­­go jaja.
Naime, u svojem sam poslu upoznala
mnoge veoma različite ljude. I to me je
uvijek veselilo. Nitko od njih nije bio u
sukobu sa zakonom ili moralom, nego
su jednostavno bili različiti. Njihove
pri­če bile su različite od mojih, njihov
način života drugačiji i zbog toga smo
se, zapravo, sasvim dobro slagali. Tako
su i ti ljudi „loši“ samo prema, možda,
nekim nepostojećim standardima koje
smo sami postavili, a ne znamo im pra­
vi uzrok.
Njih su dvoje veseljaci. On radi težak
psihofizički posao, ona je nezaposlena.
Vrijeme koje mogu provoditi zajedno
odlučili su provesti na veseo i zabavan
način, posvećujući sebi pažnju koju
mis­le da su zaslužili. Sjajno smo se za­
bav­lja­li nekih tjedan dana. Smijali smo
se, katkada popili čašu fina vina, kat­
ka­da pojeli sladoled i da, katkada ve­
če­rali. On se tada vratio svome poslu,
ona kući, ja svome poslu. Tek sam ta­
da čula da to nisu dobri ljudi jer, eto,
zabavljaju se, a čovjek bi ipak trebao
bi­ti zabrinut što ona nema posla, a ne
trošiti novac na večere.
I opet... Hm!
Nisam primijetila da im je loše, bili su
veseli. Nisam primijetila da im smetaju
drugi namrgođeni i zabrinuti ljudi, da­
pa­če, stalno su ih pozivali na kavu ili
što već, nisu zauzimali stavove prema
dru­gima, naprosto su uživali u malo
slo­bod­nog, zajedničkog vremena.
Jesmo li to zaboravili?
U pretrpanim rasporedima, s ma­lo
novca, ograničeni društveno pri­hva­će­
nim standardima, postali smo ne­ka­ko
ogorčeni i prekritični. Mi se ne za­bav­
lja­mo! E, neće ni drugi!
Kada malo razgovarate s ljudima, vidjet
ćete da im ništa ne stoji na putu do
osobne sreće. S manje ili više novca,
oso­ba kao osoba može pronaći svoj
mir i zadovoljstvo u potpuno malim
stva­ri­ma kao što je sjedenje uz kavu ili
čašu vina, smijeh i pričanje viceva. Sva­
ko­dne­vica je takva kakva jest i u njoj se
borimo za bolje uvjete života. Nismo
zato loši ili dobri.
Način na koji se družimo, razgovara­
mo, počastimo, pomažemo, pokazuje
tko smo. I zato mi je njihovo društvo
bilo neizmjerno ugodno. Čak i neke
opće društvene teme raspravile su se
u ugodnoj atmosferi, u prijateljskom
su­ko­bu mišljenja. Drugačiji smo. Uva­
ža­va­mo se međusobno.
Zato pronađite ipak malo tog avan­tu­
ris­tič­kog duha u sebi i iskoračite u oazu
zabave. Možete katkada pojesti kasnu
večeru.
Nećete pokvariti želudac.
Marija Štilinović, tajnica redakcije Dobro jutro Hrvatska,
buduća diplomirana psihologinja.
Mare je, kako sama kaže u smijehu, stup redakcije Dobro jutro. Bez
nje i njezine kolegice Jadranke bilo bi gotovo nemoguće raditi. Vesela,
glasna, katkada stroga, Marija je pasionirana vozačica bicikla. Voli operu,
muzički je obrazovana, čita mnogo i naravno, besprijekorno radi tajnički
posao. Kako je vezana uz kompjutor i sjedi, predlaže svima da si kupe
"pomagače" za ruke i zglobove i da katkada razgibaju tijelo.
34
Diabetes
www.diabetes.hr
1. Položite dlan preko malog zadebljanja na podlošku.
2. Zategnite dlan i raširite prste.
3. Zgrčite prste ali ne u šaku već u prva dva članka i opustite.
4. ponovite to četiri puta desnom i lijevom rukom, napravite i krugove šakama prema unutra i prema van.
5. Jednom rukom pritisnite glavu odstraga, a rukom bradu pritisnite
prema natrag.
Ovaj pokret će ublažiti bol u ramenima,
kojima možete povremeno napraviti krugove prema van i prema unutra.
Diabetes
www.diabetes.hr
35
Tjelovježba
Tjelovježba
br. 2/2012
br. 2/2012
Testiranje pa planiranje
Kada se pojedincima i grupama govori o potrebi redovite tjelesne aktivnosti, misli se na dva osnovna
cilja: na doprinos učinka aktivnosti za optimalnu kontrolu šećerne bolesti i održavanje stanja bez
komplikacija (preventiva) i na aktivnosti za osobe koje već imaju komplikacije šećerne bolesti te
prilagođen program aktivnosti za njihovo stanje (liječenje, rehabilitacija)
Jadranka Kos, profesor rehabilitator i bacc. fizioterapeut
P
ostoje četiri poznate kronične
kom­pli­ka­cije šećerne bolesti: na
oči­ma, srcu i krvnim žilama/arte­
ri­jama, bubrezima i živcima.
Kada govorimo o komplikacijama na
živcima, najviše je poznato o pe­ri­fer­
nim živcima i pripadajućim su­bjek­
tiv­nim tegobama - trncima, hlad­
no­­ći, peckanju, žarenju, drvenosti,
oba­mr­los­ti izraženoj na nožnim prsti­
ma i stopalima, ali i na prstima ruku.
Nedovoljno regulirana dugogodišnja
še­ćer­na bolest može uzrokovati pro­
mje­ne funkcije autonomnih živaca. To
su živci koji funkcioniranju bez udje­
la vlastite volje, a reguliraju funk­ci­ju
krvnih žila, srca, rad crijeva (pe­ri­stal­ti­
ka), mokraćnog mjehura, žlijezda znoj­
ni­ca... Besprijekorna funkcija auto­
nom­nih živaca omogućuje ispravan
rad srca kao odgovor na opterećenja,
pra­vodoban osjet boli kao obrambeni
mehanizam i znak upozorenja, rad
žlijez­da znojnica – npr. u potrebnom
36
Diabetes
www.diabetes.hr
vla­že­nju kože na stopalima - nasuprot
suhoj koži, pravodobnu spoznaju niske
razine glukoze u krvi i pravodobnu pro­
bavu (peristaltiku).
O problemima ove vrste više se zna
unatrag dvadeset godina, otkako se
više obavljaju testiranja vegetativnog/
autonomnog živčanog sustava. To je
jednostavno testiranje nalik snimanju
rada srca (EKG) s elektrodama na ru­
ka­ma i nozi pomoću kojih se re­gi­stri­
ra­ju otkucaji srca. Snimanje- testiranje
sadrži nekoliko testova: snimanje u
mirovanju/ležećem položaju, sni­ma­
nje za vrijeme dubokog disanja, pu­ha­
nja do određenog pritiska u određenu
vremenu, vrijeme ustajanja iz ležećeg
u stojeći položaj te mjerenje tlaka u
ležećem položaju, tijekom ustajanja
i poslije ustajanja. U pripadajućem
kom­pju­tor­skom sustavu registriraju se
rezultati – broj otkucaja srca i vre­men­
ski razmak između pojedinih otkucaja
i promjene pod utjecajem testova,
a za­tim se uspoređuju rezultati pre­
ma po­stav­lje­nim standardima za dob
ispi­ta­ni­ka/bolesnika. Rezultati mo­
gu pri­ka­zivati normalnu funkciju au­
to­nom­nog živčanog sustava. To je
obič­no u skladu s kliničkom slikom
u na­la­zu pregleda. Rezultati jednog
ili više testova mogu odstupati od
stan­dar­da, ali rezultati svih testova
mo­gu odstupati od granica normale
odnosno potvrditi oštećenje funkcije
autonomnog živčanog sustava (tzv.
sim­pa­ti­kusa i/ili parasimpatikusa).
Rezultati testiranja vegetativnog živ­
ča­nog sustava bitno doprinose kod
planiranja tjelesne aktivnosti i vjež­ba­
nja, a odnose se na sigurnost i učin­ko­
vitost u trenutnom stanju pojedinca.
Poznato je da se broj otkucaja poveća­
va sukladno naporu i intenzitetu/ja­či­ni
aktivnosti i da je pokazatelj u vjež­ba­nju
i planiranju „zone srca“ u vjež­ba­nju.
Kod osoba s autonomnom neu­ro­pa­ti­
jom broj otkucaja može biti povišen u
mirovanju i jednak ostaje kod napora i
drugih izazova.
Poznato je da se broj otkucaja mijenja
– povećava i smanjuje - kod dubokog
disanja, a u slučaju autonomne neu­ro­
pa­ti­je, nema značajne promjene u fa­
za­ma udisaja i izdisaja.
Poznato je da je sistolički/dijastolički
tlak 130/80 mmHg optimalan. Ta­ko­
đer, vrijednosti tlaka koji se mjeri u
ležećem položaju i one odmah poslije
ustajanja trebale bi biti iste. Kod osoba
s autonomnom neuropatijom, odmah
poslije ustajanja tlak može biti niži za
di­ne osobe oblikuje se program vjež­
20-30 mmHg (žive) od onog u vrijeme
ba­nja za bolju funkciju mišića sfinktera
ležanja, što u tom trenutku izaziva
(kruž­nih mišića otvora).
osjećaj vrtoglavice i nesigurnosti.
Svaka osoba sa šećernom bolešću
Gastroenteropatija je naziv oštećenja
ima pravo na edukaciju i svoj program
autonomnog živčanog sustava u po­
vježbanja.
druč­ju želuca i crijeva. Kod nekih oso­
Manje poznata komplikacija u široj
ba (ne zbog crijevne infekcije ili dru­
javnosti - autonomna neuropatija čiji
gog sličnog razloga), probava je­dan
je dio gastroenteropatija - zahtijeva
dan može biti prebrza, a drugi dan
otkrivanje i potvrđivanje. Otkrivanjem
prespora. Takva pojava otežava dje­lo­
ove komplikacije moguće je ispravno
va­nje inzulina. Osobe mogu biti zbu­
savjetovati osobe o pravilnim po­stup­
nje­ne zbog rezultata razine glu­ko­ze u
ci­ma, aktivnostima i određenu zdravu
krvi kakve nisu očekivali. Ovo je čes­to
oprezu.
prisutno kod (određenog bro­ja) oso­
Svaka osoba može biti tjelesno aktivna.
ba s dijabetesom tipa 1 (du­go­traj­ni­je,
Potreban je pravilan pristup, ispravan
nedovoljno regulirane šećerne bolesti).
savjet za razumijevanje problema, a
Uz poznavanje osobe, njihova stanja i
uz sve to pravilan program aktivnosti
rezultata testiranja autonomnog živ­
sa značajkom kontinuiteta i sigurnosti
čanog sustava, pristupa se posebnom
u provođenju. Oštećena funkcija au­
obliku savjetovanja, edukacije o tje­
to­nom­nog živčanog sustava kao kom­
les­noj aktivnosti i planiranju posebnog
pli­kacija šećerne bolesti nije zapreka u
programa tjelovježbe.
vježbanju, već zahtijeva i zaslužuje po­
Prije savjetovanja i edukacije potreb­
seban pristup kako bi osobe s ovakvim
ni su dostupnost nalaza i povezivanje
stanjem funkcionirale što bolje, održale
podataka o trenutnim tegobama/po­
tjelesnu spremnost, regulirale šećernu
teš­ko­ćama, a to omogućuje ispravnu
bolesti i u svim svojim nastojanjima
usmje­re­nost na potrebe pojedinca.
odr­žale razinu kvalitete života.
Savjetuje se pažljivost i postupnost
kod ustajanja i mijenjanja položaja te
uskla­đivanje disanja.
U pojedinačnom pristupu oblikuje se
program vježbanja za mišiće cijeloga
tijela prilagođen stanju osobe s au­to­
nom­nom neuropatijom s ciljem si­gur­
nos­ti i učinkovite
aktivnosti. Po­je­
KUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 2/2012
di­nosti se prate
osobno, a važnost
Traženi pojam je
se daje praćenju
Ime i Prezime
rada srca (broj
otkucaja - frek­
ven­cija) i dozira­
God. rođenja
Dijabetičar od
nu
intenzitetu
Adresa
vjež­banja.
Prema stanju i
izreži i pošalji na adresu redakcije
po­tre­ba­ma po­je­

GASTROENTEROPATIJA I TJELESNA AKTIVNOST
Diabetes
www.diabetes.hr
37
Djeca i mladi
Djeca i mladi
br. 2/2012
br. 2/2012
PRAVILNA PREHRANA DJETETA U RAZVOJU
Dva ljetna kampa za djecu i mlade
sa šećernom bolešću
Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
16. – 25. lipnja 2012. i
25. lipnja - 4. srpnja 2012.
Ne ide bez pečenja
mr. sc. Mirjana Percl, dr. med.
D
Ove godine Hrvatski savez dijabetičkih udru­
ga organizira dva ljetna kampa za djecu i mla­
de! Ići ćemo u dva termina, podijelivši se po
godinama - jedan za naše mlađe članove,
drugi za malo starije. Kampovi će se održati
negdje na Jadranskoj obali, a detalje ćete sa­
zna­ti ubrzo na našoj internet stranici
www.diabetes.hr, prateći nas na Facebooku
ili na našem telefonu 01/4847 807. Naravno
da ćete i o svim detaljima biti oba­viješ­te­ni u
slijedećem broju časopisa Diabetes.
Ima još jedna novost!
Uspjeli smo osigurati dovoljan iznos sredstava,
tako da će cijena kampa po djetetu iznositi
svega 500,00 kn.
Zato se požurite osigurati svoje mjesto u kam­
pu jer vas, nažalost, ne možemo povesti sve.
I ove godine s vama ide iskusno medicinsko
osoblje, liječnici i medicinske sestre iz Sve­
uči­liš­ne klinike Vuk Vrhovac i Kliničke bol­ni­
ce Sestara Milosrdnica, koji će voditi cje­lo­
dnev­nu brigu o vama, pružiti vam dovoljno
edukacije, pomoći da se nakon povratka ku­ći
osjećate sa­mo­stal­ni­ji i ospo­so­blje­ni­ji za bo­lju
kontrolu svoga dijabetesa, a pored me­di­cin­
ske ekipe, bit će tu i profesor tjelesne kulture
i animator, tako da je obilje zabave i druženja
uz kupanje i igre za­ga­ranti­ra­na!
Veselimo se ovogodišnjim kampovima i po­
nov­nom druženju sa svima vama!
Sve dodatne informacije možete pročitati na
www.diabetes.hr,
nazvati nas na broj te­lefona 01/4847 807 ili
mail [email protected]
Vaš Hrvatski savez dijabetičkih udruga.
jetetom u razvoju smatra se dijete do kraja adolescent­
ske dobi, tj. od rođenja do osamnaeste godine života.
Dije­te nije "mali odrastao čovjek", nego organizam u in­
ten­ziv­nom rastu i razvoju, posebno u njegovoj najranijoj do­bi.
Primjerice, dojenče do kraja prve godine utrostruči svoju po­ro­
đaj­nu težinu i naraste u dužinu za polovicu od svoje porođajne
dužine. Prvih godina rast i razvoj vrlo su intenzivni, s godinama
se usporavaju, tako da adolescent s 18 godina ima oko 70, a
djevojka u toj dobi oko 57 kilograma. Da bi podmirili potrebe
tako intenzivna rasta trebaju unositi puno kalorija i dobre hrane.
Primjerice, dojenče dnevno treba 120 kalorija, a adolescent 50
kalorija po kilogramu tjelesne mase, što vrlo slikovito govori o
njegovu rastu i razvoju.
Pod pravilnom prehranom u dječjoj dobi podrazumijevamo unos
svih hranjivih sastojaka u adekvatnim količinama, i to iz najboljih
izvora svake od nutritivnih namirnica – bjelančevina, masti i
uglji­ko­hi­dra­ta. To su: povrće, voće, meso, mlijeko i jaja. Pravilna
prehrana potreba je djeteta i njegovo pravo prema Konvenciji
o pravima djeteta koju je i naša država potpisala. Da bismo bili
sigurni da se dijete adekvatno hrani i da nije bolesno, moramo
re­dovito pratiti njegov rast i razvoj. Neadekvatna prehrana može
prouzročiti nepopravljive štete u djetetovu fizičkom i mentalnom
razvoju. Alternativna ili restriktivna prehrana ne može podmiriti
sve prehrambene sastojke u ovoj posebno osjetljivoj dobi inten­
ziv­na rasta i razvoja djeteta.
No, krenimo od pojedinih nutritivnih sastojaka i njihova mo­gu­
ćeg deficita u hrani kod alternativne prehrane. Proteini ili bje­
lan­če­vi­ne osnovna su građa našeg organizma. Ako dijete jede
bje­lan­če­vine iz visoko vrijednih izvora, a to su meso, mlijeko i
jaja, tada dojenče treba 2,3 grama bjelančevina po kilogramu
tjelesne mase dnevno, dok adolescent treba 0,8 grama bje­lan­
če­vi­na po kilogramu tjelesne mase dnevno. Bjelančevine se
sastoje od osnovnih sastojaka – aminokiselina. Velik je broj njih
esencijalan, što znači da se ne mogu sintetizirati u organizmu
nego ih moramo unositi hranom. Kod alternativnih oblika pre­
hra­ne ne unosi se dovoljno esencijalnih aminokiselina, a siguran
je deficit tri aminokiseline – triptofan, metionin i lizin. Najčešći
je alternativni izvor bjelančevina soja. Ona ima vrlo dobar sastav
aminokiselina koji gotovo u potpunosti podmiruje potrebe orga­
niz­ma. Međutim, soja sadrži i fitoestrogen – biljni ženski spolni
hormon. To može poremetiti spolni razvoj djeteta, kako ženskog,
tako još više muškog.
Najkvalitetniji je izvor željeza u hrani meso. Željeza ima i u ma­hu­
nar­kama i zelenom povrću, ali je tu njegova apsorpcija slabija pa
je potrebna velika količina povrća kako bi se podmirio potreban
dnevni unos željeza. Kalcij je osnovni građevni sastojak kostiju,
ali i vrlo važan mikronutrijent u metabolizmu čovjeka. Najviše ga
ima u mlijeku. Kalcij iz zelenog povrća slabije se apsorbira zbog
fitata i oksalata iz hrane, te su također potrebne veće količine
bilj­ne hrane za podmirenje potreba za ovim elementom u tragu.
Isključiva biljna prehrana siromašna je vitaminom B12 i folnom
kiselinom, tako da se njih uvijek mora dodavati kod alternativne
prehrane. Njihov nedostatak izaziva anemije i neurološke bo­
les­ti. Cink sudjeluje u sintezi i regulaciji mnogih enzima, a nje­
gov nedostatak može uzrokovati i teške kožne bolesti. Ima ga
do­volj­no u mesu, ali ne i u biljnoj hrani. Kolesterol je nužan za
stva­ra­nje stanične membrane i proizvodnju hormona. Nalazi
se samo u hrani životinjskog podrijetla. Majčino mlijeko sadrži
tri puta više kolesterola nego mlijeka životinja, što znači da je
ko­le­ste­rol nužan za dijete. Stoga djeca moraju jesti punomasno
mlijeko sve do pet godina života. Ovo su samo najčešći sastojci
koji nedostaju u biljnoj hrani i čiji se deficit može pojaviti ako
se dijete hrani samo biljnom hranom. Količina biljne hrane koja
bi barem dijelom podmirila potrebe djeteta svojim volumenom
pre­ma­šuje mali volumen dječjega želuca. Osim toga, biljna hrana
sadrži puno celuloze koja daje osjećaj sitosti, ali ne podmiruje
njegove nutritivne i kalorijske potrebe.
Zaključno možemo reći da alternativna prehrana, a tu se pri­je
svega misli na vegansku i vegetarijansku prehranu, nije za dje­cu
u rastu, što znači do kraja adolescentske dobi. To je ta­ko­đer sta­
ja­lište pedijatara i Hrvatskog društva za pedijatrijsku ga­stro­ente­
ro­logiju, hepatologiju i prehranu.
Diabetes
www.diabetes.hr
39
Iz udruga Hsdu-a
br. 2/2012
Iz udruga
Debljina u djece
Debela djeca
- debeli ljudi
Sonja Njunjić
U
svijetu ima 22 milijuna djece ispod pet godina s pre­ko­
mjer­nom težinom.
Za zdravlje pojedinca i zdravlje nacije vrlo je važno pra­
će­nje prehrambenog stanja djece od rođenja, preko djetinjstva
do adolescencije. Naročito je važno praćenje unosa nutritivno
vrijednih namirnica. S prevencijom prekomjerne težine, koja
vodi u debljinu sa svim svojim komplikacijama u kasnijoj dobi,
treba početi već nakon prestanka dojenja, odnosno od samoga
rođenja, ukoliko majka zbog zdravstvenih ili nekih drugih razloga
ne doji svoje dijete. Dojenje se ničim ne može nadoknaditi. Zbog
stvaranja imuniteta i kasnijeg zdravlja, smatra se idealnim dojiti
dijete do 6. mjeseca ili dulje uz dopunu prehrane. Ukoliko se
novorođenče ne doji, važno je konzultirati pedijatra koji će pro­
pi­sa­ti plan hranjenja primjeren dobi, konstituciji i težini, te zdrav­
stve­nom stanju djeteta. Današnja tehnologija izrade mlijeka za
novorođenu djecu na visokoj je razini te se nastoji pronaći što
prikladnija zamjena za majčino mlijeko. Time se znatno smanjuju
rizici u prehrani koji mogu imati za posljedicu pothranjenost, ali
često i pretjeranu težinu. Opasnost koju majke trebaju izbjeći
kod dohrane jest povećanje doza koje je pedijatar preporučio,
budući da bebama ne treba višak hrane. Debelo dijete nije zdra­
vo dijete. Ako djetetova težina rapidno raste, to nije znak na­
pre­do­va­nja djeteta. Time se kod djeteta samo stvaraju masne
stanice što će u kasnijoj dobi biti vrlo štetno. Istraživanja po­
ka­zu­ju da u prve tri godine života u organizmu djeteta nastaju
masne stanice koje kao takve ostaju prisutne cijelog života. Pri
uvođenju dohrane kod djece u dobi oko 6. mjeseca, a nekada
i ranije, potrebno je paziti da prehrana bude uravnotežena s
obzirom na potrebe djeteta. Treba poštivati količine i kvalitetu
40
Diabetes
www.diabetes.hr
hrane preporučenu od liječnika. Nijedna majka koja brine o
svom djetetu, njegovu izgledu, zdravlju i budućnosti, ne bi u pre­
hra­ni trebala povećavati količine masnoća, šećera, meda, braš­
na i soli iznad preporučenih potreba. „Podebljavanje“ ishrane
tim namirnicama da bi djeca brzo dobivala na težini u velikom
broju slučajeva dovodi do problema s prekomjernom težinom
i debljinom tijekom cijeloga života. U djetinjstvu je vrlo važno
hraniti dijete kvalitetnim i visokovrijednim namirnicama koje
mu mogu omogućiti normalan rast i razvoj. Prehrambene navike
dije­te stječe unutar obitelji i one će ga pratiti cijeloga života. Vrlo
je važan utjecaj roditelja, način na koji se oni hrane i kvaliteta
namirnica koje konzumiraju. Prednost treba dati svježim na­mir­
ni­ca­ma, kombinaciji elemenata kroz raznovrsnu prehranu, te
do­volj­noj fizičkoj aktivnosti djece.
Nakon adolescencije povećava se masa masnih stanica, a ne nji­
hov broj pa stoga gubitak težine u odrasloj dobi smanjuje ve­li­či­
nu masnih stanica, a ne njihov broj, tako da je mršavljenje puno
teže odraslima koji su u djetinjstvu, kada su se stanice množile,
bili debeli.
Ukoliko je debljina nastala već u najranijoj dobi, ona se puno te­
že liječi, te dovodi do niza oboljenja kao što su kardiovaskularne
bolesti, diabetes tipa II, bolesti lokomotornog sustava i slično.
Prekomjerna težina ostavlja posljedice i na psihički razvoj dje­te­
ta, na njegovu socijalizaciju u društvu, te na sposobnosti koje će
kasnije razvijati.
Svatko iz rizične skupine trebao bi voditi brigu o skidanju viška
kilograma. Debela djeca često se doživotno bore sa svojom pre­
ko­mjer­nom težinom. Od debele djece nastaje 80 posto odraslih
debelih osoba. Takva su djeca rizična skupina za obolijevanje
od povišenog krvnog tlaka, arterijskih i srčanih oboljenja i ošte­
će­nja jetre kad odrastu. Roditeljima treba savjetovati primjenu
programa kontrole tjelesne težine kod njihove djece u vidu zdra­
ve prehrane, ali isto tako i fizičke aktivnosti.
Ispitivanja su pokazala da najmanji rizik od srčanog oboljenja,
dijabetesa i nekih tipova karcinoma postoji u ljudi s indeksom
tjelesne mase (BMI) od 21-25. Rizik se neznatno povećava kod
vrijednosti 25-27, znakovito kod 27-30, a jako preko 30. Svatko iz
rizične skupine trebao bi voditi brigu o skidanju viška kilograma.
Prekomjerno masno tkivo kod starijih ljudi može biti i zaštita
kostiju u slučaju pada. Svatko iz rizične skupine trebao bi voditi
brigu o skidanju viška kilograma.
Zahvalnica klubu
Josip Lulić
N
a svečanoj sjednici Gradskog
vije­ća Cresa povodom Dana gra­
da Cresa i zaštitnika sv. Izi­do­ra,
na kojoj su se okupili uzvanici iz jav­nog,
kulturnog, gospodarskog i crkve­nog ži­
vo­ta grada, dodijeljena su grad­ska priz­
na­nja i zahvalnice, a među do­bit­ni­ci­ma
za­hval­nica bio je i Klub dijabetičara Cres.
Kako je to u obrazloženju istaknuto, klub
CRES
je počeo s kontinuiranim radom prije šest
godina i sa samo pet članova, a sada ima
35 članova i ostvaruje zapaženu dje­lat­
nost – od organiziranja predavanja, bes­
plat­na javna kontrolna mjerenja tla­ka i
šećera u krvi, edukaciju građana, ka­ko u
prepoznavanju dijabetesa, tako i u do­ba­vi
te korištenju glukometara i trakica.
Zahvalnicu Klubu dijabetičara Cres za rad
na prevenciji i otkrivanju šećerne bo­les­
ti, te edukaciji bolesnika, s osobitim po­
no­som i zadovoljstvom zbog javnog pri­
zna­nja pred najuglednijim ljudima Cresa,
primila je patronažna viša me­di­cin­ska se­
stra Mihaela Keršić Mužić, koja ovaj klub
samoprijegorno vodi od njegova osnutka.
Ne može bolje
Velimir Mirt
JASTREBARSKO
U
dvorani Glazbene škole Ja­stre­
bar­sko održana je izborno-izvje­
štaj­na skupština Dijabetičkog
druš­tva Jastrebarsko.
Nakon pet godina aktivnog rada i dje­lo­
vanja, društvo je od 26 osnivača iz 2006.
godine naraslo danas na više od 250 čla­
no­va. Na skupštini je izabrano vodstvo
Udruge u sljedećem mandatu u sastavu:
Velimir Mirt, predsjednik, te Mirica No­
vo­sel, Milan Ivančić, Ana Bubanović, Ve­
li­mir Mišić, Valentin Putanec, Drago Ja­
ga­tić, Danica Šestak i Mile Hečimović kao
članovi predsjedništva.
U nadzorni odbor izabrani su Petar Ivan­
či, Željko Majkić i Mirko Vučina.
Kao prioriteti u idućem razdoblju odre­
đe­ni su: redovite zdravstvene edu­ka­
ci­je članova, redoviti tjedni susreti u
klubovima u gradu Jastrebarsko i opći­na­
ma Krašić i Klinča Sela, gdje se provode
redovite tjedne kontrole šećera, tje­les­ne
težine i tlaka, savjeti o prehrani i sa­vje­to­
vanja u nabavi ortopedskih pomagala za
samoregulaciju šećera.
Društvo radi četvrtkom za grad Ja­stre­
bar­sko 9 - 12 sati, (tajništvo utorkom
10 – 13 sati), u Krašiću srijedom 10 - 11
sa­ti, četvrtkom 16 - 17 sati i petkom u
Klinča Selima 9 - 10 sati. Edukacija čla­
no­va i obitelji oboljelih ove godine bit će
posvećena prehrani i borbi protiv po­ve­
ćane tjelesne težine kao faktora rizika za
nastanak i tijek šećerne bolesti.
Dijabetičko društvo Jastrebarsko ujedno
je i nosilac projekta Koordinacije udruga
dijabetičara Zagrebačke županije.
Ove godine u svibnju planira se održati 3.
susret osoba s dijabetesom Zagrebačke
županije kojem je do sada Dijabetičko
dru­štvo Jastrebarsko bilo uspješan do­
ma­ćin. Za taj projekt očekujemo po­drš­
ku Hrvatskog saveza dijabetičkih udru­ga,
Zagrebačke županije i Grada Ja­stre­bar­
sko. Osim interesa udruga dijabetičara
Zagrebačke županije, dolazak su najavili
gosti iz Karlovca i srodnog društva iz No­
ve Gorice (Slovenija).
Na skupu je pročitano pozdravno pismo
Davora Bučevića, predsjednika HSDU-a,
prisutne su pozdravili dogradonačelnik
Zvonimir Novosel, koji je podržao naše
aktivnosti i u budućim projektima, To­
mi­slav Ciković iz HSDU-a, Ivanka Bi­škup
iz Kluba osoba s dijabetesom „Za bolji
ži­vot“ iz Ivanić-Grada, te Senada Kla­rić,
predsjednica udruge Dijabetičar Pi­sa­
rovina.
Nakon službenog dijela održana je pre­
mi­jera glazbene predstave „Ljubav u
pjesmi“ koju su izveli Kostadinka Vel­kov­
ska (akademska glumica i šansonjerka),
Željko Krznarić (pjesnik, tekstopisac i ra­
dij­ski voditelj) i Toni Eterović (skladatelj i
glazbeni producent).
Prisutni su pljeskom nagradili izvođače
koji su Jasku odabrali za prvo izvođenje
svog programa kojim kreću na pozornice
širom Hrvatske. Šansonama poznatih
hr­vat­skih autora i ljubavnim pjesmama
Želj­ka Krznarića koji sam izvodi svoje
tekstove, stvorena je dobra atmosfera za
kasnije ugodno druženje izvođača glaz­
be­ne predstave i publike.
Diabetes
www.diabetes.hr
41
Civilno društvo
br. 2/2012
Što morate najprije naučiti o marketingu
MARKETINŠKI BRIEF:
„NARUDŽBENICA“ ZA MARKETING
Marketing je za mnoge neprof itne organizacije i njihove članove „mističan“ i kompliciran skup
raznoraznih aktivnosti koje obavljaju neke marketinške agencije, mediji ili stručnjaci, a krajnji su
rezultati: televizijski spotovi, internetske stranice ili jumbo-plakati. No, stvari su u pravilu manje
glamurozne, a više primjenjive u svakodnevnoj praksi. Ovim člankom želimo „praktičarima“ približiti
svakodnevnu primjenu marketinga u neprof itnim udrugama, ali i drugim organizacijama. Na tom
putu „demistif ikacije“ marketinški brief nezaobilazna je postaja
G
lamurozni televizijski spotovi, veliki jumbo-plakati, ra­
dij­ski jingleovi, skupi tiskani katalozi, ali i jednostavne
internetske stranice, plakati, majice ili letci imaju ba­
rem jednu zajedničku stvar – marketinški brief1 na temelju ko­
jeg su nastali.
O čemu se zapravo radi? Radi se o pismu, dokumentu ili sažet­ku
kojim naručitelj (tvrtka, udruga, obrt, estradna zvijezda) na­ru­
ču­je posao od marketinške agencije, konzultanta, zaposlenika
ili volontera, odnosno o svojevrsnoj narudžbenici za marketing.
ČESTE ZABLUDE
- Uspješan i dobar marketing provode samo tvrtke ili
pojedinci koji imaju velike budžete i profite.
- Uspješan i dobar marketing ne mogu provoditi ljudi koji
nemaju specijaliziranu edukaciju iz marketinga.
- Uspješan i dobar marketing mora biti skup.
- Uspješan i dobar marketing rezerviran je isključivo za
kreativne i komunikativne ljude.
... i odgovori na njih!
- Uspješan i dobar marketing mogu provoditi svi – tvrtke,
pojedinci, neprofitne udruge, državna ministarstva, škole,
sportski klubovi...
- Uspješan i dobar marketing mogu provoditi svi oni koji
imaju jasan cilj i žele ga ostvariti pomoću marketinških
aktivnosti. Ono što ne znaju, saznat će, naučiti ili naručiti od
nekoga drugoga.
Jurica Pavičić, Nikša Alfirević, Krešimir Žnidar
- Uspješan i dobar marketing ne mora biti skup.
- Uspješan i dobar marketing rezerviran je za sposobne,
odlučne i otvorene ljude.
Dakle, želite li napraviti plakat, televizijski spot, internetsku stra­
ni­cu, letak, brošuru, ispitivanje zadovoljstva korisnika, kon­fe­ren­
ci­ju za tisak, promotivne majice s prigodnim tekstom i logom
udru­ge, gostovanje članova udruge u radijskoj emisiji, posebno
do­ga­đa­nje (event) za prikupljanje sredstava ili bilo koji drugi
„opip­ljiv“ oblik primijenjenog marketinga, u praksi možete:
a) to učiniti sami (malo vjerojatno, ali moguće),
b) angažirati vlastite zaposlenike, volontere, agenciju za istra­ži­
va­nje tržišta, agenciju za odnose s javnošću, konzultante, pozna­
te i utjecajne osobe, odnosno bilo koga za koga smatrate da taj
posao može, zna i želi obaviti.
Ako ste odabrali opciju b), tada trebate ne samo znati što želite,
već to trebate na odgovarajući način i pravovremeno priopćiti
oni­ma od kojih očekujete da vam pomognu, odnosno da rade s
va­ma ili za vas!
Čini se jednostavno? Vjerujte da baš i nije. Naime, većina pro­fe­
sio­nalaca iz marketinških agencija ili medija slaže se u tome da
većina naručitelja poslova u marketingu (pogotovo oni koji se
rjeđe upuštaju u takve pothvate) ne znaju od suradnika, po­slov­
nih partnera, zaposlenika ili volontera na pravi način i pra­vo­vre­
me­no naručiti ono što zapravo žele.
1. Pri pisanju zadržava se etimološki oblik preuzet iz engleskog jezika - b r i e f, a izgovara se (a ponegdje i piše u skladu s fonetskom
inačicom) b r i f. Ne postoji odgovarajući i u praksi prihvaćen prijevod na hrvatski jezik.
42
Diabetes
www.diabetes.hr
Osobito velik problem pravilnog naručivanja postoji u udru­
ga­ma/organizacijama gdje se radi u opuštenoj, prijateljskoj
atmos­fe­ri, bez formaliziranja i konkretne osobne odgovornosti
za (ne)uspjehe. Problem postoji i u udrugama u kojima djeluju
volonteri koji daju svoje slobodno vrijeme, dobru volju i znanje.
Primjerice, kako ćete od volontera zahtijevati da dizajnira plakat
za dobrotvorni koncert do ponedjeljka ujutro u 9.00 sati (jer ga
mo­ra­te predati u tiskaru), a za to mu ne kanite dati ni kune?
Ili, hoće li se vaš prijatelj iz udruge naljutiti ako ga službeno,
e-poštom, obavijestite što sve mora napraviti vezano za navedeni
kon­cert, iako ste sve načelno usmeno dogovorili. Stvari često ne
funk­cio­niraju na taj način.
Međutim, pogledajmo što i kako napraviti u idealnoj situaciji na­
ru­čivanja marketinških poslova (vi navedeno prilagodite situaciji
u vašoj udruzi, odjelu ili nekoj drugoj organizacijskoj jedinici)!
Da bi napravili ono što se od njih traži i očekuje, agencije, kon­
zul­tan­ti, zaposlenici ili volonteri trebaju odgovore na sljedeća
pi­ta­nja vezana uz to što se naručuje:
- Za što se kampanja, projekt, event, koncert, plakat, letak,
internetska stranica, katalog ili brošura radi?
- Kome je namijenjen(a)?
- Kako je zamišljen(a)?
- Kada? Gdje? Kako? Tko?
- Predviđeni proračun?
Sve spomenuto sastavni su dijelovi jedinstvenog pisanog do­ku­
men­ta koji se naziva MARKETINŠKI BRIEF, ili jednostavnije – BRIEF.
Premda treba voditi računa o pravopisu, fontu, formatiranju i
ostalim formalnim elementima, ono što je bitno jest da mar­ke­
tinški brief:
• Sadrži što je moguće detaljniji i konkretniji opis posla
(onako kako ga vidi naručitelj, njegovim riječima, uz
osobne komentare, ilustracije i sve što može pomoći boljem
razumijevanju problematike),
• Šalje se nakon što je unutar udruge, odjela, podružnice,
tvrtke, obrta postignuta suglasnost oko toga što se zapravo
želi naručiti,
• Strukturom i sadržajem odgovara potrebama i standardima
koji postoje kod naručitelja.
Opća struktura briefa (kao mogući „školski“ predložak koji pri­
pre­ma naručitelj za marketinšku agenciju, konzultanta, itd.):
1. Naziv zadatka (npr. izrada promotivnog letka ili organizacija
tiskovne konferencije).
2. Osnovne informacije i izvori informacija o udruzi, proizvodu i
usluzi za potrebe kojeg se želi angažirati profesionalna mar­ke­tin­
ška agencija ili konzultant (ime i kontakti pojedinaca, internetske
stranice, godišnja izvješća, materijali s konferencija i dr.).
3. Opća analiza konkurencije (npr. tko se još natječe za ista sred­
stva iz gradskog proračuna ili zaklade, postoji li neko paralelno
događanje koje može konkurirati predviđenoj tiskovnoj kon­fe­
ren­ci­ji i dr.).
4. Ciljano tržište i komunikacijska ciljna skupina (npr. tko treba,
odnosno koga želimo vidjeti na tiskovnoj konferenciji, ali i za
koga želimo da sazna da se tiskovna konferencija održava).
5. Vrijednost i bit marke/branda (Jesu li to za našu udrugu po­
zna­te osobe, logo, tradicija, pozicija u svijesti korisnika ili nešto
drugo?).
6. Detaljan opis zadatka za svaki od ciljnih segmenata (ciljnih
skupina s kojima se želi komunicirati – npr. želimo da dođu svi
raspoloživi novinari iz lokalnih medija i da dobiju priliku obići
udrugu, fotografirati, intervjuirati vodstvo udruge i koristiti služ­
be­ne promocijske materijale).
7. Rokovi (Do kada očekujemo tiskane i isporučene letke. Na­
ves­ti točan datum, pa čak i sat isporuke, kao i način na koji se to
treba učiniti.)
8. Posebne napomene (Npr. na tiskovnoj konferenciji mora biti
jasno vidljiv logo našeg sponzora, čak i ako se to ne uklapa u
pred­vi­đeni način uređenja bine.)
9. Kontakt osoba/voditelj projekta (na strani naručitelja) (Uvijek
je dobro da od strane naručitelja s partnerima i suradnicima ko­
mu­ni­cira ista osoba kako ne bi dolazilo do šumova u kanalu,
odnos­no do igre „pokvarenog telefona“.)
Izrađujete li marketinški brief, ne morate ga napraviti na pred­lo­
ženi „školski“ način, već od ponuđenih točaka možete odabrati
one koje vam odgovaraju i dodati neke koje ovdje nisu navedene,
a smatrate da bi vam mogle biti korisne. Isto tako, vodite računa
da je za izbjegavanje svih mogućih nesporazuma i „pokvarenih
te­le­fona“ između naručitelja i onoga tko posao treba obaviti naj­
bo­lje i najsigurnije uvijek komunicirati pisanim putem (putem
e-pošte i obične pošte), čak i onda kada se osobna ili telefonska
usme­na komunikacija čini najboljom i najjednostavnijom. Zaš­
to? Jednostavno zato što ćete u slučaju nekog nesporazuma
ima­ti pisani dokaz da ste npr. tražili da se sve napravi do 15.
rujna 2012. u 10.00 sati, a ne do 25. rujna 2012. u 12.00 sati.
Naravno, ovaj „mač“ ima dvije oštrice – ako ste u međuvremenu
vi promijenili mišljenje glede troškova, rokova ili komunikacijske
ciljne skupine, druga strana (npr. marketinška agencija) ima
mar­ke­tinški brief kao dokaz što i kako se prethodno dogovorilo
(na elementima marketinškog briefa često se temelje i službeni
ugovori o poslovnoj suradnji)
Diabetes
www.diabetes.hr
43
Međunarodna iskustva
Međunarodna iskustva
br. 2/2012
br. 2/2012
Prenosimo iz Diabetes Voice-a
Dijabetes za volanom – potreba za
sigurnošću i pravednošću pred zakonom
Hipoglikemija za volanom najčešći je rizik za vozače dijabetičare, ali i sigurnosni problem na javnim
cestama. Vozači s dijabetesom diljem svijeta podliježu posebnim zakonima, iako ograničenja i uvjeti
jako variraju od jedne zemlje do druge. Ali predstavljaju li vozači dijabetičari stvarnu opasnost? Jesu
li skloniji izazivanju nesreća od ljudi koji nemaju tu bolest? João Manuel Valente Nabais vodi nas kroz
europska istraživanja i izviješća o najnovijim zakonima Europske unije za vozače s dijabetesom.
João Manuel Valente Nabais
O
d 1960-ih do danas, brojne su se studije bavile
temom vožnje i šećerne bolesti. Što se mogućih
sigurnosnih rizika tiče, ne postoje jednoglasni za­
ključ­ci. Međutim, općenito govoreći, ne postoje jasni dokazi
da su vozači s dijabetesom češći sudionici nesreća od vozača
nedijabetičara. Povećani sigurnosni rizici zapravo su maleni i
nedovoljni za uvođenje bitnijih zakonskih ograničenja za vo­
zače sa šećernom bolesti.
Dostupni znanstveni dokazi ne podupiru opću zabranu vož­
nje za dijabetičare koji uzimaju inzulin. Još jedan zanimljiv za­
klju­čak jest da ne postoji bitna razlika u broju sudskih poziva
i počinjenih prekršaja (kao što su prebrza vožnja, nemarna
vožnja, zloporaba alkohola i droga)
kod vozača dijabetičara u usporedbi s
vo­za­čima bez te bolesti.
Iako je neposredni učinak blage hi­po­
gli­ke­mi­je neugodan, ako se brzo tre­ti­
ra, nije vjerojatno da će pred­stav­lja­ti
opasnost pri upravljanju mo­tor­nim
vozilom. To je zato što se znakovi kogni­
tiv­ne disfunkcije, koji prijete ne­ga­tiv­
nim utjecajem na sposobnost vož­nje,
obično počnu pokazivati kad je kon­
cen­tra­cija glukoze 2,75 mmol/l (50
mg/dl) – ispod razine glukoze na kojoj
se pojavljuju znakovi upozorenja na
hipoglikemiju. Unatoč tome, studi­je su
pronašle direktnu povezanost izme­đu
hipoglikemije i prometnih nesreća koja od vozača dijabetičara
zahtijeva preventivne mjere prije i za vrijeme vožnje.
Smanjena svijest o hipoglikemiji ozbiljan je razlog za brigu.
Ia­ko simptomi blage hipoglikemije na narušavaju sposobnost
za vožnju, osobe koje ne mogu prepoznati nisku razinu
glukoze u krvi u opasnosti su od teže hipoglikemije, pa
time predstavljaju ozbiljnu prijetnju javnoj sigurnosti.
Prepoznavanje i tretiranje hipoglikemije prije i za
vrijeme vožnje za­si­gurno je najveća briga za vozače
dijabetičare na inzulinskoj terapiji.
Što bolje kontroliraju glu­ko­
zu u krvi, to je
kod lju­di koji
pri­ma­ju inzu­
lin ve­ći ri­zik od
hi­p o­g li­ke­m ije.
Pa­r a­d ok­s al­n o,
zbog sma­nje­nog
ri­zi­ka od vi­so­ke
hi­p o­g li­k e­m i­j e,
vo­za­či ko­ji pri­ma­
ju inzu­lin, a ne kon­
tro­li­ra­ju svoj di­ja­be­tes,
mož­da su pod ma­njim
ne­po­sred­nim ri­zi­kom (od
hi­po­gli­ke­mi­je tije­kom vož­
nje) u uspo­red­bi s oni­ma s do­bro
kon­tro­li­ra­nim dijabetesom. Ovdje pružatelj
zdrav­stve­nih usluga ima važnu ulogu: osigurati di­ja­be­ti­ča­
ri­ma pod svojom skrbi pristup edukaciji o kontroli šećerne
bo­les­ti kako bi spriječili negativan utjecaj svoje bolesti na
privatni i profesionalni život (hipoglikemijom za volanom
ko­ju izaziva inzulin), istovremeno dugoročno štiteći svoje
zdrav­lje (od kroničnih komplikacija koje mogu uzrokovati
hen­di­kep ili smrt, a do kojih dolazi kad glukoza u krvi nije pod
kontrolom) održavajući dobru razinu glukoze u krvi. Pružatelji
zdravstvenih usluga i ljudi oboljeli od šećerne bolesti trebali
bi otvoreno raspraviti o utjecaju dijabetesa i svih aspekata
kontrole dijabetesa na vožnju.
Vožnja, dijabetes i zakon
Propisi o pravima dijabetičara na upravljanje motornim vo­zi­
li­ma brojni su i razlikuju se diljem svijeta. Dijabetičari koji žele
voziti auto ili motocikl trebaju provjeriti zakonske propise i
ograničenja u zemlji u kojoj žive.
Općnito govoreći, države često primjenjuju različite skupine
smjernica ovisno o tipu dijabetesa. Oboljeli od dijabetesa
tipa 2 koji svoje stanje nadziru dijetom i/ili oralnim lijekovima
za snižavanje glukoze u krvi ne nailaze na ograničenja. Me­
đu­tim, ljudi s dijabetesom tipa 1 podložni su širokoj paleti
smjernica – koje se znatno razlikuju, ovisno o zemlji u kojoj
osoba zatraži vozačku dozvolu. Kroničnim komplikacijama
dijabetesa, kao što su kardiovaskularne bolesti, neuropatija i
retinopatija, obično se bave zasebna poglavlja.
U mnogim
ze­mlja­ma postoje i
ra­zli­čita pravila za ljude
koji vozačku dozvolu tre­
ba­ju za osobno vozilo i za
ko­mer­cijalne svrhe. Pri tome su
pravila za vožnju komercijalnih vozila stroža – iz nekoliko ra­
zum­ljivih razloga: vozači komercijalnih vozila provode puno
sati za volanom i mnogi se moraju strogo držati radnog
vre­me­na, a njihov posao također može pokrivati i utovar
te istovar tereta. Svi ovi faktori mogu povećati rizik od hi­
po­gli­kemije. Vozači u javnom prijevozu, koji su odgovorni za
sigurnost svojih putnika, najvjerojatnije ne mogu redovito
zaustaviti vozilo kako bi provjerili glukozu u krvi ili pojeli
ne­što čime bi spriječili hipoglikemiju. Pa ipak, ako se vozač
odgo­vor­no ponaša i koristi dostupne preventivne mjere, po­
teš­ko­će u vožnji s dijabetesom mogu se sigurno i relativno
la­ko nadvladati.
Vožnja s dijabetesom u Europskoj uniji
Svake godine donese se velik broj direktiva EU koje se odno­
se na različita područja, uključujući prijevoz i sigurnost na
cestama. Direktiva je obvezujuća za sve zemlje članice što
se tiče njezina prihvaćanja i ostvarenja njezinih ciljeva, ali
zem­lje smiju, unutar okvira vlastitog pravnog sustava, same
odabrati metodu kojom će te ciljeve postići. Ovo znači da se
način provođenja direktive može razlikovati od jedne drža­ve
Diabetes
www.diabetes.hr
45
Predstavljanje tvrtke
Međunarodna iskustva
br. 2/2012
br. 2/2012
do druge. U nekim slučajevima, zemlja uopće neće pri­mije­
niti direktivu, unatoč tome što je na nju obavezna – a tada
Europski sud može poduzeti zakonske mjere.
Jedan od ciljeva Direktive EU o vozačkim dozvolama iz 2006.
godine bio je regulirati propise za vozače dijabetičare u svim
zemljama EU. U njoj stoji da se vozačke dozvole u ne­ko­mer­
cijalnu svrhu smiju izdavati dijabetičarima ukoliko imaju do­
pu­šte­nje priznatog pružatelja zdravstvene skrbi i odlaze na
re­do­vite liječničke preglede. Prema ovoj smjernici, „samo
u jako iznimnim
slu­ča­je­vi­ma“ smi­ju se
izda­va­ti ko­mer­ci­jal­ne vo­zač­ke
doz­vo­le di­ja­be­ti­ča­ri­ma ko­ji pri­
ma­ju inzu­lin, i to samo ako imaju
po­tvr­đe­no liječničko dopuštenje i
re­do­vito odlaze na liječnike preglede.
U nekim zemljama ova direktiva nije pro­ve­
dena.
U drugima, zakon je dopunjen i učinjen strožim nego je EU
namjeravala.
U kolovozu 2008. objavljena je nova direktiva kako bi se re­
vi­dirao i poboljšao zakon iz 2006. Konkretnija je što se tiče
uvjeta koje moraju zadovoljiti vozači s dijabetesom, uklju­
čujući i obavezni liječnički pregled za vozače barem svakih 5
godina. Dokazivo razumijevanje rizika hipoglikemije i „ade­
kvat­na kontrola bolesti“ također su postali obavezni prema
novoj direktivi. Pravila za vozače komercijalnih vozila bila su
stroža, ali i jasnija, uključujući:
- odsutnost ozbiljnih hipoglikemijskih epizoda u 12
mjeseci prije molbe za komercijalnu vozačku dozvolu,
- potpuna svijest o hipoglikemiji,
- nadziranje glukoze u krvi barem dva puta dnevno,
- odsutnost ostalih komplikacija dijabetesa koje su
zapreka sigurnoj vožnji,
- redoviti liječnički pregled barem svake 3 godine.
46
Diabetes
www.diabetes.hr
Europsko istraživanje
U veljači 2010. godine, IDF Europa proveo je istraživanje o
vožnji i dijabetesu u svojim udrugama članicama u svim eu­
rop­skim zemljama. Početna analiza odgovora iz 19 od ovih
zemalja otkrila je značajne razlike u zakonskim obvezama od
jedne do druge zemlje.
U devet zemalja dijabetičari obavezno moraju prijaviti svoju
bolest pri zahtjevu za vozačku dozvolu; u ostalih 10 zemalja
ne moraju to učiniti. Štoviše, tamo gdje je ovakva prijava
prav­ni preduvjet, vozačka se dozvola izdaje dijabetičarima na
maksimum od samo 5 godina – za razliku od minimalno 10
godina za ljude bez iste bolesti.
Međutim, postoji veća dosljednost po pitanju
vozačke dozvole dobivene prije dijagnoze
šećerne bolesti. Samo Belgija traži
vlasnika dozvole da prijavi
dijabetes nakon što mu je
dijagnosticiran. (Una­toč
to­me, sa­vje­tu­je se
uvijek pri­ja­vi­ti di­
jag­no­zu svo­jem
osi­g u­ra­va­j u­ć em
druš­tvu kako
biste izbjegli
odbijanje
p l a ć a n j a
osiguranja u slu­ča­ju
nesreće.)
Postoje različi­ta mi­šlje­nja o to­me ima­ju li di­ja­be­ti­ča­ri ko­
ris­ti od Direktive iz 2009. Podjednak je broj odgovora „da,
imaju“, „ne, ona šteti vozačima s dijabetesom“ i „ona ništa ne
mijenja“. Očito, unatoč trudu EU da standardizira zakone o
vožnji, stanje na cestama nastavlja varirati diljem kontinenta.
Zaključak
Osoba s dijabetesom koja uspješno samostalno kontrolira
svo­ju bolest i može prepoznati i reagirati na hipoglikemiju ne
pred­stav­lja rizik za sigurnost u prometu. Propisi o pravnom
dopuštenju za vožnju imaju javnu sigurnost za svoj glavni cilj i
moraju ih poštivati svi ljudi, sa ili bez dijabetesa. Istovremeno,
osobno pravo na mobilnost ne smije se kršiti ukoliko ne po­sto­
ji rizik – od dijabetesa ili nečeg drugog. Zakonodavci mo­ra­ju
imati na umu da će propisi koji su nerazumno strogi vje­ro­jat­no
naići na otpor, a možda dovesti i do više stope ne­po­slu­ha te
tako čak stvoriti prijetnju sigurnosti na javnim cestama.
DIABETES I CELLIANT
EVO TE JEDINE ČARAPE ...
... za dijabetičare koja klinički dokazano pomaže!
O
dnedavno se na našem tržištu pojavila re­vo­lu­cio­
nar­na tkanina pod nazivom Celliant. Celliant je je­
di­na terapeutska tkanina iza koje stoji medicina i
kao takva je jedina s klinički dokazanom učinkovitošću.
Celliant je specijalno formulirano vlakno s optički aktivnim
mikročesticama prirodnih minerala koji upijaju i reflektiraju
vidljivu i nevidljivu (infracrvenu) svijetlost, koju emitira naše
tijelo u vidu topline te se putem određenih valnih duljina
vra­ća­ju natrag u tijelo, opuštajući na taj
način kapilare, ubr­za­va­ju­ći cirkulaciju,
podižući nivo energije i volumen kisika
u krvi te regulirajući tjelesnu tem­
pe­raturu. Na taj način ubrzava se
oporavak nakon operacija i bolesti,
pospješuje brže zarastanje rana,
sma­njuju otekline i edemi i klinički
do­ka­zano uklanjaju bolovi. A time
se automatski podiže i sama kva­li­
teta života.
To je jedina terapeutska tkanina
ko­ja s našim organizmom radi na
nje­go­vu oporavku. Klinički je do­
ka­za­no da zbog svojeg dje­lo­va­
nja na orga­ni­zam pomaže kod
arte­ro­skle­ro­ze i vaskularnih
bo­les­ti, reumatskog artritisa
i svih oblika reume, apne­
je, bolova kralježnice, di­ja­
be­te­sa i bolesti periferne
cirkulacije.
Ljudi s dijabetesom mogu
ra­zvi­ti mnogo različitih
pro­ble­ma s stopalima.
Najčešće se ti pro­
ble­mi
jav­lja­ju
ka­da po­sto­ji
ošte­će­nje
živaca zva­no neuropatija, koja do­vo­di do oslabljenog osjeta
u koži stopala i donjem dije­lu nogu. Slaba cir­ku­la­ci­ja također
može izaz­va­ti i dodatne pro­ble­me, uklju­ču­ju­ći i perifernu
arterijsku bolest. Čak i blagi problemi mogu se pogoršati i
dovesti do više ozbiljnih komplikacija.
Oko 60-70 posto ljudi s dijabetesom ima neki oblik neu­ro­pa­tije
(NDIC. 2009.). Simptomi mogu biti utrnulost i trnci, loša pro­ba­
va, povraćanje, proljev, zatvor, vrtoglavica, problemi s mo­kre­
njem, erektilna disfunkcija i slabost, zajedno s emo­cio­nal­nim
poteškoćama koje se razvijaju kao posljedica pri­je na­ve­de­nih
simptoma. Rizik od razvoja perifene arterijske bo­les­ti je 2 do
4 puta veći kod dijabetičara nego kod zdravih ljudi (Wiki­pedia
2010.). Učinci ove bolesti mogu biti poražavajući. Ustva­ri 70 posto
netraumaskih amputacija prethodio je di­ja­be­tes u kombinaciji
s perifernom arterijskom bolesti. Tre­nut­no se dijabetes u
kombinaciji s ovim bolestima liječi s mnoš­tvom lijekova ili čak
operacijom, što može izazvati čak još više komplikacija.
Hologenix LLC, proizvođač Cellianta, razvio je neinvazivan i u pot­
pu­nosti siguran način u liječenju dijabetičara kod kojih se javljaju
određena vaskularna i neuropatska stanja. Noseći odjevne
pred­me­te s Celliantom ili spavajući na posteljini od Cellianta,
cirkulacija se može dramatično popraviti, povećava se količina
kisika u krvi do 30 % te se ublažava osjećaj boli i neugode.
Za one ljude koji se svakodnevno bore s bolovima, korist od
Cellianta je sama po sebi razumljiva. Čak i najjednostavniji
zadaci kao što su šetnja sa psom ili igranje s unucima mogu
biti teški. Za osobe s više ozbiljnijih problema, Celliant može
biti ono što će prevagnuti kod sprječavanja eventualne ampu­
ta­cije. Stoga smo posebno ponosni na suradnju s udrugama
dijabetičara i pomaganje u liječenju njihovih korisnika.
Celliant je dostupan u mnogim oblicima. Najkorisniji su proi­
zvo­di koje preporučujemo dijabetičarima čarape posebno
krei­ra­ne upravo za njih, a kao velika pogodnost za lakše no­
še­nje s bolesti nudi se i posteljina s Celliantom.
Više informacija o tome možete dobiti na tel. 091/3355063,
098/9690271 ili u udrugama dijabetičara.
Diabetes
www.diabetes.hr
47
Popis udruga
Popis udruga
br. 2/2012
br. 2/2012
POPIS
UDRUGA
31400 ÐAKOVO
Tel. 091/52 77 224
Prvča 41, 35400 NOVA GRADIŠKA
Tel/Fax: 035/35 18 42
DIJABETIČKA UDRUGA GAREŠNICA
Boško Kutleša
V. Nazora 18, 43280 GAREŠNICA
Tel: 043/54 50 99
DIJABETIČKA UDRUGA ORAHOVICA
Mirko Putniković
Stjepana Radića 13, 33515 ORAHOVICA
Mob: 091/64 60 621
UDRUGA DIJABETIČARA
LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE
Zrinka Rosić
Kralja Petra Krešimira IV 13, 53000 GOSPIĆ
Tel: 053/57 25 09
DIJABETIČKA UDRUGA „ZDRAVLJE“
ORAHOVICA
Stjepan Dujmić
Bana Jelačića 21, 33515 ORAHOVICA
Tel.: 033/67 36 73
UDRUGA DIJABETIČARA MEÐIMURJA
Marija Stojić
Kralja Tomislava 36, 40000 ČAKOVEC
Tel:040/31 20 11
DIJABETIČKA UDRUGA GRADINA
Željka Počuć
Matije Gupca 97, 33411 GRADINA
Tel: 033/78 40 16
DARUVARSKA DIJABETIČKA UDRUGA
Velimir Simić
Frana Kršinića 11, 43500 DARUVAR
Mob. 098/93 71 037
DRUŠTVO ZA ZAŠTITU
OD DIJABETESA OSIJEK
Mladen Došen
J.J. Strossmayera 14/II, 31000 OSIJEK
Tel/Fax: 031/28 33 33
DIJABETIČKO DRUŠTVO JASTREBARSKO
Velimir Mirt
V. Mačeka 2, 10450 JASTREBARSKO
Mob: 091/75 05 600
DRUŠTVO DIJABETIČARA DELNICE
Ljubica Vujnović
D.Z. Josip Kajfeš, Šetalište I.G. Kovačića bb
51300 DELNICE
Tel/Fax: 051/81 13 36
DIJABETIČKO DRUŠTVO KARLOVAC
Ljubo Batalo
Domobranska 20c, 47000 KARLOVAC
Tel: 047/41 52 50
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
DRUŠTVO ZA ZAŠTITU OD DIJABETESA
DONJI MIHOLJAC
Darija Kovačević
Vukovarska 9, 31540 DONJI MIHOLJAC
Tel/Fax: 031/63 00 51
UDRUGA DIJABETIČARA
KOPRIVNIČKO – KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Mirko Jukić
Pemija 1C, 48322 DRNJE
Tel: 048/83 15 58
DRUŠTVO ZA ZAŠTITU OD ŠEĆERNE
BOLESTI DUBROVNIK
Ivo Bratičević
A. Hebranga 83, 20000 DUBROVNIK
Te/Fax: 020/41 89 68
UDRUGA DJECE OBOLJELE OD
ŠEĆERNE BOLESTI I NJIHOVIH RODITELJA
“SLATKI ŽIVOT”
Željko Jaković
Iva Račića 5, 20000 DUBROVNIK
Tel: 020/42 28 55
UDRUGA DIJABETIČARA DUGO SELO
Marijan Dinjar
Bože Huzanića 20, 10370 DUGO SELO
Tel: 01/27 53 700
Mob: 098/93 54 455
DRUŠTVO DIJABETIČARA ÐAKOVO
Marinka Andraši Đurkić
Vijenac Kardinala A. Stepinca 10
48
Diabetes
www.diabetes.hr
UDRUGA OBOLJELIH
OD DIJABETESA KRAPINA
Marko Štefanko
Gajev trg 12, 49000 KRAPINA
Mob: 099/84 24 426
UDRUGA DIJABETIČARA GRADA BAKRA
Mirjana Perković
Krasica 145 a, 51224 KRASICA
Tel/Fax: 051/76 62 93
KUTINSKO DIJABETIČKO DRUŠTVO
Svjetlana Koutnik
A. G. Matoša 44, 44320 KUTINA
Tel: 044/68 24 98
MAKARSKA DIJABETIČKA UDRUGA
Milivoj Brkušić
Put Požara 6a, 21300 MAKARSKA
Tel: 021/61 38 17
UDRUGA DIJABETIČARA CRES-LOŠINJ
Renata Žugić
Josip Lulić – kontakt osoba
Silvire Tommasini 8, 51550 MALI LOŠINJ
Tel. 051/23 25 48
UDRUGA DIJABETIČARA NAŠICE
Silvija Cindori
Dore Pejačević 27, 31500 NAŠICE
Tel: 031/ 61 12 48
UDRUGA DIJABETIČKIH BOLESNIKA
NOVA GRADIŠKA
Marija Vuković
UDRUGA DIJABETIČARA PISAROVINA
Senada Klarić
Ivana Gorana Kovačića 2
10451 PISAROVINA
Mob:091/51 17 757
DIJABETIČKA UDRUGA SLATINA
Marija Dupan
Voćinska 47, 33520 SLATINA
Tel. 033/55 56 32
BRODSKA DIJABETIČKA UDRUGA
Ivo Vuković
P. Krešimira IV/2, 35000 SLAVONSKI BROD
Tel/Fax: 035/41 04 57
SPLITSKO DIJABETIČKO DRUŠTVO
Branko Lulić
Ban Mladenova 9/I, 21000 SPLIT
Tel/Fax: 021/39 50 16
DRUŠTVO DIJABETIČARA ŠIBENIK
Davor Lambaša
A. Vrančića 1, 22000 ŠIBENIK
Tel: 022/21 66 38 - Fax: 022/21 62 51
DIJABETIČKO DRUŠTVO TROGIR
Katja Šćurla
Ul.kardinala Alojzija Stepinca 74
21220 TROGIR
Mob: 091/53 61 939
DRUŠTVO ZA ZAŠTITU
OD DIJABETESA VARAŽDIN
Antonija Brlek
Meštrovićeva bb, 42000 VARAŽDIN
Tel/Fax: 042/39 31 55
VG DIJABETIČAR
Ivo Ferjančić
Lavoslava Ružičke 7, 10410 VELIKA GORICA
Tel: 01/56 16 832
Mob:091/54 31 599
UDRUGA DIJABETIČARA VINKOVCI
Goran Međugorac
Bana Jelačića 34, 32100 VINKOVCI
Tel/Fax: 032/37 30 88
Mob: 098/82 64 66
UDRUGA DIJABETIČARA VIROVITICA
Zdenka Vajtner
Trg bana J. Jelačića 10, 33000 VIROVITICA
Tel. 033/72 12 97
Trg kralja Tomislava 2, 32000 VUKOVAR
Mob: 095/82 31 373
ZADARSKA DIJABETIČKA UDRUGA
Serđo Mičić
Bana J. Jelačića 6, 23000 ZADAR
Tel: 023/33 22 65 - Fax: 023/30 59 23
ZAGREBAČKO DIJABETIČKO DRUŠTVO
Ivana Babić
Ilica 48/I, 10000 ZAGREB
Tel/Fax: 01/48 47 429
UDRUGA DIJABETIČARA ZAPREŠIĆ
Sandra Bršec Rolih
Trg mladosti 13, 10290 ZAPREŠIĆ
Mob: 098/36 00 97
Fax: 01/30 96 245
DIJABETIČKA UDRUGA ŽUPANJA
Pavao Mach
Vlahe Bukovca 4, 32270 ŽUPANJA
Tel. 032/83 25 66
VUKOVARSKA DIJABETIČKA UDRUGA
Ivica Sablić
UDRUGA “SLATKI” PLOČE
Matilda Viskić
Rogotinska 5, 20340 PLOČE
Tel/Fax: 020/67 81 55
UDRUGA DIJABETIČARA
OPĆINE POPOVAČA
Vladimir Tušek
Gordana Lacković – kontakt osoba
Sisačka 40, 44317 POPOVAČA
Mob: 091/60 09 416
DIJABETIČKA UDRUGA ISTARSKE ŽUPANIJE
Nedjeljko Brbić
Mutilska 47, 52100 PULA
Tel/Fax: 052/21 37 54
UDRUGA DIJABETIČARA RAB
Željka Škrabec
A. Ugalje 3, 51280 RAB
Tel: 051/72 50 59
DRUŠTVO DIJABETIČARA RAVNA GORA
Karlica Krulić
Vatrogasna 21, 51314 RAVNA GORA
Mob: 091/79 05 875
DRUŠTVO DIJABETIČARA RIJEKA
“Ortopedija” d.o.o.
Božidar Dasović
Krešimirova 60D, 51000 RIJEKA
Tel/Fax: 051/33 13 60
DIJABETIČKO DRUŠTVO GRADA SISKA
Darko Velhes
Brijunska 5, 44000 SISAK
Mob: 091/47 41 115
UČLANITE SE U VAMA NAJBLIŽU
UDRUGU OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU!
HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA ČINE 46 UDRUGA ČLANICA – VIDI POPIS!
Mi ne možemo doći k vama, ali vi možete pristupiti nama. Zajedno smo jači!
Ujedinjeni protiv dijabetesa – pokažimo da nam je stalo!
Datum rođenja
Ulica i kućni broj
Ukoliko u vašem mjestu ne postoji udruga javite se uredu
Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Dobiti ćete upute za
osnivanje udruge:
Ilica 48
10000 Zagreb
Tel/fax: 01/4847 807
Mob: 091/3131 050
e-mail: [email protected]
www.diabetes.hr
Poštanski broj i mjesto
Broj telefona
Broj mobitela
E-mail
Dugi dol 4a
10000 Zagreb
Tel/fax: 01/2330 991
Mob: 091/3131 020
e-mail: [email protected]
PRISTUPNICA ZA UČLANJENJE U UDRUGU
Ispunjenu pristupnicu pošaljite na adresu najbliže udruge ili je
osobno donesite
Ime i prezime

Diabetes
www.diabetes.hr
49
Civilno društvo
Križaljka
br. 2/2012
br. 2/2012
PACIJENTI SRIJEDOM U MINISTARSTVU ZDRAVLJA
Ministar će od pacijenata
saznati najveće probleme
Na prijedlog ministra zdravlja Rajka Ostojića, Mensura Dražić, predsjednica Koalicije udruga
u zdravstvu koja okuplja gotovo 70 udruga pacijenata, ovih je dana postala i prva predstavnica
pacijenata s pravom glasa u HZZO-u
Nataša Gajski Kovačić
S
vake srijede od 11 do 13 sati ministar zdravlja Rajko Ostojić
primat će u svom kabinetu skupinu od pet pacijenata koji
će mu iznijeti s kakvim se preprekama susreću u nastojanju
da se liječe na najbolji način.
»Svake srijede razgovarat ću s pet pacijenata i čuti što moraju
pro­ći da ostvare svoja prava i nadam se da ćemo na taj način rije­
ši­ti 200 ključnih simptoma i tegoba«, najavio je ministar zdrav­lja
Rajko Ostojić na svom prvom okruglom stolu koji je kao ministar
organizirao s udrugama pacijenata u Ministarstvu zdrav­lja.
Okrugli stol nosio je naziv »Kvalitetna komunikacija u zdrav­stve­
nom sustavu - više od pola lijeka«, a na njemu je ministar Ostojić
istaknuo da udruge pacijenata moraju biti partneri zdravstve­
nim profesionalcima na svim razinama - od sudjelovanja u radu
Uprav­nog vijeća HZZO-a u koje je nedavno prvi put imenovan
i jedan predstavnik pacijenata, pa do postizanja boljeg odnosa
između pacijenta i liječnika.
Udruge pacijenata pohvalile su ministrovu spremnost da ih pri­
hvati kao ravnopravne partnere, a predsjednik Udruge hrvatskih
pacijenata Marijo Drlje rekao je da su pacijenti na to čekali devet
godina.
Dekan zagrebačkog Medicinskog fakulteta prof. Davor Miličić
istak­nuo je kako bi boljoj komunikaciji između liječnika i pa­cije­
na­ta u budućnosti trebao pridonijeti i novi kolegij na tom fa­kul­
tetu, »Temelji liječničkog umijeća«, koji je uveden od ove školske
godine, a studenti će ga slušati svih šest godina školovanja. Svi
se nadaju da će pomoći u boljem odnosu s pacijentima te do­pri­
nije­ti manjem broju žalbi i sudskih procesa.
Prema Miličićevim riječima, bez dobre komunikacije nema ni
do­brog liječenja, a poslanje je budućih liječnika pomaganje
bo­les­nima, cjeloživotno učenje i geslo »bolesnik u središtu po­
zor­nosti«. Drlje je prikazao tipične primjere loše komunikacije
koja ugrožava dostojanstvo bolesnika i njihovo liječenje, po­put
mjeseci čekanja na otpusna pisma, pregleda onkoloških bo­les­ni­
ka koji se sastoje od ulaska i izlaska iz ordinacije i dr.
Dijabetolog Željko Metelko, predsjednik Hrvatskog liječničkog
zbo­ra, kazao je i da neodgovornost pacijenata za vlastito zdravlje
i nesuradnja tijekom liječenja mogu uništiti cijeli zdravstveni
50
Diabetes
www.diabetes.hr
sustav. Liječnik je odgovoran za to da svojom vještinom dobro
uputi bolesnika u njegovo stanje i nužnost liječenja. U jednom je
slučaju dijabetičar ostao bez stopala jer se nije pridržavao upu­ta
liječnika koji ga je redovito na njih upozoravao. Po vlastitu priz­
na­nju - nije ih smatrao važnim. Liječenje dijabetičkog stopala,
ka­zuje Metelko, vrlo je skupo, a može se izbjeći. Samim time
mogu se izbjeći i troškovi koji bi se mogli usmjeriti na liječenje
drugih bolesti.
Inače, na prijedlog ministra Ostojića, Mensura Dražić, pred­sjed­
ni­ca Koalicije udruga u zdravstvu koja okuplja gotovo 70 udruga
pacijenata, ovih je dana postala i prva predstavnica pacijenata s
pravom glasa u HZZO-u. Osim za partnerstvo sa zdravstvenom
admi­nistracijom, kojem je cilj kvalitetnije i dostupnije liječenje,
dr. Dražić je ukazala i na potrebu bolje suradnje među samim
udru­gama civilnog društva radi prevladavanja prepreka u ostva­
rivanju prava.
Na okruglom stolu Instituta za javne financije i časopisa Banka,
koji se bavi analizom zdravstvenog sustava, ministar Ostojić je
pak ustvrdio da su zdravlje i ekonomija usko povezani jer samo
zdrav čovjek može utjecati na povećanje produktivnosti i cijenu
rada, pa svaka zdravstvena reforma mora polaziti od glavnog
prioriteta Vlade, a to je kreiranje novih radnih mjesta.
Najavljujući novu zdravstvenu reformu, dr. Ostojić je rekao da su
iscrpljene financijske mogućnosti građana koji su u posljednjih
desetak godina najviše izdvajali za poboljšanje kvalitete zdrav­
stve­nog sustava, pa je ubuduće potrebno pronaći nove izvore
financiranja.
Ministar je inače u proteklim tjednima više puta ponovio da, ka­
da je u pitanju resor koji je preuzeo, ipak nije očekivao financijsku
situaciju koju je zatekao, a to je deficit od 5,2 milijarde kuna,
odnosno veliki dugovi HZZO-a i bolnice u kojima čak 57 posto
novca odlazi na plaće zaposlenih, a svega 21 do 26 posto na lije­
ko­ve. Naslijedio je i dodatne obveze za 2012. godinu i to 117
mi­li­juna kuna potrebnih za ustroj hitne medicinske pomoći, no­
vih 260 milijuna kuna za lijekove i 230 milijuna kuna za prava iz
kolektivnog ugovora.
Nagrađeni iz broja 1/2012: Nikica Crnković, Lički Osik; Josip Špoljarić, Osijek;
Barbara Lavrnja, Rijeka; Mirjana Mikolić, Virovitica; Nela Trojanović, Županja
Diabetes
www.diabetes.hr
51
Izdanje: 04-02-11-2010.

planirani projekti hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kroz 2015

Alternativne i komplementarne metode liječenja

Dijabetičar, obitelj i okolina - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

ovdje - Kulturpunkt

Dijabetes u sportaša - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Ovdje - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Stres i klimakterij - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Rezolucija o dijabetesu - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Obitelj i šećerna bolest - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Prevencija - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

60 godina tkanja HSDU mreže - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Debljina u djece - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Sažeci odobrenih financijskih potpora 2013. godine

Obiteljska medicina i partnerstvo - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

MRRAK - START

pozivnica (pdf)

Kronična bol - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

IMAM INFORMACIJU - VLADAM SITUACIJOM!

Skupština 30.05.2014.

„Noa“ pozivaju Vas na suradnju i realizaciju izložbe „ Slikovnic