ICT Informatička tehnologija u poslovanju Broj 195 04/2014 Društvena odgovornost i IT Mogućnost zlouporabe neće zaustaviti razvoj CIJENA: 32 kn 4,5 € 5 KM WinDays2014 Opijelo za Windows XP Istraživanje: Infosektori kao inovacijski centri Elektronički računi u RH Posljednji dani klasičnog poslovanja Uspješne voditeljice projekata Žene na muškom terenu Industrijska strategija RH IT konačno strateška industrija Gordana Kovačević predsjednica uprave Ericsson Nikola Tesla PRILOG DDoS napadi Jednostavno i pogubno Zemljišni infosustav +, ' - - -,&. ! " #$ " #$%# &'()* 7,5 , &&8** / &'# #,' '% '-, , &' -#01 , ' 23 & ' - & " #4" , ' # &' , , #4 5 ,6%,% " #&% %- & ,& 1 . &,6 " #4& &% 6 ,4 6 - ,' - '1-, &,-5 -%#& -# - UVODNIK ICT ,QIRUPDWLþNDWHKQRORJLMDXSRVORYDQMX Broj 195 04/2014 Društvena odgovornost i IT Mogućnost zlouporabe neće zaustaviti razvoj CIJENA: 32 kn 4,5 € 5 KM WinDays2014 Snimio: Boris Ščitar/ PIXSELL Opijelo za Windows XP ICT i društvena odgovornost Istraživanje: Infosektori kao inovacijski centri Elektronički računi u RH Posljednji dani klasičnog poslovanja Uspješne voditeljice projekata Žene na muškom terenu Industrijska strategija RH IT konačno strateška industrija U OVOM BROJU NEMOJTE PROPUSTITI: Gordana Kovačević predsjednica uprave Ericsson Nikola Tesla PRILOG DDoS napadi Jednostavno i pogubno Zemljišni infosustav INFOTREND Prvi hrvatski časopis za informatiku u poslovanju Nakladnik: TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i informatički konzalting Žajina 61/1, 10 000 Zagreb OIB: 03544854623 Raiffeisenbank Austria d.d. Žiroračun 2484008-1103024067 Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593 e-pošta: [email protected] InfoTrend online: www.infotrend.hr Direktor: Slavko Vidović Glavni i odgovorni urednik: Branko Kosec e-pošta: [email protected] Dopisnik iz BiH: Haris Hamidović Dopisnik iz Srbije: Nikola Marković Jezična obrada: Lidija Orešković Oglašavanje i pretplata: Ana Mišić e-pošta: [email protected] Grafičko oblikovanje: Pictoris d.o.o. Izrada i održavanje web-portala: Novena d.o.o. Zagreb Tisak: AKD d.o.o. Zagreb Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno, no nakladnik ne može odgovarati za posljedice njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije. Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i bit će im posvećena puna pozornost. Za možebitnu suradnju potreban je prethodni pismeni ili telefonski dogovor. Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nije unaprijed izričito dogovoreno. Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopušteno uz obavezno navođenje izvora. Vrtoglavi razvoj tehnologije unosi u živote svih nas na planetu brze i drastične promjene na koje nismo spremni ni fizički, ni materijalno niti intelektualno. Dolaze bez najave, ne prethodi im nikakav demokratski proces provjere i pristanka, dozvolili smo da nam tehnologija diktira kako ćemo živjeti, raditi, jesti i misliti ne samo danas već i ubuduće. Ako je to umotano u pojmove kao što je znanost, tehnologija i napredak, jesmo li spremni slijepo vjerovati u njihovu ispravnost? Bez provjere i jamstva, bez odgovornosti suvremenih tehnoloških proroka? Pitanje odgovornosti za posljedice tehnološkog razvoja, u blažem smo obliku ugradili u intervju s gospođom Gordanom Kovačević, predsjednicom uprave kompanije Ericsson Nikola Tesla, neupitnom vrhunskom poslovnom i stručnom lidericom baš na području novih tehnologija. Odgovor nam nije uskraćen – sročen je pažljivo i mudro, optimističan je i utješan. „Budući društveni razvoj temelji se na educiranoj, fleksibilnoj, interdisciplinarnoj radnoj snazi spremnoj na stalno učenje, neprestane i nepredvidive promjene i nepoznate izazove – kaže Gordana Kovačević - Imajući sve to na umu, prirodno je da se potencijal, a samim tim i odgovornost ICT industrije i tehnologije ne može izuzeti iz razmatranja… …Nema te industrije koja poput naše dolazi do svakog čovjeka i mijenja mu život, međutim, iluzorno je odgovornost za promjenu društvenog stanja u gospodarskom, ekonomskom i obrazovnom kontekstu prebacivati na jednu industriju ma kako ona bila važna i utjecajna. Za nas je ICT industrija pokretač promjena u drugim industrijama, istinski promicatelj novih ideja…“ Dakle, put kojim nas vode spomenuti trendovi namijenjen je poboljšanju kvalitete života na ovom planetu. Ono što je ostalo zamagljeno i zasad neobjašnjivo jest što nas na kraju (ako postoji) tog puta čeka. Čitajte na 8. str. ICT i materijalna odgovornost Nasuprot takvom suptilnom razmatranju postoji i druga, mnogo prisutnija i prizemnija – ekonomska odgovornost kao posljedica odnosa politike i društva prema ICT-u. U eri traktora tvrdu njivu ne možemo orati volovima. Pa ipak, politička je Hrvatska tek nedavno, sa zakašnjenjem od pola stoljeća, shvatila da je ICT prava, propulzivna industrija, a ne samo zamjena za pisaći stroj. Nacrt prijedloga Industrijske strategije Republike Hrvatske konačno je nakon niza odgoda ugledao svjetlo dana u siječnju ove godine, a javna rasprava o dokumentu zaključena je početkom ožujka. U uvodnom materijalu ovog broja, Boris Žitnik, najpoznatiji analitičar hrvatskog informatičkog tržišta zaključuje: “Nacrt strategije dobra je polazna osnova i sad treba iskoristiti momentum da se dodatno oplemeni i postane relevantan razvojni dokument IT industrije. Jasno, neki će reći i da ne ostane tek slovo na papiru jer to nije prvi strateški dokument na tu temu…. Možda je sad ipak drukčije jer strategiju traži Europska unija koja prema riječima Ollia Rehna, povjerenika Europske komisije za ekonomska i monetarna pitanja traži uvjerljivu strategiju kojom se može postići trajni gospodarski rast i otvarati radna mjesta. Nadajmo se da tu leži šansa za kvalitetu i djelotvornost konačnog teksta strategije”. Čitajte na 5. str. online: www.infotrend.hr 195/04/2014 infoTrend 3 U OVOM BROJU 12 5 IT SEKTOR U INDUSTRIJSKOJ STRATEGIJI Komunikacijsko-informatičke usluge i softver izjednačuju se s ostalom proizvodnom industrijom i priznaje im se status nematerijalnog proizvoda. 8 RAĐANJE PROŠIRENE STVARNOSTI Koje učinke na pojedinca i društvo treba očekivati od budućeg tehnološkog napretka? To smo pitanje postavili Gordani Kovačević, predsjednici uprave tvrtke Ericsson Nikola Tesla, jednoj od najuspješnijih i najuglednijih hrvatskih privrednica. 12 IGRA PRIJESTOLJA 27 Otvaranje konferencije WinDays 2014 obilježeno je oproštajnom zdravicom za Windows XP operacijski sustav koji je službeno objavljen još 2001. godine, ali ga se nitko ne želi odreći osim njegovih roditelja. 16 DOBRE NAMJERE, SPORA OSTVARENJA Sektori informacijsko-komunikacijskih tehnologija u tvrtkama žele biti prepoznani kao inovacijski centri i strateški poslovni partneri. 20 NAJAVA: 37. MEĐUNARODNI ICT SKUP 21 INTERNET OF EVERYTHING MIPRO Ovogodišnji Cisco Connect protekao je u znaku podrške inovativnim tvrtkama Jugoistočne Europe. 27 POSLJEDNJI DANI KLASIČNOG POSLOVANJA Smjernice za postizanje interoperabilnosti standard su za inicijalizaciju plaćanja u procesima 42 e-Računa u Hrvatskoj te će značajno ubrzati tranziciju od klasičnog prema elektroničkom poslovanju na svim društvenim razinama. 32 STVARANJE BUDUĆNOSTI Što smo danas, što želimo biti sutra i kako to želimo postići klasičan je set pitanja strateškog menadžmenta i vrijedi za svaku organizaciju, poslovnu ili onu gdje provodimo privatni dio života. 34 ŽENE USPJEŠNE VODITELJICE PROJEKATA Vođenje projekata smatrano je prvenstveno muškim zanimanjem, no u posljednje vrijeme svjetske statistike pokazuju da u nekim sferama projektnog menadžmenta žene dominiraju. 37 KAKO UBITI INTERNET? Informacijski sustavi u cijelom svijetu pa i kod nas svakodnevno su izloženi DDoS napadima. 40 MREŽNA NEUTRALNOST Je li došao kraj mrežnoj neutralnosti koja prati internet od samog početka? 44 42 PRISLONI I PLATI U europskim okvirima beskontaktno plaćanje nije ništa revolucionarno, no u Hrvatskoj je cijeli koncept predstavljen tek 2012. godine i još je u povojima. 44 CONTENT MARKETING Nekoć vrlo učinkovito klasično oglašavanje više nije dostatno jer su potencijalni kupci postali aktivni sudionici marketinških kampanja. 46 ERASMUS+ Počela je provedba najvećeg programa Europske unije u području obrazovanja i osposobljavanja mladih i sporta za razdoblje 2014.-2020. 49 VIJESTI IZ REGIJE ICT BiH i Srbije 4 infoTrend 195/04/2014 ISTRAŽIVANJE ŠANSA ZA KVALITETU I DJELOTVORNOST IT sektor u industrijskoj strategiji NAPOMENA Autorov komentar i sugestije odnose se isključivo na IT komponentu ICT industrije. Naime, kompetitivni položaj i strukturne značajke telekom industrije uvelike se razlikuju u odnosu na IT industriju. Telekom industrija je visoko konsolidirana, visoko akumulativna i pretežito u stranom vlasništvu, što rezultira različitim doprinosom nacionalnom gospodarstvu. Osim toga, posljednjih desetak godina broj zaposlenih u telekom industriji pada, a u IT industriji raste. Zato te dvije industrije unatoč njihovoj tehnološkoj konvergenciji treba odvojeno promatrati s razvojnog aspekta. PRIPREMIO BORIS ŽITNIK D okument počiva na kompleksnoj kvantitativnoj analizi financijskih pokazatelja djelatnosti koje tradicionalno uključuju prerađivačku industriju, ali i industriju informacija i komunikacija, što je za naše prilike dobrodošla novost. Naime, time je komunikacijskim i informatičkim uslugama te softveru priznat status nematerijalnog proizvoda i izjednačuju se s ostalom proizvodnom industrijom. Nacrt prijedloga Industrijske strategije Republike Hrvatske konačno je nakon niz odgoda ugledao svjetlo dana u siječnju ove godine, a javna rasprava o dokumentu zaključena je početkom ožujka. Boris Žitnik, direktor konzultantske kuće OMNIA consult i dugogodišnji analitičar hrvatskog ICT tržišta iznosi neka zapažanja i preporuke koje bi mogle pridonijeti kvaliteti strategije IT industrije. Tim je dokumentom naša IT branša označena kao strateška industrija pa konačno dobiva pravo građanstva i postaje prepoznatljiva političkoj eliti i široj javnosti što dosad nije bila, unatoč značajnom izravnom i neizravnom doprinosu stvaranja GDP-a, izvozu i zaposlenosti. I to za razliku od Europe gdje je ICT posljednjih petnaestak godina redovito u vrhu prioritetnih industrijskih grana, a da o SAD-u i ne govorimo. Što se tiče ukupne industrije ograničit ćemo se na generalnu primjedbu da analizirani financijski pokazatelji uklju195/04/2014 infoTrend 5 ISTRAŽIVANJE Koliko IT profesionalaca želimo i možemo imati da postignemo potrebnu razinu zaposlenosti čuju danu tečajnu politiku koja ih deterKomunikacijskominira što u uvjetima nerealnog, precijenjeinformatičke nog tečaja iskrivljuje usluge i softver relativni položaj, značaj, izjednačavaju se s ulogu i potencijal pojeostalom proizvodnom dinih proizvodnih djeindustrijom i latnosti. priznaje im se status Zapažanja i preponematerijalnog ruke odnose se na meproizvoda todologiju i obuhvat analize te uključivanje analize potražnje i tehnoloških trendova kao temeljnih determinanti prosperiteta IT industrije. Koju dodanu vrijednost želimo i možemo dobiti IT industrije kako bismo povećali blagostanje zemlje Koja znanja, kompetencije i inovativnost želimo i možemo ostvariti u IT industriji da bismo bili konkurentni ICT je PRVI put označena kao strateška grana, POKRETAČ rasta, zaposlenosti i produktivnost ( dosad neprisutna u političkoj eliti i velikim medijima) Softverska industrija u INDUSTRIJSKOJ STRATEGIJI proizvod nastao računalnim programiranjem " nematerijalni Inače, ICT je prepoznan kao proizvodna grana u strateškom dokumentu: “Hrvatska u 21. stoljeću - Informacijska i komunikacijska tehnologija”, donesenom 2002. godine. U međuvremenu, učinjeno je malo toga. Šanse današnjeg dokumenta mnogo su veće, jer to traži EU. Problematična klasifikacija Pri sagledavanju IT industrije u dokumentu je primijenjena NACE klasifikacija po kojoj se tvrtke razvrstavaju prema pretežitoj djelatnosti. Međutim, treba imati na umu da se kod nas precizno i ažurno praćenje po pretežitoj djelatnosti ne provodi rigorozno, tako da su neke IT tvrtke krivo svrstane u određene kategorije, a druge su pak ostale razvrstane po starom mada su u međuvremenu promijenile djelatnost. Primjerice, Combis, naš najveći sistem integrator, vodi se pod G4690 - kao nespecijalizirana trgovina na veliko. Ili recimo kod analize po djelatnosti C26 proizvodnja računala navode se imena najvažnijih aktera, Ericssona i M Sana. No, M San je zapravo distributer, a sastavljanje računala samo je manji dio 6 infoTrend 195/04/2014 njihove djelatnosti dok Ericssom prodaje uvoznu opremu i pruža integracijske usluge telekom sektoru, a bavi se i razvojem računalnih aplikacija. Isto tako trebalo bi uzeti u obzir i IT profesionalce zaposlene u velikim tvrtkama. Naprimjer, poznato je da INA, HEP, PBZ i Zagrebačka banka zapošljavaju u svojim internim IT odjelima toliko inUloga IT trgovine, ponuda formatičara koliko obrazovnih usluga i najveća IT poduIT trgovci često pružaju i serzeća. Taj aspekt tavisne usluge, a u poslovanju su IT branšu prepoznala kođer je relevantan vezani uz čista informatička poje šira i politička za obrazovnu sferu duzeća iako je djelovanje onih javnost, označena jer govori kolike su koji pružaju usluge IT edukacije je kao strateška stvarne potrebe, i treninga relevantno u sklopu industrija i time koliko informatiIT obrazovanja. A, možda ne bi konačno dobiva čara treba produbilo loše i šire sagledati specijapravo građanstva cirati obrazovni lizirane medije te marketinške i sustav. konzalting agencije vezane uz IT. je analiza sadašnje i očestrijske revolucije (pakivane potražnje (veličina metna proizvodnja) na IT sektor mogao bi se ulogu i položaj domaćih Pri analizi, pripremi strategije i osmi- i struktura IT tržišta) po informatičkih poduzegrubo kategorizirati šljavanju industrijske politike treba potrošačkim segmentima: državna administraća. Hoće li globalizacija na osam do deset voditi računa da IT industrija nije hocija, gospodarstvo (po pomesti domaće igrače i potkategorija od mogena. Velike su razlike između proivertikalama) i kućanstva kojih svaka ima svoje kako se prilagoditi trenzvođača aplikacija, sistem integratora ili dovima? Tomu, dakako, pak lokalnih IT servisera, proizvođača te pogotovo izvozno trspecifičnosti, značaj žište. Za IT industriju prethodi sagledavanje knjigovodstvenog softvera, cloud i moi razvojni potencijal posebno je važna javna utjecaja tehnološkog bility orijentiranih start-up tvrtki. IT te iziskuje financijsku nabava jer gotovo pola progresa, odnosno sve sektor mogao bi se grubo kategorizirati i SWOT analizu raširenije automatizacije na osam do deset potkategorija sličnih domaće potražnje za IT poslovnih procesa i opće tvrtki. Svaka od njih ima svoje specifič- uslugama izravno i neizravno generira država. digitalizacije ukupnog nosti, značaj i razvojni potencijal te iziTo je presudna determiživota. skuje financijsku i SWOT analizu. Tek zbrajanjem razvojnih mogućnosti svake nanta IT potrošnje što implicira defi- Dobro za početak, ali... od njih može se doći do potencijala ci- niranje jasne strategije informatizacije Nacrt strategije dobra je polazna osjele branše. Također, trebalo bi posebno državne administracije, sudstva, zdrav- nova i sad treba iskoristiti momentum sagledati ulogu i mjesto globalnih infor- stva, obrazovanja... (i politički snažnog da se dodatno oplemeni i postane relematičkih vendora zbog njihovog speci- provoditelja) i izdašni obujam javne IT vantan razvojni dokument IT industripotrošnje. fičnog položaja. Svakako je nužna i prosudba te defi- je. Jasno, neki će reći i da ne ostane tek Uvoz i izvoz niranje položaja državnih pružatelja IT slovo na papiru jer to nije prvi stratešPri analizi odnosa izvoza i uvoza IT usluga: Apis IT i Fine. Država nije samo ki dokument na tu temu. Spomenimo industrije treba posebno voditi raču- najveći pojedinačni kupac, njena je ulo- samo projekt Hrvatska u 21. stoljeću iz ga u IT-u osobito važna i zbog toga što 2002. ili pak podloge za strategiju dane na da statistički prikakroji okvir poslovanja IT u materijalu Analiza hrvatske ICT inzan uvoz IT tvrtki nije za poduzeća. Njen je zada- dustrije 1999-2009 koji su 2011. godinjihove potrebe već je to tak definirati strategiju, ne zajednički realizirali HGK, HUP i najvećim dijelom preproNeke su IT tvrtke štititi i promovirati vla- Središnji državni ured za e-Hrvatsku. daja IT opreme domaćim krivo svrstane u Možda je sad ipak drukčije jer strategiju stitu industriju. krajnjim korisnicima i pojedine kategorije, traži Europska unija koja prema riječiU analizu potražnje reeksport. Zbog toga se a druge su u ma Ollia Rehna, povjerenika Europske ulazi i tehnološki napreneki značajni izvoznici međuvremenu komisije za ekonomska i monetarna dak. Tu se podrazumijeva IT usluga tretiraju kao promijenile kakav će biti utjecaj treće pitanja traži uvjerljivu strategiju kojom neto uvoznici. Dakle, foinformatičke platforme se može postići trajni gospodarski rast i djelatnost - no kus analize treba biti na (oblak, društvene mre- otvarati radna mjesta. Nadajmo se da inercijom su ostale čistom izvozu IT usluga i že, Big Data, mobilnost), tu leži šansa za kvalitetu i djelotvornost razvrstane po starom njegovom utjecaju na rast odnosno četvrte indu- konačnog teksta strategije. i zaposlenost. Što se tiče izvoznog potencijala treba Praćenje/metodologija sagledati ograničenja i preispitati poslovne modele prodora u svijet (razvoj vlastitih proizvoda, nearshoring, outsourcing, iznalaženje tržišnih niša, programiranje po narudžbi, subliferantski poslovi za globalne vendore, prodor na strana tržišta zajedno uz klijente...). Jednostavno, treba otkriti gdje leže izvozne šanse hrvatske IT industrije. I, svakako, kao case study prikazati one rijetke domaće tvrtke koje polučuju zavidne izvozne rezultate, kao što su primjerice Infobip, Mireo, Media Soft, In2, Neos, Pet minuta, b4b, Ekobit, Verso, Span, Poslovna inteligencija, HR Pro i drugi. Velike razlike unutar industrije Definirati potražnju i potrošnju Pri definiranju strategije nezaobilazna 195/04/2014 infoTrend 7 INTERVJU ICT i društvena odgovornost Rađanje proširene stv godina bio nečiji san koji će se eventualno ostvariti u dalekoj budućnosti već danas je naša stvarnost. ICT je uistinu promijenio život modernog čovjeka. Više nego što je to uspjelo ijednoj tehnologiji u prijašnjem civilizacijskom razvoju. Važno je naglasiti da ta tehnološka revolucija tek uzima zamah i možemo očekivati još puno novih rješenja, proizvoda i usluga. U tome svatko ima svoju priliku jer inovativnost ne poznaje granice. očekuje omogućit će uvođenje novih usluga Ako ste o pojmu te osigurati povezivanje proširene stvarnosti i dodatni razvoj cijelih dosad razmišljali kao ekosustava, poput ovoga o egzotici, važno je našeg energetskog, pronaglasiti da neke vrlo metnog ili zdravstvenog popularne i prilično često u kojima smo prema primjenjivane aplikacije brzini implementacije i dobrobiti za građane, danas već koriste takav po najnovijem izvještaslojeviti prikaz - riječ je ju Europske komisije, o ideji da informacije među boljima u Europi. koje su nam dostupne U te će procese uz kona različite načine sve risnike biti uključene zajedno, u slojevima, i državne institucije, budu povezane na ekranu različite zainteresirane jednog uređaja, recimo tvrtke, poduzetnici kao INFOTREND: Možete li s pametnog telefona i stručnjaci za razvoj nama podijeliti svoja viđeaplikacija. Posebno je nja o predvidivom razvoju ICT tehnolo- važno spomenuti kako Ericssonov izvještaj gije i promjenama koje će izazvati u sva- o globalnoj potrošnji energije i ugljičnom kodnevnom životu građana, u djelovanju otisku (footprintu) svjedoči o pozitivnom e-Governmenta, rješavanju zdravstvenih, učinku kojim napredak u ICT sektoru energetskih, sigurnosnih i svih drugih smanjuje ukupnu potrošnju energije kroz INFOTREND: Dugogodišnje uspješno potreba? primjenu suvremenih rješenja u drugim upravljanje snažnom i uglednom komindustrijskim granama, a posebno u enerKOVAČEVIĆ: Većina istraživanja o razvopanijom kao što je Ericsson NT te prigetici i prometu. znati status vrhunske menadžerice nuž- ju ICT tehnologije i njenog intenzivnog no pretpostavlja sposobnost strateškog utjecaja na naš svakodnevni život predviđa INFOTREND: Mobilnost je posebno razmišljanja, o čemu u konačnici ovisi da će sve raznolikija primjena međusobno važan fenomen koji već u današnjem budućnost kompanije. Poučeni dosadaš- povezanih uređaja i odgovarajućih usluga stupnju razvoja globalno mijenja mnoge njim ubrzanjem tehnološkog razvoja, pozitivno djelovati na pojedince, društvo aspekte života i rada. Kakav tehnološki možete li pretpostaviti u kojem smjeru i i okoliš. Upotreba najraznovrsnijih ICT razvoj očekujete na tom području? Može do kojih će razina taj razvoj teći u sljede- uređaja nezaustavljivo raste pa primjerice li potpuna povezanost - uvijek i svugEricssonov Mobility Report izvještaj predćem desetogodišnjem razdoblju? dje - postati uzrok i logistika potpunoj viđa do 2018. povećanje podatkovnog proKOVAČEVIĆ: Nitko nema čarobnu kuglu meta u mobilnim mrežama čak dvanaest transformaciji funkcioniranja jedinke i društva – biti tehnološka podloga novom da bi mogao sigurno predvidjeti puta u odnosu na 2012. društvenom poretku? što će se sve dogoditi kroz sljegodinu. To bi širenje dećih deset godina, no strateško Uvođenje novih trebalo pridonijeti toliKOVAČEVIĆ: Bez svake sumnje, ICT inrazmišljanje u tome ima važnu ko željenom gospodardustrija već sad ima važnu ulogu u razvoju uređaja i aplikacija ulogu. Naime, sve se toliko ubrskom rastu i razvoju te gotovo svih društvenih segmenata, a u buzava da su analitičari posljednjih potaknut će i sve istodobno učiniti svijet dućnosti ta će uloga biti još veća, uz istogodina u svojim prognozama veća očekivanja, a dostupnijim, otvoreni- dobno racionalno korištenje prirodnih repodcijenili razvojne trendove i onda posljedično i jim i demokratskijim za sursa i očuvanje okoliša. Uvođenje novih primjenu tehnologije jer su nji- daljnju potražnju sve njegove stanovnike. uređaja i aplikacija rezultirat će sve većim hova najambicioznija predviđa- za još kreativnijim K tomu, komunikacijska očekivanjima korisnika što će onda posljenja premašena. Međutim, pravac tehnološkim evolucija m2m (machine dično potaknuti i daljnju potražnju za još i trendovi su sukladni predviđa- rješenjima i to machine) ili bolje re- inovativnijim i kreativnijim tehnološkim njima. Ono što je prije nekoliko uslugama čeno revolucija koja nas rješenjima i uslugama. Nezaustavljivi napredak informatičko-komunikacijskih tehnologija koji je prema očekivanjima trebao osigurati globalni i hrvatski društveno-ekonomski napredak - u silnom je raskoraku s rastućim siromaštvom i zaostalošću većine svjetskog stanovništva. Nemoć da se takav proces preokrene ili barem zaustavi, dovodi do sve većeg nepovjerenja u svrsishodnost suvremenog tehnološkog razvoja. Uzevši to u obzir, što u budućnosti treba očekivati od tehnološkog napretka? To smo pitanje postavili Gordani Kovačević, predsjednici uprave Ericsson Nikole Tesle, jednoj od najuspješnijih i najuglednijih hrvatskih menadžerica. 8 infoTrend 195/04/2014 arnosti INFOTREND: Je li preuranjeno najavljivati takva rješenja u našem društvu gdje prosječan građanin financijski teško podnosi i opterećenja telefonske pretplate, a tehnološki je na razini naprednog školarca? KOVAČEVIĆ: Ako ste o pojmu proširene stvarnosti dosad razmišljali kao o egzotici, važno je naglasiti da neke vrlo popularne i prilično često primjenjivane aplikacije danas već koriste takav slojeviti prikaz. Zapravo, riječ je o ideji da informacije koje su nam dostupne na različite načine - putem zemljopisnih karata, GPS-a, kompasa, te- Po ocjeni uglednog Europskog udruženja menadžera i časopisa Euromanager Gordana Kovačević, predsjednica uprave Ericsson Nikole Tesle, prošle je godine proglašena menadžericom desetljeća i poslovnom ženom godine, a kompanija koju vodi izabrana je za najkompaniju desetljeća u području Srednje i Jugoistočne Europe. Ocjenjivački sud sačinjavali su priznati i ugledni gospodarstvenici, javne osobe i znanstvenici iz regije. 195/04/2014 infoTrend 9 SNIMIO: Boris Ščitar/PIXSELL Kao što sam već napomenula, analitičari očekuju povećanje podatkovnog prometa u mobilnim mrežama. To je ponajprije uzrokovano značajnim porastom broja pametnih tzv. smart mobilnih korisničkih uređaja i sve intenzivnijom upotrebom interneta. Mobilne tehnologije već nam mijenjaju način života, ali i rada te utječu na njegovu organizaciju. Ericssonov laboratorij za umreženo društvo istražuje i te promjene. Uza sve učestalije korištenje rješenja i usluga utemeljenih na već spomenutoj m2m komunikaciji sve je izraženije i postupno uvođenje rješenja u oblaku (cloud) pa tako i poslovnih modela baziranih na njima. Moram naglasiti kako Ericsson Nikola Tesla, kao sastavni dio organizacije globalnog telekomunikacijskog lidera, dijeli Ericssonovu viziju umreženog društva u kojemu će uskoro biti povezani svi uređaji čije umrežavanje donosi dobrobit pojedincima ili društvu. Kao primjere, mogu navesti usluge poput e-Poziva, mobilnog i e-Zdravstva, e-Uprave. U kreiranju svih tih rješenja koja su već implementirana ili su u fazi implementacije, kao nositelji aktivnosti ili partneri u projektu sudjelovali su i stručnjaci Ericsson Nikole Tesle, kao podrška novoj, dodanoj kvaliteti života za sve građane. Neupućenima najava digitalno proširene stvarnosti možda još zvuči egzotično, ali tako su donedavna s rezervom primane i tehnologije koje su danas u punoj primjeni. INTERVJU lefona, e-maila i slično - sve zajedno, u slojevima, budu povezane na ekranu jednog uređaja, recimo pametnog telefona. Tako primjerice aplikacije za in-line trgovinu već graniče s proširenom stvarnošću, a realiziran je i projekt Glass naočala kojima se, nalik onima Jamesa Bonda kroz koje jednim pogledom vidi na ulici sve što ga zanima: kad će zaći Sunce, koje je poruke u međuvremenu primio, gdje je restoran koji traži, čiji su automobili na ulici i slično. Također, jedna od možda najzanimljivijih aplikacija proširene stvarnosti koju već danas možete koristiti je Google Sky Map koji vam omogućuje da pogledate u prošlost ili budućnost zvjezdanog neba, zavirite kroz Hubbleove leće ili ispod horizonta i u skladu sa socijalnom komponentom umreženog društva, svojim znanjem o položaju planeta ili okolnih galaksija, zadivite prijatelje... Prigoda u kojima možete kapitalizirati takvo znanje i slične usluge je mnogo, a stručnjaci tvrde da će sve složenijih primjena digitalno proširene stvarnosti biti svakodnevno sve više... Mi u Ericsson Nikoli Tesli dijelimo takvu procjenu pa u naš tehnološki put kojim vizualiziramo dobrobiti umreženog društva planiramo uskoro ugraditi i primjere digitalno proširene stvarnosti. Rekla bih da je i za to već polako sazrelo vrijeme, a mogućnosti primjene bi - barem kod korisnika - prije trebale biti u domeni tehnološke pismenosti i kreativnosti, negoli pitanje novca potrebnog za korištenje. Mi koji razvijamo tehnologiju svjesni smo odgovornosti za njene moguće negativne utjecaje u slučaju zloupotrebe, no ta činjenica neće zaustaviti razvoj ni tehnologije ni društvenih odnosa Gordana Kovačević u društvu sa švedskim kraljevskim parom, predsjednikom Josipovićem sa suprugom i predsjednikom korporacije Ericsson. razvoj brzih i ultrabrzih pristupnih mreža tim javljaju se i sociološki učinci virtualidanas ima jednak revolucionarni učinak zacije što je popratna pojava primjene tehna nas kao otkriće parnog stroja u doba nologije o čemu također stručnjaci moraju industrijske revolucije ili kao što je razvoj voditi računa. Mi koji razvijamo tehnologiju svjesni prometnih i elektroenergetskih mreža utjecao na naše pretke. Sjetimo se Tesle smo odgovornosti za njene moguće negakoji je u prošlom stoljeću svojim brojnim tivne utjecaje u slučaju zlouporabe. Meizumima povećao ljudima životni stan- đutim, zlouporaba je moguća i u drugim područjima i aktivdard do neslućenih razmjera uvonostima, što društvo deći čaroliju svjetla u svaki dom svakako mora sanki postavljajući temelje onoga što U razvijenim cionirati pa ta činjedanas zovemo mobilnom telefoni- zemljama nica neće zaustaviti jom i mrežom svih mreža. mogućnost dostupa razvoj ni tehnologije Današnje mlade generacije ne ni društvenih odnopoznaju život bez interneta. Oni informacijama sa. Ljudi i dalje koodrastaju uz nove tehnologije širokopojasnim municiraju, a to je i njima su okruženi cijeli život. pristupom nije najbitnije. Sve ostalo više pitanje izbora Oslanjaju se na komunikaciju i samo je odraz vrememobilnost, za njih je nezamislivo nego je to zakonom na u kojemu živimo. živjeti bez računala, videoigrica, regulirano i dostupno Danas se puno toga INFOTREND: Kao društveno odgovoran videokamera, mobilnih telefona i svakom pojedincu događa u virtualnim poduzetnik Ericsson NT polazi od činje- društvenih mreža. Ta milenijska društvenim zajedninice da je komunikacija osnovna ljudska generacija koja će punu radnu zrepotreba, a slijedom toga ICT industrija je lost doživjeti u doba umreženog društva, cama pa društvo mora definirati okvire i inicijator promjena koje pozitivno utječu apsolutno je spremna na brze tehnološke postaviti pravila koja će u ovo naše novo na život jedinke, društva i poslovanja. promjene te je glavni oslonac i pokretač doba vrijediti za sve. To je jednako važan Međutim, koliko god utjecaj budućeg druš- posao za inženjere kao i za sociologe. tehnologije bio pozitivan, ipak tvenog razvoja. INFOTREND: Iz dosadašnjega, ne samo molim Vas, pojasnite nam sve S obzirom na regionalnog već i europskog iskustva ubrzaniji tehnološki razvoj u to da danas parazaključujemo da poslovni sektor među kontekstu njegovog utjecaja na lelno koegzistiprvima usvaja i primjenjuje rezultate tehdruštvene odnose? raju različite genološkog razvoja. Što treba napraviti da i neracije jasno je KOVAČEVIĆ: Svjedoci smo da razvoj na lju- ostali društveni segmenti što prije počnu nevjerojatno brzih tehnoloških de utječe različi- koristiti sve prednosti suvremenih ICT promjena. Svijetu je trebalo sto tehnologija? to kao i primjena godina da dosegne milijardu ICT tehnologije. KOVAČEVIĆ: Kreatori tehnološkog rapretplatnika fiksne telefonije, Niti svi jedna- zvoja cjelokupnog društva su veliki tehnoa samo dvadeset i pet za umreko doživljavaju loški lideri koji u istraživanje i razvoj ulažu žavanje pet milijardi mobilnih niti svi jednako golema sredstva. Takav je primjer korpopretplatnika, s tim da se procjeiskorištavaju teh- racija Ericsson u kojoj djeluje i hrvatska njuje kako će već 2020. godine nološke moguć- kompanija Ericsson Nikola Tesla. Samo u biti povezano više od 50 mili- Jedan od bezbrojnih susreta s nosti. Paralelno s inovacije i razvojno-istraživačke aktivnojardi uređaja. Pritom tehnološki novinarima. 10 infoTrend 195/04/2014 Susret svih 1300 zaposlenika zagrebačkog tima Ericsson 2002. godine u Hypo centru. Gordana Kovačević s predsjednikom korporacije Ericsson Hansom Vestbergom. će se postupno globalno proširiti 2020. temelji svoj rast i razvoj na pametsti Ericsson godiššto će umanjiti pa s vremenom nom, održivom i uključivom gospodarnje ulaže više od 3,7 Za napredak društva i potpuno izbrisati digitalni jaz stvu. Drugim riječima, znanjem i inovacimilijardi eura. Ak- i svih građana treba tivnosti temeljene ojačati poticajno tržišno, koji je zbog političkih, ekonom- jama potiče se razvoj zelenog gospodarstva ski i društvenih razloga još pri- s učinkovitim iskorištenjem resursa. na istraživanjima su političko i regulatorno lično izražen u svijetu. potreba modernog Budući društveni razvoj temelji se na čovjeka kao i razra- te infrastrukturno educiranoj, fleksibilnoj, interdisciplinarINFOTREND: Neupitno je da noj radnoj snazi spremnoj na stalno učeda scenarija i razvoj okruženje, ali isto tako tehnologija sve više utječe na nje, neprestane i nepredvidive promjene i tehnologije za život potaknuti spremnost razvoj ljudskog društva pa se nepoznate izazove. Imajući sve to na umu, i rad u umreženom svakog pojedinca, postavlja pitanje koliko baš ICT prirodno je da se potencijal, a samim tim društvu. ICT teme- poslovnog sektora može u budućnosti poslužiti kao i odgovornost ICT industrije i tehnologije ljen na takvim ula- i državne uprave za ganjima mnogo je primjenu ICT proizvoda, most kojim se iz jednog društve- ne može izuzeti iz razmatranja. Međutim, no-ekonomskog oblika koegzi- stvari treba sagledavati strateški-horizonviše od same tehno- usluga i rješenja u stencije prelazi u nove poslovne talno. Naravno, dio odgovornosti koju ima logije i industrijske svakodnevnom životu i društvene modele koji nas oče- naša industrija zapravo je i njen najjači grane. Implemenkuju u umreženom društvu? S adut za strateško industrijsko pozicioniratacijom inovativnih obzirom na sporu političku birokraciju, nje, ali i najjača poveznica prema svakom ICT rješenja u druge industrijske i poslovne segmente omogućena je promjena može li ICT kao industrija i tehnologija članu društva. načina razmišljanja i rada, ubrzanje po- preuzeti povijesnu odgovornost za podiNema te industrije koja poput naše doslovnih procesa, štednja vremena, novca, zanje razine znanja i spremnosti ljudi na lazi do svakog čovjeka i mijenja mu život. energije... Pozitivno se utječe na okoliš i brže usvajanje novih tehnologiMeđutim, iluzorno je ljude, to nam osigurava brži dostup do po- ja i njihovu primjenu u svakododgovornost za proIluzorno je trebnih podataka i dokumenata baš kad su nevnom radu i životu? mjenu društvenog staodgovornost za nam potrebni, bilo da je riječ o zdravlju, nja u gospodarskom, KOVAČEVIĆ: Globalni ICT sigurnosti, prometu, poslovanju, državnoj trendovi su nezaustavljivi i iz promjenu društvenog ekonomskom i obraadministraciji ili zabavi. zovnom kontekstu temelja mijenjaju svakodnevni stanja prebacivati na Ulaganje u ICT brzo se vraća, to je inve- život. U takvim okolnostima jednu industriju ma prebacivati na jednu sticija u transformaciju i razvoj. To je jed- ključnu ulogu imaju nacionalne kako ona bila važna industriju ma kako ona nostavno razumljivo, a oni koji to ne pro- ekonomije koje se moraju odre- i utjecajna. ICT je bila važna i utjecajna. vode osuđeni su na stagnaciju i postupno diti žele li gospodarski napre- pokretač promjena u Za nas je ICT industrinestajanje. U sljedećih desetak godina, dak i priključak najrazvijenijim drugim industrijama, ja pokretač promjena u zahvaljujući inovacijskom, tehnološkom zemljama. Za napredak društva istinski promicatelj drugim industrijama, i gospodarsko-ekonomskom potencijalu i svih građana treba osigurati istinski promicatelj novih ideja i ICT-a s jedne strane i ostvarenju osnovnog nekoliko važnih uvjeta: ojačanovih ideja i doživljaprava svakog čovjeka na dostup informa- ti poticajno tržišno, političko i značajna razvojnovamo je kao značajnu cijama s druge, naša će civilizacija i me- regulatorno te infrastrukturno istraživačka snaga. razvojno-istraživačku đusobni odnosi doživjeti velike promjene. okruženje, ali i potaknuti spresnagu u budućoj euProcesi su već započeli, a u razvijenim mnost svakog pojedinca, poslovnog sekto- ropskoj uniji inovacija. Viša razina znanja, zemljama mogućnost dostupa informaci- ra i državne uprave za primjenu ICT pro- svakodnevna primjena suvremenih tehnojama širokopojasnim pristupom više nije izvoda, usluga i rješenja u svakodnevnom logija i velika kreativnost samo su neki od pitanje izbora nego je to regulirano zako- životu. Hrvatska je članica Europske unije uvjeta na kojima svi, a ne samo mi iz indunom i dostupno svakom pojedincu. Proces koja slijedom strategije razvoja Europa strije - moramo raditi zajedno. 195/04/2014 infoTrend 11 OSVRT WINDAYS14 Igra prijestolja PIŠE TOMISLAV ŽGANEC S lučajno ili ne, ali hrvatski je IT prostor početkom travnja nalikovao poprištu odigravanja megapopularne serije Igra prijestolja. Nekoliko vodećih svjetskih IT tvrtki odlučilo je održati svoje konferencije nalik zamišljenim kraljevstvima koja okupljaju podanike, vazale, suradnike, ali i suparnike kako bi predočili što im nude i što od njih očekuju u danima koji slijede. Tako je Oracle održao konferenciju u Zagrebu (kraljevstvo na sjeveru), Cisco u Splitu (kraljevstvo južnih mora), a kraljev grudobran i ove je godine bio u Umagu gdje je Microsoft održao svoju četrnaestu tehnološko-poslovnu konferenciju WinDays14. Za početak - karmine (Ne)očekivano, otvaranje tehnološkog dijela konferencije obilježeno je oproštajnom zdravicom za Windows XP, operacijski sustav čiji se prestanak službene podrške (8. travnja 2014.) poklopio s terminom ovogodišnje konferencije. Proizvod koji je službeno objavljen još 2001. u vrijeme prvih WinDaysa na kraju je ispao toliko dobar da ga se nitko ne želi odreći - osim njegovog proizvođača, a zanimljivo je da na prodajnim mjestima najvećeg ovogodišnjeg sponzora konferencije još ima računala s operacijskim sustavom XP. Tržišni analitičari već duže savjetuju kako bi tvrtka iz Redmonda trebala svoj temeljni proizvod - operacijski sustav Windows - davati besplatno. To smatraju jedinim mogućim potezom da se anemično tržište potakne na prelazak s Windows XP, Vista i Windows 7 platformi na Windows 8.1. Glasine govore da bi se takav proizvod mogao ubrzo pojaviti pod nazivom Windows 8.1 with Bing. U Microsoftu naporno rade kako bi Bing bio mnogo više od web-tražilice. Zamišljaju ga kao sustav za duboke analitičke upite koji povezuju sve vaše Microsoftovove uređaje, usluge i pretplate. Međutim, nije jasno kako u Microsoftu namjeravaju monetizirati takav pristup. Osmog travnja službeno je predstavljena i najnovija 12 infoTrend 195/04/2014 dogradnja sustava Windows 8.1 nazvana stik pristup, a najnoviji proizvod - Office Windows 8.1 Update. Promotivni spot for iPad, samo potvrđuje tu orijentaciju. koji se emitirao prije svakog predavanja Primjer takvog pristupa prikazan je i na na WinDays konferenciji sugerirao je da otvaranju ovogodišnje WinDays konferensu najnoviji Windowsi šest puta sigurniji cije kada je razvojni paket Visual Studio negoli XP. Istodobno, objavljeno je kako pokrenut na iPad računalu i to ne kao pritvrtka iz Redmonda počinje s besplat- rodna aplikacija za iPad već kao aplikacija nom distribucijom sustava Windows 8.1, pokrenuta iz Azure oblaka. Time je takoali ne svima niti za sve uređaje. Besplatni đer pokazano da se na Azure oblak može Windows 8.1 i Windows 8.1 spojiti s bilo kojeg mobilnog Phone namijenjeni su OEM uređaja. tržištu za uređaje s ekranom Satya Nadella: do devet inča. Time u Mi- Mobilna platforma Mobilnost u prvom planu crosoftu žele smanjiti troškoNadella u svom pismu istive proizvođačima tih uređaja mora doći na prvo če nekoliko puta da mobilna na dijelu tržišta gdje ionako mjesto u svim Microsoftovim platforma mora doći na prvo imaju zanemarivi udio. mjesto u svim njihovim planoSatya Nadella, novi izvršni planovima vima. Nije teško zaključiti kako predsjednik Microsofta imenovan početkom ove godine, već je svo- tvrtke poput Googlea, Applea i Samsunga jim prvim potezima nagovijestio u kojem kapitaliziraju svoje proizvode na globalsmjeru želi voditi tvrtku. Krajem prošlog nom mobilnom tržišnom prostoru uspješmjeseca poslao je svim zaposlenicima pi- nije od Microsofta. Sad Nadella želi da Mismo kojim ih obavještava da je imenovao crosoft učini to isto kako kroz programsku nove vodeće ljude u nekoliko ključnih podršku predstavljajući operacijski sustav odjela - uključujući one za Cloud Compu- Mobile Phone 8.1 tako i kroz same mobilting, Xbox i Devices čime je pokazao da ne uređaje. Kupnja Nokie za 7,2 milijarde točno zna buduće bitne smjernice tvrtke dolara ključni je čimbenik Microsoftove koje se mogu opisati kao platform agno- mobilne sklopovske strategije pa ne čudi Iako je trajala kraće i uz zadržanu previsoku cijenu kotizacije poskupjela gotovo 25 %, WinDays konferencija je ipak uspjela privući znatan broj sudionika. Paula Januszkiewicz održala je čak četiri predavanja na temu sigurnosti dokazujući da nam IT industrija još prodaje mačka u vreči. Marko Sever, nakon zaposlenja u Microsoftu, vratio se u obiteljski posao gdje vodi ekološko poljoprivredno gospodarstvo. Prognoze i „prognoze“ “Znam sve o tebi, tebi i tebi” - zastrašujuća ali istinita poruka koju su na svojim majicama nosile hostese. Iako bez sumnje najbolji predavač na prošlogodišnjim i ovogodišnjim WinDaysima, Mark Minasi nije se pokazao kao uspješan predskazatelj budućnosti. postavljanje bivšeg izvršnog direktora 2014 u San Francisku, Microsoft je objavio Nokie Stephena Elopa na mjesto voditelja podršku tzv. univerzalnim aplikacijama. odjela Devices. U Microsoftu očekuju da To će pri razvoju programske podrške će Nokijin tim donijeti nužnu stručnost omogućiti pisanje aplikacija za 8.1 tablet u području mobilnih uređaja i usluga što uređaje i za Windows 8.1 Phone mobitele. očajnički treba njihovoj tvrtki. Primjere pisanja takvih aplikacija mogli Upitamo li se koji je uređaj u ne tako smo vidjeti već na ovogodišnjoj konfedavnoj prošlosti izmijenio naš renciji, a na otvaranju je prisvakodnevni život, odgovor kazana upotreba otvorenog je svakako - mobilni telefon. programskog koda (One Note Statistike govore da prosječni Tržišni analitičari: API) pri izradi aplikacija za vlasnik mobilnog telefona taj Operacijski Windows 8.1 i Windows 8.1 uređaj uzima u ruke 150 puta sustav Windows Phone sustave. dnevno, odnosno svakih 10 mi- treba davati Internet of nuta. I dok se tjedno u svijetu besplatno kao producira sto filmova i izdaje poticaj za prelazak Everything 250 knjiga, u istom vremen- na platformu Sama konferencija tematski skom razdoblju objavi se čak Windows 8.1 je bila posvećena aktualnim 15.000 novih mobilnih aplikamegatrendovima, od kojih u cija. Očekuje se kako će se ove Microsoftu izdvajaju računalgodine iz različitih aplikacijskih trgovi- stvo u oblaku, mobilnost, socijalne mreže na presnimiti čak 77 milijardi aplikacija. i Big Data. Uključimo li tu i neopravdano Stoga ne čudi veliko zanimanje sudionika izostavljenu sigurnost, dolazimo do novog konferencije za teme koje su se bavile ra- aktualnog pojma koji obilježava IT pozorzvojnim alatima za mobilne platforme. nicu budućnosti a to je Internet of EverytNa nedavno završenoj konferenciji Build hing (IoE). Da svjetski priznate predavače ne treba uvijek držati za riječ govori primjer prošlogodišnjeg i ovogodišnjeg predavača Marka Minasija, svjetski poznatog kolumnista, komentatora i autora brojnih knjiga i publikacija. U svom prošlogodišnjem predavanju Minasi je naglasio: Ne brinite, kladim se da će tehnička podrška za Windows XP koja ističe sljedeće godine biti produžena još za pet. Stvarnost je pokazala da se je prevario. Stoga se ove godine Minasi više držao stvarnih tehnoloških rješenja kao što je konfiguracija cluster arhitekture za početnike, a manje se bavio predviđanjima. Posjetitelji su čuli kako Minasi u ležernom i zabavnom stilu opisuje Hrvatsku kao zemlju gdje je dolar još jak, a osim financijskih drugim najvažnijim djelatnicima svake tvrtke smatra informatičare - čuvare podataka. Dobro je čuti da barem netko smatra IT važnim sektorom. I dok je 1984. u svijetu bilo povezano samo tisuću uređaja (uglavnom računala) očekuje se da će ih do 2020. biti 50 milijardi. Najveći dio bit će uređaji s kojima nećemo izravno komunicirati već će oni sami izmjenjivati poruke (M2M - machine to machine). Nova paradigma naziva se Internet of Things odnosno Internet of Everything. U osnovi Internet svega predstavlja inteligentne sustave, sačinjene od velikog broja senzora, malih uređaja, pametnih telefona i tableta, koji razmjenjuju podatke s različitim drugim sustavima smještenim u javnom oblaku, privatnim oblacima ili pak na nekim hibridnim arhitekturama. U Ciscu očekuju da će Internet svega donijeti svjetskoj ekonomiji 19 bilijuna dolara. Većina komunikacije odigravat će se u pametnim gradovima koji će postati 195/04/2014 infoTrend 13 JAVNA NABAVA Karmine za sve ali šampanjac samo za odabrane. Dok su organizatori konferencije ispijali šampanjac za Windows XP, sudionici sa skupim kotizacijama ostali su suhog grla. Predavači na konferenciji nerijetko pokazuju i svoje ribičke uspjehe. važniji od država. Primjer jeduz pomoć HDInsight tehnonog takvog pametnog grada jest logije - inačice Hadoop tehOrijentaciju Barcelona. Projekt nazvan 22@ nologije u Azure oblaku. U Barcelona vrijedan je 3 milijar- prema tehnologiji prikazanom primjeru prikude dolara i trebao bi primjenom oblaka Microsoft pljene su poruke koje sadrže modernih IT tehnologija kroz smatra jednim ključnu riječ - Obama, a onda šest godina stvoriti 47 tisuća od strateških je analizirano u kojim ameradnih mjesta i 4500 novih tvrt- ciljeva i ključnom ričkim saveznim državama ki. Projekt obuhvaća uvođenje komponentom aktualni predsjednik uživa nekolicine pametnih sustava u za rast tvrtke povjerenje birača, a u kojima gradsku infrastrukturu poput ne. Zanimljiv je i podatak da pametnog osvjetljenja - paljeje za pripremu te prezentacinjem javne rasvjete na maksimum tek je, prikupljanje 20.000 tvitova i obradu u kada se u blizini netko nalazi ili pametnog Azure oblaku potrošeno oko 30 funti za odvoza otpada kada kante za otpad same uslugu unajmljene infrastrukture. javljaju ukoliko su pune i spremne za praTreba (li) vjerovati oblacima? žnjenje. Najvažnija aplikacija u takvom paDa je Microsoftova orijentacija prema metnom gradu (tzv. killer aplikacija) svakako je pametno parkiranje. Procjenjuje se da oko 30 % gradskog prometa otpada na traženje parkinga. Primjerice, ta brojka subotom ujutro u Münchenu raste na 65 %, a prosječni Parižanin potroši tri godine života tražeći parking. Očekuje se da će taj problem riješiti senzorski sustav jer bi vozači putem pametne aplikacije mogli uočiti najbliže slobodno mjesto. No, tek ćemo vidjeti hoće li se vozačka kultura prilagoditi tom tehnološkom rješenju. Bezbrojni povezani uređaji i dalje će Od previše tehnologije nekad treba stvarati još veće količine podataka. Stoga pobjeći na toplo istarsko sunce. je pojam Big Data aktualan već neko vrijeme, a sad se traže i nude načini kako što brže i efikasnije obraditi goleme količine prikupljenih informacija. Iako je već 2012. ukupan broj podataka u svijetu iznosio 2,7 zetabajta od toga je kategorizirano samo 3 Sama konferencija tematski je bila %, a analizirano manje od 0,5%. Stoga ne posvećena aktualnim megatrendočudi da je predavanje Big Data u praksi privima, od kojih u Microsoftu izdvajaju vuklo veliku pažnju sudionika konferenračunalstvo u oblaku, mobilnost, socicije. Na predavanju je prikazano kako se jalne mreže i Big Data. Uključimo li tu prikupljanjem poruka s društvene mreže i neopravdano izostavljenu sigurnost, Twitter te naknadnom klasifikacijom podolazimo do novog aktualnog pojma koji obilježava IT pozornicu budućnodataka može doći do određenih zaključaka sti a to je Internet of Everything (IoE). 14 infoTrend 195/04/2014 Internet of Everything tehnologiji oblaka još jedan od strateških ciljeva tvrtke vidljivo je na svakom koraku. I dok je bivši predsjednik tvrtke Steve Ballmer smatrao računalstvo u oblaku bitnim Nadella ga promiče na još višu razinu. To potvrđuje i u već spomenutom pismu gdje je arhitekturu oblaka naglasio kao ključnu komponentu u rastu tvrtke. Na takav pristup ukazuju i najnoviji proizvodi - Windows Server 2012 R2 promiče se kao prvo serversko okruženje za oblak, Windows 8.1 već pri instalaciji nudi upravljanje korisničkim identitetom smještenim u oblaku, a ključ svega je System Center 2012 R2 za upravljanje svim i svačim kako kod korisnika tako i u oblaku. Tako je ovogodišnja WinDays14 konferencija ponovno protekla u oblačnom raspoloženju, iako su vremenski uvjeti iznad Istre bili više ljetni negoli proljetni. Istaknuti gost predavač bio je David Chappell, jedan od najpoznatijih svjetskih govornika i autora na temu računalstva u oblaku. Chappell je govorio o prednostima oblaka, o situacijama gdje se može implementirati te kako Microsoft omogućuje tvrtkama bezbolan prijelaz u oblak pomoću svojih tehnologija i usluga. Što se tiče sigurnosti podataka smještenih u javnom oblaku, Chappell smatra da temeljno pitanje nije sigurnost već odnos povjerenja - vjerujete li svom davatelju usluga ili ne. Proces povjerenja gradi se polako. Chappell pritom slikovito opisuje najopasniju tehnologiju današnjice. To nije nuklearno oružje već proces nadgradnje operacijskih sustava znan kao windows update. Mi vjerujemo Microsoftu i stoga milijuni korisnika širom svijeta prihvaćaju nadgradnju sustava o kojima nerijetko ovise životi. Zanimljivo je bilo poslušati njegovo predviđanje razvoja tržišta podatkovnih centara i javnih oblaka. Chappell smatra da će u budućnosti preživjeti sustavi javnih OSVRT tivnim sučeljem i interakcijom, a uza sve to kako u priču uklopiti i Windows Azure kao komunikacijski kanal između velikih poslovnih sustava prema modernim tehnologijama. Demonstrirano je kako se Microsoft Kinect može iskoristiti u biometrijskim autentikacijskim sustavima za prepoznavanje karakterističnih crta lica (face recognition) kao i u antropološkim mjerenjima cijelog ljudskog tijela. Tehnološki dio konferencije završen je prikazima hrvatskih tvrtki koje su uspješ“Sve i svi u oblake” kaže David no primijenile neke od aktualnih MicroChappell ističući da će u industriji softovih proizvoda. Tako su djelatnici Zajavnih oblaka preživjeti samo grebačkog holdinga pokazali realizaciju Google, Amazon i Microsoft. vlastitog privatnog oblaka, HŽ putnički prijevoz i Kineziološki fakultet u Zagrebu oblaka koje nude tvrtke Amazon, Google migraciju na Office 365, Ministarstvo kuli Microsoft (Azure) jer se njihovi oblaci ture primjenu Azure tehnologije, HZZO zasnivaju na tzv. best-effort arhitekturi gdje realizaciju privatnog oblaka uz korištenje se podatkovni centri izgrađuju oko jeftinih Microsoft Premier Supporta. Pravo osvjeserverskih komponenti, a pouzdanost se ženje bilo je predavanje tvrtke Eko Sever ostvaruje kroz aplikativnu razinu. Za razli- o primjeni Microsoftovih uređaja i usluga u ekološkom poljoprivrednom gospodarku od best-efforta reliable arhistvu. Marko Sever koji se, tektura zasniva se na pouzdakako kaže, nakon zaposlenom, ali skupom sklopovlju pa nja u Microsoftu opamejoj David Chappell ne predviđa Tehnološki dio konferencije WinDays tio i vratio u obiteljski posvjetlu budućnost. sao istaknuo je: Windows Da Kinect nije samo za igru 14 završen je Azure naš je temelj - služi sve njegove mogućnosti prika- prikazima hrvatskih za web, bazu podataka, zali su predstavnici tvrtke Ci- tvrtki koje su prijavu korisnika, Office tus. Svi su već čuli za Microsoft uspješno primijenile 365 za komunikaciju, poKinect i njegove mogućnosti neke od aktualnih slovnu učinkovitost unutar te visoku interakciju korisnika Microsoftovih gospodarstva i za nove pokoju donosi na Xbox igraćoj glede na strukturu podakonzoli. Međutim, možete li proizvoda. taka koji nam omogućuju zamisliti kako bi se taj inovativni uređaj mogao iskoristiti u poslovnim bolje procjene naših korisnika i poboljšanje sustavima, odnosno u njihovom moderni- prodaje te Windows 8 i Windows Phone 8 ziranju? Predavanje je pokazalo koncepte aplikacije za korisnike i naše dostavljače. Na kraju svake konferencije uvijek se primjene Kinecta u poslovnim aplikacijama. Arhitekturni pogled kako uklopiti Ki- postavlja isto pitanje - kakav je bio Return nect aplikacije u postojeće sustave te kako on Investment (ROI), jesmo li dobili više zastarjele aplikacije modernizirati inova- ili manje od očekivanoga ili uloženoga Mjerne jedinice u bajtovima Dekadne Binarne Veličine Metričke Veličine JEDEC IEC 1000 kB kilobajt 1024 KB kilobajt kibibajt MB megabajt mebibajt GB gigabajt gibibajt 1024 4 - tebibajt 5 1000 2 1000 3 2 MB megabajt 1024 GB gigabajt 1024 3 1000 4 1000 5 PB petabajt 1024 - pebibajt 1000 6 EB eksabajt 1024 6 - eksbibajt 7 ZB zetabajt 1024 7 - zebibajt 1000 8 YB jotabajt 1024 8 - jobibajt 1000 TB terabajt Redovi veličine podataka Usporedba s već udomaćenom jedinicom - jedan zetabajt je trilijun gigabajta. Za količinsku usporedbu – 300 zetabajta podataka jest količina vizualnih informacija koja protekne iz očiju prema mozgu cjelokupne ljudske populacije u godinu dana. Tisuću zetabajta jest jedan jotabajt, a 20 jotabajta veličina je holografske snimke cijele površine našeg planeta. (Tablica prenesena s web-stranice HRopenWiki) kroz kotizaciju, smještaj, putne troškove? Netko je svojedobno opisao Microsoftovu WinDays konferenciju kao božićno slavlje: svi ga iščekuju, svi mu se vesele, a na kraju su svi pomalo razočarani - poklonima. Na jednoj od prvih konferencija naš poznanik je nakon izlaganja o tada aktualnim Windowsima 2003 (ne)sretno uzdahnuo: Hvala Bogu, s Windowsima 2013 odlazim u mirovinu. Windowse 2013 odnosno 2012 smo dočekali i ispratili, naš poznanik je u mirovini, a svim sadašnjim i budućim korisnicima Microsoft tehnologije uvijek preostaje izbor – virtualizacija svega i svačega pa tako i obrazovanja ili zadržavanje u realnom svijetu gdje su i takvi događaji još uvijek izvor dodatnog znanja kojim možemo oplemeniti poslovanje i potaknuti uspjeh. Tomislav Žganec je veteran IT novinarskog izvještavanja s WinDays konferencija na kojima sudjeluje od njenih prvih dana. Zahvaljujući tomu nositelj je čak pet WinDays rekorda: posjetio je najviše konferencija, sudjelovao je na najviše konferencijskih dana, odslušao je najviše predavanja i podijelio na njima najviše negativnih ocjena, a uza sve to osvojio je najviše nagrada. Kako je i ove godine dobio jednu od dnevnih nagrada - krpu za čišćenje monitora - i to baš onog dana kad nije bio ni na jednom predavanju, sve je sigurniji u namještanje izvlačenja čime se organizatori žele umiliti sedmoj sili. Žganec je prije trideset godina pokrenuo prvi IT časopis i od tog vremena povremeno zbunjuje čitatelje svojim vizijama koje se osim na tehnološkom razvoju zasnivaju i na SF filmovima poput Soylent Greena, Loganovog bijega i Terminatora. Profesionalno radi na Fakultetu elektrotehnike i računalstva gdje je koristio nekoliko desetaka različitih operacijskih sustava, od onih s ispisnom konzolom do ovih u oblaku. To ga je preobratilo u OS agnostike te je dao ostavku na sve dužnosti koje je obavljao uključujući i onu potpredsjednika Udruge otvorenih sustava. 195/04/2014 infoTrend 15 CIO ISTRAŽIVANJE SEKTORI INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA U TVRTKAMA ŽELE BITI PREPOZNANI KAO INOVACIJSKI CENTRI I STRATEŠKI POSLOVNI PARTNERI Dobre namjere spora ostvarenja PIŠE IVICA PERICA Autor Ivica Perica završio je studij poslovne informatike na Charelston Southern University (SAD), a zvanje magistra znanosti u području informacijskog menadžmenta stekao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Svoju profesionalnu karijeru započeo je u tvrtki Infodom gdje je proveo četiri godine na poziciji voditelja odjela za implementaciju i razvoj nakon čega se pridružio tvrtki Deloitte gdje je nakon osam godina napredovao i došao do pozicije direktora odjela za poslovno savjetovanje u Adriatic regiji zaduženog za javni sektor i EU usluge. Osim toga, Ivica je kao član ili voditelj sudjelovao u mnogim projektima iz područja restrukturiranja i optimizacije poslovnih procesa te kontrola, uspostave sustava upravljanja rizicima, analize i uspostave IT Governancea, interne revizije, provođenja IT revizija, implementacije raznih IT sustava i sl. u mnogim industrijama u cijeloj regiji. Također ima PMP, PRINCE2 i ITIL certifikate. Deloitte već tradicionalno provodi godišnje CIO istraživanje u kojemu je za 2013. godinu sudjelovalo više od 700 ljudi na CIO (Chief Information Officer) funkciji te ostalih na vodećim pozicijama u IT sektoru iz cijeloga svijeta. Teme istraživanja bile su trenutna pozicija CIO funkcija u organizacijama, dodatne vrijednosti koje CIO donosi tvrtkama te pozitivni i negativni trendovi IT poslovanja u financijskom, javnom i privatnom sektoru. 16 infoTrend 195/04/2014 U Hrvatskoj vodeći ljudi u državi ne razumiju potpuno važnost informatizacije javnog sektora, moguće koristi i porast učinkovitosti, a samim tim i smanjenje rashoda što bi mogla donijeti temeljita informatizacija poslovnih procesa. udi na čelnim funkcijama uprav- kvog stanja - većina sudionika smatra da ljanja informacijsko-komunika- je sve teže pronaći, ali i zadržati zaposlecijskim sustavima u posljednje nike koji razumiju industriju, poslovanje se vrijeme nalaze pred sve većim i nove trendove IT industrije i sigurnosti. izazovima, s obzirom na to da poslovna Ta se izjava odnosi i na funkcije voditelja rukovodstva mnogih tvrtki sve više shva- sigurnosti informacijskog sustava (CISO). Glavni fokus svih informatičkih voditećaju kako primjena tih tehnologija može značajno pridonijeti razvoju i konkuren- lja koji su sudjelovali u prošlogodišnjem tnosti njihova poslovanja. Cloud tehno- istraživanju jest implementacija novih logije, BYOD (Bring Your Own Device) te ICT rješenja kao odgovor na aktualne poBig Data (veliki podaci) danas uvelike mijenjaju način poslovanja, a sukladno tomu mijenjaju se i vodeće funkcije u IT sustavima te u području sigurnosti IT sustava kako bi ostale upotrebljive i korisne u brzo mijenjajućem okruženju. Jedan od glavnih zaključaka Deloitteova istraživanja bio je da ICT predstavlja ključnu ulogu u inovaciji poslovanja te podršku rastu i kompetitivnosti organizacija. Međutim, istraživanje je ukazalo i na glavni negativni aspekt ta- Grafički prikaz ključnih ciljeva koje anketirani informatički voditelji žele postići u 2014. (Izvor: Deloitte) Učinkovito upravljanje rizikom U svjetlu poruka CIO istraživanja, Ivica Perica direktor u tvrtki Deloitte Savjetodavne Usluge d.o.o. analizira stanje hrvatske ICT stvarnosti i sposobnost upravnog aparata za potrebne promjene. Deloitte je jedna od vodećih svjetskih tvrtki koja nudi profesionalne usluge iz područja revizije, upravljanja rizicima, poreza, poslovnog i financijskog savjetovanja te pravne usluge. slovne potrebe svojih kompanija, kao što je upravljanje Big Data, cloud, mobilne tehnologije i tehnologije društvenih mreža. 22% - porast investicija u IT Pozitivni indikatori provedenog istraživanja ukazuju da su investicije u informacijske tehnologije porasle za 22 % u odnosu na prethodne godine što je posljedično povećalo ICT budžete koje imaju na raspolaganju ljudi na CIO funkcijama. Oko 60 % budžeta otpada na standardne operativne poslove ICT okruženja dok se ostatak koristi za razvoj te unapređenje ICT sustava i poslovanja. Kad govorimo o položaju CIO funkcije unutar organizacije, 61 % sudionika Deloitteova istraživanja smatra kako je njihova suradnja te partnerstvo s ostalim organizacijskim dijelovima kompanije još najviše ograničena na pružanje svakodnevnih operativnih usluga i podrške poslovanju, a ne na cjelovitu suradnju s ostalim odjelima kako bi kompaniji pružili stratešku vrijednost podataka visoke kvalitete i osigurali optimizaciju poslovnih procesa do primjenjive razine. Stoga većina sudionika u istraživanju smatra kako im je glavni cilj u 2014. učvrstiti svoju poziciju te da kao ravnopravni poslovni partneri pružaju kvalitetniju i potpuniju stratešku podršku ostalim poslovnim odjelima i upravi u svrhu podrške unapređenju tvrtkinog poslovanja. 64% - na početku krivulje učenja Većina ispitanika smatra kako je jedna od ključnih strateških prednosti za budućnost upravljanje analitikom velikih podataka. No, unatoč prepoznanom trendu i mogućnostima, 64 % ispitanika potvrdilo je kako su oni i njihove tvrtke na samom početku krivulje učenja koje bi im omogućilo implementaciju nadolazećih tehnologija i softvera. S druge strane, pretežno su ograničeni na praćenje novih mogućnosti i istraživanje novih tehnologija, umjesto da ih implementiraju u svoja ICT okruženja. Može se zaključiti kako mnogi CIO voditelji još nisu potGrafički pregled trendova koji su uz Big Data najviše zainteresirali ispitanu populaciju pokazuje sklonost poboljšanju mobilnosti korisnika informacijskih sustava te tehnologijama u oblaku. (Izvor: Deloitte) Upravljanje rizikom još je jedan od ključnih aspekata evolucijske uloge voditelja sigurnosti. Suvremeni voditelji sigurnosti uključeni su u odabir i implementaciju poslovnih prioriteta. To podrazumijeva prihvaćanje rizika da se ispune poslovni ciljevi, no proces može biti uspješan samo uz razumijevanje rizika prisutnih u poslovnom okruženju i uz kontinuirano usavršavanje. Takav pristup može biti koristan upravo u situaciji kad se unutar poslovnog okruženja sve više traže korisnički orijentirani uređaji. Ako član uprave želi koristiti privatni tablet da bi pristupio poslovnim aplikacijama, umjesto da mu voditelj sigurnosti kaže ne trebao bi ga podučiti o rizicima koje takav uređaj donosi i navesti ga da potpiše dokument kojim potvrđuje da razumije i prihvaća navedene rizike. Jednako važna stavka je i sposobnost voditelja sigurnosti da identificira propuštene poslovne prilike zbog nesklonosti prihvaćanju rizika ili zbog posljedica rizika koji je nekoć bio stvarna prijetnja, no sad se može reducirati na prihvatljivu razinu. Takvim pristupom upravljanju informacijskim rizicima unutar poslovnog okruženja, voditelj sigurnosti može uspostaviti nepobitan kredibilitet u poslovnom svijetu, unaprijediti konkurentnost tvrtke te ojačati veze s odjelom upravljanja rizicima, unutarnjom revizijom, ljudskim resursima, pravnom službom i svim drugim čimbenicima poslovnog procesa. puno uvjereni da će nove metode analitike podataka te tehnologije koje omogućuju funkcionalno upravljanje velikim podacima, donijeti kompanijama dovoljno veliku korist kako bi opravdale trošak upuštanja u takve projekte. 5% IT budžeta na upravljanje sigurnošću Gledano sa sigurnosnog aspekta iz Deloitteovog stvarnog iskustva, ulaganja u upravljanje informacijskom sigurnošću u prosjeku iznose manje od 5 % ukupnog IT budžeta i prisutna su otprilike u polovici tvrtki iz financijskog, javnog i privatnog sektora. Zbog financijske krize smanjena su ulaganja u informacijske tehnologije čime je povećan i potencijalni rizik curenja podataka. Stoga ne čudi sve zastupljenije mišljenje da osim što smanjuje informacijski rizik uvođenje funkcije glavnog informatičkog direktora za sigurnost (CISO) štedi novac. No, s definicijom uloge koju ima CISO valja biti oprezan. 195/04/2014 infoTrend 17 CIO ISTRAŽIVANJE Cloud spoticanja Usprkos pogodnostima, postoje i mnogi negativni aspekti cloud-tehnologije koji još sprečavaju njenu globalnu primjenu u svim industrijama. Kamen spoticanja kod oblaka je sigurnost. Kad je u pitanju oblak postoje brojne opcije kao što su IaaS (Infrastructure as a Service), PaaS (Platform as a Service) ili SaaS (Software as a Service) te možemo imati privatni, javni, hibridni ili community oblik. No, osim u slučaju privatnog clouda, činjenica je da se podaci u nekom trenutku nalaze i kod treće strane. Sam koncept računalnog oblaka nije revolucionarna ideja, u informatičkom svijetu još od šezdesetih godina prošlog stoljeća. Cloud se kroz vrijeme razvijao i usavršavao pa je i sveprisutna virtualizacija računala jedan oblik oblaka. Ono što mu je dalo vjetar u leđa su javno dostupni cloud-servisi koji korisnicima za razmjerno malo novca omogućuju usluge koje su prije bile dostupne samo financijski dobro stojećima. Kod takvih servisa na istoj su infrastrukturi podaci brojnih različitih korisnika i tu se vraćamo problemu sigurnosti. Kad svoje podatke dajemo nekomu na čuvanje, procesiranje i raspolaganje to dovodi do rizika pa se izlažemo opasnosti da dospiju negdje drugdje mimo našeg znanja i želje. Dakako, postoje ugovorne obveze kojima se pružatelj cloud-usluga obvezuje maksimalno zaštititi podatke, no jesmo li spremni povjeriti informacije koje su osnova cjelokupnog našeg poslovanja nekome tko nam jamči da će ih čuvati ugovorom? Kako će to tretirati regulatori, koji standardno kaskaju za novim tehnologijama? Dakako, od potencijalne katastrofe ne štiti nas samo ugovor, podatke osiguravaju mnogi sigurnosni mehanizmi među kojima je najznačajnija kriptografija, no koncentrirat ćemo se na neke od najčešćih prijetnji koje se vežu za cloud. Curenje podataka najgori je scenarij koji se može dogoditi nekoj kompaniji. Podaci koji dospiju u ruke konkurenciji ili postanu javno dostupni mogu imati za kompaniju nesagledive materijalne i reputacijske posljedice. Uzrok curenju podataka ne mora biti posljedica napada vještog pojedinca ili skupine koji će se domoći dobro čuvanih kriptografskih ključeva već može biti posljedica neadekvatno administriranog clouda ili lošeg dizajna servisa. Gubitak podataka je jednako zastrašujući. Uzroci mogu biti raznovrsni od slučajnog brisanja kod pružatelja usluge, prirodnih katastrofa do gubitaka kriptografskih ključeva u slučaju da klijent kriptira podatke prije dostavljanja u cloud-servis. Kako bi se izbjegli takvi scenariji obje strane u procesu moraju poduzeti adekvatne mjere. Prijetnje dolaze i u obliku naprednih vrsta napada kao što je preotimanje korisničkih računa na cloud-servisima i presretanje komunikacije između klijenta i servisa. U tom slučaju netko Poslovni uspjeh sve se više oslanja na poriranje inovacija i rasta u kompanijine sposobnost tvrtke da balansira zahtjeve sigurnosne protokole. cyber prijetnji i regulatornu usklađenost Konačni cilj jest da CISO funkcionari s inovacijama i neizbježnim rastom. Time evoluiraju od izdvojenih sigurnosnih ekosoba zadužena za nadzor i kontrolu tih sperata i analizatora u savjetnike kako bi segmenata postaje glavni oslonac tvrtke. nove tehnologije mogle unaprijediti posloDanas se CISO (a u jednu ruku i CIO) vanje uzimajući u obzir potencijalne rizike prema standardnoj i uvriježenoj definiciji te koristeći tehničke pojmove iz poslovne percipira kao osoba zadužena za upravlja- terminologije kako bi izazove i rješenja nje sigurnosnim kontrolama u području pojasnili rječnikom razumljivim osobama informatike, no tehnički gledano ta ulo- izvan svog tehničkog djelokruga. ga nije dovoljno široka da obuhvati nove Svjedoci smo vremena u kojem izazove koje neizbježno donose trendovi cloud-tehnologija širi svoj utjecaj na pooblaka, bring your own device te upravlja- slovanje i društvo općenito. Postalo je očinje velikim podacima. to - cloud-tehnologija svojim utjecajem na Ne tako davno od CISO-a ili njegova društvene medije, mobilne tehnologije i ekvivalenta očekivalo se isključivo defi- upravljanje podacima ima snagu promijeniranje tehničkih standarda i sigurno- niti način poslovanja. Novonastali poslovsnih politika, vrednovanje ni modeli i prilike koje sigurnosnih kontrola prema pruža cloud-tehnologija regulatorima te osiguranje donose i nov pogled na osobnih podataka. Posljed- Jedan od glavnih potrebe ustroja tvrtke, njih šest godina javlja se zaključaka Deloitteova na agilnost i učinkovitost trend proširenja odgovor- istraživanja bio je da unutar procesa upravnosti od komunikacije s ICT predstavlja ključnu ljanja informacijskim višim menadžmentom ra- ulogu pri inovaciji tehnologijama. Prihvaćazličitih poslovnih procesa, poslovanja te podršku njem cloud-tehnologije eliminacija redundantnih rastu i kompetitivnosti tvrtke će potpuno ovisiti kontrola te što brže inkor- kompanija ne samo o internetskoj 18 infoTrend 195/04/2014 vam može preoteti podatke, a da toga ni u jednom trenutku niste bili svjesni. Tu prijetnju dodatno mogu pojačati nesigurno i neadekvatno kreirana korisnička sučelja prema cloud-servisu. Nedostupnost podataka još je jedan od rizika koji se značajno povećava u cloudu. Iako je to oduvijek bio velik rizik i trebalo ga je tretirati, to je u cloudu još teže. Podaci su smješteni negdje daleko pa nedostupnost mogu uzrokovati razne komponente dok je prije oprema s podacima bila kod vas pa ste uz malo kreativnosti našli način kako opet doći do njih. Rizik internih napadača kod pružatelja cloud-usluga može se umanjiti temeljitom procjenom samog pružatelja usluge prije nego što je ugovorite. Kako su pojavom clouda veliki resursi postali dostupni legitimnim korisnicima, jednako su dostupni i zlonamjernim napadačima koji ih mogu iskoristiti za izazivanja štete ili iskorištenja za vlastite operacije što prije nije bilo moguće. već i o mobilnoj prisutnosti te o sposobnosti da brzo rukuju golemim količinama podataka, kako bi u svakom trenutku bili dostupni korisnicima i pružili im što bolju uslugu. Zbog novonastale situacije i novih izazova na području informacijske sigurnosti u žarištu te promjene mogli bi biti CISO voditelji održavajući ravnotežu između troškova i stupnja sigurnosti na prihvatljivoj razini. Kad je riječ o trendovima i smjeru razvoja informacijskih sustava te posebno sigurnosti, posljednjih je godina nezaobilazna tema već spomenuti cloud koji je postao okosnica svakog razgovora, plana i strategije gdje se spominje razvoj ili unapređenje informacijskog sustava. Odlično zvuči ideja da svoje sustave i podatke stavite negdje i više ne brinete o njima, a kad vam zatreba određena informacija dobijete je na zahtjev - odmah. A za to vam treba samo računalo, pristup internetu i cloud. Iako u paketu s cloudom stižu i mnoge prijetnje, on nedvojbeno donosi mnogo toga dobroga, no prije nego što se odlučite za cloud i za pružatelja usluga, postavite si pitanje biste li i kome dali na raspolaganje vlastiti život kao što pružatelju cloud-usluga dajete život svoje kompanije. Hrvatska: dobre namjere, spora ostvarenja Odgovor na pitanje relevantnosti ICT-a u javnom sektoru daje činjenica kako je trenutno aktualno nekoliko projekata pod vodstvom Ministarstva uprave. U proteklih nekoliko godina vidljiv je i trend porasta informatizacijskih projekata vezanih uz Europsku uniju i njene projekte. Prema mišljenju mnogih stručnjaka što se tiče informacijske tehnologije u Hrvatskoj, jedan od važnijih problema jest da vodeći ljudi u državi ne razumiju potpuno važnost informatizacije javnog sektora, moguće koristi i porast učinkovitosti, a samim tim i smanjenje rashoda što bi mogla donijeti temeljita informatizacija poslovnih procesa. Takvo mišljenje se nameće pretežno zbog nedostatka koordiniranih velikih strateških informatičkih projekata na državnoj razini. 48% IT budžeta potrošeno na poštanske i telekom usluge Dodatno uočen problem u upravljanju informacijskim sustavima je loše upravljanje budžetom za informacijske sustave. Prema izvješću Ministarstva uprave za 2012. od ukupnog budžeta koji je iznosio oko milijardu kuna za sve IT projekte tijela javne uprave na godišnjoj razini, oko 480 milijuna kuna potrošeno je na telefonske i poštanske usluge. Neučinkovita je i koordinacija informatičkih projekata pa se zajednički resursi troše tako da se po različitim državnim upravama provode isti ili slični projekti na različitim zasebnim resursima. Naprimjer središnja tijela državne uprave imaju oko 500 domena i 200 registara na kojima se nalazi oko 2000 baza podataka, tako da je u prosjeku svaki građanin upisan najmanje 16 puta u različitim tijelima državne uprave. Zaključak: morala bi postojati centralizirana i jedinstvena baza podataka u centraliziranom i integriranom sustavu, te bi trebalo kreirati jedinstvene i standardizirane procese na razini državnih uprava. Rezultati unapređenja u tom smjeru bi imali dugoročno pozitivan efekt na državne rashode i na učinkovitost funkcioniranja cjelokupnih procesa. Ministarstvo gospodarstva pripremilo je i objavilo Industrijsku strategiju Republike Hrvatske za razdoblje od 2014.-2020. Među ključnim industrijskim granama pojavljuje se i informacijsko-komunikacijska industrija. U sklopu dokumenta analizira- Europska unija pokrenula je tri pilot-proni su globalni trendovi, trendovi u Europskoj uniji te stanje i perspektive razvoja u jekta e-Uprava u svrhu analize ostvarivosti Republici Hrvatskoj. Kao glavni problemi projekta, vrednovanja utjecaja na upravni ističu se brze promjene i potreba za konti- aparat, identifikacije nedostataka te deteknuiranim ulaganjem koje nije moguće zbog cije područja za poboljšanje-napredak: epnedostatka kapitala, sporo prihvaćanje no- SOS za zdravstvo, e-CODEX za pravosuđe vih tehnologija na državnoj razini i spora te PEPPOL za trgovinu i transport. Kao informatizacija poslovnih procesa, slaba temeljne smjernice o kojima treba voditi infrastruktura i smanjenje investicija, nizak računa pri razvoju i implementaciji sustaudio širokopojasnog pristupa internetu. va e-Uprave, u svrhu unapređenja pouzdaDalje, u mobilnoj mreži postotak je oko 20 nosti e-usluga za građane Europske unije, %, prosječna brzina spajanja na internet go- agencija je prepoznala potrebu da instrutovo je na europskom dnu, slabi poticaji za menti digitalne ovjere (vremenski pečat, tvrtke koje imaju vlastiti razvoj, nizak stu- e-dostava, e-potpis) budu razvijeni u skladu panj potražnje za uslugama kao posljedica s lokalnom i europskom legislativom te da slabe svijesti o prednostima ICT rješenja, se unutar sustava e-Uprave poštuje načelo malo domaće tržište i velika konkurencija kontinuiteta poslovanja. Također, preporučuje se primjena e-potte niska razina ulaganja u javnom sektoru. Premda je iz strategije vidljivo da je ne- pisa kao najpouzdanijeg mehanizma ovjedostatak kapitala i ulaganja u informacijske re, korištenje end-to-end enkripcije te tehnologije jedan od većih problema u in- postojanje revizijskog traga u obliku opeformatizaciji javnog sektora, to ne umanjuje rativnih-sistemskih zapisa. Pri uspostavi činjenicu da je Vlada prepoznala važnost učinkovitog sustava e-Uprave kao temeljna informatizacije te je tijekom 2012. osnovala pretpostavka učinkovitog upravljanja inpovjerenstvo za koordinaciju informatizaci- formacijskom sigurnošću ističe se potreba je javnog sektora. Neke od osnovnih zadaća stalnog nadzora sigurnosti informacijskog povjerenstva su unapređenje pravnog okvira sustava putem učestalih procjena rizika za razvoj elektroničke uprave te razmatranje kako bi se održao korak s tehničkim napretstrateških, planskih i provedbenih doku- kom i svladalo buduće izazove. Hrvatska vlada je odlukom o pokretanju menata primjene informacijske i komunikacijske tehnologije. Dodatni zadatak je projekta e-Građani (Narodne novine, br. 52/2013.) započela proces koordinacija, nadzor i usvakojim se od 2014. godine janje standarda i projekata želi građanima omogućiiz područja informacijske i Sudionici u istraživanju ti komunikacija s javnim komunikacijske tehnologije većinom navode kako sektorom putem internes posebnim naglaskom na im je glavni cilj za ta preko portala koji će Digitalnu agendu (Digital ovu godinu učvrstiti objediniti informacije o Agenda for Europe). Nadalje svoju poziciju i postati radu Vlade i ministarstazadaće povjerenstva ukljuravnopravni poslovni va, informacije o javnim čuju uspostavu zajedničke uslugama te omogućiti informacijske i komunika- partneri u pružanju siguran pristup elektroničcijske infrastrukture, jedin- podrške unapređenju kim uslugama korištenjem stvenog sustava za razmjenu poslovanja elektroničkog identiteta podataka, središnjeg sustava za identifikaciju i autentikaciju za pristup posredstvom jedne ili više prihvatljivih vjerodajnica za elektroničku identifikaciju elektroničkim uslugama. Novi trendovi vezani uz upravljanje in- (npr. korisničko ime-zaporka, token, diformacijskim sustavima, jasno su vidljivi i gitalni certifikat i sl.). S obzirom na to da je Hrvatska punopravna članica Europske pregledom najava novih direktiva EU. Krajem siječnja 2014. godine agencija unije, očekuje se da će se smjernice EuEuropske unije ENISA (European Network ropske agencije za sigurnost informacija i and Information Security Agency), koja se informacijskih mreža odraziti na dizajn i bavi pitanjima sigurnosti informacija i in- implementaciju projekta e-Građani. Nadaformacijskih mreža, objavila je seriju stu- lje, digitalizacijom državne uprave upravdija na temu upravljanja informacijskom na su tijela jače izložena rizicima vezanim sigurnošću unutar razvoja integralnog uz informacijsku sigurnost pa se očekuju i europskog sustava e-Uprave te preporuke veća ulaganja u informacijsku sigurnost te kako unaprijediti sigurnost i pouzdanost već opisane promjene u ulogama CISO te tih sustava. CIO funkcija. 195/04/2014 infoTrend 19 NAJAVA PRED NAMA JE 37. MEĐUNARODNI ICT SKUP MIPRO 2014 T rideset i sedmi put zaredom, od 26. do 30. svibnja 2014., u Opatiji će se održati veliki nekomercijalni tehnološki skup posvećen informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji MIPRO 2014. Iako je definiran kao ICT skup, spektar interesa mu je širi pa sve više uključuje i energetiku, ekološke aspekte pojedinih tehnologija, nanotehnologiju i sve ostalo što izravno utječe na gospodarski i društveni razvoj. Organizator skupa je hrvatska ICT udruga MIPRO uz brojne suorganizatore a izuzetnu podršku organizaciji skupa tradicionalno pružaju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture.Tehnički kosponzor skupa je ugledni američki IEEE koji će radove prezentirane na skupu indeksirati u svojoj prestižnoj bazi IEEE Xplore. Okosnicu skupa čini deset savjetovanja-konferencija od kojih svaka pokriva svoj dio informacijske i komunikacijske tehnologije. Naslove savjetovanja naći ćete na web-adresi www.mipro.hr gdje je objavljen cjelokupni program skupa s popisom svih radova na pojedinim savjetovanjima. Na ovogodišnjem MIPRO-u prezentirat će se oko 380 radova, po čemu je drugi od svih dosad održanih. Osim uobičajenih savjetovanja-konferencija MIPRO organizira i seminare kontinuiranog obrazovanja za stručnjake iz HEP-a, HOPS-a i ostalih velikih sustava i tvrtki zainteresiranih za primjene ICT-a u elektroenergetskim sustavima te za regulatornu politiku u sustavima općenito. To su seminari: • Informacijska i komunikacijska tehnologija u elektroprivrednoj djelatnosti (kontakt osoba [email protected]) i • Implementacija regulatorne politike (kontakt osoba [email protected]). Više o savjetovanjima i seminarima možete naći će na portalu www.mipro.hr. Radionica o HORIZONU 2020 Prošle godine u okviru skupa MIPRO 2013 održana je vrlo uspjela konferencija o Digitalnoj agendi - Going Local uz podršku Europske komisije kojoj je prisustvovao dr. Zoran Stančič zamjenik glavnog direktora glavne uprave za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologiju EK. Doktor Stančič i ove godine dolazi na MIPRO gdje će organizirati radionicu o vrlo aktualnom pro20 infoTrend 195/04/2014 gramu Horizon 2020 za koji u Europi pa i kod nas, postoji veliki interes. Radionica se održava u utorak 27. svibnja u dvorani Fortuna u Grand hotelu Adriatic od 16 do 18 sati. Govorit će dr. Zoran Stančič i njegovi suradnici. Doktor Stančič bit će prisutan i na okruglom stolu o okvirnom nacionalnom programu za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa. Izložbe I ovaj put MIPRO nudi tvrtkama, kompanijama i ustanovama mogućnost predstavljanja njihovih proizvoda i usluga na izložbi koja će se organizirati u reprezentativnom novouređenom prostoru hotela Adriatic. Tu će se među ostalima predstaviti Hrvatski Telekom, VIPNet, MicroLink, FER Zagreb, Mjerne tehnologije, Hidroeks, 3T Cable, SELMET, IEEE, Udruga inovatora Hrvatske, Kigen i ostali. Kao i prošle godine predstavit će se i europski infrastrukturni projekti (RIDE). Svečano otvaranje skupa Svečano otvaranje MIPRO skupova uvijek se održava u srijedu, a ovaj put bit će to 28. svibnja u 10.15 sati u Kongresnoj dvorani hotela Adriatic. Očekuje se oko petsto sudionika, gostiju i uzvanika. Inače, na ovogodišnjem skupu očekuje se više od tisuću sudionika iz tridesetak zemalja. Nakon pozdravnih poruka uvaženih osoba na svečanom će se otvaranju dijeliti i nagrade za najbolje radove, MIPRO povelja istaknutoj osobi i tvrtki zaslužnoj za razvoj MIPRO-a i ICT-a, a proglasit će se i prijatelji MIPRO-a, uglavnom osobe koje često prisustvuju MIPRO skupovima. U sklopu svečanog otvaranja održat će se panel rasprava Obrazovanje za dvadeset i prvo stoljeće na kojoj će istaknuti hrvatski gospodarstvenici govoriti o tomu što očekuju od obrazovnog sustava, a što im on daje. Neki važni gosti Organizatori MIPRO skupova od samog početka žele da budu kvalitetni i korisni te da se svaki sudionik na skupu osjeća kao važna pozvana osoba. Ako na MIPRO dođe tisuću sudionika svi su gosti podjednako važni. No, to ne znači da ne možemo pozvati još nekoliko ljudi koji će ostalima, jednako važnim, reći nešto novo. Ovaj put to će biti Anil K. Jain, sa sveučilišta Michigan State, vodeće svjetsko ime u biometrici Okrugli stolovi MIPRO je stručni, gospodarski i znanstveni skup s jakim društvenim angažmanom. To se očituje na tematskim okruglim stolovima gdje će ove godine dominirati sljedeće značajne teme: • Potrebne promjene pravnog uređenja i stvaranje povoljnijih uvjeta za gradnju i razvoj elektroničke komunikacijske infrastrukture Inicijator i organizator je Hrvatski Telekom koji zajedno s MIPRO-m poziva na sudjelovanje sve zainteresirane ustanove i pojedince. Kontakt osoba je [email protected], a moderator ugledni ICT novinar Bojan Muščet. • Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa područjima gdje ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja. Organizator je Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture te MIPRO. Kontakt osoba je ivancica. [email protected]. • Digitalna pismenost i računalstvo u visokoškolskom obrazovanju Organizator je MIPRO uz podršku IEEE-a i nekoliko domaćih obrazovnih udruga. Kontakt osoba je dejan.skvorc@ fer.hr. Ovaj događaj dio je savjetovanja CE (Računala u obrazovanju). • Izazovi pokretanja usluge digitalne lisnice. Organizatori su MIPRO i TSM ONE. Kontakt osobe su sergio. [email protected] i renato.baksa@tsmone. com. Taj je okrugli stol nastavak lanjskog okupljanja ICT orijentiranih bankarskih stručnjaka. • Umjetnost i tehnologija – interakcija-popularizacija-participacija. Uz MIPRO organizatori su Fakultet elektrotehnike i računalstva i Arhitektonski fakultet Zagreb. Kontakt osobe su [email protected] i marina.simunic@ arhitekt.hr. koji dolazi na poziv savjetovanja Inteligentni sustavi. Tu pripada i dr. Zoran Stančič iz Europske komisije te dr. Manfred Matzka, predstojnik Ureda saveznog kancelara Republike Austrije koji će na svečanom otvaranju skupa govoriti o e-Upravi. Bit će ih još, no neka to ostane iznenađenje. O svemu više na portalu www.mipro.hr. OSVRT CISCO CONNECT 2014 Internet of Everything PRIPREMILI DARKO GULIJA i MATE STRGAČIĆ M ichael Ganser, viši potpredsjednik tvrtke Cisco za Centralnu Europn, otvorio je ovogodišnji Cisco Connect uvodnim govorom u kojemu je naglasio važnost usmjerenja na Internet of Everything i njegov utjecaj te ekonomsku vrijednost koju ima za tvrtke, industrije i gradove: Jugoistočna Europa može se uključiti u taj veliki trend, na temelju inovacijskog potencijala i talenta. Za podršku inovativnim tvrtkama u regiji imamo dostupan poduzetnički fond u vrijednosti od 103 milijuna eura. Cisco, svjetski lider u informatičkim tehnologijama i umrežavanju, organizirao je u Splitu od 3. do 4. travnja konferenciju Cisco Connect 2014. Ova je konferencija drugi put organizirana na regionalnoj razini, a okupila je poslovne i IT lidere iz cijele Jugoistočne Europe kako bi raspravili najnovije informatičke i tehnološke trendove koji utječu na poslovne organizacije i organizacije javnog sektora. Internet of Everything (IoE) odnosi se na umreženo povezivanje ljudi, procesa, podataka i stvari te na povećanje vrijednosti koja se stvara kad se sve priključi na mrežu. Internet of Everything omogućuje nekoliko kombiniranih tehnoloških tran- Peter Hajdu, generalni direktor Cisco SEE i Jens Hartmann, član uprave HT-a. zicija uključujući Internet of Things, mobilnost, računalstvo u oblaku, a sve veću važnost ima i Big Data. Poslije uvodnog govora Michaela Gansera, direktor tehnologija tvrtke Cisco Central Europe, Patrick Schmidt nastavio je s prezentacijom na temu kako IT arhitekture mogu podržati građenje IoE. Više detalja donosimo u intervjuu s Patrickom Schmidtom. Na samom događanju Cisco i glavni partner konferencije Hrvatski Telekom najavili su unapređenje poslovne suradnje kroz Cisco cloud and managed services certifikaciju, nekoliko inovativnih pilot-projekata te transfer znanja i obrazovanja za zaposlenike HT-a. Kao važan korak u suradnji HT je stekao certifikat Master partnera Cisco cloud and managed services. Program podupire Cisco partnere koji isporučuju cloud i upravljane usluge stoga je taj certifikat formalno priznanje HT-u za sposobnosti i stručno znanje vezano uz pružanje visokokvalitetnih rješenja u oblaku i upravljanih usluga hrvatskim korisnicima koji onda mogu osigurati pristup IT uslugama na učinkovitiji način. 195/04/2014 infoTrend 21 PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE Naš cilj nije samo biti vodeći pružatelj Radar izvješća za 2014. godinu. Na temeINFOTREND: Većina analitičkih komtelekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj, lju podataka koje je prikupilo više od 70 panija predviđa eksponencijalan rast nego postati i partner za cjelovite ICT us- globalnih tehnoloških skauta Tech Radar Interneta stvari (IoT) u sljedećih nekoluge svim našim poslovnim korisnicima. predstavlja trendove koji će oblikovati bu- liko godina. Kako biste definirali koja je Svaki naš korak usmjeren je k tom cilju i dućnost tehnološke industrije u sljedećih razlika između vašeg koncepta Interneta želimo da nas partnerstvo s vodećim kom- deset godina i nakon toga. Neki od ključ- svega i Interneta stvari, kao dosta poznapanijama na ICT tržištu, kao što je Cisco, nih trendova spomenutih u izvještaju koje tih koncepata koji još nisu dostigli svoje još više približi najvišoj kvaliteti usluga bi trebalo pratiti su i Machine-to-Machine pune razmjere. koju želimo ponuditi svojim korisnicima - Connections - direktno povezivanje ureSCHMIDT: IoT je tehnologijski aspekt rekao je Jens Hartmann, član đaja, Context Aware Comu kojemu se opremaju automobili, biljke, Uprave i glavni operativni puting - kontekstualna stvari... štogod mislite da je povezivo na direktor za poslovne kori- Nekoliko kombiniranih obrada podataka, video i neki način, a IoE se odnosi na ono što s snike Hrvatskog Telekoma. suradnja bazirana na pretehnoloških tranzicija tim radite. Počinje povezivošću, no pitaŠto se tiče inovacija Hrvatglednicima, te nove interuključujući Internet nje je koju vrst procesa morate primijeniti ski Telekom radi na nekoliko netske arhitekture. i koju vrst inteligencije koristite za analiof Things , mobilnost, zanimljivih pilot-projekata Informatički odjeli orzu podataka, odnosno što zapravo radite računalstvo u oblaku kao što je primjerice Teraganizacija u Jugoistočnoj s njima. To je pitanje ljudi, procesa, poi Big Data omogućuju Stream, softverski definiran Europi trebaju stvoriti mrežni (SDN) koncept ko- Internet svega nove računalne resurse dataka i aplikacija povrh samih uređaja jim se omogućuje jednokako bi omogućili obra- povezanih u IoT. To je način na koji mi stavnija implementacija i indu i razumijevanje velikih shvaćamo IoE. tegracija naprednih usluga isporučivanih količina i novih vrsta podataka koji dolaze INFOTREND: Koliko zapravo IoT ovisi o putem oblaka, uključujući tradicionalne iz raznih uređaja i aplikacija, od smartp- konceptima i tehnologijama koje već potelekomunikacijske usluge kao što su gla- honea do informacija koje generira grad- znajemo i koje su trenutačno hype, kao sovna, IPTV i pristup internetu. TeraStre- ska infrastruktura - komentirao je Jordan npr. cloud, virtualizacija, Big Data...? am je globalna inovacija koju su prvi put Popov, direktor tehnologija Cisco SEE. SCHMIDT: Zapravo, sve se to slaže zajedpredstavili Hrvatski Telekom i Deutsche U organizaciji konferencije Cisco Telekom u prosincu 2012. Ta inovativna Connect SEE sudjelovalo i nekoliko Cis- no. Internet stvari (IoT) proizvodi toliku mrežna tehnologija povećava brzinu pri- covih regionalnih i međunarodnih par- količinu podataka, da morate imati alate stupne mreže oko 50 puta u odnosu na tnera, uključujući EMC, Citrix, VmVare, kao primjerice baze podataka in memory kako biste analizirali tolisadašnju, čime se korisnicima osigurava Verso, Nil, NetApp, NetOpku količinu podataka na brzina od 1 Gbit/s. tics, Intel, Zoom internaskalabilan način. IoT stvational, Combis, RRC, CT Naš cilj nije samo Prezentacije ra podatke koje možete Computers, ComTel Corp, Drugog dana konferencije sudionici su Assecco, Sedam IT i Tetra biti vodeći pružatelj analizirati tehnologijama telekomunikacijskih mogli birati između 50 prezentacija u pet Solutions. namijenjenim obradi veliusluga u Hrvatskoj, poslovnih i tehnoloških područja koje su kih količina podataka - to Tijekom konferencije nego i postati partner pokrivale širok raspon tema uključujući je prvi postulat. IT sigurnost, mrežna rješenja za tvrtke, ukazala nam se prilika i za cjelovite ICT Ako pričamo o oblaku, data centre, rješenja za poslovnu suradnju za razgovor s Patrickom usluge svim našim drugi je princip da proSchmidtom, direktorom poslovnim korisnicima širujete mrežu Interneta i tehnologije za pružatelje usluga. Cisco je predstavio trendove iz Tech tehnologije Cisco CE. (Hrvatski Telekom) stvari tako široko da ne22 infoTrend 195/04/2014 PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE ćete moći sve to raditi lokalno - on-site, na način na koji smo navikli, primjerice u okvirima vaše tvrtke, unutar vašeg privatnog oblaka. Trebat će vam ta vrst cloud usluge da biste se mogli nositi sa svim tim pitanjima povezljivosti. Dakle, cloud i Big Data tehnologije zapravo nam omogućuju ostvarivanje IoT i IoE. IoE sve to objedinjuje - on je zapravo use case koji opravdava sve ono što radimo ispod. Imajte na umu da je cloud dosad bio optimizirana infrastruktura, koja je nudila uštede, ali u tehnološkom pogledu zapravo nije bio ništa novo. Uvijek smo imali servere - lokalno ili su bili hostani, imali smo stupanj automatizacije - ali bez novih koncepata. INFOTREND: Zapravo, novi koncept clouda temeljio se na tomu da ne znate gdje su vaši podaci, što je nedostatak, pogotovo kad je riječ o javnoj upravi. Kako zamišljate da će javna uprava koristiti IoT i IoE? Vidite li mogućnost privatnog clouda namijenjenog isključivo javnoj upravi (government cloud), udruženjima...? SCHMIDT: Da. Kod clouda je uvjet da podaci potpadaju pod lokalne zakone. Uvijek se primjenjuje lokalni zakon koji se odnosi na mjesto gdje se stvaraju podaci. Tu se ništa ne mijenja. Za kritične podatke treba osigurati da ostaju u zemlji ili na teritoriju gdje se primjenjuje taj zakon. To se pogotovo odnosi na javni sektor. Predviđamo da će se i u velikim tvrtkama 80 posto ključnih aplikacija pokretati u privatnim oblacima. Preostalih 20 posto koje nisu toliko kritične, kao i okoline za testiranje i razvoj, back up i recovery... to su slučajevi kad i javni sektor može koristiti javni oblak. Javni cloud je vrlo potreban jer je IoT velika prilika (use case) i za javni sektor. Michael Ganser je skrenuo pažnju na Barcelonu kao primjer ostvarenja pametnih gradova - rješavanje prometnih gužvi, pronalaženje slobodnih parkirnih mjesta i tako dalje, ali postoji još mnogo drugih primjera. Drugi je primjer gospodarenje otpadom. Zamislite koliko bi se moglo optimizirati recikliranje sa senzorima koji bi na inteligentan način odvajali papir, ostalu ambalažu (staklo, plastiku, metal) i biološki otpad. Mislim da se sada pogrešno odvaja barem 30 posto otpada - zamislite kakva je to prilika za svaki grad. Dakle, postoje brojni primjeri koji IoT čine vrlo primamljivim za primjenu u javnom sektoru. Patrick Schmidt INFOTREND: Da, zaista, to otvara potpuno nov način gledanja i razmišljanja. Danas je gotovo nezamislivo obavljanje bilo čega bez povezanosti s internetom. Zapravo, baš razina internetske povezivosti dobar je način za procjenu razine razvijenosti neke zemlje, tvrtke ili zajednice. Kakva su vaša predviđanja, koje će grane (npr. transport, obrazovanje, okoliš, zdravlje...) ostvariti najveću korist primjenom Interneta stvari? SCHMIDT: To je vrlo teško predvidjeti. Zasad prvu korist ostvaruju pružatelji usluga jer vlada pritišće da se investira u razvoj broadband mreže. Dakle, oni investiraju, ali i dobivaju vladine investicije u cilju povećavanja globalne kompetitivnosti te omogućavanja pristupa svima. No, postoji mnogo načina primjene za razne vertikale, tako da je - iskreno - teško predvidjeti koji će biti prvi. Kao što sam spomenuo, kao jedne od prvih zasigurno vidimo pametne gradove. Također, veliku korist imat će i industrijski sektor, posebno u središnjoj Europi. Proizvodnja automobila, pametne tvornice, industrijska proizvodnja... u kontaktu smo s brojnim tvrtkama, tu je npr. Bosch, ali i druge tvrtke s kojima razvijamo slučajeve primjene. Dakle, rekao bih - javni sektor i industrija prvi su koji će imati koristi od primjene IoT-a. INFOTREND: Vidite li neke očite, takozvane killer aplikacije koje će se raširiti masovno? SCHMIDT: Već sam rekao - to su pametni gradovi, a u nekim zemljama već vidimo smart grid za pametnu distribuciju električne energije. Nadalje, tu je automobilska industrija - BMW već isporučuje automobile sa SIM karticom... trebate potpisati suglasnost, napraviti account i onda možete skinuti aplikacije na svoj mobitel koje automatski šalju podatke iz 195/04/2014 infoTrend 23 OSVRT vašeg automobila prodavaču. Jasno, ako na to pristanete. Osim toga, daju vam pametne informacije o prometu bazirane na obavijestima koje pristižu od jednog do drugog automobila. To sam prvi put iskusio na putu iz ureda blizu kojega je kritična točka na autocesti 66 i - kad sam uključio navigacijski sustav dobio sam prikaz ulica obojenih različitim bojama - žutom, zelenom i crvenom. Onda sam shvatio da mi u sekundama pokazuje kakav je promet oko mene: crvene ulice znače da je promet gust, a ako su zelene - rijedak. Ti prikazi nisu bazirani na informacijama o prometu s radiostanica, nego na informacijama koje šalju pojedini automobili u realnom vremenu. Tako, kad odlazim s parkirnog mjesta Cisco ureda navigacijski sustav mi pomaže odlučiti hoću li krenuti lijevo ili desno... uzevši u obzir 3D printing. Vjerujem da će to značajno ubrzati razvoj startup kompanija. INFOTREND: Već smo se dotakli segmenta državne uprave. Želite li tu još nešto dodati? koncentrirati već utemeljeni sudionici na tržištu (market players)? SCHMIDT: Mislite li na IT kompanije ili...? INFOTREND: Rekao bih IT, ali i druge industrijske grane. No, fokusirajmo se na IT jer to je ipak naša branša. SCHMIDT: Uvijek se morate fokusirati na ono što su vaše core kompetencije i vidjeti kako ih možete optimizirati korišteINFOTREND: Vidio sam takvu aplikaci- njem koncepta Interneta stvari i proširiti ju na iPhoneu, ima isti koncept: ako se na susjedna područja. Cisco, primjerice, poveže dva milijuna ljudi iPhone mobi- može pojačati ponudu mrežne opreme i telima sustav će znati gdje se većina njih povezivosti, proširiti je na analizu podanalazi i prema tomu može odrediti gdje taka, integrirati... a tu su i mogućnosti za je najgušći promet. No, što je s privat- vlastitu mrežnu arhitekturu... Kompanije nošću? Dakako, privatnosti se već svoje- kao SAP pokušat će proširiti tržište s ERP voljno odričemo putem Facebooka, Twi- sustava na baze i analizu podataka... Dattera, svih tih društvenih kle, uvijek se morate fokumreža, ali s druge strane, sirati na susjedna tržišta. privatnost je uvijek vrlo Ne vjerujem da će InterNeki od ključnih važno pitanje. net stvari otvarati tržišta u trendova koje bi potpuno novim područjiSCHMIDT: Prošao sam trebalo pratiti uključuju ma, to je uvijek vrlo teško kroz uvjete korištenja tih m2m - izravno postići. Je li to bio odgovor aplikacija u BMW-u kad povezivanje uređaja, na vaše pitanje? sam potpisao suglasnost. CAC - kontekstualnu Nisam išao u detalje, no INFOTREND: Da, svakainformacije se koriste samo obradu podataka, video ko. Vrlo mi se sviđa konu svrhe aplikacija, ne daju i suradnju baziranu na cept susjednih područja: ih drugim kompanijama preglednicima te nove uzimate nešto što već i neće ih iskoristiti za bilo internetske arhitekture. poznajete, dobro radite i koje druge svrhe. Onda, onda to proširite nečim što drugo mogu negoli im vjerovati, ali to novim. No, što je sa startup kompanijaje moj osobni stav. Da, slažem se s vama, ma? Kakve perspektive njima pruža Inprivatnost je danas veliki problem - ali te ternet stvari? mi informacije istodobno pružaju veliku SCHMIDT: Tu prilike vidim prvenstveno vrijednost. na aplikacijskoj strani, ali i u segmentu INFOTREND: Nema baš mnogo opcija - hardverskih uređaja. Nikada dosad nije ili im vjerujete ili ne koristite aplikaciju. bilo tako jednostavno kreirati vlastiti harU sljedećih pet godina postojat će otpri- dver kao što će biti nekoliko sljedećih golike deset puta više uređaja negoli ljudi dina. To će biti izazov i za već dokazane na planetu što će stvoriti velik tržišni kompanije, ali u području široke potrošpotencijal i velike poslovne prilike. Na nje, blizu korisniku - bit će krajnje jednokoje aspekte Interneta stvari bi se trebali stavno kreirati vlastite uređaje, posebno 24 infoTrend 195/04/2014 SCHMIDT: Kao što su na konferenciji naglasili i drugi govornici, kad se govori o državnoj upravi, ne smijemo zanemariti gradove i lokalnu samoupravu. Gradovi mogu postati živi laboratoriji u kojima mogu najprije zaživjeti mnogi IoE koncepti. Nadalje, tu je zdravstveni sustav s raznim vrstama uređaja i senzorima ugrađenim u odjeću koji mogu pratiti vaše zdravstveno stanje, ali i dokazati da živite zdravim načinom života, da redovno vježbate - pa ćete dobiti povoljniju policu životnog ili zdravstvenog osiguranja... Vjerujemo da bi mogli funkcionirati takvi tipovi poslovnih modela. Kad smo već kod zdravstva, postoji vrlo uspješan primjer baš iz Hrvatske: jedna hrvatska startup tvrtka napravila je igračku namijenjenu maloj djeci, medvjedića koji priča, koji je opremljen senzorima koji prate temperaturu, ali i druge vitalne funkcije bitne za procjenu djetetovog zdravstvenog stanja. INFOTREND: Kako stojimo s migracijom na IP v6? Adresni prostor IP v4 već je gotovo potrošen s postojećim uređajima i mobilnim telefonima i svakako ne može podržati golemu količinu uređaja potrebnih za Internet stvari. Je li to barijera za uvođenje Interneta stvari i jesmo li spremni za IP v6? SCHMIDT: Većina velikih kompanija ima već spremna rješenja i planove za migraciju ili su već i migrirali na IP v6. Ne vidim IP v6 kao problem ili prepreku. Internet of Things IoT je tehnologijski aspekt svega štogod mislite da je povezivo na neki način, a IoE se odnosi na ono što s tim radite. Počinje povezivošću, no pitanje je koju vrst procesa morate primijeniti i koju vrst inteligencije koristite za analizu podataka, odnosno što zapravo radite s njima. To je pitanje ljudi, procesa, podataka i aplikacija povrh samih uređaja povezanih u IoT. To je način na koji mi shvaćamo IoE. INFOTREND: A kad očekujete da će IP v6 postati prevladavajući protokol na internetu? SCHMIDT: Vrlo skoro. Kao što sam rekao - glavni igrači su spremni ili su već migrirali. INFOTREND: Što predviđate, kad će se IP v4 potpuno povući iz upotrebe? SCHMIDT: Legacy rješenja uvijek ostaju u primjeni kroz dugo vremensko razdoblje. Ne očekujem da će IP v4 potpuno nestati u sljedećih deset godina. Uvijek će biti manjih kompanija i legacy rješenja... network security uređaje – dakle, tradicionalan pristup. S druge strane kompanije koje traže sigurnosna rješenja zasnovana na oblaku već imaju opremu različitih proizvođača. Ako imate Cisco uređaje za sigurnost pristupa mreži, a proizvode nekih drugih proizvođača za zaštitu elektroničke pošte ili weba ta se rješenja svakako mogu miješati. S druge pak strane izbor jedinstvenog rješenja ima prednost. Cisco integrira svoje SourceFire proizvode u sve svoje arhitekture koji rade usklađeno s Ciscovim sigurnosnim uslugama u oblaku. A to ne možete postići kombinacijom rješenja različitih proizvođača. izvan mreže. Kada to prihvatite, zauzet ćete Morate živjeti s potpuno drukčiji pri- činjenicom da ćete stup svojoj sigurnosnoj biti napadnuti prije strategiji. Dakle, ne samo da ili poslije. Kad to INFOTREND: A što je sa sigurnošću? prihvatite, zauzet Nedavno sam pročitao da je netko zlo- morate imati plan za ćete potpuno drukčiji upotrijebio hladnjak spojen na internet slučaj napada, morate pristup sigurnosnoj INFOTREND: Vidite li neke kao zombi-računalo za napade. Vidio planirati što raditi prije, inicijative za standardizaciju u strategiji. sam i demonstraciju u kojoj je hakiran tijekom i nakon napada. tom području? displej na autocesti koji je bio bez ikakve Kad ste napadnuti bilo SCHMIDT: Nisam vidio takve inicijative, zaštite. Istodobno, računalna sigurnost bi idealno otkriti napad u realnom vremenu, poduzeti odgovarajuće mjere za zaštino osobno nisam ekspert u tom području. je područje koje ne razumije previše ljudi. To se odnosi čak i na računala, a sada tu i reprogramirati sigurnosni sustav da se INFOTREND: Na kraju, postoji li još kad će posvuda biti raznih uređaja pove- takav napad ne bi ponovio. neka Cisco tehnologija koju biste željeli To nije nešto što si može priuštiti svaka zanih na internet, svi oni predstavljat će posebno naglasiti? kompanija izgraditi samostalno zaštitu u potencijalne vektore za napad. vlastitoj mreži, tako da predviđamo da će SCHMIDT: Ostvarili smo izuzetno veSCHMIDT: Potpuno se slažem. No, kada sigurnost biti mješavina lokalno instalira- liki napredak u kolaboracijskim alatima. pogledate IT budžete, dio sredstva koja nih proizvoda i cloud-based usluga koje Cisco je već neko vrijeme predvodnik na korisnici troše na IT sigurnost raste najmorate ugraditi u svoju sigurno- tržištu tih alata, ali mislim da nismo dovećom brzinom. Dakle, snu strategiju. Tu će igrati bitnu voljno inovirali to tržište. Sad očekujemo sigurnost je već snažno ulogu različiti firewall uređaji, pravi vatromet rješenja iz tog područja, s naglašena i to s dobrim Predviđamo da će se intrusion detection i prevention potpuno pripremljenim endpoint videoi u velikim tvrtkama razlogom. sustavi, cloud bazirane usluge... uređajima. Sigurnost promatra- 80 posto ključnih sve to mora biti integrirano u Očekujemo u SAD-u najveći enterprise mo iz sljedeće perspek- aplikacija pokretati u jedinstvenu sigurnosnu arhi- video endpoint launch u svojoj povijesti. tekturu koja je potrebna kako tive: da biste spriječili privatnim oblacima. Snizili smo cijene, osvojili devet dizajbiste postigli zahtijevanu razinu napade na mrežu u Preostalih 20 posto nerskih nagrada i smatramo da trenutno sigurnosti. prošlosti je bilo dovolj- su slučajevi kad i imamo fantastičan portfolio proizvoda iz Ukratko - nužna je potpuna no zaštititi pristup mre- javni sektor može promjena sigurnosne arhitek- tog područja. ži izvana, na perimetru. koristiti javni oblak Neki od tih videouređaja su povezivi na ture. Danas više nije moguće internet, imaju touch screen, možete ih korazlučiti koriste li se ureINFOTREND: Uzevši u obzir tu kom- ristiti kao monitor za laptop ili kao telepređaji kao što je primjerice mobilni telefon pleksnost, očekujete li da će kompletni sence sustav, daju fantastično videoiskuza poslovnu ili privatnu namjenu. S istim sigurnosni sustav biti nabavljen ili ugo- stvo uz vrlo prihvatljivu cijenu. Također, uređajem biti ćete istodobno spojeni, revoren kao usluga od istog pružatelja, re- uskoro ćete čuti najave novih cloud usluga cimo, na SalesForce za poslovnu namjenu cimo od vaše kompanije kao jednog od i kolaboracije, gdje ćemo puno bolje povei možda na Google za privatne potrebe i vodećih proizvođača ili će to biti mješa- zati WebEx, TelePresence i druge usluge. povezani na različite oblake. vina uređaja i rješenja od različitih pro- Vjerujemo da će taj novi kolaboracijski Budući da ne možete više odijeliti ureizvođača? Hoće li biti potrebno kreirati portfolio zaista osvojiti tržište. đaje za poslovnu i privatnu namjenu ne možete ni izbjeći prijetnje od tih uređa- standarde da ti uređaji mogu međusobINFOTREND: Želimo vam uspjeh u ja. Znači, morate živjeti s činjenicom da no komunicirati? vašim nastojanjima. Zahvaljujemo na ćete biti napadnuti. To će se dogoditi prije SCHMIDT: Na današnjem tržištu 80 vašem vremenu i pruženim informaciili poslije. Ne možete sve prijetnje držati do 90 % kupaca traži klasične firewall i jama. 195/04/2014 infoTrend 25 ICT I PRAVNA PRAKSA ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA Osoba X Objava sudskih odluka na web-stranicama 26 infoTrend 195/04/2014 PHOTO: www.freeimages.com T emu zaštite osobnih PRIPREMIO: podataka koja je u TIHOMIR okruženju digitalnih KATULIĆ tehnologija danas važnija negoli ikad već smo otvorili ranije. Posvemašnja digitalizacija i primjena informacijskih tehnologija u obradi podataka pravi je izazov za zaštitu osob- nje javnosti. Sudske presude nih podataka. Osobni podaci i kao i druge odluke su javne, općenito svi oblici privatnosti a često se objavljuju na oglasu segment prava osobnosti snim pločama ili web-straništo u Hrvatskoj uživa zaštitu cama. Smatra se kako objava sudprema odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka, ali je skih presuda i drugih odluka i ustavom zaštićena vrednota. pozitivno utječe na transpaDakako, postoje situacije i rentnost sudskog rada, na okolnosti kad društveni inte- sudsku učinkovitost i bolju res prevladava nad zaštitom komunikaciju s građanima, osobnih podataka pojedinca. osobito u sferi informiranja, Tako se prema odredbama Za- ali i prevencije društveno štetkona o zaštiti osobnih podata- nog ponašanja. Pri objavi sudskih presuda ka, ali i drugih zakona osobni podaci pojedinca mogu pri- i odluka treba voditi računa kupljati i bez njegove posebne o zaštiti osobnih podataka dozvole ako je posrijedi neki fizičkih osoba sudionika u percipirano viši društveni sudskim postupcima. U tu interes, npr. obavljanje duž- svrhu, Vrhovni sud RH usvonosti koje su važne za funk- jio je Pravila o anonimizacicioniranje društva. U uređe- ji sudskih odluka (Pravila o nim društvima takve iznimke anonimizaciji sudskih odluka, od pravila o tajnosti i zaštiti Broj: Su-748-IV/03-2 od 31. prosinca 2003. te osobnih podataka Uputa o načinu moraju biti jasno anonimizacije uokvirene pravnim Postoje situacije sudskih odluka, pravilima koja u Broj: Su-748praksi treba dosljed- i okolnosti kad IV/03-3 od 31. no primjenjivati ne- društveni interes prosinca 2003.) ovisno o karakteru prevladava koja su dostupna podataka, ispitanika nad zaštitom ili tijela koja te po- osobnih podataka na web-stranicama Vrhovnog datke prikupljaju pojedinca. suda (www.vsrh. ili iskorišćuju. Ovaj put bit će riječi o objavi sud- hr). Tim pravilima daju se upute kako anonimizirati, odskih odluka i presuda. Prema odredbama Zakona nosno ispustiti osobne podato sudovima, rad sudova je ja- ke u sudskim presudama koje van osim kad je zakonom ili se objavljuju na web-stranicaustavom isključeno sudjelova- ma. Prema mišljenju Agencije u građanskim, trza zaštitu osobnih govačkim i upravpodataka slična nim postupcima pravila trebaju Objavljivanje ispuštaju se pousvojiti i ostali sudskih presuda daci o strankama sudovi kad objav- i drugih odluka ljuju sudske od- pozitivno utječe na - fizičkim osobama, bez obzira na luke na svojim transparentnost svojstvo u postupweb-stranicama sudskog rada, ku (osumnjičenik, ili se mogu primi- na sudsku jeniti pravila Vr- učinkovitost i bolju okrivljenik, optuženik, oštećenik, hovnog suda. komunikaciju tužitelj, tuženik, Koje podatke s građanima. umješač, ovrhotreba anonimizirati odnosno ispustiti? Pravila voditelj, ovršenik, stečajni navode kako se ispušta ime i upravitelj itd.), punomoćniku prezime fizičke osobe, naziv i stranke (odvjetnik, javni bisjedište pravne osobe, držav- lježnik, druga fizička osoba), nog gradskog i lokalnog tijela, zakonskom zastupniku, svjeustanove, javnog poduzeća, doku itd. Slična pravila vrijeudruge i sindikata, adresa, de i za kaznene i prekršajne datum i mjesto rođenja, je- postupke. U slučaju kad bi navođenje dinstveni matični broj, broj osobne iskaznice, putovni- inicijala kao načina zaštite ce, vozačke dozvole i brojevi osobnih podataka moglo doostalih osobnih dokumenata, vesti do identifikacije fizičke broj police osiguranja, broj osobe umjesto imena i preziregistarske oznake vozila, mena uputno je za prvu osobu e-mail adresa, URL odnosno upotrijebiti slovo X, za drugu fizičku Y, za treću A, četvrtu web-adresa itd. Što se tiče kategorija osoba, B itd. e-POSLOVANJE ELEKTRONIČKI RAČUN U REPUBLICI HRVATSKOJ I SEPA INICIJATIVA Posljednji dani klasičnog poslovanja Jasna definicija i usvajanje smjernica za postizanje organizacijsko-procesne i semantičke interoperabilnosti prikazanih kao de facto standard za inicijalizaciju plaćanja u procesima vezanim za e-Račun u Hrvatskoj značajno će ubrzati tranziciju od klasičnog prema elektroničkom poslovanju na svim društvenim razinama. PIŠE DANIJEL MATIĆ Autor Danijel Matić diplomirao je na Fakultetu elektrotehnike i računalstva u Zagrebu. Karijeru je započeo kao arhitekt kompleksnih aplikacijskih sustava radeći u renomiranim tvrtkama poput Eurocomputer Systemsa i S&T-a. Danas je konzultant za elektroničko poslovanje i sistem integracije te voditelj ključnih kupaca u tvrtki InfoDom, odgovoran za vođenje operativnih aktivnosti i kontroling, reinženjering poslovnih procesa, razvoj rješenja i platformi za elektroničko poslovanje. Uključen je u projekte vezane uz uspostavu elektroničkih usluga za B2B i B2C poslovanje, kao i za povezivanje i razmjenu elektroničkih usluga između tijela javne uprave. Elektroničko poslovanje bavi se poslovnim procesima unutar cjelovitog dobavnog lanca. Plaćanje je završni dio procesa nabave kad kupac transferira dobavljaču novčana sredstva naznačena na računu. Elektronički nalog za plaćanje korisnik daje elektroničkim putem za prebacivanje sredstava sa svog računa na drugi račun i mora sadržavati sve potrebne podatke. SEPA (Single Euro Payments Area) je inicijativa Europske unije za uspostavu jedinstvenog sustava platnog pro- meta do 2016. godine. SEPA određuje pravila po kojima se odvijaju transakcije. Nacionalni odbor za platni promet donio je 2013. godine Odluku o osnivanju radnih tijela zaduženih za implementaciju SEPA projekta u RH, odnosno o osnivanju Hrvatskog odbora za SEPA koordinaciju i Hrvatskog SEPA foruma. U ovom prilogu analiziraju se procesi plaćanja elektroničkih računa te se predlaže način pozicioniranja informacijskog posrednika u procesima plaćanja prema inicijativi SEPA. U elektroničkom poslovanju pri transakcijama i razmjeni informacija sudionici u tom poslovnom procesu koriste informacijske i komunikacijske tehnologije. Cilj elektroničkog poslovanja jest automatizirati poslovne procese čime se smanjuju troškovi i povećava učinkovitost. Elektroničko poslovanje pokriva poslovne procese cijelog dobavnog lanca, a završni dio procesa nabave je plaćanje, kad kupac dobavljaču prenosi novčana sredstva naznačena na računu. Europski gospodarski prostor nastanjuje više od 500 milijuna stanovnika i 195/04/2014 infoTrend 27 e-POSLOVANJE godišnje se provede više od 71,5 milijar- za SCT i SDD koje moraju razraditi fordi platnih transakcija. Od 1. srpnja 2013. mate svih poruka klijent-banka i razmjedio tog prostora je i Republika Hrvatska. ne banka-banka kao i definirati poslovna SEPA (Single Euro Payments Area) je pravila u vezi tih razmjena. jedinstveno područje plaćanja u eurima Članovi HSF-a su također predstavnici nastalo kao inicijativa europske bankar- HUB-a, HNB-a, Ministarstva Financiske industrije za osiguravanje plaćanja ja, Fine i HGK-a. HSF-om predsjedava u eurima u europskom gospodarskom HGK, a osnovna mu je zadaća promoprostoru. SEPA omogućuje potrošačima, viranje SEPA platnih usluga krajnjim poslovnim subjektima i tijelima javne korisnicima - s posebnim osvrtom na nabave izvršavanje naloga i plaćanje u uključivanje IT kuća i velikih izdavatelja eurima pod jednakim uvjetima, pravima u implementaciju SEPA platnih usluga i obvezama, neovisno o njihovoj lokaciji. u RH - odnosno informiranje javnosti Pristupanjem Europskoj uniji imple- o SEPA projektu, migraciji, formatima i mentacija SEPA-e obvezujuća je i za promjenama koje poslovni subjekti moHrvatsku. Zato je na inicijativu Nacio- raju ugraditi u svoje poslovne sustave nalnog odbora za platni promet pokre- migracijom RH na SEPA platne instrunut nacionalni projekt SEPA. Nacionalni mente do 31. X. 2016. odbor za platni promet (NOPP) ujedno Ministarstvo gospodarstva, poduzetje glavno upravljačko tijelo projekta u ništva i rada osnovalo je 2008. godine čijem radu sudjeluje Hrvatska narodna povjerenstvo koje je 2009. godine predbanka, Ministarstvo financija, Hrvatska ložilo informacijski model za e-Račun i gospodarska komora (Sektor za bankar- primjenu norme UBL 2.0 (Universal Bustvo i druge financijske institucije) i Hr- siness Language). Krajem 2013. godine vatska udruga banaka. objavljena je nova verzija standarda UBL Nadležnosti nad provedbom SEPA 2.1 kao unapređenje standarda UBL. U projekta u Hrvatskoj imaju sljedeća sklopu projekta e-Račun HUB-ova radtijela: na skupina izradila je preNacionalni odbor za ma obrascu HUB1 elekplatni promet (NOPP) je tronički obrazac e-HUB na sjednici 21. V. 2013. u XML formatu. Taj je Zainteresirane donio Odluku o osnivanju obrazac namijenjen sudistrane, pogotovo radnih tijela zaduženih onicima platnog prometa informacijski za implementaciju SEPA koji su svoje poslovanje posrednici moraju projekta u RH, odnosno o dogovorili i proveli kroz prilagoditi osnivanju Hrvatskog ode-poslovanje. informacijske sustave bora za SEPA koordinaciU trenutku kad nadleži podržati nove načine ne institucije pripreme i ju (HOSK-a) i Hrvatskog provedbe i iniciranja SEPA foruma (HSF-a). definiraju komponente elektroničkog Članovi HOSK-a su potrebne za implemenplaćanja predstavnici HUB-a, taciju inicijative SEPA, u HNB-a, Ministarstva fiHrvatskoj treba uspostanancija, Fine i HGK-a. viti jedinstveni proces, tj. HOSK-om predsjedava povezati izdavanje i obraHUB, a osnovna mu je zadaća izrada du elektroničkog računa s novim procenacionalnog plana migracije na SEPA-u, som plaćanja. Trenutno dostupne norme izrada i provedba nacionalnih SEPA i dokumenti vezani uz inicijativu SEPA platnih shema, tj. kreditnog transfera omogućuju pripremu potrebnih eleme(SCT) i izravnog terećenja (SDD) u euri- nata kako bi se osigurala spremnost svih ma i kunama, izrada i provedba rješenja zainteresiranih za elektroničko plaćanje, za izvršenje kreditnih transfera i izravnih tj. za elektronički račun. terećenja u eurima. Zainteresirane stane, pogotovo inforHOSK je osnovao radne skupine (RS) macijski posrednici (informacijski poza kreditne transfere i izravna terećenja srednik je fizička ili pravna osoba koja koje trebaju izraditi praktična rješenja uime drugih otprema, prima i prenosi za ispunjenje zadataka nominiranih elektroničke dokumente) moraju prilaHOSK-u. Budući da radne skupine za goditi informacijske sustave i podržati SCT i SDD čine predstavnici svih bana- nove načine provedbe i iniciranja elekka, HOSK je osnovao i operativne grupe troničkog plaćanja. 28 infoTrend 195/04/2014 Pregled normi, pravnog okvira i smjernica Cilj elektroničkog poslovanja jest automatiziranje poslovnih procesa, a uvjet za to je definiranje formata elektroničkih dokumenata i poruka. Format i dozvoljeni sadržaj elektroničkih dokumenata definira se normama. Za e-Račun kao najrašireniji elektronički dokument koristi se paralelno nekoliko normi. Preporučena je primjena norme UBL 2.0 koja je implementirana u nekoliko europskih zemalja i u mnogim projektima u području e-poslovanja, kao što je npr. sustav za javnu nabavu PEPPOL (Pan-European Public Procurement Online) u koji su uključene mnoge članice Europske unije. Osim razmjene e-Računa, cjelokupni dobavni lanac uključuje i razmjenu drugih vrsta poslovnih dokumenata kao što su npr. narudžbenice. Ti poslovni dokumenti su logički povezani pa se podrazumijeva - ako postoji narudžbenica račun će iz nje automatski preuzimati brojne podatke. Stoga je preporučljivo za e-narudžbenicu i ostale dokumente koji se razmjenjuju unutar dobavnog lanca (otpremnica, primka i slično) koristiti istu normu kao i za e-Račun. Norma Universal Business Language temelji se na konceptualnom modelu informacijskih komponenti koje predstavljaju podatkovne elemente poslovnih dokumenata koji se spajaju u dokumente kao što su narudžbenica ili račun koji se prema pravilima UBL Naming and Design Rules transformiraju u XML sheme. Norma UBL 2.0 koju je Povjerenstvo za e-Račun prihvatilo kao podlogu za izgradnju dokumenata razmjenjivih u postupku naručivanja i fakturiranja sadrži niz XML shema za 31 poslovnu poruku. Od studenoga 2013. godine za UBL je postala važeća verzija 2.1 koja ima 64 vrste poslovnih poruka. Kako je verzija UBL 2.1 dogradnja verzije 2.0 neformalno se smatra preporučenom normom za format e-Računa u RH. E-plaćanje je posljednji korak u automatizaciji dobavnog lanca. Na temelju ispostavljenog računa kupcu se šalje nalog za plaćanje kojim se inicira novčana transakcija pri čemu kupac dobavljaču transferira novčana sredstva naznačena na računu. Kao jedinstveni prostor SEPA omogućuje plaćanje u eurima - bilo u zemlji ili inozemstvu - prema jednakim pravilima, neovisno o tomu u kojoj se Slika 1: Pregled i pozicioniranje sudionika u procesu plaćanja elektroničkog poslovanja za kreditni transfer. državi nalaze pojedini sudionici procesa. Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska je dužna prilagoditi se SEPA platnoj shemi za euro platne transakcije. Propis Europskog parlamenta i Savjeta (EU) No 260/2012 od 14. ožujka 2012. postavlja tehničke i poslovne zahtjeve za prijenos odobrenja i trajnih naloga u eurima: identifikator računa uplatitelja mora biti IBAN norma za format poruka mora biti ISO 20022 Financijske institucije definirale su normu ISO 20022 za razmjenu različitih vrsta poruka u formatu XML. Poruke ISO 20022 pokrivaju kompletni lanac plaćanja od kupaca prema bankama, od banaka prema bankama te za izvješćivanje, a primjenjuju se i za naloge investicijskih fondova, izvješća o cijenama i slično. Procesi plaćanja i elektroničko poslovanje Elektroničko poslovanje pokriva poslovne procese cijelog dobavnog lanca, a plaćanje je završni dio nabavnog procesa kad kupac dobavljaču prenosi novčana sredstva naznačena na izdanom računu. Dobavljač ispostavom računa stvara s kupcem dužničko-vjerovnički odnos temeljem kojega se provodi financijska transakcija. Procesi plaćanja po inicijativi SEPA definiraju sljedeće načine plaćanja: kreditni transfer (Credit transfer) izravno terećenje (Direct Debit) plaćanje karticama Razmotrit ćemo kreditni transfer i izravno terećenje, ali ne i plaćanje karticama. A/Pozicioniranje informacijskog posrednika u procesu plaćanja Poslovni partneri mogu ugovoriti elektroničku razmjenu poslovnih dokumenata. Bilateralno ugovaranje je relativno jednostavno kad postoji tek nekoliko partnera s kojima je uspostavljen neki oblik poslovnog odnosa. Međutim, kad se broj poslovnih partnera značajno poveća ugovaranje i razmjena elektroničkih dokumenata postaje učestalo i složeno. Jedno od rješenja jest prepustiti poslove elektroničke razmjene dokumenata informacijskom posredniku. Angažiranje informacijskih posrednika po modelu 4-strane kao u CEN CWA 16050 (ftp://ftp.cen.eu/PUBLIC/CWAs/ eInV2/CWA%2016050.pdf), omogućuje ugovornim stranama prepuštanje ugovaranja i realizacije razmjene elektroničkih poslovnih dokumenata trećim osobama. Svaka ugovorna strana sklapa sporazum s (istim ili različitim) informacijskim posrednikom po vlastitom izboru. Osim razmjene elektroničkih dokumenta informacijski posrednici obavljaju i druge poslove kao što je elektronički arhiv, konverzija formata, digitalno potpisivanje i označavanje dokumenta elektroničkim žigom. Nadalje, temeljem elektroničkih računa mogu i trebaju ge- nerirati instrukcije za provedbu plaćanja po različitim standardima. Glavni sudionici procesa prema inicijativi SEPA za kreditni transfer dijele se po nekoliko interesnih domena: komercijalna domena (Commercial Space) – obuhvaća poslovne partnere koji generiraju financijske obaveze isporukom usluga i roba međubankarska domena (Inter-bank Space) – obuhvaća banke i potrebne servise za provedbu plaćanja i komunikaciju prema korisnicima domena kliringa i namire (Clearing & Settlement Space) pokriva neophodne sudionike, procese i mehanizme za prebacivanje sredstava među bankama. Obuhvaća Clearing and Settlement Mechanism (CMS) čija je svrha pouzdana i sigurna razmjena informacija u procesima plaćanja. (Slika 1) Sukladno modelu 4-strane, informacijski posrednik preuzima dijelove poslovnih procesa u kojima se razmjenjuju poslovni dokumenti, gdje je e-Račun dokument kojim se stvara dužničko-vjerovnički odnos i podloga je za generiranje platnog naloga. Informacijski posrednik temeljem zaprimljenog elektroničkog računa može generirati platni nalog i uime primatelja računa pokrenuti plaćanje prema poslovnoj banci. Stoga je informacijski posrednik u procesima plaćanja pozicioniran između platitelja i njihovih poslovnih banaka. (Slika 2 i 3) Pružatelj platnih usluga (PPU), tj. banka u kojoj platitelj ima otvoren račun, mora biti sposoban provoditi platne transakcije prema pružatelju platnih usluga primatelja plaćanja. B/ Proces plaćanja kreditnim transferom Kreditni transfer je nacionalna ili prekogranična platna usluga kojom PPU, odnosno banka kod koje se vodi platiteljev račun odobrava račun primatelja za platnu transakciju ili niz platnih transakcija na teret platiteljevog računa na osnovi instrukcije koju daje platitelj. Poslovni odnos platitelja i primatelja je temelj kojim platitelj pokreće plaćanje putem izdavanja naloga za plaćanje svom pružatelju platnih usluga. Platiteljev PPU prebacuje sredstva primateljevom PPU-u. Uloge u procesu virmanskog plaćanja platitelj je fizička ili pravna osoba koja ima račun i koja daje suglasnost za izvršenje naloga za plaćanje s tog računa 195/04/2014 infoTrend 29 Slika 2: Kreditni transfer po modelu 4-strane PPU platitelja je banka koja zaprima naputke za plaćanje sukladno kojima uime platitelja prebacuje sredstva u banku primatelja u korist njegova bankovnog računa PPU primatelja zaprima naputke za provođenje kreditnog transfera od PPU-a platitelja i prebacuje sredstva na bankovni račun primatelja primatelj plaćanja je fizička ili pravna osoba koja ima račun i kojoj su namijenjena novčana sredstva putem platne transakcije. Kad dobavljač isporuči robu ili uslugu stvara se uvjet za izdavanje i dostavu računa kupcu, a isporukom računa stvara se između partnera dužničko-vjerovnički odnos. U elektroničkom poslovanju račun uime dobavljača dostavlja njegov informacijski posrednik koji može od dobavljača preuzeti već pripremljeni e-Račun ili ga generirati iz dostavljenih podataka. Informacijski posrednik dobavljača dostavlja e-Račun informacijskom posredniku kupca koji će ga - ovisno o poslovima koje za njega obavlja u kontekstu elektroničkog poslovanja - provjeriti (sintaksno i semantički) i pohraniti u elektronički arhiv te dostaviti kupcu u njegov poslovni sustav. Kad kupac zaprimi e-Račun nastaje dužničko-vjerovnički odnos kao i u klasičnom poslovanju - e-Račun je temelj koji inicira plaćanje. Inicijator plaćanja je platitelj-kupac u čije ime informacijski posrednik generira nalog za plaćanje i dostavlja ga PPU-u platitelja. PPU platitelja izvršava platnu transakciju prema PPU-u primatelja. Nakon provedene 30 infoTrend 195/04/2014 Slika 3: Pozicioniranje informacijskog posrednika u virmanskom plaćanju po modelu 4-ugla platne transakcije PPU platitelja dostavlja informacijskom posredniku platitelja povratnu informaciju o stanju izvršene platne transakcije koju on dostavlja u poslovni sustav platitelja. Informaciju o provedenoj platnoj transakciji može zaprimiti i informacijski posrednik primatelja. Poslovni procesi koji se pokreću zaprimanjem informacije o provedenoj platnoj transakciji ovise o ugovorenom odnosu između primatelja i njegovog informacijskog posrednika i nisu predmet našeg razmatranja. C/ Proces plaćanja izravnim terećenjem Izravno terećenje je nacionalna ili prekogranična platna usluga za terećenje platiteljevog računa kad platnu transakciju inicira primatelj na osnovi suglasnosti platitelja. Platitelj daje primatelju ovlaštenje za provedbu platne transakcije izravnim terećenjem. Primatelj pokreće platnu transakciju izdavanjem naloga za plaćanje svom PPU-u. Izravno terećenje koristi se često kod platnih transakcija za usluge koje se isporučuju periodično, npr. za plaćanje komunalnih usluga, a primjenjuje se i za jednokratne isplate. U prvom slučaju zahtijevaju ovlaštenje dok se u drugomu traži autorizacija platitelja. Uloge u procesu plaćanju izravnim terećenjem su: primatelj prima i pohranjuje ovlaštenje za izvršenje izravnog terećenja temeljem kojega vjerovnik može inicirati platne transakcije PPU primatelja je banka u kojoj primatelj ima otvoren račun i temeljem sporazuma s primateljem prima i izvršava platni nalog. Pokreće transakciju izravnog terećenja sukladno nalogu za plaćanje prema PPU platitelja PPU platitelja je banka u kojoj platitelj ima otvoren račun i ona temeljem sporazuma s platiteljem pokreće terećenje njegovog računa, prebacivanje sredstava koje procesom izravnog terećenja pokreće primatelj platitelj - njegov račun se tereti temeljem platnih naloga koje šalje primatelj. Platitelj izdaje suglasnost primatelju za pokretanje transakcije izravnog terećenja. Koraci koji prethode stvaranju dužničko-vjerovničkog odnosa su isti kao kod kreditnog transfera. Zaprimanjem kupčevog računa nastaje dužničko-vjerovnički odnos temeljem kojega se inicira platna transakcija. U ovom slučaju inicijator platne transakcije je primatelj, tj. dobavljač. (Slika 4) Prije pokretanja transakcije platitelj mora ovlastiti primatelja za izvršavanje izravnih terećenja. Ovlaštenje sadrži sve potrebne informacije koje primatelju daju ovlasti za izvršavanje izravnog terećenja. Nakon slanja e-Računa informacijski posrednik primatelja šalje najavu pokretanja transakcije izravnog terećenja platitelju, odnosno njegovom informacijskom posredniku. SEPA definira slanje najava za plaćanje barem 14 kalendarskih dana prije dana dospijeća. Taj rok može biti i kraći ako tako ugovore platitelj i primatelj. Primatelj može PPU-u platitelja poslati informacije o iznosu sredstava koje treba prebaciti transakcijom izravnog terećenja. Te se informacije ne smiju prenijeti PPU-u platitelja prije definiranog roka za dostavu najave plaćanja. Informacijski po- PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE Slika 4: Izravno terećenje, model 4-strane srednik primatelja generira u njegovo ime nalog za plaćanje - čime pokreće transakciju izravnog terećenja - i šalje ga PPU-u primatelja. PPU primatelja pokreće platnu transakciju izravnog terećenja prema PPU-u platitelja. Nakon provedene platne transakcije izravnog terećenja PPU primatelja dostavlja njegovom informacijskom posredniku povratne informacije o statusu transakcije. Informacijski posrednik primatelja dostavlja informaciju o provedenoj transakciji u primateljev poslovni sustav. (Slika 5) Slika 5: Pozicioniranje informacijskog posrednika u modelu 4-strane izravnog terećenja U budućem radu treba preslikati određene elemente između normi UBL 2.1 i ISO 20022. Moguća poboljšanja i budući rad Ubuduće treba definirati sheme temeljem kojih će se informacije o modelu plaćanja i pozivu na broj prenositi kao jedinstveni podatak pri razmjeni poruka ne samo u procesima plaćanja nego i pri razmjeni e-Računa. S gledišta primjene normi objavljene su nove verzije ISO 20022 pain poruka pa je nužno da nadležna radna tijela doPreslikavanje UBL 2.1. nesu naputke za provedbu SEPA projekta elemenata na ISO 20022 XML uz pojašnjenje kako te naputke primijepain poruke niti na iznesena preslikavanja. U prethodnom poglavlju opisani su Pokrenut će se i aktivnosti vezane za procesi plaćanja koje inicira elektroničko posloinformacijski posrednik. vanje i elektronički Kako bi se plaćanje elekračun kojima je notroničkim putem uspješno sitelj Ministarstvo E-plaćanje je posljednji provelo treba uspostaviti segospodarstva Repumantičku interoperabilnost korak u automatizaciji blike Hrvatske zbog između normi koje se s jedne dobavnog lanca. Na objave službenog stanje koriste u razmjeni elek- temelju ispostavljenog dokumenta na temu troničkih računa, a s druge računa kupcu se šalje preslikavanja eleu sustavima koji prebacuju nalog za plaćanje kojim menata e-Računa financijska sredstava. Sadržaj se inicira novčana i elemenata poruelektroničkog računa omogu- transakcija. Kao ke za inicijalizaciju ćuje generiranje instrukcija za jedinstveni prostor plaćanja sukladno plaćanje bez obzira na to radi SEPA omogućuje inicijativi SEPA. li se o kreditnom transferu ili plaćanje u eurima Zaključak izravnom terećenju. prema jednakim U Hrvatskoj se norma UBL Realizacijom ini2.1 neformalno smatra prepo- pravilima, neovisno cijative SEPA u Hrručenom za format elektro- o tomu u kojoj su vatskoj će se elekničkog računa, a SEPA za im- državi pojedini troničko plaćanje u plementaciju procesa plaćanja sudionici procesa. eurima izvoditi na preporučuje normu ISO 20022. isti način kao na ci- jelom području Europske unije. Bankarski sektor implementirat će neophodne protokole i poruke za provođenje procesa plaćanja prema inicijativi SEPA. Iz perspektive e-Računa kupci i dobavljači prepustit će informacijskim posrednicima pokretanje plaćanja prema bankama kao i obradu povratih informacija. Nakon realizacije SEPA-e plaćanje u nacionalnim valutama vjerojatno će se neko vrijeme provoditi prema postojećim nacionalnim protokolima. Može se očekivati da će bankarski sektor i za nacionalno plaćanje uvesti iste procese, poruke i sustave kao i za plaćanje u eurima zbog smanjenja troškova održavanja paralelnih sustava te zbog pojednostavnjenja sučelja prema entitetima iz komercijalne (kupci i dobavljači), ali i iz međubankarske domene. Informacijski posrednici implementirat će potrebne protokole i poruke za komunikaciju prema bankama sukladno inicijativi SEPA i preporukama Nacionalnog odbora za platni promet, Hrvatskog odbora za SEPA koordinaciju i Hrvatskog SEPA foruma. Interoperabilnost na svim razinama (pravnoj, organizacijskoj, semantičkoj i tehničkoj) uspostavit će se među svim sudionicima elektroničkog poslovanja cijelog dobavnog lanca. Jasna definicija i usvajanje smjernica za postizanje organizacijsko-procesne i semantičke interoperabilnosti prikazanih kao de facto standard za inicijalizaciju plaćanja u procesima vezanim za e-Račun u Hrvatskoj značajno će ubrzati tranziciju od klasičnog prema elektroničkom poslovanju na svim društvenim razinama. 195/04/2014 infoTrend 31 STRATEŠKI MENADŽMENT FOKUSIRANJE NA KRATKOROČNE PROBITKE DOVODI DO TEŠKO RJEŠIVIH STRUKTURNIH PROBLEMA Stvaranje budućnosti PIŠE NIKOLA NIKŠIĆ Autor i dugogodišnji suradnik InfoTrenda Nikola Nikšić ovlašteni je konzultant za menadžment (CMC) tvrtke Konter d.o.o. specijalizirane za ekonomske usluge i savjetovanje. Za eventualna pitanja u vezi s temom članka možete mu se obratiti na [email protected]. P romatrajući intenzitet i kontinuitet promjena, pogotovo tehničko-tehnoloških koje su se odvijale u bliskoj prošlosti, može se reći - sve što je još jučer bilo imaginacija već danas je postalo stvarnost. To najbolje ilustrira već otrcan primjer mobilnih uređaja, njihova polivalentna uloga i značaj u današnjici u odnosu na činjenicu da prije tridesetak godina nisu ni postojali. Unatoč takvim primjerima koji potvrđuju Darwinovu teoriju o tome da ne preživljavaju ni inteligentni ni jaki već oni sposobni mijenjati se, istraživanja pokazuju da ljudi još uvijek malo vremena (svega 12 %) izdvajaju za promišljanje o budućnosti, o dugoročnim konceptima i ciljevima, kako na osobnoj razini, tako i u okviru organizacija u kojima žive i 32 infoTrend 195/04/2014 Stvarnost potvrđuje Darwinovu teoriju - ne preživljavaju ni inteligentni ni jaki već oni koji su sposobni mijenjati se. A taj gen promjene kao da je malokad svojstven našim poslovnim ljudima. rade. Takvo ponašanje, isključivo reaktivno fokusiranje na kratkoročne probitke dovodi do značajnih pogrešaka koje se pretvaraju u teško rješive strukturne probleme. Kao jedan od negativnih primjera, koji se odnosi na Švedsku, dakle jednu od socijalno i ekonomski najrazvijenijih europskih zemalja, može se navesti reaktivni postupak uprava nekoliko većih građevinskih poduzeća koje su pri prvom zastajanju u toj djelatnosti otpustile velik broj radnika. Kako je oporavak uslijedio u relativno kratkom roku pojavio se problem nedostatka kvalificiranih građevinskih radnika što im je umanjilo konkurentnost i operativne sposobnosti u trenutku kad je to bilo najpotrebnije i izuzetno isplativo. Kad se govori o razumijevanju odnosa intenziteta promjena i vremenskih raspona u kojima se odvijaju, nek’ posluži kao primjer predviđanje da će 50 % danas rođene djece živjeti dulje od 100 godina, a da će u razdoblju od 40 godina računalni sustavi obuhvatiti svu zabilježenu pamet svijeta i učiniti je dostupnom svima zainteresiranim. Imajući u vidu da je već davno iza nas događaj kada je kompjutor pobijedio Kasparova, a roboti sudjeluju na uličnim utrkama maratona u Japanu, legitimno je pitati - što je sljedeće? Pitanje je dana kad će roboti potpuno preuzeti uloge brokera na burzi i financijskih savjetnika, s obzirom na to da već današnji informatički alati mogu u vremenu potrebnom da čovjek otvori neko financijsko izvješće provesti analizu golemog broja podataka i izvesti zaključak s preporukom. Scena iz Matrixa u kojoj glavna glumica u nekoliko sekundi prolazi kroz obuku za upravljanje helikopterom ukazuje na ideju da se kroz tehničko-tehnološka rješenja stjecanje praktičnih znanja može osigurati u tzv. realnom vremenu. Ipak, treba imati na umu da je teže očekivati velike stvari u velikim količinama te da je važno uočavati i iskorištavati i male prednosti. Pri velikim svjetskim jedriličarskim utrkama, gdje pobjeda ovisi o masi tereta i posade, čak se uklanjaju držači četkica za zube jer time osmeročlana posada može ostvariti uštedu od osam minuta. Također, određene promjene odvijaju se na podmukli način pa ih je primjenom povijesnih paradigmi nekad teško (a ponekad ih se ne želi) uočiti u tijeku do same kulminacije i konačnog pozitivnog ili negativnog učinka, sve u duhu jedne Lenjinove izjave kojom je komentirao tada aktualnu revoluciju: Prođu desetljeća da bi se išta dogodilo, a onda se u jednom tjednu dogodi desetljeće. Razumijevajući i uvažavajući takve okolnosti, jedna od mogućnosti koja se pruža ili zahtijeva od pojedinaca i tvrtki da ih prakticiraju u svrhu preživljavanja te da ujedno potvrde ljudsku vrijednost i unikatnost je - inovativnost, sposobnost da se potencijalni problem ili katastrofa pretvori u uspjeh. Različita istraživanja o inovativnosti na raznim organizacijskim razinama (društvenim zajednicama, gospodarskim segmentima, poduzećima, poslovnim funkcijama unutar organizacija...) ukazuju da je ovo vrijeme vrijeme bogatstva informacija, a siromaštva ideja. Pod utjecajem kratkoročnih probitaka mozak navođen strahom ili pohlepom - kao dva dominantna pokretača ljudskog djelovanja na kratke staze - uglavnom služi za reaktivne izvršne postupke, a izostaje vrijeme za maštu, idejnost, kreiranje novih paradigmi za bolju budućnost. Izostanak vremena da se mozak koristi za proaktivnost korak-po-korak trajno smanjuje njegove kapacitete i sposobnosti, a štetne posljedice iz takvog slijeda dobivaju sve veće razmjere. Zato je poticanje inovativnosti jedna od važnih zadaća svih Indija Japan Kina Kina Ostali Indija Ostali Kina Ostatak Azije Indija Japan EU EU SAD Ostatak Azije EU SAD SAD organizacijskih oblika, a može se koncipirati kroz četiri ključna elementa: prikupljanje i prepoznavanje prigoda kroz neočekivana povezivanja i umrežavanja eksperimentiranje recikliranje pogrešaka (ponavljati određene aktivnosti, ponekad uz vrlo male promjene, koje u prvom pokušaju nisu dale očekivane efekte. Pokušali smo to već ranije opravdano se smatra jednom od čestih glupih izjava.) strpljivost (raditi teško i strpljivo čekati povratne efekte uloženog truda, znanja, vremena, energije i žrtvovanja). Međunarodna konzultantska konferencija Zapad i Istok zajedno u rješavanju globalne krize, održana pošle godine u Vilniusu, dala mi je sjajnu prigodu da prije navedene činjenice stavim u kontekst nalaza i promišljanja poslovnih ljudi i konzultanata iz drugih podneblja - prvenstveno iz azijskih zemalja uključujući Kinu - kako percipiraju buduće odnose gospodarskih zajednica te ističu mogućnosti koje će prema njima pružati evolucija u četiri gospodarska segmenata u skladu s potrebama koje proizlaze iz prirodnog i društvenog okruženja, a to su: energetika, virtualni komunikacijski mediji, turizam i borba s elementarnim nepogodama. Energetika - Na području energetike ročnost fosilnih izvora (nafta 35 godina - do 2050.; plin 50 godina - do 2065.; ugljen 90 godina - do 2105.) potiče na razvoj novih gospodarskih koncepata fokusiranih na iskorištenje obnovljivih izvora (agrar, šume, vode). Virtualni mediji - Više od milijarde pa- BDP-a koji je u 2010. iznosio 62 trilijuna USD cijenata socijalnih mreža čini tu populaciju (Europa 16,7 tril. USD, SAD 14,9 tril. USD, trećom najvećom državom na svijetu gdje se Kina 5,6 tril. USD). Za 2030. predviđa se pet postupno stvara ambijent u kojemu potencijal- puta veća vrijednost - 308 tril. USD u čemu će ni kupci neće trebati ni stići tražiti određene Kina preuzeti primat s 73,9 tril. USD, Europa proizvode i usluge već će proizvođači i trgovci će doseći 43,1 tril. USD, a SAD uz najmanji nalaziti njih po onoj tko prvi, njegova djevojka. rast doći će do 37,0 tril. USD. Time bi udio Turizam - Sredinom prosinca 2012. prvi CIA zemalja od 21 % koliko je iznosio u 2010. put je dosegnuta brojka od milijarde turista u dosegnuo 47 % u 2030. Bez obzira koliko predviđanja djeluju atrakkretanju (1990. bilo ih je 400 milijuna, 2000. 674 milijuna). Godine 2013. prvi put u povije- tivno i izazovno treba ih uzeti s određenom sti jedan je azijski grad - Bangkok s 15,98 mi- rezervom, no u kontekstu ovog članka cilj im lijuna posjetitelja preoteo primat europskim je upozoriti na potencijal i raznolikost prodestinacijskim zvijezdama Londonu (15,96) i mjena, na obvezu da se o budućnosti razmišlja Parizu (13,92). Kako se za 2020. predviđa broj- uvijek kao o imenici u množini, s više opcika od 1,4 milijarde registriranih turista, nije ja i realizacijskih scenarija. Da se podsjetimo izdvajamo li dovoljno vreupitno kakve se prigode prumena i resursa u traženju žaju onima koji će ih znati priodgovora na pitanja: što vući k sebi i zadržati što duže, smo danas, što želimo učiniti ih zadovoljnima i koli- Ljudi još uvijek premalo vremena (svega 12 %) biti sutra i kako to želiko to bilo moguće, lojalnima. Borba s elementarnim izdvajaju za promišljanje mo postići. To je klasičan nepogodama - Srednja dnev- o budućnosti, o set pitanja koji se postavlja na koncentracija ugljičnog u pragmi strateškog medioksida na opservatoriju vul- dugoročnim konceptima nadžmenta i vrijedi za bilo kana Mauna Loa (najstarija i ciljevima. koju organizaciju, poslovmjerna postaja koncentracije nu ili onu gdje provodimo CO2) na Havajima 9. svibnja 2011. prešla je 400 privatni dio života. Pri planiranju strategija PPM, prvi put od 1958. kad su počela mjerenja i uvođenju promjena ta se pitanja prečesto na toj lokaciji (tada je mjerena vrijednost izno- preskaču ili se pokušavaju brzopleto dobisila 300 PPM) i pokazuje negativnu korelaciju ti kakvi-takvi odgovori bez organizacijskog s povećanjem svjetske populacije. Troškovno konsenzusa ili potrebne kvalitete. Pravi odgonajveće svjetske prirodne katastrofe do kraja vori koji potvrđuju da je ljudski kapital orga2011. bile su potresi i tsunami u Japanu (2011.), nizacije adekvatno angažiran, omogućuju da potres u Kobeu (1995.), uragan Katrina u SAD se organizacije prema izazovima iz okruženja (2005.) i poplave u Tajlandu (2011.). Tragične postave tako da igraju svoju igru, da rade ono posljedice tih sve češćih nemi- što najbolje znaju na uravnoteženu i dugoročlih događaja prepoznane su i nu korist svih stakeholdera. Tako se radom Scandia value scheme - Leif Edvinsson kao obveza za djelovanje i kao dobro organiziranih, motiviranih i kompeten“Realising your prilika da se razviju nove gos- tnih ljudi razvija i raste vrijednost kapitala klicompany’s value by podarske djelatnosti. jenata, kapitala inovacija i kapitala procesa što finding its hidden Vjerujući da će na tim gos- u cijelosti povećava tržišnu vrijednost organiroots” 1997 podarskim područjima prilike zacije. Kako vrijeme prolazi raste potreba da koje će se ukazati iskoristiti se priče o ljudima odnosno o čovjeku kao najbrže i bolje negoli drugi, očeku- važnijem poduzetničkom čimbeniku počnu je se - nakon što je zaključeno primjenjivati u praksi i pretvarati u djela. To kinesko i indijsko stoljeće srama znači da se organizacije moraju prilagođavati - da će CIA (trolist China-In- potrebama i mogućnostima ljudi toliko koliko dia-rest of Asia) time potvrditi se to od njih traži u odnosu prema organizaciji da se vratila na svoje pozicije s te da se ljudi sustavno osposobljavaju za saglepočetka drugog tisućljeća. davanje cjeline i potiču na sudjelovanje u kreFascinantno je i predviđanje iranju zajedničkog mišljenja čime se dovode o promjeni vrijednosti i struk- u proaktivnu poziciju odgovornih sukreatora ture nominalnog globalnog budućnosti. 195/04/2014 infoTrend 33 IT SPECIJALISTI ŽENE – USPJEŠNE VODITELJICE PROJEKATA Na muškom terenu PIŠE TATJANA KOTARSKI Autorica Tatjana Kotarski PMP (Project Management Professional) zaposlena je u tvrtki Omega software d.o.o. gdje vodi projekte implementacije i integracije ERP i ECM sustava u privatnom i javnom sektoru kao i razvojne projekte specijaliziranih (custom) softverskih rješenja kod klijenata. Trajno se obrazuje na seminarima poznatih europskih voditelja projekata kao što su Agnieszka Gasperi, Liam Dillon i aktivni je član hrvatskog ogranka PMI udruge. ođenje projekata smatrano je prvenstveno muškim zanimanjem, no u posljednje vrijeme svjetske statistike pokazuju - to je još jedan preživjeli mit. Udio žena u upravljanju projektima dosegao je četrdesetak posto. U nekim sferama projektnog menadžmenta čak dominiraju, naprimjer u komunikacijama, upravljanju timovima, budžetskim rezultatima, vremenskom ograničenju i općenito mjerenju uspješnosti projekta. To me je potaklo na razgovor s nekoliko uspješnih voditeljica koje sam upoznala tijekom školovanja, na stručnoj izobrazbi i kroz rad, kako bih otkrila s kojim se problemima i izazovima susreću te da podijele s nama bogato iskustvo koje su stekle radeći na projektima. V 34 infoTrend 195/04/2014 Ivona Blažević , CPM (Customer Project Manger), bavi se složenim IT projektima u telekomunikacijskom sektoru. Karijeru je započela kao inženjerka za mrežne sustave u francuskoj tvrtki Sage, a ubrzo nakon toga zaposlila se u telekomunikacijskoj kompaniji Ericsson Francuska kao integratorica rješenja i voditeljica projekata. Odgovorna je za upravljanje i nadzor velikih telekomunikacijskih projekata. Ambicije su joj napredovanje prema programskom i portfolio menadžmentu te se trenutno obrazuje i usavršava u tom smjeru. Pretpostavljam da ste s Vašim obrazovanjem, mogli birati zanimanje u IT sektoru. Zašto ste se odlučiti za karijeru u vođenju projekata? Nakon diplome radila sam u nekoliko tvrtki i svako novo iskustvo donijelo mi je nove kompeticije. Za taj izbor odlučila sam se brzo poslije prvih poslovnih iskustava jer sam oduvijek voljela odgovornost i rad s klijentima. A zašto? Privlače me nove odgovornosti, potrebni su mi novi izazovi kako bih stekla nova iskustva i nastavila s usavršavanjem. Postoje li predrasude da je vođenje projekata profesija kojom dominiraju muškarci? Predrasude? Prije bih rekla da je vaše pitanje konstatacija realnosti. Ne zato što ženama nema mjesta u vođenju projekata, već zato što ih je još malo u praksi, barem u telekomu. Kad bude 50:50, bit će ih više, sigurna sam. U poslu susrećem žene koje su često uspješnije od muških kolega, ne zato što su žene, već zato što su kompetentne. EU tržište je u tom području dosta otvoreno ženama. Ipak, što je na ljestvici uspjeha veća skala žene su manje prisutne. Poznajem dosta žena s funkcijom CPM-a, ali ne i onih na poziciji generalnog direktora. Što su Vam u radu najveći izazovi? Na početku karijere mislila sam da je najveća prepreka tehnička sposobnost. Međutim, taj dio se svlada jako brzo. Najveći izazov je držati pod kontrolom situaciju koja polako klizi iz ruku. Danas su mi je to najzanimljivije jer čini šarm profesije. Prije četiri godine, kad sam radila kao integratorica na projektu za jedan afrički telekom, ekipa je bila pod stresom pa sam mu se slušajući druge prepustila i sama. Međutim, danas vidim stvari drukčije, sigurnija sam u sebe i znam da je to iskustvo bilo važno da poslije uspijem. Nekad je dobro imati loš početak jer puno učimo na greškama. Negativno iskustvo na početku, ako ga Ivona Blažević: U poslu često susrećem žene uspješnije od muških kolega, ne zato što su žene već zato što su kompetentne. Marijana Bilić Rakvin znamo dobro iskoristiti, na kraju nam služi kao vodič kako ne treba raditi. U početku mi je bilo teško reći ne ili delegirati zadatke, misleći da mogu sve sama. Prenošenje znanja i informacija je jedna od osnovnih osobina dobre suradnje. Kako se nosite sa stresom i kritičnim situacijama na poslu? Ne ustručavam se priznati da u nekom trenutku situacija postaje kritična. Nekad se izdvojim od ekipe i smišljam akcijski plan kako bih anticipirala neku kritičnu situaciju. U tim trenucima mi često padne na pamet Einsteinova rečenica: Jaki smo onoliko koliko možemo podnijeti nepoznato, jer poznato je ionako poznato. Nastojim ne vidjeti probleme već izazove. Treba razmišljati na širokom planu. Ima puno mogućnosti za prodaju novih ugovora, posao može biti zabavan ako ga znamo napraviti takvim. I da, ne nosite posao doma. Važno je postaviti granicu između poslovnog i privatnog života. A što se tiče stresa, najbolji način da ga se oslobodite je - sport. Poruka: Voditelj projekta mora imati smisao za organizaciju, komunikaciju i ekipni rad, mora znati procijeniti kome što povjeriti, ali i prepustiti drugima njihov dio odgovornosti. Dobar voditelj trebao bi znati kako delegirati zadatke i zainteresirati suradnike. voditeljica je projekata u konzultantskoj tvrtki pmmentor koja se bavi autsorsanim vođenjem projekata i edukacijom projektnih timova. Karijeru je započela kao voditeljica prodaje i marketinga, no ubrzo je postala asistent na projektu implementacije IBM-ova ERP rješenja u naftnoj industriji INA. Nakon toga prelazi u Oracle Hrvatska gdje vodi Consulting Operations za sve Oracleove projekte u nekoliko zemalja naše regije. Ima više od 10 godina iskustva u upravljanju projektima iz različitih područja, u konzaltingu, prodaji i odnosima s javnošću. Specijalizirala se u područjima poslovne analize, podrške projektima te upravljanju timovima i organizacijama. Neprekidno se obrazuje na seminarima poznatih europskih voditelja projekata kao što su Liam Dillon, Alfonso Bucero i Peter Taylor. Aktivni je član hrvatskog ogranka PMI-ja (Project Management Institute), svjetske organizacije koja okuplja stručnjake za upravljanje projektima. Marijana, karijeru ste počeli u prodaji i nastavili u vođenju projekata. Kad ste se odlučili za zaokret? Dobila sam poslovnu priliku u svjetski poznatoj informatičkoj tvrtki koja djeluje i na našem tržištu kao projektni asistent na velikom IT projektu s više od 300 članova i 12 projektnih timova. To je bilo vatreno krštenje u pravom smislu riječi. Koji su Vam najveći radni izazovi? Možete li navesti najuspješniji i najproblematičniji projekt u kojem ste sudjelovali? Trenutno, najveći mi je izazov rad na nekoliko projekata istodobno. Projekt implementacije ERP rješenja u naftnoj industriji bio je najveći tog tipa u regiji. Na njemu sam mnogo naučila i to sam znanje primjenjivala u daljnjem radu. Najizazovniji projekt bio je iz IT svijeta, bili su problematični neorganizirani poslovni procesi i nered na obje strane. Tu sam naučila da projekt počinje prije ugovora, a uspješno se nastavlja samo ako je svakomu jasno što treba raditi i tko je za što odgovoran. rije mjerenja uspješnosti. Ne štedite ih od teških projekata - dajte im izazove. Postoji li razlika u stilu upravljanja i vođenja u odnosu na muške kolege? Koje su ključne osobine dobrog voditelja? Ako postoji razlika u stilu upravljanja, ogleda se prije svega u socijalnom kontaktu, upravljanju ljudima i sukobima. Iako je to veliko generaliziranje, jako ovisi od osobe do osobe. Mislim da su žene svjesnije neverbalne komunikacije i fluktuacije tuđih emocija, što im omogućuje da sve te eterične komponente bolje usmjere prema cilju. Marijana Bilić Rakvin: Uz dobru organizaciju i malo moderne tehnologije sve je moguće. Osim teorijskog znanja i metoda vođenja projekata vrlo su bitne i soft skills vještine kojima upravljamo drugima, povezujemo članove tima i usmjeravamo ih da daju najbolje od sebe kako bi projekt uspio jer to mora biti i njihov osobni uspjeh. Jedan od velikih uzora mi je moj kolega u pmmentoru Dino Butorac - najviše cijenim njegovo veliko iskustvo, čvrste stavove, osobnu etiku kojom se vodi u Što biste savjetovali muškarcima koji poslu, racionalnost u donošenju odluka i vrlo razvijene socijalne vještine jer to su su nadređeni voditeljicama? Tretirajte žene s jednakim poštovanjem ključne osobine koje treba imati dobar vokao i svoje kolege te uspostavite iste krite- ditelj projekta. 195/04/2014 infoTrend 35 IT SPECIJALISTI Postoje samo dobri i loši voditelji, bez obzira jesu li muškarci ili žene, ali muškarcima se vjerojatno češće pruža prilika za profesionalno napredovanje. Možda i primjer projekta na kojem trenutno radim ide tome u prilog. Riječ je o velikom međunarodnom projektu koji uključuje partnere iz Europe, Azije i Afrike gdje je uz glavnog voditelja projekta sudjeluje još osam voditelja radnih paketa, a među njima jedino sam ja žena. No, moram reći da nikad nisam bila profesionalno zakinuta zato što sam žena, uvijek se isključivo gledalo moje znanje, certifikati i profesionalne reference. Kako usklađujete privatne i poslovne obveze? Izvrsno, uživam biti jedan dan u uredu, a drugi letjeti po sastancima. Uz dobru organizaciju i malo moderne tehnologije sve je moguće. Dobro je što nijedan dan nije isti, a većinu svog vremena mogu sama organizirati. Poruka: Jednako kao i njihovi kolege, žene bi trebale iskoristiti svaku priliku za dodatno obrazovanje. Ne smijemo zanemariti ni važnost povezivanja i razmjene iskustava s ljudima iste struke, kao što je učlanjenje u udrugu PMI Hrvatska i aktivno sudjelovanje u njezinom radu. Silvana Tomić Rotim je direktorica i voditeljica ključnih projekata u Zavodu za informatičku djelatnost Hrvatske d.o.o. (ZIH). Certificirani je voditelj projekata (PMP), trener za menadžment, certificirani konzultant (CMC), certificirani ISO Lead Auditor i Lead Implementer. Ima više od 18 godina iskustva u vođenju projekata te pružanju savjetodavnih i edukativnih usluga u području unapređenja poslovanja, organizacije i poslovnih procesa, upravljanja ljudskim resursima, implementacije normiranih sustava upravljanja te povezivanja i usklađivanja poslovnih i ICT sustava u Hrvatskoj i regiji. Održala je više od sto treninga u području upravljanja projektima i poslovnim procesima, strateškog planiranja i Balanced Scorecarda, upravljanja ljudskim resursima i Performance Managementa, upravljanja informacijskom sigurnošću, kontinuiranim poslovanjem, rizicima itd. Kad ste se i zašto odlučili za vođenje projekata? To je došlo sasvim spontano. Prije petnaestak godina, nakon završenog fakulteta, zaposlila sam se u konzultantskoj tvrtki ZIH i polako ulazila u posao menadžmenta i IT konzaltinga. Budući da je svaki novi konzultantski pothvat projekt za sebe, bilo je nužno voditi ga, planirati vrijeme i resurse, pratiti, izvješćivati... Kako sam u brojnim projektima bila i voditelj shvatila sam da je uz znanja u području u kojem pružamo konzultantske usluge nužno imati i znanja i vještine za vođenja projekata. Moj mentor i veliki uzor je prof. dr. sc. Zdravko Krakar koji ima vrlo široka znanja i vještine i u domeni vođenja projeka36 infoTrend 195/04/2014 dr. sc. Silvana Tomić Rotim: Postoje samo dobri i loši voditelji, bez obzira jesu li muškarci ili žene, ali muškarcima se vjerojatno češće pruža prilika za profesionalno napredovanje. ta. U svojoj profesionalnoj karijeri vodio je brojne zahtjevne projekte i koordinirao velike timove. Divim se njegovoj organizacijskoj sposobnosti, vođenju ljudi i upravljanju vremenom na vrlo učinkovit način čime se u konačnici uvijek postiže ostvarenje postavljenih ciljeva. Koje su ključne osobine dobrog voditelja? Prvenstveno su nužna specijalistička znanja, ali treba biti dobar organizator i planer, lider, komunikator i motivator te međuljudski osjetljiv kako bi se čovjek uspješno nosio sa složenim odnosima u timu. Treba biti samouvjeren i siguran, sposoban donositi odluke i preuzeti rizik, ali i otvoren za mišljenja drugih te uzimati u razmatranje sve relevatne ideje. Postoji li razlika u kvaliteti rada, s obzirom na spolove? Koje ste pouke izvukli iz manje uspješnih projekata? Jedan projekt nije doveden do kraja jer je u korisničkoj organizaciji promijenjena uprava. Do tog trenutka bio je po svim kriterijima vrlo uspješan, ali takav događaj može sve promijeniti. To zapravo govori da nijedan projekt ne može biti uspješan bez sponzora i potpune podrške uprave. Dakako, treba imati i adekvatne mehanizme upravljanja rizikom promjene čelnih ljudi u jednoj organizaciji. Jedan od većih izazova projektnog menadžmenta je mjerenje uspješnosti. Jeste li i kako mjerili uspješnost Vaših projekata? Uspješnost projekta mjeri se ključnim indikatorima (KPI) koji su nam uvijek nit vodilja u realizaciji. Svaki projekt je novo iskustvo koje nam koristi u sljedećima. Nužno je dobro planirati i pratiti izvršenje, uvijek komunicirati s korisnikom te biti sposoban voditi ljude i upravljati odnosima u timu koji može biti vrlo složen, a istodobno i presudan za uspješnost projekta. Imate li još koji savjet, što biste preporučili kolegama? Projekt odrađuju ljudi, tako da ih je najvažnije znati uključiti i motivirati, voditi ih k ostvarenju zajedničkog cilja i osigurati da se zaista osjećaju kao dio tima, da doživljavaju projekt kao svoj. Projekt treba dobro isplanirati i pratiti njegovo ostvarenje te adekvatno upravljati svim rizicima koji bi ga mogli ugroziti. Poruka: Nikad nisam bila profesionalno zakinuta zbog toga što sam žena, uvijek se gledalo isključivo moje znanje, certifikati i profesionalne reference. INTERNET DDoS NAPADI – JEDNOSTAVNA METODOLOGIJA S POGUBNIM POSLJEDICAMA Kako ubiti internet? PIŠE BRANIMIR LAMBAŠA B io je to dan kad je umalo slomljen internet. U ponedjeljak, 18. ožujka 2013. Spamhouse je kontaktirao tvrtku CloudFlare zbog golemog prometa koji se slijevao prema njihovim poslužiteljima. Spamhouse se inače bavi borbom protiv spama koji prema najnovijim istraživanjima čini preko 90 % ukupnog e-mail prometa, dok je misija tvrtke CloudFlare hostanje zahtjevnih internetskih servisa i pružanje usluga za njihovu informacijsku sigurnost. Spamhouse je vrlo brzo kod CloudFlarea kreirao korisnički račun te se promet počeo preusmjeravati preko njihovih poslužitelja. Inicijalno, prema Spamhouse servisima je bilo usmjereno oko 10 Gbps koji su većinom dolazili od otvorenih DNS rekurzora. Iako je Spamhouse preusmjerio svoj promet preko mnogo veće i robusnije CloudFlareove mreže, promet se i dalje povećavao sljedećih dana. Tijekom 19. ožujka bio je 90 Gbps, a 22. ožujka dosegnut je vrhunac -120 Gbps. Uočivši da se promet koji ide prema Spamhouseu uspješno distribuira preko drugih centara i napadači su promijenili taktiku tako da su svoje napade usmjerili i na njih. Tako je meta postao i ClaudFlare i tvrtke od kojih kupuje bandwith. Priča je konačno završena nakon nekoliko dana kada su napadi prekinuti, a količina prometa vratila se u normalno stanje. Iako je to bio dotad najveći ovakav napad meta je ipak obranjena relativno uspješno. Mada nije vezana uz temu ovog članka kojim želimo objasniti kako funkcioniraju DDoS napadi zanimljiva je i pozadina priče o tom napadu i tko stoji iza njega. Spamhouse distribuira black liste IP adresa i poslužitelja koji distribuiraju i šalju spam-poruke. Baš jedan od takvih sumnjiči se i za napad na Spamhouse. Nizozemska web-hosting tvrtka Cyberbunker pruža usluge hostanja svega što nije vezano za dječju pornografiju i terorizam - po modelu no questions asked. Zato su postali zanimljivi profesionalnim spamerima koji su počeli koristiti njihove usluge. Nakon ima svoj kapacitet. Znači, u jednom trenutku njom se može kretati određeni broj vozila. Kad se taj broj premaši promet se jednostavno zaustavlja i svi automobili stoje ili se kreću metar-po-metar. Baš kao prometnice i elementi u računalno-komunikacijskoj infrastrukturi imaju svoja ograničenja. Iako je redundancija obvezan pojam pri uspostavi bilo kojeg informacijskog sustava, resursi su u konačnici ipak limitirani. Količina prometa koju nekog vremena Spamhouse je uočio da može prenijeti komunikacijski link, broj sa Cyberbunker poslužitelja na regularnoj konekcija na poslužitelju u određenom vrebazi dolazi velika količina spamova te ih menu ili broj operacija koje može obaviti je blokirao. Onda je uslijedila odmazda u procesor neki su od parametara koji definiraju resurse elemenata informacijskog suobliku opisanog DDoS napada. stava. Iako tehnologija ubrzano napreduje Što je DDoS napad povećavanjem tih parametara za cijeli red DoS napad je engleski akronim za Denial veličine u samo nekoliko mjeseci ili godiof Service odnosno uskraćivanje usluge. na, resursi u danom trenutku dosegnu svoj Okarakteriziran je samim nazivom - legi- limit - a kad ga dosegnu usluga postaje netimnom korisniku je uskraćen pristup od- dostupna. nosno korištenje servisa ili usluge. Teorija o Dakako, to čini elemente informacijskog informacijskoj sigurnosti govori o tri glav- sustava ranjivima, a svaka se ranjivost može na stupa ili načela koja oznaiskoristiti. I tu počinje čavaju štićenu informaciju priča o Denial of Service - povjerljivost, cjelovitost ili DoS napadima. Štićenu informaciju i dostupnost (CIA - ConfiPočetak dentiality, Integrity, Availa- obilježava povjerljivost, cjelovitost i dostupnost Prvi službeno zabiljebility). DoS napadi izravno ženi DoS napad odigrao utječu na to treće - dostu- (CIA - Confidentiality, se krajem osamdesetih pnost. Ta vrst napada može Integrity, Availability), kad su se pojavile prve se najjednostavnije objasniti a DoS napadi izravno ping-poplave. Maliciozni usporedbom s prometnom narušuju načelo programi slali bi legitigužvom - svaka prometnica dostupnosti Informacijski sustavi u cijelom svijetu pa i kod nas svakodnevno su izloženi DDoS napadima. Najčešći takvi napadi su automatsko skeniranje i pokušaji da se naruši raspoloživost servisa po principu ako-prođe-prođe. 195/04/2014 infoTrend 37 Igre bez granica Grafički prikaz rasta dolaznog prometa uslijed DDoS napada (CloudFlare.com) man ICMP zahtjev prema meti na koji bi ona odgovarala. Ako su se zahtjevi ponavljali velikom brzinom i u beskonačnoj petlji, meta ne bi stigla dovoljno brzo odgovoriti na sve njih. Trošila je svoje interne resurse i u jednom trenu jednostavno je došlo do zasićenja i uskraćenja usluge jer meta više nije mogla odgovarati ni na zahtjeve legitimnih korisnika. Ozbiljan napredak u razvoju takvih napada dogodio se kad su napadači shvatili da su znatno efikasniji ako napadaju metu istodobno s nekoliko računala. Tako je nastao DDoS (Distributed Denial of Service) napad kad u istom trenutku veći broj računala šalje prema meti legitimne zahtjeve. Kod običnog DoS napada meta se mogla obraniti tako da ne propušta upite s napadačeva računala, no kod DDoS napada to više nije moguće napraviti na jednostavan način. U početku su DDoS napadi inicirani s nekoliko računala udruženih napadača koji bi obasipali metu zahtjevima i brzo potrošili njene resurse. Međutim, onda su se pojavile i brzo proširile botnet mreže zaraženih zombi-računala. Putem raznih zloćudnih Objava Twittera o tehničkim poteškoćama Selffie (Twitter) 38 infoTrend 195/04/2014 kodova, napadači su širili mrežu korisničkih računala pod svojom kontrolom kojima je moguće upravljati s jednog mjesta (C&C poslužitelji). Tako su došli do vojske računala koja sama nemaju značajne računalne performanse, ali ujedinjena i upravljana s jednog mjesta čine moćan informacijski sustav. Za bolje razumijevanje razmjera takvih napada Symantec je krajem prošle godine objavio da je uspješno eliminirao dio botnet mreže koju je činilo gotovo dva milijuna računala. Tijekom devedesetih DDoS napadi postali su uobičajena pojava, a onda se dogodio se jedan od poznatijih - 7. veljače 2000. godine, petnaestogodišnjak iz Quebeca poznat kao Mafiaboy, lansirao je niz DDoS napada prema nekim najvećim svjetskim IT kompanijama. Njegov projekt Rivolta cijeli je tjedan stvarao probleme Yahoou, Amazonu, Dellu, eBayu i CNN-u. Yahoo koji je tada vrijedio nekoliko milijardi dolara i bazira se isključivo na online poslovanju bio je nedostupan puni sat vremena. Slučaj je značajan s dva aspekta - napad koji je privukao pažnju cijelog svijeta onemogućio je servis milijunima ljudi i uzrokovao golemu financijsku štetu. Napad koji je privukao pažnju cijelog svijeta jer je uskratio servis mnoštvu ljudi i uzrokovao golemu financijsku štetu pokrenuo je i izveo petnaestogodišnjak alatom koji je pronašao na internetu. To dokazuje da su napadi dostupni više-manje svima koji imaju priključak na internet, bez potrebe za velikim znanjem i infrastrukturom. Drugi aspekt napada je utjecaj na poslovanje jer se kompanijama mogu nanijeti velike štete. Višemilijunski gubici (u dolarima) koje su pretrpjele neke od najvećih svjetskih kompanija ukazuju na moć uspješno izvedenog DDoS napada. Samo godinu dana nakon napada, u glavnom estonskom gradu Tallinu NATO je osnovao Cooperative Cyber Defense Center of Excellence (CCD COE) zadužen za istraživanje odgovara na cyber napade i utvrđivanje protokola za obranu od njih. Lociranje tako vrhunskog centra praktički na samoj granici s Rusijom pokazuje da cyber-ratovanje polako preuzima primat i značaj nad konvencionalnim metodama. kazuje kako ono vrijedno što imamo često predstavlja i najveću ranjivost. Svoju burnu i često neugodnu povijest s Rusijom, estonski su političari odlučili još jednom razjasniti odlukom da premjeste spomenik sovjetskog vojnika iz središta Tallina na lokalno groblje. Jasno je kako je takav čin ocijenila značajna ruska manjina u Estoniji. Cyber-napad je započeo 26. travnja 2007. u deset sati navečer. Tijekom prva dvadeset i četiri sata prošao je više-manje nezamijećen, a otkriven je u trenutku kad je estonski ministar obrane uočio da se ne može ulogirati na web-stranicu svoje političke stranke. Prve mete napada bile su upravo web-stranice estonskih političkih stranaka, a nakon toga se proširio na web-stranice estonske Estonski poučak vlade i parlamenta. Prvih tjedan dana sve Estonija je mala zemlja na obali Baltičkog te stranice bile su potpuno nedostupne, a mora koja je do raspada Sovjetskog Saveza već sljedećeg tjedna popis meta se proširio bila u njegovu sastavu. Za ovu priču još je na najvažnije estonske medije i intenzitet bitno da u Estoniji žive brojni pripadni- se značajno povećao. Već prve analize proci ruske nacionalne manjine, meta pokazale su da a 2007. godine smatrana je najveći promet stiže s računala koja nisu locinajumreženijom državom u DDoS je napad kad rana u Estoniji. Logična Europi. Čak 96 % bankarskih brojna računala u istom obrana od takve vrste transakcija obavlja se online, a trenutku šalju prema 60 % stanovništva koristi sva- meti legitimne zahtjeve. napada bilo je blokirakodnevno internetske servise. Kod običnog DoS napada nje dolaznog prometa iz inozemstva. Time su Estonija je uistinu bila i ostala meta se mogla obraniti sve estonske stranice pozitivan primjer kako se inkoje su se odlučile na formacijsko-komunikacijske ne propuštajući upite s takav potez postale netehnologije mogu učinkovito napadačeva računala, dostupne korisnicima iskoristiti na dobrobit građa- no kod DDoS napada izvan Estonije. Intenna. No, estonski primjer po- to je mnogo složenije. INTERNET Evo o čemu je riječ - kad se prvi put spojite na internet vaš ISP vam dodjeljuje DNS poslužitelja odnosno DNS rezolver. Kad kliknete na neki link vaše računalo šalje upit prema DNS rezolveru i traži IP adresu poslužitelja domene u linku. Ako vaš DNS rezolver već ima spremljen odgovor dobit ćete ga odmah, a ako nema proslijedit će upit DNS rezolveru zaduženom za tu domenu. Obično DNS rezolveri određenog ISP-a odgovaraju isključivo na upite računala iz njegove mreže. Nažalost, mnogi su DNS poslužitelji poPrikaz napada korištenjem lažiranih IP adresa (CloudFlare.com) grešno konfigurirani pa odgovaraju na sve upite neovisno o tomu otkud dolaze, a nazivni napadi trajali su puna dva tjedna. Naj- Koliko je značajan taj događaj i kakvu pri- padači su baš te servere prepoznali kao idejači napad Estonija je doživjela 9. svibnja, jetnju predstavljaju cyber-napadi pokazuje alan alat za DDoS napade. DNS upiti koje na godišnjicu završetka Drugoga svjetskog i činjenica da je NATO samo godinu dana obrađuju DNS rezolveri šalju se UDP prorata, točno u ponoć kad je pojurilo više od nakon napada osnovao u Tallinu CCD tokolom, što znači da napadač može miječetiri milijuna paketa u sekundi. Glavne COE (Cooperative Cyber Defence Center of njati (lažirati) dolaznu IP adresu. Navede mete bile su estonske banke i financijski Excellence) zadužen za istraživanje odgovo- li napadač kao dolaznu IP adresu adresu sektor. Već drugi dan najveća estonska ban- ra na cyber-napade i utvrđivanje protokola mete DNS rezolver će svoj odgovor usmjeka Hansabank morala je obustaviti online za obranu. riti na tu adresu. Uputi li napadač prema poslovanje. Zemlja u kojoj se 96 % transakDNS poslužitelju upit od 64 bajta, poslužiKako generirati 100 Gbps cija obavlja online ostala je bez te usluge, telj će poslati odgovor nisu radili bankomati, estonske kreditne prometa? duljine 3223 bajta pri Uhvatimo se malo matematike. Nizozemska tvrtka kartice nisu se mogle koristiti nigdje u svičemu je stupanj pojajetu... Prije nego što su 19. svibnja napadi Napad od primjerice 65 Gbps pri- Cyberbunker pruža čanja 50 puta. Znači, konačno obustavljeni srušeno je na stotine padao bi skupini od 5% najvećih usluge hostanja svega napadač je našao naservisa i web-stranica. U jednom trenutku DDoS napada. Toliki promet nije što nije vezano uz čin kako svoj odlazni vlada je odlučila blokirati sav promet iz moguće generirati samo s jednog dječju pornografiju promet može krajnje inozemstva tako da je Estonija bila komu- računala. Jedan od načina da se i terorizam - po jednostavno povećati uspješno izvede je botnet mreža. nikacijski potpuno izolirana. 50 puta i usmjeriti ga modelu no questions Nikad se nije saznalo tko je stajao iza tog Lansiranje 65 Gbps napada zahtiprema meti. Baš to se napada iako su estonske vlasti odmah op- jevalo bi botnet od 65.000 računa- asked i time je dogodilo pri napadu tužile rusku vladu koja je to žurno negirala. la od kojih svako može generirati postala zanimljiva na Spamhouse, kad profesionalnim Unatoč tomu što organizator nije otkriven, upstream promet od 1Mbps. su napadači prvi put Uzmemo li u obzir da su brojna spamerima naknadne analize pokazale su da su u naiskoristili tu tehniku padu sudjelovali hakeri aktivisti i mnogo zombi-računala u botnetu locirau većim razmjerima takozvanih script kidsa, osoba ograniče- na u zemljama gdje ne postoji brzi pristup i generirali dotad neviđen promet koji nog znanja koje žele sudjelovati u takvim internetu te da sva nisu istodobno online, poslužitelji mete jednostavno nisu mogli akcijama. Tijekom napada na brojnim su botnet mreža potrebna za takav napad mo- obraditi. se ruskim forumima pojavile upute kako rala bi biti i deset puta veća što znači da Metoda DNS pojačanja bila je hit prošle jednostavno lansirati DoS napad s vlastitog treba iznajmiti neki golemi botnet. Zbog godine, a već početkom ove objavljeni su toga napadači traže tehnike za pojačanje članci o novoj još razornijoj metodi gdje se računala što su mnogi i prihvatili. Za cyber-napad na Estoniju iskorišten je prometa, a jedna od njih - primijenjena pri umjesto DNS rezolvera koristi NTP protoisključivo DoS i to je slučaj bez presedana. napadu na Spamhouse - je DNS reflection. kol (Network Time Protocol) preko kojega računala dobivaju informaciju o točnom vremenu. Protokol koristi i UDP pa se mogu lažirati i dolazne IP adrese. Kao i kod DNS pojačanja, napadači svoj odlazni upit pretvaraju u odgovor koji dolazi na adresu mete, no ovaj put s pojačanjem od Malo prije isteka roka za predaju ovog članka dogodio se još jedan DDoS napad koji čak 206 puta. je brzo obišao planet i primijetili su ga mnogi. Na kraju ovogodišnje dodjele Oscara Postoji još jedna vrsta DoS napada, novoditeljica priredbe Ellen Degeneres snimila je selfie na kojem je desetak najpopularnivija i opasnija za današnje informacijske jih glumaca današnjice. Fotografiju je odmah postavila na Twitter i stvar se zakotrljala sustave. Slow DoS napad zasniva se na - slika je ubrzo postala najtvitanija objava u povijesti narušivši dostupnost Twitter poznačajki da HTTP protokol očekuje cjeloslužitelja koji neko vrijeme nisu bili dostupni svim korisnicima. U usporedbi s ozbiljnim napadačima i metodama opisanim u ovom članku, Ellen Degeneres je nenamjerno pokupno zaglavlje zahtjeva prije negoli počne Kako nenamjerno pokrenuti DDoS napad krenula mnogo jednostavniji napadački mehanizam. 195/04/2014 infoTrend 39 INTERNET generirati odgovor. Napadač može kreirati takav HTTP zahtjev da ga poslužitelj nikad ne primi dokraja pa čekajući nastavak zadržava resurse i ne može odgovoriti na ostale legitimne zahtjeve. Za slow DoS napad nisu potrebni veliki resursi kao kod opisanih vrsta napada već jedan jedini upit poslan s jednog računala. DoS napadi u Hrvatskoj I informacijski sustavi u Hrvatskoj svakodnevno su izloženi DDoS napadima. To su većinom automatska skeniranja i pokušaji da se naruši raspoloživost servisa po principu ako-prođe-prođe. Ipak, neki napadi i njihove najave mogu se smatrati ciljanima, a mete su najčešće birane iz aktivističko-političkih razloga. Jedan od značajnijih odigrao se 3. prosinca 2008. kad su počeli napadi na portal Index.hr. Potrajali su nekoliko dana, a Index.hr većinu je vremena bio nedostupan. Na hakerskim se forumima u okviru globalnih akcija često najavljuju napadi na bankarski sektor i vladine institucije. Veliki su napadi najavljeni u danima prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Iako nikad nisu potvrđeni, nagađa se da ih je bilo, ali da su uspješno izbjegnuti. Posljednjih godina sve je više uređaja specijaliziranih za antiDDoS djelovanje odnosno za mitigaciju DDoS napada. Takvi uređaji najčešće prepoznaju uzorke prometa koji potječe od DDoS napada ili preusmjeruju maliciozni promet preko drugih data-centara kako bi rasteretili metu. Brojne hrvatske tvrtke zastupnici su proizvođača antiDDoS uređaja pa se pretpostavlja da su vlasnici najosjetljivijih informacijskih sustava takve uređaje već integrirali u svoje data-centre. Crne prognoze Prema posljednjim istraživanjima DDoS napadi su treća po redu maliciozna aktivnost čiji je cilj kompromitacija povjerljivosti, raspoloživosti i cjelovitosti informacija. Svi opisani primjeri odnose se na kompromitaciju informacijskih sustava koji nisu nužno vezani za osnovne ljudske potrebe. Živimo u visoko informatiziranom svijetu gdje se neke stvari koje uzimamo zdravo za gotovo kao što je opskrba energijom, vodom i slično uvelike oslanjaju na informacijske sustave. Napad i zaustavljanje takvog informacijskog sustava značajno bi utjecalo na svakodnevni život građana koji bi bio drastično narušen. Baš zbog toga DDoS napadi su jedno od najopasnijih oružja u sferi cyber-ratovanja što se sve češće spominje kao platforma budućih svjetskih sukoba. 40 infoTrend 195/04/2014 JE LI MREŽNA NEUTRALNOST PROŠLOST? Pad na ispitu isplativosti PIŠE TIHOMIR KATULIĆ A Nakon što je američki sud svojom presudom poništio odluke američke Federal Communications Commission ostaje otvoreno pitanje - je li došao kraj mrežnoj neutralnosti koja prati internet od samog početka? merički su mediji početkom ove godine posvetili veliku pažnju jednoj poprilično tehničkoj sudskoj odluci. U sporu između američkog telekomunikacijskog regulatornog tijela FCC (Federal Communications Commission) i Verizon Communicationsa - jednog od dva vodeća operatera mobilne telefonije i pristupa internetu - američki je sud presudio u korist telekom tvrtke i ukinuo bez obzira na njihov sadrpravila kojima je FCC štitila žaj, odnosno koja ignorimrežnu neutralnost. Odraju sadržaj stavljajući sve lukom suda u Washingtopružatelje i korisnike sadrnu ustanovljeno je kako je žaja u istu poziciju, pozitivamerički regulator djelovao no utječu na razvoj novih, izvan okvira svojih ovlasti inovativnih usluga koje i kako pravila o jednakom ISP-u vjerojatno nisu ni bile tretmanu podataka koji u planu kad je inicijalno rateku internetskom infrazvijao infrastrukturu. strukturom nisu zasnovana Pravila o mrežnoj neuna zakonskom temelju. Ako Američki telekom regulator tralnosti i pravila koja su se se takva odluka održi i na- FCC izgubio je spor protiv odnosila na razvoj telekokon žalbenog postupka, bit Verizona. munikacija u prethodnom će to značajan izazov načelu razdoblju imaju pozitivan mrežne neutralnosti, jednom od temeljnih utjecaj na inovativnost i otvaraju prostor na kojima je izgrađen internet. za razvoj novih sadržaja i usluga. No, što je zapravo network Dakako, u normativnom smislu ne poneutrality? stoji jedinstvena definicija mrežne nePojam mrežne neutralnosti skovao je utralnosti čime bi se moglo definirati američki pravnik i sveučilišni profesor načelo zabrane diskriminacije odnosno Tim Wu, iako se njeni koncepti javljaju i u različitog tretmana podataka, korisnika, ranijem razdoblju, primjerice u radovima Lawrencea Lessiga. Lessig, široj javnosti Pojam mrežne neutralnosti: poznatiji kao otac Creative Commonsa u pravila koja jamče neutralnost pružasvojem je djelu Future of Ideas razmatrao nja telekomunikacijskih podatkovnih utjecaj američkih zakona u području teusluga bez obzira na njihov sadržaj, odlekomunikacija iz šezdesetih godina 20. nosno koja ignoriraju sadržaj stavljajući stoljeća na razvoj tehničke kulture i usluga sve pružatelje i korisnike sadržaja u istu putem tada aktualnih telekomunikacijskih poziciju, pozitivno utječu na razvoj nokanala. Lessigova tadašnja razmišljanja vih, inovativnih usluga koje ISP-u vjeroi Wuov zaključak poslije se podudaraju jatno nisu ni bile u planu kad je inicijalno pravila koja jamče neutralnost pružanja razvijao infrastrukturu. telekomunikacijskih podatkovnih usluga Mrežna neutralnost u EU U studenom prošle godine DG Europske Komisije za Digitalnu agendu proslijedio je u zakonodavni postupak paket mjera pod nazivom Connected Continent, kako bi se stvorilo zajedničko europsko telekomunikacijsko tržište. U nedavnoj izjavi povjerenica Komisije za Digitalnu agendu Neelie Kroes komentirajući odluku američkog suda pozvala je američke startupe i internetske poduzetnike Povjerenica Neelie Kroes pozvala je američke tvrtke da posluju u Europskoj uniji. sadržaja, programskih osnovica i načina komunikacije putem interneta. U nekom širem kontekstu, može je se definirati i kao princip otvorenog umreživanja. Kako god definirana, mrežna neutralnost od davatelja internet usluga očekuje da će sav legalni internetski promet promatrati neutralno - odnosno da neće preferirati jednu vrst prometa na račun druge. Budućnost mrežne neutralnosti Presuda američkog suda pokrenula je javnu raspravu o budućnosti mrežne neutralnosti. Ne treba posebno isticati kako su ukinuta pravila percipirali davatelji usluga za pristup internetu, od kojih je jedan i pokrenuo cijeli postupak. Nakon razdoblja od gotovo dva desetljeća u kojemu je služila kao temelj razvoja i generator profita za telekome, usluga za pristup internetu više nije neka high-tech usluga budućnosti već svakodnevna infrastrukturna poput vodovoda, struje ili grijanja. Kako se broadband sve više širio tako su padale marže davatelja usluga. Telekom kompanije koje to još ne shvaćaju i ne razvijaju druge usluge s većom dodanom vrijednošću imaju sve niže prihode. No, s druge strane, niže cijene pristupa su dobra vijest za korisnike. S aspekta davatelja usluga jasno je da u uvjetima mrežne neutralnosti nema puno prostora za monetizaciju samog pristupa. Ukidanjem pravila o mrežnoj neutralnosti da razmisle o pokretanju posla s poslovnim nastanom na području Europske unije. Inicijativa Connected Continent ima među svojim temeljnim odredbama i mrežnu neutralnost te zabranjuje diskriminirajuće blokiranje ili usporavanje (throttling) podatkovne komunikacije (izričito i mnogo šire nego odgovarajuće odredbe u SAD). Europski zakonodavac zasad ne odustaje od jasnih pravila o upravljanju prometom koja moraju odgovarati zahtjevima proporcionalnosti, transparentnosti i zabrane diskriminacije. ISP-ovi mogu razlikovati kategorije korisnika prema brzini i pružati usluge više kvalitete (kao kad pošta uz osnovnu uslugu nudi ekspresne pošiljke ili aviokompanije koje nude ekonomsku i poslovnu klasu na svojim letovima), no takve specijalizirane usluge ne smiju degradirati onu osnovnu. otvorio bi se prostor za neslućene i u povi- sve više bandwitha i visoku cijenu potrebjesti interneta praktički nezabilježene po- nih investicija u komunikacijsku infrajave upravljanja podatkovnim prometom. strukturu kako bi se spriječilo zagušenje Promet bi se ponovno mogao naplaćivati (SAD ne kotira najbolje po pitanju raširekao u uslugama govorne komunikacije. nosti najbržih DSL i kabelskih priključaka ISP-ovi bi mogli legalno usporavati pro- i pokrivenosti brzim bežičnim mrežama), met koji dolazi od konkurenata ili usluga američki ISP-ovi poput Verizona godišnje temeljenih na sadržaju koje posluju s kon- troše preko dvadeset milijardi dolara samo kurencijom. Servisi poput Skypea, Netflixa da bi pratili rast potreba korisnika. U takve i slični trebali bi pregovarati o naknadama goleme investicije ne ulazi se bez jasnog sa svakim pojedinim ISP-jem žele li da računa o njihovu povratku. njegovi korisnici mogu nesmetano koristiS druge strane, takve ocjene treba proti tu uslugu. Pružatelj nemotriti kritički. Američko je kog internetskog sadržaja tržište uz nastajuće zajedničmogao bi postati obvezan ko europsko najbogatije na Pravila o mrežnoj plaćati korisničko pristusvijetu. Amerikanci su već neutralnosti panje želi li osigurati priodesetljećima praktički osuđekao i prethodna ritet i kvalitetu dostave tog ni na duopol AT&T-a i Veripravila koja su se sadržaja korisniku. Takvo zona u mobilnom te AT&T-a i odnosila na razvoj rješenje ukinulo bi dosaComcasta u fiksnom pristupu telekomunikacija dašnji princip ravnopravinternetu. Te su tvrtke godinosti internetskog podatnama gomilale zapanjujuće imaju pozitivan kovnog prometa, čime ekstraprofite. Ako su cijene utjecaj na bi osnovna internetska razvoja nove infrastrukturinovativnost i demokratičnost ustupila ne generacije po postojećim otvaraju prostor mjesto sustavu u kojem bi uvjetima za njih zaista preveza razvoj novih se sposobnost pristupa kolike - neka to ne učine, nek’ se sadržaja i usluga risniku prodavala onomu otvori prostor za svježi kapital tko je spreman najviše plai nove tržišne takmace. Za titi. To bi u pravilu bile tvrtke s uhodanom ilustraciju, na EU tržištima trenutno djedjelatnošću na račun startupa i drugih po- luje na desetke kapitalnih ISP-ova (iako će slovnih subjekata manje platežne moći. formiranje zajedničkog tržišta zasigurno Naravno, postoje i drukčija viđenja. Je- utjecati konsolidacijski). dan od najaktivnijih investitora i venture Zbog objektivnosti treba spomenuti baš kapitalista na američkoj i svjetskoj sceni, američki primjer kako je državna interMarc Andreessen, široj javnosti poznat vencija svojedobno razbila veliki naftni kao osnivač Netscapea, izjavio je kako de- monopol Rockefellerov Standard Oil, kao bata o mrežnoj neutralnosti u američkoj i telekomunikacijski AT&T osamdesetih javnosti ne vodi računa o cijeni koju tre- godina (bez obzira na njegovu postupnu ba platiti kako bi se američka internetska reintegraciju u razdoblju od tada do dainfrastruktura nastavila razvijati. Po An- nas). Potpuna liberalizacija i slobodno dreesenu, razvoj infrastrukture košta više tržište može rezultirati i monopolom, što nego što mogu platiti davatelji usluge. S sigurno nije dobro za razvoj novih usluga i obzirom na rast prometa, usluge koje troše krajnje korisnike. 195/04/2014 infoTrend 41 e-RAČUNI BESKONTAKTNO PLAĆANJE I HRVATSKA PRAKSA Prisloni i plati U europskim okvirima beskontaktno plaćanje nije ništa revolucionarno, no u Hrvatskoj je cijeli koncept predstavljen tek 2012. godine i još je u povojima. Što to donosi trgovcima, a što potrošačima? Koliko je cijela stvar uopće sigurna i zrela za širu primjenu? Beskontaktno plaćanje Visa naziva payWave, a MasterCard - paypass. karticom već se pojavio uređaj u obliku pri- definira uvjete koje moraju zadovoljavati vjeska koji se mogao zakvačiti na prsten s takve kartice i protokoli za komunikaciju s terminalom. Među ostalim određuje se ključevima. Trenutno je u europskoj uniji u opticaju da maksimalna udaljenost između kartice i više od 51 milijun beskontaktnih kartica terminala ne smije biti veća od deset centikojima se može plaćati na više od 671.000 metara (tri do pet u praksi) te da je frekventerminala postavljenih u maloprodajnim cija na kojoj komuniciraju ta dva objekta marketima i ugostiteljskim objektima. 13.56 MHz, no uz te podatke navodi se još PIŠE MATE STRGAČIĆ Osim što taj način plaćanja potrošačima niz tehničkih detalja vezanih za snagu odapruža puno više slobode te značajno olakša- šiljanja i karakteristike protokola. Kao i kod klasičnih kontaktnih i kod beovijest kreditnih kartica seže u poče- va i ubrzava samo plaćanje, od njega imaju skontaktnih kartica informacije su smještekoristi i prodavači koji prema statističkim tak prošlog stoljeća. One prve izdane na njenom čipu. Međutim vali su pojedini trgovci i vrijedile su podacima ostvaruju veći glavna je razlika način na koji promet i smanjuju troškoisključivo u njihovim dućanima. No, prva se taj čip napaja električnom ve koje neizbježno donosi bankovna kreditna kartica izdana je 1946. Na internetu ima energijom. Kod klasične karmanipulacija gotovinom. godine - gdje drugdje negoli u kolijevci mnogo praktičnih tice to je fizički kontakt izmeSve što kupac treba nakapitalizma SAD-u, a napravljeni troškovi primjera kako se đu izvora električne energije praviti pri plaćanju benaplaćivali su se obvezno do kraja tekućeg uz pomoć antene iz (EFT POS terminala) i samog karticom mjeseca, tako da zapravo i nije bila kre- skontaktnom čipa, a kod beskontaktne vadomaće radinosti, jest približiti je EFT POS ditna kartica u pravom smislu riječi. Prva rijante to je magnetsko odnoprijenosnog računala (Electronic Funds Transfer kartičarska kuća - Diners proradila je davsno elektromagnetsko polje at Point Of Sale) terminai određene aplikacije ne 1950. godine. Zanimljivo je da su prve (koje generira terminal) kako mogu krasti podaci s kartice bile napravljene od kartona dok lu. Obično je sustav koncipiran tako da do odrebeskontaktne kartice bi se na čipu inducirao napon su se plastične, kakve su i danas, pojavile uz pomoć kojega se uspostavđenog iznosa transakciju šezdesetih godina prošlog stoljeća. Osim lja bežična komunikacija. ne treba autorizirati već se materijala, tada je prvi put predstavljen i Tijekom komunikacije kartica šalje osjetsustav gdje se cjelokupni iznos nije morao zaključuje automatski. U Hrvatskoj je graljive podatke - broj računa, datum isteka nični iznos 100 kuna, a za svaku veću kuppodmiriti do kraja tekućeg mjeseca već se nju transakciju treba autorizirati PIN-om. kartice, ime i prezime vlasnika te čak iznose dug mogao prenijeti i u sljedeći. Plaćanje klasičnom karticom traje prosječ- i datume posljednjih transakcija. Ta bi koBrzo i praktično no tridesetak sekundi dok se kod beskon- munikacija morala biti osigurana snažnim Priča o beskontaktnom plaćanju započi- taktnog plaćanja to vrijeme skraćuje na enkripcijskim algoritmima da se prevenira nje 1997. kad je naftna kompanija Mobil svega desetak sekundi. Ako se kartica više krađa i zlouporaba osobnih informacija, predstavila SpeedPass - vlastiti sustav be- puta približi EFT POS uređaju mnogi ljudi no trenutne mogućnosti protokola su taskontaktnog plaćanja. No, nije se plaćalo strahuju od višestruke naplate, no sustav je kve da se podaci prenose kao jasni (plain) tehnički tako uređen tekst! Sustav je donekle osiguran tako da da to nije moguće. Slip čak i ako napadač na neki način dođe do se ne izdaje automatski podataka (što je u praksi prilično teško) ne već isključivo na vaš za- može plaćati tuđom karticom npr. putem interneta jer se CVV - troznamenkasti broj htjev. - nužan za transakciju stalno mijenja dok Protokoli, je kod klasičnih kartica uvijek isti, a nalazi frekvencije se na poleđini uz polje s potpisom. Sličan i neizbježna se sustav primjenjuje kad za internetsko sigurnost bankarstvo upotrebljavate token koji geneOd kartonskih kreditnih kartica do sustava za rira uvijek drukčije šifre, a sinkroniziran Međunarodni stanbeskontaktno plaćanje - nisu se mnogo promijenili je s bančinim sustavom. CVV ima maksidard ISO/IEC 14443 principi, ali jest tehnologija. P 42 infoTrend 195/04/2014 Može i mobitelom Tehnologija koja omogućuje da pametni telefon pretvorimo u EFT POS uređaj može nam uvelike olakšati život, pogotovo ako često radimo na terenu bez fiksne infrastrukture. Nemam je gdje koristiti Nisam siguran kako radi Mislim da nije dovoljno sigurno Ne koristim kreditnu karticu za male iznose Tek sam dobio beskontaktnu kreditnu karticu malno tisuću kombinacija pa ga se, barem teorijski, može brzo hakirati brute force napadom. Kao i kod svake nove tehnologije, implementacijom beskontaktnog plaćanja otvoren je novi set ranjivosti koje nastoje iskoristiti hakeri. Unatoč brojnim pokušajima kompromitacije, beskontaktno se plaćanje u praksi pokazalo iznimno sigurno, a najčešće se napada sama kartica te se s nje pokušavaju izvući povjerljivi podaci, što je obično moguće samo u kontroliranim uvjetima ili kao proof-of-concept. Na vlastitu odgovornost Unatoč iznimnoj sigurnosti sustava ipak treba poštovati sigurnosne postulate koji vrijede i za klasične kontaktne kartice. Krađu ili gubitak treba odmah prijaviti izdavatelju. Na beskontaktne kartice primjenjuju se ista sigurnosna jamstva kao i na kontaktne. Dakle, sve troškove koji nastanu do prijave krađe ili gubitka snosi vlasnik kartice. Kao dodatno upozorenje parafrazirat ćemo dr. Petera Gutmanna, stručnjaka za računalnu kriptografiju s odjela za računalstvo Sveučilišta Auckland, koji je ustvrdio da na plaćanje beskontaktnom kreditnom karticom možemo gledati kao da smo klasičnu karticu dali u ruke svima u blizini da s nje slobodno pročitaju sve informacije nužne pri plaćanju. Ostalo Ne znam Statistika pokazuje da širu primjenu ove tehnologije koči nedostatak prodajnih mjes ta s odgovarajućim EFT POS terminalima. Drugi je razlog zaziranje od nove tehnologije i (ne) opravdan strah za sigurnost osobnih podataka. To je možda malo pretjerano, ali nije daleko od istine. Doktor Gutmann tu tvrdnju temelji na slabostima protokola u komuniciranju s terminalom. Rekli smo da protokol prenosi informacije u nešifriranom obliku, a karticu je jednostavno natjerati da emitira podatke. Na internetu ima mnogo i praktičnih primjera kako se uz pomoć antene iz domaće radinosti, prijenosnog računala i određene aplikacije mogu krasti podaci s beskontaktne kartice. Većina se oslanja na kratki domet te komunikacije pa se zbog toga osjeća zaštićeno. No, priručni uređaji za krađu podataka trebaju više energije od klasičnih beskontaktnih EFT POS terminala tako da mogu komunicirati s karticom i na udaljenosti većoj od pola metra. Statistički gledano, teško da će vam se dogoditi nešto slično, no uza sve prednosti te tehnologije moramo biti svjesni i njenih ranjivosti. Uz beskontaktne kartice pojavili su se i RFID-blocking novčanici koji imaju karakteristike Faradayeva kaveza pa blokiraju radiovalove i sprečavaju neovlašteno očitavanje podataka s kartice u novčaniku. Plaćate li pak beskontaktno pametnim telefonom preporučuje se uključiti NFC opciju samo tijekom plaćanja. Iako je kod nas zbog dugogodišnje financijske krize ta tehnologija još u povojima ipak sve više banaka uz klasične čip-kartice Najnovije generacije pametnih telefona uz obilje novih funkcija omogućuju i beskontaktno plaćanje. Uređaj mora imati NFC (Near Field Communication) opciju i treba preuzeti neku od aplikacija za beskontaktno plaćanje koja se povezuje s online računom ili nekom kreditnom karticom. Tako pripremljen uređaj dovoljno je približiti čitaču na udaljenosti nekoliko centimetara kako bi se ostvarila radioveza između njega i EFT POS terminala za prijenos podataka i plaćanje. Sigurnost takvog plaćanja je vrlo visoka, a aplikacije imaju višeslojne zaštitne mehanizme. Na prvome je mjestu PIN koji treba svakako aktivirati pri plaćanju pametnim telefonom. Osim PIN-a na uređaju i sama aplikacija zaštićena je posebnim PIN-om koji treba ukucati pri njenom aktiviranju. Svi podaci o kreditnim karticama najprije se šifriraju i zatim smještaju na NFC čip u smartphoneu. Zahvaljujući jakim enkripcijskim algoritmima podatke nije moguće preuzeti čak i ako napadač uzme smartphone u ruku. Osim jednostavnijeg plaćanja beskontaktni sustavi olakšavaju i iskorištenje bodova kojima pojedini trgovački lanci nagrađuju vjernost potrošača. Ujedno, lakše prate potrošačke navike pa mogu bolje prilagoditi svoj asortiman željama i navikama kupaca. Mnogo je praktičnije sve čuvati na jednom uređaju negoli nositi sa sobom svu silu različitih kartica vjernosti. Još jedna zanimljiva i iznimno praktična stvar - pametni telefon može poslužiti i kao čitač kreditnih kartica. Sve što vam za tu rabotu treba jest čitač kreditnih kartica koji se priključuje direktno na pametni telefon i aplikacija koja prenosi novčana sredstava čim unesete vrijednost transakcije. To je idealna metoda za ljude na terenu koji obično barataju isključivo gotovinom. nudi i ove za beskontaktno plaćanje. Danas je teško zamisliti poslovanje bez gotovine, no da to nije utopija pokazuje primjer američke države Louisiane gdje je naprimjer second-hand robu zabranjeno kupovati gotovinom. Tehnički uvjeti za bezgotovinsko društvo već su ispunjeni, no problem je u načinu razmišljanja i prirodnom otporu prema modifikaciji postojećih obrazaca. Velika prednost bezgotovinskog društva jest smanjenje sive ekonomije jer bi svaka primljena kuna ili euro morali imati pokriće kroz račun. Negativna je pak strana takvog sustava ugrožavanje privatnosti svaka bi transakcija bila personalizirana, a žute bi medije sigurno zanimalo na što troše novac političari ili estradne zvijezde. Statistike pokazuju da osoba koja plaća beskontaktnom karticom u prosjeku troši 25 % više novca negoli onaj tko plaća gotovinom. Jasno je tko tu izvlači najveću korist. 195/04/2014 infoTrend 43 INTERVJU Kako (uspješno) razgovarati s kupcem? Promocija putem sadržaja Autorica Sanja Trbojević ima dvanaest godina iskustva u online-poslovanju. Karijeru je započela u agenciji adriatica.net prošavši kroz cijeli poslovni ciklus tvrtke. U klasičnoj turističkoj agenciji Atlas d.d. uspostavila je prodajni online-kanal te surađivala s vodećim svjetskim konzultantima na projektu b2b.goadriatica.com. Vodila je radionice za edukaciju turističkih subjekata o online-poslovanju. Trenutno je predavač u Algebri i stalno zaposlena u full service digital agency Degordian (dosadašnji iStudio) kao projekt menadžer. Na konferenciji Weboo 18, za izlaganje na temu KPI u procesu online-prodaje ocijenjena je kao najbolji stručnjak u svom području. ekoć vrlo učinkovito klasično oglašavanje više nije dostatno jer su potencijalni kupci postali aktivni sudionici marketinških kampanja. Osim toga klasično oglašavanje povlači za sobom trošak koji u većini slučajeva više nije opravdan. Kako učinkovitije privući posjetitelje na svoju web-stranicu putem takozvanog Content marketinga, u kratkom razgovoru objašnjava Sanja Trbojević, voditeljica projekata u agenciji Degordian. komunikacije s ciljnom skupinom. Sadržaj čini pisana riječ, videomaterijali, popratne grafike i fotografije, ali i cjelokupan dojam odabranog komunikacijskog kanala u kojemu je smisao poruke koju prenosimo podržan mudrim poznavanjem i apliciranjem psihologije, boje, forme i zvuka. Content marketing podrazumijeva kreaciju lako djeljivog sadržaja (eng. share) da privuče nove potrošače. Taj sadržaj može biti uobličen u formu bloga, zabavnih sekcija u sklopu websitea, videomaterijala, e-knjiga, infografike... to mogu biti studije slučaja, različiti vodiči, fotografije i dr. INFOTREND: Što je i zašto nam je, bez obzira čime se bavimo, potreban Content Marketing? TRBOJEVIĆ: U doslovnom prijevodu Content Marketing znači promocija putem sadržaja, niz različitih aktivnosti kojima nije cilj prodaja već prezentacija proizvoda, usluga, branda... odnosno uspostava INFOTREND: Možete li nam to pobliže objasniti? TRBOJEVIĆ: Content Marketing možemo gledati kao prodavanje proizvoda ili usluge kroz soft sell priču, a vezan je uz web-stranicu ili još bolje web-shop. Ako web-shop zamislimo kao dućan u koji ulazi neodlučan kupac, znamo da mu prodavač treba pristupiti, N 44 infoTrend 195/04/2014 saznati što ga zanima i nenametljivo mu ponuditi nešto što bi odgovaralo njegovim potrebama. Baš to se događa i na web-stranicama pa sadržaj na njima treba biti tako komponiran da potencijalni kupac otkrije zanimljive informacije koje će ga uvjeriti da je na pravom mjestu. Dakle, sadržaj mora biti kvalitetno složen a ne samo napisan jer krajnji rezultat moraju biti pomno odabrane ključne riječi, njihovo pravilno pozicioniranje u naslovu, podnaslovu, međunaslovima i samom tekstu te njihovo pravilno pozicioniranje unutar stranice što uključuje i pisanje URL-a (web-adrese), alt tagova (ključnih riječi), oznaka H1, H2 (naslov, podnaslov) te ostalih SEO (Search Engine Optimization) elemenata za postizanje visokih položaja na tražilicama. Kad govorimo o pozicioniranju jedan je od bitnih parametara koji tražilice uzimaju u obzir kvaliteta sitea koja se izračunava pomoću specifičnih algoritama. Dva bitna parameŠto se tiče komunikacije virtualni svijet ima iste potrebe kao i realni. Baš kao i pri klasičnoj prodaji gdje prodavača čini vrhunskim umijeće uvjeravanja - a ta moć proizlazi iz razumijevanja potreba potrošača i očituje se u zavodljivim pričama o proizvodu - ista pravila vrijede i za virtualnu prodaju. Kako biste nešto prodali priče iz offline svijeta pričajte i u online svijetu. tra u tom algoritmu su time on site (vrijeme provedeno na siteu) i bounce rate (postotak osoba koje odmah napuste site). Kako biste postigli što bolji time on site stranica mora obilovati sadržajem, a posebno se cijeni ako se sadržaj redovito osvježuje. Da biste umanjili bounce rate sadržaj mora biti posložen tako da je ugodan oku i da se odmah uoče bitne stvari što privlači posjetitelja da ostane i istražuje cijeli site. Naprimjer, svi turistički siteovi nastoje u špici buking sezone biti na prvim mjestima, a to je vrlo skupo. Ipak, ako imate na umu da prosječan turist počinje tražiti idealno odredište za odmor tek koji tjedan prije odluke o rezervaciji, tu se otkriva prostor da mu se predstavite kroz zanimljiv takozvani soft sell sadržaj. Ako su vam ciljna skupina turisti koji vole upoznavati gradove s bogatom kulturnom baštinom, idealno bi im bilo ponuditi odgovor na njihovo pitanje koji gradovi imaju najbogatiju kulturnu baštinu. Možda im u tom trenutku nećete prodati smještaj, ali oni će se upoznati s vašim brandom i drugi će vas put prepoznati pamteći vašu ljubaznost i profesionalnost: Ovi su mi zadnji put odgovorili odmah kad sam nešto tražio, čini mi se da znaju što rade. Osim obraćanja potencijalnim kupcima koji su već na našoj web-stranici treba izaći iz njenog okvira i potražiti potencijalne potrošače na drugim mjestima, primjerice na društvenim mrežama. Tu im se možemo obratiti preko sadržaja koji smo već kreirali za web, ali sad ga valja uobličiti u formu posta ili igrice. Uvijek je dobro sjetiti se i onih koji su kod nas već kupo- valil i obratiti b im se specifi fičnim sadržajem koji će ih motivirati na dodatnu kupnju. U tom pogledu koristan sadržaj kreiran za web možemo presložiti u format newslettera i tako se izravno obratiti našim kupcima. INFOTREND: Kako kreirati kvalitetan sadržaj? TRBOJEVIĆ: Najjednostav- niji n pristup kreiranju sadržaja jest je onaj kad govorimo u okviru r web-sitea. Kod web-shopova sadržaj dijelimo d na objektivan opis p proizvoda i usluge koji mora b napisan korektno tako da biti k kupac lako i brzo nađe potrebn informacije za odluku kupune je sad te soft sell sadržaj koji jem s može proslijediti kroz blog, se r rubrike novosti i zanimljivosti a potiče potražnju i stvaranje ž želje. Taj isti sadržaj se dalje koristi u razne oblike oglašavanja bilo putem newslettera, objava na društvenim mrežama ili nekom drugom mjestu. Kad govorimo o sadržaju koji treba poticati stvaranje želje za nekom uslugom ili proizvodom, valja se postaviti u ulogu ciljne skupine i otkriti što im treba, što traže, termine koje koriste, što ih muči, emocije koje treba pobuditi. Zatim treba složiti sadržaj koji će: • privući zanimanje • zabaviti • pružiti korisnu obavijest. Odabranu temu najbolje je vezati uz razdoblje u godini gdje prepoznajemo neku potrebu koju može zadovoljiti naš proizvod ili usluga. Primjerice, u turizmu sadržaj vežemo uz nadolazeću sezonu ili produženi vikend, ali isto tako i uz vrstu odmora koji se traži u nekom trenutku. No, kad želimo raditi na široj priči, izaći iz okvira weba i povezati različite medije treba imati na raspolaganju stručni tim. Naprimjer organizirajte degustaciju određenog proizvoda u shopping centru na zabavan način, koji uključuje Web::INDUSTRIJA 2014 – Carstvo privlačnog sadržaja Sadržaj je kralj - od te izjave Billa Gatesa iz 1996. prošli smo kroz izradu prvih HTML stranica, news portala, javnih foruma, prvih web-dućana, banner oglasa, aploudanja YouTube filmića, umrežavanja, kontekstualnog oglašavanja (SEM), SEO optimizacija, blogova, grupnih kupnji te stigli do društvenih mreža i - content marketinga! Kroz cijelo to vrijeme „sadržaj je bio kralj“ interneta, esencija weba, čežnja svakog surfera. Pa zašto se danas i web-developeri i web-marketingaši i web-poslovnjaci „furaju“ na content marketing? Što je to misli web-stratega usmjerilo baš na sadržaj? U čemu je fora i što je sve danas bitno saznajte na šestom hrvatskom sajmu web-industrije pod nazivom Web::INDUSTRIJA 2014 - Carstvo privlačnog sadržaja - 29. svibnja 2014. Sudjelujte i vi … …kao sudionik na cjelodnevnim edukativnim predavanjima s najvećim stručnjacima, sudjelujte kao predavač i zakupite svoje predavanje ili kao izlagač sa svojim štandom. Sve o sajmu i prijavama potražite na www.webindustrija.com Nagrađujemo čitatelje InfoTrenda Pet najbržih čitatelja koji pošalju mail s naslovom Infotrend osvaja po dvije ulaznice za sajamska predavanja. Vaše mailove očekujemo na [email protected] INTERVJU faktor iznenađenja za posjetitelje. Usput možete snimiti kvalitetan videomaterijal i iskoristiti ga za komunikaciju na društvenim mrežama. Može se istodobno organizirati i nagradni natječaj (na društvenim mrežama i u shopping centrima) kojemu je cilj istraživanje tržišta i prikupljanje pretplatnika newslettera prema kojima se nastavlja komunikacija kroz zanimljiv, zabavan i edukativan sadržaj. INFOTREND: Koji je CM format najbolji za prezentaciju sadržaja? TRBOJEVIĆ: Krenimo od čitanja - svi najprije skeniramo tekst i pokušavamo uočiti svrsishodne ključne pojmove ili rečenice. Teško je ugoditi svima, no ako dugački tekst podijelimo u nekoliko manjih odlomaka s jasno istaknutim međunaslovima koji sadrže ključne riječi povećavamo vjerojatnost da će se čitateljevo oko pri skeniranju zaustaviti na nekom dijelu teksta i upustiti u dublje čitanje. Ako ga oduševi jedan odlomak, vratit će se na početak i sve pročitati u miru. Postavljanje misaonih cjelina u manje odlomke olakšava čitanje. Danas živimo u žurbi i teško se usredotočiti na dugački tekst. Zato tekst ne smije plašiti količinom već ga treba servirati u manjim porcijama. Prazan prostor između odlomaka omogućuje predah, da popravimo koncentraciju i krenemo u osvajanje novih informacija. Videoprezentacije iziskuju malo više truda ali su brže i ugodnije rješenje za one koji nemaju dovoljno vremena za čitanje. INFOTREND: Koja pravila treba poštivati pri sastavljanju teksta? TRBOJEVIĆ: Uvijek je dobro pridržavati se starog novinarskog pravila 5W + H (who, what, where, when, why + how) 46 infoTrend 195/04/2014 OBRAZOVANJE - tko, što, gdje, kada, zašto + kako. Tako smo najsigurniji da će kupac dobiti sve potrebne informacije. Kvalitetno napisana informacija mora imati ugrađene odgovarajuće ključne riječi, a autorska se nota dodaje da tekst bude bude tečan i privlačan. Poseban je izazov tako uređen sadržaj uklopiti u prilagođeni dizajn. Dugo nam je trebalo da savladamo pravila prezentiranja informacija na web-stranicama gdje smo imali puno prostora. Sad pak taj isti sadržaj mora biti lako čitljiv na različitim ekranima, počam od mobitela koji je u prosjeku 25 puta manji od desktop monitora. Često se događa da se dizajn najprije prilagođuje mobitelima pa kad se proširuje na desktop ispada malo sadržaja na velikom ekranu što se prezentira kao čist i jednostavan dizajn. Zato valja raditi u oba smjera od mobilnog prema desktopu i od desktopa prema mobilnom. Najprije treba definirati minimalan sadržaj koji mora biti dostupan i na najmanjim ekranima, a zatim dodavati manje svrsishodan sadržaj koji pomaže da čitatelj osjeti kako je sadržajno bogat i veliki ekran. Tako se od desktopa prema mobilnom ekranu kreira dodatni sadržaj koji se neće prikazivati na manjim rezolucijama. INFOTREND: Mnogo je marketing stručnjaka i stručnjaka. Čime se treba voditi pri odabiru najbolje CM usluge? TRBOJEVIĆ: Svakako je najbolje pogledati reference i kvalitetu sadržaja na njegovim web-stranicama. INFOTREND: Možete li nam naznačiti neki primjer dobrog CM-a u Hrvatskoj? TRBOJEVIĆ: Ima ih mnogo koji se trude. Iz područja turizma istaknula bih blog agencije Adriagate Blog&News | Specijalist za ljetovanje u Hrvatskoj. POČELA JE PROVEDBA NAJVEĆEG PROGRAMA EUROPSKE ERASMUS+ Za provedbu znanstvenih i obrazovnih programa kao što je ERASMUS+ i mnogi drugi zadužena je Agencija za mobilnost i programe Europske unije. A genciju za mobilnost i programe Europske unije osnovala je hrvatska Vlada da bi se osigurale mogućnosti za mobilnost i međunarodnu suradnju u području znanosti, obrazovanja i osposobljavanja, pogotovo mladima, što pridonosi jačanju ljudskog i demokratskog potencijala naših građana, socijalnoj koheziji te konkurentnosti hrvatskog društva u cijelosti. Misija Agencije jest podupirati internacionalizaciju kako bi se unaprijedila kvaliteta znanstvenog sustava, obrazovanja i osposobljavanja sukladno potrebama građana, društva i gospodarstva. U skladu sa svojom vizijom i misijom, Agencija je zadužena za provedbu najvećeg programa Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta za razdoblje 2014.-2020. Erasmus+ te za informiranje i savjetovanje prijavitelja za sudjelovanje u najvećem programu Europske unije za istraživanje i inovacije, Obzor 2020. Putem javnih natječaja u okviru programa Erasmus+ svim institucijama koje se bave obrazovanjem i osposobljavanjem u cijeloj vertikali (od vrtića, preko osnovnih i srednjih škola, strukovnih ustanova, visokih učilišta do ustanova za obrazovanje odraslih), kao i u području nevladinog sektora usmjerenog na mlade nudi se mogućnost dobivanja financijske potpore za aktivnosti mobilnosti u svrhu učenja za pojedince u inozemstvu - tzv. Ključna aktivnost 1. Jednako tako nudi se i mogućnost suradnje na zajedničkim projektima i strateško partnerstvo na međunarodnoj razini u okviru Ključne aktivnosti 2, to jest UNIJE U PODRUČJU OBRAZOVANJA I OSPOSOBLJAVANJA MLADIH I SPORTA ZA RAZDOBLJE 2014.-2020. mr. sc. Antonija Gladović, v.d. ravnatelja Agencije za mobilnost i programe Europske unije suradnja u području inovacija i razmjena dobre prakse. Što to konkretno znači? Mogućnosti financiranja usavršavanja nastavnog i nenastavnog osoblja u inozemstvu putem tečajeva, asistiranja u nastavi, praćenja rada drugih stručnjaka, praktičnog rada; usavršavanje i osposobljavanje studenata putem dijela studija ili prakse u inozemstvu. Nadalje, osposobljavanje učenika strukovnih škola putem stručne prakse; različite aktivnosti neformalnog učenja za mlade volontiranjem, razmjenom, radom na projektima; zatim, financiranje projekata kojima se u suradnji s inozemnim partnerima razvijaju novi nastavni priručnici, metode, radionice, istraživanja, studije, kurikulumi i druge vrste intelektualnih radova u svrhu kontinuiranog poboljšanja ponude obrazovanja i osposobljavanja, povezivanja s tržištem rada i lokalnom i regionalnom za- Predstavljanje projekta ERASMUS+ u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci u Zagrebu jednicom, u svrhu povećanja zapošljivosti, cjeloživotnog učenja, povećanja stope visokoobrazovanih te smanjenja jaza između potreba tržišta rada i obrazovne ponude. Uz to u okviru Ključne aktivnosti 3 predviđaju se i mogućnosti za podršku reformama u obrazovanju, osposobljavanju, mladima i sportu. Hrvatskoj više od 80 milijuna kuna Za cijeli program na razini Europske unije predviđeno je 14,7 milijardi eura za razdoblje od 2014.- 2020. od čega samo za Hrvatsku u 2014. više od 80 milijuna kuna. Formalno prihvatljivi sudionici programa moći će iskoristiti ta sredstva prijavom na Poziv za prikupljanje projektnih prijedloga koji objavljuje Europska komisija, a u Hrvatskoj ga provodi Agencija za mobilnost i programe EU. Nakon toga slijedi odabir projekata, ugovaranje i financiranje te početak pro- vedbe uz praćenje, savjetovanje i nadzor Agencije. U okviru programa Erasmus+ Agencija za mobilnost i programe EU raspisala je natječaje za sudjelovanje u Ključnoj aktivnosti 1 - Mobilnost u svrhu učenja za pojedince. Rok prijave je sa 17. ožujka zbog tehničkih poteškoća na razini Europske unije pa tako i Hrvatske, pomaknut na 24. ožujka, a dodatni rokovi za mobilnost u okviru području mladih su 30. travnja i 1. listopada 2014. Natječaj za sudjelovanje u Ključnoj aktivnosti 2 - Strateška partnerstva otvoren je do 30. travnja za sve sektore te dodatno samo za sektore mladih 1. listopada 2014. Više informacija potražite na www.mobilnost.hr. Uz ove rokove na razini Europske unije, izvršna Agencija za obrazovanje, kulturu i audiovizualne medije, raspisuje dodatne rokove koje ćete naći na web-stranici http://eacea. ec.europa.eu/index_en.php Pozitivna iskustva Erasmus+ nije prvi program Europske unije u području obrazovanja i osposobljavanja i mladih koji provodi Agencija. Dosadašnji Program za cjeloživotno učenje i program Mladi na djelu provedeni u razdoblju od 2007. do 2014. godine polučili su iznimno pozitivne rezultate među tvrtkama i njihovim zaposlenicima, učenicima i studentima. U okviru Programa za cjeloživotno učenje za područje obrazovanja i osposobljavanja Agencija je raspolagala s iznosom od 23,57 milijuna eura, zaprimila više od 4000 projektnih prijava te odobrila njih više od 1700. U njima je sudjelovalo više od 13.880 hrvatskih građana koji su iskusili različite oblike međunarodne suradnje - studiranje u inozemstvu, obavljanje stručne prakse, pohađanje tečajeva za usavršavanje, držanje nastave u inozemstvu, usavršavanje kroz praćenje 195/04/2014 infoTrend 47 OBRAZOVANJE rada stručnjaka itd., kao i rad na projektnim aktivnostima s međunarodnim partnerima. Također, hrvatskim je udrugama kroz program Mladi na djelu dosad bilo dostupno 5,59 milijuna eura, zaprimljeno je više od 1000 projekata, od čega su financirana 403. Zahvaljujući tomu više od 9280 mladih i osoba koje rade s mladima imalo je prilike volontirati u inozemstvu, ugostiti inozemne volontere, sudjelovati u međunarodnim razmjenama, stručno se usavršavati i raditi na lokalnim i međunarodnim projektima za mlade. Obzor 2020 novi program za istraživanje i inovacije Agencija za mobilnost i programe EU zadužena je i za informiranje i promidžbu najvećeg programa Europske unije za istraživanje i inovacije Obzor 2020. Zadužena je i za savjetovanje oko pisanja i provedbe projekata, za financijsku, pravnu i administrativnu potporu pri procesu prijave i provedbe. Uz Ministarstvo znanosti, koje koordinira provedbu programa za istraživanje i razvoj, te Agencije u provedbu je uključena i Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske, te Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost. Obzor 2020. (Horizon 2020) je novi program Europske unije za istraživanje i inovacije za razdoblje od 2014. - 2020. koji objedinjuje dosadašnje aktivnosti Sedmog okvirnog programa (FP7), inovacijske aspekte Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i EU doprinos Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT). Pokrenula ga je Europska komisija zbog bržeg ostvarenja ključnih strateških dokumenata Europske unije vezanih za 48 infoTrend 195/04/2014 istraživanje, tehnologijski razvoj i inovacije Europa 2020. i Unija inovacija (Innovation Union) te izgradnje Europskog istraživačkog prostora (European Research Area). Jedinstveno tržište znanja, istraživanja i inovacija Misao vodilja novog okvirnog programa je nuđenje rješenja i odgovora na gospodarsku krizu, investiranje u buduće poslove i razvoj, rješavanje pitanja građana Europske unije o njihovoj materijalnoj i općoj sigurnosti, okolišu, kao i jačanje globalne pozicije EU u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama. Vjeruje se da će Obzor 2020. pridonijeti gradnji Europskog istraživačkog prostora (European Research Area) kao jedinstvenog tržišta znanja, istraživanja i inovacija koji omogućuje istraživačima, istraživačkim institucijama i poslovnim subjektima da slobodno cirkuliraju i surađuju kroz natjecanje za izvrsnost. Posebna važnost polaže se i na uključivanje poslovnog sektora, a uz brojna administrativna pojednostavljenja Obzor 2020. karakterizira širi, integrirani pristup pogotovo za mala i srednja poduzeća pokrivajući cijeli inovacijski ciklus, od faze idejnog koncepta i izvodljivosti preko istraživanja, razvoja i testiranja pa sve do komercijalizacije i izlaska na tržište. Hrvatska mreža nacionalnih osoba Kako bi se omogućila kvalitetna realizacija svih usluga vezanih uz program Obzor 2020. na razini cijele zemlje, umreženo je četrnaest nacionalnih osoba za kontakt koje pružaju potporu prijaviteljima i korisnicima programa. Devetero ih djeluje u okviru Agencije za mobilnost i programe EU, a od 22 tematska područja programa Obzor 2020. pokrivaju sljedećih petnaest: Informacijske i komunikacijske tehnologije Nanotehnologija Napredni materijali i napredna proizvodnja i prerada Svemir Zdravlje Demografske promjene i kvaliteta života Sigurnost hrane, održiva poljoprivreda, istraživanje mora i podmorja i bioekonomija Biotehnologija Sigurna, čista i učinkovita energija Pametan, zeleni i integrirani promet Klimatska aktivnost, učinkovitost resursa i sirovine Uključiva, inovativna i promišljena društva Sigurna društva: zaštita slobode i sigurnosti Europe i njezinih građana Zajednički istraživački centar Širenje izvrsnosti i sudjelovanja te Znanost u društvu i za društvo. U okviru Agencije djeluje sustav potpore za pravna i financijska pitanja za sva tematska područja te za pojedinačne stipendije. Osim toga uspostavljen je i Ured za mobilnost istraživača - Euraxess (program Europske unije namijenjen olakšavanju mobilnosti znanstvenika/istraživača) koji intenzivno surađuje s mrežom uslužnih centara Euraxess za pružanje administrativne i pravne potpore istraživačima pri organizaciji znanstvenog i istraživačkog rada u inozemstvu. Agencija je zadužena i za provedbu programa CEEPUS (Central European Exchange Programme for University Studies - Srednjoeuropski program razmjene za sveučilište studije) multilateralnog programa akademske mobilnosti između visokih učilišta Srednje Europe, s mogućnošću financiranja razdoblja studiranja ili držanja nastave, za provedbu Bilateralnog programa akademske mobilnosti (utemeljenog na bilateralnim sporazumima s mogućnošću financiranja djelomičnog ili cjelovitog razdoblja studija ili istraživanja u zemlji ili u inozemstvu) te za provedbu niza inicijativa koje služe kao potpora modernizaciji sustava obrazovanja i razvoju javnih politika (Europass, Euroguidance, Eurodesk, Stručna skupina za sustav kreditnih bodova, Hrvatska stručna skupina za Bolonjski proces). Za više informacija: www.mobilnost.hr www.obzor2020.hr [email protected] >ICT vijesti BiH Modernizacija poreznog sustava Ratko Kovačević PRIPREMIO HARIS HAMIDOVIĆ TELEKOMUNIKACIJE< nu komunikacijsku mrežu i povezati se s globalnom akademskom mrežom. Taj izuzetno složen projekt započet još 2004. godine završen je uz financijsku pomoć Svjetske banke i Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke te uz administrativnu pomoć općine Tuzla. Položeno je oko 5800 metara optičkog kabela, a ukupni troškovi realizacije projekta kroz deset godina kreću se oko 280.000 KM. HUB 387 Kako prenosi portal Profitiraj.ba načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO BiH Ratko Kovačević izjavio je da Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) radi na četiri velika projekta za modernizaciju poslovnih aplikacija zbog čega im treba nova, veća serverska soba koja će se graditi prema strogim sigurnosnim zahtjevima za informacijske tehnologije, a u njoj će biti smještena hardverska i komunikacijska oprema nužna za rad novih softverskih platformi u UIO BiH. Među najznačajnije projekte spada modernizacija carinskog informacijskog sustava s novom web-aplikacijom Asycud World što će znatno poboljšati rad UIO-a u smislu bolje kontrole uvoza i izvoza roba, a sustav je kompatibilan s EU standardima. Prevencija nasilja Centar za socijalne inovacije organizirao je u sklopu projekta Sigurnost i zaštita djece putem interneta okrugli stol na temu Prevencija međuvršnjačkog nasilja i zlostavljanja djece i mladih putem interneta. Okrugli stol realiziran je u suradnji s odjelom za socijalni rad, na Filozofskom fakultetu u Tuzli, a prisustvovali su mu predstavnici osnovnih i srednjih škola sa područja Tuzlanskog kantona, kao i institucija koji se bave zaštitom djece od zlostavljanja. Cilj okruglog stola bio je upoznavanje šire javnosti o mogućnostima zlostavljanja djece i mladih putem interneta i podizanje društvene svijesti o potrebi dodatnog angažmana i zaštite djece od zlostavljanja. kacijsku, klijentsku i razvojnu platformu, zatim one vezane za poboljšavanje poslovanja te rješenja koja se koriste u edukaciji. Sarajevo je dobilo prvi informatičko-programerski HUB, pod nazivom HUB 387 koji je smješten u zgradi Bosmal Centra, u prostoru tzv. Promenade, na površini oko 2400 četvornih metara. IT kompanijama koje pristupe HUB-u 387 nude se raznovrsne prednosti - od značajnih ušteda u troškovima iznajmljivanja prostora, grijanja i režija pa do sudjelovanja na seminarima, treninzima i hakatonu. Završena akademska mreža Još jedan BIT Centar u Tuzli u turističko-kongresnom centru Banja Vrućica. Tijekom dva konferencijska dana, sudionicima je ponuđeno više od 70 kvalitetnih predavanja raspoređenih u šest paralelnih smjerova, a bit će čak 28 predavača s titulom Microsoft MVP što potvrđuje njihovu stručnost. Teme konferencija su novi poslovni trendovi i tehnologije, namijenjene primjeni u javnom i privatnom sektoru, odnosno akademskoj zajednici. Fokus konferencije bit će na prezentaciji novih Microsoftovih proizvoda, rješenja i tehnologija, a teme su vezane za produktivnost, infrastrukturu i sigurnost, apli- e-Medrese Predstavnici Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Fakulteta informacijskih tehnologija iz Mostara potpisali su 15. ožujka 2014. u Sarajevu ugovor o implementaciji elektroničkog sustava u svim medresama na području IZ u BiH, pod nazivom e-Medrese. Elektronički sustav predstavlja aplikacijski softver i namjenski je razvijen za digitalno vođenje pedagoške administracije i evidencije u medresama. Ugovor su potpisali Amir ef. Karić, rukovoditelj Vjerskoprosvjetne službe Rijaseta i v.d. dekana Fakulteta informacijskih tehnologija Jasmin Azemović. Do kraja ove godine u Tuzli se planira pokrenuti četvrti prof. dr. Enver Halilović, prof. dr. Suad Kasapović i mr. sc. Amir Hadžimehmedović Na Univerzitetu u Tuzli održana je press konferencija povodom završetka akademske mreže. Rektor prof. dr. Enver Halilović rekao je da je akademska mreža jedan od važnijih uvjeta za razvoj visokoškolskog obrazovanja. Zbog toga je Univerzitet u Tuzli odlučio povezati svoje članice u jedinstve- BIT Centar kroz projekt Jačanje poslovnog okruženja za više malih i srednjih poduzeća (MSP) u Tuzli i susjednim općinama. Projekt je financirala Europska unija kroz program lokalnog ekonomskog razvoja u Bosni i Hercegovini, a implementira ga Udruženje za razvoj NERDA u suradnji s općinama Tuzla, Srebrenik i Kalesija te s Tehnološkim parkom BIT Centar Tuzla. MS NetWork 4 Microsoft BiH objavio je raspored predavanja na konferenciji MS NetWork 4 koja se održava 14. i 15. travnja 2014. Moja Praksa U prostorijama BIT Centra u Tuzli održana je ceremonija dodjele certifikata za sudjelovanje u programu Moja praksa koji u Tuzli implementira BIT Centar. Moja praksa je program praktične obuke iz područja informacijsko-komunikacijskih tehnologija za mlade koji je BIT Centar realizirao uz podršku projekta Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) Partnership for Innovation, a na proljeće se planira i implementacija programa pripreme za poslovno okruženje Work Ready Now. 195/04/2014 infoTrend 49 >ICT vijesti Srbija Domenizacija Održana Konferencija DIDS 2014. Pred oko tristo sudionika u beogradskom Hotelu Metropol održan je Dan internet domena Srbije - DIDS 2014, pod sloganom Domenizacija, društvenizacija, dobra lokacija. Konferenciju je organizirao Registar nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS), a prvi blok tradicionalno je bio posvećen novoj domenizaciji i posljedicama koje ona ima na korisnike interneta, ovlaštene registre naziva domena i nacionalne internet registre. Drugi blok DIDS-a Društvenizacija bio je posvećen dobroj prisutnosti i pozicioniranju internetskih stranica na društvenim mrežama. Treći blok nazvan Dobra lokacija bio je rezerviran za dobre lokacije na nacionalnim internet domenima .RS i .СРБ. EU za softver Europska komisija odobrila AP Vojvodini 6,9 milijuna eura. Dio tih sredstava u iznosu od 5,5 milijuna eura plasirat će se preko Razvojnog fonda Vojvodine malim i srednjim poduzećima iz područja informacijskih tehnologija za razvijanje aplikativnog softvera za poljoprivredu. Predviđa se da će 50 do 100 malih i srednjih vojvođanskih poduzeća dobiti od 50.000 do 150.000 eura za razvoj softvera koji je namijenjen unapređenju poljoprivrede. Partner IT kompanija Informatika a.d. iz Beograda sklopila je ugovor ječ je o partnerstvu T 1, što je najviši oblik suradnje s tom vodećom svjetskom tvrtkom u proizvodnji laptopa i desktop računala. Lenovo i Informatika a.d. ponudit će najpovoljnije uvjete za nabavu računala velikim privatnim i državnim tvrtkama. Udio Lenova na svjetskom tržištu u trećem kvartalu 2013. godine bio je 17,6 posto (prema Gartneru) odnosno 17,1 (prema IDC-u). 4G mreže u Srbiji Pet IT kompanija na sajmu CeBIT 2014. Privredna komora Srbije organizirala je u suradnji s Agencijom za strana ulaganja i promociju izvoza Republike Srbije (SIEPA) nastup srpskih IT kompanija na sajmu informacijskih i komunikacijskih tehnologija – CeBIT koji je održan u Hanoveru od 10. do 14. ožujka 2014. Na nacionalnom štandu Srbije predstavilo se pet srpskih kompanija: 2D Soft, Belit d.o.o., Comdata d.o.o., ComTrade i Soprex d.o.o. cijskog spektra - digitalne dividende - koja ima izuzetan potencijal za usluge brzog pristupa internetu putem mobilne mreže pa se prodajom frekvencija iz tog dijela spektra očekuje dobit za budžet od nekoliko desetina milijuna eura. Šansa Fond za mlade talente Ministarstva omladine i sporta potpisao je četverogodišnji protokol o suradnji s IT kompanijom Aseko SEE (Asseco SEE). Tim sporazumom predviđeno je da kompanija Aseko omogući stručnu praksu i stjecanje znanja i iskustva najuspješnijim studentima informatičkih tehnologija. Tesla Info Kup Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije i Elektrotehnička škola Nikola Tesla iz Niša su organizatori školskog, regionalnog i republičkog natjecanja učenika ICT ključan za gospodarstvo Razvoj i primjena informacijsko-komunikacijskih tehnologija vrlo je važna za gospodarstvo pa bi u Srbiji bi u sljedećem razdoblju trebalo više ulagati u to područje, rečeno je na Biznis forumu koji je održan na Kopaoniku. Sudionici panela Industrijska politika u ICT sektoru na Biznis forumu suglasni su da bi trebalo više ulagati u obuku i razvoj kadrova, poboljšati telekomunikacijsku infrastrukturu, povećati ulaganja u ICT, ubrzati razvoj širokopojasne mreže i brže širiti primjenu e-Uprave. 50 infoTrend 195/04/2014 Srbija na CeBIT-u Digitalizacija omogućuje oslobađanje dijela radiofrekven- FOTO: TANJUG o partnerstvu s tvrtkom Lenovo. Ri- PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ Dušan Stojanović i mr. Nebojša Vasiljević e-Uprava zaživjela u Srbiji Pomoćnik ministra u Ministarstvu za spoljnu i unutrašnju trgovinu i telekomunikacije mr. Nebojša Vasiljević i direktor Uprave za digitalnu agendu Dušan Stojanović istaknuli su na skupu koji je organiziralo Društvo za informatiku Srbije da su ostvareni značajni rezultati u razvoju e-Uprave u Srbiji. Može se reći da je e-Uprava zaživjela u Srbiji jer portal www.euprava. gov.rs raspolaže s petstotinjak e-servisa i svakodnevno ga posjeti nekoliko tisuća korisnika. Prošle godine portal je koristilo oko 850.000 građana, a elektronički potpis je uzelo oko 80.000 fizičkih i pravnih osoba koje ga koriste na portalu e-Uprave pri prijavi poreza i doprinosa te kod ostalih elektroničkih servisa. osnovnih škola iz informatičkih tehnologija - Tesla Info Kup (TiK). Cilj natjecanja je popularizacija modernih informatičkih i komunikacijskih tehnologija. Sudionici natjecanja su svi zainteresirani učenici 7. i 8. razreda osnovnih škola. Svi podaci s kvalifikacija bit će objavljeni na službenoj web-stranici tik.etstesla.ni.ac. rs, kao i na webu ETŠ Nikola Tesla Niš: www.etstesla.ni.ac.rs. Lenovo Telenoru Svi Telenorovi korisnici u Srbiji imaju ekskluzivnu priliku postati vlasnici novog tableta Lenovo Yoga 8. Ponuda je obogaćena i modelima Lenovo IdeaTab A3000 i Samsung Galaxy Tab 3 10.1. Svi ti uređaji dostupni su uz pakete Surfuj plus, a njihov pun potencijal korisnici mogu iskoristiti na Telenorovoj Pametnoj mreži. Lenovo IdeaTab A3000 ima četverojezgreni procesor jačine 1.2 gigaherca, radi na operativnom sustavu Android 4.2 JellyBean i ima kameru od 5 megapiksela. Informacije na terenu Swisslion Takovo implementira Microsoft Office 365. Kompanijama je danas sve teže komunicirati sa svojim zaposlenicima koji rade na terenu i često putuju. Upravo zato, menadžment Swisslion Takovo odlučio je implementirati Microsoft Office 365 paket u svoje poslovanje i tako olakšati svojim zaposlenicima rad. Implementacijom ove tehnologije zaposlenima je omogućen pristup potrebnim informacijama s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme, a bitne odluke mogu se donositi u svakom trenutku bez obzira gdje se nalazi odgovorna osoba. MEĐUNARODNE POSLOVNE KONFERENCIJE HR Business Arena 2014 23. – 25. 4. 2014., hotel Dubrovnik Palace, Dubrovnik Telecom, Media & Technology Arena 2014 27. – 29. 4. 2014., hotel Croatia, Cavtat Aviation Business Arena 2014 28. – 30. 5. 2014., hotel Croatia, Cavtat Organizator YOUR BUSINESS INTELLIGENCE AND NETWORK PARTNER www.infoarena.biz | tel: +385 1 5571 850 | fax: +385 1 5571 851 | e-mail: [email protected] GOVERNMENT e-Hrvatska ZAKON O DRŽAVNOJ INFORMACIJSKOJ INFRASTRUKTURI e-Građani u državi bez papira PIŠE LEDA LEPRI G rađani i poslovni subjekti najviše se žale na javnu upravu, na njenu sporost i način rada. Zbog toga Ministarstvo uprave želi urediti elektroničku upravu kako bi svima koji imaju propisano pravo omogućilo pristup podacima prikupljenim u ustanovama javnog sektora. Trenutno ne postoji pravno područje koje bi regulira- 195 InfoTrend 188 Pravne pretpostavke za ostvarenje projekta e-Građani i za izgradnju hrvatskog informacijskog društva te za uključivanje Hrvatske u europsko i globalno informacijsko društvo lo pristup izgradnji cjelovite državne informacijske infrastrukture. Kao što se u realnom svijetu pojedine ustanove razvijaju da djeluju samostalno kao otoci, tako se razvijaju i informacijski sustavi. U cjelovit sustav koji može građanima i poslovnim subjektima pružati kompletne usluge povezuju ih baš ti isti građani i poslovni subjekti koji informacije ili dokumente prenose od institucije do institucije, bez obzira na njihov stupanj informatizacije. Tako se od građana i poslovnih subjekata očekuje da u realnom svijetu znaju: eGOVERNMENT 1 GOVERNMENT e-Građani u državi bez papira djelokrug, adrese i radno Određuju se javni i temeljni registri te autentični podavrijeme pojedinih ustanova ci, utvrđuje se obveza da institucije javnog sektora vade da odvoje vrijeme za svu Građani i poslovni podatke iz temeljnih registara, a ne da ih traže od gradokumentaciju koju treba subjekti ne moraju đana ili poslovnih subjekata. Sve to osigurat će primjenu principa samo jednom i to digitalno, kako bi se građadonijeti. znati podjele Pritom se cijeli proces poni i poslovni subjekti administrativno rasteretili čime se odgovornosti ujedno stvaraju uvjeti za državu bez papira. navlja za svaki dokument unutar državnih Trenutno u Hrvatskoj nema propisa kojima se utvrđukoji prenose od jedne do tijela i javnih druge ustanove. ju prava, obveze i odgovornosti nadležnih tijela javnog službi te gubiti sektora vezano uz uspostavu, razvoj i upravljanje sustaI u virtualnom se svijetu grade usluge za građane vrijeme istražujući vom državne informacijske infrastrukture te kojim bi se jedinstveno uredila uspostava i upravljanje sustavom javi poslovne subjekte na istom gdje se rješavaju otočnom principu, ali treba nih registara i uvjeti koje državna informacijska infrapojedini zahtjevi struktura mora osigurati u odnosu na njih. Također nije poznavati: već im država djelokrug pojedinih usosigurana zajednička osnovica za sigurnu razmjenu pomora osigurati tanova i njihovu virtualnu dataka unutar sustava državne informacijske infrastruknajjednostavniji ture, zajedničkog sustava identifikacije i autentifikacije, adresu te jedinstvene točke interakcije s građanima i drugim kodokumentaciju koju pristup risnicima. treba zatražiti od nekoga Općenito, zato što dosad nije bilo obvezno povezadrugog. Očito je da cijeli postupak rješavanja zahtjeva traje ti javne registre, a shodno tomu nema ni pretpostavke jako dugo - stajanje u redovima, prenošenje dokumena- za izgradnju informacijskog društva, građani su morali ta i beskrajno čekanje na rješavanje zahtjeva direktno i sami dobavljati dokumente od javnopravnih tijela i sami indirektno plaća gospodarstvo. Sve se to nastavlja iako je ih prenositi iz institucije u instituciju. Zakonom o sustavu državne uprave, a i Zakonom o opVlada je uočila taj problem pa je njeno Povjerenstvo za ćem upravnom postupku propisano da službenici mora- koordinaciju informatizacije javnog sektora donijelo 28. ju pribaviti podatke o kojima državna tijela vode službe- veljače 2013. godine Zaključak kojim je utvrđena važnost vođenja i ažuriranja temeljnih registara. Time su temeljnu evidenciju. Građani i poslovni subjekti ne moraju znati podjelu ni registri koji raspolažu izvornim podacima vezanim uz odgovornosti unutar državnih tijela i javnih službi niti pravne i fizičke osobe te podacima vezanim uz prostor gubiti vrijeme istražujući gdje se što rješava jer najjed- definirani i kao imovina Republike Hrvatske. Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi stvara nostavniji pristup uslugama mora im osigurati država. Znači, treba stvoriti jedinstveno upravno mjeuvjete za obavljanje poslova državne sto bilo u realnom ili virtualnom svijetu, a za to uprave bez papira, što znači da građaje nužno osigurati pristup svim podacima na ni ne moraju sami prilagati dokumenKako osigurati te, sukladno odredbama Zakona o opmjestu kontakta sa strankama i na mjestu rjeda će dokumente ćem upravnom postupku (Narodne šavanja zahtjeva. koji često sadrže Kako se identificirati i autentificirati u virnovine broj 47/09) i Zakona o sustavrlo osjetljive vu državne uprave (Narodne novine tualnom svijetu? Kako osigurati da će dokupodatke - sukladno broj 150/11, 12/13) ujedno osiguravamente koji često sadrže vrlo osjetljive podatke - sukladno Zakonu o zaštiti osobnih podataka ju pretpostavke da državni službenici Zakonu o zaštiti sami brzo i učinkovito mogu ishodi- institucije doista dostaviti pravoj osobi? osobnih podataka Za rješavanje tih problema kao jedinstveti dokumente u realnom i virtualnom - institucije no upravno mjesto u virtualnom svijetu utvrsvijetu tako da građani mogu ostvariti doista dostaviti đuje se sustav središnjeg državnog portala, a svoja prava na jednom mjestu. pravoj osobi? za sve institucije određuje se obvezujući naPritom bi informacije koje pruža javni sektor trebale bi biti standardicionalni identifikacijski i autentifikacijski sustav. Propisuje se komunikacija institucija javnog sekto- zirane i strukturirane na isti način za sve komunikacijske ra s građanima putem korisničkog državnog pretinca. To kanale (šalteri, telefon, internet...) kako bi korisnici dobili su pravne pretpostavke za ostvarenje projekta e-Građa- jednako kvalitetnu uslugu bez obzira na pristup, što znani i za izgradnju hrvatskog informacijskog društva te za či da tijela javne uprave moraju pripremiti informacije, uključivanje Hrvatske u europsko i globalno informacij- objavljene ili preuzete od korisnika sukladno dogovoresko društvo. nim standardima. 2 eGOVERNMENT InfoTrend 195 GOVERNMENT GO G GOVE OV VE ERN RNM RNME R NME N ENT RAZVOJ ZEMLJIŠNIH INFORMACIJSKIH SUSTAVA Od tinte do računalnih alata PIŠE: MIODRAG ROIĆ Autor, prof. dr. sc. Miodrag Roić naslov diplomiranog inženjera geodezije stekao je na Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a na Tehničkom Sveučilištu u Beču radio je u zvanju asistenta i predavača i obranio doktorsku disertaciju. Zatim nastavlja rad na Geodetskom fakultetu u Zagrebu, u zvanju redovitog profesora. U nastavu je uveo više predmeta iz područja katastra, geoinformatike i upravljanja prostornim informacijama. Voditelj je više domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih projekata. Održavao je pozvana predavanja na međunarodnim skupovima u inozemstvu, a 2009. izabran je za dopisnog člana Njemačke geodetske komisije (DGK) pri Bavarskoj akademiji znanosti. Na Geodetskom fakultetu obavljao je sve rukovodeće dužnosti, a od akademske godine 2011./2012. obnaša dužnost dekana. Podaci o zemljištu i nekretninama te interesima na njima najvažnije su infrastrukturne informacije o prostoru pojedine zemlje. Prikupljaju se na temelju propisa, a vode se u službenim upisnicima (registrima) za čiju pouzdanost jamči država. Na temelju tih podataka tijela javne uprave odlučuju o pravima i dužnostima građana npr. naplata raznih vrsta poreza, davanje potpora za poljoprivredu, izdavanje dozvola za namjenu prostora itd. Podaci se izvorno vode i održavaju u upisnicima koji se zovu katastar i zemljišna knjiga, ali i drugima koji su dio sustava upravljanja zemljištem (eng. Land Administration). U pravljanje zemljištem je definiranje, upis i objavljivanje informacija o interesima, vrijednostima i uporabi zemljišta pri provedbi zemljišnih politika. Obuhvaća upis zemljišta, katastarske izmjere i mode- 195 InfoTrend le, porezne, pravne i višenamjenske katastre kao zemljišne informacijske servise temeljene na katastarskoj čestici i podržava planiranje uporabe zemljišta te vrednovanje i oporezivanje. Katastar je zemljišni informacijski sustav utemeljen na česticama koji sadrži zapise o interesima na zemljištu (npr. prava, obveze i ograničenja). U pravilu to je položaj zemljišnih čestica povezan s drugim zapisima koji opisuju prirodu interesa, vlasništvo ili upravljanje, a često i vrijednost čestice te poboljšanja na njoj. Može biti uspostavljen za porezne (vrednovanje i pravedno oporezivanje) ili pravne potrebe (kupoprodaja i zalog), kao podrška upravljanju korištenja zemljišta (prostorno planiranje i druge upravne svrhe), a omogućuje održivi razvoj i zaštitu okoliša. Upisnici se stalno prilagođuju s različitih gledišta - npr. društvenog uređenja, načina prikupljanja i obrade podataka. Društveno uređenje utječe na svrhu i sadržaj upisnika, a metode i tehnologija na strukturu podataka. Današnje tehnologije usmjeravaju razvoj upisnika prema računalnoj obradi i elektroničkim podacima. Kako bi se to ostvarilo upisnike treba prevesti u elektronički oblik, a to ovisi o stanju podataka glede potpunosti i kvalitete. Kvaliteta ovisi o trenutku nastajanja, metodi prikupljanja i održavanja. Dakle, pretpostavka za izradu zemljišnih informacijskih sustava su podaci u elektroničkom obliku. Stoljetni propisi Vrste i kvalitetu podataka o zemljištu na području Hrvatske uvjetovale su različite države u čijem su sastavu kroz povijest bili njeni pojedini dijelovi tako da su zemljišni podaci nastajali različitom dinamikom i u različitim uvjetima, ovisno o društvenom uređenju država. Pokušaj osnivanja zemljišnog katastra Jozefinskim katastrom nije uspio zbog nestručne izrade dok je izrada današnjeg katastra na hrvatskim područjima koja su bila pod Austro-Ugarskom počela proglašenjem carskog Grundsteuerpatenta 23. prosinca 1817. godine kojim je naređena izmjera i vrednovanje zemljišta te izrada katastarskih operata u svim zemljama carevine. Taj datum je početak Franciskanskog katastra nazvanog po tadašnjem caru Franji I. Osnovna načela tog katastra primjenjivala su se duže od sto godina i na temelju tih podataka krajem 19. stoljeća osnovane su današnje zemljišne knjige. eGOVERNMENT 3 GOVERNMENT Od tinte do računalnih alata . . Važniji propisi o katastru i zemljišnoj knjizi kroz povijest . Dijelovi katastarskog plana iz raznih razdoblja Nakon Prvoga svjetskog rata 1929. godine u Kralje- ma, zgradama i dijelovima zgrada kao i drugim građevivini Jugoslaviji donesen je Zakon o zemljišnom kata- nama koje trajno leže na zemljištu ili ispod njegove postru - bez nekih novosti jer je uglavnom bio tek prijevod vršine. Prvi put se propisuje detaljniji opis nekretnina u Austro-Ugarskog Grundsteuerpatenta, čime je i dalje os- katastru, kako bi se poboljšala pravna sigurnost, a uvodi novna svrha katastra bila porezna. Nakon Drugoga svjet- se i opis složenih nekretnina trećom dimenzijom. skog rata i radikalnih promjena društvenog uređenja proObnova katastarskog plana mijenjen je i odnos prema vlasništvu i drugim stvarnim Proglašenjem carskog Grundsteuerpatenta i izradom pravima. U tom razdoblju katastar i zemljišna knjiga sustavno su zapostavljani, kako bi se konačno i ukinuli kada katastra za hrvatsko područje pod Austro-Ugarskom nase ukine privatno vlasništvo i sve postane društveno. Po- staju prvi upotrebljivi listovi katastarskog plana, od kojih sljedica toga bilo je neodržavanje katastra sve do 1953. go- je većina u mjerilu 1 : 2880. Izmjerena zemljišta prikazadine kada je donesena Uredba o katastru zemljišta. Zbog na su u ravninskim pravokutnim koordinatnim sustavipomanjkanja sredstava u državnoj blagajni trebalo je pro- ma bez projekcije. Prikaz katastarskih podataka definiran je katastarnaći nove proračunske prihode pa je zahvaljujući tomu katastarska služba ponovno oživjela - započeta je revi- sko-mjerničkim uputama kojima je dodan ključ znakova ili legenda. Za prikaz obilježja zemljišta korišteno je malo zija sadržaja koji se nije održavao deseznakova jer je znakovni katalog ograničen tak godina, no zemljišna je knjiga ostala zapostavljena. Katastar je dobio svoju Nakon Drugoga svjetskog samo na prikaz obilježja zemljišta potrebnih za pravilno oporezivanje. društvenu ulogu, ali kao registar posje- rata promijenjen je i Na temelju Zakona o održavanju katastra dovnih odnosa na zemljištu nužnih za odnos prema vlasništvu i iz 1883. godine promjene u katastarskom oporezivanje. Katastarski podaci su se drugim stvarnim pravima. planu unosile su se precrtavanjem staroga i uvelike razlikovali od onih u zemljišnim iscrtavanjem novog stanja crvenom bojom. knjigama jer se u vrijeme SFRJ nakon Katastar i zemljišna izrade novog katastarskog operata u pra- knjiga u tom su razdoblju Takvi su planovi bili nepregledni i nečitki sustavno zapostavljani, a pa ga je Austro-Ugarska sustavno obnovila vilu nije obnavljala zemljišna knjiga. Jasno, tadašnji zakoni i propisi odnosi- nakon ukidanja privatnog u kraljevskom litografskom uredu u Beču. Početkom 20. stoljeća listovi su obnavljani li su se na cijelo jugoslavensko područje, vlasništva i - ukinuti. litografiranjem i to je ujedno jedina sustava pojedine su republike mogle donijeti svoje zakone tek nakon decentralizacije Jugoslavije. Tako na obnova uz naknadne pojedinačne slučajeve precrtavaje i sabor Socijalističke Republike Hrvatske donio 1974. nja. Održavani su listovi pohranjeni u državne arhive, a godine Zakon o geodetskoj izmjeri i katastru zemljišta kopije, radni originali listova katastarskog plana dalje su koji je uz kasnije dopune i izmjene ostao na snazi sve do održavani u uredima za katastar. Kraljevina Jugoslavija uvodi Gauss-Krügerovu projek1999. godine. Hrvatski državni sabor je 5. studenoga 1999. godine ciju, a listovi katastarskog plana počinju se izrađivati na donio Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina koji osnovi podataka dobivenih numeričkim metodama izje poslije neznatno izmijenjen. Tim je zakonom definiran mjere u mjerilima 1 : 500, 1 : 1000, 1 : 2000, 1 : 2500. Tehkatastar nekretnina kao evidencija o zemljišnim čestica- nička svrha katastarskog sustava u vrijeme SFRJ tražila je 4 eGOVERNMENT InfoTrend 195 GOVERNMENT G GOV OV O VER Koncept ZIS-a (Zajednički informacijski sustav katastra i zemljišne knjige) izradu listova topografsko katastarskog plana i uvođenje dodatnih zemljišnih obilježja. Sadržaj je propisan 1976. godine Pravilnikom o kartografskim znakovima i Zbirkom kartografskih znakova. Zbirkom je definirano 346 signatura koje su razvrstane u kategorije i definiraju prikaze ovisno o mjerilu. Loše stanje katastarskog plana i razvoj računalnih tehnologija potakli su devedesetih godina prošlog stoljeća novu obnovu listova skeniranjem i vektorizacijom. Nepravodobno usvajanje standarda uzrok je raznim pristupima i modelima podataka što je otežalo izgradnju jedinstvenog zemljišnog informacijskog sustava. Metode i izmjere Podaci za zemljišne informacijske sustave prikupljaju se katastarskom izmjerom koja obuhvaća katastarske čestice s njihovim svojstvima i osobe koje imaju interese na katastarskim česticama. Izmjera se obnavlja za cijelu katastarsku općinu ili njen dio te se ustanovljuju prostorne granice prava, obveza i ograničenja (tereta) na zemljištu. Temelj izmjere je državna mreža stalnih geodetskih točaka, a metode su grafičke (geodetski stol i fotogrametrikomasacije ja) ili numeričke (ortogonalna, polarna, fotogrametrijska metoda i satelitske). Prve katastarske izmjere u doba Austro-Ugarske napravljene su grafičkom metodom pomoću geodetskog stola kojim je na terenu iscrtavan katastarski plan. Tom je metodom izrađen katastarski plan za cijelo područje Hrvatske, a oko 75% listova radnih originala katastarskog plana još je i danas u službenoj upotrebi. Zadnje upute za rukovanje geodetskim stolom izdane su 1904. jer su nakon toga razvijene točnije, brže i učinkovitije numeričke metode. Za oko 25% hrvatskog područja obnovljeni su listovi katastarskog plana iz podataka dobivenih numeričkim metodama u proteklih sto godina. Primjena polarne i ortogonalne metode uzima maha šezdesetih godina. Pravilnikom iz 1958. propisana je polarna metoda uglavnom za izmjeru neizgrađenih područja, dok je za izgrađena preporučena ortogonalna. Fotogrametrijska metoda postaje popularna sedamdesetih i osamdesetih jer se razvojem mjernih instrumenata i metoda pokazala kao vrlo ekonomična.Vrlo točni podaci za izradu katastarskog operata dobivaju se i komasacijom kad su nove katastarske čestice dobivene iskolčenjem i teren je detaljno izmjeren. Prve komasacije počinju se provoditi tridesetih godina prošlog stoljeća, a najviše ih je bilo od 1954.-1974. godine. Korištenje e-usluge fotogrametrijska polarna ortogonalna grafička 1800. 1900. godina Metode katastarske izmjere kroz povijest 195 InfoTrend 2000. Zemljišne informacije pohranjene u katastru temelj su mnogih registara i važan dio opće informacijske infrastrukture. Kako uvijek sadrže položaj svrstava ih se u poseban dio koji nazivamo geoinformacijskom infrastrukturom. Geoinformacije su oduvijek imale velik značaj no nisu mogle biti svestrano iskorištene zbog analogne tehnologije prikupljanja, obrade i razmjene. Razvoj računala, a posebno internet otvorili su i nove mogućnosti uporabe geoinformacija jer je pohrana i preuzimanje elektroničkim putem u pravom procvatu. eGOVERNMENT 5 GOVERNMENT Od tinte do računalnih alata Korisnici zemljišnih informacijskih sustava Jednostavno crtanje zemljovida nadomješta se modeliranjem zemljišnih obilježja uključujući položaj, topologiju i semantiku. Time se prikupljeni podaci mogu iskoristiti i u druge svrhe, što smanjuje troškove. Katastar kao model Geoinformacijsku infrastrukturu čine tri najvažnija, ali vrlo različita čimbenika. To su podaci, usluge te norme i standardi za uzajamno djelovanje. Podatke možemo podijeliti na osnovne i ostale te podatke o njima metapodatke, a osim njih koncept obuhvaća i kataloge koji podržavaju pronalaženje i pristup. U širem smislu, sastavni dio geoinformacijske infrastrukture su i korisnici. Svi dijelovi geoinformacijske infrastrukture postoje već duže vrijeme, ali su uvijek bili heterogeni. Na njih su Usluge Katalog Metapodaci Osnovni podaci Norme i standardi Koncept geoinformacijske infrastrukture 6 eGOVERNMENT Ostali podaci utjecali mnogi lokalni društveni, gospodarski, povijesni, zemljopisni i drugi čimbenici. Najčešće nisu bili dostupni ni razumljivi izvan tih lokalnih okvira. No, sveopća globalizacija utječe i na područje geoinformacija pa se sve što je s njima povezano postupno ujednačuje čemu pridonosi spoznaja o prostornim informacijama kao infrastrukturi. Učinkovito korištenje geoinformacija obuhvaća mnoge aktivnosti koje treba poduzeti želimo li ostvariti cilj. Pritom ponajprije treba pronaći Tek nakon geoinformacije potrebne za decentralizacije određenu svrhu. Kad ih pro- Jugoslavije Sabor nađemo želimo ih vidjeti kao SR Hrvatske je prikaz što mogu biti zemljovi- 1974. godine donio di, tablice ili grafikoni. Ako ih Zakon o geodetskoj želimo dalje obrađivati mora- izmjeri i zemljišnom mo ih preuzeti ili pozvati. Ge- katastru koji je oinformacije često nisu među- ostao na snazi sve sobno usklađene pa ih treba do 1999. godine. transformirati semantički ili položajno. Sve to omogućuju nam mrežne usluge koje možemo podijeliti na skupine za: pronalaženje (Discovery Service) prikaz (View Service) preuzimanje (Download Service) transformaciju (Transformation Service) pozivanje (Invoke Spatial Data Service). Te usluge moraju uvažavati što korisnicima treba, biti jednostavne i javno dostupne pomoću interneta ili neke druge prikladne telekomunikacijske infrastrukture. Prostornim podacima bavi se EU smjernica INSPIRE i prateći propisi koji pridonose boljem iskorištenju geoinformacija. To se odnosi i na informacije u zemljišnim informacijskim sustavima. Za upravljanje znanjem o ljudima, mjestima i stvarima u knjižnicama i drugim ustanovama tradicionalno se primjenjuju katalozi koji sustavno razvrstavaju i opisuju sadržaj te služe za lakše pronalaženje traženih dokumenata ili informacija. Slično tomu geoinformacije opisujemo metapodacima. Pronalaženje geoinformacija omogućuje katalogiziranje (Catalogue Service) koje predviđa uspostavu distribuiranih uskladivih kataloga. Njima je određen apstraktni model, ali i praktična rješenja za pretraživanje geoinformacijskih resursa. Katalozi sadrže neki oblik metapodataka i sučelje za postavljanje upita. Na temelju tih metapodataka određuje se i rezultat postavljenog upita koji najčešće ima i poveznicu na tražene geoinformacije. Sučelje kataloga naziva se portal ili geoportal koji InfoTrend 195 GOVERNMENT Sučelje za pristup zemljišnim informacijama omogućuje korisniku postavljanje upita i pretraživanje služe geoinformacijama. Ostali dio geoinformacijske inmetapodataka na svim poslužiteljima upisanima u ka- frastrukture koji razvija privatni sektor uglavnom se ratalog. Poslužitelji su najčešće prostorno distribuirani, a zvija i djeluje pod utjecajem tržišta. Zbog velikih troškova prikupljanja geoinformacivode ih i održavaju pojedini pružatelji geoinformacijskih usluga odvojeno, sukladno nadležnosti i ovlastima ja, mnoge države nastoje što bolje iskoristiti postojeće, nad skupovima podataka ili usluga. Iako postoje razli- a prikupljanje novih prepustiti privatnom sektoru. Inicijative nacionalnih infrastruktura čita sučelja katalozi su međusobno uskladivi prostornih podataka ne traže prote omogućuju jedinstveno pretraživanje ako izvodnju novih geoinformacija već su informacije opisane prema istoj normi me- Hrvatski državni sabor dostupnost postojećih. Neki propisi tapodataka te ako postoji zajednički dogovor je 5. studenoga 1999. to izričito naglašavaju kao npr. INo načinu pretraživanja i upisa poslužitelja u godine donio Zakon SPIRE smjernica. kataloge. o državnoj izmjeri i Pronađene zemljišne informacije mogu se katastru nekretnina. Zaključno prikazati kroz nekoliko vrsta usluga koje su Prvi put se propisuje Podaci o zemljištu trajno se priodređene međunarodnim normama. Kao i vedetaljniji opis nekretnina kupljaju, obnavljaju i održavaju u ćina ostalih internetskih usluga temelje se na u katastru, kako bi upisnicima. Na to utječu dostupne webu, a za njihovo korištenje dovoljni su uobise poboljšala pravna tehnologije, ali i njihova svrha. Svačajeni preglednici. Pomoću njih mogu se izraki način njihove obnove je dugođivati objedinjeni prikazi iz podataka preuze- sigurnost, a uvodi se i tih s distribuiranih poslužitelja. Najpoznatije i opis složenih nekretnina trajan proces koji mora uvažavati i poboljšavati prethodna stanja. Prinajčešće primjenjivane usluge koje omoguću- trećom dimenzijom. lagođavanje tih podataka računalju izradu web-prikaza geoinformacija u oblinoj obradi i elektroničkom radu nužno zahtijeva izradu ku zemljovida jesu Web Mapping Service (WMS), Web spremišta podataka kao osnove za zemljišne informacijCoverage Service (WCS) i Web Feature Service (WFS). ske servise. U Hrvatskoj se upravo izrađuje temeljni 4D ZIS zemljišni informacijski sustav (Zajednički informacijski Poseban dio geoinformacijske infrastrukture čine na- sustav katastra i zemljišne knjige). Svi podaci su u elekcionalne infrastrukture prostornih podataka. Kao do- troničkom obliku, ali ih treba objediniti sukladno jedinnedavno jedini proizvođači geoinformacija razvijaju ih stvenom modelu i normama kako bi se mogli koristiti i tijela javne uprave nadležna za to u pojedinim zemlja- prikazati standardnim uslugama (WFS, WMS...). ma. Kako se velika količina postojećih geoinformacija u Za razliku od ostalih informacijskih sustava o prostonadležnosti tijela javne uprave slabo koristi to se nastoji ru ZIS sadrži službene podatke za koje jamči država. Na prevladati razvojem nacionalnih infrastruktura prostor- temelju njih građani ostvaruju razna prava (potpore...) nih podataka. Pravila nacionalne infrastrukture prostor- ili im se određuju obveze (porez...). Stoga se kod zemljišnih podataka ugrađena su u nacionalne propise prema nog informacijskog sustava posebna pozornost posvekojima ih trebaju razvijati i prema njima djelovati tijela ćuje kvaliteti podataka što utječe na troškove i brzinu javne uprave nadležna za geoinformacije ili ona koja se razvoja. 195 InfoTrend eGOVERNMENT 7 GOVERNMENT MEĐUNARODNA LJESTVICA EGOVERNMENTA A Hrvatska? Devetu godinu zaredom, japanski Institut za e-Government proveo je svjetsko istraživanje o stupnju razvoja e-Governmenta u pojedinim zemljama J apanski institut za e-Government djeluje u okviru prestižnog tokijskog sveučilišta Waseda koje je osnovano 1882. godine u Meiji razdoblju. To je bilo drugo privatno sveučilište u Japanu i danas je među najbolje rangiranim japanskim sveučilištima. Već devetu godinu zaredom, Institut za e-Government proveo je istraživanje o razvoju i implementaciji e-Government usluga u državnim upravama širom svijeta. Prošlogodišnje je istraživanje obuhvatilo 55 zemalja. Istraživanje je provedeno u suradnji s partnerskim sveučilištima te međunarodnim organizacijama poput OECD-a, ITU-a, Ujedinjenih naroda i drugih. Prema ukupnim rezultatima zemlje s najvišom implementacijom e-Governmenta prema ključnim pokazateljima kako su definirani u proteklom razdoblju jesu redom: Singapur, Finska, SAD, Južna Koreja, Ujedinjeno Kraljevstvo, Japan, Švedska, Danska, Tajvan i Nizozemska (raspon 84-92 boda). Zanimljivo je da se Estonija koju se obično uzima za primjer zemlje koja predvodi u uvođenju e-Government usluga nalazi tek na 19. mjestu sa 71,76 bodova - s dvadesetak bodova manje od prvog Singapura, ali i deset bodova iza Tajvana ili Nizozemske. Prvo mjesto Singapura u 2013. godini nije iznenađujuće jer Singapur je pobijedio već 2009. godine. Sedam pokazatelja Istraživanje je zasnovano na sedam indikatora - mrežne spremnosti i infrastrukture, efikasnosti odnosno optimizacije upravljanja, dostupnih usluga, postojanja jedinstvenog nacionalnog portala, postojanja centraliziranog upravnog sustava na čelu s CIO- Rezultati istraživanja japanskog Instituta za e-Government. om, promocije e-Government usluga i mjera e-participacije odnosno digital inclusion. Indikator spremnosti infrastrukture odnosi se na broj internetskih korisnika, broj pretplatnika broadband usluge, broj mobilnih korisnika i broj korisnika osobnih računala. Indikator efikasnosti procjenjuje sustave upravljanja upravom i budžetom, te svijest o potrebi optimiziranja rada e-Governmenta. Indikator dostupnih usluga odnosi se na postojanje adekvatnog pravnog okvira (tzv. cyber zakona), elektroničke javne nabave, elektroničkog sustava prijave poreza, reguliranih sustava e-plaćanja, e-glasanja, elektroničkog sustava obveznog zdravstveno-socijalnog osiguranja, elektroničkih matica i zdravstvenih usluga. Indikator nacionalnog portala podrazumijeva postojanje adekvatne središnje adrese koja korisnicima omogućuje odabir e-usluga, ocjenjuje interaktivnost usluge i mogućnost kontakta s ovlaštenim službenicima itd. Indikator postojanja CIO-a za e-Government odnosi se na postojanje takve službe, njen mandat, organizacije koje djeluju u njenom sustavu ili koje kontrolira te postojanje programa za obrazovanje i razvoj. Indikatori šest i sedam bave se analizom pravnog i drugih potpornih mehanizama za promociju e-Governmenta, procjenu efikasnosti i sigurnosti e-Governmenta, donošenje odluka i informiranje itd. Iako aktualni pobjednik vodi u tri od sedam indikatora, valja spomenuti da su na području indikatora dva (Južna Koreja), tri (Finska), četiri (SAD) i sedam (Južna Koreja) najbolje rezultate postigle druge zemlje, kao i da je (vidi se iz tablice) ukupan poredak na vrhu prilično izjednačen, što govori o općem napretku. Nažalost, na listi nema Hrvatske (nadamo se da će se to promijeniti tijekom budućih istraživanja), ali već i površan pogled na indikatore govori kako se na takvoj ljestvici vjerojatno ne bismo proslavili. Unatoč brojnim strategijama, stalnim izmjenama institucionalnog okvira, postojećim agencijama i tijelima javne uprave, e-Government u Hrvatskoj još ima prije ulogu dežurnog marketinškog štosa za vladajuće negoli zaista upotrebljivog seta usluga za šire građanstvo. (kt) Najbolje plasirani u proteklih devet godina. 8 eGOVERNMENT InfoTrend 188 195
© Copyright 2024 Paperzz
