ICT
CT Informatička tehnologija u poslovanju
Broj 188
4/2012
BPM:
strategijska
spremnost
za promjene
Razvoj
kao uvjet
oporavka
Naši podaci
u tuđem
računalu
Novi fokusi
kiberkriminala
Hakeri za
poznatog
korisnika
Razgovor
umjesto ponude
ISSN 1330-0393
CIJENA:
32 kn
4,5 €
5 KM
Hrvoje Sagrak
Predsjednik
HUP Udruga
informatičke i
komunikacijske
djelatnosti
PRILOG
Hrvatski
eSkills
deficit
>ICT INDUSTRIJA
UVODNIK<
ICT
CT Informatička tehnologija u poslovanju
Broj 188
4/2012
#1.
TUSBUFHJKTLB
TQSFNOPTU
[BQSPNKFOF
3B[WPK
LBPVWKFU
PQPSBWLB
/BuJQPEBDJ
VUVËFN
SBÃVOBMV
/PWJGPLVTJ
LJCFSLSJNJOBMB
)BLFSJ[B
QP[OBUPH
LPSJTOJLB
3B[HPWPS
VNKFTUPQPOVEF
ISSN 1330-0393
CIJENA:
32 kn
4,5 €
5 KM
Snimio:
Dražen Lapić
)SWPKF4BHSBL
1SFETKFEOJL
)616ESVHB
JOGPSNBUJÃLFJ
LPNVOJLBDJKTLF
EKFMBUOPTUJ
Hoćete li propustiti ove i još
petnaestak dobrih tema koje
pripremamo za sljedeći broj?
PRILOG
Hrvatski
eSkills
deficit
INFOTREND
Prvi hrvatski časopis za
informatiku u poslovanju
Nakladnik:
TELEDOM d.o.o. za telekomunikacijski i
informatički konzalting
Žajina 61/1, 10 000 Zagreb
OIB: 03544854623
Raiffeisenbank Austria d.d.
Žiroračun 2484008-1103024067
Tel: +385 01/3040588; Faks: +385 01/3040593
e-pošta: [email protected]
InfoTrend online: www.infotrend.hr
Direktor:
Slavko Vidović
Glavni i odgovorni urednik:
Branko Kosec
e-pošta: [email protected]
Dopisnik iz BiH:
Haris Hamidović
Dopisnik iz Srbije:
Nikola Marković
Jezična obrada:
Anđelko Kovačević
Oglašavanje i pretplata:
Ana Mišić
e-pošta: [email protected]
Marketing:
Ana Meštrović
e-pošta: [email protected]
Grafičko oblikovanje:
Pictoris d.o.o.
Izrada i održavanje web-portala:
Novena d.o.o. Zagreb
Tisak:
Zina d.o.o. Zagreb
Prilozi u InfoTrendu pripremaju se pomno i stručno,
no nakladnik ne može odgovarati za posljedice
njihove primjene. Članci izražavaju mišljenje autora
i ne poklapaju se nužno sa stajalištem redakcije.
Sve primjedbe na sadržaj lista primaju se sa zahvalnošću i biti će im posvećena puna pozornost.
Za možebitnu suradnju potreban je prethodni
pismeni ili telefonski dogovor.
Tekstovni i likovni prilozi ne vraćaju se ako to nije
unaprijed izričito dogovoreno.
Autorska prava su zaštićena. Nije dopušteno
prenošenje tekstova u cijelosti ili djelomično, bez
pismenog odobrenja nakladnika. Citiranje je dopušteno uz obavezno navođenje izvora.
Bez reda nema napretka
Polako, ali uporno, i na ICT području Hrvatska se odvikava filozofije „što nam
tko može“. Zakoni su i dosad postojali, ali se nisu poštivali, inspekcije su obavljale
posao za koji nisu bile kvalificirane, sudovi vježbaju strogoću na prvim slučajevima
neovlaštenoga korištenja i trgovanja tuđom intelektualnom imovinom. Dnnevnim
informacijama kao što su:
- Sud potvrdio HAKOM-ova nastojanja u zaštiti korisničkih prava...
- Godišnja studija BSA o softverskome piratstvu...
- Neovlašteno skidanje filmova s Interneta nezakonito je i kažnjivo...
- U Osijeku održana akcija „Stop krivotvorinama i piratstvu“...
Od prošloga se broja pridružila i naša nova rubrika „ICT i sudska praksa“.
U sljedećem će broju autor rubrike Tihomir Katulić razmotriti stvarni slučaj
protupravnog prisvajanja zaštićenog domenskog imena u .hr domeni.
Što to ICT donosi u miraz energetskomu sektoru?
U poslovnome svijetu brak iz interesa zvuči vrlo poželjno – pogotovo ako je
interes, a onda i korist, obostrana. Ta usporedba izgleda kao najkraći i najbolji opis
onoga što se događa u vezi između ICT-a i energetskoga sektora danas. Energetski
sektor i ICT nalaze se u samome vrhu najperspektivnijih, najbrže rastućih i financijski „najtežih“ tržišnih segmenata u Europi. No rezerve su se energije smanjile i
dugoročna je održivost sustava ugrožena ako se kratkoročno ne povećaju ulaganja.
Ta sredstva treba iskoristiti pametno, a tko to zna bolje od onoga tko upravlja
informacijama, prenosi ih i obrađuje strahovitom brzinom - od ICT sektora.
U InfoTrendu 189. pročitajte analizu u kojoj autor dr. sc. Drago Cmuk, mag.
ing. el., upozorava na nužnost realnih informacija o povratu ulaganja u
različite ICT projekte u energetskome sektoru, na nacionalnoj i široj razini.
e-Europa : e-Hrvatska
U ovome smo broju, u prilogu e-Hrvatska, objavili više izvrsnih materijala koji
upozoravaju na budućnost Hrvatske koja, priznali to političari ili ne, ne ovisi o
pojedinim granama gospodarstva kao što su to poljoprivreda ili turizam nego prije
svega o osposobljenosti stanovništva da te, i sve druge grane „odradi“ na visokoj
tehnološkoj razini. A ta je osposobljenost vrlo upitna i, uzevši u obzir sve čimbenike
– u opadanju.
Što se u međuvremenu zbiva u e-Europi, dakle kod naših susjeda i
prijatelja, ali prije svega konkurenata na tržištu, u idućem će broju
analizirati Ratko Mutavdžić, voditelj sektora za javnu upravu Microsofta
Hrvatska.
150 najboljih
Zanima li Vas pravo stanje hrvatske informatičke i telekomunikacijske industrije?
Stvarni odnosi snaga i položaja na tržištu? Prihodi i dobit netom završene poslovne godine u usporedbi s prethodnom? Porast ili pad broja zaposlenih u vodećim
hrvatskim ICT tvrtkama. Sve to, uz komentare vodećih analitičara tržišta i predviđanja njihova kretanja u tekućoj godini, moći ćete proučiti u godišnjem specijalnom
izdanju InfoTrenda o stanju ICT industrije:
TOP100 u informatičkoj industriji RH
TOP 50 u telekomunikacijskoj industriji RH
Obratite pozornost: Na našem portalu www.nfotrend.hr, 15 dana nakon
izlaska tiskanoga izdanja, možete otvoriti i prolistati online verziju svakog
novog broja InfoTrenda.
online: www.infotrend.hr
188/4/2012 infoTrend 3
>U OVOM BROJU
28
6 NAJAVA
Što, kako,
s kim?
35. MIPRO
Tehnološke su novosti tradicionalni
lajtmotiv ICT skupova MIPRO-a. Taj
najveći nekomercijalni otvoreni i
neovisni skup tehničkoga usmjerenja
u ovome dijelu Europe i ove godine sudionicima i gostima nudi niz
tehnoloških novosti koje su postale ili
postaju tehnološka stvarnost.
7
Lice s naslovne
stranice
Na izbornoj skupštini HUP ove Udruge
informacijsko komunikacijske djelatnosti, Hrvoje Sagrak ponovno izabran
za predsjednika: Sa stanjem u kojem
jesmo ne možemo biti zadovoljni,
gledali to po veličini IT tržišta u Hrvatskoj i godišnje izraženim sve nižim
brojkama o njegovoj vrijednosti, ili iz
perspektive ukupne vrednovanosti
ICT sektora u Hrvatskoj.
10 NAJAVA
BPC 2012
U Zagrebu se 15. svibnja, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske
i Business Process Management
Institute-a (USA), održava deseta međunarodna Konferencija o poslovnim
procesima BPC 2012. Konferenciju
organiziraju Ekonomski fakultet u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike iz Varaždina i tvrtka InfoDom.
14 ICT INDUSTRIJA
Intervju:
Gordana
Kovačević
Hrvatska u istraživanje i razvoj kao
podlogu svoje razvojne i tehnološke
politike godišnje uloži manje od 0,7
posto BDP-a. Istodobno, razvijene su
zemlje već sada premašile 3 posto
BDP-a, a Kina do 2020. namjerava dosegnuti čak 5 posto vlastitoga BDP-a
koji će ulagati u R&D&I aktivnosti.
20 TEMA BROJA
Najuspješniji
izvoznici
softvera
Tvrtke koje svojim inovativnim i
izvornim softverskim proizvodima
4 infoTrend 188/4/2012
10
BPC
2012
mogu pomoći korisnicima u svakodnevnome radu osiguravajući brže,
lakše i kvalitetnije poslovanje, sigurno
će pronaći svoje nove korisnike i u
inozemstvu.
28 EKSTERNALIZACIJA
Što, kako, s
kim?
Poslovni je model eksternalizacije
stavljen u određene okvire sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Sama
je ideja prilično je je jednostavna
- sve poslovne aktivnosti koje vam
nisu primarne, prepustite vanjskomu
izvođaču. Na taj vam način ostaje više
vremena za unaprjeđenje osnovne
djelatnosti, što vas automatski čini
konkurentnijim na tržištu. Ali...
a poduzetnici imaju izravan interes
zašto bi htjeli takve podatke prikupljati i obrađivati. Međutim, prikupljanje
je takvih podataka podložno nekim
zakonskim pravilima pa je njihovo
neprijavljivanje i neovlaštena uporaba
kažnjivo djelo.
36 INFORMACIJSKA SIGURNOST
Haker i
poduzetnik
32 SIGURNOST IT SUSTAVA
Kako
upravljati
rizicima?
Iz perspektive informacijske sigurnosti, upravljanje je rizicima proces
razumijevanja i odgovora na čimbenike koji mogu utjecati na narušavanje
povjerljivosti, integriteta ili raspoloživosti informacijskoga sustava.
35 ICT I SUDSKA PRAKSA
Zbirke
osobnih
podataka
Podatci koje trgovci i drugi poduzetnici dobivaju od kupaca i korisnika
njihovih usluga neprocjenjivi su u
kontekstu promatranja i analize tržišta
Domaći softverski razvoj nije ograničen
samo na poslovni softver i mobilne
aplikacije. Zagrebačka tvrtka Zaštitni
kod ima ambiciozni plan svjetskomu
tržištu ponuditi prvorazredni softver s
područja informacijske sigurnosti.
38 INFORMACIJSKA SIGURNOST
Novi fokusi
napada
Računalne mreže postaju sve šire
i složenije. Osnovni je uzrok tomu
povećanje mobilnosti korisnika,
pojava i širenje Računalstva u oblaku,
interakcija s društvenim mrežama. Podatci kolaju sustavima o kojima svi ne
znaju mnogo, ili o tome ne razmišljaju.
Industrijalizacijom se kibernetičkoga
kriminala narušavanje sigurnosti
povećava linearno kroz učestalost i
istančanost napada.
20
U OVOM BROJU<
PRILOG
Najuspješniji
izvoznici
softvera
e-Vještine
za 21. stoljeće
1
40 DRUŠTVENE MREŽE
46 POSLOVNA INTELIGENCIJA
Razgovarati s
kupcem
Brže, bolje,
jeftinije
Društvene mreže predvođene Facebookom predstavljaju najveću bazu potrošača ikada okupljenih na jednome
mjestu. Ipak, A.T. Kearneyeva studija
društvenih mreža za 2011. pokazuje
da Top 50 globalnih brandova još uvijek ne zna iskoristiti taj potencijal.
Svaka tvrtka postojanje i daljnji razvoj
zasniva na ostvarenju svojih poslovnih
ciljeva. Korištenje poslovne inteligencije u svakodnevnome radu omogućilo je optimizaciju poslovnih procesa
tvrtke, obrta, ustanove, korporacije.
43 OSVRT
3
Sajam (ne)
potrebnih
uređaja
j
Cisco Expo konferencija se ulaskom u
drugo desetljeće svojega postojanja
afirmirala kao događaj koji svakako treba posjetiti ako želite ostati
informirani na području komunikacijsko-mrežnih tehnologija jer Ciscovi
inženjeri tu redovito predstavljaju
najnovija rješenja. Ostaje tek bojazan
da bi u skoroj budućnosti taj, ali i
slični događaji, mogli preseliti u svijet
virtualnih konferencija.
44
Naš eSkills
deficit
49 OSVRT
Cisco Expo 2012
Četiri dana, Barcelona je bila svjetsko
središte mobilne industrije. Svake se
godine krajem prvoga tromjesečja
održava legendarni tehnološki sajam
Mobile World Congress - MWC,
na kojem su se pojavili svi najveći
i najbitniji proizvođači mobitela i
mobilnih usluga - osim Applea, koji
već tradicionalno zaobilazi takve
događaje u širokome luku.
– osnove hrvatske
regulative
E-račun je najpopularnija elektronička
poruka koja se koristi za razmjenu
elektroničkih računa (faktura) prilikom
e-poslovanja u EU-u i svijetu.
52
ICT Vijesti iz BiH
53
ICT vijesti iz Srbije
Europski je tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija stavio u središte pozornosti hrvatsku stvarnost na
području ICT zanimanja i još jednom
istaknuo nedostatke odgovarajućih
znanja i vještina u svezi s potrebama
društva i tržišta.
Nedostaje
nacionalna
strategija
6
Elektronički
račun
Poboljšanje digitalne pismenosti,
znanja i uključivosti jedno je od
sedam prioritetnih područja Digitalne
agende za Europu, jedne od ključnih
inicijativa Europske komisije u okviru
Strategije Europa 2020 - razvojne
strategije za ovo desetljeće, kojom se
želi postići da EU postane pametno,
održivo i uključivo gospodarstvo.
Unatoč trenutačnome stanju na
globalnome tržištu rada, potražnja
za ICT osobljem raste iz godine u godinu, dok je s druge strane sve manji
broj zainteresiranih mladih ljudi koji
odabiru ICT studije. U Europskoj je
uniji otkriven problem nedostatka
odgovarajućih informatičkih vještina
i kompetencija pojedinaca te smanjenje broja ICT stručnjaka.
UPOZORENJE
8 BSA poziva na oprez
Od listopada su prošle godine na
adrese različitih poslovnih subjekata upućeni brojni dopisi ”Udruge
autorska prava”, u kojima je lažno
najavljivana zajednička akcija navedene udruge, međunarodne udruge
proizvođača poslovnoga softvera Business Software Alliance te Državnoga
inspektorata Republike Hrvatske.
U pismu se navodi kako se akcija
provodi “zbog provjere korištenja
legalnih računalnih programa”.
188/4/2012 infoTrend 5
NAJAVA
JUBILARNI 35. MEĐUNARODNI SKUP MIPRO 2012
Ove godine i
MIPRO INOVA
TEHNOLOŠKE SU NOVOSTI tradicionalni lajtmotiv ICT skupova MIPRO-a. Taj najveći nekomercijalni otvoreni i neovisni
skup tehničkoga usmjerenja u
ovome dijelu Europe i ove godine sudionicima i gostima nudi
niz tehnoloških novosti koje su
postale ili postaju tehnološka
stvarnost.
Znanstveni i stručni dio skupa pokrivaju deset savjetovanja
po pojedinim užim područjima
ICT-a koje možete pronaći na
portalu www.mipro.hr pa ih ovdje nećemo navoditi. Posebnu
skupinu čine radovi studenata
preddiplomske nastave svrstani
u savjetovanje – MIPRO Junior.
Poznato je da su skupovi MIPRO-a potekli iz potreba gospodarstva i da su svih 35 godina,
koliko se održavaju, duboko
ukorijenjeni u gospodarstvu.
Da bi se inženjerima iz gospodarstva, kojima nije prioritet
pisanje radova za neko od deset
savjetovanja, omogućilo prezentiranje vlastitih projekata, inovacija, proizvoda, patenata i usluga, pokrenut je novi oblik rada
– sekcija MIPRO INOVA(cije)
koja je usmjerana ka High-Tech
proizvodima i uslugama. Time
se otvara prostor za nastup što
većega broja novih sudionika
te za predstavljanje što više inovacija u cilju komercijalizacije
high-tech projekata. Ta je aktivnost započeta u suradnji s
udrugom Hrvatskih nezavisnih
izvoznika softvera i uz podršku
BICRO-a.
Tematsku cjelinu s MIPRO – INOVA(cijama)
čini tutorijal Zaštita intelektualnog vlasništva
u tehnološkim tvrtkama:
Zašto i kako patentirati
koji će održati Dubravko Babić, poznati ino6 infoTrend 188/4/2012
TOP društvena i tehnološka
tema konferencije:
Razvoj industrije visoke dodane
vrijednosti i reindustrijalizacija
vator, poduzetnik i znanstvenik.
Od poučnih sadržaja MIPRO
2012 nudi sudionicima dva seminara usmjerena k primjeni
ICT-a u elektroenergetskim sustavima ( HEP seminar), odnosno k implementaciji regulatorne politike u velikim sustavima
(IRP seminar). Organizirat će
se i tradicionalni seminar o primjeni suvremenih elektroničkih programskih alata koji će
održati CadCam Design Centar
iz Zagreba. Nastavit će se i održavanje zelenih ICT radionica
i okruglih stolova uvedenih u
program prošle godine, koji su
izazvali velik interes sudionika.
Njihovi naslovi su:
Ekoučinkovitost suvremenih komunikacijskih sustava
(radionica)
Ekoodrživost informacijskih
i komunikacijskih tehnologija
(okrugli stol)
Primjena ePoziva u Republici Hrvatskoj (okrugli stol)
Kao top društvena i tehnološka tema pojavit će se Razvoj
industrije visoke dodane vrijednosti i reindustrijalizacija koja će
biti prezentirana na okruglome
stolu, u udarnome terminu na
dan otvaranja skupa, u srijedu
23. svibnja 2012. poslije podne.
MIPRO tom temom želi dati
svoj doprinos izlasku Hrvatske
iz recesije na stabilnim osnovama. Kao glavni uvodničari pozvani su legendarni slovenački
ekonomist, znanstvenik i javni
radnik Jože Mencinger i naš Ljubo Jurčić.
Organizirat će se i okrugli
stolovi na teme koje su ključne
za telekomunikacije kao, primjerice, okrugli stol Prostorno
planiranje i gradnja elektroničke
komunikacijske infrastrukture i
povezane opreme u pokretnim
mrežama - osiguranje preduvjeta za investiranje u pokretne
pristupne mreže u organizaciji
T-HT-a. Predviđen je i okrugli
stol na temu Cloud computing
za gospodarstvo u organizaciji Tehničkoga fakulteta Rijeka, te okrugli stol na temu
Quo vadis IT obrazovanje u
sklopu savjetovanja Računala u obrazovanju. Pozornost
će sudionika i gostiju svakako pobuditi i dvije radionice
koje inicira Nokia Siemens
Networks pod naslovima
M2M i GSM-R, predviđene
za četvrtak 24. svibnja 2012.
u prijepodnevnim satima.
Sastavni će dio tradicionalne Izložbe biti prezentacija EU projekata – RIDE
- koji se bave diseminacijom
istraživačke infrastrukture koja
je uvjet za velike istraživačke
projekte. Očekujemo znatan odziv EU projekata. Tom akcijom
MIPRO postaje jedan od bitnih
punktova za prezentiranje EU
tehnoloških aktivnosti. Bit će
tu i ostalih sadržaja kao što je
vrlo zanimljivo svečano otvaranje skupa u srijedu 23. svibnja
2012. u 10.30 na kojem će biti
podijeljene nagrade za najbolje
radove na savjetovanjima, te povelje najzaslužnijemu pojedincu
i kompaniji u „sazviježđu“ MIPRO-a. Podijelit će se i povelje
Friend of MIPRO istaknutim
pojedincima koji sa svojim radovima dolaze kroz dulje razdoblje na skupove MIPRO-a. Na
skupu će biti prisutni uz ostale i
čelnici vodećih ICT kompanija,
domaćih i stranih tvrtki, istaknuti članovi akademske zajednice, menadžeri, marketinški
stručnjaci, novinari, voditelji
PR službi, projektanti, tehnolozi, ravnatelji pojedinih uprava i
agencija. To je, uz bogate sadržaje, plodno tlo za sinergiju svih
vrsta.
Sve ćete ostalo naći na www.
mipro.hr.
PETAR BILJANOVIĆ
Predsjednik Međunarodnoga
programskoga odbora MIPRO-a
LICE S NASLOVNE STRANICE<
NA IZBORNOJ SKUPŠTINI HUP-OVE UDRUGE INFORMATIČKE I KOMUNIKACIJSKE DJELATNOSTI,
HRVOJE SAGRAK PONOVNO IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA
Očekujem zaustavljanje
nepovoljnog trenda
ne možemo biti zadovoljni, gledali mi
po veličini IT tržišta u Hrvatskoj i
godišnje izraženim sve nižim brojkama o njegovoj vrijednosti, ili iz
kuta ukupne vrjednovanosti ICT
sektora u Hrvatskoj. Tim više, ako
uzmemo u obzir neiskorišteni potencijal koji taj sektor nudi za stvaranje novih radnih mjesta, za smanjenje regionalnih razlika u nas,
primjerice, putem e-Poslovanja, za
podizanje ukupne konkurentnosti
hrvatskoga gospodarstva i, posebice, za provedbu strukturne reforme
državne uprave radi učinkovitijega
i kvalitetnijega obavljanja servisa
za građane i poduzetnike za veću
transparentnost postupaka i učinkovitosti državnih službenika izjavio je stari/novi predsjednik
Hrvoje Sagrak kao uvod u obračanje čitateljima InfoTrenda.
SA STANJEM U KOJEM JESMO
Aktivnosti koje planiramo obavljati u
sljedećem razdoblju obuhvaćaju, između
ostaloga, sljedeća područja:
Jačanje komunikacije s gospodarskim
sektorom imajući u vidu vrlo nizak stupanj ulaganja u informacijske tehnologije, osobito od strane malih pa i srednjih
poduzeća. Država je u nas još uvijek pojedinačni najveći ulagač u IT, dok u razvijenim i zrelim društvima ukupno IT
tržište u jednoj zemlji nije toliko ovisno o
ulaganjima države, nego se tržište dinamizira zbog stalnoga ulaganja realnoga sektora u IT. Zapažamo tu i potrebu pružanja
dodatnih obrazovnih programa
rograma za takve
poduzetnike koji će im pomoći spoznati
koristi koje mogu ostvariti
ariti naprednijim
korištenjem IT-a i boljem
m razvoju vlastite
konkurentnosti. Dan-danas
nas najkonkurentnije tvrtke koriste usklađeno
lađeno sa svojim
poslovnim strategijama i u punoj mjeri
dostignuća informacijskih
skih tehnologija.
Obratni primjer teško da ćete naći. IT
obrazovanje tako osim potrebe za kvalitetnim inženjerima, proizvođačima
oizvođačima IT-a,
jednaku vrijednost ima i na korisničkoj
strani uz, dakako, prilagođeni
gođeni sadržaj. Tu
se može utvrditi cijeli vrijednosni lanac
jer informacijska tehnologija
ogija prožima sve
industrijske sektore, pa tako
ako i može pružiti veću dodanu vrijednost
st tim sektorima.
Činjenica jest da Hrvatska
vatska nema već
dulji niz godina nikakavv obuhvatni IT
događaj ili forum koji bi bio namijenjen široj poslovnoj publici,
ublici, a da
nije specijaliziran ni povezan
vezan s kotizacijama i kao takav ograničen u
svojem dosegu. Vidimo tu prostor
da stvari ponovno pokrenemo,
renemo, zašto ne i u suradnji s drugim
ugim srodnim
IT udrugama i inicijativama.
ama.
U svezi sa spomenutim
im možemo istaista
taknuti dva koncepta, izravno
vno u svezi s gospodarstvom, e-poslovanje
je i Računalstvo
ou
Kao jednu od mjera koja se
može istaknuti radi osiguranja
potrebne kvalitete rješenja i
usluga IT tvrtki kod isporuke
javnim naručiteljimaa jest i
nadzor ICT projekata,
ta, čime
bi se bitno mogao smanjiti
manjiti
rizik neuspjelih pa i loših,
nekvalitetnih projekata
kata i
njihovih pratećih troškova
oškova
188/4/2012
188
1
88
88/4/
8/4/
/4
4//20
201
012 in
iinfoTrend
n
nfo
foTren
fo
foT
end 7
en
>LICE S NASLOVNE STRANICE
oblaku – gdje tehnologija
pruža izvanredno ekonomične mogućnosti upravo
manjim organizacijama i
tvrtkama da za svoje potrebe unajmljuju servise bez
potrebne brige za cijelu infrastrukturu i operativu.
E-poslovanje se pak nedovoljno brzo širi kao modus operandi u Hrvatskoj,
proces teče sporo, a neriješena legislativa – unatoč
nekim pomacima – takvo
stanje potpomaže, umjesto da ga pokrene. Zakonske nekonzistencije, a to znači
č i pravne
nesigurnosti i nemogućnosti stvaranja
primjerene sudske prakse, uzrok su takvomu stanju. Navest ću primjer velike
pravne praznine, nereguliranja uporabe
elektronički pohranjenih informacija,
pravila njihovoga čuvanja te standarda
koje sustavi moraju zadovoljavati s obzirom na sigurnost, trajnu nepromjenjivost podataka, auditabilnost, odnosno
praćenje pristupa i svih promjena podataka i sl. Novi je Pravilnik o PDV-u, od
kolovoza 2011., omogućio konačno uvođenje e-Računa, ali nije definirao odnos
sa Zakonom o računovodstvu i potrebu,
odnosno alternativu pohrane računa u
elektroničkome umjesto u papirnatome
obliku! Mogu navesti primjer njemačkoga
zakonodavstva, čiji je pravni ustroj nama
blizak, i postojanje dvaju ključnih propisa
iz područja normiranja upravljanja elektronički pohranjenim informacijama, a
to su Grundsätze ordnungsmäßiger DVgestützter Buchführungssysteme (GoBS),
što bi u slobodnome prijevodu značilo
Osnove valjanih knjigovodstvenih sustava
potpomognutih (elektroničkom) obradbom podataka. Propis normira uporabu
podataka i isprava koji se moraju čuvati u
elektronički vođenim knjigovodstvenim
sustavima, te u podatkovno sigurnim sustavima upravljanja dokumentima i revizijsko sigurnim elektroničkim arhivskim
sustavima. Drugi je ključni propis Grundsätze zum Datenzugriff und zur Prüfbarkeit digitaler Unterlagen (GDPdU)
Osnove za pristup podatcima i za
provjeru digitalnih podnesaka, kojim se
uređuje, između ostaloga, i pretpostavke
za čuvanje i arhiviranje e-Računa i nje8 infoTrend 188/4/2012
govoga sadržaja.
sadržaja Oba su propisa u ovlasti
Ministarstva financija Njemačke. Ključno
je dotična pitanja normirati i u Hrvatskoj.
Usko je pak i s time povezano i pitanje
reforme državne uprave, gdje ne možete
bez obuhvatnih legislativnih zahvata pružiti okvir za širenje e-Uprave. Ohrabruje
što je nova Vlada prepoznala i istaknula
apsurde o postojanju tolikih tisuća nepovezanih baza podataka s nebrojeno puta
upisanim i evidentiranim istim podatcima.
S druge strane, radi ilustracije da uzmem
vrlo nepopularan primjer – posljedicu takve nepovezanosti vidimo i u nerješenim
biračkim popisima, pa smo doista zemlja
krajnosti – birača gotovo onoliko koliko
imamo i stanovnika. Bitno je razumjeti da
rješavanje takvih pitanja i implementacija
pratećih IT rješenja i standarda u upravnim postupcima državnim službenicima
može u mnogome pomoći, tako da obavljaju poslove veće dodane vrijednosti, bez
nepotrebne administracije ili nejasnih
propisa primjene, što dovodi do sporoga
rješavanja i nezadovoljstva građana.
Naravno, ključna je pretpostavka zaživljavanja e-Poslovanja u svim oblicima i
e Uprave sveobuhvatna dostupnost brzo
e-Uprave
brzoga i ultrabrzoga Interneta – zgodno izražena u sintagmi „Internet za sve!“ za što
se zalažemo. Tu valja voditi računa i o vrlo
bitnome pitanju zaštite osobnosti i osobnih podataka od zloupotrebe, što postaje
vrlo teško u svijetu raširenih društvenih
mreža. Jednako je bitno i osjetljivo to pitanje i u pogledu primjene e-Uprave, pri
čem centralizacija baza podataka ne smije biti podlogom nesustavnoga nadzora
nad uporabom dotičnih osobnih podataka i mora biti tako regulirana da njihova
uporaba bude povezana samo s valjanom
i jasno utvrđenom zakonskom svrhom.
Izazov će nam također biti i rasprava o
potpuno novoj vrsti međunarodnoga
ugovora tzv. ACTA-i, čiji dosezi mogu biti
dalekosežni upravo na osobnu privatnost i
prava na zaštitu te privatnosti. Kao Udruga ne možemo prihvatiti da se bez ikakvih
mjerila, jednostrano zagovaraju norme
predviđene nacrtom ACTA-e bez dubinske javne rasprave i sagledavanja svih posljedica na osnovna prava čovjeka koja su
zajamčena i Ustavom.
HUP UIKD rado se odazvao pozivu g.
Darka Parića, pomoćnika ministra za eH
Hrvatsku u Ministarstvu
up
uprave, za sudjelovanjem
sa stručnim predstavnicim
ma u okviru rada Radnih
sk
skupina, kao pomoćnih i
op
operativnih tijela Povjere
renstva za koordinaciju
in
informatizacije TDU-a.
Št
Štoviše, potaknuli smo i
os
osnivanje dodatnih radni
nih skupina, i to za Kori
risničke servise, za e-pla-
ćanja i za Interoperabilnost i legislativu.
Nadamo se što skorijemu zaživljavanju
te suradnje, pri čem smo svjesni izazova
opsega i količine poslova koji se trebaju, a
i mogu, u određenoj jedinici vremena savladati. Pri tome će, prema mojem mišljenju, sadržaj pojedinih aktivnosti biti takav
da traži pun, profesionalni angažman,
multidisciplinarnoga tipa.
HUP UIKD promiče i izvrsnost u izvedbi ICT projekata. Kao jednu od mjera koja
se može istaknuti radi osiguranja potrebne kvalitete rješenja i usluga IT tvrtki
kod isporuke javnim naručiteljima jest
i nadzor ICT projekata, čime bi se bitno
mogao smanjiti rizik neuspjelih pa i loših,
nekvalitetnih projekata i njihovih pratećih
troškova. Vrijedno bi bilo da sama struka
U HUP UIKD – neki naglasci
iz protekloga razdoblja
U proteklom smo razdoblju ostvarili izradu obuhvatne analize hrvatske ICT industrije u razdoblju od 1999. do 2009. koja upozorava na nekoliko zanimljivih podataka,
o brojnosti zaposlenih u ICT-u u Hrvatskoj
te o brojnosti ICT tvrtki i njihovoj veličini
(tablice u dokumentu u privitku). Kad se ti
podatci usporede sa zemljama npr. srednje
Europe, vidimo koliki nam je još potencijal u
toj industrijskoj grani.
Među prvim smo interesnim udrugama
bili ona udruga koja je javno tražila veću
transparentnost u organizaciji i provedbi
postupaka javne nabave ICT usluga i proizvoda, pri čem smo tražili objedinjenu
objavu podataka na posebnome portalu
iz koje se mogu vidjeti koje tvrtke su i na
osnovi čega, tj. na osnovi kojih su mjerila
dobivale javne natječaje, koje tvrtke su bile
konkurenti, je li projekt završen s uspjehom
i u roku i sl.
Unatoč širokim deklaratornim podrškama, vidjeli smo da je tek jedna nevladina
udruga to i ostvarila, iako smo tražili da to
bude odrađeno od javnoga, vladinoga tijela. Pozitivni su pomaci ipak zabilježeni,
primjerice, određenim odredbama novoga
Zakona o javnoj nabavi, za koje trebamo
vidjeti kako će zaživjeti u praksi, npr. proceduralno izjednačavanje primjene kriterija
najbolje ekonomske koristi nasuprot kriteriju najniže cijene, koji na izgled ima troškovno opravdanje, a u praksi može poslužiti
kao prostor za dumping cijene i kao podloga kasnijim netransparentnim postupcima.
Veće pojedinosti raspisanosti mjerila ocjene
uspjeha trebaju pomoći i većoj transparentnosti u nabavi.
Protekle su 4 godine bile mahom godine gospodarske stagnacije i nepovoljnoga
trenda, pada. Tako je i hrvatska ICT industrija dijelila sudbinu hrvatskoga gospodarstva
sa smanjenim prihodima i to od desetak i
više posto gotovo u svakoj godini. U idućem
razdoblju ne očekujemo znatnije pomake na
bolje, ali očekujemo promjenu trenda. Iako
već zvuči kao fraza, ali u ovome segmentu
povećanih ulaganja središnje države u ICT,
doista mogu dati poticaj za ostvarenje operativnih ušteda u poslovanju i tako biti ulaganjima s većim povratom vrijednosti.
iznjedri takve standarde i mjerila po kojima bi se nadzor obavljao, slično onomu
što postoji u građevinskoj industriji.
HUP UIKD promiče etičko poslovanje u ravnopravnoj tržišnoj utakmici, što
ćemo težiti interno utvrditi i Etičkim kodeksom, kao moralnom normom, dobrim
poslovnim običajima koji vežu članice i
koji čuvaju ugled i vjerodostojnost ICT –a
kao industrijske grane, a kupcima i korisnicima daje dodatnu vrijednost.
U provedbi naših ciljeva namjeravamo
aktivno komunicirati s Ministarstvom
poduzetništva i obrta, Ministarstvom gospodarstva te Ministarstvom obrazovanja,
znanosti i tehnologije – i ostalima s kojima bude potrebno, pri čem ćemo nastojati
i internu organizaciju prilagoditi, radom u
stručnim skupinama, putem pojedinih specijaliziranih timova za određena pitanja.
Želimo biti otvoreni i za suradnju s
manjim IT tvrtkama, onima koji kao
tzv. start-upovi imaju potencijal izvoza
i plasmana vlastitih globalnih rješenja.
Takve su tvrtke izvrstan putokaz novim
ICT izvrsnicima, koji tek izlaze na tržište
rada, što se sve može postići zahvaljujući
povoljnomu okruženju i vlastitoj inovativnosti. Želimo im pomoći da se prepozna vrijednost poticaja takvih programa
i pruže poslovni uvjeti koji im mogu dati
konkurentnoga zamaha. Time želimo doprinijeti i da ne bude više priča o odljevu naših mladih mozgova u inozemstvo,
danas, na žalost, opet sve češćih. Znanje
je najvrjednija imovina jednoga društva,
ako se znade upotrijebiti. Trebamo ga čuvati za sebe.
188/4/2012 infoTrend 9
>NAJAVLJUJEMO
BPM KONFERENCIJA 2002. – 2012.
Ukorak sa
promjenama
Uređenje poslovnih procesa i danas se smatra
osnovnim preduvjetom primjene bilo koje nove
tehnologije, reorganizacije poslovanja te velikih
zaokreta koje naše organizacije poduzimaju
u svojoj transformaciji i modernizaciji
ve se godine, po deseti put, pod pokroviteljstvom Vlade
Republike Hrvatske
i Business Process
Management Institute (USA), u
hotelu Regent Esplanade Zagreb
15. svibnja 2012. održava deseta međunarodna Konferencija o
poslovnim procesima BPC 2012.
Konferenciju organiziraju Ekonomski fakultet u Zagrebu, Fakultet organizacije i informatike
iz Varaždina i tvrtka InfoDom.
Razgovarali smo s prof. dr. sc.
Slavkom Vidovićem, direktorom i osnivačem Konferencije o
poslovnim procesima, Borisom
Blumenscheinom, dugogodišnjim predsjednikom organizacijskoga odbora Konferencije
te dosadašnjim predsjednicima
programskoga odbora i stručnjacima iz toga područja.
O
Prva je BPM konferencija
održana 2002. kao prvi takav događaj u Europi s tematikom poslovnih procesa
i upravljanja znanjem. Od
2008. konferencija dobiva
prefiks „Europska“.
10 infoTrend 188/4/2012
INFOTREND: Kako je došlo do zamisli i
ostvarenja prve BPM konferencije i što je
u tome određenom trenutku značila za
Hrvatsku?
ODGOVOR: Iako smo već prije razmišljali
o pokretanju stručnih događaja koji bi potaknuli neke bitne i aktualne teme vezane
za BPR i poslovne procese općenito, konkretan je povod bilo sudjelovanje naših
stručnjaka na međunarodnoj konferenciji
Optimize 2002. koja je organizirana pod
pokroviteljstvom belgijske vlade u prekrasnome dvorcu Alden Biesen. Bili smo
ugodno iznenađeni reakcijama na našu
prezentaciju koja je imala i elemente inovativnosti pristupa na temu BPR metodologija za uvođenje sustava za upravljanje
znanjem (KMS).
Tada nismo razmišljali o tome da su
posađeni korijeni buduće Konferencije o
poslovnim procesima u Zagrebu.
INFOTREND: Koliko je na koncepte i
Uređenje se poslovnih
procesa i danas smatra
osnovnim preduvjetom
primjene bilo koje
nove tehnologije,
reorganizacije
poslovanja te velikih
zaokreta koje naše
organizacije poduzimaju
u svojoj preobrazbi i
osuvremenjivanju
sadržaj sljedećih konferencija utjecala
percepcija vrijednosti poslovnih procesa
za gospodarstvo i za državnu upravu, a
koliko su konferencije jednostavno pratile nova saznanja znanosti i tehnologije
u području BPM-a?
ODGOVOR: Od samog smo početka nastojali da Konferencija bude mjesto susreta stručnjaka iz gospodarstva, javnoga
sektora i znanosti - sveučilišta i znanstvene ustanove. U svijetu je taj koncept poznat pod nazivom Triple Helix. Svakako
smo nastojali, a dugogodišnji rad konferencije to i potvrđuje, da teme budu aktualne za društveni trenutak, uz istodobno
prihvaćanje novih poslovnih koncepata i
tehnoloških rješenja.
Posebnu smo pozornost posvetili kvalitetnim rješenjima iz domaće i relevantne međunarodne prakse, pa su sastavni
dio konferencije radionice i prezentacije
uspješnih primjera za pojedina područja
primjene. Željeli smo pozicionirati BPM
tamo gdje i pripada – da bude most između menadžmenta i ICT-a. Taj odnos s
vremenom mora postati dvosmjeran te će
tako ICT dobiti mnogo veću snagu i ostvariti vrijednosti koje se od njega očekuju (a
koje, ruku na srce, nije uvijek ostvarivao).
10. BPM konferencija 2012.
INFOTREND: U razdoblju održavanja
prošlogodišnjih konferencija niti je informatika bila nepoznanica niti je ekonomska znanost, sama po sebi, bila neka
novost za hrvatske privrednike i društvo.
U kojoj je mjeri BPC bila čimbenikom
spajanja tih dviju kategorija u jedinstvenu pokretačku snagu i za gospodarstvo i
za državnu upravu?
ODGOVOR: BPM je prvi element provođenja strategije. Repozitorij poslovnih
procesa je preduvjet za izgradnju drugih
sustava: ERP-a, IT, virtualnih organizacija, sustava za upravljanje rizicima, kvalitetom, znanjem... Tri su osnovna elementa
ocjene procesne zrelosti organizacije: da
ima repozitorij poslovnih procesa, da su
razvijene specifikacije s detaljnim opisima
poslovnih procesa i dostupne svakom zaposleniku te da su postavljene metrike za
provođenje mjerenja uspješnosti.
Uređenje se poslovnih procesa i danas
smatra osnovnim preduvjetom primjene
bilo koje nove tehnologije, reorganizacije
poslovanja te velikih zaokreta koje naše
organizacije poduzimaju u svojoj preobrazbi i osuvremenjivanju. Usklađenost
sa strategijom i ciljevima od presudne je
vrijednosti za uspjeh takvih, često i bolnih
promjena. Tek se nakon toga dolazi do
izbora prikladne tehnologije. Na žalost,
neke su od naših najvećih tvrtki iskusili i to pravilo na najteži mogući način,
više puta pokušavajući primijeniti samo
novu tehnologiju bez prethodne pripreme
ključnih poslovnih procesa. Uz velika je
ulaganja najveći gubitak u takvim slučajevima vrijeme i trud golemoga broja ljudi
– sudionika takvih projekata. Čini se da
danas struka potpuno razumije nužnost
uređenja poslovnih procesa i implementacije suvremenih tehnoloških rješenja
koja su tada sredstvo njihove provedbe
(implementacije). Stoga mi idemo dalje
INFOTREND: Danas, kada se privikavamo na recesiju kao na manje-više trajno
stanje konkurentskoga tržišta, koliko se
sadržaj i ciljevi konferencije razlikuju od
početne zamisli pokretača?
ODGOVOR: U svojih je deset godina održavanja Konferencija prošla kroz tri faze. U
prvoj, najvažnije je bilo pokazati osnovne
metode i alate te najvažnije tehnologije u
upravljanju poslovnim procesima.
Tada smo isticali koliko je važno koristiti
konzistentne alate za modeliranje i upravljanje poslovnim procesima, a ne „crtalice“
koje su do tada uglavnom korištene. Uspostava je riznice (repozitorija) modela poslovnih procesa važna jer to postaje „softver
za ljudsko razumijevanje“, baza poslovnih
modela i njihove primjene. U drugoj fazi,
želja nam je bila što više govoriti o dobroj
poslovnoj praksi i naučenim lekcijama (lessons learned, ali i referentne best practice
slučajeve), što uključuje i teme iz elektroničkoga poslovanja s iskustvima u zemljama EU-a.
Treća faza, u kojoj se danas nalazimo,
otvara pitanja vladanja BPM-om (Governance), tj. kako ovladati i iskoristiti BPM od
strategijskoga planiranja, operacija do kontrolinga i mjerenja uspješnosti.
Ispod toga se pojavljuju pitanja interoperabilnosti, konsolidacije i integracije ICT-a i
druga pitanja koja čine CIO-agendu.
Prirodno je da se nakon deset godina
održavanja i svih promjena koje su se u
Hrvatskoj i regiji dogodile, usredotočenost
pomaknula na nove teme i tehnologije. Izazovi su ipak ostali vrlo konkretni i dobrim
dijelom isti:
Kako pomoću BPM-a (upravljanja poslovnim procesima) povezati gospodarstvo,
tijela državne uprave i akademsku zajednicu na osuvremenjivanju poslovanja i povećanju konkurentnosti?
Kako ovladati BPM-om i njegovom
implementacijom u organizaciju da bi se
ubrzano postigli učinci?
Koja je uloga BPM-a u gospodarstvu
danas, u kontekstu razvoja, upravljanja
troškovima i održivosti kompanija?
Kako implementirati EU standarde na
području interoperabilnosti kao i Hrvatski
okvir za interoperabilnost (HROI), te koje
preduvjete, u skladu s EU preporukama, da
bi se uspostavila interoperabilnost između
ključnih sudionika?
Kako u ministarstvima i drugim subjektima javnoga sektora razviti e-Usluge
za građane i gospodarstvo, da bi se postigli
učinci u odnosima državnih tijela prema građanima (G2C), gospodarstvu (G2B), ali i tijelima javne uprave međusobno (G2G)?
Kako akademska zajednica može pomoći
širenju dobre prakse BPM-a i elektroničkoga
poslovanja?
INFOTREND: BPC se je odavna afirmirala
kao međunarodna konferencija. Kakav je
odaziv europskih, a kakav država u regiji?
ODGOVOR: Od samoga je svojega početka
konferencija imala međunarodni značaj i zbog
samih govornika i zbog sudionika. Uvijek je
to bio dvoznamenkasti broj država, od kojih
su neke bile vrlo razvijene i predvodnici u temama konferencije, a neke su dolazile iz manje poznatih sredina iako su postizale znatne
uspjehe i davale optimistične poruke da su veliki iskoraci mogući te da će dati možda i veće
kumulativne učinke nego u jednoj Danskoj,
Njemačkoj, Francuskoj ili Italiji.
I ove godine imamo potvrde dolaska iz većega broja zemalja.
Približavanjem nadnevka ulaska Republike
Hrvatske u službeno članstvo Europske unije,
neke teme imaju još veće značenje: korištenje
BPM-a u temama kao što su regionalni razvoj,
korištenje EU fondova, prilagodba zakonodavnoga okvira EU tradiciji i praksi, konkurentnost,
elektroničko poslovanje, javna nabava, interoperabilnost, sigurnost informacijskih sustava,
mjerenje uspješnosti i Benchmarking.
Spomenuli bismo ovdje još jednu našu inicijativu, a to je poticanje sličnih „konferencijakćeri“ u najbližem okruženju. Na primjer, jedna je od najuspješnijih konferencija u BiH-u,
prema riječima svih sudionika, uglednih osoba iz javnoga i stručnoga života te zemlje, bila
BPC i KMS 2009 u Sarajevu. Iako organizirana
188/4/2012 infoTrend 11
>NAJAVLJUJEMO
na istim zasadama, najveći je dio sadržaja te
konferencije kreiran zaslugom domaćih stručnjaka, uz sudjelovanje dijela autora BPC-a iz
Zagreba.
INFOTREND: Jesu li već poznate tematske
cjeline ovogodišnje konferencije? Možete
li nam reći nešto više o tematskim cjelinama i njihovim nositeljima?
ODGOVOR: Konferencija će, kako je to već
uobičajeno, imati prvi dio gdje će svi sudionici
zajedno obrađivati teme od zajedničkoga interesa, nakon čega će se podijeliti u dvije sekcije: javna uprava i gospodarstvo. Kroz uvodna
će se predavanja (ključne govornike) dati ton i
smjer blokovima tema. Pojedinačni će ih predavači nakon toga obrađivati iz svojih pogleda
i iskustava.
Panelnim ćemo raspravama potaknuti interakciju i sudjelovanje svih gostiju, uz mogućnost postavljanja pitanja autoritetima iz
pojedinih područja. Nizom će se radionica i
prezentacija postojećih rješenja pokazati što
je moguće učiniti izbjegavanjem svih zamki,
smanjenjem troškova i rizika na najmanju moguću mjeru.
Prošle smo godine pokrenuli i nove oblike
komunikacije: prijenos pojedinih sadržaja putem Interneta i korištenje društvenih mreža.
Generalno, sve su teme ovogodišnje konferencije usmjerene k isporukama stvarnih,
mjerljivih vrijednosti.
Dodatno je standardizacija poslovnih procesa, dokumenata i podataka postala preduvjet
bilo kakvoga povezivanja i razmjene, osobito
na području elektroničkoga poslovanja – prije
svega e-Računa, kao najčešće njegove primjene koja daje najveće uštede i na strani pošiljatelja i na strani primatelja.
INFOTREND: S obzirom na sadržaj, kojim
je strukturama sudionika konferencija
pretežno namijenjena?
ODGOVOR: Od samoga se početka trudimo
da su sadržaji prilagođeni različitim skupinama
korisnika. Već smo spomenuli podjelu na gospodarske subjekte, javnu upravu i akademsku
zajednicu. Po razinama upravljanja postoje
važni sadržaji za tzv. top menadžment, struč12 infoTrend 188/4/2012
njake koji su zaduženi za pripremu odluka i
podršku menadžmentu, ali i operativne izvršitelje. Po veličini organizacija iz kojih dolaze
očekujemo i sudionike iz najvećih kompanija
kao i poduzetnike iz tzv. SME (malo i srednje
poduzetništvo), koji čine najpoduzetniji i „najžilaviji“ dio svakoga gospodarstva.
Kad smo već kod segmentacije, ponosni
smo što je udio žena – stručnjaka za pojedina područja sve znatniji te danas čini za naše
uvjete nevjerojatnih 55 posto.
Od samog smo početka
nastojali da Konferencija bude
mjesto susreta stručnjaka
iz gospodarstva, javnoga
sektora i znanosti - sveučilišta
i znanstvenih ustanove
INFOTREND: Svaki se organizator valjda
nada da će njegova konferencija ostaviti
trajnijega traga na području kojemu je namijenjena. Koja su realna očekivanja organizatora BPMC 2012 da će poruke Konferencije pomoći unaprjeđenju hrvatskoga
gospodarstva i društva?
ODGOVOR: U proteklih nam se deset godina često događalo da su nam u nekim tvrtkama i tijelima javne uprave rekli da su određeni
projekti započeti na osnovi radova i rasprava
na BPC-u. Možda je još važnija, nama svakako
draža informacija, da su neki projekti doživjeli
znatne redefinicije nakon što su njihovi akteri
sudjelovali na Konferenciji.
Jedan je dio radova prerastao u vrijedna
znanstvena istraživanja, magisterije i doktorate na našim sveučilištima.
Uspostavljeni su važni kontakti s vrlo stručnim imenima iz različitih država u regiji, ali i u
EU-u i SAD-u.
Svakako su teme od velike vrijednosti za
hrvatsko društvo pokrenute, otvoreno i argumentirano se razgovara o njima te se vrlo
konkretno donose zaključci i odluke zasnovane na stručnim dosezima naše, ali i drugih
sličnih konferencija.
i uz same poslovne procese uključujemo
upravljanje znanjem i inovativnošću kao
novu sastavnicu, ono što će razlikovati
uspješne od neuspješnih na dulji rok. Ta je
tema dugoročnosti, održivosti poslovanja,
posebno bitna u vrijeme recesije i usporavanja gospodarskih aktivnosti.
INFOTREND: Od samoga je početka
BPM konferencija privukla stotine sudionika iz informatičke branše, gospodarstva i političkih krugova te vrlo ugledan
krug domaćih predavača da bi postupno
prerastala u konferenciju europskoga
značenja s predavačima iz velikoga broja
europskih zemalja.
U koji to kontekst stavlja BPC prema
drugim europskim manifestacijama slične tematike?
ODGOVOR: Na BPC-u u Zagrebu sudjeluje uobičajeno 400-njak stručnjaka. S
ponosom ističemo da je jedini događaj
sličnoga značenja i opsega Gartnerov
Business Process Management Summit u
Londonu. Mi nastojimo s takvim bitnim
događajima održavati partnerski odnos
te prenositi sadržaje koji su na njima privukli najveću pozornost. Također je bitno
da smo u rad naše konferencije uključili
najveće svjetske autoritete i ustanove kao
što su npr. BPMI – Business Process Management Institute, koji je i suorganizator,
TMF – Telemanagement Forum, Gartner,
EU tijela i agencije za pojedina pitanja
(npr. CEN – Europski odbor za normizaciju za pitanja e-Računa).
U toj jubilarnoj godini moramo spomenuti neke od najvažnijih govornika:
Stefan Engel-Flechsig, sigurno najveći
autoritet na području pravne regulative
u primjeni elektroničkoga poslovanja i
e-Računa, Per-Olav Gramstad, stručnjak
za interoperabilnost i standarde u sjedištu Europske komisije u Belgiji i direktor
IDAbc programa, Mark Raskino – Gartner Fellow u Executive Leadership and
Innovation group, Lynn Nicholson, CEN
e-Invoice WG Awareness and Promotion,
Davor Pavuna, profesor na sveučilištu u
Lausanneu u Švicarskoj i još brojni drugi.
Svaki je od tih ljudi izrazio veliko oduševljenje samom konferencijom, odzivom
i porukama koje smo nakon svake konferencije slali u stručnu javnost.
Poznato je da velik broj naših stručnjaka
sudjeluje redovito na različitim stručnim
svjetskim skupovima. Tako je „letvica njihovih očekivanja“ postavljena vrlo visoko.
Anketa zadovoljstva, koju svake godine
provodimo, pokazuje da se uspijevamo
nositi s tim standardima.
Katkad nam se čak zna dogoditi da ljudi
koji su bili na sličnim skupovima kažu da
su neke od tema prije dvije ili tri godine
slušali na BPC-u. Naravno, pozorno slušamo sve napomene i ocjene kako bismo još
više unaprijedili ukupnu kvalitetu konferencije.
INFOTREND: Prve su BPM konferencije
održavane u predrecesijskome razdoblju
s razmjerno jasnom perspektivom razvoja informatičke industrije i tržišta. Možete li mi reći kako i kada je Konferencija reagirala ili naslutila prve predznake
recesije i kako je to utjecalo na koncepte
sljedećih skupova?
ODGOVOR: Ne samo da je Konferencija „najavljivala“ događaje koji su se zbili
nego je i predlagala vrlo konkretne mjere i
aktivnosti za ublažavanje, odnosno izbjegavanje nekih težih posljedica. Moto je
BPC-a 2010 bio „Vitalne vrijednosti kreiraju budućnost“ i njime smo istaknuli koliko je bitno izabrati stvarne, vitalne vrijednosti radi uspostave dugoročne i stabilne
budućnosti. Optimizacija je poslovnih
procesa moćno oružje u borbi protiv nepovoljnih kretanja u gospodarstvu, kako
u kratkome vremenu tako i dugoročnije.
Restrukturiranja, reinženjering i poravnanje sa strategijskim ciljevima omogućit će
svakoj organizaciji pravodobnu prilagodbu pojedinim neželjenim stanjima. Ujedno će ju učiniti otpornijom na promjene,
bile one planirane ili iznenadne. To je posebno bitno u javnoj upravi i velikim poslovnim sustavima u većinskome vlasništvu države. Jedan od najjačih mehanizama
koji zagovaramo od prve konferencije jest
mjerenje uspješnosti i praćenje bitnih pokazatelja (KPI – Key Performance Management).
Alati za upravljanje poslovnim procesima danas su otišli znatno dalje nego što je
to „puko crtanje“ poslovnih procesa – oni
nam omogućuju praćenje stvarne provedbe poslovnih procesa u realnome vremenu te prepoznavanje rizika, nepotrebnih
troškova, uskih grla ili drugih neželjenih
stanja u poslovanju.
ZA NEKOGA TKO JE gotovo cijelu
karijeru posvetio temi upravljanja
poslovnim procesima, vrijednost je te konferencije, ali i ostalih takvih konferencija, neupitna. Upravljanje poslovnim procesima, u svim
aspektima teme, od životne je vrijednosti
za svaku tvrtku, pa tako i za ukupno gospodarstvo i javnu upravu. Upravo upozoravanje
na to vidim kao osnovnu zadaću konferencije
– zadaću koja, naravno, još uvijek nije, niti
može biti, potpuno ispunjena. Ali nastavak
rada, budućnost konferencije koja će sasvim
sigurno donositi nove teme, trendove, tehnologije, još će više približavati “poslovni” svijet sa svijetom tehnologije i sasvim će sigurno
pridonijeti ispunjenju njezine zadaće.
Vedran Babik
Managing Director – Vice President region Adriatics
Adriatics - IDS Scheer d.o.o. Croatia
OVE GODINE ODRŽAT ĆE SE 10. konferencija o poslovnim procesima. To je
doista vrijedna obljetnica za tako suvremeno
područje, koja nije česta ni u svjetskim razmjerima. Cijelo je to vrijeme Konferencija
bila zvijezda vodilja i svjetionik u traženju
odgovora na složena pitanja – zašto i kako
preobličiti klasično organizirane poslovne sustave u procesno usmjerene, kako oblikovati
i voditi poslovne procese, koje metodologije,
metode i alate koristiti, kako time postići veću
konkurentnost i poduzetnost u gospodarstvu
i javnome sektoru. Na uravnotežen je način
prikazivala teoretsko-konceptualnu stranu te
problematike s praktičkim nastojanjima, rezultatima i dometima u našoj praksi. U tome
je smislu ona stalno ostvarivala svoje ciljeve.
Posebna je vrijednost Konferencije njezina
prosvjetiteljska uloga. Međutim, dubina i brzina prodora te nove upravljačke paradigme
u hrvatsko društvo ne ovisi o sudionicima
Konferencije, brojnim vrijednim stručnjacima, nego primarno od donositelja strateških i
taktičkih poslovnih odluka u svim društvenim
segmentima. A u tome području prevladavaju improvizacije, nekompetentnost, neodgovornost, voluntarizam i druge otežavajuće
okolnosti, koje su glavne blokade bržemu
iskorištenju potencijala te paradigme.
Prof. dr. sc. Zdravko Krakar
BPC JE, KAO NAJSTARIJA konferencija o poslovnim procesima, konferencija koja je bila predvodnik u propagiranju
tematike upravljanja poslovnim procesima i
to ne samo u regiji nego i u Europi. Propagiranje vrijednosti teme poslovnih procesa,
odnosno stalnoga i sustavnoga upravljanja
poslovnim procesima u obliku konferencije gdje se susreću i ponuđači i korisnici,
još početkom novoga tisućljeća, ne samo
da je omogućilo podizanje razine znanja i
svjesnosti svih dionika u Hrvatskoj i u regiji
nego je utjecalo i na povećanje učinkovitosti poslovanja kompanija i organizacija kroz
pokretanja cijeloga niza projekata u javnoj
upravi i gospodarstvu. Osim osnovnom idejom, konferencija se uvijek nastojala baviti
i povezanim aktualnim temama kao što je
učinkovita implementacija informacijskih
sustava, upravljanje znanjem ili elektroničko poslovanje, te su o odabranoj temi izlagali relevantni domaći, europski i svjetski
stručnjaci.
Anita Lovrić
BPC JE PROMOVIRALA najnovije
metode i rezultate
Stalno je unaprjeđivanje poslovnih procesa uvjet opstanka u suvremenim uvjetima.
Dosadašnji su skupovi BPC-a, a na nekima
sam i sudjelovao, imali velik doprinos u sagledavanju i promicanju najnovijih metoda,
alata i rezultata ostvarenih u unaprjeđivanju
poslovnih procesa.
U Srbiji se dugo zaostajalo s unaprjeđivanjem poslovnih procesa u radu uprave, ali
je u okviru projekta eUprava u posljednjim
dvjema godinama ostvaren znatan napredak. Prema podatcima Ujedinjenih nacija
koji su objavljeni 1. ožujka 2012. Srbija je zahvaljujući aktivnostima na razvoju e-Uprave
napredovala čak 30 mjesta i dostigla 51.
mjesto na svjetskoj rang-listi od 190 zemalja. Portal eUprava obuhvaća oko 300 elektroničkih servisa s unaprjeđenim poslovnim
procesima.
Nikola Marković
predsjednik Društva za informatiku Srbije
188/4/2012 infoTrend 13
>ICT INDUSTRIJA
Nalazimo se
usred
revolucionarnih
promjena koje
nas uvode u
umreženo društvo
koje će prema
predviđanjima
2020. biti
50 milijardi
umreženih
uređaja
RAZGOVARAO BRANKO KOSEC
I
za nas je još jedna zahtjevna godina
u kojoj su se negativni trendovi u
gospodarstvu u potpunosti preslikali i na ICT industriju. Posebno se
to odnosi na usporavanje i smanjenje kapitalnih investicija telekomunikacijskih operatora te manje izdvajanje države
u infrastrukturne projekte na području
ICT-a, uz kontinuirani pritisak na cijene..., Bio je to uvod mr. sc. Gordane Kovačević, predsjednice Ericssona Nikole Tesle
u izlaganje o stanju kompanije i obrazloženje poslovnih i financijskih rezultata.
Vrlo jasno i kritično sagledavanje stanja
u hrvatskom gospodarstvu i nužnih pretpostavki za prelazak iz krizne u razvojnu
putanju, naveli su nas da gospođu Kovačević zamolimo za razgovor kojega ovdje
objavljujemo.
Mr. sc. Gordana Kovačević,
predsjednica Ericssona
Nikole Tesle
14 infoTrend 188/4/2012
INFOTREND: Rezultate ste prošlogodišnjega poslovanja saželi u nekoliko osnovnih brojčanih podataka koje ste predočili na konferenciji za medije 21. veljače
2012. Ne ulazeći u strukturu pojedinih
pokazatelja, kako biste prethodnu godinu ocijenili u odnosu na prethodne recesijske godine?
GORDANA KOVAČEVIĆ: Ukratko, prošla
je poslovna godina bila zahtjevna i teš-
ICT INDUSTRIJA<
Razgovor sa Gordanom
Kovačević, predsjednicom Ericssona Nikole Tesle
Za mene dvojbe
nema, Hrvatska
mora izabrati
budućnost i razvoj
Naši uspjesi u razvojno-istraživačkim
aktivnostima i drugim ekspertnim poslovima
i uslugama učinili su nas regionalnim ICT
središtem, a projekti na kojima smo sudjelovali
i naše reference pridonijele su povjerenju
koje naši kupci i partneri imaju u nas
li široku raspodjelu (ionako smanjenih)
resursa, u recesijskim uvjetima, nužnim
poslovnim rizikom? Zašto, u tim uvjetima, nije prihvatljivija koncentracija sredstava i potencijala na glavnim poslovnim
pravcima?
KOVAČEVIĆ: Ericsson Nikola Tesla svoj
opstanak na tržištu, između ostaloga,
duguje činjenici da smo uvijek, slikovito
rečeno, stajali na tri „noge“ – domaćem
tržištu, izvoznim tržištima i izvozu u Ericka, što zna- je ostvarena dobit od 28 milijuna kuna sson. To nam je omogućilo dobar tržišni
k
čči da je bila za 16 posto veća nego prethodne godine. balans u kriznim situacijama na pojedijako slična Iako je to daleko od ostvarenja u rekor- nim tržištima. Kada je na nekom od naših
ja
prethodnim dnim poslovnim godinama, moramo biti tržišta bila kriza, naša bi ostala tržišta „pop
rrecesijskim zadovoljni jer je to znak da smo znatno vukla“ našu prodaju. Međutim, mi se ni
ggodinama. otklonili veliki broj rizika poslovanja ko- tada, a ni kasnije, nismo povlačili s naših
D
Da bismo
bi
zadržali
d ž li stabilno
t bil
poslovanje jima smo bili izloženi.
tržišta nego smo radili na njima da bismo
na razini ostvarenja u prethodnoj godini,
zadržali tržišni udio i pripremali se za pomorali smo raditi i truditi se mnogo više
slijekrizno razdoblje. Kada bi kriza prošla,
INFOTREND: Iskazali ste namjeru u sljei u težim tržišnim uvjetima. Posljedice dećem razdoblju ojačati položaj kompa- nastavili bismo raditi s našim kupcima
nepovoljnih trendova osjećali smo tije- nije u svim segmentima poslovanja i na koji su znali cijeniti našu predanost i rad
kom cijele godine kroz nastavak trenda svim kompanijskim tržištima. Smatrate s njima i u teškim poslovnim godinama.
usporavanja i smanjenja kapitalnih
Tako radimo i danas.
ulaganja telekomunikacijskih opeS obzirom na to da je recesija priZa razliku od hrvatske prakse striktno sektorskih sutna na svim našim tržištima i daratora, manje izdvajanje države u
infrastrukturne projekte na područ- potpora granama i sektorima u poteškoćama, ci- nas se prilagođavamo aktualnomu
ju ICT-a, smanjenje investicijskih jela Europska unija te brzorastuća dalekoistočna stanju povećavajući naš izvoz znanja
budžeta naših poslovnih partnera i gospodarstva potiču horizontalne potpore ra- na Ericssonovo tržište i prodaju na
ostalih kupaca te stalni pritisak na zvojno-istraživačkim i inovacijskim aktivnostima tržištima susjednih zemalja kako bicijene. To je, naravno, dodatno us- koje postaju ključni čimbenik rasta, konkurentno- smo ublažili utjecaj smanjenja voluporilo punu realizaciju naših plani- sti i budućega ekonomskog prosperiteta njihovih mena prodaje na domaćem i nekim
ranih aktivnosti i strateških ciljeva. zemalja.
drugim izvoznim tržištima. S druge
Međutim, treba biti realan i reći da
strane, mi naše financijske, materi188/4/2012 infoTrend 15
>ICT INDUSTRIJA
jalne i stručne resurse i te kako usmjeravamo i koncentriramo kako bismo ostvarili
zacrtane strateške ciljeve. U tome bih kontekstu istaknula da svake godine na razini
kompanije definiramo strateške programe
i usredotočenost područja jer bez toga ne
bismo u ovim zahtjevnim tržišnim okolnostima uspjeli zadržati stabilnost našega
poslovanja. U 2012., kao i u idućim godinama, usmjereni smo na tri strateška cilja:
profitabilan rast prodaje, prihvatljive marže i novčani tijek te prodaju u Ericssonu. U
svrhu ostvarenja tih ciljeva definirali smo
i ključne programe koji su usmjereni na
rast, unaprjeđenje poslovanja te optimizaciju troškova, učinkovitost i, konačno,
mudro ulaganje. U cilju stabilnosti i profitabilnoga rasta strateški ćemo promišljati
sve poslovne poteze. To podrazumijeva
učinkovito i optimalno korištenje i razvoj
naših resursa, smanjenje poslovnih rizika
i ostvarenje kvalitetnih rezultata.
INFOTREND: Notorno je da Hrvatska,
neovisno o tome tko je vodi i kakva su
gospodarska kretanja, u znanost i tehnološki razvoj ulaže ispod svih razumnih
razina. Hoće li i Ericsson NT, suprotno
dosadašnjoj praksi, u sadašnjim uvjetima na tome području posustati i smanjiti ulaganja u istraživanje i razvoj?
KOVAČEVIĆ: Da, Vi ste tim pitanjem
pogodili jednu bolnu istinu o kojoj bi se
trebalo više govoriti u javnosti jer je riječ
o problemu koji će, ako ga ne shvatimo
ozbiljno i ne počnemo ga rješavati, svoje
katastrofalne posljedice imati u godinama
koje dolaze. To je tema o kojoj bih mogla
napisati cijelu knjigu, ali pokušat ću to sažeti u nekoliko osnovnih teza.
Hrvatska u istraživanje i razvoj kao
podlogu svoje razvojne i tehnološke politike godišnje uloži manje od 0,7 posto
BDP-a. Istodobno, razvijene su zemlje već
sada premašile 3 posto BDP-a, a Kina do
2020. namjerava dosegnuti čak 5 posto
vlastitoga BDP-a koji će ulagati u R&D&I
aktivnosti.
I što onda, reći će netko, pa u razvojnoistraživačke i inovacijske aktivnosti ulagat
ćemo kada kriza prođe!
E, tu je problem!
Kriza neće ni proći ako se ta porazna
činjenica ne promijeni, odnosno dok ne
shvatimo da je ulaganje u R&D&I preduvjet naše konkurentnosti, izvoza i inovacijskoga potencijala. Nema tržišta za nekonkurentnu robu, ta su vremena davno
prošla. Jedini put prema gospodarskomu
16 infoTrend 188/4/2012
Menadžment i zaposlenici čine
sve što mogu da bi ublažili
stalne udarce i izbjegli rizike
koji se pojavljuju, no nitko ne
može učiniti da okolnosti ili
rizici nestanu, a da rezultati
poslovanja budu na rekordnim
razinama kao prije
skoro i ostvariti. U toj će nadi i uvjerenju
Ericsson Nikola Tesla nastaviti svoju usredotočenost na razvojno-istraživačke i inovacijske aktivnosti jer je to jedini način da
zadržimo radna mjesta, naš tržišni položaj
i stabilno poslovanje.
INFOTREND: Ericsson je do sada bio tržišni predvodnik na području zapošljavanja i osposobljavanja znatnoga broja
mladih stručnjaka. Namjeravate li zadržati taj trend, možete li ulaganja u mlado
osoblje, istraživanje i razvoj opravdati
pred svojim dioničarima?
KOVAČEVIĆ: U pravu ste, Ericsson Nikola Tesla ima oko 1650 zaposlenika a u posljednjih smo šest godina zaposlili više od
700 visokoobrazovanih mladih stručnjaka
k i izvozu mogućć je ako
k imamo koji su, premda sa zagrebačkom adresom
oporavku
inovativne proizvode, rješenja i usluge rada u Krapinskoj 45 ili splitskom adrevisoke dodane vrijednosti. To su doka- som u Poljičkoj cesti 39, zapravo postali
zala najrazvijenija svjetska gospodarstva dio globalne organizacije s preko 100.000
čije izvozne proizvode karakterizira veli- zaposlenika u 180 zemalja svijeta.
ki udio znanja i kreativnosti koji je u njih
Naši zaposlenici rade u međunarodnim
uložen.
timovima na svim Ericssonovima tržištiZa razliku od hrvatske prakse striktno ma od Azije, Sjeverne i Južne Amerike,
sektorskih potpora granama i sektorima Afrike, Australije pa do Europe. Njihovo
u poteškoćama, cijela Europska unija te znanje, stručnost, profesionalnost i inovabrzorastuća dalekoistočna gospodarstva tivnost zaštitni su znak Ericssona Nikole
potiču horizontalne potpore razvojno- Tesle na svim našim tržištima. Međutim,
istraživačkim i inovacijskim aktivnostima takav se ugled i povjerenje ne stječe preko
koje postaju ključni čimbenik rasta, kon- noći.
kurentnosti i budućega ekonomskog prosMi smo uvijek cijenili znanje i inovaperiteta njihovih zemalja.
tivnost te smo prioritetno ulagali u ljude,
S obzirom na to da je Ericsson Nikola radna mjesta i opremu za daljni razvoj
Tesla najveći izvoznik znanja u Hrvatskoj našega poslovanja. Naravno, ulaganja od
i kompanija koja i sama ulaže golema 200-tinjak milijuna kuna godišnje u istrasredstva svake godine upravo u R&D&I živanje i razvoj te dodatno još u obrazovaaktivnosti, naša je odgovornost da na taj nje i kompetencije naših stručnjaka veliki
problem upozoravamo javno te da se zala- su izazov u ovim kriznim vremenima. Naš
žemo za kreiranje novih modela poticanja najveći pojedinačni vlasnik, korporacija
horizontalnih potpora istraživanju, razvo- Ericsson, pomno prati i analizira sve čiju i inovacijama jer sadašnji model, u vre- njenice i trendove u poslovanju kompanimenima krize kada je profitabilnost niža, je. Za sada imamo podršku i njihovo ponije dovoljan da bi se osigurala ulaganja i vjerenje da idemo pravim putem. Radimo
zadržala konkurentnost u tome području. u visokotehnološkoj industriji na globalVjerujem da se u Ministarstvu znanosti, nome tržištu i svako zaostajanje u razvoju
obrazovanja i sporta razmišlja o novim naših stručnjaka ili zaustavljanje ulaganja
modelima te se nadam da će se obećanja u kompetencije naših stručnjaka, opremu
ministra Željka Jovanovića o strateško- i radna mjesta značilo bi gubljenje pozicija
me određenju države prema R&D&I vrlo i u konačnici nekonkurentnost. Zato naša
usredotočenost na ljude, priKvalitetno, brzo, cjenovno prihvatljivo – to je oritetna područja i projekte
startni položaj za sve koji sudjeluju u tržišnome nećemo i ne smijemo izgubiti. Izazovi i opasnosti uvijek
natjecanju. Odgovornosti i poslove dobivaju oni postoje jer i najveći vlasnici
koji uz navedeno imaju i „još nešto“ što ih pozi- stalno analiziraju okruženje
tivno diferencira – mi smatramo da je to inovativ- u kojem djelujemo i donose
nost i motiviranost naših ljudi.
odluke vezane uz otvaranje
Predsjednica
Uprave obrazlaže
rezultate minule
poslovne godine
razvojno-istraživačkih centara u zemljama s boljim uvjetima, što naravno znači
da stalno moramo biti sve bolji.
INFOTREND: To nas dovodi do pitanja
kako se vlasnici odnose prema smanjenju nekih pokazatelja vašega poslovanja?
Imaju li razumijevanja za okolnosti u kojima poslujete ili traže svoje bez obzira
na tržišnu krizu?
KOVAČEVIĆ: S obzirom na vlasničku
strukturu naše kompanije nema jednoznačnoga odgovora na Vaše pitanje. Podsjećam da u vlasništvu najveći dio ima
Ericsson (49,07%), zatim su tu institucionalni dioničari s 21% vlasništva te preko 6500 malih dioničara koji posjeduju
29% vlasništva. Iz te je strukture vidljivo
da interesi dioničara, posebno kada je riječ o visini i brzini isplate prinosa možda
kratkoročno i ne moraju biti isti, no dugoročno je ipak riječ o zajedničkome ci-
lju da kompanija stabilno posluje te da se
ostvaruje povrat na uloženi kapital. To je
najbitnije!
Vlasnici su i te kako svjesni okolnosti
poslovanja te u tome kontekstu razumiju i
prihvaćaju posljedice recesije i na neke od
kompanijskih pokazatelja. Menadžment i
zaposlenici čine sve što mogu da bi ublažili stalne udarce i izbjegli rizike koji se
pojavljuju, no nitko ne može učiniti da
okolnosti ili rizici nestanu, a da rezultati
poslovanja budu na rekordnim razinama
kao prije. To je nemoguće. Dobro je da dioničari, kao i ostale zainteresirane skupine
poslovanje kompanije analiziraju u nekom
duljem razdoblju, a ne samo kroz godinudvije te da sukladno tomu prilagode i svoja očekivanja. Mislim da kod nas postoji
kvalitetan odnos među zainteresiranim
stranama te dobro balansiranje između
realno mogućega i očekivanoga.
INFOTREND: Prihod od prodaje na domaćem tržištu je cca 20% manji od onoga u 2010. Upućuje li to na zastoj razvoja telekomunikacija u Hrvatskoj, ako se
uzme u obzir da su Hrvatski Telekom i
Vipnet među vašim najvećim domaćim
klijentima?
KOVAČEVIĆ: Primjetan je pad opsega poslovanja na domaćem tržištu neminovna
posljedica utjecaja krize kao i poreza na
mobilne usluge od šest posto koji je do-
datno nepovoljno utjecao na operatore,
odnosno njihove ulagačke cikluse. Međutim, ne možemo baš sve pripisati krizi i
porezu, ima sigurno i drugih razloga.
Osobno teško mogu prihvatiti činjenicu i objašnjenja da je opseg poslovanja s
primjerice HT-om smanjen 60 posto u
odnosu na prethodnu godinu zbog krize
ili poreza jer su s druga dva operatora u
Hrvatskoj, našim strateškim partnerima u
Hrvatskoj i u drugim susjednim zemljama, premda su u istim teškim uvjetima,
ti padovi manji, a s nekim smo operatorima čak povećali suradnju u odnosu na
prethodno razdoblje. Ako tomu dodamo
zastoje u ulaganju u velike ICT infrastrukturne projekte, onda smo došli do odgovora na Vaše pitanje.
Sve zajedno utjecalo je na manji opseg
našega poslovanja na domaćem tržištu što
je, moram to istaknuti, obrnuto proporcionalno našemu radu i angažmanu jer za
isti ili sličan rezultat radimo sve više i više.
Posebno bih izdvojila da je ICT industrija
pokretač razvoja ostalih industrija te pozitivno pridonosi oporavku gospodarstva,
rastu BDP-a, djelotvornosti i dr. Nema
dvojbe da razvoj telekomunikacija u Hrvatskoj, a posebno širokopojasni
pristup Internetu,
mobilnost i Računalstvo u oblacima,
predstavlja jedinu
zdravu osnovu za
ostvarenje ciljeva
koje kao zemlja želimo postići i koji su dio
Strategije Europa 2020 za pametan, održiv
i uključiv rast.
Svidjelo se to nekima ili ne, razvoj nema
alternativu.
INFOTREND: Za razliku od domaćega,
na Ericssonovu je internome tržištu i na
regionalnim tržištima prodaja povećana u odnosu na 2010. Kako to tumačite
s obzirom na to da regija nije pošteđena
učinaka recesije?
KOVAČEVIĆ: Da, pozitivno je da izvoz
našega znanja u Ericsson raste iz godine u
godinu. Upečatljivo zvuči podatak da smo
u razdoblju od pet godina udvostručili
udio prodaje znanja te da smo dosegnuli
gotovo 40 posto prodaje kroz izvoz znanja. Time je Ericsson Nikola Tesla s gotovo devetsto milijuna kuna izvoza u prošloj
godini među velikim hrvatskim izvoznicima, a s pola milijarde kuna izvoza znanja
u prošloj godini učvrstili smo svoje vo188/4/2012 infoTrend 17
>ICT INDUSTRIJA
deće mjesto u zemlji. Na to smo posebno
ponosni. Naravno da taj uspjeh nije došao
preko noći i nije zajamčen za budućnost.
Konkurencija najboljih stručnjaka u razvoju i istraživanju u cijelome svijetu pred
naše timove postavlja najviše zahtjeve.
Kvalitetno, brzo, cjenovno prihvatljivo –
to je startni položaj za sve koji sudjeluju u
tržišnome natjecanju. Odgovornosti i poslove dobivaju oni koji uz navedeno imaju
i „još nešto“ što ih pozitivno diferencira – mi smatramo da je to inovativnost i
motiviranost naših ljudi. To je naš izvozni
adut, naša točka regionalne i globalne diferencijacije.
Međutim, moram upozoriti da budućnost izvoza znanja ovisi i o cijeni rada, a
ona je, kada je hrvatski zaposlenik u pitanju, zbog velikih poreza, doprinosa i davanja, visoka i sve nekonkurentnija. Zato
strateški odnos države prema istraživanju i razvoju te inovacijama,
prihvaćanje novih modela
potpora i poticaja nije samo
pitanje opstanka nas kao velikoga razvojno-istraživačkoga centra koji zapošljava
velik broj vrhunskih stručnjaka, nego je pitanje hoće
li Hrvatska uopće imati razvojno-istraživačke i inovacijske aktivnosti. Osobno
smatram da bismo na primjerima nekih
zemalja, koje su već shvatile da njihova
konkurentnost ovisi upravo o R&D&I aktivnostima te uvele nove modele potpora
takvim aktivnostima, Hrvatska trebala
nešto naučiti i brzo djelovati. Inače će i
ti poslovi i radna mjesta jednostavno odseliti iz Hrvatske u zemlje s konkurentnijim okruženjem. U povoljnome scenariju
imamo priliku i za nove odgovornosti i
povećanje broja stručnjaka koji rade na
poslovima R&D&I.
Za mene dvojbe nema. Hrvatska mora
izabrati budućnost i razvoj.
INFOTREND: Kako biste ocijenili položaj, ugled i poslovni uspjeh Ericssona NT
u odnosu na ostale članice korporacije?
KOVAČEVIĆ: Položaj, ugled i uspjeh naše
kompanije u globalnoj organizaciji svojevrsna je konstanta od početka suradnje
tadašnjega „Nikole Tesle“ s Ericssonom,
davne 1953., kada je potpisan prvi licencni ugovor, pa do danas kada bilježimo 17
uspješnih godina kompanije Ericsson Nikola Tesla. Gledano s povijesnoga odmaka
usudila bih se reći da nam nikada nije bilo
lako niti smo išta dobili nezasluženo. Svih
18 infoTrend 188/4/2012
ovih godina bilježili smo kvalitetne rezultate, sudjelovali u Ericssonovome tehnološkom i tržišnom vodstvu u području
ICT-a i telekomunikacija te odgajali naraštaje stručnjaka spremnih i sposobnih
ostvariti naš zajednički san – hrvatsku
kompaniju postaviti kao čvrstu kariku u
lancu uspješnih kompanija u globalnome
okruženju.
Naši uspjesi u razvojno-istraživačkim
aktivnostima i drugim ekspertnim poslovima i uslugama učinili su nas regionalnim ICT središtem, a projekti na kojima
smo sudjelovali i naše reference pridonij su p
j
j koje
j naši kupci
p ip
jeli
povjerenju
partne-
ri imaju u nas. Mi smo svoju budućnost
vezali uz znanje i inovativnost, što nam je
i omogućilo ugled u korporaciji, ali i vodeće mjesto među hrvatskim izvoznicima
znanja.
Budimo iskreni, kriza je razotkrila poraznu činjenicu da hrvatska industrija
pati od kroničnih problema strukturne
naravi te da nemamo konkurentne proizvode koje bismo izvozili u svijet. Bilo
bi dobro kada bi u Hrvatskoj bilo mnogo više takvih primjera i kompanija koje
imaju velik razvojni te izvozni potencijal
i pozitivno mijenjaju strukturu hrvatske
industrije. Naime, u svijetu naše gospod
darstvo
ima priliku samo s novim
in
inovativnim
proizvodima, rješenjima
i uslugama visoke dodane vrijednost u kojima je ugrađeno znanje i rad
sti
v
vrhunskih
stručnjaka. To je ključ naše
k
konkurentnosti.
Zato ugled koji imam u globalnoj organizaciji može biti
mo
p
putokaz
drugim hrvatskim kompanija da se u svijetu može uspjeti.
jama
INFOTREND: Kakva su Vaša očekivanja poslovnih rezultata u 2012. s obn
zzirom na poslove koji su ugovoreni
industrija u središtu tih promjena. Zato će
krajem 2011. i početkom ove godine?
i Ericsson Nikola Tesla aktivno doprinoKOVAČEVIĆ: U novi smo poslovni ciklus
siti umreženomu društvu kroz svoj foušli svjesni svih recesijskih opterećenja, ali
kus na širokopojasni pristup, mobilnost i
i činjenice da našu zemlju očekuje nezaRačunalstvo u oblacima kroz intenzivan
obilazna strukturna reforma ako želimo
partnerski odnos sa strateškim operatogospodarski oporavak i veći izvoz. Tu virima i drugim kupcima na našim tržidim i našu veliku priliku. S obzirom na to
štima. Smatramo da dijelimo zajedničku
da smo mi najveći regionalni ICT isporuodgovornost za razvoj telekomunikacija i
čitelj rješenja i usluga nastavit ćemo straICT-a u Hrvatskoj kao i na našim izvozteški djelovati kako bismo ostvarili naše Pozitivno je da izvoz našega
nim tržištima. Nastavit ćemo, također, s
ciljeve i pridonijeli bržemu tehnološkom znanja u Ericsson raste iz godine
razvojem i implementacijom ICT tehnorazvoju i implementaciji ICT-a kroz part- u godinu. Dojmljivo zvuči
logija u segmentima industrije i društva
nerstvo sa svim našim kupcima jer je to podatak da smo u razdoblju
u poslovnim sustavima i državnoj uprapreduvjet razvoja ostalih industrija i gos- od pet godina udvostručili
vi. Primjeri poput e-Zdravstva, našega
podarskoga oporavka cijele zemlje.
udio prodaje znanja te da smo
U ovoj kao i u sljedećim godinama oče- dosegnuli gotovo 40 posto
prepoznatog visokotehnološkog rješenja
kujemo snažan porast podatkovnoga prou području informatizacije najsloženijih
prodaje kroz izvoz znanja.
znanja
meta generiran znatnim porastom broja
infrastrukturnih projekata, predstavljaju
mobilnih „smart“ korisničkih uređaja uvode u umreženo društvo u kojem će našu najbolju referencu.
kao i povećanim korištenjem Interneta. prema predviđanjima 2020. biti 50 miliPosljedično, u fiksnome se pristupnom jardi umreženih uređaja. Nije riječ samo
INFOTREND: I na kraju, nedavno su radijelu očekuje porast širokopojasnoga pri- o tehnološkim promjenama nego i o širim zličite ustanove prezentirale analize postupa xDSL tehnologijama, ali i uvođenje društvenim promjenama o kojima i te jedinih sektora, ali i pravce mogućega
tehnologija visokih brzina zasnovanih na kako moramo voditi računa kod razvoja oporavka gospodarstva. Kako ih ocjenjuoptici (FTT-x). Širokopojasni će pristup tehnologije i sustava u umreženome druš- jete s obzirom na ICT industriju?
mobilnim tehnologijama nastaviti inten- tvu. Naši korisnici usluga, posebno priKOVAČEVIĆ: Iskreno, od tih sam analiza
zivan rast daljnjom implementacijom 3G i
padnici x i y generacije koji su dominan- očekivala da među bitnim sektorima za
3,5G mobilnih tehnologija, a u Hrvatskoj
tno u kategoriji tzv. digitalnih urođenika, razvoj gospodarstva i oporavka Hrvatske,
očekujemo i prve korake u komercijalnoj
imaju nova očekivanja i zahtjeve u svezi s na ljestvici sektora od kojih se mogu dobiimplementaciji LTE tehnologije. U rubti najbolji rezultati u najkraćem vremenu,
nim i jezgrenim mrežama nastavit će se komunikacijom u umreženome društvu.
Međutim,
bilo
bi
sasvim
pogrešno
vjemeđu prvima bude i ICT industrija. Na
preobrazba prema „all IP“ konvergentnim
rovati
da
će
umreženo
društvo
značiti
prožalost, čini mi se da mi, za razliku od ramrežama sljedeće generacije zasnovane
na IMS arhitekturi. Također očekujemo mjenu samo za mlade, naprotiv, mijenja se zvijenih zemalja, nismo dovoljno jasno i
osuvremenjivanje OSS (operativni sustav način komunikacije i korištenja tehnolo- brzo prepoznali vrijednost ICT industrije
podrške) i BSS (poslovni sustav podrške) gije svih generacija pa i starije populacije kao osnovne za sve druge industrije.
Premda u hrvatskoj ICT industriji radi
sustava, što će operatorima omogućiti jer tehnologija sve više postaje sredstvo za
pružanje širokoga raspona konvergentnih bolji život, kvalitetnije poslovanje i zdra- oko 28.000 zaposlenika te ta industrija godišnje uprihoduje oko 28 milijardi kuna,
usluga bez obzira na lokaciju ili način pri- viji okoliš.
Mi iz Ericssona kao predvodnici u tim njezin puni razvojno-istraživački i inostupanja korisnika uz osiguranje troškovrevolucionarnim promjenama smatramo vacijski potencijal nije ni približno iskone učinkovitosti.
Dakle, tehnologija je tu, trudit ćemo se da kada se jedna osoba poveže, mijenja rišten. Imam osjećaj da kada su u pitanju
da u partnerstvu s našim kupcima tijekom njezin život; kada se sve poveže, a to su visoke tehnologije nema dovoljno znanja
2012. ostvarimo naše planove te na taj na- očekivanja za umreženo društvo, mijenja ni razumijevanja da bi se kvalitetno anačin pomognemo da se Hrvatska brže ra- se i cijeli svijet. Sretni smo da smo kao ICT lizirao i vrjednovao utjecaj i bitnost tih
industrija za strateški razvoj zemlje. Zato
zvija na zadovoljstvo svojih građana.
ću istaknuti da živimo u vrijeme
Ukratko, očekuje nas teška poslovna
godina s brojnim izazovima, ali i
Moram upozoriti da budućnost izvoza znanja pete tehnološke revolucije (u razdomogućnostima te s punim optimiz- ovisi i o cijeni rada, a ona je, kada je hrvatski za- blju od 240 godina) u ICT-u i telemom idemo u smjeru ostvarenja na- poslenik u pitanju, zbog velikih poreza, doprino- komunikacijama u kojima postoji
ših strateških prioriteta.
sa i davanja, visoka i sve nekonkurentnija. Zato golem pozitivan utjecaj industrije i
ICT proizvoda, rješenja i usluga na
strateški odnos države prema istraživanju i ra- ljude, posao, okoliš i društvo u cjeINFOTREND: Koja je Vaša vizija i
očekivanja razvoja onih tehnologija zvoju te inovacijama, prihvaćanje novih modela lini. Zato je ICT industrija strateška
koje su u djelokrugu interesa Eri- potpora i poticaja nije samo pitanje opstanka nas industrija za sve zemlje u svijetu pa
cssona NT, u predvidivome višego- kao velikoga razvojno-istraživačkoga centra koji vjerujem da je i Hrvatska konačno
zapošljava velik broj vrhunskih stručnjaka, nego na putu da se strateški odredi prema
dišnjem razdoblju.
je pitanje hoće li Hrvatska uopće imati razvojno- toj industriji te iskoristi sve njezine
KOVAČEVIĆ: Nalazimo se usred repotencijale.
volucionarnih promjena koje nas istraživačke i inovacijske aktivnosti.
188/4/2012 infoTrend 19
TEM
>ISTRAŽIVANJE
Tvrtke izvrsn
PRIPREMILI MIROSLAV KOLAK, BORIS
PLAVL JANIĆ, MATE STRGAČIĆ
NA SVJETSKOM I DOMAĆEM TRŽIŠTU IT
TVRTKE MOGU PRUŽATI SVOJE USLUGE u
nekoliko smjerova i djelatnosti, kao što su
prodaja hardverske opreme i uređaja, prodaja softverskih licenci, usluge implementacije hardverskih uređaja i softverskih rješenja, održavanje i servisiranje opreme pa
sve do kreiranja samostalnih softverskih
rješenja.
Trenutačno cijeli svijet prolazi kroz
krizno razdoblje razvoja gospodarstva i
potvrđeno je globalno smanjeno ulaganje u IT tehnologije te bismo mogli reći
da integratorske tvrtke već neko vrijeme
uglavnom pružaju usluge samo konsolidacije postojeće opreme i servisa. S druge
strane, tvrtke koje svojim inovativnim i
izvornim softverskim proizvodima mogu
pomoći korisnicima u svakodnevnome
radu osiguravajući brže, lakše i kvalitetnije poslovanje, sigurno će pronaći svoje
nove korisnike.
Tim povodom pripremili smo opsežno
istraživanje o hrvatskim tvrtkama koje razvijaju vlastita softverska rješenja i izvoze
ih izvan granica naše zemlje, prepoznati su
među korisnicima kao tvrtke izvrsnih ljudi,
proizvoda i rješenja s konkurentnim pro-
izvodima te imaju iza sebe dokazano komercijalno uspješne softverske aplikacije.
Opravdanost smo takvoga istraživanja
pronašli u nizu javnih objava i obavijesti koje govore da korištenje naprednih
softverskih rješenja može bitno promijeniti poslovanje tvrtke svake djelatnosti.
Gartner, kojega često navodimo u najavi
budućega poslovanja, donio je niz predviđanja na tome tragu pa se tako očekuje
rast softverskoga tržišta u okviru podrške
prodajnih, marketinških i korisničkih aktivnosti tvrtke, samo za socijalne mreže u
iznosu od čak 1 milijarde dolara do 2013.
U našem smo istraživanju segmentirali
tvrtke u nekoliko kategorija po vrsti platforme na kojoj zasnivaju svoja rješenja te
smo nakon istraživanja odabrali tri tvrtke
po kategoriji koje svojim reprezentativnim rješenjima zadovoljavaju sve navedene uvjete.
Osim tehničkih parametara rada same
tvrtke te vrijednosti i uspješnosti na tržištu njihovih softverskih rješenja, kontaktirali smo i velik broj neovisnih stručnjaka
i korisnika različitih aplikacija kako bismo
potkrijepili stvarnu vrijednost takvih rješenja te kako bismo izbjegli marketinške
U našem smo istraživanju segmentirali
tvrtke u nekoliko kategorija po vrsti
platforme na kojoj zasnivaju svoja
rješenja te smo nakon istraživanja
odabrali nekoliko istaknutih
predstavnika unutar svake kategorije.
20 infoTrend 188/4/2012
A BROJA: NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI IZVOZNICI SOFTVERA
ih ljudi
aktivnosti koje često ne prate tvrtkine
prodajne rezultate.
Rezultat je svega klasifikacija tvrtki u pet
kategorija i to po razvojnim platformama
i dostupnosti njihovih aplikacija. To su:
tvrtke koje razvijaju svoja rješenja za
društvene mreže (Facebook/Twitter),
tvrtke s proizvodima namijenjenima
mobilnim platformama za Android, iPhone (iOS) i Windows Mobile,
tvrtke iz područja Windows aplikacija
i pripadajućih server/klijent rješenja i
tvrtke koje razvijaju web-aplikacije.
posljednja kategorija tvrtki jedina nije
tehnička i pokriva Top 3 tvrtke po ostvarenoj dobiti u 2010. Za posljednju smo
kategoriju uzeli podatke za 2010. jer podatci za 2011. neće biti potpuno obrađeni
do 30. travnja 2012., kada ćete vi već čitati
ovaj broj InfoTrenda.
ne platforme, široke partnerske zajednice
te dostupne dokumentacije i korisničkih
studija slučaja, a istraživanjem nismo pokrili tvrtke koje razvijaju kroz Open Source platforme.
Predviđanja pokazuju vrlo velik porast korištenja Cloud aplikacija, posebno
u SaaS modelu isporuke, a to je svakako
realna opasnost za tvrtke koje razvijaju
vlastite softverske aplikacije te će njihove
aplikacije u sadašnjem obliku korištenja
i plaćanja morati biti prilagođene za Cloud poslovanje. Teško je nagađati kakve će
aplikacije biti prihvatljive korisnicima za
5 do 10 godina, posebno kada su u pitanju
mobilne tehnologije i aplikacije za društvene mreže, jer samo tržište postoji jedva
5 godina. No ako planirate početi razvijati svoja rješenja, sigurno nećete pogriješiti ako napravite kvalitetne financijske
aplikacije, one za Business Intelligence,
upravljanje podatcima te analitičke i Performance Management aplikacije.
Željeli bismo da takav pregled i iscrpno istraživanje najuspješnijih hrvatskih
izvoznika softvera posluži kao ogledni
primjer nekim novim “stratup-ovima”
koji možda već danas niču u nekoj garaži.
Ali, i kao dokaz da se vlastitim zalaganjem
i znanjem može uspjeti čak i na visokokonkuretnome inozemnom tržištu.
Kada smo izdvojili tvrtku, istražili smo
njezino djelovanje i područje rada, utvrdili glavne uzdanice softverskih aplikacija
te ukratko opisali najbitnije aktivnosti i
uspjehe same tvrtke. Gotovo sve tvrtke s
našega popisa u radu i razvoju svojih aplikacija koriste proizvode poznatih svjetskih
vendora zbog osigurane podrške, pouzda-
188/4/2012 infoTrend 21
TEMA BROJA: NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI IZVOZNICI SOFT
Najuspješn
BICRO — profesionalni partner u stvaranju novih
proizvoda i usluga za konkurentna tržišta
Ulaganja čekaju
na ulazak u EU
Softverske tvrtke svoj razvoj na tržištu mogu
ostvariti na nekoliko načina, a jedan je od njih
ostvarivanjem financijskoga ulaganja vanjskoga
partnera koji ulaže nepovratna sredstva (najčešći
su primjer državni poticaji) ili kroz ulaganje može
steći partnerski udio u tvrtki, odnosno ostvariti
zaradu nakon određenoga vremenskog razdoblja. Takva su ulaganja normalna u svjetskim i hrvatskim okvirima te bilježimo nekoliko uspješnih
primjera među hrvatskim tvrtkama.
Sličnu strategiju ulaganja u inovativne hrvatske tvrtke primjenjuje i poslovno-inovacijski centar Hrvatske BICRO, koji je osnovan na
osnovi odluke Vlade RH te djeluje kao središnja
ustanova za razvoj i unaprjeđenje inovacijskoga
i tehnologijskoga sustava. BICRO je ključna organizacija u nacionalnome inovacijskom sustavu
čija je osnovna uloga razvoj i provedba programa državne potpore u cilju jačanja tehnološkoga
razvoja kao pokretača održivoga gospodarskog
rasta zemlje. Povodom teme broja razgovarali
smo s direktorom BICRO-a, gospodinom Daliborom Marijanovićem.
INFOTREND: Možete li nam ukratko opisati
područje djelovanja BICRO-a?
Dalibor Marijanović: BICRO je agencija Vlade RH koja potiče razvoj inovacija kroz financiranje istraživačko-razvojnih aktivnosti iz akademske zajednice i gospodarstva. Osim toga BICRO
pomaže u uspostavi inovacijske infrastrukture
koja uključuje onu fizičku (znanstveno-tehnološke parkove, inkubatore, centre kompetencija)
te pomaže rad i nastajanje drugih bitnih dionika
kao što su rizični kapital, poslovni anđeli, podizanje tehničke kulture, financijskih, poslovnih i
tehnoloških stručnjaka.
INFOTREND: Molim Vas kratki presjek, s Vašega gledišta, na hrvatske razvojne tvrtke i njihovu
konkurentnost na svjetskome tržištu?
Marijanović: ICT tvrtke u RH sigurno sa
znanjem i našim programima imaju potencijal
razviti konkurentan proizvod za svjetsko tržište.
Međutim, problem je dolazak na strano tržište.
Uspješni su na vanjskome tržištu redom oni koji
djeluju u tržišnim nišama, oni koji su prisutni već
neko vrijeme i imaju odane kupce ili oni koji su
iskustvom razvili poslovne modele koji u ovome
trenutku prolaze.
INFOTREND: Kakvi su planovi države u poticanju poduzetništva inovativnih razvojnih tvrtki?
Marijanović: Mislim da su dobro zamišljeni
u ovome razvojno-istraživačkom dijelu. Osim
22 infoTrend 188/4/2012
Facebook/Twitter
Direktor BICRO-a,
Dalibor Marjanović
naših programa tu postoji i porezna olakšica za
istraživanje i razvoj koje daje Ministarstvo financija u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta. Ta bi potpora mogla pomoći
dovesti velikoga igrača u RH, ali vjerojatno nije
dostatna. Trebalo bi poraditi na dijelu dolaska na
tržište, odnosno potaknuti veću upotrebu razvijenih usluga.
INFOTREND: Kako BICRO pomaže i financijski
ulaže u tvrtke?
Marijanović: BICRO ulaže u razvoj kroz nepovratna sredstva i uvjetne kredite, a radimo i na
dovođenju rizičnoga kapitala. Nikada tvrtkama
ne dajemo 100% sredstava, nego mobiliziramo i
njihov novac u ulaganju i tako osiguravamo djelotvornost. Što je projekt dalje od tržišta, dajemo
manje novca u obliku nepovratnih sredstava, a
kako projekt ide prema tržištu, sredstva postaju veća u obliku uvjetnoga kredita ili ulaganja u
imovinu.
INFOTREND: Kakvim tvrtkama osiguravate financijsku pomoć, na koje vrijeme te kako ih dalje
pratite/pomažete u radu?
Marijanović: BICRO-ve su potpore horizontalne (za sve sektore) u području istraživanja i
razvoja novih proizvoda ili usluga. Pokušavamo
pratiti različite faze od ideje do proizvoda ili usluge tako da u programu PoC pratimo prvu fazu, a
to je izradba prototipa ili potvrda tehničke izvedivosti. Ta faza traje oko 6 mjeseci i prosječna je
potpora malo manja od 200.000 kuna. Godišnje
kroz taj program pratimo 40-ak poduzetnika i
istraživača. U fazi razvoja proizvoda imamo 3
programa. RAZUM je naš najveći program i kroz
njega dajemo u prosjeku 4,5 mil. kn po tvrtki kao
uvjetni kredit na nekih 10-ak tvrtki godišnje čiji
razvoj traje u prosjeku 20 mjeseci. Zatim imamo
EUREKU i IRCRO u kojima dajemo u prosjeku 600
tisuća kuna na otprilike 15-ak tvrtki godišnje.
Sve tvrtke koje prođu naše programe pokušavamo kroz Europsku poduzetničku mrežu (EEN)
spojiti s kupcima, dobavljačima i tržištima diljem
Europe.
INFOTREND: Što očekujete od ulaska u EU?
Marijanović: Na našu veliku žalost mi još nismo ušli u EU, a istodobno imamo proračunska
rezanja koja stvaraju sve veći jaz između potencijala naših tvrtki i njihove realizacije. U EU očekujem da ćemo za naše programe imati dostatna
sredstva te tako biti profesionalni partner u podjeli rizika u stvaranju novih proizvoda i usluga
za konkurentna tržišta.
UX Passion je
mlada IT tvrtka koja
nudi usluge iz područja vrhunskoga
dizajna i razvoja korisničkih iskustava i
istraživanja uporabljivosti rješenja na
web, desktop i mobilnim platformama, Vibor Cipan
big data analitike i
društvenih mreža. Uz niz usluga i savjetnički dio prakse, tvrtka je poznata po svojem
globalno prepoznatljivom rješenju Wall of
Tweets koji se razvija u najnapredniji sustav
za prikaz i dijeljenje sadržaja s društvenih
mreža poput Twittera, Facebooka i drugih.
Njihove usluge trenutačno koristi preko
200 klijenata iz 60 zemalja diljem svijeta,
što dovoljno govori o kvaliteti usluge.
Wall of Tweets korisnicima omogućuje
da u realnome vremenu na velikome zaslonu ili bilo kojem uređaju mogu pratiti i
dijeliti sve relevantne sadržaje i događanja
vezana uz neki događaj poput konferencije, rasprave, koncerta... Danas je Wall of
Tweets najkvalitetnije rješenje toga tipa
koje koriste klijenti poput Microsofta,
IBM-a, Ogilvyja, World Economic Foruma, BBC-a, NAVIGON-a i mnogih drugih. To se rješenje nudi u obliku napredne
HTML5 aplikacije posebno prilagođene
najrazličitijim uređajima tako da korisnici
mogu imati izvanredno iskustvo bez obzira
na uređaj koji koriste i bez potrebe korištenja bilo kakvih dodataka poput Flasha ili
Silverlighta.
U sljedećem razdoblju možemo očekivati proširenje postojeće usluge Wall of
Tweets, te još nekoliko novih usluga za
sve njihove Premium korisnike. Ono što
ih pomalo zabrinjava je poslovna nesigurnost, odnosno prevelike naknade za plaće,
porez na dividendu i spora državna administracija, no mi se i dalje nadamo da će
UX Passion izvrsno poslovati u Hrvatskoj i
da će biti još bolji i kvalitetniji nego što su
to bili do sada.
VERA
>ISTRAŽIVANJE
iji hrvatski izvoznici softvera
Mobilne platforme
SeekAndHit je agencija specijalizirana za internetski marketing i oglašavanje, a osnovana je prije 4 godine. U svojem se radu usredotočuje na isplativost
prisutnosti na Internetu, što se postiže
učinkovitim i mjerljivim oglašavanjem,
optimizacijom destinacijskih stranica i
konverzija te analizom podataka o korisnicima i njihovim navikama.
Glavni je proizvod spomenute tvrtke
alat za izradbu oglasnih kampanja na
Facebooku (SocialBrando) te specijalizirane usluge savjetovanja i vođenja
internetskih kampanja (oglašavanja) za
tvrtke.
Konkretno, SocialBrando pomaže oglašivačima učinkovitije
iskoristiti
sredstva
namijenjena internetskomu oglašavanju,
štedi vrijeme, te nudi
napredne mogućnosti poput automatizacijskih procesa, iz- Mario Frančešević
vješćivanja i analizu
podataka.
Uz to pomažu svojim klijentima da
kroz različite kanale (Facebook, Google, razni portali) izmjere učinke oglašavanja na prodaju ili neki drugi bitan
segment poslovanja.
SocialBrando je globalno orijentiran
alat, dok se usluge oglašavanja nude
samo u zemljama regije, uz iznimke
poput Švicarske, Njemačke i SAD-a. U
bližoj se budućnosti žele proširiti i na
ostale popularne društvene mreže poput Twittera i LinedINa, čim to bude
tehnički moguće, s time da planiraju i
ponuditi još nekoliko novih usluga vezanih uz oglašavanje i marketing.
Kao najveći problem poslovanja u
Hrvatskoj ističu nepostojanje plana i
programa kojim bi država pomogla
„mladim“ IT tvrtkama, opterećenost
nepotrebnim propisima i naknadama,
te sporu i neučinkovitu državnu administraciju koja, općenito, koči većinu
domaćih (IT) tvrtki.
DRAP je tvrtka specijalizirana za
promociju na društvenim mrežama.
Kvalitetu njihovoga rada, osim najuspješnijih hrvatskih
tvrtki koje su im
klijenti, prepoznala je i struka dodijelivši im brojne
strukovne nagrade,
a najponosniji su
na zlatni Effie za
najučinkovitiju ni- Davor Runje
skobudžetnu kampanju „Životinjsko
carstvo“ koje su radili za tvrtku Kraš.
U promociju na društvenim mrežama koju nude svojim klijentima uključena je izradba kreativnih koncepata,
dizajn, razvoj aplikacije, community
management, oglašavanje i izobrazba.
Tvrtka ima vrlo bogatu ponudu
usluga, mogli bismo reći trenutačno
možda i „najjaču“ na tržištu.
Jedan je od razloga i to što su pioniri toga posla u Hrvatskoj i više od
4 godine razvijaju usluge, nude nove,
te obrazuju svoje zaposlenike koji su
sada vrhunski stručnjaci u svojem poslu.
Ako korisnik želi povećati prodaju
svojih proizvoda i usluga uz dojmljivo oglašavanje uz konkretne mjerljive
rezultate, onda je izbor tvrtke DRAP
sasvim opravdan.
To se odnosi na klijente u Hrvatskoj,
no posluju i u regiji (od Slovenije do
Makedonije).
Platforma koju koriste u svojem razvoju je Ruby on Rails. Pomalo specifičan odabir, no s obzirom na nedostatak
kvalitetnih programera, to je idealno
rješenje jer omogućuje da se u malo
vremena napravi kvalitetan proizvod
koji klijenti zahtijevaju.
U budućnosti im je prioritet još bolja usluga, odnosno kvaliteta usluge, a
ne kvantiteta, što još jednom pokazuje
da ekipa iz te tvrtke obavlja izvrstan
posao i da žele ostati najbolji.
Tvrtka Citus je osnovana 1999. u Zagrebu, a bavi se proizvodnjom složenih
računalnih sustava i savjetovanjem u razvoju web i pametnih aplikacija, mobilnih
rješenja i UC rješenja zasnovanih na Microsoft platformi. Glavne su djelatnosti tvrtke
razvoj aplikacija, savjetovanje i obrazovanje te
sistemsko održavanje.
Kao dva glavna Citusova softverska proizvoda izdvajamo Protect@
Work i Conference@
Net. Prvi je proizvod Tomislav Bronzin
namijenjen
tvrtkama
koje izdvajaju znatna sredstva za zaštitu
na radu svojih zaposlenika, a tvrtka koja
ga implementira može očekivati znatne
uštede kod upravljanja takvom opremom.
Pravilno implementiran, sustav smanjuje
mogućnosti ozljeda na radu, vrijeme bolovanja radnika i zahtjeve za odštetama.
Iduće bitno softversko rješenje je Conference@Net, inovativni cloud proizvod koji
korisniku kroz web-portal omogućuje
rješavanje organizacijskoga dijela konferencija. Conference@Net se iznajmljuje i
naplaćuje prema potrošnji tako da korisnik ne mora ulagati u infrastrukturu koju
će kasnije vjerojatno vrlo rijetko koristiti.
Oba su proizvoda namijenjena globalnomu tržištu pa su tako dostupna na različitim jezicima, a tvrtka je s njima znatne
rezultate ostvarila u zemljama središnje i
istočne Europe.
Citus je Microsoft Silver Partner s 5
kompetencija, implementirali su ISO
9001:2008 sustav upravljanja kvalitetom,
te redovito za svoje inovativne proizvode
osvajaju prva mjesta na međunarodnim
izložbama inovacija. Zapošljavaju visokoobrazovane stručnjake iz područja IT-a od
čega su tri osobe nositelji Microsoft Most
Valuable Professional titula.
188/4/2012 infoTrend 23
TEMA BROJA: NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI IZVOZNICI SOFT
Tvrtka Infinum je osnovana 2005. u
Karlovcu, a trenutačno zapošljava 15 mladih ljudi prosječne starosti 25 godina.
Najviše razvijaju
za iPhone i Android
platforme, a izbor je
tih platformi uvjetovan njihovim velikim
udjelom na tržištu (u
odnosu na ostale mobilne platforme) i velikim mogućnostima
razvojnih alata dizajniranih za te dvije Tomislav Car
platforme.
Okosnicu Infinumovoga poslovanja
čini razvoj softvera po narudžbi, a tvrtkin
je najvrjedniji proizvod svakako SmartBanking. Riječ je o platformi za mobilno
bankarstvo uz pomoć koje su razvili mobile banking aplikacije za nekoliko većih
banaka koje posluju u Hrvatskoj. Na današnjem visokokonkurentnom tržištu od
banke se očekuje da maksimalno olakša
poslovanje svojim klijentima uz zadržavanje visokoga stupnja sigurnosti usluge,
a Infinumove mobile banking aplikacije
ispunjavaju oba uvjeta.
Upitan o stanju na hrvatskome tržištu
radne snage, Infinumov CEO, Tomislav
Car, kaže da iako na tržištu postoji velik
broj kvalitetnih zaposlenika potrebna je
njihova dodatna izobrazba jer Infinum
ima zahtjeve prema specifičnim vještinama koje su trenutačno poprilično deficitarne. Iako su prvenstveno orijentirani
na domaće tržište, velik se broj njihovih
proizvoda izvozi ili ima visok izvozni
potencijal. Kratkoročni su planovi tvrtke
daljnje razvijanje postojećih i kreiranje
novih mobile banking aplikacija te povećanje zastupljenosti inozemnoga tržišta u
sveukupnome poslovanju tvrtke.
Tvrtka Pet Minuta s radom je
započela 2007. i specijalizirala se za izradbu mobilnih aplikacija za sve platforme, te
danas zapošljava 40 inženjera. Glavni je
ured tvrtke i većina djelatnika u Zagrebu,
24 infoTrend 188/4/2012
a imaju urede u Osijeku i New Yorku. Klijenti tvrtke Pet Minuta dolaze iz različitih
vertikala, od retailera, financijskih ustanova, medijskih kuća, telekomunikacijskih
operatora, turističkih ustanova pa sve do
web-kompanija i startupa koji žele svoje
prisustvo proširiti na mobilne platforme.
Dio se tvrtke 2010. izdvojio u startup ShoutEm, koji izrađuje platformu za izradbu
mobilnih aplikacija.
Prilikom sklapanja poslova klijentima
pomažu pri osmišljavanju i planiranju
mobilne strategije odgovarajući na pitanja
kako pristupiti tržištu te što ponuditi krajnjim korisnicima.
Tvrtka je okrenuta prema svjetskomu
tržištu gdje ostvaruju 90% prihoda, a
prvenstveno
ciljaju
sjevernoameričko tržište gdje su i lokalno
prisutni. S obzirom na
to da nude rješenja za Luka Abrus
sve smartphone platforme, pri čem su najpopularnije iPhone/
iPad i Android, no ne smiju se zanemariti
ni Windows Phone 7, Blackberry i Nokia, iz svake se trude izvući najbolje. To
kombiniraju s nagrađivanim dizajnom i
uslugom izradbe naprednih serverskih
web-rješenja čime klijentima nude potpuna rješenja.
Planovi su tvrtke za sljedeće razdoblje
nastaviti jačati prisutnost na američkome
tržištu kvalitetnim referencama, novim
ljudima te poslovnim partnerstvima.
Informacijske tehnologije za vas, ili
skraćeno IT4U, uspješna je IT tvrtka koja
je osnovana prije samo dvije godine. Tvrtka je sastavljena od stručnjaka s desetgodišnjim iskustvom u razvoju poslovnih i
mobilno orijentiranih rješenja koje koriste klijenti u Hrvatskoj, ali i šire (Slovenija, Srbija, SAD...).
Kao glavne proizvode izdvojili bismo
OPS, njihovo vlastito ERP rješenje za tvrtke koje se bave dostavom i distribucijom
robe, te razvoj mobilnih aplikacija.
OPS prati cijeli proces tijeka robe, od
narudžbe, prikupljanja, skladištenja do
isporuke. Sastoji se od Windows aplikacije, web-aplikacije te Android aplikacije za
vozače. Uz to, tvrtka radi na svojim projektima (kao što je aplikacija Habbits) te
projekte po narudžbi
(za sve mobilne platforme).
Iskustvo
izradbe aplikacija i igara
za mobilne telefone
seže u 2004. kada
su bili poznatiji pod
brandom Omikron
Games. Od vrijed- Stevica Kuharski
nih projekata valja
istaknuti igru Brick Annoyed koja je bila
među top 10 igri 2006., te aplikacije MiniMap (karte gradova), AlkoTest, ZET
Raspored, HT Imenik, Virtualni atlas, HR
Auto Info...
U sljedećem razdoblju namjeravaju
povećati poslovanje koje se tiče razvoja
mobilnih rješenja i na njega prebaciti veći
dio poslovanja, što će zasigurno rezultirati
novim uslugama i izvrsnim aplikacijama.
Ono što svakako valja napomenuti je izvrstan pristup novim programerima koji
se žele zaposliti kod njih (naravno, ako
zadovolje njihove osnovne ispite). Ekipa
iz spomenute tvrtke zapošljava tek diplomirane studente ili zaljubljenike u tehnologiju i trenira ih dok ne budu vrhunski
majstori u tome području i tako stvaraju
izvrsnu radnu snagu punu entuzijazma
koja doprinosi njihovim uslugama.
Tvrtka Web-ideja je kao tvrtka nastala 2005., a izrasla je iz skupine entuzijastičnih srednjoškolaca i studenata koji su
imali golemu strast prema razvoju aplikativnih rješenja i webdizajnu. Tvrtka trenutačno okuplja tim
od 15 ljudi (što stalnih zaposlenika, što
vanjskih kooperanata), a iako tvrtka nije
velika pa samim time
nema ni velikih ni
čestih potreba za novim zaposlenicima, iz Domagoj Pavlešić
tvrtke poručuju kako
u Hrvatskoj imaju problema s pronalaženjem kvalitetnih zaposlenika i suradnika
jer traže specifična znanja koja baš i nisu
toliko česta na hrvatskome tržištu.
Najviše se bave razvojem web-aplikacija svih tipova i oblika, aplikacija za
Windows Phone platformu, a započeli su
i s razvojem aplikacija za Windows 8 tablet platformu — platformu čije vrijeme
VERA
tek dolazi i koja će zasigurno naći svoju
publiku. Većina posla još uvijek dolazi iz
projekata rađenih po narudžbi, no nastoje se sve više usmjeriti i na razvoj vlastitih
proizvoda. Svoje usluge često prodaju i u
inozemstvu pa je tako zastupljenost prodaje inozemnim naručiteljima oko 50%
od sveukupne prodaje.
Među cijelim nizom njihovih proizvoda, vrijedi istaknuti aplikaciju CroParking
(prvu WP7 aplikaciju na hrvatskome jeziku) koja vozačima pomaže locirati parkirališne zone u svim hrvatskim gradovima
i koja olakšava plaćanje parkirne karte.
Među web-rješenjima, najviše se ističe
potpun razvoj i stalno održavanje jednoga od najposjećenih portala u Hrvatskoj,
onoga časopisa Bug.
Tvrtka Inchoo je osnovana 2008. u
Osijeku, a od svojih se početaka specijalizirala za razvoj visokofunkcionalnih internetskih trgovina. Osim čistoga razvojnog
posla, tvrtka može kreirati i provesti marketinški plan za korisničku internetsku
trgovinu, dakle svojevrsni one stop shop
za korisnike koji žele svoj biznis proširiti
s internetskom webtrgovinom.
Za razvoj svojih
proizvoda koriste
Magento platformu
čiji je odabir stvar
pomne analize tržišta. Valja istaknuti
da je tvrtka jedini
službeni
partner
Magenta u ovoj re- Toni Aničić
giji te je kao takva
i aktivan sudionik međunarodnih konferencija u toj uskoj niši. Za softverske
tvrtke državne granice nisu prepreka pa
tako Inchoo svoje proizvode većim djelom prodaje izvan granica Republike Hrvatske. Njihov (zaista dojmljiv) portfolio
možete provjeriti na tvrtkinim službenim
stranicama.
Osim klasičnih problema koji muče
hrvatskoga poduzetnika (vidi u okviru
uz tekst), tvrtka ima problema i s pronalaženjem kvalitetnih zaposlenika, što nastoje riješiti kroz projekt Osijek Software
City — projekt kojim tvrtke IT profila sa
sjedištem ili podružnicom u Osijeku žele
predstaviti svoje djelovanje prema zajednici te tako privući moguće zaposlenike,
no i informirati one koji tek razmišljaju
kamo usmjeriti svoje obrazovanje. U na-
>ISTRAŽIVANJE
vedeni su projekt osim Inchooa uključene još četiri osječke tvrtke (među njima
i ovdje opisani Farmeron). To je svakako
hvalevrijedan projekt te bi u budućnosti
svakako željeli vidjeti još sličnih inicijativa
i u drugim hrvatskim gradovima.
softverskih projekata i svima drugima
koji su povezani s informacijskom tehnologijom.
Windows platforma
Ekobit se bavi informatičkim savjetovanjem i razvojem softvera za domaće i
strane korisnike, a od osnivanja (1992.)
izvozno je orijentirana tvrtka. Ekobit je
jedina tvrtka u regiji koja nudi usluge i
proizvode u području konsolidacije razvojnih projekata zasnovanih na Microsoftovoj platformi, a certifikati Microsoft
Gold Partner i Visual Studio Industry
Partner dodatna su potvrda kvalitete.
Osim toga tvrtka radi vrijedne međunarodne projekte na području portala i
integracije poslovnih aplikacija. Projekte
i proizvode Ekobita prate iznimno kvalitetne savjetničke usluge i usluge obrazovanja.
Najpoznatije je softversko rješenje
tvrtke TeamCompanion koji omogućava
svim sudionicima razvojnoga procesa da,
ostajući unutar Outlook e-mail klijenta,
aktivno sudjeluju u razvojnim projektima.
Rješenje se prodaje već nekoliko godina
inozemnim klijentima, a upravo pregovaraju s Microsoftom o prodaji TeamCompaniona putem Microsoftovih prodajnih
kanala u SAD-u.
Novi je inovativni Ekobitov proizvod
BizDataX koji omogućava anonimizaciju,
odnosno maskiranje baza podataka.
BizDataX generira
sigurnosne preslike
proizvodnih baza podataka u kojima su
osjetljivi podatci zaštićeni, a rješenje će
svoju premijeru doživjeti 18. travnja 2012.
na StarEast konferenciji koja se održava
u Orlandu (Florida, Vedran Brničević
SAD).
Posebnost je Ekobita tradicionalno organiziranje DevArene, stručnoj publici
već poznate konferencije o razvoju softvera i informacijskoj tehnologiji na kojoj se
obrađuju teme bliske razvojnim inženjerima, arhitektima softvera, voditeljima
Tvrtka eVision informacijski sustavi
osnovana je 2004. kao društvo za razvoj
intranetskih i internetskih rješenja na
Microsoftovoj tehnologiji.
Danas je kompanija snažna organizacija usmjerena na projektiranje, izvedbu
i uspostavu složenih i cjelovitih IT
rješenja, uz dodatne usluge održavanja, savjetovanja i tehničke
podrške.
eVision je prepoznat kao tvrtka
broj 1 u Hrvatskoj
i regiji specijalizirana za izradbu
rješenja zasnova- Stjepan Đerek
nih na tehnologiji Microsoft Office SharePoint. Nerijetko klijenti upravo
eVision izravno povezuju sa SharePoint
tehnologijom kao tvrtkom koja ima najviše iskustva i najveći broj rješenja zasnovanih na toj platformi.
Uz Microsoft SharePoint tehnologiju,
eVision je i specijalist za K2 tehnologiju tvrtke SourceCode, svjetski priznate
u djelokrugu razvoja Business Process
Management (BPM) rješenja na Microsoftovoj platformi. K2 svojim rješenjima
nadopunjuje Sharepoint, a zajedno grade izvrsnu platformu za implementaciju
DMS/BPM rješenja.
Glavni su proizvodi tvrtke eBoard,
namijenjeni upravljanju sjednicama
upravnih odbora tvrtki i drugih tijela
koja u svojem poslovnom procesu imaju
donošenje odluka na osnovi prethodno
pripremljene dokumentacije te ePisarnica koja rješava složenu problematiku
uredskoga poslovanja.
Tu su još i BPM rješenja eNabava (korisno rješenje predviđeno za upravljanje
procesom nabave), Travel management
(za vođenje evidencije o službenim putovanjima) te rješenja zasnovana na Microsoftovoj FAST platformi koja omogućava ekstremno brzo kontekstualno i
jezikoslovno prilagođeno pretraživanje
izvora podatka.
188/4/2012 infoTrend 25
TEMA BROJA: NAJUSPJEŠNIJI HRVATSKI IZVOZNICI SOFT
Windows
programiranje
Tvrtka Ager Preeo je novoosnovana
osječka tvrtka koju vodi mladi informatičar Matija Kopić. Usmjerena je na razvoj
poljoprivrednih softverskih rješenja i glavni je „krivac“ za web-servis Farmeron, koji
bi uskoro mogao biti jedan od vrlo uspješnih hrvatskih IT proizvoda. Farmeron
je softversko rješenje
(web-aplikacija) koje
farmerima (i općenito
poljoprivrednim gospodarstvenicima) olakšava vođenje njihovoga
gospodarstva te im
pomaže u vođenju evidencije o aktivnostima
i troškovima da bi na
taj način unaprijedili Matija Kopić
svoje gospodarstvo –
bez obzira na njegovu veličinu. Tako farmeri mogu točno vidjeti gdje troše novac,
koliki im je omjer uloženoga i dobivenoga i
kako optimizirati cijeli proizvodni proces –
proizvoditi brže i više sa što manje resursa.
Ta aplikacija već sada ima preko 350 klijenata u 14 zemalja diljem svijeta!
Cijela ta priča zvuči vrlo zanimljivo, zar
ne? To potvrđuje i činjenica da je britanski startup akcelerator Seedcamp odlučio
u Farmeron uložiti 50 000 eura i tako im
olakšati početak poslovanja. Seedcamp je,
inače, vodeći ulagački program za mlade
IT tvrtke koji je uložio novac u preko 50
svjetskih startupa!
U bližoj budućnosti možemo još mnogo
očekivati od toga mladog osječkog tima.
Na lokalnome su tržištu već prepoznati kao
najperspektivniji startup, otvorili su ured
u Americi, započinju sa snažnom marketinškom kampanjom te će dodati još neke
zanimljive module u Farmeron što će ga
učiniti još prilagodljivijim i boljim. Sve u
svem, ekipu koja stoji iza Farmerona čeka,
nadamo se, svijetla budućnost na lokalnome, ali i globalnome tržištu.
Pravi Klik je brzorastuća tvrtka koja
stoji iza popularne tražilice GoHome. Od
osnutka, 2007., šire svoje poslovanje i,
osim u Zagrebu, posluju u Splitu, Milanu
26 infoTrend 188/4/2012
i Ljubljani – vrlo dojmljivo za tvrtku koja
broji malo više od 10 zaposlenih.
Tražilica GoHome je specijalizirana
tražilica koja vam pomaže da u kratkome
vremenu nađete nekretninu baš po svojem
izboru, a to je ujedno i prva takva tražilica
u svijetu. Iako postoje mnoge tražilice, ni
jedna ne filtrira dobro rezultate kao GoHome. Među rezultatima spomenute tražilice nema različitih neželjenih stranica
koje slučajno upadaju u popis rezultata,
kao npr. brojnih članaka, vijesti, rasprava s
foruma... što je neminovno slučaj kod svih
drugih tražilica. To znači da su vraćeni rezultati isključivo nekretnine. Ako ste prodavatelj nekretnina, tada vam nude uslugu
GoHome Professional koja će vam prikazati statistiku posjeta koji dolaze s tražilice
GoHome, ali na jedan malo drukčiji i bolji
način.
Za sada te usluge
mogu koristiti kupci u regiji (Hrvatska,
Slovenija, Italija, Češka, Slovačka, Srbija,
BiH), a uskoro će se
usluga proširiti i na
Poljsku, Bugarsku i
Rumunjsku.
Tvrtka Pravi Klik
je, također, zaintere- Hrvoje Bujas
sirana za ulazak i na
mobilno tržište s aplikacijama za agencije
koje prodaju nekretnine te aplikacijom za
kupce. Prateći njihov rad već nekoliko godina, sigurni smo da će aplikacije biti izvrsne i očekujemo ih što prije. Na žalost,
postoje neke stvari koje se moraju prije
toga promijeniti, a to su porezni zakoni,
sustav naplate potraživanja i spora državna
administracija.
Tvrtka Applicon je hrvatski ponuđač
softverskih rješenja kojima je primarna
zadaća pomoći pružateljima usluga u monetizaciji njihovih usluga. Tu ponudu čine
rješenja za elektroničko i mobilno plaćanje,
upravljanje monetarnim vrijednosnicama,
nadoplatu prepaid usluga, rješenja za naplatu gradskih usluga, sustav lojalnosti, i
druga. Početkom 2009. Applicon izlazi na
tržište regije, zatim osvaja prvoga klijenta
u Skandinaviji, nakon čega stječe sve više
partnera među velikim svjetskim proizvođačima BSS rješenja za telekome (Convergys, SAP, HP ) s kojima započinje suradnju.
Slijedi nekoliko projekata na afričkome
kontinentu, a od siječnja ove godine Applicon otvara svoje prvo predstavništvo u
Australiji zaduženo za
APAC tržište (AsiaPacific).
Za svoj je proizvod Xrecharge tvrtka ponijela priznanje
“Biggest business value application” koje
dodjeljuje Microsoft
User Group, a koje je Goran Radić
Applicon primio na
prošlogodišnjoj Windays konferenciji. Od
2010. Applicon je u suradnji s partnerom
započeo još jedan razvojni projekt te je tako
početkom prošle godine tržištu predstavljen PandoPad, interaktivno digital signage rješenje namijenjeno primjeni u javnim
prostorima poput gradova, aerodroma, hotela, trgovačkih centara itd. Krajem 2011.
PandoPad je u izboru CBTour-a proglašen
najboljim tehnološkim rješenjem u hrvatskome poslovnom turizmu, a na izložbi
Inova 2011 osvaja zlatnu medalju.
Applicon je jedan od poticatelja osnivanja udruge Hrvatskih nezavisnih izvoznika
softvera (www.exportboomers.com) koja
je osnovana u siječnju 2011.
TOP 3 po prihodima
IN2 Grupa je u 20 godina poslovanja
od tvrtke usmjerene na razvoj softverskih
rješenja po narudžbi izrasla u jednoga od
vodećih isporučitelja IT usluga koji djeluje u 6 zemalja regije. Svojim su rješenjem
prisutni u javnome sektoru i upravi, zdravstvu, financijskom sektoru, osiguranju,
telekomunikaciji, maloprodaji i veleprodaji, industriji, komunalnim poduzećima
i energetici. Osnovu uspjeha zasnivaju na
vlastitome edukacijskom centru, ulaganju
u certificiranje stručnjaka, mogućnosti sudjelovanja djelatnika u složenim projektima
i naglasku na „zdravoj“ radnoj atmosferi.
U izvedbi rješenja koriste provjerene Microsoft, Oracle i Open Source tehnologije
pa je tako IN2 višegodišnji nositelj Oracle
Gold Partner statusa te Microsoft Network
Partner s devet Silver i jednom Gold kompetencijom, a kao dodatno jamstvo kvalitete poslovanja redovno obnavljaju sustav
praćenja kvalitete ISO 9001:2000 i od nedavno ISO 27001.
U razvoju, prodaji i održavanju vlastitih
softverskih rješenja i aplikacija namijenje-
VERA
nih unaprjeđenju poslovanja, ponudu rješenja dijele na glavna područja: vertikalna
poslovna IT rješenja, podrška standardnim
poslovnim procesima (ERP, HR, EPM,
BI), razvoj softvera,
integracija aplikacija
te tehnička i sistemska podrška. Takvim
radom unaprjeđuju
kvalitetu
poslovnih
procesa
korisnika,
podižu razinu cjelokupnoga poslovanja i
kao krajnji cilj povećavaju profitabilnost. Maja Orčić
IN2 proizvodi nastali
su kao rezultat dugogodišnjega iskustva
i poznavanja poslovnih procesa pojedine
industrije, a svoju prednost pred zapadnim
IT tvrtkama zasnivaju na prilagodljivim IT
rješenjima koja su prilagođena poslovanju
tranzicijskih zemalja.
GDi Gisdata Grupa (dalje „GDi“) je
jedinstvena softverska tvrtka u Hrvatskoj
koja posluje 22 godine i s preko 1.000 korisnika globalni je izvoznik softvera za
tehničke aplikacije i upravljanje poslovnim procesima u javnoj upravi, industriji,
komercijalnim tvrtkama i telekomunikacijama. GDi je srednjoeuropski regionalni
predvodnik u području geoinformacijskih
sustava i vezanih e-government rješenja te
softvera i cloud-servisa za telekomunikacijske operatore i regulatore. Osim glavne
tvrtke i pozicije na hrvatskome tržištu, GDi
je s 10 vlastitih tvrtki-kćeri u inozemstvu,
50% osoblja u inozemstvu te 70% prihoda
ostvarenih od kupaca na inozemnim tržištima, jedinstvena, snažno izvozno i globalno orijentirana tvrtka s vlastitim GDi
softverskim proizvodima GDi Localis, GDi
Ensemble, GDi Atlas i GDi Convivo. GDi
korisnici su većinom u RH i regiji, ali postoje klijenti i u Zapadnoj Europi, SAD-u,
Latinskoj Americi, Istočnoj Europi, a u posljednje vrijeme GDi
radi i na tržištima
telekomunikacijskih
operatora Bliskoga
istoka, Afrike i središnje Azije.
Portfolio rješenja
tvrtke iz grupacije
e-government čine
GDi Localis koji po- Boran Lončarić
tiču učinkovitost i transparentnost poslovnih procesa lokalne, regionalne i nacionalne
>ISTRAŽIVANJE
javne uprave, dok iz područja telekomunikacija najpoznatije je Cloud zasnovano
rješenje GDi Ensemble koje telekomunikacijskim operatorima omogućava dodatne
prihode kroz lokacijski zasnovane usluge.
Spomenimo još i Esri ArcGIS platforme
geoinformacijske tehnologije jer GDi je već
22 godine snažan dugogodišnji partner i
distributer svjetski vodeće GIS SW tvrtke
Esri i platforme ArcGIS.
InfoDom Grupa bavi se razvojem
vlastitih aplikacijskih proizvoda i aplikacijskih sustava „po mjeri“, naručitelji su velike i složene organizacije, a korisnici proizvoda i usluga su iz područja gospodarstva
i javnoga sektora u Hrvatskoj i regiji. U
implementaciji svojih sustava povećavaju
kvalitetu poslovanja korisnika uz ubrzanje
poslovnih procesa, smanjenje troškova i
povećanje konkurentnosti na širem tržištu,
a svojim korisnicima pružaju i savjetničke
usluge kod uvođenja
novih sustava.
U radu koriste provjerene tehnologije najvećih svjetskih tehnoloških predvodnika (IBM,
Microsoft, Oracle) jer
takav način rada osigurava pouzdanost i
smanjuje ulaganja u
razvoj i istraživanje. Slavko Vidović
U posljednjih nekoliko godina osnovali su poslovne centre u
Bruxellesu, Sarajevu i Beogradu, te očekuju
povećanje prihoda na tim tržištima, kao i
potražnju za svojim proizvodima ulaskom
u EU.
Proizvodi koje razvijaju ponašaju se kao
platforme za pojedina poslovna područja
(upravljanje dokumentima, nadzor i inspekcije, javna nabava, elektroničko poslovanje), što znači da korisnici pomoću tih
platformi mogu razvijati nove usluge bez
dodatnoga programiranja i uz niže troškove održavanja (TCO).
U cilju razvoja mladih i perspektivnih
inženjera InfoDom Grupa je pokrenula
vlastitu poslovnu akademiju (ILBA) gdje
se obrazuju budući specijalisti.
Zbog suradnje s velikim brojem doktora
i magistra znanosti s različitih fakulteta i
instituta te velikih sredstava koja se izdvajaju za rad, akademija ima status znanstvene ustanove.
Tipični problemi IT
tvrtki
Tvrtkama koje svoj rad zasnivaju na
znanju i inovacijama i koje su usredotočene na razvoj složenih informatičkih
rješenja, osnovno sredstvo za rad su ljudi.
Svi menadžeri tvrtki kontaktiranih u ovoj
temi broja redom navode da bi željeli:
da se ponovno uvedu olakšice prilikom zapošljavanja mladih i nezaposlenih
ljudi u prvim dvjema godinama,
da se ulaganje u izobrazbu takvih zaposlenika ponovno prizna kao porezna
olakšica te
da se ukine odredba o potpunom nepriznavanju PDV-a za troškove osobnih
vozila u vlasništvu tvrtke.
Osobito im je bitno da se osiguraju povoljne linije financiranja putem ustanova
kao što su BICRO i poslovne banke kako
bi se smanjio trošak ulaganja u ljudski rad
tijekom dugih projekata. Jednako tako,
željeli bi da se maksimalno smanji birokratski dio oko vođenja poslovnih knjiga,
parafiskalnih nameta i nepotrebnih obveza beskonačnoga ispunjavanja obrazaca i
dokazivanja različitim ustanovama onoga
za što država već ima podatke u jednoj od
svojih javnih evidencija/registara.
Što se kompetencija i tehničkoga znanja možebitnih zaposlenika tiče, tvrtke
ističu da mnogima nedostaje praktičnoga
znanja. Za ljude bez iskustva prelazak je
iz akademskoga u radno okruženje proces koji traje pa tvrtke nakon dugogodišnjega školovanja pojedinca moraju uložiti znatna sredstva u praktičnu izobrazbu
te traže mjere za poticanje zapošljavanja
mladih stručnjaka bez radnoga iskustva.
Tvrtke očekuju i nove regulative za razvijanje novih poslova, promicanje mjerila uspješnosti, poticanje znanja, inovacija
i integracija te stavljanje na raspolaganje
poduzetnicima onih javnih podataka u
vlasništvu države (u okviru zakona) na
kojima se mogu razvijati nove usluge dodatne vrijednosti.
Uz sve navedeno, traži se pomoć države u promicanju usluga i proizvoda na
stranome tržištu, a posebno da se promiče poduzetništvo - osobito ono malo i
srednje. Nerijetko vlasnici tvrtki i njihovi timovi ulažu mnogo više od „samog“
rada i kapitala, a u svijetu je dokazano da
su male i specijalizirane tvrtke sa svojim
znanjem i iskustvom u iskorištavanju
najsuvremenijih tehnologija poticatelji
razvoja cjelokupnoga gospodarstva.
188/4/2012 infoTrend 27
>EKSTERNALIZACIJA
POVJERENJE NAKON PROVJERE
Što, kako,
s kim?
Znate koje su pojmove IT menadžeri najčešće
izgovarali tijekom prethodnih nekoliko godina,
a sigurno će ih izgovarati i u nadolazećim
godinama? To su svakako konsolidacija troškova,
povećanje djelotvornosti i proizvodnosti,
povećanje konkurentnosti, ukratko – drastično
smanjenje operativnih troškova uz istodobno
povećanje kakvoće krajnje usluge ili proizvoda.
PIŠE MATE STRGAČIĆ
DA TO NIJE NEMOGUĆA MISIJA, potvrđuju brojni primjeri tvrtki koje su uspješno
eksternalizirale dio svojega poslovanja te
su upravo na taj način postigle sve prethodno navedene ciljeve. Ključna je riječ
u prethodnoj rečenici „uspješno“ jer iako
eksternalizacija može uvelike doprinijeti
konkurentnosti tvrtke koja je primjenjuje,
neuspješno implementirana, eksternalizacija može tvrtku skupo stajati uz istodoban pad kakvoće krajnje usluge ili proizvoda.
Eksternalizacija (Outsourcing) nije novi
pojam, a prisutna je, moglo bi se reći, još
od početka ljudskoga poslovanja. Poslovni
je model eksternalizacije stavljen u određene okvire sedamdesetih godina prošloga stoljeća, a već tada je kao glavni cilj
navedena ušteda uz istodobno povećanje
kvalitete usluge. Sama je ideja toga modela prilično jednostavna – sve poslovne
aktivnosti koje vam nisu primarne, prepustite vanjskomu izvođaču. Na taj vam
28 infoTrend 188/4/2012
način ostaje više vremena za unaprjeđenje
osnovne djelatnosti, što vas automatski
čini konkurentnijim na tržištu.
Eksternalizaciju možemo
definirati kao upravljačku
strategiju pri kojoj tvrtka
prepušta upravljanje nad
određenim (sekundarnim)
djelatnostima manjim
tvrtkama specijaliziranima
za upravo takve djelatnosti
sektora te na njega otpada oko 30% svih
eksternalizacija. Odmah uz IT su ljudski
resursi i prodaja. Najteže je eksternalizirati poslove kod kojih se zahtijeva kreativnost i donošenje odluka (upravljačke
funkcije).
Eksternalizacija IT-a je prije svega
diktirana zdravom poslovnom logikom.
Naime, promjene su u tome sektoru toliko dinamične da ih tvrtka kojoj IT nije
osnovna djelatnost (ili koja ne izdvaja
znatna sredstva za održavanje internoga
Što, kako, s kim...
Prije nego se tvrtka odluči za proces
eksternalizacije, trebala bi odgovoriti na
neka pitanja. Osnovno je pitanje koje poslovne procese tvrtka
želi i može eksternaliOdluku o
zirati. Iako gotovo da i
eksternalizaciji
ne postoji interni proIT-a prije svega
ces koji se ne može ekdiktira zdrava
sternalizirati, najčešće
poslovna logika
se to događa unutar IT
>STUDIJA SLUČAJA:
Veliki trgovački lanci
Usluga dobavljača...
VEZANO S OVOM TEMOM razgovarali
smo s gospodinom Brunom Brckovićem,
tehničkim direktorom tvrtke Ces-Pos GmbH
za Hrvatsku. Tvrtka je u njemačkome vlasništvu, a na hrvatskome je tržištu prisutna
posljednjih 5 godina. Specijalizirana je za
održavanje IT infrastrukture većih trgovačkih lanaca, a zahvaljujući mreži strateški postavljenih tehničara, pokriva cijelo područje
Republike Hrvatske. Kredibilitet tvrtki daju
njezini dugogodišnji klijenti, a od najpoznatijih bi vrijedilo izdvojiti DM drogerie markt
Hrvatska i Mueller drogerie.
INFOTREND: Koja je vaša osnovna dje-
latnost?
Bruno Brcković: Osnovne aktivnosti
tvrtke Ces-Pos obuhvaćaju reaktivno i planirano održavanje informatičke infrastrukture
većih trgovačkih lanaca. Klijentima nudimo
potpunu uslugu pa tako, osim što instaliramo POS sustave, obvezujemo se i na stalno
održavanje tijekom cijeloga njihovog životnog ciklusa.
IT odjela) teško može kvalitetno pratiti.
Drugo je pitanje koje treba postaviti:
koga angažirati za eksternalizaciju. Da
bi se dobio suvisli odgovor na to pitanje,
tvrtka bi prije svega trebala precizno definirati vlastite zahtjeve tako da se outsourcer može jasno izjasniti u svezi s tim.
Sam bi outsourcer trebao imati iza sebe
određeni poslovni kredibilitet, a popis zadovoljnih klijenata nikako nije na odmet.
Ovdje valja istaknuti da najjeftinija početna ponuda najčešće nije i najpovoljnija
nakon što se uračuna rizik te se gleda na
dulji rok. Prilagodljivost bi outsourcera tijekom pregovora te odgovarajuća poslovna kultura svakako trebale biti bitne tražitelju usluge. Idealno bi bilo da se tvrtka i
outsourcer nalaze unutar istoga geografsko-sociološkog prostora.
Outsourcing nasuprot
subcontractingu
Pojam koji se često miješa s pojmom
outsourcing je subcontracting (podugovaranje). Osnovna je razlika između tih dvaju
pojmova što se kod outsourcinga vanjskomu entitetu prepušta potpuni nadzor nad
INFOTREND: Jeste li prisutni i izvan granica Republike Hrvatske?
Brcković: Tvrtka Ces-Pos je prisutna na
području velikoga broja zemalja Europske
unije, a naše je širenje najčešće uvjetovano
širenjem trgovačkih lanaca s kojima dulje
vrijeme surađujemo i koji od nas traže logističku potporu i na njihovim novim tržištima.
INFOTREND: Na koji način tvrtka može
podići kvalitetu IT sustava, odnosno smanjiti ukupne troškove održavanja IT sustava
kada angažira vašu tvrtku?
Brcković: Informatizacija je danas sveprisutna u poslovanju i većina internih
procedura ovisi o tome sustavu. Dulja je
neraspoloživost bilo kojega segmenta toga
sustava neprihvatljiva te je brza reakcija i
otklanjanje poteškoća imperativ. Kroz SLA
ugovor s klijentom jasno definiramo vrijeme odziva za pojedine vrste kvarova, a većinu poteškoća otklanjamo odmah ili najkasnije sljedeći radni dan, što znatno smanjuje
downtime. Uz navedeno, brinemo se i za
dostupnost zamjenskih dijelova tako da, uz
instalaciju opreme i naknadno održavanje,
klijenta potpuno oslobađamo brige za taj
poslovni segment.
INFOTREND: Imate li problema s pronalaženjem kvalitetnih zaposlenika na području
RH?
Brcković: Na žalost, posljedica je krize,
koja je već neko vrijeme prisutna kod nas,
i veliki broj nezaposlenih kvalitetnih mladih
osoba s odgovarajućim znanjem i vještinama. Najčešće je potrebna njihova dodatna
izobrazba oko nekih specifičnih područja,
ali to uglavnom nije veći problem. Od novozaposlenih prvenstveno tražimo privrženost osnovnomu cilju naše kompanije, a to
je zadovoljstvo klijenata. Trenutačno su svi
naši zaposlenici IT stručnjaci s dugogodišnjim iskustvom i relevantnim industrijskim
certifikatima (CompTIA, CISCO, Microsoft),
a odgovarajuća nam je razina obrazovanja
novih zaposlenika, bilo kroz formalni školski
sustav bilo kroz relevantne industrijske IT
certifikate, iznimno bitna.
INFOTREND: Kako ste zadovoljni odnosom države prema tvrtkama vašega profila
i što vam je najveće opterećenje u poslovanju na području RH? Kako su porezna davanja na troškove službenih vozila regulirana
u državama EU?
Brcković: Osnovni je problem koji osjećamo u poslovanju užasno troma državna
administracija. Konkretno, za registraciju je
službenoga automobila potreban cijeli niz
dokumenata, a često postojanje jednoga
dokumenta implicira postojanje drugoga
i u mnogim se dokumentima nalaze istovjetne informacije. Novi su nam parafiskalni
nameti i nepriznavanje PDV-a na troškove
službenih vozila znatno otežali položaj jer
je naša osnovna djelatnost rješavanje problema na terenu tako da su nam troškovi
službenih vozila znatni. U nekim državama
EU-a (Austrija, Danska) tvrtka ima pravo kao
službeno vozilo registrirati točno određene
tipove vozila, dok u nekim drugim (Njemačka, Italija, Belgija, Švicarska, Francuska), ne
postoji čak ni to ograničenje i tvrtka može
registrirati bilo koje vozilo kao službeno uz
potpuni povrat poreza na kupnju vozila i sve
operativne troškove.
188/4/2012 infoTrend 29
>EKSTERNALIZACIJA
>STUDIJA SLUČAJA:
… i zadovoljstvo
korisnika
DA BISMO DOBILI POTPUNI UVID u problematiku, intervjuirali smo i drugu stranu
– korisnika eksternalizacije. Odabrali smo
tvrtku DM drogerie markt Hrvatska, a razgovarali smo s Velimirom Mijovićem, voditeljem IT odjela te tvrtke. Vrijedi napomenuti da je dm već 4 godine zaredom hrvatski
poslodavac godine po izboru zaposlenika i
da posljednjih nekoliko godina tvrtka bilježi stalan rast. Uz navedeno, dm je i izvrstan
primjer suvremene tvrtke koja na izvanjske
partnere eksternalizira većinu djelatnosti
koje joj nisu od strateškoga značenja.
INFOTREND: Koji su bili osnovni razlozi
zbog kojih ste se odlučili za eksternalizaciju
dijela svojega IT odjela?
Velimir Mijović: Odluka o eksternalizaciji pojedinih djelatnosti IT sektora donesena je nakon određivanja poslovnih ciljeva i
strategije, odnosno nakon definiranja ciljeva s konkretnim financijskim pokazateljima. Odlučili smo se za takozvani strateški
IT outsourcing – odnos kod kojega eksternaliziramo samo dio svojega IT sustava dok
dio zadržavamo „u kući“. Na taj se način ne
dovodimo u opasnost da kroz određeno
vrijeme u potpunosti izgubimo kontrolu i
sposobnost upravljanja s eksternaliziranim
poslovnim segmentom.
INFOTREND: Kako ste se odlučili za tvrtku
Ces-Pos?
Mijović: S obzirom na pozitivna iskustva
i potvrdu stručne kompetencije djelatnika
tvrtke Ces-Pos, odnosno prethodnu dugogodišnju suradnju tvrtke DM drogerie
markt i tvrtke Ces-Pos izvan granica RH (Slovenija, Austrija, Njemačka) logično je bilo da
poslovnu suradnju nastavimo i u Hrvatskoj.
Proces eksternalizacije za nas implicira i visoku razinu povjerenja u partnera kojemu
povjeravamo dio svojega poslovanja, a taj
smo odnos s tvrtkom Ces-Pos već razvili
kroz dugogodišnju suradnju u navedenim
državama. Osim navedenoga, za uspješnu
je eksternalizaciju iznimno bitna transparentna i jasna komunikacija – nešto što s
Ces-Pos-om izvrsno funkcionira.
INFOTREND: Kako i koliko često provjeravate ispunjavanje ugovornih obveza od
strane Ces-Pos-a?
Mijović: Ispravno postavljena metodologija eksternalizacije uključuje definiranje
odgovornih osoba, procjenu rizika, dubin30 infoTrend 188/4/2012
eksternaliziranim poslovnim segmentom
pa on (često i materijalno) odgovara za rezultate. Kod subcontractinga se angažira
vanjski izvođač, ali nadzor nad procesom
i odgovornost za rezultate i dalje snosi
sam naručitelj.
Sama definicija eksternalizacije nameće
jednu vrlo bitnu stavku koje se naručitelj
mora pridržavati. Riječ je o prepuštanju
nadzora. Mnogo se bolji rezultati postižu
kada naručitelj vjeruje outsourceru i kada
mu potpuno prepusti eksternalizirani sektor. Prava i obveze stranaka u procesu eksternalizacije reguliraju se ugovorom koji
se naziva SLA (Service Level Agreement), a
s obzirom na to da tržište nije statično i da
je podložno mnogim promjenama, SLA bi
se kroz određeno vrijeme trebao revidirati
i po potrebi korigirati (uz suglasnost obiju
strana).
Kod eksternalizacije je uvijek
riječ o ugovornome odnosu gdje
bi se jasno morala znati prava
i obveze obiju strana vezanih
ugovorom o eksternalizaciji
Nepovjerenje i
gubitak nadzora
sku analizu pružatelja usluge, nadzor i razinu pružanja usluge (Service Level Agreement - SLA). Trenutačno nam kontinuitet
izvrsne poslovne suradnje ostavlja prostor
za verificiranje ispunjavanja ugovornih
obveza svakih 5 godina. Postoje i situacije
vezane uz promjenu tijeka poslovnoga procesa koje nam nameću moguće izvanredno
ovjerovljivanje ugovornih obveza.
INFOTREND: Kako biste ocijenili kvalitetu
usluge svojega odjela nakon eksternalizacije u odnosu na prijašnje stanje?
Mijović: Zasigurno smo povećali svoju učinkovitost i kvalitetu usluge prema
našim zaposlenicima. Dm je visoko informatizirana tvrtka i svaki se downtime informatičke opreme i te kako osjeti na našoj
proizvodnosti. Zahvaljujući dobro utvrđenim vremenima odziva s Ces-Pos-om, kritični se problemi rješavaju uglavnom isti dan
kada i nastanu tako da je downtime minimalan. Eksternalizacijom toga iznimno bitnog poslovnog segmenta, imamo dovoljno
vremena za stvaranje dodanih vrijednosti i
povećanje konkurentnosti na, danas, iznimno konkurentnome tržištu.
Kao što smo naveli, eksternalizacija nikako nije proces bez rizika, a neki su od
najčešćih da se outsourcing partner ne
pridržava ugovorene razine kakvoće usluge, da ne može pratiti tehnološki napredak te da jedan ili drugi partner želi povećati vlastitu korist iz odnosa, a na štetu
onoga drugoga. Uz navedeno, prisutan je
i strah od potpunoga gubitka nadzora nad
eksternaliziranim sektorom.
Eksternalizacija je zbog posljednje krize
i znatnoga smanjenja budžeta internim IT
sektorima znatno dobila na popularnosti
pa tako i one tvrtke koje o njoj nisu ozbiljno razmišljale, sada bi je svakako trebale
uvrstiti u dnevni red svojih sastanaka.
Kod današnjih teoretičara strateškoga
upravljanja prevladava stajalište da su velike i vertikalno integrirane korporacije
znatno inertnije u odnosu na manje tvrtke koje se bave svojim core biznisom, a sve
sekundarne djelatnosti ispravno eksternaliziraju na provjerene vanjske suradnike.
Dakle, pravo pitanje ne bi trebalo biti
isplati li se eksternalizacija, nego kako je
na ispravan način implementirati te kako
odabrati pravoga outsourcing partnera.
ICT
CT Informatička tehnologija u poslovanju
Broj 188
4/2012
#1.
TUSBUFHJKTLB
TQSFNOPTU
[BQSPNKFOF
3B[WPK
LBPVWKFU
PQPSBWLB
/BuJQPEBDJ
VUVËFN
SBÃVOBMV
/PWJGPLVTJ
LJCFSLSJNJOBMB
)BLFSJ[B
QP[OBUPH
LPSJTOJLB
3B[HPWPS
VNKFTUPQPOVEF
ISSN 1330-0393
CIJENA:
32 kn
4,5 €
5 KM
eHrvatska
)SWPKF4BHSBL
1SFETKFEOJL
)616ESVHB
JOGPSNBUJÃLFJ
LPNVOJLBDJKTLF
EKFMBUOPTUJ
PRILOG
Hrvatski
eSkills
deficit
eSkills Week 2012 – europski tjedan ICT zanimanja i
digitalnih kompetencija
e-Vještine za 21. stoljeće
Poboljšanje digitalne
pismenosti, znanja i uključivosti
jedno je od sedam prioritetnih
područja Digitalne agende
za Europu, jedne od ključnih
inicijativa Europske komisije u
okviru Strategije Europa 2020
- razvojne strategije za ovo
desetljeće, kojom se želi postići
da EU postane pametno, održivo
i uključivo gospodarstvo
DUre et praessequis nonsecte venibh ea
conummy numsandit, velit, quam volore
TOMISLAV VRAČIĆ
Ministarstvo uprave, član Upravnoga odbora
za e-Vještine pri Europskoj komisiji
G
ledajući kroz povijest, inicijative u području ICT zanimanja i digitalnih kompetencija ili skraćeno: e-Vještina
(e-Skills) započele su u pojedinim zemljama članicama Europske unije još
krajem 90-ih godina prošloga stoljeća kao odgovor na nedostatke odgovarajućih znanja i vještina vezanih uz
ICT u društvu i na tržištu. Naglim razvojem Interneta, koji je uslijedio, taj
je problem samo produbljen. Stoga
je Europska komisija odlučila staviti poseban naglasak na to područje i
podržati napore industrije koja je potaknula uspostavljanje stručnih tije-
188 InfoTrend
Na uvodnoj press-konferenciji za eSkills. Slijeva: Hrvoje Balen,
Vedran Mornar i Tomislav Vračić
la za razmatranje pitanja u tome području, okupljene pod zajedničkim
nazivnikom e-Skills Forum. Rezultat
rada stručnjaka u tome Forumu vodio je k tomu da je Europska komisija 2007. prihvatila dugoročnu agendu pod nazivom: “e-Vještine za 21.
stoljeće: poboljšanje konkurentnosti,
rada i zapošljavanja.”
Upravni odbor za
e-Vještine
Nakon toga, Europska je komisija
2009. uspostavila Upravni odbor za
e-Vještine (e-Skills Steering Committee) koji čine predstavnici svih europskih zemalja sudionica u Okvirnome programu za konkurentnost i
inovacije (Competitiveness and Innovation Framework Programme - CIP)
i Programu za poduzetništvo i inovacije (Enterepreneurship and Innovation Programme - EIP). Na poziv Europske komisije Republika Hrvatska
se uključila u rad Upravnoga odbora za e-Vještine kroz ovlaštena tijela
krajem 2010.
Zadatak je Upravnoga odbora po-
eGOVERNMENT 1
GOVERNMENT
eSkills Week 2012 – europski tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija
drška organizaciji Tjedna e-Vještina,
organizacija eksterne procjene implementacije agende “e-Vještine za
21. stoljeće” te praćenje provedbe aktivnosti koje se odnose na e-Vještine
pobrojene u Digitalnoj agendi za Europu, kao što su:
Uvrštavanje digitalne pismenosti
i kompetencija u prioritete za Europski socijalni fond,
Razvoj alata za prepoznavanje
i identifikaciju kompetencija ICT
stručnjaka i korisnika,
Uvrštavanje digitalne pismenosti i vještina kao prioriteta inicijative
Europske komisije “Nove vještine za
nove poslove”,
Implementacija odredbi o invalidnosti u regulatornome okviru
elektroničkih komunikacija i audiovizualnih medijskih usluga,
Isticanje e-Učenja o nacionalnim
politikama zemalja članica.
Tjedan e-Vještina
Tjedan e-Vještina jest inicijativa
Europske komisije, koja se obilježava
svake dvije godine, a cilj je ovogodišnje kampanje promicanje vrijednosti digitalnih kompetencija građana i
ICT zanimanja. Kampanju je pokrenula Europska komisija 2010. s ciljem
razvoja svijesti o vrijednosti posjedovanja digitalnih vještina za zapošljavanje. Te je godine u obilježavanje
e-Vještine kao jedan od stupova
Digitalne agende za Europu
Opći je cilj inicijative Digitalna agenda za Europu ostvariti održive gospodarske i
društvene pogodnosti na jedinstvenome digitalnom tržištu zasnovanomu na brzome i ultrabrzome internetu te interoperabilnim aplikacijama, u sedam prioritetnih
područja djelovanja na razini Europske unije i zemalja članica:
1.
jedinstveno digitalno tržište,
2.
interoperabilnost i standardi,
3.
povjerenje i sigurnost na Internetu,
4.
brzi pristup Internetu,
5.
istraživanje i razvoj,
6.
unapređenje e-Vještina,
7.
primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija u rješavanju ključnih izazova društva.
Objašnjenje zašto je područje unapređenja e-Vještina jedno od prioritetnih područja Digitalne agende za Europu jest u podatku da se više od 50 posto Europljana
koristi Internetom na dnevnoj osnovi, ali 30 posto Europljana nikada se nije koristilo Internetom. Budući da se sve više dnevnih zadataka obavlja putem Interneta, nastoji se potaknuti sve građane da poboljšaju svoje digitalne vještine kako bi mogli
ravnopravno sudjelovati u društvu. Stoga se Digitalna agenda za Europu bavi tim
problemom, ali i rješavanjem pitanja neprihvatljive digitalne razdvojenosti s kojima
se suočavaju osobe s invalidnošću u korištenju elektroničkih usluga i sadržaja.
bilo uključeno 35 zemalja i više od 65
milijuna građana.
Ove godine obilježavanje Tjedna eVještina održano je u tjednu od 26.
do 30. ožujka 2012. U ime Europske komisije kampanju su pokrenule
Opća uprava za poduzetništvo i Opća
uprava za industriju koje su se udružile s organizacijama Digital Europe i
EU Schoolnet. U kampanji je sudjelovanje potvrdilo 30 europskih zemalja, pa tako i Republika Hrvatska koja
Razdioba i definicije pojma
e-Vještine
Stručne ICT vještine (eng. ICT practitioner skills) - sposobnosti potrebne za
istraživanje, razvoj, dizajn, strateško planiranje, upravljanje, proizvodnju, savjetovanje, marketing, prodaju, integraciju, instalaciju, administraciju, održavanje, podršku i posluživanje ICT sustava.
Korisničke ICT vještine (eng. ICT user skills) - sposobnosti potrebne za uspješnu primjenu ICT sustava i opreme od strane pojedinaca pri čem korisnici ICT primjenjuju sustave kao alate za podršku u vlastitome radu. Korisničke vještine pokrivaju
korištenje uobičajenih programskih alata i specijaliziranih alata za podršku poslovanju te su na općoj razini te vještine pokrivene pojmom: “digitalna pismenost”.
Vještine za e-Poslovanje (eng. e-Business skills) - sposobnosti potrebne za
iskorištavanje prilika omogućenih od strane ICT-a, napose Interneta; kako bi se
osiguralo djelotvornije i učinkovitije poslovanje različitih tipova organizacija; kako
bi se istražile mogućnosti za nove načine obavljanja poslovnih/administrativnih i
organizacijskih procesa te omogućilo otvaranje novih poslova.
2 eGOVERNMENT
ove godine sudjeluje prvi put. Obilježavanje je započelo predkonferencijom 19. ožujka 2012. u Bruxellesu, a
događaj je završen konferencijom 30.
ožujka 2012. u Kopenhagenu.
Prije toga, u prosincu 2011. održana je pripremna konferencija Tjedna e-Vještina u Bruxellesu na koju
su pozvani predstavnici zemalja članica EU-a koji su zainteresirani preuzeti aktivnu ulogu na obilježavanju Tjedna e-Vještina 2012. U ime
Republike Hrvatske konferenciji su
nazočili prof. dr. sc. Vedran Mornar
(predsjednik Nacionalnoga vijeća za
visoko obrazovanje, Fakultet elektrotehnike i računarstva) te Hrvoje Balen (dopredsjednik Hrvatske udruge
poslodavaca – Odbora za ICT i član
Upravnoga vijeća Visoke škole za primijenjeno računarstvo), koji su preuzeli pripremanje obilježavanja Tjedna e-Vještina u Republici Hrvatskoj.
Sve su informacije iz kampanje obilježavanja Tjedna e-Vještina u Republici Hrvatskoj dostupne putem internetske stranice http://eskills.hr/, a
objedinjene informacije iz cijele Europske unije na stranicama Europske
komisije eskills-week.ec.europa.eu.
InfoTrend 188
GOVERNMENT
Naš eSkills deficit
Europski je tjedan ICT
zanimanja i digitalnih
kompetencija stavio
u središte pozornosti
hrvatsku stvarnost
na području ICT
zanimanja i još jednom
istaknuo nedostatke
odgovarajućih znanja
i vještina u svezi s
potrebama društva i
tržišta
K
ako to obično biva, najbitniji
problemi razvoja ovoga društva ostaju u žiži javnosti jedan dan (ovaj put cijeli tjedan), da bismo odmah potom zaboravili dobre
namjere i utonuli u nezainteresiranu
svakodnevicu.
U nastojanju da Tjedan e-Vještina
ostavi dublje korijene u svakodnevnoj obrazovnoj i poslovnoj praksi,
obratili smo se predsjedniku Nacionalnoga Vijeća za visoko obrazovanje, prof. dr. sc. Vedranu Mornaru s
Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.
Vedran Mornar
Najbitniji su ciljevi
Bolonjske reforme bili
brzo i masovno obrazovati
prvostupnike, a upravo
to nije ostvareno jer
INFOTREND: Kolika je ova, nagla- se visokoobrazovne
šeno hrvatska praksa, da danas za- ustanove nisu prilagodile
boravi probleme o kojima se jučer
gorljivo raspravljalo, pogubna za
gospodarsko, a potom i za svako
drugo područje života i rada koje
ovisi o ekonomskoj snazi države?
Kako postići da, za promjenu, Tjedan eSkills ostavi dugoročniji trag
u našem ponašanju, odnosno da
se njegove poruke pretoče u trajnu
praksu?
188 InfoTrend
VEDRAN MORNAR: eSkills tjedan
ima prvenstvenu zadaću informirati javnost o bitnosti ulaganja u
informatičku pismenost građana
te promicati ICT zanimanja i karijere. Digitalne su kompetencije
među najbitnijim kompetencijama
današnjice. Podsjećam, u dokumentima se EU-a navodi sljedećih osam
ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje:
- komunikacija na materinjem
jeziku,
- komunikacija na stranim
jezicima,
- matematičke i osnovne
kompetencije u prirodoslovlju
i tehnologiji,
- digitalna kompetencija,
- učiti kako učiti,
- socijalna i građanska
kompetencija,
- inicijativnost i poduzetnost te
- kulturna svijest i izražavanje.
eGOVERNMENT 3
GOVERNMENT
eSkills Week 2012 – europski tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija
Bez digitalnih kompetencija uskoro se nećemo moći nigdje zaposliti. Nadalje, činjenica je da je manjak ICT osoblja u Europskoj uniji
sve veći i da se govori o skorome nedostatku od čak 700.000 ljudi. ICT
tvrtke čak su i u recesiji zapošljavale
novo osoblje. Na nama je da poruke
eSkills tjedna ozbiljno shvatimo radi
bolje budućnosti svih nas. Na žalost,
u uvjetima ograničenoga proračuna,
da bi se negdje uložilo radi dugoročne koristi, treba negdje drugdje uzeti.
Do sada za tako nešto nismo pokazali spremnost.
INFOTREND: Hrvatska je uživala
glas zemlje kvalitetnoga obrazovanja, sposobnih i svestranih stručnjaka. Proizvode li naše visokoškolske
ustanove i danas stručnjake koji
mogu brzo i kvalitetno odgovoriti
potrebama svojih poslodavaca?
MORNAR: Siguran sam u to. Usudio
bih se čak reći da su naši završeni studenti često preobrazovani za stvarne
potrebe našega tržišta rada. Mislim
da bi napokon bilo vrijeme prepoznati baccalaureuse ne samo kao prijelazni stupanj u obrazovnoj vertikali
nego i kao ljude koji mogu kvalitetno
odraditi većinu poslova koji se danas
nude na našem ICT (i ne samo ICT)
tržištu rada. Na žalost, dosta zaostajemo u brzini proizvodnje. Najvažniji
su ciljevi Bolonjske reforme bili brzo
i masovno obrazovati prvostupnike,
a upravo to nije ostvareno jer se visokoobrazovne ustanove nisu prilagodile.
I dalje je najveća težina u studijama
upravo na prvim godinama preddiplomskoga studija, umjesto da bude
na diplomskome studiju. Nije onda
ni neočekivano da 95% prvostupnika
u nas nastavlja na diplomskoj razini.
U SAD-u omjer između osoba s baccalaureusom ili dvogodišnjim studijem s jedne i mastera s druge strane u
radno aktivnome stanovništvu iznosi
gotovo 5 prema 1. Kod nas još postoji predrasuda da baccalaureusi „ništa
ne znaju“. Kako je onda moguće da su
Amerikancima dobri, a nama nisu?
4 eGOVERNMENT
INFOTREND: Informatička i komunikacijska tehnologija osnova je globalno najpropulzivnijih industrija.
Kako onda objasniti činjenicu da
je u Hrvatskoj zanimanje za takav
studij neshvatljivo maleno, a ako ga
i odaberu, postotak završenih studenata jedan je od najnižih u Europi?
MORNAR: Zanimanje je proporcionalno ponudi. Naš je problem što
upisne kvote nisu odraz potreba tržišta rada nego povijesti. Cijela RH
ima oko 570 mjesta na sveučilišnim
redovnim studijima računarstva. Na
stručnim studijima ima još 520 mjesta. Tomu možemo pridodati još tristotinjak mjesta za izvanredne studente, koji bi zapravo trebali biti
I dalje je najveća težina
upravo na prvim godinama
preddiplomskoga studija...
kako ćemo doseći 30%
visokoobrazovanih
ako svakoga drugog
potjeramo sa studija?
cjeloživotno obrazovanje, i to je sve.
Radi usporedbe, lani je ukupna upisna kvota samo jednoga ekonomskog
fakulteta iznosila 1710 studenata.
Postotak završenih studenata u računarstvu sigurno je viši nego u nekim drugim granama. Ali koliki je
konkretno, na žalost, ne znam reći,
jer nemamo jedinstven informacijski sustav koji bi pratio cjelokupno
visoko obrazovanje. Ne postoji obveza unosa podataka u Informacijski
sustav visokih učilišta (ISVU) za sva
visoka učilišta, a da stvar bude još zanimljivija, podatci u ISVU vlasništvo
su visokih učilišta, a ne Ministarstva
koje ta ista visoka učilišta financira.
Meni je to potpuno neshvatljivo.
Zato mogu dati samo parcijalnu
informaciju: FER završi 80-85% upisanih. Opet usporedbe radi, trogodišnji studij na Sveučilištu u Zagrebu
završi oko 50% upisanih u prosječno
četiri i pol godine, a i to je, uvjeren
sam, bolje od hrvatskoga prosjeka.
Preddiplomski se studij samo u iznimnim slučajevima završava u tri godine, a nitko se kod nas zbog toga ne
zabrinjava i ne čudi. Svima je to nor-
InfoTrend 188
GOVERNMENT
Činjenična su znanja
danas dostupna na klik
miša. Možda učenje
činjenica napamet vježba
mozak, ali ja mislim da ga
mnogo kvalitetnije vježba
rješavanje problema.
malno i smatra se dokazom ozbiljnosti i kvalitete studija. A sad zamislite da srednju školu završi svaki drugi
upisani u prosječno šest godina. Bi li
se onda netko onda zapitao je li nešto
možda pogrešno u školi i školskome
sustavu? Siguran sam da bi. Znam da
će ta usporedba izazvati buru negodovanja, ali kako ćemo doseći 30%
visokoobrazovanih ako svakoga drugog potjeramo sa studija?
Ako mladim ljudima
nije dovoljan poticaj činjenica da
ih po završetku ICT studija čekaju
gotovo sigurna radna mjesta i razmjerno visoka primanja, treba li
zaključiti da još osjećamo posljedice
kulture nerada, kada je za opstanak
bilo bitno samo radno mjesto, a ne
rezultat rada?
MORNAR: Moguće je. Kultura rada i
učenja kod nas još nije potpuno zaživjela. Koliko ste puta čuli ono sažalno „Ajme, radiš do pet popodne...“?
A rad je na softveru težak posao, rijetko s fiksnim radnim vremenom.
Rokovi stalno pritišću, svaki je problem drukčiji, a teškoće su u razvoju nepredvidive. Čak se ni za običnu
implementaciju istoga, provjerenog
softverskog rješenja u novoj tvrtki ne
može sa sigurnošću reći koliko će trajati. Možda i može, ako vam je svejedno hoće li korisnik biti zadovoljan ili
neće. Dalje, tko god krene u tu struku, može biti siguran da mu današnja
znanja neće trajati ni nekoliko godina, da će do kraja radnoga vijeka morati učiti. Mladi to vrlo dobro znaju, a
obrazovni sustav kakvoga imamo danas ne daje znanja potrebna za cjeloINFOTREND:
188 InfoTrend
životno učenje. S druge strane, nudi
se velik broj studija menadžmenta, a
ta se riječ pojavljuje u različitim primamljivim kontekstima. Nije se lako
tomu othrvati.
INFOTREND: Uzme li se u obzir da
preko 90 posto ICT tvrtki u Hrvatskoj ima, u prosjeku, samo pet
zaposlenih, smatrate li da je i tamo
potrebno visokoobrazovano osoblje?
Odnosno, da i tamo imaju prilike
primijeniti i nadograđivati (za društvo) skupo stečeno obrazovanje?
MORNAR: Jasno da je visokoobrazovano osoblje nužno za konkurentnost ICT tvrtki. Mi nikada nećemo
moći cijenom ni masovnošću konkurirati Indiji koja godišnje proizvede
2,3 milijuna visokoobrazovanih, od
Budućnost Hrvatske
koja će se zasnivati na
poljoprivredi i turizmu
neće biti sjajna - ozbiljno
treba poraditi na
reindustrijalizaciji, pri
čem ponajprije mislim
na ICT industriju
kojih 300.000 u ICT-u, onoliko koliko RH u 600 godina. Konkurirati
možemo samo kvalitetom i znanjem,
a naši ljudi imaju dovoljno i jednoga
i drugoga.
INFOTREND: S obzirom na dosad
rečeno, kakvo je u Hrvatskoj stanje
s toliko proklamiranim, cjeloživotnim učenjem?
MORNAR: Cjeloživotno obrazovanje
u Hrvatskoj posebno je tužna priča. Istraživanja pokazuju da je u nas
samo oko 3% radno aktivnoga stanovništva uključeno u neki oblik cjeloživotnoga učenja. U Švedskoj ih je
deset puta više, u Danskoj 28% i tako
dalje. EU prosjek, a znamo da tamo
ima i zemalja koje su objektivno ma-
nje razvijene od Hrvatske, iznosi oko
10%. Cjeloživotno obrazovanje potrebno je pokrenuti na sustavan način, ali i prilagoditi cijeli sustav obrazovanja, takoreći od vrtića, tako da
nas priprema za cjeloživotno učenje, daje djeci generička, univerzalna
znanja, da ih uči razmišljati, rješavati
probleme i učiti. Činjenična su znanja
danas dostupna na klik miša. Možda
učenje činjenica napamet vježba mozak, ali ja mislim da ga mnogo kvalitetnije vježba rješavanje problema.
Dokaz da je ovo drugo teže pokazali su i rezultati učenika na državnoj
maturi, gdje se lako vidi da je rješivost problemskih zadataka mnogo
manja nego rješivost zadataka u kojima se traže konkretne činjenice. Ja
bih bio mnogo sretniji da je obratno.
INFOTREND: Kakva je budućnost
hrvatskoga gospodarstva u kojem
je veći odljev od priljeva novih ICT
stručnjaka?
MORNAR: Mislim da budućnost Hrvatske koja će se zasnivati na poljoprivredi i turizmu neće biti sjajna i da
ozbiljno treba poraditi na reindustrijalizaciji Hrvatske, pri čem ne mislim
samo na strojeve i visoke peći, nego
prvenstveno na ICT industriju. Čista
je, ne zagađuje okoliš, a trošak otvaranja novoga radnog mjesta nije velik. Pitanje je, zapravo, treba li uopće u klasičnome smislu riječi otvarati
nova radna mjesta. Odete li, primjerice, u Microsoft Hrvatska, vjerojatno ćete se iznenaditi. Zaposlenici su
uglavnom na terenu, kod partnera
sa svojim prijenosnikom, a kad trebaju nešto obaviti u tvrtki, sjednu za
prvi slobodni stol jer svojega nemaju. Osobno ne vjerujem u dramatičan
odljev ICT stručnjaka ulaskom u EU.
Internet omogućuje nekad neslućenu
povezanost, pa i mogućnost rada za
stranu ICT tvrtku od kuće. Po čem
bi se takvi zaposlenici smatrali „odlivenim mozgovima“ više od onih koji
danas rade na klasičan način u Hrvatskoj za neku stranu tvrtku, a takvih je, na žalost, sve više?
eGOVERNMENT 5
GOVERNMENT
eSkills Week 2012 – europski tjedan ICT zanimanja i digitalnih kompetencija
Nedostaje
nacionalna
strategija
Unatoč trenutačnome stanju na
globalnome tržištu rada, potražnja
za ICT osobljem raste iz godine u
godinu, dok je s druge strane sve
manji broj zainteresiranih mladih ljudi
koji odabiru ICT studije. U Europskoj
je uniji otkriven problem nedostatka
odgovarajućih informatičkih vještina
i kompetencija pojedinaca te
smanjenje broja ICT stručnjaka.
Kako se taj problem odražava na
stanje u Hrvatskoj, objašnjava Hrvoje
Balen, predsjednik upravnoga
vijeća Visoke škole za primijenjeno
računarstvo ALGEBRA.
Hrvoje Balen
U
pravo to i jest povod pokretanju eSkills projekta, odnosno inicijative „Europskog
tjedna ICT zanimanja i digitalnih
kompetencija“ – eSkills Week 2012.
Zadatak je te inicijative skrenuti pozornost javnosti i informirati učenike,
studente, mlade, poduzetnike, poslodavce i kreatore politika o prednostima stručnoga bavljenja ICT tehnologijama i prilikama koje se otvaraju
ljudima s informatičkim vještinama.
Istodobno, želi se podići svijest o
6 eGOVERNMENT
prednostima podizanja ukupne informatičke pismenosti građana i što ona
može donijeti gospodarstvu.
Današnja ekonomija bez ICT znanja i vještina ne može biti konkurenta
ni lokalno, a kamoli globalno. Jasno
je da će na globalnome tržištu primat
preuzimati one zemlje čije će tvrtke
moći ulagačima i kupcima ponuditi kvalitetnu uslugu zasnovanu na širokoj bazi stručnih profesionalaca i
kompetentnih zaposlenika.
Razlog je pokretanja eSkills projekta
od strane Europske komisije u dvama
ključnim problemima koji bi mogli
stvarati glavobolje europskomu tržištu
rada u budućnosti, ako se proaktivno
ne pristupi ovomu problemu:
Očekivani nedostatak ICT
osoblja u EU-u procjenjuje se na
brojku između 400.000 i 700.000
ljudi. Predviđa se da će u EU-u za
tri godine (do 2015.) čak 90% radnih mjesta iziskivati od djelatnika
InfoTrend 188
GOVERNMENT
izvrsne ICT vještine i rad s tehnologijama, a trenutačno stanje ne
prati potrebe tržišta rada.
Prva se stavka zasniva na činjenici da je broj radnih mjesta za računarce i ICT stručnjake u EU-u
porastao za gotovo dvostruko u
proteklih 10 godina i stalno raste –
trenutačno je to 4,1 milijun. S druge strane, posljednjih je nekoliko
godina smanjen interes mladih da
upisuju i završavaju računarske
studije u gotovo svim europskim
zemljama, a dodatnu stvar komplicira i činjenica da se očekuje i
porast godišnjega broja stručnjaka
koji idu u mirovinu.
Gledano s korisničke strane,
tehnologija znatno ulazi u sve segmente poslovanja i svakodnevnoga života te postaje presudna za
obavljanje svakodnevnih aktivnosti. No unatoč mladima koji su rođeni s tehnologijom i prihvaćaju je,
još uvijek u Europi postoji 30% stanovništva koje se nikada nije koristilo Internetom.
Podatak o korištenju računala u
radno aktivnome stanovništvu Hrvatske, iz godišnjega istraživanja
koje provodi Algebra, govori da se
gotovo četvrtina radno aktivnoga
stanovništva ne koristi računalom,
a kamoli Internetom.
Ako pak pogledamo trenutačno
stanje na domaćem ICT tržištu rada,
prema posljednjem istraživanju koje
petu godinu zaredom provodi Visoka škola za primijenjeno računarstvo Algebra, rezultati potvrđuju da
u Hrvatskoj nedostaje kvalitetnoga
ICT osoblja. Zanimljiv je podatak da
su rezultati više istraživanja potvrdili kako godinu za godinom hrvatsko
ICT tržište rada raste, unatoč ukupno
lošijem gospodarskom stanju, a ICT
osoblje se i u ovim vremenima pokazao kao tražen i bolje plaćen. Drugim riječima, iz rezultata se istraživanja može zaključiti kako je posao u
IT sektoru prilično otporan na rece-
188 InfoTrend
Na jednoj od prezentacija ciljeva eSkills tjedna
siju, što potvrđuje 96 posto ispitanih
tvrtki, izjavljujući kako ne planiraju
smanjivati broj trenutačno zaposlenoga IT osoblja. Istodobno, 56 posto
ispitanih tvrtki planira nastaviti zapošljavati nove IT stručnjake, što je 6
postotnih poena više nego prošle godine i time se potvrđuje lagani trend
porasta zapošljavanja u ICT sektoru.
Možemo zaključiti kako postoji
nerazmjer između ponude i potražnje za ICT osobljem, kako u EU-u
tako i kod nas. Preporuka je da se
Možemo zaključiti kako postoji nerazmjer između ponude i potražnje za ICT osobljem, kako u EU-u tako i kod nas.
Preporuka je da se krene u izradbe
nacionalnih strategija koje će adresirati problematiku ICT zanimanja i digitalnih kompetencija jer je očito da je
nužno potrebno nešto učiniti kako bi
se dosegnula odgovarajuća razina ulaska mladih u sustav, s odgovarajućim
ICT znanjima i vještinama.
krene u izradbe nacionalnih strategija koje će adresirati problematiku
ICT zanimanja i digitalnih kompetencija jer je očito da je nužno potrebno nešto učiniti kako bi se dosegnula odgovarajuća razina ulaska
mladih u sustav, s odgovarajućim
ICT znanjima i vještinama.
Neke od preporuka kako bi se to
moglo postići na hrvatskome tržištu
rada, proizišle su iz razgovora i rasprava održanih u sklopu „Europskog tjedna ICT zanimanja i digitalnih kompetencija“, koje će biti
upućene ustanovama javne vlasti, državnim agencijama, poslodavcima i
obrazovnomu sektoru. Ovdje možemo iznijeti neke od njih poput:
jasnije definiranje, klasifikacija i
praćenje ICT radnih mjesta i kompetencija, usklađeno s European eCompetence okvirom i ugrađeno u Hrvatski kvalifikacijski okvir
nužnost uvođenja predviđanja o
potrebama ICT radnih mjesta kroz
višegodišnja istraživanja, s naglaskom na visoko obrazovanje
eGOVERNMENT 7
GOVERNMENT
eSkills Week 2012
uvođenje obvezne informatike na
sve razine obrazovanja, uz jačanje
kompetencija profesora informatike
i doradbu kurikuluma
promicanje ICT profesionalizma
na svim razinama, usporedno s uvođenjem kvalitetnoga sustava cjeloživotnoga profesionalnoga usmjeravanja još u osnovnim školama
uključenje što većega broja djevojaka i žena u ICT
repozicioniranje programa ICT prvostupnika u obrazovnim ustanovama i gospodarstvu
optimalno iskorištenje postojeće
mreže akreditiranih obrazovnih ustanova, kroz usredotočenost na kvalitetu programa, rezultate i pojedince, a
ne na same ustanove
uvođenje stažiranja i praktičnoga
rada kao obveznoga dijela nastave te
znatno povećanje sustavno organizirane ICT prakse u tvrtkama
poticanje dokvalifikacija i dovršetka studija u ICT području (pojedinci
iz predbolonjskoga sustava)
pružanje podrške domaćoj industriji za otvaranje novih radnih mjesta kroz uključenje IT djelatnosti u
mogućnost korištenja mjera stručnoga osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnoga odnosa
poticanje tvrtki na otvaranje zajedničkih tehnološko-razvojnih centara
poticanje pokretanja start-up tvrtki
u ICT sektoru
Vjerujemo da bi ICT industrija mogla pridonijeti znatnomu unaprjeđenju konkurentnosti hrvatskoga
gospodarstva te ga povesti prema pametnomu, održivomu i uključivomu
rastu, kao što to cilja i strategija Europa 2020. Međutim, takva odluka
ne donosi kratkoročno rezultate i zahtijeva niz strateških odluka na više
razina. Mnoge su se zemlje osvijestile i posljednjih godina utrostručile broj tehničkoga osoblja koje obrazuju kako bi se pripremile za borbu
na globalnome tržištu i osigurale
što kvalitetniju konkurentsku prednost. Mislim da je vrijeme da i Hrvatska po tome pitanju napravi znatniji iskorak.
8 eGOVERNMENT
BSA poziva tvrtke na oprez:
Nepoznata udruga
šalje lažne dopise
Od listopada su prošle godine na adrese različitih
poslovnih subjekata upućeni brojni dopisi ”Udruge
autorska prava”, u kojima je lažno najavljivana zajednička akcija navedene udruge, međunarodne udruge
proizvođača poslovnoga softvera Business Software
Alliance te Državnoga inspektorata Republike Hrvatske. U pismu se navodi kako se akcija provodi “zbog
provjere korištenja legalnih računalnih programa”.
Udruga BSA i Državni inspektorat
nemaju nikakva saznanja o toj udruzi,
njezinu postojanju i djelovanju, a navodi su o zajedničkoj akciji lažni. Slijedom
tih okolnosti BSA je ozbiljno shvatio taj
dopis i proslijedio ga ovlaštenim tijelima. Tako su protiv nepoznatoga počinitelja podnesene kaznena i prekršajna
prijava u cilju utvrđivanja svih okolnosti toga slučaja.
“Uznemiravanje putem lažnoga
dopisa u kojem se iznose netočne informacije - u ovome slučaju o BSA i
Državnome inspektoratu - jest zlonamjerno, tendenciozno i opasno. S obzirom na to da se još utvrđuju okolnosti toga čina - namjera, broj poslanih
dopisa, vremenski raspon distribucije,
moguće druge aktivnosti nepoznatoga
počinitelja i ostalo - ne možemo procijeniti potpune implikacije toga čina,”
rekao je Andrej Matijević, glasnogovornik BSA u Hrvatskoj te dodao: “Pozivamo tvrtke na oprez. U
slučaju potencijalno sumnjivih aktivnosti, ne oklijevajte kontaktirati BSA
ili policiju.”
Andrej Matijević ističe: “Državni
je inspektorat neovisno tijelo koje djeluje, i nastavit će djelovati, u skladu sa
svojim zakonom propisanim ovlastima, među koje pripada i nadzor legalnosti računalnih programa koji se koriste u poslovanju različitih subjekata,
koji se provodi po službenoj dužnosti
ili na osnovi drugih zakonom propisanih činjenica”.
BSA stalno provodi izobrazbe korisnika o upravljanju softverskom imovinom, softverskom piratstvu i zaštiti
autorskoga prava na softver. U okviru tih obrazovnih napora, BSA povremeno tvrtkama šalje dopise - jedna je od takvih obrazovnih kampanja
upravo u tijeku. BSA je dopise lako
identificirati po karakterističnome i
prepoznatljivome izgledu, a o njima
se tvrtke mogu dodatno informirati putem adrese e-pošte infocroatia@
bsa.org ili besplatnoga telefona 0800
32 32 32. Jednako tako, o rezultatima
će provedene kampanje BSA izvijestiti javnost, kao što to uobičajeno i
čini.
Nadalje, BSA poziva sve tvrtke koje
su primile sporni dopis da ga kontaktiraju (e-poštom na adresu [email protected] ili telefonom na besplatni broj BSA podrške 0800 32 32 32)
ili ga izravno proslijede policiji.
InfoTrend 188
OSVRT
NAGLASAK NA JEDNOSTAVNOSTI I PRISTUPAČNOSTI
Oracle
Days 2012
KONFERENCIJI JE NAZOČIO veliki broj IT
stručnjaka, preko 30 je odvojenih predavanja u trima dvoranama istodobno pratilo 700 sudionika.
Prvi je dan konferencije bio isključivo posvećen poslovnim temama, dok je
drugoga dana u prvome planu bio tehnološki segment. Konferenciju je otvorio
Marin Tadić, generalni direktor Oraclea
Hrvatska, te iskoristio priliku upozoriti
na sve brže i veće promjene u IT sektoru.
Već smo na početku mogli pretpostaviti
u kojem će se smjeru kretati cijela konferencija, a to je naglasak na što boljem
korištenju tehnologije i novih softverskih
rješenja, a sve kako bi se omogućila što
veća inovativnost.
O inovativnosti je govorio i viši potpredsjednik Oraclea za tehnologiju u regiji EMEA Steve Wainwright. Kao najveći
problem istaknuo je složenost IT sustava
koji zapravo sputava inovativnost, što će
reći da IT sektor u bližoj budućnosti mora
težiti pojednostavnjenju cijeloga sustava,
a više se usredotočiti na svoje proizvode
i svoje klijente. S time su se složili gotovo
svi ostali predavači koji su se nadovezali
na temu i nadodali još nekoliko zanimljivih teza. Jedna je od njih da će se u budućnosti poslovanje „zbivati“ u javnim i privatnim oblacima, da će se morati smanjiti
opseg tehnologije i poslovnih rješenja jer
jedna kompanija ne može iskoristiti cijeli
sustav kojim raspolaže i da će se morati
još snažnije pristupiti rješavanju kritičnih procesa i problema usprkos manjim
financijskim izdavanjima. Mnogo teza, no
s njima se otvaraju i neka nova pitanja na
koja ćemo, nadamo se, dobiti odgovor u
bližoj budućnosti.
Dana 21. i 22. ožujka 2012.
održana je šesta po redu Oracle
konferencija, Oracle Days 2012,
u prostorijama zagrebačkoga
Hypo Centra. Glavni je cilj
konferencije bio upoznavanje
s novim poslovnim i tehničkim
rješenjima tvrtke na području
poslovnoga softvera i hardverskih
sustava, s posebnim naglaskom
na integrirani pristup koji donosi
pojednostavnjenje IT tehnologije
i što u konačnici donosi veći
stupanj iskoristivosti tehnologije.
Od ostalih predavanja teško nam je
izdvojiti samo nekoliko, no posebno su
nam se svidjela predavanja Zorana Galijanića iz tvrtke Siemens koji je govorio o
Master Data Managementu, odnosno o
bitnosti pohrane i zaštite podataka, predavanje Slavka Vidovića o Oracle eBS sustavu u javnoj nabavi i državnim riznicama,
te prezentacija Andrije Rubelja koji je s
nama podijelio iskustva o implementaciji
Oracle Retail rješenja unutar tvrtke Kon-
zum. Naravno, i ostala su predavanja bila
izvrsna i slična tima navedenima.
Drugi je dan predavanja počeo vrlo opušteno, no to je bio samo uvod. Uslijedilo
je preko 15 izvrsnih predavanja u trima
dvoranama, no na žalost nismo mogli nazočiti svima. U dvorani Brač jedno od prvih predavanja imali su Romina Ercegović
(FINA), te Luka Franić i Ognjen Glavaš
(Combis) koji su nam govorili o tehničkoj strani pohrane velike količine podataka i izazovima koje današnje poslovanje
nosi sa sobom – izvrstan osvrt na temu,
pogotovo što su ga prikazali na realnim
rješenjima koje je implementirala FINA,
te jedan od najvećih vodećih regionalnih
sistem integratora Combis. Nadalje, teme
su se redale jedna za drugom, a raspon je
tema bio zaista širok – od novoga Oracle
WebLogic Servera 12c, preko demonstracija virtualizacije na Oracle x86 serverima (+ OVM enterprise virtualizacija) do
korištenja nove baze podataka. Većinu su
predavanja održali Oracleovi zaposlenici koji su na vrlo stručan način prikazali
kako koristiti nove tehnologije i kako ih u
praksi najbolje primijeniti. To je vrlo bitno zbog toga što se pravilnim korištenjem
tehnologije smanjuje ukupni trošak koji
kompanija izdvaja za održavanje različitih
IT sustava. Od ostalih predavanja spomenimo prezentaciju Karolyja Vegha koji
nam je demonstrirao jednostavnost novoga Solarisa 11 te njegovu virtualizaciju i
prezentaciju Ivanke Zadro i Nine Marević
iz tvrtke IN2 o korištenju EBS sustava za
unaprjeđivanje poslovnih procesa.
Sve u svem, stvarno bogata konferencija
na kojoj smo mogli čuti mnogo korisnih
savjeta, konkretnih ideja i nadamo se da
ćemo se sljedeće godine okupiti u još većem broju s još većim brojem predavača.
(bp)
188/4/2012 infoTrend 31
>SIGURNOST IT SUSTAVA
KAKO UPRAVLJATI IT RIZICIMA?
Razina
prihvatljivosti
Brzo i učinkovito djelovanje koje omogućava
informacijski sustav predstavlja dodanu
vrijednost za svaku kompaniju, no u
rizičnim se stanjima pretvara u noćnu
moru odgovornoga menadžera.
PIŠE JURICA ČULAR
Upravljanje je rizicima
proces razumijevanja i
odgovora na narušavanje
povjerljivosti, integriteta
ili raspoloživosti
informacijskoga sustava.
Autor Jurica Čular završio je na
FER-u studij računarstva, te stekao
MBA diplomu na poslovnoj školi
IGBS Zagreb. Posljednjih 6 godina
bavi se upravljanjem informacijskom sigurnošću. Sudjelovao je
u više projekata implementacije
sigurnosnih kontrola, najčešće u
tvrtkama iz bankarskoga sektora.
Savjetnik je u Odjelu za poslovno
savjetovanje tvrtke Deloitte.
32 infoTrend 188/4/2012
i djelotvorno poslovanje korištenjem resursa informacijskoga sustava, u rizičnim
stanjima, kada dođe do privremenoga ili
dugotrajnoga izostanka podrške sustava
postaje noćna mora svakoga odgovornog
menadžera i zasigurno rezultira žaljenjem
za danima kad „nismo bili tako ovisni o
računalima“ i pitanjima „Je li se to uopće
isplatilo?“.
Dio je odgovora na to pitanje upravo u
kvalitetnome upravljanju rizicima informacijskoga sustava.
Što je rizik u IT-u?
RIZICI SU, OD PAMTIVIJEKA, SASTAVNI
DIO LJUDSKIH ŽIVOTA. Iako o njima vrlo
rijetko razmišljamo na metodološki način, svaka osoba zapravo kontinuirano
upravlja rizicima u svojem životu. Naravno, netko više, a netko manje uspješno.
Formalne se metode upravljanja rizicima pojavljuju tijekom prve polovine prošloga stoljeća, ponajprije u svezi s poslovnim procesima u financijama i industriji
osiguranja. U toj su fazi ljudi jasno prepoznavali rizike čija pojava može dovesti do
gubitaka u njihovome poslovanju.
Posljednjih je 50-ak godina obilježeno
razvojem informacijske tehnologije u tolikoj mjeri da je danas gotovo nemoguće
pronaći neki poslovni pothvat koji nije
omogućen i podržan informacijskim sustavom. Korištenjem informacijskih sustava poslovni su procesi znatno ubrzani
i optimizirani na način da stvaraju veću
dodanu vrijednost svakoj kompaniji.
No stanje ipak nije idealno. Optimizacijom poslovnih procesa putem informacijskih sustava tvrtke su stvorile okruženje u
kojem se poslovni procesi bez njih više ne
mogu normalno odvijati. A ono što u normalnim situacijama predstavlja dodanu
vrijednost za svaku kompaniju, dakle brzo
Strogo matematički gledano, rizik možemo opisati kao funkciju vjerojatnosti
da specifična prijetnja iskoristi ranjivost
sustava i time ostvari negativan utjecaj.
Iz perspektive informacijske sigurnosti,
upravljanje je rizicima proces razumijevanja i odgovora na čimbenike koji mogu
utjecati na narušavanje povjerljivosti, integriteta ili raspoloživosti informacijskoga
sustava.
Što su zapravo čimbenici koji utječu na
veličinu rizika? Riječ je o razmjerno apstraktnim pojmovima koji se vrlo često
pogrešno shvaćaju i zamjenjuju. Dokument instituta NIST (National Institute of
Standards and Technology) daje jasnu definiciju upravljanja rizicima u IT-u.
Prijetnja predstavlja namjeru i metodu
za namjerno iskorištavanje ranjivosti ili
situaciju i metodu koje u slučajnome slijedu okolnosti mogu „aktivirati“ i iskoristiti
ranjivost. Prijetnja je potencijal za iskorištavanje ranjivosti, a izvor joj može biti
unutar samoga sustava ili izvan njega.
Ranjivost se definira kao defekt ili slabosti procedura, dizajna, implementacije ili unutarnjih kontrola sustava koje
mogu biti iskorištene namjerno ili slučajno. Kako je navedeno u NIST-ovome
Rizik je funkcija
vjerojatnosti
da specifična
prijetnja iskoristi
ranjivost sustava.
Tip
imovine
Hardver
Ranjivost
Prijetnja
Neredovito održavanje
Tehnički kvar na sustavu
Neprimjerena procedura
rashodovanja
Krađa medija i dokumenata
Nedovoljno ispitivanje softvera
Pogreška u aplikaciji
Poznate ranjivosti u softveru
Iskorištavanje poznatih
ranjivosti
Slabo upravljanje zaporkama
Napadi probijanjem zaporki
Nekriptirani promet
Prisluškivanje prometa
Nedovoljna izobraženost
djelatnika
Pogreške pri korištenju
Manjak izobraženoga osoblja
Otkaz djelatnika
Blizina rijeke
Poplava
Nedostatak agregata i/ili UPS-a
(Uninterruptible power supply)
Nestanak struje
Softver
dokumentu „Uvod u upravljanje rizicima
informacijskih sustava“, ranjivosti nisu isključivo nedostatci ili propusti u tehničkoj
implementaciji sustava, nego se vrlo često
kriju u standardnim radnim procedurama ili uputama. Upravo je to razlog zbog
kojega je upravljanje rizicima složen proces koji obuhvaća analizu svih aktivnosti
unutar poslovnoga procesa, a ne samo
postupak otkrivanja mogućih tehničkih
nedostataka u sastavnicama informacijskoga sustava.
Mreža
Ljudi
Lokacija
Imovina-ranjivost-prijetnja
Upravljanje je rizicima sveobuhvatan
i stalan proces. Metodologija upravljanja
bilo kojom vrstom rizika prepoznaje dvije
osnovne aktivnosti u procesu upravljanja
rizicima: procjenu rizika i obradbu rizika.
Zašto procjenjujemo rizik umjesto da
se odmah posvetimo njegovoj obradbi
koja podrazumijeva i njegovo uklanjanje?
Takvo bi pitanje svakako bilo osnovano
i imalo bi smisla kada bismo zanemarili
činjenicu o broju rizika koji su prisutni u
svakome informacijskom sustavu. Upravo
zbog velike količine rizika, metoda prema
kojoj bismo jednostavno uzeli popis svih
i obrađivali jedan po jedan, ne bi donijela
zadovoljavajuće rezultate. Svrha je procjene rizika uz, naravno, samo uočavanje i
identificiranje rizika i njegovo vrjednova-
nje, odnosno određivanje veličine rizika.
Prvi korak u postupku procjene rizika
čini definiranje popisa imovine jer se rizici očituju negativnim učincima upravo
na imovini. Često je ta faza problematična
zbog apstraktnoga razmišljanja o tome što
je zapravo imovina. Informacijska imovina nadilazi imovinu koja se odnosi na
računala, poslužitelje, aplikacije i slično,
te uključuje sve ono što je vrijednost za
organizaciju, a sadržava informaciju ili
jest informacija, ili se koristi u procesima
podrške uslugama koje počivaju na tim
informacijama.
Shvaćajući pojam imovine na taj način,
u registru će se informacijske imovine
naći i fizička računala, aplikacije, poslovni
procesi, vanjski partneri, djelatnici i slič-
Ranjivosti se
vrlo često kriju
u standardnim
radnim
procedurama
ili uputama.
no. Faza izradbe registra informacijske
imovine vrlo je osjetljiva faza procjene
rizika upravo zbog opasnosti od pogrešnoga razumijevanja pojma imovine, i velike vjerojatnosti da se pojedina imovina
izostavi iz registra. U slučaju izostavljanja
imovine iz registra, svi rizici vezani za nju
neće biti identificirani, vrjednovani ni
obrađeni. Stoga, izradbom registra informacijske imovine zapravo smo odredili
opseg procesa upravljanja rizicima.
Nakon što smo utvrdili opseg sustava
za koji se provodi procjena rizika, sljedeća
se faza odnosi na identifikaciju prijetnji i
ranjivosti svakoga pojedinog elementa iz
registra imovine. Ovisno o vrsti imovine,
identificiraju se prijetnje koje se mogu
pojaviti na određenoj vrsti imovine, kao
i ranjivosti koje su prisutne kod pojedine
vrste imovine. Naša tablica prikazuje primjere „uređenih trojki“ imovina-ranjivost-prijetnja.
Iz tablice je vidljivo da se povezivanjem
odnosa između imovine, ranjivosti i prijetnje ne mogu uzeti u obzir svi postojeći odnosi jer se određene prijetnje mogu
očitovati samo na određenoj vrsti imovine. Primjerice, prijetnja „Pogreška u aplikaciji“ nije primjenjiva na vrstu imovine
„Ljudi“.
Odakle nam dolaze prijetnje i ranjivosti?
Upravo je odgovor na to pitanje jedan
od najvećih izazova procesa upravljanja
rizicima, a osobito upravljanja IT rizici188/4/2012 infoTrend 33
>>SIGURNOST IT SUSTAVA
Razina prijetnje
Vrijednost
imovine
Mala
Srednja
Velika
Razina ranjivosti
M
S
V
M
S
V
M
S
V
0
0
1
2
1
2
3
2
3
4
1
1
2
3
2
3
4
3
4
5
2
2
3
4
3
4
5
4
5
6
3
3
4
5
4
5
6
5
6
7
4
4
5
6
5
6
7
6
7
8
Svrstavanje čimbenika rizika u težinske skupine (M=malo, S=srednje, V=veliko)
ma. Iako danas postoje baze prijetnji i ranjivosti za sve vrste imovine koje se mogu
kupiti ili čak besplatno „skinuti“ s Interneta, činjenica da se informacijski sustavi
razvijaju i mijenjaju golemom brzinom
otežava održavanje tih baza u ažurnome
stanju. Stoga će poslužitelj kojega ćete dogodine nabaviti u okviru redovne zamjene
opreme, možda zbog svojih poboljšanih
performansi ili novih funkcionalnosti,
sadržavati i sasvim nove ranjivosti koje u
ovome trenutku nisu poznate. Istodobno,
zbog sve većega interesa za krađu povjerljivih informacija i narušavanje raspoloživosti informacijskih sustava, i popis se
prijetnji ubrzano mijenja i nadopunjuje.
Baš zbog tih razloga postupak održavanja
baza prijetnji i ranjivosti ažurnima kontinuirani je proces koji iziskuje dosta vremena provedenoga u istraživanju.
Što je rizičnije?
Konačni je cilj postupka procjene rizika
identifikacija i vrjednovanje svih čimbenika kako bi odredili prioritete u postupku
obradbe rizika.
Postoji više načina vrjednovanja rizika
od kojih je najčešći postupak množenja
veličina svih čimbenika koje smo prepoznali kao ključne (imovine, prijetnje i
ranjivosti). Često se umjesto određivanja
vrijednosti čimbenika koji utječu na rizik,
ti čimbenici svrstavaju u težinske skupine
te se za izračun veličine rizika koristi matrica poput one na našoj slici.
Korištenjem jedne od metoda vrjed34 infoTrend 188/4/2012
novanja rizika, postupak je procjene rizika završen i pred sobom imamo cjelovit
popis svih rizika i njihovih vrijednosti. U
toj fazi stručne službe zadužene za informacijski sustav često napominju upravljačkim tijelima prihvatljivu razinu rizika,
odnosno vrijednost ispod koje se ni jedan
rizik neće obrađivati. Idealno bi bilo da
vrijednost prihvatljive razine rizika bude
što niža, te da veći broj rizika uđe u postupak obradbe rizika. Međutim to ovisi o
resursima koje organizacija ima na raspolaganju za postupke obradbe rizika.
U navedenoj matrici vidimo kako se
vrijednosti rizika kreću u rasponu od 0 do
10. U slučaju da odgovorna osoba organizacije odredi prihvatljivu razinu rizika
na, primjerice, veličinu rizika 3, svi rizici s
vrijednošću 3 i manjom smatrat će se prihvaćenim i organizacija neće posvećivati
dodatne napore i resurse na obradbu tih
rizika.
Svi će se ostali rizici tretirati na jedan od
navedenih načina:
Smanjivanje rizika – postupak implementacije sigurnosne kontrole koja će
umanjiti vrijednost ranjivosti za pripadajući rizik, čime se ukupna vrijednost rizika umanjuje.
Izbjegavanje rizika – postupak promjene poslovnih aktivnosti ili procesa u svrhu
izbjegavanja rizika.
Prenošenje rizika – rizik se prenosi na
drugu organizaciju, najčešće ugovaranjem
polica osiguranja ili SLA (Service Level
Agreement) ugovora.
Bitan element u procesu odlučivanja
o implementaciji sigurnosnih kontrola
jest cijena implementacije. Neke mjere
implementacije kontrola mogu uključivati i znatne tehničke, pa i organizacijske
zahvate, a cijena implementacije može
znatno nadići moguće gubitke u slučaju
ostvarenja rizika koji se implementacijom
kontrole želi umanjiti. Sama implementacija u tome slučaju gubi smisao. Analiza
isplativosti implementacije kontrola može
se raditi na brojne načine, a najkorištenija
je metoda „očekivanoga godišnjeg gubitka“ kod koje se procjenjuju gubitci za svako ostvarivanje rizika, i broj ostvarivanja
rizika u godini dana.
Sam sebi svrha
Upravljanje je rizikom u informacijskoj
tehnologiji razmjerno mlada disciplina
koja se još uvijek intenzivno razvija, usporedno s razvojem samih informacijskih
sustava. IT procjena i upravljanje rizikom
za svaku organizaciju uvijek će predstavljati potporni proces koji će se promatrati
kao nužno zlo jer ne predstavlja glavni dio
poslovanja.
Ipak, organizacije i njihov menadžment
moraju shvatiti kako loše upravljanje informacijskim rizicima, u vrijeme kad su
računalno podržane i najjednostavnije
aktivnosti, predstavlja rizik upravo za
glavni dio poslovanja. IT sustav ni jedne
organizacije nije svrha sam sebi. U slučaju
pojavljivanja rizika, najmanja briga svake
organizacije bit će štete na samome IT sustavu, dok će se najveći utjecaj vidjeti na
poslovnoj strani organizacije.
Svijest o postojanju rizika ozljeđivanja ili smrti zasigurno je postojala i kod prvih ljudskih jedinki koje su u
danim situacijama, možda i nesvjesno,
procjenjivale i odlučivale je li određena akcija koju trebaju poduzeti vrijedna rizika kojemu se izlažu. Razvojem
ljudskih aktivnosti tijekom vremena,
ugrožena je postala i ostala imovina
koju je čovjek počeo posjedovati, poput nastambi, oruđa, ali i prvi poslovni
pothvati kao što su usjevi.
U svim navedenim situacijama govorimo, naravno, isključivo o ad-hoc
upravljanju rizicima, vođenima isključivo ljudskom sviješću i instinktima, a
ne o formalnome ni metodološkome
upravljanju rizikom.
ICT
I SUDSKA
PRAKSA
N
otorna je činjenica da
je u tržišnome gospodarstvu kvalitetna
informacija preduvjet uspjeha
- poduzeće se izlaže velikomu
riziku ako nema kvalitetnu
povratnu informaciju o svojoj
usluzi ili proizvodima, osobito
od strane klijenata i korisnika.
Podatci koje trgovci i drugi
poduzetnici dobivaju od kupaca i korisnika njihovih usluga
neprocjenjivi su u kontekstu
promatranja i analize tržišta,
a poduzetnici imaju izravan
interes zašto bi htjeli takve podatke prikupljati i obrađivati.
Međutim, prikupljanje je
podataka o kupcima ili drugim
korisnicima podložno nekim
zakonskim pravilima - mnogi
podatci koje poduzetnici prikupljaju o korisnicima zapravo
su, u smislu odredaba Zakona o zaštiti osobnih podataka
(ZZOP), osobni podatci. Prikupljanje i obradba osobnih
podataka (osobito u komercijalne svrhe) regulirani su spomenutim zakonom, a njegovu
provedbu nadzire Agencija za
zaštitu osobnih podataka.
Trgovačka društva i poduzetnici pojedinci kao voditelji
zbirki osobnih podataka dužni
su prijaviti svoje zbirke osobnih podataka Agenciji, te odgovaraju za propuste u vođenju zbirki i osiguranju tajnosti
prikupljenih podataka. Unatoč
činjenici da se ZZOP primjenjuje već više od osam godina,
mnogi poduzetnici još nisu
upoznati sa svojim obvezama
u pogledu prikupljanja osobnih podataka.
SLUČAJ: Ovaj ćemo put
prikazati slučaj domaćega internetskog oglasnika koji je
godinama prikupljao osobne
podatke svojih korisnika poput točne adrese (ulice, kućnoga broja, kata i broja stana),
broja telefona, broja mobilnoga telefona i drugih podataka
bez kojih zainteresirani nisu
mogli postati korisnici.
ICT I SUDSKA PRAKSA<
Neprijavljena zbirka
osobnih podataka
PRIPREMIO:
TIHOMIR
KATULIĆ
Oglasnik je zasnovalo i održavalo trgovačko društvo sa
sjedištem u Zagrebu, koje je
propustilo prijaviti postojanje zbirke Agenciji za zaštitu
osobnih podataka. Agencija u
svojem djelokrugu vodi Središnji registar u kojem se bilježe podatci o bazama osobnih
podataka poput imena voditelja zbirke, podataka o pravnoj
ili fizičkoj osobi koja je ustrojila zbirku, razloga zbog kojih
se podatci prikupljaju ili obrađuju itd.
Unatoč prigovorima korisnika, trgovačko društvo koje je
vodilo oglasnik nije odgovarajuće reguliralo svoju djelatnost
u skladu s odredbama ZZOP-a
niti prijavilo svoju zbirku osobnih podataka Agenciji. Stoga
je anonimni korisnik prijavio
društvo Agenciji, koja je prijavu zaprimila i u postupku
istražila navode iz prijave koje
su se prvenstveno odnosile na
okolnost da trgovačko društvo
prikuplja i obrađuje osobne
podatke u svrhu njihovoga
komercijalnog iskorištavanja
mimo odredaba ZZOP-a.
Agencija je pronašla da predmetno trgovačko društvo zaista prikuplja i obrađuje osobne
podatke korisnika koji koriste
njegov internetski oglasnik, te
da nije tu djelatnost ni nastalu
zbirku osobnih podataka prijavilo u Središnji registar. Osim
toga, društvo nije ni dostavi-
lo podatke o voditelju zbirke,
svrhu obradbe, razlogu zbog
kojih se osobni podatci prikupljaju i obrađuju, zaduženim
osobama unutar društva za
poslove prikupljanja i obradbe
osobnih podataka itd.
RJEŠENJE: Agencija je društvu naredila da dostavi tražene
podatke Središnjemu registru
i uskladi svoje djelovanje sa
ZZOP-om, što je trgovačko
društvo i učinilo. Osim toga,
društvo je smanjilo opseg podataka koje traži od svojih korisnika.
ZZOP se jednako primjenjuje i na baze podataka prikupljene fizički od korisnika
na prodajnim mjestima ili
podružnicama poduzeća, kao
i na one prikupljene putem
Interneta. Bez obzira na razloge prikupljanja podataka od
strane komercijalnih entiteta,
uz iznimke predviđene ZZOPom, prikupljanje je i obradba
osobnih podataka regulirana
aktivnost koja se treba zbivati
u skladu s odredbama Zakona.
Iako je Agencija u prvim godinama svojega postojanja bila
nesklona pribjeći sankcijama
za povredu zaštite osobnih podataka, poduzetnici (fizičke i
pravne osobe) ne smiju računati da će se takav blag režim
održati i u budućnosti. S druge
strane, u slučaju sumnje u nepravilnosti u obradbi i korištenju njihovih osobnih podataka, fizičke osobe – ispitanici
– imaju pravo putem Središnjega registra (dostupnoga
na web-stranicama Agencije)
provjeriti je li obradba i prikupljanje njihovih osobnih
podataka uredno prijavljena u
Središnji registar Agencije.
188/4/2012 infoTrend 35
>INFORMACIJSKA SIGURNOST
ISTRAŽIVANJE RANJIVOSTI PO NARUDŽBI VLASNIKA SOFTVERA
Haker i poduzetnik
Domaći softverski razvoj nije ograničen samo na poslovni softver i mobilne
aplikacije. Zagrebačka tvrtka Zaštitni kod ima ambiciozni plan svjetskomu
tržištu ponuditi prvorazredni softver s područja informacijske sigurnosti.
PIŠE TIHOMIR KATULIĆ
U DOMAĆEM MEDIJSKOM OZRAČJU u kojem svako, pa i dječje petljanje po zaštićenim sustavima nazivamo hakerstvom,
prepoznati pravoga stručnjaka za informacijsku sigurnost nije jednostavno, no
ako je ista osoba ujedno i talentirani programer i savjetnik, posao postaje lakši.
U Zagrebu smo razgovarali s Leonom
Juranićem, osnivačem i direktorom zagrebačke tvrtke Zaštitni kod d.o.o., odnosno
DefenseCode (www.defensecode.com).
Tvrtka okuplja tim od nekolicine programera – stručnjaka za informacijsku sigurnost predvođenih Juranićem, a cilja na
svjetsko tržište softvera za informacijsku
sigurnost.
Pogreške i nesmotrenosti u kodu webaplikacija jedan su od najopasnijih izvora
ranjivosti za informacijske sustave. Aplikacije koje se koriste u internetskim preglednicima obično su povezane s bazama
podataka putem kojih korisnicima pružaju usluge ovisno o tome čime se tvrtka kojoj informacijski sustav pripada bavi. Bez
obzira na to je li riječ o jednostavnim webshopovima ili složenim sustavima kakve
u svojem radu razvijaju velike financijske
organizacije ili tijela državne uprave, webaplikacije su često početno mjesto napada
na informacijski sustav.
Posljednjih nekoliko mjeseci, nakon
više od dvije godine razvoja, DefenseCode je na tržište izbacio nekoliko softverskih paketa namijenjenih sigurnosnoj
analizi web-aplikacija. Paketi Thunderscan
PHP i Thunderscan ASP.Net namijenjeni
su statičkoj analizi PHP-a, odnosno ASP.
Net (C#) koda, a u pripremi su i inačice
namijenjene Javi i drugim popularnim
razvojnim platformama za web-aplikacije.
Pojednostavnjeno rečeno, DefenseCodeov
softver analizira kôd web-aplikacija i oba36 infoTrend 188/4/2012
vješćuje o pronađenim ranjivostima koje
klasificira u preko dvadeset vrsta ranjivosti i tri kategorije po razini opasnosti.
Prva aplikacija koju je DefenseCode
ponudio tržištu bio je Thunderscan PHP,
namijenjen prvenstveno analizi php aplikacija, odnosno php kôda. Iako je teško
naći relevantnu statistiku koja bi prikazala u kojoj je mjeri neka od tehnologija za
izradbu web-aplikacija prisutna na tržištu,
podatci o rasprostranjenosti serverskih
tehnologija s kojima je php prirodno povezan i s kojima tvori popularnu LAMP
serversku paradigmu (Linux, Apache,
MySQL, PHP/Python/Perl) jasno ukazuju
na položaj php-a na webu. Još 2007., prema objavljenim podatcima, preko dvadeset milijuna web-servisa upotrebljavalo je
php, a mod_php je prepoznat kao najpopularniji Apachejev http serverski modul,
što je dovelo do nužno neprecizne, ali ipak
znatne procjene da preko 75% svih servera u nekoj mjeri koriste PHP.
DefenseCode
Povodom izlaska novoga programa iz
Defensecodove ponude – Thunderscana
ASP.Net postavili smo nekoliko pitanja
vlasniku i glavnomu developeru Leonu
Juraniću:
INFOTREND: Leone, šira je javnost za
Vas prvi put čula prije nekoliko godina,
nakon epizode s NASA-om, o čem je tu
bila riječ?
Leon Juranić: Ranjivost koju sam pronašao u NASA CDF (Common Data
Format) formatu zapisa mogla je zlonamjernom korisniku omogućiti pristup
NASA-inim računalima i posredno uzrokovati veliku štetu. Svoje sam otkriće prijavio američkoj svemirskoj agenciji i oni
Leon Juranić,
osnivač i
vlasnik tvrtke
DefenseCode
su me angažirali kako bi otkrili i druge
moguće ranjivosti na vlastitome softveru
namijenjenomu internoj upotrebi unutar
agencije.
INFOTREND: Od tada su prošle skoro tri
godine – čime ste se bavili u međuvremenu?
Juranić: Osnovao sam tvrtku Zaštitni
kod d.o.o., u kojoj s timom od nekoliko
suradnika razvijamo nekoliko softverskih
paketa s područja informacijske sigurnosti. Nakon događaja prije nekoliko godina
bilo je i drugih ponuda za posao, ali želio sam pokušati samostalno. Na razvoju
softvera neprekidno i gotovo danonoćno
radimo više od dvije godine – ne želimo
na tržište plasirati poluproizvod, pa se razvoj oduljio. Sad smo napokon pri kraju
i nadamo se da će tržište prepoznati naše
proizvode i uslugu.
INFOTREND: Koliko je bilo teško pronaći
kvalitetne programere, suradnike?
Juranić: Informacijska je sigurnost vrlo
zahtjevno i tehnički specifično područje.
Sretan sam što sam uspio okupiti neke od
najkvalitetnijih stručnjaka s toga područja
u Republici Hrvatskoj. Neke sam od njih
poznavao i prije, a do drugih sam došao
po preporuci. Nije bilo lako – kvalitetno je
osoblje iznimno rijetko.
INFOTREND: Osim softvera za analizu
sigurnosti koda web-aplikacija, što još
razvijate?
Juranić: Osim Thunderscana razvijamo
Black Titan, softver za zaštitu računala od
malwarea i malicioznoga koda na webstranicama, zatim SiteWatch uslugu –
rješenje koje klijentu omogućava nadzor
vlastitih web-stranica i internetskih servisa. Osim toga, radimo i na Blacklist monitoringu, odnosno rješenju koje klijentu
omogućava nadzor reputacije koju njegova web-stranica posjeduje na Internetu, a
koja može biti ugrožena zbog nekoga sigurnosnog incidenta. Konačno, tu je i naš
WebScanner koji DefenseCode razvija u
svrhu ispitivanja ranjivosti web-stranica.
INFOTREND: Tržište je softvera za informacijsku sigurnost prilično kompetitivno,
koja je Vaša strategija?
Juranić: Softver koji razvijamo istančan
je i specifičan. Konkurentski su alati prilično skupi. Naši će alati stajati višestruko
manje od konkurencije, a neće biti ništa
manje funkcionalni, štoviše. Kako ih razvijamo sami, možemo ih customizirati
prema korisničkim potrebama.
INFOTREND: Nedostaje li Vam kao poduzetniku i onaj operativni, hakerski dio
posla?
Juranić: Ukratko, ne – tvrtka se bavi i
penetration testingom i savjetničkim poslom, pa hakiranje, naravno po dogovoru
s naručiteljem u cilju otkrivanja ranjivosti,
još je uvijek velik izazov i bitan aspekt mojega posla.
188/4/2012 infoTrend 37
>INFORMACIJSKA SIGURNOST
Novi fokusi
napada
PIŠE ANTE BAKIĆ
RAČUNALNE MREŽE POSTAJU SVE ŠIRE
I SLOŽENIJE. Osnovni je uzrok tomu po-
većanje mobilnosti korisnika, pojava i
širenje Računalstva u oblaku, interakcija
s društvenim mrežama. Podatci kolaju sustavima o kojima svi ne znaju mnogo, ili
o tome ne razmišljaju. Industrijalizacijom
se kibernetičkoga kriminala narušavanje
sigurnosti povećava linearno kroz učestalost i istančanost napada. Haktivizam
i kibernetički kriminal postaju industrija
vrijedna 1 bilijun $ (dobro ste pročitali 1.000.000.000.000,00 $) u ukradenim
podatcima, intelektualnome vlasništvu i
financijskoj dobiti. Koliko su tzv. hakeri
sposobni između ostaloga govori i podatak da implementiraju popularnu četvrtu
inačicu mobilnoga operativnog sustava
znanog pod imenom Ice Cream Sandwich
brže nego sami proizvođači uređaja kojima je operativni sustav namijenjen. U novije vrijeme dolazi do kritične promjene
u usredotočenosti napada kibernetičkih
kriminalaca, sada se oni događaju na razini korisnika i aplikacija ciljajući kroz njih
izravno u podatke.
Krađa podataka i
napadi na sigurnost
Povećanje broja krađa podataka izazivaju različiti čimbenici, a ključni je motiv financijska korist. Iako su, primjerice,
brojevi kreditnih kartica vrsta podataka
za koje se smatra da moraju biti izrazito
čuvani i zaštićeni, drugi podatci poput
adresa e-pošte također su vrlo traženi
prilikom napada. Pomoću tih podataka
olakšava se pristup drugim informacijama
kao što su: podatci o zaposlenima, korporativni dokumenti (ugovori s klijentima,
38 infoTrend 188/4/2012
Mnogi misle da su glavni ciljevi
napada na sigurnost velike
kompanije i državne tvrtke. U
2011. kibernetički kriminalci sve
više pozornosti posvećuju malim i
srednje velikim tvrtkama, osobito
onima koje rade s velikim tvrtkama.
ponude, podatci o nadmetanjima, računovodstveni dokumenti, podatci o dioničarima...). Sve se te informacije smatraju
osjetljivima i moraju se zaštititi.
Informacijska je sigurnost
bitna disciplina, trenirate li
informacijsku sigurnost?
Mnogi misle kako su glavni ciljevi napada na sigurnost velike kompanije i državne tvrtke. U 2011. kibernetički kriminalci sve više pozornosti posvećuju malim
i srednje velikim tvrtkama, osobito onima
koje rade s velikim tvrtkama. Zbog toga
svi oblici poslovanja u potencijalnoj su
opasnosti od gubitka podataka i probijanja sigurnosnih sustava.
U Hrvatskoj, primjerice, prijetnja se pojavila u predizbornome razdoblju kada su
hakeri prijetili da će srušiti web-stranicu
Razlozi rasta
broja sigurnosnih
prijetnji
Širenje društvenih mreža
Sve veće oslanjanje na on-line
internetske aplikacije
Sve veća međupovezivost uređaja
Istančanost sigurnosnih prijetnji
nadilazi stručnost osoblja
zaduženoga za sigurnost
Sve veći broj pristupnih točaka
Rast korištenja neautoriziranoga
softvera, aplikacijâ, web-stranicâ,
mobilnih uređajâ... (od strane
zaposlenika)
jedne od vodećih stranaka u RH na sami
dan izbora, što je samo jedan od mnogobrojnih primjera. Hakeri i kibernetički
kriminalci su tu, oni prate i postavljaju
izazove. Postavite si pitanje: koliko Vaših
djelatnika koristi hakirani OS na svojem
smartphoneu? Zatim jednadžbi dodajte kao čimbenik broj zaposlenika koji na
takvome uređaju imaju unesena korisnička imena i lozinke korporativnih adresa
e-pošte, pa još pretpostavite okvirni broj
podataka koji redovito cirkulira korporativnom e-mail infrastrukturom, a smatraju se osjetljivima.
O mobilnom se OS-u sve češće govori
u smislu stražnjih vrata za ulaz u korporativnu informacijsku mrežu. Mobilnost
donosi i brojna druga pitanja u svezi sa
sigurnošću mobilne mreže. Koliko zaista
znate o sigurnosti Vaše mobilne mreže?
Društveni mediji i mreže poput Facebooka sve su više implementirani u poslovno
okruženje. Znamo da Web 2.0 aplikacije
kao što su Facebook, Twitter i LinkedIn
zapošljavaju sve više stručnjaka kako bi
ostvarili više standarde sigurnosti jer činjenica jest – kako sada stvari stoje – da
društvene mreže nisu sigurne, a njihovo je
kombiniranje, odnosno korištenje putem
mobilnoga operativnog sustava stvarna
prijetnja korporativnoj informacijskoj sigurnosti. Koliko su Vaši zaposlenici izobraženi po pitanju informacijske sigurnosti, pridržavaju li se pravila sigurnosti?
Zaposlenici i procesi unutar tvrtke jako su
bitan čimbenik informacijske sigurnosti.
Zbog svega navedenoga shvaćamo bitnost
plasiranja informacijske sigurnosti na
prvo mjesto prioriteta svake tvrtke.
Svjesnost sigurnosnih odjela
kompanija u području zaštite
podataka i mobilnih uređaja
Najveća opasnost sigurnosti: Mobilni uređaji
60
50
11%
40
30
25%
64%
20
Iako jamstva za sprječavanje napada ne
postoje, napori koji su potrebni da bi se
umanjio rizik moraju biti na vrhu popisa
prioriteta svih tvrtki. InfoSec Global predan je isporuci kvalitetne usluge uz visoku
motiviranost, stručnost i resurse našega
predanog tima kako bi ponudio jedinstveni paket usluga za sigurnost Vašega informacijskog sustava te omogućio sigurno i
nesmetano kolanje osjetljivih podataka
uključujući mobilne mreže.
Tim InfoSec Global
- razumijevanje
lokalnoga tržišta
Našu predanost razumijevanju lokalnoga i regionalnoga tržišta prezentiramo
širenjem prisutnosti u cijelome svijetu.
Trenutačno smo prisutni na tržištima
Sjedinjenih Američkih Država, Kanade,
Bliskoga istoka, Zapadne Europe i Jugoistočne Europe kroz naše predstavništvo u
Zagrebu. Naš tim posjeduje sveobuhvatno
razumijevanje informacijskih tehnologija,
prati trendove i sva bitna i aktualna zbivanja na tome području te osobito problematiku i rješenja na području informacijske sigurnosti. Istaknuti je član našega
Svijest o zaštiti
podataka na
mobilnim uređajima
Haktivizam
Mobilni uređaji
Društvene mreže
Računalstvo u oblaku
Ugrađeni hardver
SCADA
Apt
Napadi na internetsko bankarstvo
Konzumerizacija
Kinernetička oružja
Napadi na višestruke ciljeve
Zlouporaba weba
međunarodnog savjetodavnog tima svakako ugledni gospodin dr. Taher Elgamal
– izumitelj SSL-a (Secure Sockets Layer)
i dobitnik nagrade za životno djelo 2009.
od strane RSA Awards.
Gubitak podataka zbog krađe prijenosnoga
uređaja
Gubitak podataka zbog izgubljenoga mobilnog
uređaja uključujući i prijenosna računala
Dopušteni mobilni uređaji isporučuju malware u
poslovnu mrežu
Distribucija podataka putem mobilnoga uređaja
Gubitak podataka uzrokovan krađom mobilnoga
uređaja
Korištenje neautoriziranih mobilnih uređaja
Sigurnost i
izvan granica
tehnologije
Dopuštanje ulaska različitih uređaja u
korporativnu mrežu
jako svjesni
Zlouporaba pravila (preuzimanje aplikacija)
donekle svjesni
Poslovna pravila koja nisu dobro implementirana
od strane odjela baze podataka, operacija...
nisu svjesni
Poslovna pravila koja nisu dobro implementirana
od strane mobile/endpoint timova
0
Poslovna pravila koja nemaju smisla
10
Treninzi, usluge i rješenja
tvrtke InfoSec Global Hrvatska
Kako InfoSec Global vjeruje da se sigurnost mora ostvariti i izvan granica tehnologije, usmjereni smo na ljude i procese
uključene u protok informacija poznavajući mnoge slojeve Informacijske Sigurnosti u zaštiti korporativnih i korisničkih
podataka. Kroz različite metode dostave
rješenja i strateškim partnerstvima tvrtka InfoSec Global pruža širok raspon
podrške i usluga koje uključuju trening
i predavanja o Informacijskoj Sigurnosti, procjenu sigurnosnih sustava tvrtke,
izvješćivanje o incidentima, forenzičku
obradbu podataka, usklađivanje rješenja i
upravljanja uslugama, a najnovije i zaštitu
mobilne mreže.
Predstavništvo u Republici Hrvatskoj
Kulmerska 25 , 10 000 Zagreb
T: ++ 385 1 457 6491 M: + + 385 98 1871 265
E: [email protected]
W: www.infosecglobal.com
188/4/2012 infoTrend 39
>DRUŠTVENE MREŽE
DRUŠTVENE MREŽE U SREDIŠTU KOMUNIKACIJE S POTROŠAČEM
BUDUĆNOSTI
Razgovarati
s kupcem,
a ne govoriti kupcu
Društvene mreže predvođene Facebookom
predstavljaju najveću bazu potrošača ikada
okupljenih na jednome mjestu. Ipak, A.T.
Kearneyeva studija društvenih mreža za 2011.
pokazuje da Top 50 globalnih brandova
još uvijek ne zna iskoristiti taj potencijal.
Tomislav Čorak je mlađi partner u
A.T. Kearneyu. Član je globalnoga tima
za odnose s javnim sektorom i član rukovodećega tima za jugoistočnu Europu,
odgovoran za hrvatsko i mađarsko tržište. Tomislav Čorak ima veliko iskustvo u
radu s javnim sektorom uključujući gradske uprave i vladine organizacije, kao i
javna poduzeća u rasponu od energetskih poduzeća do poduzeća u telekomunikacijskome i financijskome sektoru. Vodio je više projekata usmjerenih na rast i
povećanje djelotvornosti poslovanja.
Ima znanstveni magisterij elektrotehnike
sa Sveučilišta u Zagrebu i MBA diplomu
IEDC Bledske škole menadžmenta.
Jasmina Banda je savjetnica u A.T.
Kearneyu. Član je prakse za strateški IT.
Radi na projektima iz područja IT-a i strateške nabave. Diplomirala je na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu te je završila poslijediplomski studij
Diploma study in management.
40 infoTrend 188/4/2012
A.T. Kearneyeva studija društvenih mreža je
analizirala komunikaciju između top globalnih
brandova i njihovih potrošača na Facebooku
profil potrošača. U razvijenim zemljama
najbrže rastuća skupina potrošača su tzv.
»zreli potrošači«, odnosno skupina iznad
60 godina. Produljen životni vijek, poboljšano zdravstveno stanje kao i njihova rastuća ekonomska snaga, u budućnosti će
PRIPREMILI TOMISLAV ČORAK
prisiliti kompanije da se okrenu i prema
I JASMINA BANDA
toj, tipično zanemarenoj skupini. S druge strane u azijskim se zemljama događa
izniman nerazmjer u broju muškaraca i
DRUŠTVENE SU MREŽE postale integralni žena uzrokovan kineskom politikom jeddio svakodnevnoga života većine ljudi. noga djeteta i općenitim stajalištem oko
Svi koriste Facebook, LinkedIn, Twitter, ženske djece. Također, primjećujemo snaYouTube, Blogspot i ostale servise za ko- žan rast primanja u zemljama u razvoju u
munikaciju s prijateljima i kolegama, dije- Aziji, čime Kina nije više samo proizvoljenje obiteljskih fotografija, videa i ostalih đač, nego i sve bitniji potrošač. Ono što je
pak zajedničko svim dijebitnih dijelova života. Ipak,
lovima svijeta jest sve veća
isti ti ljudi koji privatno
snaga žena – žene su postlajkaju i tweetaju s prijateale obrazovaniji spol, sve
ljima i obitelji, to isto kao
više ih je dio radne snage
da zaboravljaju kada dođu
i uspinju se po korporana radno mjesto. Iako društivnim ljestvicama. Iako su
tvene mreže nude jasne
žene oduvijek snažno utjemogućnosti u komunikaciji
cale na odluke o kupnji, das potrošačima, većina ih
menadžera još uvijek vidi Facebook, Twitter i Linkedin nas sve znatnije pridonose
kao misterij ili u najboljem su globalno najutjecajnije kućnomu budžetu i posljedično donose čak 80% svih
slučaju samo kao kanal za društvene mreže
odluka o kupnji.
oglašavanje. Prava je istina
Potrošač budućnosti ima drukčije i nada društvene mreže već danas treba staviti u središte komunikacije s potrošačem oko oprječne zahtjeve. On želi proizvode
i usluge koji su jednostavni za upotrebu,
budućnosti.
ali s druge strane personalizirani samo za
Tko je potrošač
njega. On kupuje proizvode u čijem kreibudućnosti?
ranju aktivno sudjeluje, kanali su prodaje
Demografske i sociološke promje- i komunikacije prilagođeni njegovomu
ne koje se događaju u svijetu utječu i na ritmu i stilu života, a istodobno su mu in-
Top 10 kompanija po broju Facebook fanova i njihov rast (u milijunima)
formacije o proizvodima i cijenama bilo
gdje u svijetu dostupne uvijek i svuda. Potrošač budućnosti jako dobro koristi svu
raspoloživu tehnologiju. S obzirom na to
da je prodor mobilnih telefona globalno
premašio 70%, a u Europi čak 130%, kupac budućnosti želi većinu stvari obavljati
putem svojega mobilnog telefona. To je
omogućio brzi rast pametnih telefona, a
Internet je počeo ustupati mjesto mobilnim aplikacijama. Potrošač budućnosti
koristi društvene mreže i očekuje komunikaciju s brandovima putem njih. Evolucija društvenih mreža, od foruma do
danas najjačega Facebooka, pokazuje da
su one ovdje da ostanu – pitanje je samo
u kojem obliku.
Svi su gore
Svaki se mjesec, prema statistikama iz
prosinca 2011., na Facebook prijavi više
od 845 milijuna ljudi, dok je dnevno u
prosjeku čak 483 milijuna aktivnih korisnika. To je najveća baza potrošača ikada
okupljenih na jednome mjestu. Ni ostale
društvene mreže ne zaostaju – YouTube
ima oko 800 milijuna aktivnih korisnika
mjesečno, Blogspot 340 milijuna, Twitter
oko 160 milijuna. Ti brojevi iz dana u dan
rastu. Nedavna globalna studija A.T. Kearneya o zrelim (60+ godina) potrošačima,
pokazala je da ih čak trećina ima profil na
društvenim mrežama.
Ni lokalno stanje nije drukčije –
trenutačno u Hrvatskoj ima više od 1,5
milijuna aktivnih Facebook korisnika, što
je oko 34% ukupne populacije, odnosno
68% online populacije. U prijevodu – svaka treća osoba u Hrvatskoj ima Facebook
profil.
Razgovarati s kupcem,
a ne govoriti kupcu
I dok Facebook i ostale društvene mreže
predstavljaju novi kanal za oglašavanje i marketing velikomu broju ljudi,
one također nude način za komunikaciju s postojećim i budućim kupcima. Ipak, posljednja A.T. Kearneyeva
studija društvenih mreža za 2011.
upozorava da Top 50 globalnih brandova tu mogućnost vrlo slabo koristi. Zanimljivo, društvene su mreže
označene kao visoki prioritet za 2012.
u većini od njih.
Facebook se danas koristi isključivo
kao kanal tradicionalne i jednostrane
komunikacije s korisnikom, dok se
dvostrana komunikacija koja angažira samoga kupca nalazi iza digitalne
zavjese. Tako kompanije pokušavaju
nadzirati informacije, ali događa se
upravo suprotno – kupci komentiraju i dijele informacije, a kompanije
u tome ne sudjeluju. Jedan od glavnih
188/4/2012 infoTrend 41
>DRUŠTVENE MREŽE
zaključaka studije je da bi vjerojatno bilo
bolje ne biti prisutan na Facebooku, nego
pokazivati sliku sebe kao nekomunikativnoga branda.
Facebook profil ima 48 od Top 50 brandova, ali njihova iskorištenost varira. Ti
brandovi imaju više od 180 milijuna online fanova, a naše je istraživanje pogledalo
gotovo 3.000 njihovih objava. U usporedbi s prethodnom godinom, primjećuje se i
dalje zadržanost prema prihvaćanju društvenih mreža kao bitnoga dijela komunikacije s korisnicima. Istodobno, količine
izmijenjenih poruka, lajkova i dijeljenja
sadržaja od strane kupaca dramatično
rastu, jasno dajući do znanja vrijednost
društvenih mreža kao alata za komunikaciju. Taj nam način interakcije jasno
pokazuje da komunikacija s kupcima putem društvenih mreža nije tu samo da oni
ostanu, nego je inicijativa koju treba brzo
i kreativno koristiti.
Studija je pokazala da 94% kompanija
dočekuje posjetitelje na stranici s jednostranom komunikacijom, što je neznatno
veći rezultat od prošlogodišnjih 91%. Trideset osam od 48 kompanija s Facebook
stranicom filtrira svoj Zid za prikaz samo
objava kompanije ili su postavili ograničenje da samo kompanija i može objavljivati. Samo se jedna kompanija odmaknula
od nefiltrirane komunikacije od prošle
godine.
Ipak, najzanimljiviji je podatak da 27
od 48 kompanija nije odgovorilo ni na
jedan korisnički komentar, a samo su
četiri kompanije (Toyota, GE, American
Express i Citi) odgovorile na više od 25%
korisničkih objava. Iako su danas korisnici čak i zapanjeni kada dobiju izravan
odgovor od kompanije, u budućnosti će
njihova očekivanja rasti. Kako određene
kompanije budu koristile najbolju praksu u odnosima s kupcima na društvenim
mrežama, one druge će se početi prilagođavati na razinu komunikacije koju korisnik očekuje.
Ako pretpostavimo da je uspjeh na
društvenim mrežama povezan s brojem
ljudi koji su aktivni na stranici, možemo
zaključiti da najuspješnije stranice koriste
nekoliko jednostavnih tehnika bolje od
ostalih. Sve te tehnike uključuju kreiranje
emotivnih veza s kupcima: buđenje nostalgije, uključivanje u raspravu o proizvodima i povezivanje oko skupnih ciljeva.
Brand s najvećim brojem fanova na
Facebooku je Coca Cola, koja je krajem
ožujka 2012. godine imala gotovo 41 milijun fanova. Odmah se pri posjetu njihovoj
42 infoTrend 188/4/2012
stranici uočava kratak opis usredotočen
na kupca i njegov angažman: „Coca-Cola
Facebook stranica je zbirka vaših priča
koja pokazuje kako su ljudi iz cijeloga
svijeta pomogli stvoriti od Coca-Cole to
što je danas “. Najposjećenija je hrvatska
Facebook stranica ona mobilne mreže Tomato pod nazivom „Nije Darinka, Ante
je!“ koja vrlo uspješno i interaktivno komunicira sa svojim fanovima.
Ako kupci nisu uključeni u komunikaciju, ne iskorištava se puni potencijal
društvenih mreža. Poticanje dvosmjerne
komunikacije s kupcima stvara intimnije
odnose s njima, ali i potiče njihovu podršku proizvodima i uslugama. Ništa od toga
neće biti moguće ako se društvene mreže ne uključe u strategiju tvrtke, posebice
njezinoga CRM-a.
Društvene mreže kao dio
iskrene CRM strategije
Ideja o prisutnosti 845 milijuna ljudi na
jednome mjestu trebala bi biti poticajna
za kompanije, ali zbog nekoga se razloga
to (još) ne događa. Većina ih ima problem
kako uopće započeti konverzaciju s kupcima. Osnovna je prepreka koju kompanije
vide u društvenim mrežama njihova otvorenost. Tradicionalna poslovna kultura,
gdje se informacije dijele samo kada je apsolutno potrebno i između ključnih ljudi,
ne odgovara kulturi besplatnoga dijeljenja
informacija i znanja, gdje su interakcije
otvorene da ih svatko može vidjeti i čuti.
Prilikom razradbe CRM strategije, ne
treba više razmišljati kako privući vaše
kupce na vašu web-stranicu i kako proizvod ili uslugu prikazati u što boljem svjetlu. U CRM strategiji treba prepoznati gdje
se nalaze vaši kupci i kako ćete vi tamo biti
prisutni. Komunikacija putem društvenih
mreža mora biti autentična i konzistentna,
a pristup otvoren i iskren. Virtualni svijet
nije moguće nadzirati, a pogrješke se ne
mogu skriti – ako se dogode, za njih se
treba ispričati i pokazati kupcima da ste
nešto naučili i popravili. No treba imati na
umu da se društvene mreže stalno mijenjaju te da treba stalno pratiti trendove i
prilagođavati se potrebama potrošača više
nego ikada do sada.
I na kraju… u svijetu u kojem se sve
ubrzava i u kojem raste složenost proizvoda, tj. usluga zbog prilagođavanja kupcu,
kvaliteta nema kompromisa! Čak i savršeno upravljanje odnosima s kupcima na
društvenim mrežama ne može skriti loš
proizvod ili uslugu.
OSVRT
CISCO EXPO 2012
Pobjeg
U 2011. MOBILNE SU MREŽE 4G generacije ostvarile 28 puta više prometa nego
mobilne mreže starijih generacija, a pametni su telefoni (smartphone) ostvarivali 150 Mb mjesečnoga prometa. Na
području zapadne Europe i SAD-a broj je
mobilnih uređaja s Android operativnim
sustavom dosegnuo, ako ne i prestigao
broj iPhone uređaja. Procjenjuje se da je
2011. Internetu pristupilo 175 milijuna
prijenosnika (laptopâ) koji su ostvarivali
2,1 Gb prometa mjesečno ili 22 puta više
nego prosječni pametni telefon. No očito
je da i među vlasnicima mobilnih uređaja
vladaju određene socijalne razlike, barem
što se tiče mogućnosti plaćanja tolikoga
prometa. Tako je 24% ukupnoga mobilnog prometa ostvarilo tek 1% korisnika
uređaja, što najbolje dokazuje da je cijena
prijenosa podataka (još uvijek) ograničavajući čimbenik u globalnome širenju
mobilnih komunikacija.
Usprkos (pre)visokim cijenama procjenjuje se da će se globalni promet mobilnih
podataka u razdoblju od 2011. do 2016.
povećati gotovo 18 puta. S prošlogodišnjih 0,6 eksabajta na mjesec (1 eksabajt =
1000 petabajta), 2016. trebao bi dosegnuti
10,8 eksabajta mjesečno, odnosno 130 eksabajta godišnje. Već bi ove godine preko
100 milijuna korisnika pametnih telefona
trebalo premašiti promet od 1 Gb mjesečno, a ukupni će broj mobilnih uređaja biti
veći od ukupnoga broja stanovnika naše
planete. Do 2016. njihov bi broj trebao
dosegnuti 10 milijardi, a kako će prema
predviđanjima broj stanovnika Zemlje
tada iznositi 7,3 milijarde, procjenjuje se
da će po stanovniku biti 1,4 mobilna uređaja. Stanovnici će Kine u globalnome
mobilnom prometu sudjelovati s više od
10% udjela.
Sve su to podatci objavljeni u istraživanju tvrtke Cisco (Visual Networking
Index Global Mobile Data Traffic Fore-
ni dok možeš
Prošla je godina prema mnogim pokazateljima bila
prijelomna u pokazateljima koji govore da polako, ali sigurno
prelazimo u eru mobilnih komunikacija. Tako je ukupna
količina podataka prenesena putem mobilnih uređaja
osam puta premašila ukupnu količinu podatkovnoga
prometa prenesenu Internetom s početka ovoga stoljeća.
cast Update, 2011–2016), ali i nebrojeno
puta ponavljani na godišnjoj konferenciji
hrvatskoga odjela tvrtke koja je pod nazivom Cisco Expo 2012 održana krajem
mjeseca ožujka u splitskome hotelu Le
Meridien Lav. Prema svim predviđanjima
svijet s pojma međusobne povezanosti
ulazi u eru hiperpovezanosti. I dok smo
u uvodu nabrajali samo mobilne uređaje,
procjenjuje se da će ukupni broj putem
Interneta povezanih uređaja do 2020.
porasti na 50 milijardi, odnosno na oko
6,5 uređaja po stanovniku. Pomalo zastrašujuće slika mrežne povezanosti koja
nas prati na svakome koraku, od buđenja,
doručka, prijevoza na posao, ali i u trenutcima odmora i zabave pomalo podsjeća
na promidžbenu reklamu poznatoga proizvođača sportske obuće koja u sličnome
okruženju poručuje – obuj tenisice i pobjegni dok možeš.
No bit će to nemoguća misija – smatra Michael Ganser, viši potpredsjednik
Cisca za EMEAR regiju (Europa, Srednji
Istok, Afrika i Rusija).
Broj će uređaja po korisniku u budućnosti samo
rasti, a “ovisnost” novih
generacija o umreženim
uređajima potvrđuje da iz
informacijske koračamo u
mrežnu ekonomiju. Podatak iz Ciscovoga istraživanja među populacijom
između 14 i 29 godina
pokazuje da čak njih 97%
ne može zamisliti život
bez mobilnoga uređaja,
84% bez Interneta, a tek
43% bez trenutačnoga partnera najbolje
potvrđuje da „nadolazeće internetske generacije“ razmišljaju, rade i zabavljaju se
na jedan posve drukčiji način.
Za radnu su snagu koja dolazi prioriteti
promijenjeni, pa tako njih trećina misli da
su društveni mediji i prilagodljivost u korištenju uređaja bitniji od zarade (plaće),
40% smatra da je Internet bitniji od izlazaka i slušanja glazbe, dok 60% njih vjeruje
da ne trebaju fiksno radno mjesto kako bi
bili produktivni.
Michael Ganser se u svojem uvodnom
izlaganju osvrnuo i na trenutačno stanje
u gospodarstvu u Hrvatskoj uključujući i
IT sektor, te kako Hrvatska stoji u globalnoj utakmici u kojoj se natječemo sa zemljama u okruženju pa i šire. Obuhvatio
je i već svima znan položaj Hrvatske na
svjetskoj ljestvici konkurentnosti (tema
do sada isključivo rezervirana za domaće
izlagače), pa pomalo vizionarski istaknuo
da bi naša zemlja za pet godina mogla postati primjer drugima, posebice u područ-
ju bežičnih mreža, informatizaciji državne
uprave i inovacijama. No, kako znamo da
je gospodin Ganser slična predavanja održao i u zemljama regije u kojima se Cisco
Expo održao netom prije hrvatskoga (Slovenija, Srbija), zanimalo nas je razlikuje li
nas uopće od zemalja u okruženju.
Jedan je mali test pokazao kako je vrlo
dobro upoznat s našom nogometnom scenom, prepoznajući Split kao rodni grad
Ivana Perišića, a hrvatsku reprezentaciju kao jednoga od suparnika njemačkoj
izabranoj vrsti za osvajanje europskoga
prvenstva.
Sama je konferencija, koja se ove godine
održala pod sloganom „Zajedno do inovacija“, pokazala kako Cisco želi postati
„one-stop shop“ mjesto za svoje sadašnje,
ali i buduće korisnike. Kroz svoj nas portfelj proizvoda i usluga pripremaju za
mrežnu ekonomiju budućnosti. Kao svojih pet osnovnih prioriteta, koji su i ključ
za inteligentne mreže, nabrajaju zadržavanje tržišnoga vodstva u usmjerivačko-preklopnoj tehnologiji i mrežnim servisima;
podršku tehnologijama koje omogućuju
međusobnu suradnju (kolaboraciju) u poslovnim okruženjima, razvoj podatkovnih centara, virtualizacije i Računalstva
u oblacima; obradbu i prijenos videosadržaja, te razvoj novih arhitektura za poslovnu preobrazbu budućnosti. Tako se
u središtu Ciscovoga oblaka nalaze UCS
(Unified Computing System) posluživači
izvedeni u obliku oštrica (blade) koje je
Cisco predstavio prije tri godine kao prvi
takav sustav na tržištu projektiran iz osnova za podršku virtualizaciji. U proteklim
je trima godinama Cisco na tržištu x86
blade posluživača uspio s više od 11 tisuća
korisnika osvojiti preko 12% svjetskoga
tržišta i izboriti se za tržišni položaj broj
3. Na korisničkoj strani mogu biti različiti
uređaji (mobilni, stacionarni) koji se kroz
Ciscova kolaboracijska rješenja objedinjene komunikacije (Unified Communications) nude kao poslovna rješenja nove
ekonomije.
Cisco Expo konferencija se ulaskom u
drugo desetljeće svojega postojanja afirmirala kao događaj koji svakako treba
posjetiti ako želite ostati informirani na
području komunikacijsko-mrežnih tehnologija jer Ciscovi inženjeri tu redovito
predstavljaju najnovija rješenja. Ostaje tek
bojazan da bi u skoroj budućnosti taj, ali i
slični događaji, mogli preseliti u svijet virtualnih konferencija.
188/4/2012 infoTrend 43
>E-RAČUN
ELEKTRONIČKI RAČUN – OSNOVE HRVATSKE REGULATIVE
PDV kod
e-poslovanja
E-račun je najpopularnija elektronička poruka
koja se koristi za razmjenu elektroničkih računa
(faktura) prilikom e-poslovanja u EU i svijetu
PIŠE TIN MATIĆ
Fakturiranje u e-poslovanju podrazumijeva izdavanje e-računa. E-račun je stoga najčešća poruka EDI poslovanja bilo
da je riječ o otvorenome ili zatvorenome
EDI-u, i kao takva u pravilu razvijena od
strane standardizacijskih tijela kao Open
EDI poruka. Očekuje se da i hrvatska poslovna i pravna praksa prihvati standard
e-računa. U tome se pravcu očekuje djelatnost kako državnih tijela tako i udruga
poduzetnika jer se standard e-računa u
pravilu ne određuje propisom.
Zakon o elektroničkoj ispravi traži,
dakle, izričito očitovanja prihvaćanja
elektroničkoga poslovanja i rada. Međutim, prema Pravilniku o PDV-u izričita
prethodna izjava nije potrebna za prihvat
računa ako je riječ o isporukama koje
su oslobođene plaćanja PDV-a. Dakle, u
slučaju da e-računi ne sadržavaju iskazan
PDV, njihov ih je adresat obvezan primiti
i bez prethodne suglasnosti.
Takva se odredba ne čini baš najsretnijom. Naime, u ovome slučaju osoba, pravna ili fizička – koja nije dala suglasnost za
primitak elektroničkih računa, a i nema
tehničke mogućnosti primiti e-račun –
zapravo ispostavljeni joj e-račun nije ni
primila, a obvezna ga je platiti. Time se
zapravo odstupa od općega pravila – da
bi se račun mogao platiti, mora biti ispostavljen i to onomu koji ga i treba platiti.
Takvim se rješenjem, u područjima koja
44 infoTrend 188/4/2012
ne podliježu području obuhvata PDV-a,
otvara mogućnost zloporabe e-računa.
Zloporaba bi zapravo nastala u mogućnosti terećenja osoba koje za to terećenje
i ne znaju. Pravilnik o PDV-u nije ograničio to pravilo na B2B nego na sva stanja
odnosa, što zasigurno građane ne stavlja u
dobar položaj prema odnosima s velikim
poslovnim sustavima. Smatram da takvo
rješenje iz Pravilnika nije opravdano i da
ga se moglo možebitno primijeniti samo
u B2B komunikaciji.
Može se reći da je ta odredba Pravilnika
protuzakonita te da u skladu s hijerarhi-
Tehnološka arhitektura e-računa
Dobavljač
Kupac
Informacijski
posrednik
dobavljača
Međupovezivanje
Informacijski
posrednik
kupca
registar
Registar
korisnika
e-Računa
OIB
E-RAČUN<
Zloporaba e-računa
moguća je u
područjima koja ne
podliježu području
obuhvata PDV-a gdje
se otvara mogućnost
terećenja osoba koje
za to terećenje i ne
znaju, što zasigurno
građane ne stavlja u
dobar položaj prema
odnosima s velikim
poslovnim sustavima.
jom pravnih propisa koji se primjenjuju
na e-račun, pri čem je Pravilnik nesumnjivo niže razine od Zakona, ta odredba
Pravilnika ne bi se mogla primijeniti.
EU direktiva 2006/112/EC takozvana
“VAT direktiva” je 2006. potpuno obuhvatila sve odredbe direktive 2001/115/EC,
a uspostava je što veće interoperabilnosti
bila jedan od glavnih ciljeva pri donošenju i te direktive. Službeni je naziv te direktive Council Directive 2006/112/EC of
28 November 2006 on the Common System
of VAT.
Republika Hrvatska donošenjem Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika
o porezu na dodanu vrijednost (Narodne
novine br. 89/2011 od 29.7.2011.) uskladila je svoje zakonodavstvo s odredbama
direktiva 2001/115/EC i posebno Directi-
ve 2006/112/EC omogućujući uporabu e-računa
u svakodnevnome poslovanju.
Tako je u članku 104a
st. 1. izmijenjenoga Pravilnika o PDV-u navedeno da račun može biti
ispostavljen na papiru ili
u elektroničkome obliku.
E-račun pa tako i druge
elektroničke isprave dovoljno je potpisati elektroničkim potpisom bez
vremenskoga žiga. Iako
u čl. 104a nije određen
koji tip potpisa treba biti
korišten, s obzirom na
pravne učinke trebalo
bi uzeti nedvojbenim da
mora biti riječ o naprednome elektroničkom potpisu.
Zakon o elektroničkoj ispravi odnosi se
i na isprave, dakle na e-račun koji se razmjenuje između ugovornih partnera.
Suglasnost za primanje i izdavanje e-računa mora biti izričita, dana u elektroničkome obliku ili u tradicionalnome pisanom i to prethodnoga dana prije prvoga
ispostavljanja računa u elektroničkome
obliku. Iako pravilnik govori samo o prvome ispostavljanju računa, nesumnjivo
je riječ o primitku e-računa, dakle suglasnost mora biti dana prije ispostavljanja ili
primanja e-računa. Naime, netko može
pristati primati račune, ali ih ne mora
nužno ispostavljati u elektroničkome obliku. I u toj situaciji mora postojati suglasnost primatelja. Jednako tako suglasnost
za primatelja podrazumijeva postojanje i
suglasnosti za izdavanje računa. Suglasnost mora podrazumijevati suglasnost za
primanje i ispostavljanje e-računa s time
da ne postoji obveza ispostavljanja računâ
u e-obliku, ali postoji obveza njihova primanja u e-obliku. Nemoguće je ograničiti
suglasnost samo na primanje ili samo na
ispostavljanje jer ona nužno obuhvaća
obje radnje.
Kada čl. 104a u st. 2. toč. 1. spominje
EDI, odnosno elektroničku razmjenu podataka, očito misli na zatvoreni EDI, reguliran ugovorom između razmjenitelja
e-računa. U tome slučaju račun može odstupati od regulacije pravilnika uz uvjet da
ugovor o EDI-u (pravilnik iz nepoznatoga
razloga koristi skraćeni naziv – ugovor o
razmjeni) omogućuje korištenje postupaka kojima je zajamčena vjerodostojnost
podrijetla računa i cjelovitost podataka,
odnosno sadržaja računa, čime se zapravo
želi zadržati razina regulacije koja je propisana pravilnikom s iznimkom obveznoga korištenja naprednoga elektroničkog
potpisa jer ugovor o EDI-u potpisivanje
računa može drukčije regulirati. Za otvoreni EDI vrijedi pravilo o nužnome korištenju naprednoga elektroničkog potpisa.
Konačno, kada se razmotre propisi koji
se primjenjuju na e-račun, poštujući njihovu hijerahiju, bili bi:
1. Zakon o porezu na dodanu vrijednost
(»Narodne novine« broj 47/95, 106/96,
164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 127/00,
48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09 i 94/09)
2. Zakon o elektroničkoj ispravi (NN
150/2005)
3. Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine 149/09 i 89/2011)
Navod st. 7. čl. 104a da se sve radnje vezane uz elektroničke račune može
obavljati putem informacijskog posrednika ističe da te radnje informacijski
posrednik pruža kao davatelj usluga informatičkog društva temeljem ugovora s
korisnikom usluge. Korisnik usluge snosi
u cijelosti prema trećima i prema poreznoj upravi odgovornost i rizik za rad informacijskog posrednika. Stoga je bitno
u ugovoru koji regulira taj tip pružanja
usluga informacijskoga društva obratiti
pozornost na odgovornost za naknadu
štete koju ima pružatelj tih usluga prema
korisniku tih usluga, a posebno za štete
koje njegovim djelovanjem mogu nastati
trećima s kojima se korisnik nalazi u poslovnome odnosu.
188/4/2012 infoTrend 45
>UPRAVLJANJE POSLOVNIM PROCESIMA
KORIŠTENJE POSLOVNE INTELIGENCIJE U SVAKODNEVNOME RADU OMOGUĆILO JE OPTIMIZACIJU
POSLOVNIH PROCESA TVRTKE, OBRTA, USTANOVE, KORPORACIJE...
Brže, bolje, jeftinije
PIŠE BORIS DRAŽENOVIĆ
ŽELI LI SE POSTOJEĆA INFORMATIKA u
tvrtki što bolje iskoristiti (sredstva i vrijeme za njezino uvođenje ionako su već
potrošeni) može se pristupiti implementaciji sustava poslovne inteligencije (BIBusiness Intelligence). Ako se on uspostavi
u skladu s pravilima struke, moguće je
bitno poboljšati ukupno poslovanje same
tvrtke. O tome smo pisali u prethodnim
brojevima (br. 185 i 186) Infotrenda.
Ono čemu bismo ovaj put posvetili
posebnu pozornost odnosi se na dodatnu korist, osim očekivanih, od sukladne
primjene poslovne inteligencije, a to je
optimizacija postojećih poslovnih procesa
(OBP – Optimization Business Processes)
koji su bili osnova za uspješnu realizaciju
zadanih poslovnih ciljeva, uvođenje informatizacije i sustava poslovne inteligencije.
Takvom povratnom vezom na relaciji
BT-BP-IT-BI
moguće je znatno unaprijediti svakodnevne poslovne aktivnosti tvrtke bez obzira
na to kojom se djelatnošću ona bavi. Kako
bismo bolje mogli shvatiti tematiku koju
razmatramo, dobro će nam poslužiti sljedeća slika kojom opisujemo uvodni tekst:
Svaka tvrtka postojanje i daljnji razvoj zasniva na ostvarenju
svojih poslovnih ciljeva (BT – Business Targets). Naravno, to
se želi postići na najbolji mogući način, organizacijski i ekonomski. Dobro poznavanje poslovnih procesa (BP-Business
Processes) koji podrobno i kvalitetno opisuju djelatnost tvrtke
u svrhu postizanja poslovnih ciljeva, izradba njihova opisa
i središnjega repozitorija, te njihovo međusobno usklađivanje preduvjet su mogućnosti uvođenja informatizacije.
Logika procesa
Definiranje poslovnih ciljeva – preduvjet je razlogu osnivanja i djelovanja tvrtke, ustanove, obrta i sl. Oni
moraju biti društveno i ekonomski opravdani i prihvatljivi. Poduzetnička je inicijativa nepresušan izvor novih poslovnih
ciljeva koji imaju za posljedicu osnivanje
novih tvrtki ili proširenje djelokruga rada
postojećih.
katkad zahtijeva dosta dugo razdoblje uz
obveznu uporabu primjerenih informatičkih alata. Na kraju, dobijemo opis načina
rada tvrtke (postojećega ili budućega), te
sada točno znamo što i kako moramo raditi. Osim toga možemo ujedno definirati
i financijsku kalkulaciju našega proizvoda
saznanjem koliko nam je izvršitelja za to
potrebno, te koliko nam za sve to treba
vremena i novca.
Informatizacija poslovanja
Opis poslovnih procesa – vrlo – jest nešto bez čega je danas gotovo ne-
je bitan za funkcioniranje tvrtke. Kako bi
se napravio iscrpan i kvalitetan popis i
opis poslovnih procesa te njihovo međusobno usklađivanje, najčešće se (potpuno
opravdano) za taj posao angažira tvrtka
specijalizirana za tu vrstu poslova. Naime,
prilikom realizacije te vrste aktivnosti potrebno je uzeti u obzir znatan broj stručnih
pretpostavki, pravila rada, organizacijskih
i ekonomskih postavki te obaviti vrlo velik broj razgovora s izravnim izvršiteljima
pojedinih postojećih ili planiranih poslovnih aktivnosti čiji se tijek i način provedbe želi opisati. Opis poslovnih procesa
46 infoTrend 188/4/2012
zamislivo samo poslovanje bez obzira na
to o kojoj je vrsti djelatnosti riječ. Ako se
pridržavamo navedenoga redoslijeda potrebnih (pred)radnji, provedba će same
informatizacije proći bez nekih posebnih
problema i u razmjerno prihvatljivome
vremenskom roku. Pri tome se, najčešće,
moramo odlučiti za odabir platforme na
kojoj će se naš informatički sustav zasnivati te odlučiti se za razvoj vlastitoga
informatičkog rješenja (in haus rješenje)
ili za kupnju i implementaciju gotovoga
rješenja (angažiranje vanjskoga partnera).
I jedno i drugo ima svojih prednosti i ne-
>STUDIJA SLUČAJA:
O PROVEDBI dodatne optimizacije poslovnih procesa
govori mr. sc. Boris Draženović,
voditelj Odjela informacijske
infrastrukture u zagrebačkoj
podružnici osiguravateljske
kuće Vienna Insurance Group
u Zagrebu.
Pristup dodatnoj
optimizaciji
UPRAVLJANJE
POSLOVNIM PROCESIMA<
Optimizacija poslovnih
procesa
u Osiguranju HeliosVIG
sastavnica
funkcija sastavnice
sustav
Količina vremena potrebna za
cjelokupan ciklus rada ETL
procedura
izuzimanje podataka iz izvornih baza podataka
unutar tvrtke (u konkretnome je slučaju riječ o
14 različitih baza podataka na različitim platformama)
Utrošak vremena potreban za
komunikaciju s vanjskim parametrima
sustava (preuzimanje konstanti iz
vanjskoga svijeta, tj. izvan tvrtke)
preuzimanje tečajnih lista,
preuzimanje naloga iz platnoga prometa,
preuzimanje elektronički potpisane dokumentacije
Data
Warehouse
sustav
korištenjem baze znanja oblikovati podsustave
Sustav je poslovnih procesa Oblikovanje Data Mart podsustava
poslovne inteligencije
osmišljen i funkcionira prema
unaprijed utvrđenim pravilima.
izrada excell tablica za Upravu i stručne službe tvrtke
Tu su unesena zajedno iskustva Izrada “velikih” izvješća
Sustav
korištenjem BI sastavnice
osoba s dugotrajnim radnim
poslovne
inteligencije
stažom na određenim poslovi- Generiranje izvješća za on-line
grafi
čki
prikazi
za
Upravu
i
srednji
rukovodeći
sloj
ma koji su predmetom proma- uporabu
tranja i stručnjaka iz određenih
područja znanosti koja su nuž- Generiranje izvješća za krajnje
jednostavnije excell tablice i grafički prikazi
na kako bi se ti procesi što bo- korisnike
lje opisali i pratili. Naravno, tu
U mjerodavnome je krugu stručnjaka,
postojeći način zbivanja nekih od naših
je u pomoć uzet niz elemenata suvremenih
tvrtki i vanjskih savjetnika provedena anaosnovnih poslovnih procesa. Vjerovali smo
informacijskih tehnologija (baze podataka,
liza parametara i rada postojećega sustava
kako smo njima dovoljno ovladali (između
vizualizacija poslovnih tokova, prikazi, gruposlovne inteligencije (tablica gore).
ostaloga na osnovi iskustva iz 20-godišnjepiranje podataka). Zajedničkim se radom
ga poslovanja društva). Međutim dobiveni
stručnjaka i iskusnih izvršitelja definiraju,
Što je bio glavni cilj analize?
podatci pokazuju kako učinjeni napori nisu
opisuju, usklađuju i dokumentiraju promaTrenutačno sustav DW/BI radi u tjednome
bili dovoljni kako bismo omogućili dnevni
trani poslovni procesi u tvrtki. Usavršavanje
režimu. Zahtjev je Uprave bio da on funkcirad DW/BI sustava.
se i optimizacija poslovnih procesa obavlja
onira u dnevnome režimu rada. Potrebno je
Započeli smo i dalje provodimo bitne
višekratnim (iterativnim) analizama tih pobilo dati prijedlog rješenja kako to ostvariti
redukcije pojedinih poslova i podposlova,
slovnih procesa. To je, iz iskustva potvrđeno,
uz prihvatljive vremenske rokove provedbe
smanjujemo broj instanci i izvršitelja kroz
vrlo mukotrpan posao koji nikada nije gotov
i troškove koji će pri tome nastati.
koje poslovna dokumentacija treba proći
zbog jednostavnoga razloga što se poslovni
U tu svrhu bilo je nužno proučiti svaku
od ponude za osiguranje do izdavanja poprocesi stalno mogu dodatno analizirati i
od navedenih stavaka i pokušati prepoznati
lica osiguranja, te zbrinjavanja poslovne
optimizirati (neprestano se mogu korigirati
one na kojima bi se moglo ostvariti odredokumentacije. Pri tome je bitno voditi rakako bi bili bolji i uspješniji).
đeno poboljšanje rada sustava i uštede u
čuna da se ne smanji kvaliteta isporučenih
Međutim, uporabom je sustava poslovne
troškovima koje on proizvodi. Pri tome je
usluga, te samim time i zadovoljstvo naših
inteligencije moguće preispitati dosadašnje
iznimno bitno imati u vidu doba poslovne
klijenata. Naknadna je provedba optimizanačine optimizacije i usavršavanja prethodgodine kada se provodi analiza. Naime, pocije poslovnih procesa, o kojoj smo ovdje
no utvrđenih poslovnih procesa. Naime,
četkom godine, kada se u izvornim sustagovorili, zahtijevala – osim navedenoga – i
sada nam je, u vrlo kratkim vremenskim razvima poslovnih podataka nalazi razmjerno
dodatni organizacijski preustroj te kadrovmacima, dostupan velik broj različitih analimalo stavaka, performanse sustava, u cjelini
sko pojačanje pojedinih segmenata tvrtke.
za i predviđanja poslovnih rezultata u praksi
gledano, potpuno udovoljavaju očekivanjiUspostavom je vlastitoga DW/BI sustava
za što nam je prije bilo potrebno znatno više
ma.
osiguranje HELIOS VIG znatno unaprijedilo
vremena i osoblja. Sve ono što je prije bilo
Nasuprot tomu, krajem je godine opteresvoje poslovanje. Podatci su postali dostupteško i mukotrpno dobiti, u podatkovnome
ćenje brojem poslovnih događaja najveće i
ni svima u procesu rada sukladno njihovim
smislu, sada je razmjerno lako dostupno i
vremena potrebna za obavljanje obrada popravima i ovlaštenjima i to uvidom na jedjoš k tomu kvalitativno, kvantitativno i gradataka su najveća. Potrebno je rad sustava
no, središnje, mjesto i na jedinstveni način
fički predočeno, što ostavlja vremena za
uprosječiti na interval od mjesec dana kako
za sve sudionike, a što do sada nije bilo mopromišljanje novih ideja i rješenja.
bi se što bolje izbjegli navedeni utjecaji.
guće.
Zahvaljujući analizi parametara rada
Dodatna korist koja je pri tome nastala
Pretpostavke dostupne razvojem tehnoDW/BI sustava, uvidjeli smo da je “usko grlo”
odnosila se na provedbu naknadne koreklogije:
cije postojećih poslovnih procesa u svrhu
njihova bržega zbivanja i smanjenje njihove
sastavnica
glavna značajka
cijene koštanja. Do te intervencije najvjeroBitno
povećanje
procesorske
snage
Hardver
jatnije ne bi došlo u skoro vrijeme da vlasnik
- Povećanje kapacaiteta za pohranu podataka
poslovnih procesa nije zatražio rad DW/BI
- Razvoj baza podataka
sustava u dnevnome režimu rada. Bilo je
Pohrana podataka
- Pristup podatcima putem weba
potrebno “ubrzati” svakodnevne poslovne
aktivnosti koje smo uspješno ostvarili na
Razvoj
grafi
čkoga
sučelja
(dashboards)
Sučelje
opisani način.
- Pojava naprednih ekrana (touch screen)
Cijena
-
Trend pada
188/4/2012 infoTrend 47
>STUDIJA SLUČAJA:
dostataka, a za koje se od njih odlučiti potrebno je provesti podrobnu analizu svih
parametara koji se tu pojavljuju (kadrovska ekipiranost u tvrtki, izbor platforme,
financijski parametri, vrijeme implementacije, vrste djelatnosti i slično).
Poslovna inteligencija – podrazumijeva višu fazu korištenja informatičkih resursa. Tu više nije riječ samo
o običnom izvješćivanju i prezentiranju
poslovnih podataka, nego se provode simulacije mogućih događaja (varijacijom
pojedinih parametara poslovanja), provode različite vrste analiza poslovanja te,
u konačnici, čak i predlažu poslovne odluke.
Posljednjih je nekoliko godina primjena sustava poslovne inteligencije u poslovanju posebno uznapredovala i zauzima
sve bitnije mjesto u svakodnevnome radu
tvrtki. Riječ je o znatnoj “demokratizaciji”
podataka, tj. podatci se iz različitih izvora
unutar i izvan tvrtke mogu prikladno ujediniti u vrlo zanimljive analize i predviđanja u svrhu što uspješnijega ostvarivanja
postavljenih poslovnih ciljeva.
Dodatno, postoji cijeli niz gotovih prezentacijskih sastavnica (Dashboards) koje
služe za prezentaciju podataka, analiza
i prijedloga rješenja kreiranih u sustavu
poslovne inteligencije. Time je, posebno rukovodećim strukturama, olakšano
korištenje najnaprednijih informacijskih
tehnologija. Osim rukovodstvu, podatci i
rezultati pretraga i analiza sada su dostupniji i svima ostalim sudionicima u procesu
rada.
Optimizacija poslovnih procesa – nametnula se kao logičan slijed
uporabe poslovne inteligencije u svakodnevnome radu. Naime, kako je sada bitno
lakše i brže dobiti tražene podatke, analize
i predviđanja, praktično čak i u realnome
vremenu, moguće su nove vrste poslovnih analiza i donošenja zaključaka koji su,
još uvijek, svojstveni samo nama ljudima.
Dakako, riječ je o definiranju „zaključaka na osnovi zaključaka“ to jest o daljnjoj
mogućoj optimizaciji poslovnih procesa
zasnovanima na rezultatima dobivenima
iz sustava poslovne inteligencije na koje
mi ljudi ne bismo naišli ili njih uopće ne
bismo primijetili. Dakle, tu nije riječ o
klasičnome poboljšanju poslovnih procesa (“oformi tim i iterativno proučavaj i razmišljaj što i kako poboljšati”), nego o njihovu poboljšanju na osnovi analiza rada i
dobivenih rezultata rada postojećega Data
Warehouse/BI sustava.
48 infoTrend 188/4/2012
PRAVA SNAGA VAŠE DRUŠTVENE MREŽE
Nova solidarnost
D
ana 27. ožujka 2011. saznali smo
nezamislivo: naša dvoipolgodišnja
unuka, Emma Zinberg, ima rak.
U roku od 24 sata postala je pacijent
memorijalnoga centra za rak Sloan Kettering (MSKCC – Memorial Sloan Kettering
Cancer Center). Kada smo u bolnici koja
je otkrila njezin tumor primili početnu dijagnozu neuroblastoma, tim je onkologa
i kirurga u MSKCC-u ispravno dijagnosticirao da Emma ima pancreatoblastom,
iznimno rijedak oblik pedijatrijskoga
raka. U cijelim Sjedinjenim Američkim
Državama ima manje od 5 dijagnosticiranih slučajeva te bolesti.
Prvoga je travnja prošla uspješnu 8-satnu operaciju, iza čega je odmah slijedila
kemoterapija. Nakon nekoliko tretmanâ,
25. svibnja 2011. proglašena je da je bez
raka. Emma je sada bez raka zbog iznimnoga tima doktora, sestara i specijalista
u bolnici MSKCC, koji neumorno rade
da bi pružili najbolju moguću njegu svim
svojim pedijatrijskim bolesnicima.
Naša je obitelj željela započeti neki
oblik prikupljanja sredstava za MSKCC.
Moja kći Alexis (Emmina majka) i njezin
suprug Andrew odlučili su pozvati našu
obitelj i prijatelje da im se priključe na dobrotvornome događaju nazvanom “Djeca
hodaju za djecu s rakom” (Kids Walk for
Kids with Cancer) jer 100% od prikupljenih sredstava ide za potporu istraživanju
raka “Memorial Sloan Kettering Pediatric
Cancer Research”.
Ovdje počinje priča o društvenim medijima: akcija “Kids Walk for Kids with
Cancer” koristi active.com, web-sjedište
koje se lako prilagođava događajima za
prikupljanje sredstava. Možete ga posjetiti
na http://www.EmmaZinberg.com. S tim
izvrsnim alatom za prikupljanje sredstava
(ukupno postavljanje traje manje od sata),
naš je prvi poziv bilo slanje linka na svačije pojedinačne Facebook stranice. Bio
sam opčaran činjenicom da objava nije
izazvala mnogo komentara ni “lajkova”,
no rezultati su bili trenutačni – ljudi su
počeli donirati.
Nakon toga poslali smo nekoliko poruka e-pošte obitelji i prijateljima, a zatim i
nekim poslovnim suradnicima. Nekoliko
‘tweetova’ kasnije, i u roku od tjedan dana,
prikupili smo više od 25.000 $ koji idu
izravno MSKCC-u.
Kada je EmmaZinberg.com počela s
radom 4. ožujka, nismo imali pojma što
možemo očekivati. Hoćemo li prikupiti
nekoliko tisuća dolara, hoće li naša obitelj i bliski prijatelji doći i hodati s nama?
Sada je međutim jasno da čak i ljudi koje
ne poznajemo pomažu prikupiti sredstva
tako da MSKCC može nastaviti s radom
kojim spašava živote. Zadivljen sam stvarnom snagom naših kolektivnih alata za
društveno umrežavanje. A sada želim da
se i vi zadivite svojima.
S dvije i pol godine, kada je postavljena
Emmina dijagnoza, ona je znala da nešto
nije u redu, no nije mogla potpuno shvatiti problem. Alexis joj je rekla da u njezinome želučiću ima “yuckies” i da će ih
doktori prisiliti da odu “baj-baj” (Od tada
je izraz “Bye Bye Yuckies!” i naš poklič i
naša molitva.
Molimo poduprite tim Bye Bye Yuckies
... A ako možete, molimo stavite link na
EmmaZinberg.com na svoju FB stranicu
ili ih pošaljite Tweeterom. Molimo vas da
iskoristite snagu svojih društvenih mreža
da bi više obitelji kao što je naša dobilo
priliku reći “Bye Bye Yuckies!”
( Preuzeto: Shelly Palmer 9. ožujka 2012.)
TELEKOMUNIKACIJE<
OSVRT
Izvrstan sajam
(ne)potrebnih
uređaja
PIŠE BORIS PLAVLJANIĆ
IAKO VRLO KRATKO, SAMO ČETIRI DANA,
Barcelona je bila svjetsko središte mobilne
industrije. Svake se godine krajem prvoga
tromjesečja održava legendarni tehnološki sajam Mobile World Congress - MWC,
koji smo i ovaj put s nestrpljenjem iščekivali. Usprkos različitim glasinama koje su
se pojavile tjedan dana prije samoga sajma, nismo mogli ni sanjati da će biti tako
zanimljivo i da će se predstaviti uređaji
koji će, bez sumnje, obilježiti ovu godinu.
Novi trendovi
Naviknuli smo se da se trendovi mijenjaju, no u posljednje je vrijeme korisniku
preteško pratiti sve promjene i „trendove“.
Vratite se samo 10 godina unazad – ljudi
su tek počeli koristiti mobitele u svakodnevnome životu, a danas je mobitel središte svijeta. Naravno, ne doslovno, ali ima
bitnu ulogu u životu većine ljudi. Mlađe se
generacije više i ne sjećaju da je prije mobitel imao samo dvije funkcije – mogli ste
ga koristiti za pozive i slati SMS. Da nam
je tada netko rekao da ćemo na tome uređaju danas slušati glazbu, gledati filmove
u visokoj rezoluciji, surfati Internetom, a
da ćemo ga najmanje koristiti za komuniciranje s poznanicima i prijateljima – teško da bismo mu vjerovali.
No vratimo se ipak u sadašnjost. MWC
nam je već prvoga dana priredio golemo
iznenađenje – svoje su uređaje predstavili
Huawei, kineska kompanija koja se odlu-
Barcelona je bila
mjesto na kojem
su se pojavili svi
najveći i najbitniji
proizvođači
mobitela i
mobilnih usluga
- osim jednoga.
Pogađate, riječ
je o Appleu, koji
već tradicionalno
zaobilazi takve
događaje u
širokome luku.
čila boriti za svoj dio tržišta pametnih telefona, Sony koji se napokon riješio riječi
„Ericsson“ u svojem nazivu (uspjeli su ga
otkupiti), te HTC o kojem ne treba previše
govoriti.
Pretpostavka da se prvi dan ipak neće
ništa zanimljivo dogoditi, opovrgnuta je
već 15 minuta nakon početka prve prezentacije. Huawei je predstavio svoj flagship model – Ascend D quad. Prvi četverojezgreni smartphone na svijetu, koji
trenutačno krasi epitet najbržega mobitela
današnjice. Opravdano ili ne, vidjet ćemo
uskoro u praksi, no na papiru to zvuči prilično dojmljivo. Riječ je o K3V2 procesoru s taktom od 1.2 i 1.5 GHz, 1 GB DDR2
RAM memorije, golemom 4.5’’ IPS+ ekranu razlučivosti 1280x720 točaka (720p), te
operativnome sustavu Android i to inačici
4.0 (Ice Cream Sandwich).
Sony nije pokazao previše i ostali smo
razočarani – Xperia S je predstavljena na
CES-u ove godine, dok su na MWC-u
predstavljeni modeli Xperia U i P koji su
zapravo slabiji od spomenutoga modela S.
No dan još uvijek nije završio – HTC je
na redu.
Iako se u javnosti već govorilo o četverojezgrenome modelu (op.a. HTC Edge),
nikada ništa nije bilo službeno potvrđeno.
Barem ne do Barcelone. Ispostavilo se da
su glasine ipak bile točne – dolazi serija
pametnih telefona pod nazivom One.
Riječ je o flagship modelu One X u koji
HTC polaže sve nade, te ponešto slabijim
modelima One V i One S. One X će raditi
na NVidijinom Tegra 3 procesoru (4 x 1.5
GHz), imat će 1 GB DDR2 memorije kao
i Ascend D quad, ali će imati nešto veći
ekran (4.7’’) iste rezolucije, Android 4.0 i
novi HTC Sense 4.0. U prodaji bi se trebali
naći u vrijeme kada vi čitate ovaj časopis,
dok je o cijenama još uvijek prerano govoriti. Kao što se moglo odmah zaključiti,
prvi će dan biti pokazatelj novih trendova
u mobilnoj industriji, a tu prvenstveno
mislimo na procesore s 4 jezgre, 4.5+ inčnim ekranima, te podršci za LTE tehnologiju. Ostaje samo pitanje hoće li baterije
uz sadašnju tehnologiju i napredak moći
pratiti te nove trendove?
188/4/2012 infoTrend 49
Najveće gužve su
se stvarale oko
Googleova prostora
Nokia, Samsung, LG,
Microsoft i ostali
Ni sljedeći dani nisu bili ništa manje zanimljivi, iako smo ostali uskraćeni za jedan uređaj koji smo žarko željeli vidjeti. U
moru glasina našla se i ona da će Samsung
predstaviti nasljednika ponajboljega pametnog telefona na svijetu (op.a. Galaxy
SII). Na žalost, to se nije dogodilo, ali su
zato predstavili zanimljiv tablet – Galaxy
Note 10.1.
Apple fanovi se ne moraju brinuti, Note
10.1 neće biti bolji od iPada 3, ali donosi
osvježenje u odnosu na starije Samsungove modele. Osim poboljšanih značajki, od
sada Samsungovi tableti dolaze sa S Penom – Stylus olovčicom. Kombinacijom S
Pena i tableta dolazimo do toga da će tablet u bližoj budućnosti postati „virtualna
bilježnica“, što je još jedna nova funkcija
koju tableti od sada imaju. Polako ulazimo u post-PC eru koju će predvoditi Apple
i Samsung, dok će ostali morati uhvatiti korak s njima.
No nije Samsung jedini koji je predstavio tablet. Spomenuta kineska tvrtka
Huawei je, osim izvrsnoga smartphonea,
predstavila i MediaPad FHD – 10-inčni
tablet gotovo istovjetnih značajki kao i
Ascend D quad. Sada se s pravom pitamo koja je razlika između smartphonea
50 infoTrend 188/4/2012
Najočekivaniji
mobitel iz HTC-a je
definitivno model
One X no, odlični su i
modeli One V i One
i tableta, osim u veličini ekrana? Iskreno
rečeno, sumnjamo da bi netko kupio oba
Huawei proizvoda, kao što je to slučaj kod
Samsunga ili Applea koji nude dva odvojena proizvoda (naravno, ako gledamo tablet i pametni telefon).
Na tržište pametnih telefona, polako,
ali sigurno, ulazi i LG sa svojim modelom
4X HD. Specifičan je po tome što koristi
5 procesora – 4 u normalnoj upotrebi, te
jedan procesor kada je mobitel u standby modu. Navodno na taj način baterija
Hrvatski predstavnici u Barceloni
Već smo rekli da su se u Barceloni, osim mobitela, predstavile i nove mobilne usluge i aplikacije. Hrvatska je gospodarska komora odlučila ove godine predstaviti nekoliko hrvatskih
aplikacija. Redom su to aplikacije Spotie (Exploro), PhotoPay (Računi.hr), Habbits (IT4U/ Informacijske tehnologije za vas) i Salespod (Mobilna informatika). One su odabrane odlukama žirija te glasovima publike kao najbolje na događanju Mobile Monday Croatia, održanome
u HGK-u
Zagrebu
16. ercilis
siječnja 2012.
Tie
exeruam
inibh
cilland
Cilj
je
bio
okupiti
sve
one koje zanimaju mobilne tehnologije na jednome mjestu. To su
reraesenit vel ut vullamet
razvojni inženjeri, ljubitelji gadgeta, kreatori mobilnih aplikacija i svi oni koji žele naučiti nešto
praesto
et lortis nulput prat
novo ili saznati najnovije vijesti iz svijeta mobilnih tehnologija
adio
quat,
consed
„Sveesectem
naše tvrtke
svojim
su inovativnim aplikacijama pobudile veliko zanimanje svih
exero
dolore
onih kojima
su sevenissimOdit
predstavile te su ostvarile brojne poslovne kontakte i prilike za sklapanje
poslova“,
izjavio
je ubla
Barceloni
Tomislav Car, dopredsjednik Udruženja za informacijske tehnonos
ero eu
faci
feugait
logije
HGK-a,
zadužen
za
male
tvrtketat
i startupove.
eniamcommy nisim volore
TELEKOMUNIKACIJE<
Micr
Microsoft
je
u Ba
Barceloni
predstavio
pred
svoj novi
operativni
oper
sustav –
susta
Windows 8
Wind
najjeftinijih Windows mobitela (preporučena cijena – 150
eura), i model 808 PureView
koji je ostao zapažen jedino
po tome što dolazi s kamerom od 41 megapiksela! Da,
dobro ste pročitali. No budite
uvjereni da to ne znači kvalitetnu sliku, nego veliku sliku.
Ako ste namjeravali kupiti
taj model, zapitajte se treba li
vam slika koja će biti goleme
rezolucije i uzimati vam 5-10
MB prostora na SD kartici,
kad ćete ionako tu sliku uploadati na Facebook ili Twitter i ljudi neće
primijetiti razliku između slike nastale na
tome modelu i one nastaloj na prosječnome telefonu.
S druge strane mnogo bi vas više trebalo zanimati što je Microsoft imao za reći.
Nakon prilično neupečatljive Nokijine
prezentacije, div iz Redmonda je predstavio Consumer Preview inačicu Windowsa
8. To je prva inačica Windowsa koja će
biti namijenjena svim uređajima – osobnim računalima, pametnim telefonima i
tabletima. Stoga ne čudi da se Microsoft
odlučio da baš Barcelona bude grad u kojem će predstaviti tu novost.
Što zaključiti nakon
Barcelone?
može izdržati i do 48 sati rada, što je danas rijetkost i čisto sumnjamo u te brojke.
Sumnjičavi smo jer su mnogi najavljivali
i mnogo dulji vijek baterije pa se u praksi pokazalo da su te brojke katkad i upola
manje. Za one nešto skromnije, LG nudi
model Optimus 3D Max koji bi se trebao
uvrstiti među jeftinije Android uređaje, a
specifičan je po trodimenzionalnome korisničkom sučelju - 3D UI - koji možete
gledati bez posebnih naočala.
Za kraj smo s razlogom, ostavili Nokiu i
Microsoft koji su bili u posebnom središtu
pozornosti u drugome dijelu sajma. Nokia
je predstavila 3 modela pametnih telefona,
a Microsoft svoj novi operativni sustav.
Finska je kompanija napokon potvrdila
ono što smo već neko vrijeme priželjkivali
– Lumia 900 dolazi na globalno tržište. Uz
to, predstavljeni su modeli Lumia 610 koja
bi trebala konkurirati jeftinim Android
uređajima, s time da će to biti i jedan od
Dolazi novo vrijeme, vrijeme LTE tehnologije i jako snažnih mobitela. LTE tehnologija se za sada razvija samo u Americi i Japanu, dok ćemo mi ostali morati
pričekati još barem dvije do tri godine na
tu tehnologiju. A čak i kada ju dobijemo,
vjerujemo da će usluge biti toliko skupe
da ih nećemo ni koristiti – ali barem ćemo
ih imati.
Što se tiče novih značajki mobitela,
možemo samo reći da je to pretjerivanje.
Sigurni smo da 99 posto korisnika ne
može iskoristiti ni dvije jezgre do kraja,
a kamoli 4 jezgre koje rade na 1.5 GHz.
No kako mi ipak volimo misliti da će nam
ta „sirova snaga“ dobro doći, vjerojatno
ćemo potrošiti prosječnu Hrvatsku plaću
na jedan takav uređaj i misliti kako je to
dobro uložen novac, a zapravo nam je dovoljan i prosječan Android uređaj za onih
5 aplikacija koje svakodnevno koristimo.
Sve u svem, Barcelona je izvrstan sajam na
kojem su predstavljeni fantastični uređaji,
no u ovo vrijeme krize možda se taj novac i ta tehnologija mogu iskoristiti u neke
druge svrhe. Jer čemu mobiteli koje će si
moći priuštiti samo oni dubljega džepa?
OSVRT NA KONFERENCIJU
8. Telekom
Arena
DANA 12. I 13. OŽUJKA 2012. održana je
u Zagrebu 8. Telekom Arena, na kojoj su
se okupili mnogobrojni domaći i regionalni predstavnici telekomunikacijskih
kompanija. Osnovni je cilj konferencije
bio prikazivanje ulagačkih trendova i
planova, predstavljanje novih tehnologija te novih poslovnih modela u telekomunikacijskome, medijskome i tehnološkome sektoru
Započelo je izvrsno već s prvom prezentacijom. Predsjednik je Vijeća HAKOM-a, Miljenko Krvišek, najavio nekoliko projekata koji bi trebali zanimati
cjelokupnu javnost. Naime, riječ je o
razvoju širokopojasnoga Interneta na
područjima od posebne državne skrbi,
ruralnim područjima kao i razvoju novih mobilnih tehnologija koje bi nam do
2016. trebale omogućiti brzine Interneta i do 30 Mbps. Uz tako velike brzine
možemo očekivati i razvoj internetske
televizije koja polako kuca na vrata. Također, nezaobilazna je tema bila i razglašena informatizacija koju nova Vlada često spominje, a ona bi se trebala provesti
u idućim dvjema godinama, nakon što
se objedine sve trenutačne baze podataka koje postoje. Trenutačno ih je u Hrvatskoj preko 2000, a novac bi se za informatizaciju mogao prikupiti prodajom
podataka iz tih baza različitim tvrtkama
koje bi, prema procjenama, za podatke
bile spremne platiti sveukupno 16 milijardi kuna.
Nakon odslušane cjelokupne konferencije, otvaraju se nova pitanja. Jedno
od njih je i tzv. „zeleni IT“, model prema kojemu bi telekomunikacijske tvrtke
mogle uštedjeti i do 20 posto energije te
povećati dobit za 2,3 do 8,7 posto, no pitanje je kako će se to odraziti na njihove
usluge i cijene. Također, s pravom se pitamo kada ćemo dobiti podršku za LTE
tehnologiju, zašto su cijene u jugoistočnoj Europi i do 20 posto veće u odnosu
na neke druge države, kako cenzurirati
sadržaj koji je zaštićen intelektualnim
vlasništvom, a da se pri tome ne prekrši
privatnost korisnika itd. (bp)
188/4/2012 infoTrend 51
>ICT vijesti
BiH
PRIPREMIO: HARIS HAMIDOVIĆ
Inspektori za zaštitu
autorskih prava
njih 56%, nije upoznato s načinima sprječavanja krađe identiteta, a čak 73% ispitanika nisu
svjesni značenja zaštite njihove
on-line reputacije. Prosječna
ocjena znanja o on-line zaštiti
svih ispitanika u 27 zemalja je
44.
Za Bosnu i Hercegovinu prosječna je ocjena znanja 36, a
podatci iz zemalja iz okruženja
ne izgledaju mnogo bolje pa je
tako prosječna ocjena u Crnoj
Gori 38, Sloveniji 43, a u Italiji
39.
Federalna je uprava za inspekcijske poslove uz podršku
BSA - Business softvare alliance organizirala dvodnevnu
izobrazbu za sve federalne i kantonalne tržišne inspektore u Federaciji Bosne i Hercegovine iz područja zaštite autorskih prava
korištenja računalnih programa. Teme koje su obrađene tijekom
izobrazbe odnosile su se na inspekcijski pregled i dokumentiranje
softvera instaliranoga na računalima u cilju zaštite autorskih prava, te prepoznavanje nelicenciranih računalnih programa korištenjem specijalziranih USB-stickova na kojima se nalaze aplikacije
za otkrivanje svih instaliranih softvera na računalu koji je predmet
inspekcijskoga nadzora.
S obzirom na to da se u Federaciji BiH po prvi put provodi inspekcijski nadzor u tome području, svrha je održavanja izobrazbe omogućavanje stjecanja novih znanja inspektorima u svezi s
obavljanjem inspekcijskoga nadzora kako bi se pojasnile odredbe
Zakona o autorskom i drugim srodnim pravima u području računalnih programa te omogućila djelotvorna primjena navedenih
odredaba prilikom obavljanja inspekcijskoga nadzora u praksi.
Microsoft
NetWork 2.0
Microsoft BiH je objavio
preliminarni raspored predavanja za MS NetWork 2.0 konferenciju, koja će se održati u
Mostaru 4. i 5. travnja 2012. Predavanja su podijeljena na četiri
dijela, odnosno usporedno se
nudi četiri niza prezentacija: Business, IT pro, Dev i MS Community i namijenjeni su poslovnim
korisnicima, IT stručnjacima te
programerima. Nema sumnje
da će svi koji se odluče posjetiti tu konferenciju moći pronaći
odgovarajući sadržaj za sebe u
jednoj od četiriju dvorana Doma
Herceg Stjepan Kosača.
Dan sigurnijega
Interneta 2012.
Po drugi je put u Bosni i
Hercegovini obilježen Dan
52 infoTrend 188/4/2012
sigurnijega interneta 2012.
zahvaljujući angažmanu neformalne koordinacijske skupine
u sastavu: Ministarstvo sigurnosti BiH, Regulatorna agencija
za komunikacije BiH, Save the
Children Norway SEE, Oneworld
– platforma za jugoistočnu Europu, Međunarodni forum solidarnosti – Emmaus i Microsoft
BiH. Namjera je putem stalne
izobrazbe i nizom korisnih savjeta povećati sigurnost djece i
odraslih dok se koriste Internetom.
Istraživanje MCSI je provedeno u 27 zemalja na uzorku
od 11 000 korisnika od kojih
je njih 78% pokazalo znanje o
osnovama zaštite na Internetu,
ali su mnogo manje upoznati s
načinima zaštite od cyber kriminala kao što su krađa identiteta
ili otvaranje nametnutih linkova
koji se pojave dok su na Internetu. Više od pola ispitanika, čak
Projekt za
Graničnu policiju
BiH
Iz tvrtke Leftor Tuzla izvijestili su o završetku još jednoga vrijednog projekta – izradba informacijskoga sustava za
potrebe Granične policije BiH
(ISGP). Sustav će Graničnoj
policiji omogućiti kvalitetnu
evidenciju i praćenje protoka
ljudi i prijevoznih sredstava. Evidentiranje će se u bazi obavljati
i prema vrsti graničnoga prelaza koji je korišten pri ulasku u
BiH (cestovni, zračni, pomorski/
riječni, željeznički). Osim toga,
omogućeno je i pohranjivanje različitih drugih podataka o
osobama (npr. osobe kojima je
izrečena zabrana korištenja vozačke dozvole) i prijevozničkim
kompanijama (npr. evidencija
prekršaja koje je kompanija napravila).
Suradnja BH
Telecoma i
Ericssona NT
Predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević
i generalni direktor BH Telecoma Nedžad Rešidbegović danas
su u Zagrebu potpisali ugovor u
svezi s podrškom i održavanjem
fiksne i mobilne mreže BH Telecoma u sljedećem razdoblju.
Kako je priopćeno iz Ericssona,
ugovor je vrijedan 65 milijuna
kuna.
“Taj ugovor našim korisnicima garantira i u budućnosti
besprijekornu kvalitetu usluga.
Drago mi je da nastavljamo
suradnju s našim dugogodišnjim partnerom Ericssonom
Nikolom Teslom”, izjavio je tim
povodom Rešidbegović.
“Realizacija tog ugovora BH
Telecomu će osigurati nesmetan rad i pružanje pravovremenih usluga najviše kvalitete
njegovim korisnicima. Podršku
i održavanje ostvarit ćemo,
kao i dosad, uz obostrano razumijevanje i u bliskoj suradnji
naših stručnjaka i kolega iz BH
Telecoma”, izjavila je Kovačević.
Pravomoćna
presuda suda BiH
Pravomoćna presuda Suda
BiH broj S1 3 L 00079 10K donesena je 9. siječnja 2012. protiv osuđenoga Gološ Fahrudina
zbog kaznenoga djela iz člana
243. stav 5 u svezi sa stavom 1,
Krivičnoga Zakona Bosne i Hercegovine. Presudom je utvrđeno
da je osuđeni Fahrudin Gološ, u
svojstvu zakonskoga zastupnika
kompanije “Witnet” d.o.o. Tuzla, odnosno “Witnet Computer
Engineering” d.o.o. Tuzla, lažno
predstavljao tu kompaniju kao
ovlaštenoga zastupnika Microsofta, s namjerom da za kompaniju Witnet i za sebe pribavi
imovinsku korist.
Osuđeni Gološ je Federalnomu zavodu za zapošljavanje instalirao nelicencirane programe
MS Office 2003 i Windows server
2003 i dostavio krivotvorene dokumente kao dokaze o licenci za
isporučene programe, a za što je
primio iznos od 437.116,80 KM,
prenosi licenciranje.ba portal.
>ICT vijesti
Srbija
PRIPREMIO NIKOLA MARKOVIĆ
TELEKOMUNIKACIJE<
Google čestitao
Srbiji
Google čestitao Dan državnosti Srbije. Na početnoj
Pojačani nadzor
Federalna uprava za inspekcijske poslove, u suradnji s
kantonalnim upravama za inspekcijske poslove i ovlaštenim kantonalnim organima, 12. ožujka 2012. započela je
kampanju pojačanoga inspekcijskog nadzora na području
FBiH nad zaštitom autorskih prava korištenja računalnih programa. Predmetom će inspekcijske kontrole biti svi privredni subjekti
u FBiH koji se bave prometom i korištenjem računalnih programa
i prvi će rezultati kampanje biti objavljeni nakon mjesec dana.
Podršku će u ostvarenju navedenih aktivnosti inspekcijama
pružiti USAID i Business software alliance, međunarodna udruga
koja štiti prava softverske industrije, a djeluje u 80 država radi zaštite i proširenja softverskoga tržišta te stvaranja uvjeta koji potiču inovacije i razvoj.
Ravnatelj Federalne uprave za inspekcijske poslove Ibrahim Tirak kazao je 5. ožujka 2012., u sjedištu Vlade FBiH u Sarajevu, da
je osnovni cilj kampanje izobraziti i podići svijest pravnih i fizičkih
osoba za potrebom korištenja, distribuiranja i prometa licenciranih softvera te zaustaviti širenje tzv. sive ekonomije. Uz inspekcijske nadzore, kako je najavljeno, bit će upriličena i jaka medijska
kampanja.
Ta kampanja uključuje upravne mjere i prekršajne odredbe,
poput privremenoga i trajnoga oduzimanja predmeta i uređaja
kojima je počinjen prekršaj pa do novčanih kazni koje, između
ostaloga, za pravne subjekte mogu biti od 1.000 do 200.000 KM.
Kažnjena prodaja
softvera putem
Interneta
Prva pravomoćna presuda
za prodaju nelicenciranoga softvera putem Interneta donesena je 19. siječnja
2012. Presudom je jedna osoba osuđena na uvjetnu kaznu
zatvora u trajanju od 6 mjeseci,
dok je druga osoba osuđena
na novčanu kaznu u iznosu od
5.000 KM za prodaju nelicenciranoga WIN OS preko www.
pik.ba, www.market.ba i www.
oglasi.ba, prenosi licenciranje.
ba portal.
Javnog poduzeća Hrvatske
telekomunikacije d.d. Mostar
u 2012. Između ostalih odluka,
koje je Nadzorni odbor prihvatio, jest i Odluka o imenovanju
predsjednika Uprave – direktora JP HT d.d. Mostar. Na osnovi
prethodno dane suglasnosti
Vlade Federacije BiH za predsjednika je Uprave jednoglasno imenovan Stipe Prlić, koji je
u posljednjih šest mjeseci bio
vršitelj dužnosti predsjednika
Uprave.
Prihodi usprkos
krizi
Predrag Vraneš, direktor
kompanije “S&T Srbija”, kaže da je usprkos krizi prihod
kompanije dostignuo devet milijuna eura, što je rast od pet posto u odnosu na 2010. Poslovna
je godina počela dobivanjem
ugledne nagrade u Londonu za
iznimna IT dostignuća (The European IT Excellence Awards 2011
- za projekt E-Uprava (www.
euprava.gov.rs). Godina je završena dobivanjem nacionalne
nagrade za poslovnu izvrsnost
(www.fqce.org.rs). Predrag Vraneš, direktor “S&T Srbije”, očekuje da će i ove godine prihod
kompanije ići uzlaznom linijom i
premašiti deset milijuna eura.
Milijun i pol za
radna mjesta
NCR otvorio u Beogradu
operativni i informacijski
centar. Novootvoreni Centar
Uprava HT-a
Mostar
U Mostaru je održana prva
sjednica Nadzornoga odbora
stranici srpskoga “Gugla” pojavila se čestitka povodom 15. veljače, Dana državnosti Srbije. Za
ilustraciju na “Guglu” (.com i .rs)
iskorištena je naslovna stranica
Sretenjskoga Ustava. Klikom na
čestitku na tome popularnom
pretraživaču pokazuju se sajtovi
na kojima se govori o Danu državnosti Srbije.
Taj nacionalni praznik obilježava se na kršćanski praznik
Sretenje, zato što je toga dana
1804. buknuo Prvi srpski ustanak, a toga je nadnevka 1835.
donesen prvi Ustav tadašnje
srpske kneževine, koji je označio početak suvremene srpske
državnosti.
Predsjednik Uprave HT-a
Mostar Stipe Prlić
NCR-a u Beogradu trenutačno
ima 200 zaposlenih i pružat će
podršku na devet jezika: nizozemskome, engleskome, fran-
cuskome, njemačkome, grčkome, mađarskome, talijanskome,
španjolskome i turskome. Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja Srbije u okviru je
Programa za dodelu bespovratnih sredstava za podsticaj
investicija kompaniji NCR dodijelilo jedan i pol milijun eura
za nova radna mjesta, rečeno je
prilikom otvaranja.
Novo rješenje za
bankare
Asseco SEE predstavio
rješenje ASEBA BPS. Na EMC
IIG samitu o financijama i osiguranju koji je u veljači održan u
Barceloni, kompanija Asseco
SEE iz Srbije predstavila je svoje
rješenje ASEBA Banking Process
Suite (ASEBA BPS). ASEBA BPS je
softversko rješenje za automatizaciju i optimizaciju bankarskih
poslova i ono je iznimno dobro
primljeno od međunarodnoga
auditorija. To je rješenje već više
od godinu dana u produkciji u
Komercijalnoj banci i Banci Poštanskoj štedionici, u Beogradu,
rekao je Vladan Atanasijević, direktor u kompaniji Asseco SEE.
Najbolji u
Europi
Studenti FON-a plasirali
se za svjetsku završnicu.
Na natjecanju, održanomu 25.
veljače 2012. u Londonu, tim je
studenata Fakulteta organizacionih nauka (FON) iz Beograda
obranio titulu najboljih u Europi u rješavanju “studije slučaja”.
Tim FON-a plasirao se za svjetsku
završnicu koja će u travnju 2012.
biti održana u New Yorku. Rješenja “studije slučaja” ocjenjivao je
žiri sastavljen od međunarodnih
savjetnika iz područja menadžmenta, financija, organizacije i
komunikacija. Na natjecanju su
sudjelovale 54 poslovne škole
od kojih je većina u svjetskih
TOP100 visoko rangiranih.
188/4/2012 infoTrend 53
>ICT vijesti
>TELEKOMUNIKACIJE
Srbija
Novi način glasovanja
Predstavljen jedinstveni birački popis. Ministar za ljudska i manjinska prava, državnu upravu i lokalnu samoupravu u
Vladi Republike Srbije Milan Marković najavio je da će u Srbiji na
predstojećim izborima, prvi put od uvođenja višestranačja, biti
korišten jedinstveni birački popis kao
elektronička baza podataka.
Prema njegovim riječima, riječ je o najsuvremenijem obliku
biračkoga popisa koji
u ovome trenutku postoji u zemljama koje
su Srbiji uzor. Birači
će, kako je objasnio,
na predstojećim parlamentarnim i predsjedničkim izborima moći glasovati po mjestu boravišta u zemlji,
a ne samo prema mjestu prebivališta. Marković je najavio da će
od 15. ožujka 2012. svi birači moći putem sms poruke provjeriti
jesu li i gdje su upisani u jedinstveni birački popis.
7000 vijesti
Stvorena je baza podataka od oko 7.000 ICT vijesti.
Prilikom obilježavanja jubilarnoga broja 250 IKT BILTENA i
desetogodišnjice
postojanja
IKT Servisa, istaknuto je da je
prikupljeno, obrađeno i korisnicima dostavljeno oko 7.000 ICT
vijesti, a što je dragocjena baza
podataka o najbitnijim događajima iz ICT područja. Te se vijesti
svakodnevno objavljuju preko
Generalnoga servisa Tanjuga i
na portalima Privredne komore Srbije, Uprave za digitalnu
agendu, Udruženja e-Razvoj i
dr. Zaključeno je da treba još intenzivnije nastaviti s prezentacijama ICT vijesti preko Interneta,
širenjem suradničke mreže i
stvaranjem veće financijske podrške radu IKT Servisa.
U Srbiji
najpopularniji
„Chrome“
Prema podatcima „StatCountera“ za posljednja tri
mjeseca, udio se „Internet
Explorera“ na tržištu pretraži54 infoTrend 188/4/2012
vača smanjuje. Ipak, Microsoftov se pretraživač i dalje nalazi
na prvome mjestu, ako promatramo globalnu statistiku. Udio
je „Internet Explorera“ u veljači
ove godine iznosio 35,75%,
usluge „Chrome“ 29,84%, a „Firefoxa“ 24,88%. Ako gledamo
podatke za Srbiju, stanje je potpuno drukčije. Prema podatcima
„StatCountera“ od veljače ove
godine „Chrome“ se nalazi na
prvome mjestu najpopularnijih
pretraživača (39,45%), „Firefox“
je s dosadašnjega prvog mjesta
dospio na drugo i ima 38,45%
tržišnoga udjela, a „Internet
Explorer“ je treći s 13,42%.
Pirati
političari
Srpski pirati žele postati
partijom. „Srpski pirati” početkom ožujka ove godine počinju s prikupljanjem potpisa
na osnovu kojih bi se registrirali
kao legitimna politička partija.
Potrebnih će 10.000 potpisa za
registraciju pirati-aktivisti prikupljati po svim gradovima u Srbiji. U Srbiji su pirati aktivni još
od 2008. Ideje su „pirata” širom
svijeta i u Srbiji usredotočene na
slobodnu komunikaciju i transparentnost financija velikih
korporacija, banaka i državnih
ustanova.
Srpsko ICT
tržište
Promovirana publikacija
“ICT in Serbia - At a Glance”. Vojvođanski IKT klaster i GIZ
(Deutsche Gesellschaft fur international Zusammenarbeit)
su 2. ožujka 2012. u Novome
Sadu promovirali publikaciju
“ICT in Serbia - At a Glance”.
Promocija je bila namijenjena
IT kompanijama članicama Vojvođanskoga IKT klastera, a kojih
ima 37. Matijević je kao jedan
ACTA u Srbiji:
U organizaciji misije OEBS-a u Srbiji
održana je u Domu omladine 9. ožujka 2012. javna rasprava o sporazumu
ACTA. O ACTA-i se govorilo kao pitanju ravnoteže
između slobode izražavanja i zaštite autorskih
prava u suvremenome
dobu i kao prikrivenoj
namjeri nadziranja internetskih sadržaja. Prof.
dr. Saša Gajin rekao je da
bi ACTA, kao trgovinski
sporazum protiv krivotvorenja, trebao služiti legitimnim ciljevima, ali je to i potencijalno
zadiranje u privatnost. Državna je tajnica za Digitalnu agendu Jasna Matić istaknula da je sporazum ACTA refleks tradicionalnih industrija za
zaštitu svojih interesa, ali je također uočljiv i sve
jači glas onih koji brane interese umreženoga
društva. Šefica je kabineta povjerenika za informacije od javnoga značaja i zaštitu podataka
o ličnosti Nevena Ružić upozorila da odredbe
iz ACTA-e predviđaju da svi uređaji na kojima
se mogu nalaziti podatci (prijenosna računala,
telefoni, tableti i dr.), mogu biti pregledani ako
se posumnja da se na njima nalazi sadržaj koji
krši nečija autorska prava. Među onima koji
sporazum podržavaju u raspravi je sudjelovala i Branka Totić, direktorica Zavoda za zaštitu
intelektualne svojine, koja je rekla da će Srbija
morati prihvatiti taj sporazum ako to učini i Europska unija.
od autora publikacije upozorio
na strukturu i vrijednost ICT tržišta u Srbiji, razvoj kadrovskih
resursa i istraživanja sa stajališta ICT-a, mogućnosti i zaprjeke
za domaće ICT kompanije na
inozemnome tržištu i trendove i
potencijale u ICT djelatnostima.
Prepoznata je potreba razvoja
kakvoće i primjene standarda
u softverskoj industriji. Predloženo je uvođenje “Serbian SW
sertification”.
Domaće IT tržište, za koje se
smatra da neće dalje opadati,
ostaje i dalje osnovni potencijal
razvoja ICT-a u Srbiji.
Nepovratna
sredstva
Održan “Info dan” posvećen Pozivu 6. Uprava za
digitalnu agendu u suradnji s
Privrednom komorom Srbije
i Europskom komisijom organizirala je 2. ožujka 2012. “Info
dan” posvećen Pozivu 6 u okviru
Programa podrške razvoju politike informacijsko-komunikacijskih tehnologija (CIP-ICT PSP).
Za ovu su godinu predviđena
sredstva u iznosu od oko 135
milijuna eura. Sudjelovanje u
Programu otvara mogućnost
srpskim kompanijama za dobivanje nepovratnih sredstava za
ostvarenje projekata, kao i izvrsnu priliku za suradnju s europskim tvrtkama.
Upad u sajtove
državnih tijela
Uhićena jedna osoba
zbog računalnoga napada.
U Beogradu je 8. ožujka 2012.
uhićen G. V. zbog osnovane
sumnje da je počinio sljedeća
kaznena djela: računalni napad,
neovlašten pristup zaštićenome računalu, računalnoj mreži i
elektroničkoj obradbi podataka,
programiranje i unos računalnih
virusa za počinjenje kaznenih
djela protiv sigurnosti računalnih podataka. Prema riječima
sne telefonije poslovnim korisnicima. Telenor će korisnicima
nuditi usluge klasičnoga telefoniranja i širokopojasnoga Interneta. Telenor će se prilikom
pružanja usluga fiksne telefonije jednim dijelom oslanjati na
infrastrukturu Telekoma Srbije,
ali je istodobno počeo razvoj i
unaprjeđivanje vlastite mreže.
U tijeku je izgradnja optičke
infrastrukture od Beograda
do bugarske granice.
“Inovirajmo
zajedno”
Dan Internet domena Srbije
U Beogradu je 22. ožujka 2012. obilježen Dan Internet domena Srbije. Program je skupa imao tri bloka. U prvome su bloku prikazane novosti na Internetu u nas i u svijetu. Drugi
je blok bio posvećen “Ćirilici na Internetu i Internetu na ćirilici”. U
trećem su bloku predstavljeni uspješni projekti na .RS domenu.
Predstavljeni su: www.epilion.rs, www.greendesign.rs, www.infolink.rs, www.telegraf.rs, www.tarzanija.rs, www.tetka.rs, www.
buzzilla.rs, www.karijera.mingl.rs, www.uplatnica.rs, www.srbodroid.rs i projekt “Čitaj me”.
tužitelja za visokotehnološki
kriminal Branka Stamenkovića,
čim je primijećen pokušaj upada na sajtove državnih tijela,
započeta je istraga koja je za
svega nekoliko sati dovela do
osobe za koju se sumnja da je
odgovorna za napad. U akciji
razotkrivanja hakerske skupine u Srbiji sudjelovali su, osim
Tužilaštva za visokotehnološki
kriminal, SBPOK i Odeljenje za
visokotehnološki kriminal MUPa Republike Srbije.
e-Račun
što prije
Društvo za informatiku
Srbije i Privredna komora
Srbije organizirali su 23. veljače
2012. okrugli stol “e-Poslovanje i
primene e-Računa”. Istaknuto je
da u Srbiji postoji osnovni pravni okvir za primjene e-Računa i
to kroz implemetacije Zakona
o elektronskom dokumentu,
Zakona o PDV-u i Zakona o
računovodstvu i reviziji (koji je
u procesu prihvaćanja). U Srbiji
postoje pojedinačni slučajevi
primjena e-Računa, ali iako su
izjednačeni papirnati i elektronički dokumenti, nisu stvoreni
uvjeti za masovnu primjenu eRačuna, jer nije utvrđen njezin
elektronički format i ne postoji
standardizirana infrastruktura
za primjene e-Računa. Hrvatski
su kolege na okruglome stolu
predstavili ostvarene uspjehe i
prikazali da usluge informacijskoga posrednika pružaju: Računi.hr, FINA, pošta, neke banke
i drugi.
Telenor u fiksnoj
telefoniji
Telenor će u drugoj polovini ove godine srpskim
građanima ponuditi usluge
fiksne telefonije, kaže direktor
korporativnih poslova Telenora
Goran Vasić. On je istaknuo da
je Telenor već krajem siječnja
2012. počeo pružati usluge fik-
Bio je to moto skupa Cisco Expo 2012. Skup je održan
20. i 21. ožujka 2012. u Beogradu i osnovne su teme bile: inteligentne mreže, Računarstvo
u oblaku i mobilnost. Umrežavanjem se povezuju kanali
prodaje i kompanije s korisnicima i omogućava Računalstvo u
oblaku i novi oblici mobilnosti.
Istaknuto je da su društveni
mediji, Računalstvo u oblaku,
“eksplozija” podataka i porast
broja uređaja koje treba umrežiti neki od ključnih trendova.
“Inovirajmo zajedno” je put do
novih poslovnih procesa i novih poslovnih modela.
Vodič za sigurnu
kupnju
Promocija vodiča za sigurnu kupnju preko Interneta. Uprava je za digitalnu
agendu 21. ožujka 2012. u Beogradu promovirala vodič za laku
i sigurnu kupnju preko Interneta. U vodiču se kupcima daju
informacije o ovome: kako biti
sigurni prilikom kupnje preko
Interneta, kako provjeriti kredibilitet prodavača, na što obratiti
pozornost prije i poslije kupnje,
kako mogu sigurno plaćati u
internetskim prodavaonicama
i kako mogu ostvariti svoja potrošačka prava. Besplatno se izdanje vodiča eKupovina može
preuzeti na adresi http://digitalnaagenda.gov.rs/ekupovina
188/4/2012 infoTrend 55
>PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
KVALITETE DOBROGA ŠEFA
PRIPREMILA ANA RIBARIĆ GRUBER
Stručnost:
Dobar rukovoditelj
poznaje cijeli radni proces i stručnjak je u
svojem području. Spreman je na stalno
usavršavanje i prihvaćanje novina. U tome
treba biti primjer drugima i upoznavati
nove tehnologije i nove izazove prije nego
što to zatraži i od svojih zaposlenika.
Obaviještenost:
Rukovoditelj ne može očekivati od zaposlenika
da se informiraju o novinama u djelokrugu svojega rada, ako ni on sam ne pokazuje interes za njih. Naprotiv, rukovoditelj
mora uvijek biti u tijeku i pružati informacije članovima svojega tima. Moguće
praznine u znanju treba popuniti u najkraćem mogućem roku, a ne ih podastirati zaposlenicima jer će tako ozbiljno
poljuljati autoritet i ubrzo preuzeti ulogu
cara iz Andersenovoga
g „Carevoga
g novogg
ruha“.
uha“.
Direktor, ravnatelj, rukovoditelj,
šef, vođa tima, voditelj projekta…
Svima koji obavljaju navedene poslove
zajedničko je to što su nadređeni većoj
ili manjoj skupini zaposlenika. Iako je
nemoguće pronaći savršenoga šefa,
onoga kojemu njegovi zaposlenici (ali
i nadređeni) ne bi mogli ništa zamjeriti,
činjenica je da postoje velike razlike među
đu
njima, kako po rezultatima rada tako i
po zadovoljstvu zaposlenika njihovom
komunikacijom. Budući da tijekom
svojega osnovnog obrazovanja naučimo
o
malo ili gotovo ništa o komunikaciji i
međuljudskim odnosima, osoba koja se
želi prihvatiti upravljanja ljudima mora
preispitati svoje kvalitete, biti svjesna
p
sslabih točaka i nastojati ih otkloniti.
KKoje su ključne odlike dobroga šefa,
kkoje ga čine uspješnim i omiljenim?
t
tošću
i općim nezadovoljstvom. Šef koji
iima viziju dobro će definirati ciljeve. Iako
ssu dugoročni ciljevi bitni, treba postaviti i
m
male, dnevne ili tjedne ciljeve koji olakšavvaju praćenje napredovanja prema ostvarrenju velikih ciljeva i vrjednovanju rada
ssvakoga zaposlenika i cijeloga tima.
Organiziranost:
O
Vizija:
Uspješan rukovoditelj ima
dugoročan pregled obveza i plan razvoja. To je osnova učinkovitoga upravljanja
vremenom, zaposlenicima i radnim procesom. U suprotnome je djelovanje stihijsko i poslovi se dovršavaju u posljednji
trenutak, što može rezultirati pogreškama
u radu, iscrpljivanjem zaposlenika, nape56 infoTrend 188/4/2012
Dobra
j organizacija pola posla, možda i više.
je
Rukovoditelj raspoređuje zaduženja zaposlenicima, određuje rokove i nadzire radni
proces. Pri raspoređivanju poslova bitno je
paziti da pojedini posao dobije osoba koja
je najsposobnija za njegovo obavljanje i
dati joj upute o tome što i do kada treba
biti nešto dovršeno. Nakon toga šef treba
pustiti zaposlenike raditi u miru, pri čem
im mora biti na raspolaganju ako negdje
zapnu ili trebaju savjet ili podršku. Ruko-
voditelj mora pokazati da ima povjerenje
u svoje zaposlenike.
Upravljanje je vremenom ključno za
dobru organizaciju. Rukovoditelj treba
voditi računa o rokovima i vrijednosti
pojedinih poslova. Vrijeme ne smije trošiti na sitnice, dok izmiče bitno, a osobito
treba poštovati tuđe vrijeme. Šef koji je
neorganiziran pa u posljednji tren očekuje
od zaposlenika da rade prekovremeno jer
rokovi istječu, izazvat će nezadovoljstvo.
Sastanci trebaju biti dobro pripremljeni
i konstruktivni, bez nepotrebnoga otezanja.
Autoritet:
Uspjeh u bilo kojoj aktivnosti je nemoguć bez discipline i
reda. U svakoj su skupini bitna pravila koja
članovi moraju poštovati kako bi skupina
uopće mogla funkcionirati. Šef mora biti
dosljedan, ustrajati na pridržavanju pravi-
ILUSTRACIJE JENIO VUKELIĆ
Stvar ravnoteže
la i sankcioniranju njihovoga kršenja, ali
bez grubosti u komunikaciji (primjerice,
prijetnji ili povišenoga tona). Posao je
rukovoditelja, između ostaloga, i davanje
povratnih informacija o radu zaposlenika.
Kritike treba upućivati u individualnim
razgovorima i smirenim tonom. Kako bi
imala pozitivan učinak, kritika se treba
odnositi na konkretno ponašanje i biti
upućena neposredno nakon toga ponašanja, a ne općenita, zakašnjela i usmjerena
na osobu. Za razliku od kritike, pohvale je
dobro iznijeti javno, ali samo kada su doista zaslužene, pazeći pri tome da na pohvalu ne utječe bliskost sa zaposlenikom,
nego isključivo njegov rad.
Primjer:
Uspješan šef mora biti
primjer zaposlenicima. Rukovoditelj koji
kasni na posao, ne poštuje rokove, radno vrijeme provodi obavljajući privatne
poslove ili je rastresen, ne može očekivati
točnost, marljivost i entuzijazam od svojih
podređenih.
Otvorenost:
Rukovoditelj
mora biti svjestan da ne može biti jedini pokretač novih ideja, koliko god želio prigrabiti sve zasluge. Stoga treba biti
spreman bez ikakve zavisti prihvatiti nove
ideje i napomene zaposlenika, čime će ih
dodatno potaknuti. Štoviše, dobar će rukovoditelj poticati zaposlenike na nove
ideje, prihvaćati njihovu inicijativu i cijeniti dobre prijedloge.
Ugled: Svaka osoba koja želi stručno napredovati treba paziti na svoj ugled,
a ne potpirivati glasine ili, još gore, dovesti
se u stanje da postaje predmetom poruge.
Plesanje na stolovima na kraju novogodišnjega domjenka može djelovati kao zabavno, kao što i otvoreno udvaranje kolegicama ili kolegama može biti izazov za nečiji
ego, ali nakon takvih pothvata nitko ne
može očekivati poštovanje svojih podređenih. Šef ne mora biti bezličan (naprotiv, određena doza opuštenosti i humora
u granicama pristojnosti uvijek je dobrodošla), ali ocvaloga pubertetliju suradnici teško mogu ozbiljno shvatiti. Na ugled
treba paziti i u nekim na izgled privatnim
situacijama koje lako mogu prerasti granice privatnosti (primjerice, fotografije s
neobuzdanoga tuluma lako mogu dospjeti
na društvene mreže).
Kad je riječ o ugledu, posebno treba paziti na područja koja se u poslovnome svijetu smatraju osobito osjetljivima, kao što
su pridržavanje zakona i propisa, financijska odgovornost i profesionalna etika.
prijetnji) i onih suptilnijih, kao što je, primjerice, izazivanje sažaljenja. Nije dobro
da šef sije strah jer time uništava pozitivno ozračje na radnome mjestu, ali još je
gore ako neprestano traži da ga se žali.
O upuštanju u prenošenje neprovjerenih informacija ili informacija o zaposlenicima koje nisu povezane s poslom ne
treba posebno ni govoriti – ogovaranje je
najstrože zabranjeno svakomu tko želi da
ga se cijeni, a osobito šefu.
Pravednost:
Svaki šef koji
želi uspjeti mora sve svoje zaposlenike
tretirati jednako. Rukovoditeljima koji
su prije trenutačnoga posla bili na nižem
položaju često je vrlo teško jer se moraju
oduprijeti sklonosti da različito tretiraju
zaposlenike s kojima su prije bili bliskiji
od ostalih. Već pri preuzimanju nove dužnosti i šefu i njegovim zaposlenicima mora
biti
bit jasno da oni nisu „pajdaši“ iz lokalnoga
n
kafića, nego da svatko ima svoje
ovlasti,
zaduženja i odgovornost. Šefu
ov
mora
biti bitno kakav je netko radnik,
m
a ne gaji li prema toj osobi simpatije ili
antipatije.
antipa
Šef mora imati uvid u opseg poslova
svakoga
svako zaposlenika i paziti da opterećenje
poslom bude podjednako raspoređeno te
da jednako
jed
cijeni i uspjehe svih zaposlenisa
ka i sankcionira
pogreške. U suprotnome
može doći do narušavanja međuljudskih
d
odnosa.
Komunikacija:
Teško je
biti na čelu ikakvog tima, a osobito opstati tijekom duljega razdoblja na tome položaju bez komunikacijskih sposobnosti.
Osnove su dobre komunikacije jasnoća,
neposrednost, dvosmjernost i umijeće
slušanja. Nejasne ili dvosmislene poruke dovode do nesporazuma, što se može
odraziti i na posao i na međuljudske odnose.
Bez slušanja nema komunikacije. Dobar
će rukovoditelj pozorno slušati argumente
svakoga zaposlenika i dobro ih razmotriti
pri donošenju odluka (ponavljamo: bitno
je što se govori, a ne tko govori). Prilikom
prenošenja informacija treba se usredotočiti na bitno, bez nepotrebnih objašnjavanja i digresija. Komunikacija treba biti
lišena manipulacija i onih grubih (npr.
Odlučnost: Donošenje odluka također je jedna od sastavnica rukovodećega položaja. Neka radna mjesta, a
među njima su i šefovska, jednostavno ne
trpe neodlučnost. Prilikom donošenja odluka treba razmotriti pozitivne i negativne posljedice svake mogućnosti. Za bitne
odluke, one koje donose dugoročne posljedice, treba ostaviti dovoljno vremena i
prikupiti vrijedne informacije.
Katkada rukovoditelj odluku treba donijeti zajedno sa zaposlenicima ili užim
krugom zaposlenika. Donošenje odluka u
skupini ima svoje prednosti i nedostatke,
o čem će biti riječ u jednome od sljedećih
brojeva.
Emocionalna
stabilnost: Rukovođenje
podrazumijeva veliku odgovornost, raznovrsnost poslova, rad pod vremenskim
pritiskom i razrješavanje konfliktnih situacija, a time i izloženost stresu. U takvim
uvjetima dobro funkcionirati može samo
stabilna osoba koja u svakome trenutku
može zadržati nadzor nad vlastitim osjećajima i ponašanjem. Šef koji lako gubi
živce, paničari, viče ili čak plače pokazuje
bespomoćnost i nedoraslost situaciji. Iako
nam je temperament urođen, neke je teh188/4/2012 infoTrend 57
>PSIHOLOGIJA ZA POSLOVNJAKE
nike samokontrole moguće naučiti (primjerice, brojanje do deset kad smo ljuti,
izbacivanje viška adrenalina kroz tjelesnu
aktivnost, uzimanje kratkoga predaha...).
Odgovornost:
Rukovoditelj mora biti spreman preuzeti odgovornost ne samo za svoje odluke i svoj rad
nego i za rad svojih zaposlenika te njihove
moguće propuste. Zaposlenici će cijeniti
rukovoditelja koji se zauzima za njih, ističe njihove kvalitete i hvali njihov rad nadređenima i spreman je boriti se za bolje
uvjete rada.
Mali test velikih vrlina
Imate li osobine dobroga šefa ili Vas zanima biste li bili dobar šef? Pozorno
pročitajte tvrdnje koje slijede i procijenite vrijede li one za Vas ili ne.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
10
11.
11
12.
12
13.
13
14.
14
15.
15
Ravnoteža:
Američki profesor menadžmenta Robert Sutton, autor
knjige Good Boss, Bad Boss (Dobar šef, loš
šef), ističe da je odlika dobrih šefova pozorno održavanje ravnoteže između nadzora koji imaju nad svojim zaposlenicima
i slobode koju im pružaju. Previše nadzora
guši entuzijazam i kreativnost, a premalo
nadzora vodi prema padu učinkovitosti i
usredotočenosti na posao. Sutton navodi
izjavu bivšega menadžera LA Dodgersa
(američkoga bejzbolskog prvoligaša) Tommyja Lasorde kojom ocrtava vrijednost
sposobnosti vođe da održi ravnotežu između nadzora i slobode: „Vjerujem da je
menadžment poput držanja grlice u rukama. Ako je držite prečvrsto, ubit ćete ju, a
ako ju držite prelabavo, odletjet će.“
Kako se skupine razlikuju po svojoj
strukturi, ciljevima i uvjetima u kojima
djeluju, tako se i pojedinci, njihovi članovi
i vođe razlikuju po svojih odlikama, a sve
zajedno utječe i na upravljanje skupinom.
Prema tomu, upravljanje bilo kojom skupinom pa tako i zaposlenicima u radnome
okruženju, vrlo je složeno i nema formule
koja jamči uspjeh. U svakome slučaju, šef
koji radi na sebi može pokrenuti promjene i cijeli tim usmjeriti prema boljemu
funkcioniranju.
58 infoTrend 188/4/2012
16.
16
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
Zaposlenicima pristupam s povjerenjem.
Ne trebam biti upućen/a u najsitnije pojedinosti posla.
Bez obzira na okolnosti, zaposlenicima se obraćam smirenim tonom.
Dopuštam da zaposlenici izraze svoje neslaganje sa mnom ili mojim
odlukama.
Obavljanje bitnih poslova organiziram pravodobno.
Zaposlenici me se ne boje.
Kad mi se zaposlenik obrati, bitnije mi je što je rečeno, nego tko mi
se obraća.
Na posao dolazim pravodobno.
Nastojim se podjednako odnositi prema svim zaposlenicima.
S lakoćom rješavam disciplinske probleme.
Rado hvalim zaposlenike za dobro obavljen posao.
Trudim se biti uzor u radu.
Općenito sam dobro organiziran(a).
Pratim novosti u području svojega rada.
Spreman sam zaposlenicima pružiti pomoć kad se suoče
s poteškoćama u radu.
Nemam većih poteškoća pri donošenju odluka.
Neslaganje sa mnom ne shvaćam osobno.
Nemam problema s izricanjem kritike zaposlenicima.
Nije me lako izbaciti iz takta.
Rado prihvaćam nove ideje svojih zaposlenika.
Potičem samostalnost u radu svojih zaposlenika.
Zaposlenici mi se obraćaju s poštovanjem.
Za sastanke se nastojim što bolje pripremiti, tako da se nepotrebno ne oteže.
Dobro poznajem propise iz područja svojega rada i pridržavam ih se.
Za svaki zaokruženi odgovor
„točno“ ubrojite si po jedan
bod.
mjesto na kojem ćete i sami biti
zadovoljniji.
Ako niste
„varali“:
Za dobro obavljanje šefovskoga posla morate još mnogo raditi
na sebi. Pozorno preispitajte svoje jake i posebice slabije strane i
hitno počnite raditi na sebi kako
biste se uspješno nosili sa svim
izazovima koje Vaše radno mjesto iziskuje. Osobito se posvetite
svojim organizacijskim i komunikacijskim vještinama.
0 – 6 bodova:
Nemate ni osnovne kvalitete dobroga rukovoditelja i ne
možete biti autoritet za svoje
zaposlenike, zbog čega Vaš tim
ne može postići zadovoljavajuću
učinkovitost. Zacijelo teško izlazite na kraj s organizacijom posla,
ali i svojim zaposlenicima. Stoga
biste trebali dobro promisliti je
li rukovodeći položaj doista ono
što želite i možete obavljati ili je
mudrije potražiti mirnije radno
7 – 12 bodova:
13 – 18 bodova:
Imate kvalitete dobroga rukovoditelja, ali i određene nedostatke. Kako biste bili još uspješniji, osobito ako rukovodeći
posao želite obavljati tijekom
TOČNO NETOČNO
TOČNO NETOČNO
TOČNO NETOČNO
TOČNO NETOČNO
TOČNO NETOČNO
TOČNO NETOČNO
TOČNO
TOČNO
TOČNO
TOČNO
TOČNO
TOČNO
TOČNO
TOČNO
NETOČNO
NETOČNO
NETOČNO
NETOČNO
NETOČNO
NETOČNO
NETOČNO
NETOČNO
TOČNO
TOČNO
TOČNO
TOČNO
TOČNO
TOČNO
TOČNO
TOČNO
TOČNO
TOČNO
NETOČNO
NETOČNO
NETOČNO
NETOČNO
NETOČNO
NETOČNO
NETOČNO
NETOČNO
NETOČNO
NETOČNO
duljega vremenskog razdoblja,
pokušajte otkriti slabosti, uložite nešto truda i pokušajte ih
otkloniti. Rezultati neće izostati,
a zadovoljniji ćete biti i Vi sami,
ali i Vaš tim.
19 - 24 boda:
Zacijelo nemate većih poteškoća u komunikaciji sa svojim
zaposlenicima, kvalitetom rada
i rokovima. Vjerojatno ste dobar
i mudar šef, koji uspijeva održati
ravnotežu između radne discipline i slobode koju pružate svojim
zaposlenicima. Vaši vas zaposlenici vole, čega ste vjerojatno
i sami svjesni. Ne dopustite da
Vam taština uništi postignuto,
nego i dalje tražite mogućnost
poboljšanja.
IDC najavljuje jubilarnu desetu
IT Security & Datacenters
Transformation
konferenciju
Tvrtka IDC Adriatics najavljuje organizaciju 10. po
redu konferencije na temu IT sigurnosti i podatkovnih
datacentara koju će u suradnji sa svojim partnerima
održati 10. svibnja ove godine u zagrebačkom hotelu
Antunović.
Sigurnost više nije informatički izolirano područje, već
središnji dio procesa donošenja odluka koji se suočava
sa stvarnim tržištem. Kao takva, veza između onih koji
prakticiraju „sigurnost“ i poslovnih dioničara sve je jača.
Područje IT sigurnosti uvijek će biti odličan teren za
investicije u organizacijama i kompanijama svih veličina.
To je realna situacija koju kompanije moraju shvatiti a i
prihvatiti. No, te IT inicijative zahtjevaju potpuno nove
pristupe IT sigurnosti. Virtualizacija, virtualni uredi, cloud
computing – uvelike su već prisutni u IT okruženju i kao
sastavni dio novih strategija moraju se uzeti u obzir. Oni
danas predstavlju potpuno novu tržišnu realnost. Stoga
će se ovogodišnja konferencija osvrnuti upravo na brojne
IT inicijative koje su preplavile regiju dok će novi pristupi
IT sigurnosti obilježiti značajan dio predavanja.
Doprinos važnosti teme sigurnosti i poslovanja u
okruženju IT inicijativa donosi predstavljanje istraživanja
hrvatskog tržišta softvera za sigurnost IT sustava za
prošlu godinu te srednjeročne prognoze rasta tvrtke IDC
Adriatics, kao svojevrsnog nezavisnog “trećeg stupa”,
pozicioniranog između ponude i korisnika.
Višegodišnja uspješna suradnja sa vodećim kompanijama
iz ICT industrije nastaviti će se i na IT Security &
Datacenters Transformation Roadshow 2012 te će
partneri APC, Fortinet, Qualys, T-HT i Microsoft izložiti
svoja promišljanja i predstaviti sigurnosna rješenja,
trendove i novitete. Kao i dosadašnjih godina očekuje se
više od 200 sudionika na konferenciji.
Za više informacija o IDC IT Security & Datacenters Transformation
konferenciji kontaktirajte
Ladu Đukić putem email adrese : [email protected]
ili telefona : +385 1 3040 050.
,$Ĩ4- 1.#-$
/.2+.5-$*.-%$1$-"()$
U ZAGREBU
9. SEE CRM Arena: CRM u novom svjetlu – 19. i 20. 4. 2012.
HEALTH CARE BUSINESS ARENA – Regionalna konferencija
o poslovanju u zdravstvu – 24. i 25. 5. 2012.
4. ENERGETSKA ARENA – 12. i 13. 6. 2012.
Organizator
YOUR BUSINESS INTELLIGENCE
AND NETWORK PARTNER
www.infoarena.hr | tel: +385 1 555 3721 | fax: +385 1 557 1851 | e-mail: [email protected]

Prijavni obrazac

Optimizacija aplikacija kroz cjelokupan lanac isporuke

null

Pročitajte... - Recro

Poziv za printanje

Jedinstveno rješenje za Elektroprivredu Crne Gore

IT rekonstrukcija industrije zdravlja

Ponovo na vrhu

Profil tvrtke

IT konačno strateška industrija

materijal