LIST GRADA
LUDBREGA
Besplatni primjerak
31. SIJEČNJA 2013.
BROJ 70 / GODINA VIII.
Civilna zaštita:
Ludbreg u siječnju:
Uspješno
protiv
snijega
Smotra
postrojbe
opće namjene
/str. 2./
/str. 3./
Književna večer:
U spomen
na Božu
Hlasteca
/str. 13./
Vincekovo s
izložbom vina
/str. 8.-9./
Zimsko malonogometno prvenstvo:
SPORT
/str. 14-15./
RK Ludbreg – Mljekara Bohnec:
Dijamantni pir:
Marija i Mirko
zajedno
60 godina
/str. 10./
Pehar pionirima Podravine
Obljetnica rukometaša
2
A KT U A L N O
Isplaćeni prvi
iznosi novih
stipendija
Gradske službe ovih su dana uplatile iznose stipendija novim stipendistima s područja Grada Ludbrega
s kojima je gradonačelnik Marijan
Krobot popisao ugovore. Podsjetimo,
krajem prošle godine Socijalno vijeće
donijelo je odluku o novim stipendistima nakon njihovih prijava na raspisani natječaj i ispunjavanja kriterija za
dodjelu novih stipendija.
-Dodijeljeno je ukupno 10 novih
stipendija. Po pet stipendija prema
oba kriterija, dakle, prema kriteriju
ekonomsko-socijalnog statusa studenta, te kriterija studija za deficitarna zanimanja. Njima su isplaćene
mjesečne rate od početka akademske godine što znači mjesečni iznosi
od mjeseca listopada pa do sada.
Nadam se da više neće biti nikakvih
pritužbi jer smo zatražili dodatne
podatke od nadležnih državnih institucija oko primanja obitelji studenata za one koji su se natjecali prema socijalno-ekonomskom statusu.
Vjerujem stoga da smo dobili realne
i točne podatke i tako izbjegli eventualne manipulacije. Što se tiče popisa
deficitarnih zanimanja, nitko ih nije
izmislio već smo se o potrebama kadrova izravno obratili gospodarskim
subjektima, poduzetnicima i raznim
ustanovama, te od njih zatražili podatke. Tako su utvrđena deficitarna
zanimanja iz znanstvenih područja:
strojarstvo, elektrotehnika, građevina, arhitektura, farmacija, medicina,
psihologija, njemački jezik, engleski
jezik, matematika. Socijalno vijeće je
vrlo korektno i pravedno obavilo zadaću i vjerujem da više neće biti repova – kazao je gradonačelnik Krobot.
Iznosi stipendije su po 600 kuna
za studente koji studiraju u našoj i
susjednim županijama, te 800 kuna
za one koji studiraju u drugim županijama.
-Unatoč složenoj situaciji oko
proračuna odnosno smanjenom
proračunu zadržali smo istu visinu
stipendija kao i prijašnjih godina i
nastojimo pomoći kako bi roditeljima ublažili probleme zbog niskog
životnog standarda. Najvažnije je da
nastavljamo s dodjelom stipendija.
Poznato je da smo prije dvije godine
promijenili odredbe odluke i utvrdili
bolje i korektnije uvjete stipendiranja. Sad stiže manje zamolbi na natječaj, ali je podjela još korektnija nego
prije, a time smo zadržali visinu iznosa stipendija. Pomoć u obrazovanju
mladih jedan je od prioriteta Grada
– poručio je gradonačelnik Marijan
Krobot.
Osim desetero novih korisnika
stipendija Grad od ranije stipendira
gotovo 30 studenata, pa u 2013. godini Ludbreg ima sveukupno skoro
40 studenata, korisnika gradskih stipendija.
31. siječnja 2013.
‘MLD Usluge’ Đelekovec preuzima dimnjačarske poslove na području Grada
Novi dimnjačari od 1. veljače
Nakon što je Gradsko vijeće
Ludbrega krajem godine donijelo
odluku o novom koncesionaru s
kojim je potpisan ugovor, dimnjačari tvrtke 'MLD Usluge' iz Đelekovca
od 1. veljače počinju s radom u naseljima Grada Ludbrega. Radi se o
promjeni koncesionara za dimnjačarske poslove na području Ludbrega. Tijekom postupka za izbor stigle
su dvije ponude od kojih je ponuda
tvrtke iz Đelekovca bila je ekonomski povoljnija za Grad, a ispunjava i
ostale potrebne uvjete, te je odlučeno da joj se povjeri obavljanje dimnjačarskih usluga umjesto dosadašnjoj tvrtki iz Varaždina. Koncesija je
dodijeljena na rok od godinu dana
počev od 1. veljače, a naknada koju
koncesionar mora platiti Gradu je
17.000 kuna.
Cjenik i broj telefona
Žitelji svih naselja Grada Ludbrega
u slučaju potrebe mogu nazvati dimnjačara na broj 098 942 88 67.
Od 1. veljače primjenjivat će se
novi cjenik dimnjačarskih usluga koji
se razlikuje od starog jer neke će usluge
biti jeftinije, ali bit će i onih skupljih za
korisnike.
Cjenik za korisnike individualnih stambenih objekata:
Čišćenje dimnjaka 40 kuna, čišćenje
štednjaka ili peći 40 kuna, čišćenje
centralnog dimnjaka 55 kuna, čišćenje
centralne peći 40 kuna, kontrola plinskog dimnjaka 10 kuna, spaljivanje u
dimnjaku, pregled dimnjaka i izdavanje nalaza 170 kuna, kontrola plinskih
trošila aparatima i norma po satu 80
kuna.
Cjenik za korisnike višestambenih objekata:
Dimnjačari iz Đelekovca vodit će brigu o ludbreškim dimnjacima
Čišćenje vlastitog dimnjaka 40 kuna,
čišćenje zajedničkog sabirnog dimnjaka također 40 kuna, čišćenje dimovodnih kanala u stanu 10 kuna, kontrola vlastitog plinskog dimnjaka 10
kuna, kontrola zajedničkog sabirnog
plinskog dimnjaka 20 kuna, čišćenje
štednjaka ili peći 40 kuna, spaljivanje
u dimnjaku 30 kuna, pregled dimnjaka, ložnog postrojenja i izrada nalaza
200 kuna, kontrola plinskih trošila
aparatima u stanu 30 kuna i norma po
satu 80 kuna.
Cjenik za korisnike proizvodno-poslovnih objekata:
Čišćenje dimnjaka na kruto i tekuće
gorivo 50 kuna
Smotra postrojbe Civilne
zaštite opće namjene
U Ludbregu je krajem siječnja
održana smotra postrojbe Civilne
zaštite opće namjene Grada Ludbrega. Bio je to prvi skup ove postrojbe koji je započeo prozivkom,
a održan je da bi se u cilju što bolje
preventive okupili svi učesnici,
međusobno upoznali, te dobili
odgovarajuće obveze.
-Sada su se upoznale sve strukture koje čine postrojbu opće
namjene kako bi se što bolje pripremili i preventivno djelovali u
slučaju potrebe zaštite i spašavanja. Svi su dobili svoje zadaće,
postrojbe su dobile obveze, razmijenili smo i prikupili potrebne podatke. Cilj je bio upoznati članove
s namjenom postrojbe, sustavom
Čišćenje peći na kruto ili tekuće gorivo
40 kuna
Čišćenje centralnog dimnjaka 70 kuna
Čišćenje centralne peći do 100 kW 80
kuna
Čišćenje centralne peći do 500 kW 100 kuna
Čišćenje centralne peći do 1500 kW 200 kuna
Čišćenje centralne peći više od 1500
kW - 200 kuna
Čišćenje parnog kotla do 500 kW - 300
kuna
Kontrola plinskog dimnjaka i priključka – 30 kuna
Kontrola plinskih peći-kotlova – 300
kuna
Spaljivanje u dim. ili centralnoj peći –
30 kuna
Generalno-strojno čišćenje centralne
peći do 100 kW – 200 kuna
Podmazivanje-konzerviranje centralne peći do 100 kW – 150 kuna
Generalno-strojno čišćenje centralne
peći do 500 kW – 550 kuna
Podmazivanje-konzerviranje centralne peći do 500 kW – 200 kuna
Generalno strojno čišćenje centralne
peći do 1500 kW– 700 kuna
Podmazivanje–konzerviranje centralne peći do 1500 kW- 200 kuna
Pregled dim.,ložnog postrojenja. i izrada stručnog nalaza-350 kuna
Norma po satu - 80 kuna
Upoznali se sa zadacima
i načinima mobilizacije, zadaćama zaštite i spašavanja, sustavom
zapovijedanja, formacijama, mogućim opasnostima, kao i zakonskim pravima i obvezama članova
postrojbe – rekao nam je Božidar
Hajsok, načelnik Stožera zaštite i
spašavanja, zamjenik gradonačelnika.
Smotra u sportskoj dvorani
okupila je 50-ak učesnika kojima
su podijeljeni raspoznavajući prsluci. Bilo je tu i članova Stožera
zaštite i spašavanja, zapovjedništva Civilne zaštite, djelatnika
Područnog ureda za zaštitu i spašavanje Varaždin, te drugih pripadnika postrojbe, predstavnika
Grada i gostiju.
Dužnosnici su članove postrojbe upoznali sa zadacima
Nakladnik: POU D. Novak Ludbreg
Glavni urednik: Darko Skupnjak
Grafički urednik: Domagoj Sigur
Redakcija: Darko Skupnjak,
Branko Dijanošić, Željka Namesnik,
Marina Hižak, Ana Havaić,
Neven Jerbić, Dražen Vađunec
Kontakt: POU D. Novak
Ludbreg, Trg Sv. Trojstva 19
Telefon: 042 306 131
Fax: 042 306 068
e-mail: ludbreske-novine@
pou-ludbreg.hr
Tisak: Tiskara Zagreb
Postrojba mora biti pripremljena za djelovanje
Članovi postrojbe dobili su reflektirajuće prsluke
A KT U A L N O
31. siječnja 2013.
Ludbreg u zimskim uvjetima
3
REPUBLIKA HRVATSKA
VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
GRAD LUDBREG
POVJERENSTVO ZA DODJELU
JAVNIH PRIZNANJA
Na temelju članka 12. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Ludbrega - pročišćeni tekst (“Sl. vjesnik Varaždinske županije” br. 5/03, 39/07)
Povjerenstvo za dodjelu javnih priznanja Grada Ludbrega raspisuje slijedeći
OG L A S
1. Pozivaju se građani, pravne
osobe, političke stranke i udruge
građana na podnošenje inicijativa za dodjelu javnih priznanja
Grada Ludbrega.
Unatoč mehanizaciji dio posla uvijek se mora obaviti na stari način – lopatama
Uspješno protiv snijega
Mi smo ipak na sjeverozapadu
Hrvatske, pa nas ne mogu iznenaditi velike snježne oborine. Za pravog
snježnog nevremena drugog vikenda
siječnja autobusi i vlakovi tek su neznatno kasnili, ljudi su uredno dolazili na radna mjesta, djeca u školu.
Djelatnici gradske komunalne tvrtke
'Lukom' bili su pripravni na dvodnevno padanje snijega. Potvrdio nam je
to i gradonačelnik Marijan Krobot:
-Jako sam zadovoljan kako se
'Lukom' borio s obilnim snijegom. I
građani mogu biti zadovoljni, bilo je
reakcija, ali samo pozitivnih. Da se
malo našalim - nisam trebao uzeti lopatu u ruke kao gradonačelnik Zagreba. Djelatnici i direktor 'Lukoma' zaslužuju sve pohvale i priznanje što su
tako dobro odradili svoj dio posla, čak
i onda kada je traktor s daskom stao
zbog kvara. Time su samo pokazali da
su dobro organizirani – kazao nam je
gradonačelnik Marijan Krobot.
Po službenim podacima u Ludbregu je tih dana palo više od pola
metra snijega, a da je napadalo još
par desetaka centimetara vjerojatno
bi došlo do problema prohodnosti i
kamo odložiti nove količine snijega.
-Snijeg je na vrijeme stao inače
bismo sigurno morali nešto učiniti da odvezemo nove količine i
da bismo omogućili čišćenje što bi
sigurno otežalo posao 'Lukomu' i
povećalo troškove zimske službe.
Primijetili smo da je problem čišćenje nogostupa uz stambene objekte
i poslovne prostore koji su prazni, a
vlasnici ne žive tu ili u blizini. Teško
je očekivati da će oni po pozivu doći
i očistiti snijeg dok tako jako pada.
Djelatnici 'Lukoma' su priskočili ako
je bilo vremena. Taj problem morao
bi se ubuduće nekako drugačije riješiti – smatra gradonačelnik Krobot.
U 'Lukomu' se za vrijeme neprestanog padanja snijega radilo dano-
Bacačem snijega čistile su se staze na gradskom groblju
noćno kako bi se građanima olakšalo zimske nevolje.
-'Lukom' i postoji da bude u službi
građana i zaista nismo imali niti jednu pritužbu. Smatram da smo opravdali povjerenje da možemo kvalitetno obavljati zimsku službu i nositi se
s izvanrednim situacijama kakva je
bila ova zbog iznimnih oborina.
Imamo plan čišćenja snijega i raspored dežurstva. Kada tako jako pada
prvenstveni je cilj prohodnost cesta,
ulica i prolaza, a potom se ide u temeljitije uklanjanje snijega. Prilazi,
prolazi i nogostupi uglavnom se čiste
novim bacačem i četkom za čišćenje
snijega koja se montira na naše kosilice, a neizbježno je i ručno čišćenje,
lopatama. Strojevi su radili neprekidno 60 sati ili 2,5 dana, mijenjale su se
samo posade. Ovim putem čestitam i
zahvaljujem djelatnicima koji su vrlo
dobro odradili zadatke, te poslovođi
Slavku Gložiniću koji je vrlo malo spavao tijekom tih noći kao i ja osobno
kad je bio obilan snijeg jer nam je bila
želja da Ludbrežani naredni dan nesmetano mogu obavljati svoje dnevne
obaveze. Imali smo kvar na traktoru
s daskom koji smo relativno brzo otklonili, ali smo za svaki slučaj angaži-
Pomagao je i Goran Horvat sa svojim strojem
rali i kooperanta Gorana Horvata koji
je sa svojim strojem pomogao u čišćenju Ludbrega – rekao nam je mr. Igor
Franolić, direktor 'Lukoma'.
Tvrtka ove zime brine o čišćenju
snijega s više površina nego prethodne.
-Ove zime čistimo snijeg i u Hrastovskom prema dogovoru s njihovim mjesnim odborom. Već godinama to radimo u Selniku. Uz ceste,
prilaze, prolaze i javne gradske površine, imamo potpisane ugovore i s
više tvrtki i obrta da čistimo s njihovih parkirališta i poslovnih prostora,
primjerice, s parkirališta u koncesiji
'Crtorada'. Nama je to važan prihod
jer tako dijelom pokrivamo troškove
zimske službe. S postojećim kadrovima i mehanizacijom to je maksimum
kojeg možemo kvalitetno pokrivati.
Za nešto više trebali bismo još radnika i nabaviti dodatnu mehanizaciju
- procjenjuje mr. Franolić.
Kalendarski je zima tek na pola
puta.
-Svjesni smo toga, ali ne brinemo. Mi smo spremni za nove snježne oborine, a osigurali smo i dovoljne količine soli za nastavak zime
– ističe mr. Igor Franolić, direktor
'Lukoma'.
Građani u akciji, Željko Špoljarić čisti nogostup
2. VRSTE, OPIS I UVJETI ZA
DODJELU JAVNIH PRIZNANJA
Javna priznanja Grada Ludbrega su:
1. Počasni građanin Grada Ludbrega
2. Nagrada Grada Ludbrega za
životno djelo
3. Nagrada Grada Ludbrega
4. Plaketa Grada Ludbrega
5. Zahvalnica Grada Ludbrega
PROGLAŠENJE POČASNIM
GRAĐANINOM GRADA
LUDBREGA
Počasnim građaninom Grada Ludbrega može se proglasiti
fizička osoba, koja je svojim javnim djelovanjem, postupcima
i radom doprinijela gospodarskom i društvenom razvitku ili je
zaslužna za promicanje ugleda,
značaja i položaja Grada Ludbrega u zemlji i svijetu.
Počasnim građaninom Grada
ne može se proglasiti osoba koja
ima prebivalište na području
Grada Ludbrega.
Proglašenje počasnim građaninom Grada Ludbrega javno je
priznanje koje se iskazuje posebnom Poveljom Grada Ludbrega.
NAGRADA GRADA LUDBREGA ZA ŽIVOTNO DJELO
Nagrada za životno djelo
dodjeljuje se građanima Grada
Ludbrega, koji su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigli trajne i značajne rezultate
na području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne
skrbi, humanitarnog djelovanja
i drugih područja društvenog
života u Gradu i time značajno
doprinijeli njegovom razvitku,
ugledu i promidžbi.
NAGRADA GRADA LUDBREGA
Nagrada Grada Ludbrega
dodjeljuje se građanima Grada
Ludbrega za najvrednije ostvarene rezultate u protekloj godini
u području znanosti, gospodarstva, prosvjete, kulture, umjetnosti, športa, zdravstva, socijalne
skrbi, humanitarnog djelovanja i
svih drugih područja društvenog
života u Gradu Ludbregu, čime
su doprinijeli njegovom razvitku,
promidžbi i ugledu.
PLAKETA GRADA LUDBREGA
Plaketa Grada Ludbrega dodjeljuje se trgovačkim društvima, ustanovama, udrugama,
športskim društvima, vjerskim
zajednicama i drugim pravnim
osobama koje su svojim višegodišnjim radom i djelovanjem postigle uzorne uspjehe u područjima gospodarskog i društvenog
djelovanja od interesa za Grad
Ludbreg i njegove građane, te
prijateljskim gradovima odnosno
drugim jedinicama lokalne samouprave u zemlji i inozemstvu
u znak priznanja za uspješnu i
korisnu suradnju i promicanje razvitka i ugleda Grada Ludbrega.
ZAHVALNICA GRADA
LUDBREGA
Zahvalnica Grada Ludbrega
dodjeljuje se domaćim i stranim
fizičkim i pravnim osobama za
dugotrajno javno djelovanje, te
donatorima koji su na osobit način doprinijeli razvitku i ugledu
Grada Ludbrega.
3. Svake godine može se dodijeliti jedna Nagrada Grada
Ludbrega za životno djelo, te
najviše do dvije Nagrade Grada
Ludbrega.
Tijekom jedne godine istoj
fizičkoj ili pravnoj osobi može se
dodijeliti samo jedno javno priznanje Grada Ludbrega.
Nagrada za životno djelo istoj
se osobi može dodijeliti samo
jednom.
4. Podnositelji inicijativa za
dodjelu javnih priznanja dužni
su svoje pismene prijedloge na
priloženom obrascu dostaviti
Povjerenstvu za dodjelu javnih
priznanja Grada Ludbrega, Trg
Svetog Trojstva 14 i to najkasnije do 11 . veljače 2013. godine.
5. Za sve ostale informacije
zainteresirani se mogu javiti u
Upravni odjel za društvene djelatnosti i opće poslove, Trg Sv.
Trojstva 14, telefon 810-622, fax
810-623, radnim danom od 7-15
sati, a tekst oglasa i obrazac prijedloga dostupan je i na internet
stranicama Grada Ludbrega –
http://www.ludbreg.hr.
Predsjednik Povjerenstva
za dodjelu javnih priznanja:
Marijan Krobot
4
A KT U A L N O
31. siječnja 2013.
Društvene djelatnosti
u 2013. godini
Program javnih potreba Grada za 2013. godinu u društvenim
djelatnostima planiran je u iznosu
7,965.114 kuna.
Za predškolski odgoj i prosvjetu 2.496.000 kuna, tu su
sredstva planirana za potrebe
sva tri ludbreška vrtića i sufinanciranje boravka djece u vrtićima,
zatim za programe i sufinanciranje prijevoza učenika OŠ
Ludbreg, također su osigurana
sredstva za aktivnosti na osnivanju Srednje škole Ludbreg od
50.000 kuna.
Za sport 600.000 kuna od čega
Zajednica športskih udruga i njezine članice mogu računati na
350.000 kuna, a ostalo je predviđeno za igre mladih, sportske škole i troškove energenata i održavanje sportskih objekata.
Za zaštitu spomenika kulture
i arheoloških nalaza planirano je
300.000 kuna, za javne potrebe
u kulturi 1,406.036 kuna, radi se
o programima Pučkog učilišta,
Gradske knjižnice i druge manje
potrebe. Za javne manifestacije
predviđeno je 100.000 kuna. Za
potrebe u socijalnoj skrbi 972.500
kuna, tu su rezervirana sredstva
za stipendije, novčane pomoći,
za novorođenu djecu, za Caritas,
Gradsko društvo Crvenog križa,
Ludbreško sunce i još njih 10-ak.
Za potrebe Zajednice tehničke
kulture predviđeno je 158.000
kuna, za vatrogastvo 570.000
kuna, za djelatnosti i programe
Turističke zajednice 265.714 kuna,
zatim 175.000 kuna za kulturni
amaterizam, 400.000 kuna za razvojne projekte koji su lani prijavljeni za fondove EU i na natječaje Ministarstva kulture, za javne
potrebe u informiranju 175.000,
potom 96.900 kuna za organizacije civilnog društva, a političkim
strankama planirana je donacija
iz gradskog proračuna od ukupno
50.000 kuna.
Gradonačelnik Marijan Krobot, o proračunu za 2013. g
Manji proračun
Gradsko vijeće Grada Ludbrega
je krajem prošle godine izglasalo
novi proračun na prijedlog gradonačelnika Marijana Krobota. Ukupni prihodi, prema tome i rashodi,
planirani su u iznosu 21,298.000
kuna što je neznatno niži iznos od
završnog rebalansa za 2012. godinu.
Gradonačelnik je prvobitno predlagao nešto veći proračun, točnije
za 1,075.000 kuna, ali je tijekom rasprave na koncu ipak podnio amandman o smanjenju kojeg su vijećnici
i usvojili.
-Nije se radilo o prethodnom
dogovoru, o konsenzusu. Smatram
da je ipak bilo potrebno napraviti
korekcije u prijedlogu jer situacija
u gospodarstvu i društvu je zaista teška što utječe i na financijsko
Program javnih potreba u
gospodarstvu i poljoprivredi
Program javnih potreba Grada Ludbrega u gospodarstvu
i poljoprivredi za 2013. godinu ukupno planira 7,917.000
kuna proračunskih sredstava.
Prema proračunskim mogućnostima u gospodarskom dijelu programom se osigurava 4,675.000
kuna za potrebe gradnje krupne
infrastrukturu kao što su asfaltiranje cesta i nogostupa, zatim za
potrebe vijeća mjesnih odbora
iz sredstva komunalne naknade,
za održavanje komunalne infrastrukture i javne rasvjete, te za
troškove energije javne rasvjete i
za kanalizaciju.
Za poticanje poduzetništva
osigurat će se 2,702.000 kuna.
To su sredstva predviđena za
opremanje gospodarskih zona
komunalnom infrastrukturom,
za izradu prostornih planova,
otkup zemljišta, subvencioniranje postojećih poduzetničkih
kreditnih linija, za javne radove
i sajmove.
Za poljoprivredu iskazane su
javne potrebe vrijedne 540.000
kuna, a to su subvencije za umjetno osjemenjivanje stoke, kredite,
nabavu sadnica za podizanje dugogodišnjih nasada, osiguranje
poljoprivredne proizvodnje, za
pčelarstvo, potpore u okrupnjavanju zemljišta, te sredstva za
slivnu vodnu naknadu i za deratizaciju.
Gradonačelnik M. Krobot
poslovanje Grada. Nadam se da će
dodatno smanjenje proračuna doprinijeti stabilizaciji. Smanjena su
sredstava koja Grad izdvaja za gradnju komunalne infrastrukture jer
ocjenjujemo da bismo pojačanim
aktivnostima tu razliku mogli namaknuti iz vanjskih izvora. Također
je isti razlog zbog kojih su smanjeni
očekivani prihodi od prodaje građevinskog zemljišta u vlasništvu Grada. Sigurno ćemo morati dodatno
sniziti cijenu zemljišta u poslovnim
zonama ako ih želimo prodati. Na
koncu, u ovom trenutku nemamo
pokazatelja ili odluka da će Ludbregu biti isplaćena dividenda u
trgovačkim društvima gdje imamo
udjele u vlasništvu, a i ta odluka ne
ovisi nama. Zato sada nismo planirali taj prihod – pojasnio je gradonačelnik Krobot.
Ne pamtimo primjer iz prethodnih godina da bi se pri donošenju
novog gradskog proračuna planirali
i manji rashodi za zaposlene u gradskoj upravi.
-Situacija je složena i prisiljeni smo na takav korak. Radi se o
iznosu manjem za 120.000 kuna za
zaposlene. Plaće se neće dirati, već
ćemo raditi na smanjenju dodataka.
Na takav ćemo način sudjelovati u
podnošenju tereta složene situacije
u gospodarstvu i opće krize. U programe javnih potreba nije se posebno zadiralo – ističe gradonačelnik.
Gradonačelnik očekuje da će
gradska uprava unatoč ozbiljnim fi-
M.Krobot: novi nositelji izvršne vlasti n
nancijskim teškoćama funkcionirati
dobro. Doduše, bit će upitno pokretanje novih aktivnosti.
-Planirani su niži prihodi, a istovremeno će Grad imati povećane
troškove kojih lani nismo imali.
To su troškovi izbora, priprema na
osnivanju srednje škole, domaćin-
Program radova sredstvima
komunalne naknade
Grad Ludbreg ima zakonsku
obvezu utvrditi i program radova održavanja komunalne infrastrukture iz sredstava komunalne
naknade za svaku kalendarsku
godinu. Program se odnosi isključivo na čišćenje i održavanje
javnih površina na području svih
naselja Grada, na održavanje nerazvrstanih cesta, na odvodnju
atmosferskih voda, na održavanje javne rasvjete, deratizaciju.
Za ovaj program planirana su
sredstva u iznosu 2,587.500 kuna,
najvećim dijelom za održavanje
javnih površina i za održavanje
nerazvrstanih cesta. Program
sadrži i predviđena sredstva za
transfere vijećima mjesnih odbora. Utrošak sredstava komunalne
naknade za svih 12 mjesnih odbora planiran je s 1,025.000 kuna
od čega je 425.000 kuna predviđeno za javnu rasvjetu, a ostatak
od 600.000 kuna za namjene
mjesnih odbora.
Usvojeni Program radova održavanja komunalne infrastrukture iz sredstava komunalne naknade za 2013. godinu provodit će
se preko gradskog komunalnog
poduzeća ‘Lukom’.
Komunalni program
Za Program gradnje uređaja i objekata
komunalne infrastrukture u 2013. godini
planiran je iznos od 29,448.209 kuna. No,
realizacija će ovisiti o učešću građana u sufinanciranju, proračunskih mogućnosti Grada,
te učešću vanjskih izvora. Za gradnju objekata i uređaja za odvodnju i pročišćavanje
planirano je najviše - oko 11,6 milijuna kuna.
Planirana je gradnja mreže odnosno kolektora na više lokacija u Ludbregu, te prva faza
Pogled s Vidikovca sv. Vinka prema Gospodarskoj zoni Istok - Ludbreg ima malo slobodnih površina z
kanalizacije u Sigecu, zatim gradnja bio-pročistača otpadnih voda u Selniku, te izrada
dvije projektne dokumentacije.
Za uređenje nerazvrstanih cesta predviđeno je 5,6 milijuna kuna, za dvije ceste u
Hrastovskom, u Selniku dvije ulice i parking
kod groblja, četiri ceste i dva stajališta autobusa u Vinogradima Ludbreškim, šest cesta
u Bolfanu, u Čukovcu pet cesta i prostor oko
doma, dvije ceste u Globočecu, u Sigecu
uređenje površine oko doma, te 10 cesta
u naselju Ludbreg. Oko 1,8 milijuna planirano je za uređenje javnih površina, a radi
se o uređenju staza, parkirališta, dvorišnih
rampi, te o još nekim projektima u naselju
Ludbreg, zatim na uređenju dječjih igrališta
u Slokovcu, Hrastovskom, te Bolfanu gdje
je u planu i uređenje izvora, kao i pješačkih
staza u parku.
Ulaganja u javnu rasvjetu predviđena su
s 2,2 milijuna za postavljanje štedljivo-ekološke rasvjete na šest lokacija u Ludbregu. Za
projekte energetske učinkovitosti na objektima i javnoj rasvjeti, te na zaštiti okoliša predviđeno je 5,2 milijuna kuna. U vodoopskrbi
planirano je 2,8 milijuna za nastavak gradnje
dva odvojka vodovoda u Vinogradima Ludbreškim, te na gradnji vodovodne mreže u
Segovini.
Uz ovaj, donijet je i Zajednički program
31. siječnja 2013.
godinu
n nego lani
nakon izbora morat će brzo krenuti u izradu rebalansa proračuna
stva Svjetskim umjetničkim igrama,
pa vjerojatno i preuzimanja Poljanca u sustav Grada Ludbrega što je
na dnevnom redu ovog zasjedanja
Hrvatskoga sabora. Dakle, u takvim
okolnostima teško je planirati puno
toga novog. Očekujem, međutim,
da će se nastaviti s već dogovore-
za gospodarstvenike
investicija koji se najvećim dijelom oslanja na ulaganja iz vanjskih izvora, a vrijedan je više 12,4
milijuna kuna od čega bi više od
72 posto sredstava trebala osigurati Županijska uprava za ceste,
oko 5 posto Hrvatske vode, a preostalih 23 posto gradski proračun. Radi se o projektu uređenja
kružnog toka u središtu Ludbre-
nim projektima i pripremama za
realizaciju onih koji bi se, kako je
dogovoreno, većinom financirali
iz vanjskih izvora, poput gradnje
bio-pročistača Selnik, pa sanacije
odlagališta otpada. Te investicije
najvećim se dijelom financiraju iz
državnog proračuna.
Naravno da ćemo nastojati od
države ishoditi veće potpore, a moramo sve snage i znanje usmjeriti i
na fondove Europske unije jer smo
kandidirali više programa. Vidjet
ćemo što će biti prihvaćeno, a ako
nešto i otpadne treba popraviti da
bi projekt zadovoljio sve kriterije i
prošao u idućem natječaju. U svakom slučaju, smatram da će novi
nositelji izvršne vlasti koji budu
izabrani na lokalnim izborima
krajem proljeća sigurno brzo krenuti u analizu i pripreme za izradu rebalansa proračuna kako bi
mogli predstaviti i pokrenuti svoje
razvojne planove – naglasio je gradonačelnik.
Mandat ovog saziva predstavničke i izvršne vlasti polako se bliži
kraju.
-S predsjednikom Gradskog vijeća Slavkom Blagajem vidjet ćemo
koliko je potrebno sjednica prije
nego se odlukom Vlade raspuste
predstavnička tijela radi lokalnih
izbora. Čeka nas i svečanost u povodu Dana grada, a kao gradonačelnik
namjeravam korektno odraditi svoj
mandat podnošenjem završnog računa za 2012. godinu – poručio je
gradonačelnik Marijan Krobot.
ga, rekonstrukciji i modernizaciji
Frankopanske ulice s biciklističko-pješačkim stazama, gradnji
mosta preko kanala za Otok
mladosti, modernizaciji dijela lokalne ceste Slokovec-Globočec,
te rekonstrukciji i modernizaciji
županijske ceste s biciklističkopješačkim stazama u Šenoinoj
ulici u Sigecu.
5
O proračunu Božidar Hajsok, zamjenik gradonačelnika
A KT U A L N O
Premalo razvojnih izazova
Prema mišljenju Božidara Haj- ba prostorno planirati i novu zonu ostvariti u jednoj godini, ali se mora
soka, zamjenika gradonačelnika prema Selniku. To će biti neophod- planirati – upozorava Božidar HajGrada Ludbrega, gradski proračun no uvesti u prostorne dokumente. sok.
za 2013. godinu ima dobrih i loših No, proračunom nije predviđeno
Smatra da je propuštena prilika
strana, te smatra da vjerojatno neće pokretanje inicijativa za nove pro- donošenja važnih odluka.
biti teško ostvariti planirane priho- jekte, za novi razvoj. Zašto? Jer je
-U proračunu nema odmarališta
on predizbornog karaktera, pa zato Oštro. Što s njime? To čeka novu
de i rashode.
-Dobro je što je novi proračun nema političku težinu. Donekle je vlast. Ima potrebe za donošenje tešobjektivan u ovoj složenoj situaciji, to razumljivo u predizborno vri- kih i nepopularnih odluka tamo gdje
znači da je ostvariv i ne bi trebalo biti jeme, a i prilike su takve da malo se to godinama odgađalo. Primjerice,
problema pri realizaciji. Lako je to tjeraju na oprez. Ipak, moglo se oko odlagališta otpada i pročistača
zaključiti iz prihoda i rashoda koji su planirati s više izazova bez obzira otpadnih voda, oko zone 'Sjever'. Preplanirani ispod veličina proračuna na to tko će voditi grad nakon izbo- dugo nismo rješavali goruće probleza prošlu godinu. Posebno apostro- ra. Novo vodstvo, ako želi ozbiljno me, a nastavljamo i dalje. Neće EU i
firam na još jednu dobru stvar. Ima raditi na razvoju, morat će odmah država sve financirati, moramo nešto
promjena u načinu financiranja ak- raditi na rebalansu proračuna da i sami. Znam da bi te odluke naišle na
cija u suradnji s mjesnim odborima bude ambiciozniji, hrabriji, da pla- veliki otpor i negodovanje, ali vjeruodnosno građanima. Prije smo imali nira veća ulaganja u sve segmente jem da bi s vremenom svi uvidjeli da
da građani sudjeluju s 50-60 posto, društva, od gospodarstva, poljopri- su bilo potrebne. Ovaj proračun za
negdje i bez učešća, ovisno od loka- vrede, komunalne infrastrukture to nije iskorišten. Sada to čeka novu
ciji radova Ubuduće će se sagledati do društvenih djelatnosti. Nedavno izvršnu vlast, novog gradonačelnika
realnost stanja na terenu jer dosad smo uspjeli prolongirati kredit za – naglašava Božidar Hajsok.
baš nije bilo pravedno. Primjerice, dvoranu, a ta sredstva koja se budu
Smatra da bi ludbreško gospone može par domaćinstava u Lo- oslobodila istovremeno nismo pla- darstvo, koje je izrazito važno za puvačkom putu platiti za asfalt 15.000 nirali u aktivnosti za pokretanje njenje proračuna, to izdržalo.
kuna, a tamo gdje ih je puno 3-4 novih projekata. Sve govori da naši
-Ludbreg ima puno malih i sredputa manje. Treba nastojati da svi mjesni odbori imaju silne planove, njih poslovnih subjekata, vrlo žilavih
sufinanciraju podjednako. Možda je želje i potrebe, pa se može dogoditi koji se dobro nose s ovom krizom,
pravedan model ono što smo imali da u financijskom dijelu proračun prilično su stabilni. Dio tvrtki ima
u nekim projektima gdje su građani njih neće moći pratiti. Komunalni sjedište u drugim sredinama, pa je
uplaćivali 24 rate po 200 kuna, to je program planiran je s 29 milijuna i teško doći do pune i točne informa4.800 kuna, u ovoj situaciji realno, još 12,4 milijuna uključujući i onaj cije, neke imaju i veće probleme, ali
naravno, iz toga treba izuzeti socijal- s vanjskim izvorima. To su potrebe se nadam da će svi opstati. Ludbreg
z a
dva naša pro- je u gospodarskom smislu u malo
ne slučajeve – kaže Božidar Hajsok.
računa, to povoljnijoj poziciji od hrvatskog
Niži proračun daje komociju,
je potreba prosjeka. I ne vjerujem da će ove
a može stvoriti probleme izvršnoj
i žitelja. godine biti velikih problema – kaže
vlasti, aktualnoj i onoj poslije izbora,
Naravno Božidar Hajsok i sam uspješni gossmatra aktualni zamjenik gradonada se ne podarstvenik.
čelnika.
može
Smatra da je rebalans proračuna
-Proračun nije dovoljno ambis v e moguć tek ujesen.
ciozan. To znači da će se nastaviti
-Vjerojatno će biti samo dvije
raditi na ranije dogovorenim prosjednice ovog saziva Gradskog vijektima za koje su osigurajeća prije raspuštanja zbog izbora.
na sredstva u proračunu.
Bez vijećnika ne mogu se donoNa njima treba intenzivsiti ozbiljne odluke. Konstituirano raditi jer su osnova za
nje nove vlasti i Gradskog vijeća
nominiranje za europtrajat će do kraja lipnja. Tek
ske fondove. Mislim da
nakon toga, novi ljudi mogu
će trebati izraditi novi
započeti rad na rebalansu
Prostorni plan urešto znači da će biti usvojen
đenja što je i predpočetkom jeseni. Izgubit
viđeno. Primjerice,
će se gotovo godina dana.
područje vinograda
Trebalo je donijeti hrabriji
bilo je blokirano u
proračun po cijenu da ga
smislu gospodari ne realiziramo – tvrdi
skog razvoja, imat
Božidar Hajsok, zamjenik
ćemo Poljanec kao
gradonačelnika.
novo naselje, tre–Trebalo je više izazova u proračunu - B. Hajsok
B. Hajsok je predsjednik nedavno osnovanog LAG-a preko kojeg bi se Ludbreg svojim projektima trebao kandidirati za natječajima
6
A KT U A L N O
31. siječnja 2013.
Laburisti predstavili kandidate
Ludbreški Ogranak Hrvatskih
laburista-Stranke rada službeno je
najavio izlazak na lokalne izbore s
kandidatima za nositelje izvršnih
funkcija. To je prvi izlazak na lokalne
izbore ludbreških laburista koji su na
samom kraju siječnja javnost upoznali sa svojim kandidatima. Njihov
kandidat za novog gradonačelnika
je Zlatko Drašković iz Ludbrega,
Viktorija Horg , mr. Igor Franolić i Robert Kranjčec s paketima
Donacija mladeži HDZ-a
Gradsko društvo Crvenog križa
Ludbreg krajem siječnja dobilo je lijepu
donaciju – 100 paketića sa suhim kolačićima. Poklon je to Mladeži HDZ-a
Grada Ludbrega kojeg je dopremila
njihova predsjednica Viktorija Horg.
-Ima tu kiflića, čajnih keksa i drugih
vrsta suhih kolačića koje smo nabavili.
U Mladeži HDZ-a odlučili smo kako
je najbolje paketiće predati Gradskom
društvu da ih prema njihovoj evidenciji preda onima kojima će najviše koristiti – rekla nam je Viktorija.
Donaciju je preuzeo dvojac novog vodstva Gradskog društva Crvenog križa, predsjednik Igor Franolić
i ravnatelj Robert Kranjčec koji su
zahvalili na neočekivanoj donaciji.
-Na našim popisima je mnogo korisnika kojima su potrebi razni vidovi
pomoći. I ova donacija će u suradnji
s mjesnim društvima ići obiteljima s
djecom slabijeg materijalnog statusa,
te starijim osobama, tako da kolačićima barem malo zaslade hladne zimske dane – kaže mr. Igor Franolić,
predsjednik Gradskog društva.
Djelatnice u Gradskom društvu
Mirjana i Jasmina već su raspoređivale paketiće za teren.
-Paketiće ćemo u suradnji s mjesnim društvima rasporediti u sve
općine na području naše regije. Naše
gerontološke domaćice koje redovito
obilaze stare, nemoćne, same i bolesne
ljude našeg kraja pomoći će u tome.
Hvala još jednom mladeži HDZ-a na
lijepoj donaciji – kaže Robert Kranjčec, novi ravnatelj Gradskog društva
Crvenog križa.
Pravoslavni vjernici
proslavili Božić
Pravoslavni vjernici na božićnoj misi
Pravoslavni vjernici ludbreškog
kraja 6. siječnja proslavili su Božić,
najradosniji blagdan - noć iščekivanja
Isusova rođenja. Na Badnjak i Sveta
tri kralja tradicionalno se u Bolfanu
u crkvi svete Petke slavi badnjačka
večer uz običaj paljenja vatre.
-„Mir Božji, Hristos se rodi!“- tim
radosnim pozdravom i mirboželjem
čestitamo jedni drugima Božić, praznik rođenja sina Božjeg. Tada smo
ispunjeni najljepšim željama i mislima kojima nas je obogatila ta tiha i
tajanstvena bitlejemska noć kada su
anđeli objavili ljudima radosnu vijest
da se rodio bogomladenac Hristos,
spasitelj i iskupitelj naš. Spasitelj nas
je pozvao da budemo dobar primjer
drugim ljudima, svjetlost svijetu,
kako bi ljudi, vidjevši naša dobra djela, proslavili Oca koji je na nebesima
- poručio je paroh Radovan Dimitrić
koji brine o pravoslavnim vjernicima
Grada Ludbrega i okolice.
Za svoj Božić pravoslavni vjernici ne kite jelku, već se unosi badnjak.
Stari običaji poput odlaska u šumu,
sječe i paljenja badnjaka još uvijek su
prisutni. Badnjak je mlado hrastovo
ili cerovo drvo koje se na Badnji dan
ujutro rano sječe i donosi u kuću.
Kiti se hrastova grana ispod koje je
slama, a grane su okićene jabukama,
orasima, drugim voćem. Druga hrastova grana baca se ispred crkve na-
kon liturgije, kao badnjak na vatru.
Tako je pred 200-tinjak pravoslavnih vjernika i njihovih gostiju
ispred crkve u Bolfanu zapaljen
Badnjak. Blagujući ribice, kuhano
vino i rakiju, pravoslavni vjernici s
područja Grada Ludbrega i okolice
na taj su način proslavili Božić.
Čuvaju svoje božićne običaje koji
su dio njihovog kulturnog i vjerskog
identiteta.
-Na Badnjak prije večere ispod
stolnjaka postavlja se slama. Večera
se isključivo posna hrana – riba i
ostale posne namirnice, prije čega se
pročita molitva gospodinu i molitve
Božiću. Za Božić je simbol pečenica
- pečeno prase koje se peče na badnjak i stavlja u bijelu tacnu ili pladanj
s jabukom u ustima. Ispeče se i mali
kruh koji se okiti i na njemu zapali
svijeća – ispričala je Milka Kučeković, predsjednica Srpske nacionalne
manjine Grada Ludbrega.
U ovakvim proslavama sudjeluju
i pripadnici hrvatskog većinskog naroda, tako da svi zajedno dijele običaje, kulturu i to prenose na sljedeće
naraštaje.
-To nas posebno raduje. Važno je
da se zbližavamo, a najlakše je kroz
kulturu i vjeru. Kad se ljudi druže,
tada se najbolje vidi koliko se međusobno poštuju – rekla je Milka.
Marina Hižak
Zlatko Drašković i Ana Katana, kandidati laburista
diplomirani ekonomist. Kandidat za
zamjenika gradonačelnika je Anica
Katana, jedna od osnivača stranke
Hrvatskih laburista – Stranke rada i
predsjednica Ogranka Ludbreg, inženjer biotehnologije.
-Kako bi pokazali političku dosljednost koju zastupamo, na izbore izlazimo samostalno. Ne želimo
ulaziti u foteljaške koalicije niti neprincipijelno koalirati. Kao stranka
reda, kriterija i poštenja, vjerujemo
kako politika mora izvirati iz vrijednosti demokracije, istine, društvene
solidarnosti i prava na dostojanstvo
radnika, uz pošteni, otvoreni, javni i
transparentni politički rad – naglasili su, između ostalog, ludbreški laburisti u svom priopćenju u povodu
odluke da se sa svojim kandidatima
uključuju u izbornu utrku za nositelje izvršne vlasti na području Grada
Ludbrega.
Skupljali europska iskustva
Udruga cvjećara ludbreške regije priprema se za aktivnosti i u
ovoj godini. U našoj regiji je najveća
koncentracija proizvođača u Hrvatskoj koji su izuzetno aktivni. Udruga
namjerava realizirati nekoliko projekata, stručnih usavršavanja, predavanja i manifestacija.
- Posebno smo ponosni što je na
Portalu Grada 'Flora Centrum Mundi' ocijenjena kao najbolja manifestacija u Ludbregu. To nam puno znači
i namjeravamo se i dalje truditi unatoč sve manjim sredstvima – kaže
Saša Jerković, predsjednik Udruge.
Udruga će izdati novi katalog. Prethodni je bio u znaku proizvođača, a
u novom će biti cvijeće.
–Predstavit ćemo cvijeće koje
se uzgaja kod naših proizvođača, te
ono koje ujedno ima i tradiciju uzgoja u našem kraju. Dakako, katalog
će sadržavati i popis proizvođača s
podacima za kontakt s adresama i
telefonskim brojevima – objašnjava
Jerković.
Promocija cvijeća s znakom Ludbreški rozetlin će se nastaviti i dalje,
to je brand, a oznaka govori da se
radi o hrvatskom proizvodu.
-Željeli bismo da se znak Ludbreškog rozetlina stavi na svaku teglu, ali
to podrazumijeva velike troškove.
Oznake će se stavljati na prodajna
mjesta i kombije – kaže Jerković.
Dodjelom sredstava, darovnice iz
Nizozemske, 40-ak članova bilo je na
stručnoj edukaciji 'Konkurentnost
cvjećarstva zapadne Europe'. Ujedno ono je jedno u nizu aktivnosti
na pripremama za prilagodbu u EU.
- U nizozemskom gradu Westlandu primio nas je gradonačelnik, a
bila je prisutna i naša veleposlanica
u Nizozemskoj. U toj sredini je najveća konkurencija stakleničke proi-
Cvjećari se studiozno pripremaju za EU
Vodstvo udruge, predsjednik Saša Jerković (drugi s desna)
zvodnje u svijetu. Posjetili smo neka
poljoprivredna gospodarstva i radionice u drugim zemljama, ostvarili
korisne kontakte, te vidjeli različite ekonomije i sustave unutar EU.
Cilj je bio upoznati se s iskustvima
na prilagodbi poljoprivredne proizvodnje u pravnim stečevinama EU.
Male države u Europi moraju pronaći zajedničke interese i identificirati
proizvodne ciljeve. Suradnja je nužna, a kroz ovakva putovanja stječu se
kontakti i poznanstva koja su temelj
budućeg zajedničkog djelovanja na
europskom tržištu. Kvaliteta našeg
cvijeća je neupitna, ali trebat će se
udruživati - objašnjava Jerković.
O tome je bilo riječi i na nedavnoj
skupštini. Ističući lanjske aktivnosti, posebno zadovoljstvo iskazano
je zbog posjeta učenika strukovnih
škola iz Požege i Pitomače u sklopu
IPA- projekta, te za suorganizaciju
međunarodne izložbe cvijeća u bolnici u Novom Marofu gdje su već
drugu godinu donirali cvijeće zasađeno u parku bolnice.
Ana Havaić
Žene, prijavite se za zabavu!
Članice ludbreškog Foruma
SDP-a u redovitoj kreativnoj radionici izrađuju cvijeće od krep-papira
koje će se darovati ženama na tradicionalnoj zabavi u povodu Međunarodnog dana žena. Poznato je da se
u Ludbregu svake godine priređuje
zabava za žene povodom njihova
praznika. Organizator je Forum žena
ludbreškog SDP-a, ali je zabava otvorena za sve zainteresirane neovisno
o njihovom opredjeljenju.
Zabava će biti u subotu, 9. ožujka od 18 sati u hotelu 'Crnković' uz
prigodni program, kao što je modna
revija odjeće trgovine 'Tina' i bogata tombola. U kotizaciju od 60 kuna
uključeni su poklon, aperitiv, večera,
te glazba ludbreške grupe Kontrast.
Zainteresirane žene mogu se prijaviti
Nadi Špoljarić na broj 098 917 0008,
Tamari Medjimorec na 095 567 8328,
Đurđi Kokanović na 099 414 5993 ili
izravno u hotel 'Crnković'. (mh)
31. siječnja 2013.
Pčelarsko društvo Ludbreg
organiziralo predavanje
Činilo nam se da o medu mnogo
znamo, da nam je dobro poznato koliko je med zdrav i da ga njegova ljekovita svojstva čine nezaobilaznim u
zdravoj prehrani. Zbog svog sastava,
med je kalorična i biološki vrijedna
hrana za djecu i odrasle, lako je probavljiva namirnica i prirodni izvor
životne snage. Zahvaljujući Pčelarskom društvu Ludbreg mnogo toga
smo doznali o apiterapiji, odnosno
liječenju medom. Vodstvo društva
u goste je pozvalo prim. dr. Josipa
Lončara iz Bjelovara, vrsnog stručnjaka i poznavatelja meda i pčelinjih
proizvoda.
Bilo je iznimno zanimljivo i korisno slušati dr. Lončara koji je zainteresirane građane i pčelare pobliže
upoznao s vrijednostima meda i
pčelinjih proizvoda. Dr. Lončar
prenio je svoja iskustva o dugogodišnjem radu i liječenju medom i
pčelinjim proizvodima jer i sam je
pčelar, te je postao veliki poznavatelj ljekovitosti meda.
-Već sam 40-ak godina liječnik
obiteljske medicine, predavač sam
na fakultetu, a apiterapijom, dakle,
liječenjem pčelinjim proizvodima,
bavim se već 35 godina. Apiterapija
je sastavni dio prirodne medicine i
uključuje primjenu pčelinjih proizvoda u prevenciji i liječenju. Vrijednost
apiterapije je u tome što je ona potpuno prirodan način liječenja, nema
štetnih utjecaja, a kontraindikacije su
vrlo rijetke. Sastav meda je nešto najvrednije iz prirode, a ne može ga se
industrijski proizvesti. Kako i bi jer za
kilogram meda pčela mora posjetiti
8-10 milijuna cvjetova. Pčelinji proizvodi su veliki dar prirode čovjeku, u
PRIGODNO
Apiterapija – liječenje medom
Med i kao
lijep poklon
Dr. Lončar (lijevo) s obitelji Filipašić i Krešom Piljakom, predsjednikom pčelarskog društva
njih ubrajamo med, propolis, matičnu mliječ, pelud ili cvjetni prah, pčelinji otrov i vosak – kaže dr. Lončar.
Evo što stručnjak kaže o djelovanju
meda.
-Med ima antioksidativno, antitumorsko, antimikrobno i probiotsko djelovanje. Sadrži gotovo sve
esencijalne aminokiseline koje naš
organizam ne može stvoriti, vitamine, minerale i kiseline. Med ima antimikrobno djelovanje, te sprečava
širenje bakterija, to je sad u zimsko
vrijeme aktualno kada smo skloni
zarazi gripom jer nas okružuje 200tinjak virusa i 10 bakterija – kaže dr.
Lončar.
Šteta što o apiterapiji nije slušalo više Ludbrežana koje je možda
snijeg omeo u planovima da dođu
u Ludbreg na zanimljiv i koristan
susret. Evo stoga niz savjeta koje je
dao dr. Lončar, zašto med trebaju
konzumirati djeca:
- Med se preporuča djeci već u
prvoj godini života, u početku dava-
Medena srca
Poznato je da se s medom mogu
raditi i razne poslastice. Predlažemo recept za medena srca, a kako
dolazi Valentinovo možda je primjereno i idealno doba da ih pripremite.
Za medena srca trebat će vam:
22 dag meda, 12 dag šećera, 5 dag
maslaca, 1 jaje, malo soli, limunova
korica, pola žličice cimeta, 50 dag
mekog brašna
7
Priprema: Na vatri miješati
med, šećer i maslac dok dobijete
glatku smjesu. Malo ohladite i dodajte limunovu koricu, cimet, istučeno jaje sa solju, brašno i prašak
za pecivo.
Zamijesite tijesto, razvaljajte
i kalupićem režite srca. Pecite na
180 C 10-15 minuta. Topla srca
slijepite marmeladom po želji i
umočite u čokoladnu glazuru.
ti u malim količinama, pa svaki put
malo više. Djeci predškolske i školske dobi med će pomoći da budu
puno zdravija i otpornija – kaže dr.
Lončar.
Odrasli bi također morali svakodnevno uzimati med i druge proizvode od meda što će im poboljšati
opće zdravstveno stanje, povoljno
utjecati na uklanjanje raznih tegoba.
-Med je važan i u srednjoj životnoj dobi. Trebaju ga koristiti osobe
koje imaju kadriovaskularne probleme, pomaže za uravnoteženje visokog tlaka ako se uzima redovito i
koristi manje soli. Med se preporuča
i trudnicama. Djeluje pozitivno čak
i kod šećerne bolesti, dakle, uzimati med uz unos drugih namirnica
kao što su kruh, tjestenina. On ima
i laksativne učinke, pomaže kod
respiratornih infekcija, upale pluća,
upale uha, a treba ga uzimati uz dosta tekućine. Lipov med idealan je za
teškoće sa sprečavanje kašljem. Pomaže kod bolesti probavnog trakta,
čira na želucu, gastritisa, zatim kod
neuroloških bolesti, kožnih bolesti,
te kod depresivnih i stresnih stanja.
Evo još nekoliko savjeta o
medu:
-Kod prehlada i upala uzimati
20-30 kapi propolisa. Pri dodavanja meda čaju ili drugom napitku
pripaziti da napitak nije prevruć
kako bi se sačuvala ljekovita svojstva meda. Postoji i takozvana
‘medna infuzija’. Dakle, kada je organizam iscrpljen, kod bolesti kad
se ništa drugo ne može uzimati,
općenito za jačanje organizma
podizanje energije i imuniteta,
savjetujem ovu ‘mednu infuziju’ –
u jednoj litri mlake vode izmiješati 10 dag meda, 1 limun i odmah
popiti pola i to mlako jer se bolje
apsorbira, a ostatak poslije popiti
polako. Med je također vrijedan
poklon, pa poklanjajte med svima koje volite i poštujete, vama
dragim ljudima i prijateljima –
kaže dr. Lončar.
Gdje god možete, šećer zamijenite
medom. Uzmite med umjesto tableta za spavanje jer obnavlja stanice
mozga tijekom sna, pa se preporuča
žlica meda prije spavanja - savjetuje
dr. Lončar.
Nikad nije kasno da vam med
postane važan dio vaše prehrane.
-Početak je godine kad mnogi
donose važne odluke za budućnost,
a neka vaša bude da počnete s redovitom primjenom meda i mnogo
dobroga ćete učiniti za sebe i svoje
zdravlje. Uz to pomoći će vam da
se uspješno rješavate stresa i depresivnih stanja. Da bi se ljudi osjećali
bolje i radosnije neka uzimaju med
- preporuka je dr. Lončara.
Najbolje je koristiti med svog
područja, posebno zbog alergija, pa
je savjet da ga kupujete od domaćih pčelara. Naš kraj pun je odličnog meda vrsnih pčelara, o čemu
smo pisali i u prošlom broju kada
je u Ludbregu održana županijska
izložba meda. Bilo bi šteta ne iskoristiti takvu prigodu i uskratiti pomoć
svom zdravlju.
Pripremila: Željka Namesnik
Turistička priznanja za Ludbreg
Novo lijepo priznanje stiglo je
u Ludbreg krajem prosinca prošle
godine. Na prigodnoj svečanosti u
Varaždinskim Toplicama dodijeljena su priznanja Zeleni cvijet Varaždinske županije u akciji ‘Volim
Hrvatsku’ za 2012. godinu.
U Ludbreg su stigla četiri priznanja. Mjesto Ludbreg dobilo je drugu
nagradu za gradove do 5.000 stanovnika. Anica Gotić iz Hrastovskoga
ima najljepši balkon obiteljske kuće
u županiji, u kategoriji suvenira nagradu je dobio ‘Seljački set’ kojeg su
izradile članice Udruge žena iz centra svijeta, a Vidikovac ‘Sveti Vinko’
na Ludbreškoj vinskoj cesti dobio je
priznanje u kategoriji zanimljivosti
turističke ponude.
U salonu hotela Minerva priznanja su za Ludbreg preuzele Biserka
Kutnjak i Jadranka Draganić u ime
‘Žena iz centra svijeta’, zatim Branko Kežman, predsjednik ‘Trseka’,
dok je direktorica Turističkog ure-
da Ludbreg Andreja Horvat preuzela priznanja za Grad Ludbreg i
obitelj Gotić koja nije bila nazočna
svečanosti.
-Sve naše dobitnike kandidirala
je Turistička zajednica Ludbrega na
temelju prijava kandidatura, a ima
10-ak kategorija u kojima se dodjeljuju priznanja. Zaista možemo
biti zadovoljni brojem priznanja.
Mjesto Ludbreg ostalo je pri vrhu
po uređenosti, čistoći, cvijeću i zelenilu, pa treba zahvaliti djelatnicima
‘Lukoma’ koji na tome najviše rade.
Anica Gotić lani je dobila priznanje
i na području Ludbrega za prekrasan balkon što je još jedan dokaz
da su Ludbreg, područje grada i čitav kraj - regija cvijeća. Jako su nas
obradovala priznanja za vidikovac
i set suvenira. Zahvaljujući udrugama ‘Trsek’ i ‘Žene iz centra svijeta’
pokazali smo da uvijek možemo
nešto novo pripremiti za turističku
ponudu Ludbrega, te da tom ponu-
dom privučemo turiste u naš kraj
i da se tu što dulje zadrže i ponesu
kući suvenire s oznakama Ludbrega. Dakako, vidikovac je atrakcija
posjetiteljima i pozivnica da obiđu
objekte Ludbreške vinske ceste koji
nude odlična vina i domaće gastronomske specijalitete.
Seljački set se sastoji od četiri
podmetača za tanjure i nadstolnjaka s oznakom centra svijeta od
tkanog domaćeg platna pređom
starom preko 50 godina. Taj suvenir namijenjen je objektima na vinskim cestama, restoranima, seoskim
turizmima, vinogradima i drugim
objektima. Članice udruge pokazale
su kako napraviti suvenire koji imaju
uporabnu vrijednost, a dio su etnobaštine našeg kraja – rekla nam je
Andreja Horvat.
Dobitnicima su priznanja predali
Milan Pavleković zamjenik župana
Varaždinske županije i Elizabeta
Dolenec, direktorica Turističkog
Biserka Kutnjak, Branko Kežman iz Trseka, Andreja Horvat i Jadranka
Draganić ('Žene iz centra svijeta') preuzeli su priznanja za Ludbreg
ureda Varaždinske županije. Tom je
prigodom istaknuto kako su ciljevi
akcije ‘Volim Hrvatsku’ edukacija
stanovništva i kadrova, te zaštita objekata prirode, voda i šuma,
očuvanje zdrave životne sredine, te
unapređenje turističkog prostora i
poticanje tvrtki na prihvaćanje ekoloških principa.
Opća je ocjena kako je u našoj
županiji posljednjih godina sve očitiji napredak i trud mnogih sredina
koje rade na poboljšanju kvalitete
života, te očuvanju prirode.
8
I Z L O Ž B A ML A D I H V I N A
Marijan Šoš, vinogradar iz hobija
Marijan uzgaja rajnski rizling, sivi i crni pinot
Znanjem i iskustvom
do još boljih vina
Marijana Šoša iz Globočeca zatekli
smo u njegovom vinogradu u Sigečaku kako reže ploče za filtriranje. Tokar
po struci s 42 godine radnog staža već
je dvije godine u mirovini koju je stekao radeći u ‘Opremi’, pa kroz vlastiti
obrt, a 4 godine je radio i u Njemačkoj. Zaljubljenik je u vinograd kojeg
obrađuje uz svesrdnu pomoć ukućana, supruge, unuka Patrika, prijatelja.
-Imam 570 trsova sivog i crnog
pinota te rajnskog rizlinga. Nasad
je star oko 20 godina i već 17 godina redovito idem na izložbe vina.
Uglavnom osvajam srebrna odličja.
No, prije 4 godine sam za crni pinot
dobio zlato i na to sam jako ponosan
jer u našim je krajevima teško proizvesti kvalitetno crno vino pogotovo
kada nije bilo dovoljno sunčanih sati
kao te godine. Promjenom klime zadnjih godina vladaju velike vrućine
tako da su ljubitelji crnih vina došli
na svoje – rekao je naš domaćin.
Marijan je seminar za podrumara završio prije 4 godine u Varaždinu. Ove godine na izložbu je poslao
bijeli pinot.
-Crni pinot se bere jako kasno
kada su bobice već djelomično smežurane, a bijeli pinot krajem kolovoza jer brzo gubi kiseline. Najbolje ga
je brati kad ima 17 posto šećera jer
se dobije polusuho vino sa svježom
aromom i optimalnim kiselinama
– kaže Marijan, inače, predsjednik
Nadzornog odbora ‘Trseka’.
Vinogradar je iz hobija i godišnje
proizvede oko 1.000 litara vina. Ništa
ne prodaje, dio ‘isprazni’ s društvom u
klijeti, a ostatak pokloni prijateljima i
bivšim poslovnim partnerima.
-Znam da se poslije ulaska u EU
nasadi ne mogu širiti. Pokušat ću
znanjem i iskustvom raditi još bolja
vina. Savjet mladima da mošt drže u
sterilnoj inox posudi, da zrenje obave u drvenim bačvama napunjenim
do vrha, a zrelo vino za trošenje da
31. siječnja 2013.
21. Izložba mladih
vina ludbreškog i
susjednih vinogorja
Na Vinskom balu, večer nakon
otvaranja izložbe i degustacije, vinogradarima su uručena priznanja za
kvalitetu vina na 21. Izložbi mladih
vina ludbreškog i susjednih vinogorja. Od 423 vina prijavljena za izložbu
zlatnim odličjem ocijenjeno je 25,
zatim 257 srebrnim i 83 brončanim
odličjem.
Na izložbi je bilo 118 miješanih
bijelih i 20-ak sortnih vina. Najviše
rajnskog rizlinga, 74 uzorka, zatim
68 uzoraka graševine, a po brojnosti slijede chardonnay s 45 uzoraka i
sauvignon s 22 uzorka. Manje je bilo
uzoraka sortnih vina bijeli pinot,
kerner, frankovka, cabernet sauvignon, zeleni silvanac, pinot sivi, laški
rizling. Od 6 uzoraka traminca 4 su
dobila zlato.
U Udruzi 'Trsek' kažu:
-Prezadovoljni smo odazivom i
rezultatima, jer iskreno teško će se
ponoviti lanjska jubilarna i rekordna
godina. No, 300-tinjak vina dobilo je
zlatna i srebrna odličja što dokazuje
kvalitetu i jako nas veseli što je većina zlata otišla ljudima našeg kraja, a
imali smo i dosta onih koji su se prvi
Odlična vina naš
Zdravica za novu izložbu – s desna A. Leverić, pom. ministara (otvori
bot, M. Horvat i D. Marković (načelnici susjednih općina), žup. pročel
puta pojavili na izložbi. Raduje i što
smo opet imali prijava iz inozemstva
– kaže Branko Kežman, predsjednik
'Trseka'.
Enolozi ističu da suša poput lanjske jako utječe na proces stvaranja
Zlatna odličja
Ponosan je na zlato za crni pinot
opet pretoče u inox bačve. Pri ispuštanju vina iz drvene bačve ulazi
zrak, a u metalnim bačvama poklopac se spušta, pa vino ne oksidira.
Da bi se flaširalo vino treba odstajati
barem dvije godine – kaže Marijan.
Možda je jedini usvojio postupak
karbonske maceracije crnog grožđa.
Za tu namjenu konstruirao je posebnu inox posudu s uređajem za
miješanje.
-U posudu se pušta prehrambeni CO2 koji je teži od zraka, a zatim
stavlja crno grožđe bez muljanja. Posuda se hermetički zatvori i dopuni s
CO2 na tlak od 0.5 bara te se grožđe
povremeno strojno miješa bez otvaranja posude. Fermentacija počinje
bez prisutnosti kisika na potpuno prirodan način bez kvasaca unutar bobica grožđa. Sokovi probijaju omekšanu kožicu i pritom skupljaju arome.
Tako se zadržavaju svježi voćni mirisi
i okusi, postiže bolja obojenost i dobivaju lagana vina bez tanina koja se
piju kao mlada vina – kaže Marijan.
Dobrih ideja vinogradarima očito ne nedostaje.
Dražen Vađunec
Vinar-hobist s inovativnim idejama
Za kvalitetu vina na izložbi zlatnim odličjem nagrađeni su ovi vinogradari s područja ludbreške regije:
Graševina-Zvonko Kirić iz Sigeca i Stjepan Sanjković iz Slanja
Rajnski rizling- Dražen Matijašec iz Sigeca, Draženka Novak iz Kučana Ludbreškog i Zlatko Brunčić iz Križovljana
Chardonnay– Vladimir Čurila iz Ludbrega, Dražen Harambaša iz Selnika i Mladen Kuserbajn iz Hrastovskoga
Traminac – Vinarija Stručić
Zeleni silvanac- Dragec Kladić iz Vinograda Ludbreškog
Cabernet sauvignon- Đuro Bohnec iz Ludbrega
Sauvignon-Krešo Funtek iz Sv. Đurđa i Stjepan Tenčić, Poljanec
Sivi pinot - Centurion d.o.o. Vinogradi Ludbreški
Miješano bijelo – Ivan Majcen iz Svetog Đurđa
Voćno vino- Kristijan Kolak iz Selnika
Brojni vinogradari na izložbi
Vina su na izložbi bila grupirana po sortama Rajnski ri
Zvonko Kirić, jedan od većih vinogradara našeg kraja
Razvija se kultura vina
Vinska kuća Kirić u Sigečaku na
Ludbreškoj vinskoj cesti, jedno je od
mjesta za uživanje u odličnim vinima.
Obitelj Kirić iz Sigeca poznata je vinogradarska obitelj, a brigu o vinogradu
i vinu sad uglavnom vodi Zvonko.
-Tata i mama su u godinama,
svrate u gorice, ali samo u šetnju.
Najviše mi pomaže supruga, a polako se uključuju kćeri i sinovi. Proteklih godina obnovili smo stari nasad,
podigli i uredili klet – kaže Zvonko.
-Lani sam kupil susjedni vinograd od 4.000 kvadrata koji je prije
110 godina bio u vlasništvu obitelji i
eto sad se opet vratio. Tu sam zasadio 1.800 trsova, najviše graševine,
pa bijeli pinot i malo žutog muškata. Planiram zasaditi još 550 trsova.
U starom je 1.300 trsova, graševine,
chardonnaya, bijelog pinota i moslavca. Sad će nasad biti trostruko
veći, među najvećima u komadu. I
drugi žele okrupniti, ali je teško jer
kod nas su vinogradi uglavnom mali
obiteljski koje ljudi nerado prodaju,
ja sam imao sreće da kupim ovaj do
svojeg. Ovih dana sređujem dokumentaciju oko vinogradarskog registra u Varaždinu jer u Ludbregu više
ništa ne možeš 'zbaviti'.Smatra da će vina za njegove potrebe biti dovoljno.
-Dio ide u prodaju, nešto se uvijek podijeli, a ostane i za vlastite
potrebe. Više puta na godinu organiziram velika druženja. Obvezno
za Vincekovo jer to je običaj na početku vinogradarske godine, pa za
godišnjicu Ludbreške vinske ceste, a
koncem godine za poslovne partnere i prijatelje. Kad novi nasad bude
imal puni urod, planiram proizvesti
6.000 litara. Ulaskom u EU nema
sadnje novih površina, jedino bude
moguća rekonstrukcija postojećeg
Zvonko nastavlja tradiciju
nasada. Na tržištu je velika ponuda
jer se uvoze jeftina, ali loša vina. U
EU tržište bude otvoreno, a ponuda
još veća. Kvaliteta mora biti prioritet
za male proizvođače.–
I Z L O Ž B A ML A D I H V I N A
31. siječnja 2013.
šeg kraja Vincekovo u snijegu
io izložbu), te B. Kežman, M. Krolnik Martin Hajdinjak
vina, isto kao i u godinama s previše
vlage. Izložba 'Trseka' ostaje izniman
društveni događaj u Ludbregu.
-Najveća je to izložba mladih
vina u Hrvatskoj i na to smo ponosni. Organizacija je velik posao, zato
hvala članovima Organizacijskog
odbora na trudu i podršci - rekao je
Kežman.
Brojni su gosti pohodili izložbu
- Alen Leverić, pom. ministra gospodarstva koji je otvorio izložbu,
gradonačelnik Marijan Krobot i zamjenik Božidar Hajsok, predstavnici
županije, susjednih općina i mnogi
vinogradari koji su nazočili i predavanju o zaštiti vinograda.
izling nadmašio je graševinu
Udruga vinogradara 'Trsek' kod
kipa svetog Vinka na tradicionalni je
način obilježila običaj uz Vincekovo.
Lani je ceremonija održana bez zimskog ugođaja, a sad su vinogradi očaravali snježnom bjelinom. Cesta koja
vodi prema kipu je bila očišćena, ali se
zbog širine vozila nisu mogla mimoići,
a teže je bilo naći i mjesto za parkiranje. Zato je većina od oko 150 prisutnih došla pješice.
-Nama snijeg ne smeta, čak se i veselimo radi ugođaja. Onda je još ljepše
biti s prijateljima u toploj klijeti. Tema
za razgovor o vinu ima dosta, razmjenjuju se iskustva, ali i čuvaju tajne kako
napraviti što bolje vino. Svatko radi po
uputama stručnjaka, ali imamo i svoje
metode po osobnom iskustvu. Ako
s rezidbom počnemo i nešto kasnije, pomoći ćemo jedan drugome sve
napraviti na vrijeme. Neki su počeli
rezati prije Vincekovog da iskoriste toplo vrijeme. Rezati se može čim padne
posljednji list s trsa jer to je znak da je
vegetacija u mirovanju – kaže Stjepan
Sanjković iz Uprave 'Trseka'.
Program obilježavanja početka
nove vinogradarske godine počeo je
svetom misom u obližnjoj Kući Sunca
u Globočecu koju je predvodio preč.
Josip Đurkan. Kod kipa sv. Vinka je
prečasni blagoslovio loze s reznika
pripremljene u pušleke.
-Loza se blagoslivlja starim vinom
posvećenim 27. prosinca na spomendan sv. Ivana Evanđeliste. Zalijevanjem špeka i kobasica želi se da grožđe
bude veliko kao špek i da ga ima puno
kao kobasica – rekao je preč. Đurkan
u uvodu prije molitve.
Blagoslovljena loza stavlja se u
posudu s vodom, pa ako u kući na
toplome dobro potjera, pokaže sitne
grozdiće, to je dobar znak jer nagovještava obilnu berbu. Svoj pušlek na
Preč. Đurkan je blagoslovio loze u pušlekima, a meštar ceremonijala bio je Stjepan Sanjković
posvećenje je donio i Ivan Bračko iz
Ludbrega.
-Sad sam donio četiri loze istarske
malvazije koju uzgajam u dvorištu.
Pokušat ću je razmnožiti 'grobenicama' i posaditi u goricama. Malvaziji
pašu zavjetrina, naša hamučna zemlja
i puno sunca. To je bijelo grožđe slatko
kao med jer može nabrati 22 posto šećera, čak i više – kaže Ivan.
Meštar ceremonije 'pokrštenja'
goric Stjepan Sanjković studiozno se
pripremao za obred. Odrecitirao je
stihove neznanog autora, a pomogla
je i publika koja je višekratno ponavljala: 'okrijepi nas'. Podsjetio je što sve
vinogradar koji drži do svog vinograda mora napraviti u sezoni radova:
-Lozu obrezati i povezati, gorice okopati, pošpricati, klopoca postaviti, grozdje
pobrati, sprešati, poslušati mošteka jel
se primiril, pokrstiti ga i v vino pretvoriti, a za Vincekovo se to ponoviti – naglasio je Stjepan, šef ceremonijala.
Da će se svega pridržavati s riječima 'obvezujem se' obećao je domaćin
Zalijevanje starim posvećenim vinom
Posjetitelji su pripremili pušleke za blagoslov
Antun Havaić čiji je vinograd najbliži
kipu sv. Vinka.
-Pučki običaj orezivanja trsa, 'kićenja' špekom, dimljenim kobasicama i
rebrima te škropljenja starim vinom
obavili smo uoči blagdana Vincekovog, na dan sv. Fabijana i Sebastijana.
Za posjetitelje smo pripremili besplatnu degustaciju rakije, kuhanog vina i
gemište, jedino smo morali naplaćivati kobasice 15 kuna za par. Veselje i
druženje nastavlja se po klijetima. Jer
Posjetitelji kod vidikovca sv. Vinka
U podrumu sa sustavom za hlađenje, drvenim i inox bačvama
Vinska kuća Kirić na Ludbreškoj vinskoj cesti
Smatra da se kod nas sve više razvija kultura vina.
-Kultura vina je napredovala.
Posebno veseli da mladi sve više cijene vino i uživaju u degustiranju.
To se ne bi događalo da su vina loša.
I meni je navika popiti čašu omiljene mlade graševine. Svi koji držimo
do kvalitete radimo po europskim
standardima bez obzira radi li se o
ne izlete u druge vinorodne krajeve,
pa doznamo nešto novo i korisno.
Ljudi su se educirali. Bio sam druga
generacija koja je završila školu za
voditelja podruma, a predavači su
nam bili profesori s Agronomskog
fakulteta, Zavoda za vinarstvo, pravi stručnjaci. Pozivam mlade da se
učlane u 'Trsek', imat će prilike za
dodatnu edukaciju. Imam kupce iz
hobiju ili o većoj proizvodnji.Član je vodstva 'Trseka'. Na ovoj
izložbi njegova graševina dobila je
zlatno odličje.
-'Trsekova' izložba je utrostručila kvalitetu vina. Među nama vlada
zdravo rivalstvo jer svi želimo imati što bolje vino. Radi se pedantno,
pazi na sitnice, pratimo stručna
predavanja. 'Trsek' često ima struč-
9
svaki gazda koji drži do svog vinograda sada je 'gore' – rekao je Branko Kežman, predsjednik 'Trseka'.
Hoće li obred pomoći da iduća
berba zaista bude obilnija, a grožđe
zdravo, nazrijet će se za nekoliko mjeseci. Uz pučke pjesme 'Nikaj na svetu
lepšega ni' i 'Trsek moj zbudi se' organizatori su posjetitelje pozvali na druženje i ponovni susret za Vincekovo za
godinu dana na istom mjestu.
Dražen Vađunec
Franjo, Nikola i Stjepan u nošnjama
Međimurja, pa znance iz Dalmacije i Istre koji su također iznenađeni
kvalitetom naših vina. Znaju da više
nema kiseliša, svi hvale i uživaju u
vinu – kaže Zvonko.
Za napraviti dobro vino mora se
paziti na svaki detalj.
-Sve je važno, od nasada do podruma – nabava dobrih sadnica, održavanje nasada, zaštita, iznimno je
važna gnojidba. Sad su nam problem
prerane berbe, zbog visokih temperatura grožđe prenaglo dozrijeva.
Kontrolirano vrenje je neophodno.
U podrumu imam sustav za hlađenje.
Dug je proces doći do vina. Točno je
da se u goricama pošteno nadelaš.
Ja u tome uživam, volim plijeviti jer
onda bolje pogledam svaki trsek.Zvonko je najzaslužniji što imamo
vidikovac s kipom sv. Vinka. Vincekovo je za njega uvijek posebni događaj.
-Naše vinogorje mora slaviti Vincekovo kao prošćenje. Imamo kip sv.
Vinka, krasna vina i najveću izložbu
mladih vina u Hrvatskoj. To moramo
razvijati kao brend, svoje prednosti
iskoristiti. Sretan sam što konačno
imamo uređenu cestu kroz Sigečak.
Dobra cesta i pravi prilaz strahovito
su važni. Badava ti krasni okoliš, lijepa
klet i dobro vino ako nemaš pošteni
put. Gosti kod mene su se čudili onom
lošem putu prije asfalta. Osobno sam
se oko uređenja puno angažiral, a nas
nekoliko dalo je komade parcele da
se proširi trasa. Uređena i proširena
cesta puno znači vinogradarima Sigečaka – poručio je Zvonko.
10
S A S V I H ST R A N A
31. siječnja 2013.
Marija i Mirko Herenčić proslavili dijamantni pir
U ljubavi i slozi 60 godina
Bilo je to 10. siječnja 1953. godine. Mirko Herenčić je toga dana pješice krenuo iz Kučana Ludbreškog
po odabranicu svoga srca i buduću
suprugu Mariju u Sigetec Ludbreški. A onda su zajedno sa svatovima u povorci išli prema Ludbregu.
Vjenčao ih je toga dana tadašnji
ludbreški župnik vlč. August Zeljak
u Župnoj crkvi u Ludbregu. Svadba
je trajala prema tadašnjim običajima dva dana. Ovih su dana Marija i
Mirko proslavili dijamantni pir - 60
godina zajedničkog života.
-Iako sam bila mlada već sam
prije znala sve poslove, šivati i pre-
sti, u kući raditi i na poljoprivredi jer
me mama podučavala i pripremala
da kada se udam i dođem u drugu
kuću budem spremna – prisjeća se
Marija.
Poznavali smo se iz viđenja dosta
prije vjenčanja. Osam godina stariji
Mirko radio je kao zidar i Marija ga
je susretala i viđala kada je odlazila
baki u Hrastovsko. Baka joj ga je i
preporučila radi marljivosti, a i čula
je dosta pohvala o njemu. Marija se
zainteresirala, par se susreo i ubrzo
dogovorio i vjenčanje. Vjenčanu
haljinu zašila je švelja, a krevetninu
i donje rublje Marija sama. Tada
Marija i Mirko na misi u župnoj crkvi
Priznanja članovima
naših klubova
Bave se disciplinama u tehničkoj kulturi, a 'koketiraju' sa sportom
zbog fizički zahtjevnih zadataka koji
iziskuju odličnu tjelesnu pripremu
natjecatelja. Zbog toga ih Radio Ludbreg nije zaboravio prigodom skromne svečanosti dodjele priznanja
najboljima sportašima na natjecanjima u 2012. godini. Mlada Lana Par iz
Hrastovskoga članica je Radio kluba
Ludbreg, a državna je reprezentativka u amaterskoj radio-goniometriji
(ARG). Još uvijek je učenica OŠ Ludbreg:
-Sudjelovala sam na više natjecanja u Hrvatskoj i u inozemstvu,
a najzanimljiviji nam je bio nastup
u Litvi. Tamo sam zaista upoznala
zanimljive natjecatelje i natjecateljice iz drugih zemalja. Događaj za
pamćenje. Jedino nam je hrana bila
malo čudna, nekak slatkasta. No,
sve se preživi. Ove godine očekuju
me natjecanja u Bjelovaru, Zagrebu
i Ludbregu. I jedno međunarodno
natjecanje, u Češkoj – otkriva Lana.
Tko je najzaslužniji što se Lana
bavi radio-goniometrijom?
-U
svakom slučaju to su Ivan Marcijan
iz Zajednice tehničke kulture i Melanija Struški koja je moja mentorica. Oni su me uveli u ovu disciplinu
koja stvarno od vas traži dobru fizičku pripremljenost, ali i još mnogo
toga – kaže Lana od koje sigurno u
budućnosti očekujemo još puno dobrih rezultata.
Nikola Frančić iz Ludbrega već je
dobro poznat zbog rezultata u svijetu aeromodelarstva, a impresionirao
je gledateljstvo i na prezentaciji ove
discipline tijekom ljetnog Cajgner
placa. Član je Aerokluba Rudolf Fizir
Ludbreg:
-Za menom je sezona u kojoj sam
ostvario niz dobrih rezultata. Osvajao sam prva mjesta na natjecanjima
Nikola je svjetski rekorder
Lana preuzima priznanje
u Austriji, Njemačkoj, Sloveniji. Ove
sezone nadam se nastupu na Europskom prvenstvu u Danskoj. Bit će tu,
nadam se, još natjecanja u nizu europskih zemalja – kaže Nikola.
Nikola se bavi disciplinom F3K,
radi se o atraktivnoj disciplini radioupravljanih modela jedrilica raspona krila 1,5 m i težine od 250-300
grama koja se u vis šalju izbačajem iz
ruke. Baš je Nikola vlasnik i svjetskog
rekorda u visini izbačaja modela.
-U Švedskoj je prije dvije godine
rukom sam izbacio model do čak
78,5 metara visine!Natjecanje u ovoj atraktivnoj disciplini Ludbrežani mogu vidjeti na
livadi kod svetišta na međunarodnom natjecanju koje svakog lipnja
priređuje ludbreški Aero-klub. (nj)
je bio običaj da mladenec napravi
krevet, a mladenka ga opremi. Kroz
proteklih 60 godina braka prošli su i
lijepa i teška vremena.
-Kroz šest desetljeća bilo je uspona i padova. Živjeli smo uvijek u
slozi i ljubavi, veselili se jedan drugome. Nikad se nismo svađali pred
djecom. Opraštali smo pogreške, a
danas ljudi prerano odustaju i odlaze jedni od drugih, a to nije dobro –
savjetuje Marija.
U braku su dobili kćerku Dragicu i sina Mladena koje su nastojali dobro odgajati i puno
ulagati u njihovo školovanje. S vremenom je došlo i četvero unučadi.
–Uvijek se puno radilo, a nekoliko godina bio sam i vojnik. Na početku sam
na posao išao po šodranoj cesti čak i
u Varaždin, Koprivnicu i Varaždinske
Toplice, kamo je trebalo. Radilo se
naporno cijeli dan, pa opet na bicikl
i kući. Nije bilo dućana, nosili smo za
jelo suhu hranu. Bilo je teško, ali plaća
je bila redovita – prisjeća se Mirko.
Mirko je 1962. godine otvorio zidarski obrt, posao obavljao pošteno,
plaćao doprinose i isplaćivao plaću.
Marija je radila u kući i na poljoprivredi.
–Znali smo ustajati još za mraka,
jako rano, prije neg je svanulo. Nije
bilo ni traktora, išli smo s kravicom
i kobilom. Kasnije je došla mehani-
Marija i Mirko: Živjeli smo u slozi i ljubavi, veselili se, greške praštali
zacija. Danas više ne možemo raditi
puno, a i teško se živi od poljoprivrede – govori Marija.
U župnoj crkvi gdje su se i vjenčali
i zavjetovali jedan drugome prije 60
godina bila je sveta misa zahvalnica.
-Jednom je netko zapisao; voljeti to
nije ništa, biti voljen to je nešto, voljeti i biti voljen to je sve. Ljubav je
svjetlo koje drugoga ne zasljepljuje,
to je međusobna blizina, a ne gospodarenje drugim. Ljubav je davanje
topline, a ne gušenje drugog – rekao
je slavljenicima vlč. Ivica Cujzek.
Kažu da uspjeh i dugovječnost braka leži u ljubavi, poštivanju i razumijevanju. Marija i Mirko su to potvrdili zajedničkim životom punih šest
desetljeća.
Ana Havaić
Ludbreg bio domaćin međunarodnog natjecanja u plesu
Plesni spektakl
U organizaciji Plesnog kluba D&D
u subotu 19. siječnja u Ludbregu je
održano međunarodno kvalifikacijsko plesno natjecanje. Ovaj plesni
spektakl napunio je gradsku sportsku
dvoranu. Publika je bila oduševljena
plesnim parovima koji su pokazali
najbolje korake i svu ljepotu plesa, ali
je isto tako uživala u lijepim kreacijama koje obično gledamo samo na
malim ekranima. Plesni klub D&D,
organizator ovog rasplesanog događaja, osnovan je 1999. godine u
Osijeku s ciljem omasovljenja plesa i
kao grane kulturne umjetnosti i kao
natjecateljskog sporta. Članovi su
Hrvatskog sportskog saveza, te odlaze na natjecanja u latinsko-američkim i standardnim plesovima. Zašto
je natjecanje održano u Ludbregu?
-Željeli smo Ludbrežanima, a i publici iz vaše okolice pokazati najbolje
plesače i njihove izvedbe, da upoznaju svu ljepotu plesa. Mi već tri godine
djelujemo na području Ludbrega i
okolice, radimo s djecom iz škola, pa
je ovo bila jedinstvena prilika da se
djeca, njihove obitelji i prijatelji upoznaju sa plesom i time što vježbaju
naši mladi ludbreški članovi - rekao
nam je Davor Marčetić koji vodi klub
s bratom Dejanom. Oduševljenje i
podrška punog gledališta nisu izostali niti za jedan plesni par, a naši mali
Erik, Petar i Alen, Karla i Julia s voditeljem kluba Davorom Marčetićem
plesači bili su ponosni što su svojoj
domaćoj publici mogli pokazati svoje prve plesne korake.
Mali plesači spremno su i ponosno pozirali za naše novine zajedno sa svojim voditeljem Davorom.
-Jako volimo plesati, vježbamo ples
već drugu godinu. Većina nas najviše
vole plesati kaubojski ples i cha-chacha – spremno su otkrili - Julia, Erik,
Karla, Petar i Alen. Spektakl u Ludbregu imao je i međunarodnu težinu
jer osim plesača iz Hrvatske natjecali
su se i parovi iz Mađarske i Slovenije.
Za one koji prate 'Ples sa zvijezdama'
bila je ovo prava prilika vidjeti neke
od njih. Primjerice, pobjednik ovo-
godišnjeg 'Plesa sa zvijezdama' Robert
Schubert bio je član žirija, a predstavio se Damir Horvatinčić, također
pobjednik u nekoliko sezona. Plesni
klub D&D prostorije ima u Varaždinu, a osim plesne škole za djecu bavi
se i natjecateljskim programom latinsko-američkih i standardnih plesova, početnim i naprednim grupama
društvenih, standardnih i latinskoameričkih plesova za srednjoškolce,
studente i odrasle, zatim radionice
salse, bachate, ruede de casino. Također se bavi i plesnom rekreacijom za
sve uzraste, popularnom 'zumbom'
koju provodi i u Ludbregu.
Pripremila: Željka Namesnik
Jeste li za ples? Hajde na ples! Svi marš na ples!
Koliko li je samo glazbenih
uspješnica koje vas pozivaju na ples.
Ples je učinkovita terapija. Terapija
plesom bila je poznata još u 19. stoljeću, kao oblik terapije priznat 1940.
godine. Ova terapija tako može pomoći kod raznih bolesti. Pokazalo
se da je terapija plesom najuspješ-
nija za smanjenje stresa. Uspješno
djeluje i kod ljudi gdje je potrebno
poboljšati ravnotežu, kontrolu udova i motoričkih sposobnosti. Plesna
terapija također je odlična i za starije. Cijelo tijelo će se bolje osjećati od
plesa. A čovjek nebi smio zaboraviti
vještinu koju su još stari narodi kori-
stili u obredima prizivajući bolju sjetvu, žetvu, i drugih važnih događanja. Danas o njemu većina razmišlja
kao o obliku zabave, dok manjina
plesu pristupa kao obliku rekreacije.
No, kako je areobična aktivnost plesanja nalik sportu, smatra se da je to
zdrava tjelesna aktivnost.
31. siječnja 2013.
Ludbreški fašnjak 10. veljače
'Črni maček ludbreški' provodi
pripreme za organizaciju 'Ludbreškog fašnika' u nedjelju, 10. veljače.
Otvorit će ga jutarnja budnica, u 14
sati povorka maškara krenut će od
sportske dvorane do središnjeg trga
gdje će se odvijati prigodni program
s predstavljanjem skupina maškara.
'Črni maček ludbreški' najavljuje
sudjelovanje malih maškara iz gradskih vrtića, gostujućih grupa, te domaćih maškara. Središnji događaj
bit će predaja ključeva grada princu
karnevala, tradicionalni fašnjanski
svati, a zatim slijedi suđenje, osuda
i presuda fašnjaku, te na koncu izvršenje kazne. Javno će se objaviti
'Vrabec', šaljiva kronika o važnijim
zbivanjima u gradu i okolici u proteklom razdoblju.
Kao članovi F.E.C.C.-a, zajednice europskih karnevalskih gra-
Odred izviđača
Ludbreg
B. Brumen i S. Žnidarić
dova, Ludbrežani imaju obvezu
sudjelovanja i na međunarodnim
karnevalima, pa ih u predstojećem
razdoblju očekuje odlazak na više
karnevala širom Hrvatske i u ino-
zemstvo. Dobro surađuju sa srodnim udrugama iz raznih sredina
koje u sve većem broju dolaze na
ludbreški jesenski međunarodni
karneval u listopadu.
'Črni maček ludbreški' održao je
u siječnju izvanrednu izbornu skupštinu, a za predsjednika je izabran
dosadašnji počasni predsjednik
Stanko Žnidarić, za potpredsjednike Božidar Hajsok, Alen Kišić,
Tomislav Vitez i Boris Crnković,
Odbor za program će voditi Zlatko Hrelja. Tom su se prigodom
skupštini priključili gosti - Branko
Brumen, dopredsjednik F.E.C.C.-a i
Ivan Smuk, dopredsjednik Hrvatske
udruge karnevalista, te prinčevi karnevala iz grada-prijatelja Ptuja. Na
održanoj skupštini prihvaćen je plan
i program rada za ovu godinu, a dodijeljena su i priznanja sponzorima.
Promocija voditelja
Izviđačka organizacija na specifični
se način brine o odgoju i obrazovanju
djece i mladih težeći postići njihovu
veću samostalnost, te da s vremenom
postanu organizatori aktivnosti i da
znanje koje steknu višegodišnjim radom prenose mlađima.
-Zato
već od nižih razreda mladi izviđači stažiraju, usvajaju nova znanja i sposobnosti da postanu predvodnici i vodnici
kako bi se osposobili voditi manje grupe ili kao mentori mlađima. Obrazovanje se dijeli na šest stupnjeva, a svaki
stupanj u pravilu traje dvije godine.
U roku dvije godine usvoji se određen stupanj znanja koji se za učenike
osnovne škole zovu brončani, srebrni i
zlatni izviđački list, a za srednjoškolce
brončani, srebrni i zlatni izazov. Svaka
oznaka mora se zaraditi kroz pokazivanje raznih vještina – pojasnio nam je
Mladen Struški, predsjednik Odreda
izviđača Ludbreg koji je na nedavnoj
skromnoj svečanosti unaprijedio svoje
izviđače i izviđačke voditelje.
U zvanje izviđački predvodnik
unaprijeđeni su Zrinka Ivančić, Erik
Loparić, Andrej Markov, Filip Matijević, Patrik Mežnarić, Ian Novak. U
zvanje izviđački vodnik Patrik Loparić i Antonia Vukina. Brončani javor
primili su Ian Novak i Andrej Markov,
srebrni Zrinka Ivančić, Erik Loparić,
Filip Matijević, Patrik Mežnarić,
zlatni javor – Petra Struški i Antonia
Vukina. Brončani izazov primili su
Anja Daraboš, Vanja Horvat, Patrik
Loparić i Mihael Katalenić.
Svečanosti i ugodnom druženju su bili nazočni članovi vodstva
Odreda, roditelji malih izviđača,
a i gradonačelnik Marijan Krobot
koji je iskazao potporu izviđačima.
Oni ove godine planiraju niz redovitih aktivnostima u suradnji s Turističkom zajednicom Ludbrega, u planu
je pohod na Strahinjčicu, a tijekom
ljeta izviđači počinju s programom
Unaprijeđeni izviđači ludbreškog Odreda
obilaska sjevernih i južnih otoka.
Središnji godišnji izviđački program
je ljetno logorovanje, a vodstvo odreda već je donijelo odluku o novom
odredištu logorovanja. Bit će to otok
Lastovo gdje će naši izviđači realizirati sedmodnevni program logorovanja ispunjen raznim obvezama,
svladavanjem i uvježbavanjem raznih
vještina, te na koncu i uživanjem u
ljepotama ovog jadranskog otoka.
-Izviđač ne djeluje samo u lokalnoj
sredini, nego mora upoznavati nove
krajeve, ljude, družiti se s njima, razvijati toleranciju. Kroz izviđački život nastoji se razvijati samostalnost,
planiranje, vođenje drugih. Sve što
je potrebno za životne izazove koji
su pred njima. Tako je ljetno logorovanje središnji događaj u godišnjem
programu aktivnosti i veliki ispit za
sve koji će sedam dana živjeti u izviđačkom logoru - rekao je Struški.
Mladi to ne vide kao tešku obvezu:
-Biti izviđač znači boraviti u prirodi, živjeti zanimljivije, samostalno,
a i puno putovati – kažu izviđači.
Doduše, to znači i financijsku
Mladen Struški i Antonija Vukina, novi izviđački vodnik
potporu roditelja, te gradske uprave i
sponzora bez koje u ovim kriznim vremenima ludbreški Odred ne bi mogao
realizirati planirane aktivnosti.
Odred je planirano i kratko zimovanje na Ivanščici, ali uoči školskih zimskih praznika kada je bio
planiran termin zimovanja, na planini nije bilo snijega, pa se odustalo jer ne bi bilo moguće realizirati
predviđeni program.
Marina Hižak
‘Kanarinci’ dobili računala
Nedavno smo pisali kako ludbreška udruga uzgajatelja malih životinja ‘Kanarinac’ ne posjeduje računalo koje bi im jako pomoglo za pohranu evidencije o
članstvu, materijalima, izložbama, propisima i druge
dokumentacije, te smo uputili apel vlasnicima rashodovanog uređaja za doniranje dijelova. Naša akcija
naišla je na odaziv i uspješno je privedena kraju jer su
se odazvali ljudi dobre volje, pa su ‘Kanarincu’ poklonjena dva računala. Jedno je donirao Franjo Horvat iz
Vinograda Ludbreških, a drugo računalo sklopljeno je
zahvaljujući Draženu Vargi iz Draškovca koji je poklonio monitor, a naši Ludbrežani Mario Tepeš kućište i
Domagoj Busija, tipkovnicu, miš, te je osposobio računalo za rad.
-Zahvaljujemo svim donatorima. Računala će nam
u mnogome pomoći u vođenju dokumentacije i tako
poboljšati rad naše udruge – istakao je Kruno Gložinić, predsjednik ‘Kanarinca’.
S A S V I H ST R A N A
11
Udruga mladih entuzijasta ‘Lumen’ Ludbreg
Igor Dobec, predsjednik Udruge Lumen
Nove aktivnosti Lumena
Ludbreška udruga 'Lumen' koja
okuplja mlade s područja ludbreškog kraja ambiciozno kreće
u nove aktivnosti u novoj godini.
Udruga je aktivna unutar europskog programa 'Mladi na djelu' kojeg je pokrenula Europska komisija.
-U sklopu programa dio članova bio
je na međunarodnim studijskim posjetima, radionicama i seminarima u
Irskoj, Mađarskoj, Srbiji i Hrvatskoj.
Potaknuti međunarodnim iskustvom u suradnji s Portugalskom
udrugom CO(OP)RAÇÃO, prijavili smo projekt ActiveYouth(ing),
Active Ageing. Cilj projekta je afirmacija zdravog života, aktivnog starenja i međugeneracijske solidarnosti – kaže Igor Dobec, predsjednik
'Lumena'. Prihvaćanjem projekta
pokrenuli bi se novi programi.
-U sklopu ovog programa petero
mladih iz Ludbrega otputovalo bi
na radionice na otvorenom tijekom srpnja 2013. zajedno s još 25
mladih iz pet europskih država. Sve
međunarodne aktivnosti unutar
programa 'Mladi na djelu' financira
Europska unija – ističe Igor Dobec.
Osim rada na projektima, 'lumenovci' imaju iza sebe osam godina
rada i uspješne organizacije jednog
od najposjećenijih festivala u sjevernoj Hrvatskoj 'IDEMO OTOK'.
Lani je po prvi puta organiziran u
suradnji s udrugama MAK iz Koprivnice i VUK iz Varaždina. Osim
dobre glazbe i zabave održano je i
nekoliko radionica koje potiču mlade na volontiranje i društvenu osviještenost.
-Novost je da dogovaramo s
'Kancelarijom za mlade' iz Sremske Mitrovice u Srbiji suradnju na
ovogodišnjem festivalu. Oni su
organizatori sličnog festivala 'Enter fest', pa bi mogli dobro surađivati, a popularni ludbreški band
„HIR“ ujedno bi trebao nastupiti
na njihovom festivalu – ističe Igor.
Udruga se bavi i humanitarnim
radom, te su organizirali i nekoliko zabava i koncert za pomoć
oboljelom hrvatskom branitelju
za kojeg je prikupljeno 1.500 kuna.
-Želimo uputiti poziv mladima da
se uključe u rad Udruge 'Lumen',
da rade zajedno s nama za dobrobit mladih i ostvare mogućnost besplatnih putovanja i zabave – poziva
Igor.
Ana Havaić
12
TU OKO NAS
31. siječnja 2013.
Vlado Knežević, vlasnik je oldtimera koji to i nije
Mercedes s Mandovca
Bio je i ostao pojam vrhunski izrađenog automobila, opjevan čak i u
pjesmi rock-ikone Janis Joplin. Tvrtka iz Stuttgarta osnovana je 20-ih godina 20. stoljeća kao Daimler-Benz.
Za jednog kupca trebalo je napraviti
automobile i nazvati ih Mercedes po
imenu njegove kćeri. Tako je počela
povijest Mercedes-Benza.
Ponosni vlasnik jednog ludbreškog Mercedesa je Vlado Knežević
iz Marulićeve ili kako bi stari Ludbrežani rekli, s Mandovca. Nismo
sigurni je li to najstariji automobil
u gradu, ali sa 46 godina sigurno
je najstariji Mercedes. Mercedes s
Mandovca.
-On je 250 SE klase, izrađen je
početkom 1967. godine. To je ‘amerikanac’, serija koja se radila za sjeverno-američko tržište. Kod mene je
19 godina, kupil sam ga u Međimurju kad je već bil star skoro 27 godina.
Prvotno je bil benzinac. No, odmah
sam mu ugradil dizle i napravil atest
pa je postal dizelaš. U to doba su bile
jako velike razlike u cijeni benzina i
nafte, pa se to brzo isplatilo. Danas
ne bi imalo smisla tak predelavati –
kaže nam Vlado.
Garaža mu je ujedno i mala radionica. On je sam svoj majstor za
održavanje motora i karoserije. U
svoj Mercedes kao da je zaljubljen,
ima samo riječi pohvale za, kako
kaže, stroj:
-Prešel je milijun kilometara,
a motor nisam niti pipnul. Svakodnevno sam se vozil na posel u
Koprivnicu, puno sam putoval u
Bosnu, Mađarsku, Austriju. Nema
šanse da iznevjeri i stane. I ako treba
Prešao je milijun km bez kvara na motoru
Unatoč godinama prepoznatljiva prednja ploča
Snjegovići ludbreški
Obilan snijeg odmah je povećao
broj 'žitelja' Ludbrega. Već i kratkotrajna šetnja otkrila je gdje su se
smjestili. Ovi snjegovići 'živjeli' su u
Krležinoj, te u Petra Krešimira u Ludbregu. Obitelj Rak u Selniku najprije
je skinula snijeg s krovišta kuće, pa
odmah napravila snjegovića.
U glavnoj ulici u Selniku otkrili
smo i ovaj iglu, ali nikoga nije bilo
u blizini da doznamo tko su vlasnici ovog objekta. Nažalost, ne može
dugo ostati ako temperatura nije
dovoljno niska, ali ljudi barem neće
imati problema i troškove s legalizacijom objekta!
Ako zapadne novi snijeg, čekamo vaše snježne fotografije.
Snježni div iz Krležine
Crni čuvar bijelog stvora
Selnički iglu
Uradak obitelji Rak
sad ga upalim i za Ameriku. Sad sam
primjetil da je možda malo porasla
potrošnja ulja, to je znak da ga bu u
skorije vrijeme trebalo malo pomladiti. Sad potroši dvije litre ulja na
1.000 kilometara! Ali dok ne stane
- ništa. Jer Mercedes se ne dira dok
sam ne stane.
Vani na minus 15 upali bez problema. Prije 10 godina napravil sam
limariju i polakiral ga, a sad sam
opet spigal nove pragove i napravil
zaštitu poda, pa sam opet miran –
kaže Vlado.
Mercedes s Mandovca trenutno
nije registriran, ali bit će za koji dan.
-Dođem ja na tehnički i dečki
meni predlože da ga prijavim kao
odltimer, znači moram se učlaniti u
neki odltimer klub i auto bu dobil tablicu PV što znači ‘povijesno vozilo’.
Vlado sa svojim ljubimcem starim 46 godina
I tak se ja učlanim, predam stare i čekam te PV-tablice. Kad ono doznam
da je nedavno stupil na snagu zakon
da se vozilo s PV tablicama može
uključiti u promet samo za odlaske
na skupove vlasnika oldtimera. To
meni ne paše. Moj Mercedes nije
samo ljubimac i za paradu, on je
meni potreban svaki dan. Imamo
doma i drugi auto, ali to neću voziti,
kaj bum ja z njim? Zato ga sad idem
registrirati jer sam s Mercedesom
prezadovoljan. Već bih ja to napravil, ali imali smo neke neplanirane
troškove, pa budem sad na plaći pojasnio je Vlado zašto automobil
nema tablice.
Koliko on obožava svoj Mercedes najbolje ilustrira ova priča:
-Došli k nama neki mladići s
mora, valjda iz Dalmacije ili Istre, kaj
ti ja znam. Vele, kupili bi moj Merce-
des. Mene nije bilo doma nego žena
Jadranka, a i sin Dalibor je onda još
bil doma. Zamisli, ovi mojima ponude 10.000 eura. Dalibor je rekel
mami da ga prodaju, a Jadranka mu
odgovori: - Niti slučajno, tata nas bu
zatukel!
Da mi sad neko dopela novi auto
bilo koje marke da ga zameni za moj
Mercedes, ne bi išlo. I prije sam ih
imal, već dugo vozim samo njih.
Za mene druga marka ne postoji. I
nema te cijene za koju bi prodal svojega ljepotana – kaže Vlado.
Da budemo točniji ljepoticu jer Mercedes je ipak žensko ime, a
prepoznatljiv zaštitni znak trokraka
zvijezda simbolizira namjeru osnivača tvornice da naprave vozilo za
zemlju, vodu i zrak. A kak Vlado
kaže: – Moj Mercedes je stroj kaj bi
i aviona teral!
Planinarsko društvo Ludbreg priredilo novi Novogodišnji pohod
Blagdanski pohod ludbreškim krajem
Blagdan Sveta tri kralja već treću
godinu zaredom bio je termin održavanja Novogodišnjeg pohoda planinskom obilaznicom oko Ludbrega
u organizaciji Planinarskog društva
'Ludbreg'. Ljubitelji prirode i zdravog
načina života sastali su se ispred ludbreškog svetišta Predragocjene Krvi
Kristove u jutarnjim satima i ubrzo
krenuli na zanimljiv pohod po slikovitim bregovima ludbreškog kraja.
-Trasa obilaznice kružnog je oblika i sastojala se od sedam dionica
odnosno osam kontrolnih točaka.
Obilazak je započeo i završio u središtu Ludbrega. Dužina trase bila je
ukupno 23 kilometra – pojasnio je
Damir Klarić, predsjednik Planinarskog društva 'Ludbreg'.
Ukupna visinska razlika odrađenog pohoda bila je više od 500 m
nadmorske visine, a staza je u cijelosti markirana. Na polovici puta organizatori su odredili postaju za odmor
uz okrjepu u klijeti obitelji Šumiga.
-Vrijeme je bilo oblačno, ali do-
Učesnici novogodišnjeg pohoda
sta ugodno. Povremeno je pala koja
kap kiše, ali to nije moglo smesti
mnoštvo željno druženja i hodanja
po prirodi. Svatko je krenuo svojim putem, odabranim stazicama.
Pogledi prema Ivančici, Podravini i
Ludbregu bili su zadivljujući, uz kotrljajuće oblake poput golemih valova okrenutih naopako. Za sudionike
su bili osigurani Dnevnici obilaznice
s opisom trase, mapom, opisom zanimljivosti svih kontrolnih točaka,
skicom profila obilaznice ilustriranom fotografijama u boji. Uvjet za
dobivanje priznanja i značke bio je
obilazak svih osam kontrolnih točaka – ističe Klarić.
Svi sudionici trećeg Novogodišnjeg pohoda Ludbreškom planinarskom obilaznicom na kraju
višesatnog hoda stigli su do Vinskog
podruma Makar na Sigečaku gdje su
razmijenili dojmove na ugodnom zajedničkom druženju. (ana havaić)
Ribič u snijegu
U ludbreškoj zimskoj idili treba
znati uživati. Tko bi rekao da oko
pola metra snijega neće omesti
gradske ribiče. Tako smo se nemalo iznenadili prolazeći mostom
preko Bednje jer smo ugledali ribiča na Otoku mladosti kako strpljivo baca udicu u kanal, nedaleko
pješačkog mostića.
-Prekrasno je, ovaj snijeg je iz
zraka skinul nečistoću i baš je 'fini'
zrak, za uživanje. Ma, nije niti zima.
Treba iskoristiti takvo vreme i po-
bjeći od doma. Kaj budete doma?
Gledali TV, svaki čas nekaj gricnuli,
pa se ti onda nemoj zdebljati, a
tak gunđa žena.
Pa, da je i bolje zima trebalo
bi nam više biti na zraku i uopće
mi nije važno da li se bude nekaj
ulovilo na udicu. Jednostavno
uživam vani na friškom zraku i u
snijegu – kaže nam Toni.
Malo smo još pričekali, ali ipak
nismo dočekali ulov na Tonijevoj
udici.
Toni na obali kanala u snijegu
31. siječnja 2013.
K U LT U R A
13
Godišnjica rođenja i smrti Bože Hlasteca
U spomen na najplodnijeg ludbreškog pjesnika
Još jedan rođeni Ludbrežanin iza
sebe je ostavio neizbrisiv trag. Božo
Hlastec, najplodniji ludbreški i podravski pjesnik. Siječanj je mjesec
njegova rođenja, 19. siječnja 1923., a
umro je nedugo nakon 71. rođendana, 26. siječnja 1994.
Mlađe ludbreške generacije znaju
o njemu vrlo malo ili ništa, ali dobro
ga pamte stariji. Rođen u uglednoj
građanskoj obitelji u Ludbregu gdje
je završio građansku školu, a tehničku u Zagrebu. Po zanimanju je bio
građevinski tehničar. Od 1952. živio
je i radio u Samoboru. Bio je aktivni
sudionik NOB-a, nakon rata radio je
u organima vlasti i gospodarstvu.
Većina njegovih pjesama bila je
vezana uz zavičaj, prijatelje, prirodu. Stihove je pisao na kajkavskom
narječju još od đačkih dana. U ranije objavljenim zbirkama posebno
se iskazao kao pripovjedač i lirik
koji s puno emocija pamti zavičaj i
svoje djetinjstvo u njemu. Puno je
pisao i stihove o ljubavi, te je puno
stihova posvetio supruzi Ančici
koju je neizmjerno volio. Objavio je
pet zbirki pjesama: 'Stari poti', 'Na
zemli tragi' 'Podravske senje', 'Zvezde nad Samoborom', a posljednju
zbirku 'Lubavne popevke' objavio
je 1989. godine. Baš se u njoj sa stotinjak ljubavnih pjesama dokazao
kao pjesnik ljubavi, punog osjećaja,
neposredne zanesenosti. Pjesme su
mu nagrađivane na smotrama, a zastupljen je u više antologija i zbornika kajkavskoga pjesništva. Njegove
stihove objavljivale su mnoge tiskovine, neki su i uglazbljeni. 'Senjam
te', 'Daj mi roko', 'Domovini', 'Drava,
Drava' uglazbio je Antun Kranjčec,
Dupkom ispunjena dvorana
Sestra Verica Hlastec i kćerka Jasminka Hlastec Funda
A. Horvat i S. Hranić recitirali su stihove
Ines i Željko otpjevali su Božine stihove uz kavirsku pratnju Antuna Kranjčeca
učitelj glazbene kulture kojeg s Hlastecom veže dugogodišnje druženje.
Danas jedna ludbreška ulica nosi
njegovo ime, ali zaslužio je više od
obične ceste na samom rubu grada.
Prolazeći Frankopanskom mnogi
ne znaju da je u jednoj od tih kuća
rođen, djetinjstvo i mladost proživio
najpoznatiji i najplodniji podravski
pjesnik, Ludbrežanin Božo Hlastec.
Nažalost, tamo nema ni simbolične
spomen-ploče koja bi na to ukazivala. A iduće godine navršit će se 20
godina od njegove smrti.
Književna večer posvećena Boži
Na Bednji
Ime Bože Hlasteca, njegov doprinos hrvatskom i kajkavskom pjesništvu, ipak nije palo u zaborav. Prekrasan program održan je u Gradskoj
knjižnici i čitaonici ‘Mladen Kerstner’. Bila je to književna večer na kojoj
se čitala njegova poezija, pjevali njegovi stihovi, te se podsjetilo na rad,
život i ostavštinu Hlasteca svom Ludbregu, hrvatskom i kajkavskom pjesništvu. Njegove pjesme koje je uglazbio Antun Kranjčec pjevali su Ines
Grabarić, Željko Martinković i tamburaši udruge ‘Lun-mla’ iz Lunjkovca, a
stihove su čitale Zdenka Moslavac, Snježana Hranić, te mladi Filip Bajsić
i Filip Martinković. Naravno, bio je tu Antun Kranjčec i drugi brojni Ludbrežani. A iz Varaždina stigle su Božina sestra Verica i kćerka Jasenka.
-Božo je jako volio čitati, pjevati i pisati. Volio je društvo, uživao je u druženju sa starijima s
kojima je išao u lov na race. Zimi
je odlazil na Bednju, tamo su se
‘šličuhali’. To je bila onda zabava
u hladne zimske dane dok se Bednja zaledila – rekla je Verica kada
smo je prije četiri godine zamolili
da evocira sjećanja na brata.
Ludbreška slikarica Elvira Štabi
Izložba uz desetu obljetnicu stvaralaštva
Ludbreška slikarica Elvira Štabi
prvi se puta sugrađanima i likovnoj
publici predstavila samostalnom izložbom slika prije pet godina, a upravo je
ovih dana priredila novu kojom obilježava 10 godina djelovanja.
Nadarenost i sklonost slikarstvu
prati je od školskih dana.
-Aktivno se bavim slikarstvom od
2001. Moji počeci vežu se uz pohađanje likovnog tečaja Ivana Lovrekovića, a djelovanje i prva skupna izložba
bila je u sklopu likovnog kruga Paleta.
Najviše su me zanimali pejzaži i mrtva priroda u duhu realizma tehnikom suhog pastela. Kasnije mi je preokupacija postalo slikanje bojom. To
nije došlo odjednom. Uvidjela sam
da se upornošću i nadarenošću može
mnogo postići – kaže Elvira.
Izložba u hotelu 'Raj'u povodu jubileja je tematska.
-Inspiraciju sam pronašla u susretima s predivnim konjima koje
Elvira uz svoje slike
sam vidjela na raznim manifestacijama. Sve slike s izložbe nastale su u
mjesec dana - ispričala je Elvira.
Najčešće radi ulja i akrilik na
platnu, te suhi pastel.
-Veliku pozornost trudim se po-
Božo Hlastec
svetiti načinu rada. Slike mi obiluju
oštrim linijama. Boju na podlozi
oblikujem kistom, nanosi su grubi i
pritom upotrebljavam akrilik. Koristim pretežito raspon tonova plave
i zelene boje. Slika uvijek mora dati
poruku - rekla je Elvira.
Samostalno je izlagala diljem
sjeverozapadne Hrvatske, ali i na
skupnim izložbama, sudjeluje u
mnogim kolonijama, humanitarnim
akcijama. Članica je Likovnog udruženja Ludbreg 13 godina, a zadnjih
osam godina i predsjednica. Posebno je raduje rad s djecom školske i
predškolske dobi kroz radionice i
likovne tečajeve.
-Taj rad mi je ponos i ispunjava
me posebnim zadovoljstvom. Najveća je vrijednost ako ideju, znanje
i ljubav prenosimo mlađima, da ih
oni prihvate i usvoje – poručila je
Elvira.
Marina Hižak
Šaljite pjesničke i prozne radove
Radio Ludbreg izdao je Zbornik radova drugog književnog
natječaja. Zbornik na 164 stranice
o b u hv a ć a
pjesničke
i prozne
radove 40ak autora,
te CD s 31
snimkom
pjesničkih radova. Novi
Zbornik
može se
nabaviti u
re d a k c i j i
Radio Ludbrega.
U međuvremenu, Radio je
objavio novi književni natječaj.
Kroz natječaj oni koji se amaterski
bave pisanjem pjesama i proze,
imaju prigodu objaviti svoje radove, a osnovni je uvjet da su radovi pisani kajkavštinom i da do-
sad nisu objavljeni. Dakle, treba u
kajkavštini poslati najviše 6 pjesama odnosno kratka prozna djela
- priče, novele, humoreske ili druge književne vrste. Autori
najboljih
radova
koje
će
odabrati
stručni
sud novčano
će
biti nagrađeni sa po
500 kuna.
Radovi se šalju e- poštom na
adresu: natjecaj@radio-ludbreg.
hr ili poštanskom pošiljkom na
adresu: Radio Ludbreg, Trg sv.
Trojstva 19, Ludbreg, s naznakom
'za 3. Književni natječaj Radio
Ludbrega'. Natječaj je otvoren zaključno do 15. veljače.
Priče za laku noć u veljači
6. veljače - Trio ‘V’: Samo ja (igrokaz)
13. veljače - M. Krpan Smiljanec: Kako je Petit pobjegao na Mjesec
20. veljače - Janko i čarobni grah
27. veljače - Grigor Vitez: Medo
Priče za laku noću su na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i čitaonice
u Ludbregu svake srijede u 19 sati.
14
SP O R T
31. siječnja 2013.
40. rođendan RK 'Ludbreg – Mljekara Bohnec'
Bogata rukometna povijest
Ludbrežani su rukometni klub
dobili 1972. godine. Do tada su rukomet igrala samo djeca u školama
ludbreškog kraja. Pod imenom Podravina, klub su osnovali Milivoj
Đinđić, Josip Tkalec i Miroslav
Vargović. Kroz 40 godina klub je
postizao dobre rezultate, a najveći
uspjeh je ulazak u 2. Hrvatsku ligu
1992. godine. Nakon tri sezone zbog
nedostatka igračkog kadra napustio
je drugoligaško društvo. Slavljenik
je mijenjao sponzore, tako i imena:
Lukaps, Ludbreg, RK KMB, a sada
djeluje kao RK 'Ludbreg - Mljekara
Bohnec'. Prvi službeni trener bio je
Tomica Letina koji je radio sa svim
uzrastima neprekidno 18 godina.
Treneri su bili i Milivoj Đinđić, Ivica
Novak, Mirko Tomac, Darko Jagić i
aktualni Andrija Pišpek.
Proslava 40. rođendana u restoranu Črn Bel počela je prisjećanjem
dr. Stanka Koseca na prvu odigranu
utakmicu.
-Bilo je to 7. svibnja 1972. protiv
Partizana u Lepoglavi. Na odmor
smo otišli vodstvom 10:9, a na kraju
izgubili 19:14. U drugom poluvremenu zbog umora zabili samo 4 gola
jer nismo imali zamjene! – rekao je
dr. Kosec.
Tu je utakmicu igrao i Josip Tkalec–Mirda koji i danas prati utakmice naših rukometaša na domaćem
terenu.
-Igrao sam lijevog vanjskog, kasnije krilo. Prve dresove i patike
dobili smo od Općinske konferencije Saveza socijalističke omladine.
Nekad se igralo sporije oko zone, a
danas je igra brža, dinamična, više
na kontre. U sjećanju mi je utakmica
protiv Babinca kad je palo samo 10
golova jer se igralo vani po jakoj kiši,
lopta uopće nije skakala. Dobili smo
6:4 – prisjetio se Josip.
Povijest kluba zorno je prikazana
12-minutnim video-filmom.
-Dosta sam se namučio s materijalom za video jer sam naišao na
središnje razdoblje o klubu koje nije
nigdje evidentirano. Zato se ispričavam članovima i aktivistima kluba
zaslužnim za rad, djelovanje i rezultate kluba, a koji ovom prilikom
nisu spomenuti. No mi ćemo ih se
prisjetiti, evidentirati i spomenuti
prilikom sljedeće proslave – rekao je
Tomica Letina, trener i povjesničar
kluba.
Ludbreški rukometaši počeli su
trenirati i igrati na zemljanim terenima, kasnije su igrali na asfaltu,
a kako nisu imali dvoranu kao domaćini zapravo su gostovali u gradovima šireg okružja koji su imali
primjereni objekt.
Danas naši rukometaši igraju u
lijepoj suvremenoj dvorani u svom
gradu. Seniori su trenutno na 7. mjestu ljestvice 3. Hrvatske rukometne
lige sjever. Posljednjih godina puno
se pozornosti pridaje radu s mlađim
Osnivači ludbreškog rukometnog kluba
7. Zimsko malonogometno prvenstvo NS Ludbr
Finale za
sladokusce
Ludbreg je prije sedam godina
prvi u Hrvatskoj pokrenuo zimsko
prvenstvo za klubove sa svog područja. Na zadnjem turniru sudjelovalo je
25 seniorskih, 15 pionirskih i 12 veteranskih sastava koji su razigravali po
skupinama, a najbolji su ušli u drugi
krug za ulazak u dva završna dana.
Završnica je ponudila manje-više odlična i zanimljiva finala, puno uzbuđenja, rezultatsku neizvjesnost. Na
zadovoljstvo pune dvorane.
Samo je kod najmlađih lanjski
pobjednik obranio naslov. Stariji pioniri Podravine su neprikosnoveni.
-Otkako sam s njima redovito
smo prvi. I sad radimo u dvorani,
njih 15-ak iz svih općina ludbreškog
kraja – kaže Josip Špoljarić, trener
starije pionirske momčadi Podravine koja je u finalu pobijedila mlađe
pionire koje vodi Velimir Špikić:
-To je prva generacija škole nogometa Podravine, dečki 2001. i 2002.
godišta, njih 18 treniraju još od vrtićke dobi. Dolaze iz cijele regije, pa
i šire. Radimo u dvorani kroz zimu,
igramo turnire, nedavno smo pobijedili prvake Kutije šibica. Mi smo
najmlađa ekipa i prezadovoljan sam
ulaskom u finale. Moji su dečki tehnički vrlo dobri, nekolicina je vrlo
nadarenih, ali vidjet ćemo mogu li se
nositi protiv fizički jačih jer stariji su
pioniri u prednosti – kaže Špikić.
Stariji su u finalu imali dominaciju i pobijedili s 2:1.
Podno tribine odmah znate kad
su veterani završili utakmicu. Jedan
šepa je jednu, drugi se 'lovi za križa' i
slično. Ali dečke u godinama borbenost nije napustila. Radnički iz Hrženice dobio je u finalu Podravinu s
3:2. Vodio ih je Dalibor Jagić koji je s
J. Tkalec, S. Kosec, A. Tkalec, Z. Kapusta i K.Kosir koji su igrali
prvu utakmicu, sa sponzorom Đ. Bohnecom
Pioniri finalisti, dvije momčadi Podravine, starija (plavi), mlađi (žuti)
Radio Ludbreg odabrao najbolje sportaše z
Priznanja na
Svečanost rukometaša u restoranu Črn-bel
uzrastima, a tome je svakako doprinijela i udruga Mladi rukometaš.
Najmlađe, pionire trenira Zenil Vugrinec, mlađe kadete Damir Špikić,
a kadete koji su uz seniore u natjecateljskom pogonu Nenad Novosel.
-Prošle godine najuspješniji su
bili kadeti, generacija 1996/97. postali su prvoligaši. Mladi koji kucaju
na vrata seniorske ekipe putuju po
Hrvatskoj jer u sklopu 1. HMKRL
igraju protiv vršnjaka renomiranih
klubova, kao što su Zagreb CO, Osijek, Bjelovar, Zamet, Metković, Split
i drugi. Trenutno su na 9. mjestu.
Momčad s trenerom T. Letinom iz 1980.
Imamo dobar raspored, pa se nadam plasmanu među prvih osam i
u završnicu državnog prvenstva. Iz
te ekipe golman Matija Špikić član
je hrvatske kadetske reprezentacije
– pojasnio je Ivan Vađon, tehniko
kadeta.
Na svečanosti su uručene zahvalnice i priznanja članovima i sponzorima koji su posebno pomogli klubu
da živi četiri desetljeća. Čestitke su
uputili Krunoslav Kosir, tada još
predsjednik kluba i zamjenik gradonačelnika Božidar Hajsok.
Pripremio: Dražen Vađunec
Generacija iz druge polovice 70-ih
Službeni izbor najboljih sportaša
u Ludbregu ne postoji već dugo. No,
redakcija sportske emisije 'Fair-play'
Radio Ludbrega godinama radi svoj
izbor. Za lanjsku godinu kriterij je bio
da sportaši rezultate ostvaruju u klubovima ludbreške regije, a priznanja
su uručena na skromnoj svečanosti.
Za najboljeg je proglašen Nikola Valjak, nogometaš Podravine na
kojeg smo već 'potrošili stranice i
stranice' hvalospjeva. -Ovo je još
jedno priznanje. To je pravi poticaj za mene i ekipu da u nastavku
sezone osvojimo naslov prvaka. A
vrijeme je da osvojimo i županijski
kup. Ostajem u Ludbregu do kraja
sezone, a dalje ćemo vidjeti – kaže
optimistični Nikola koji unatoč
brojnim ponudama dostaje u 'plavobijeloj svlačionici'. Suigrači kažu da
je Valjak ljubimac žena, a takav epitet krasi još jednog sportaša, drugog
u ovom izboru. Košarkaš Vilim Poljak (21), play-maker 'Grafičara' igra
na visokoj razini, u četiri mjeseca
otkako nosi dres 'tiskara' nijednom
nije podbacio, kontinuirano odlično vodi ekipu. Prije Grafičara bio je
u 'Vindiji', 'Međimurju', 'Cedeviti' i
'Mladosti' Zagreb.
–Od svih klubova gdje sam igral
možda je najbolje ozračje baš u Lud-
bregu. Tu imaju veliku želju za podizanjem košarke na višu razinu, a ja volim
ambiciozne projekte – kaže Vilim.
Osim Vilimovog, KK Grafičar pokupio je još niz priznanja – za najbolji
klub, za sportski događaj godine odnosno za organizaciju utakmice reprezentacija Hrvatske i Španjolske do
18 godina, te za nastup u osmini finala kupa 'Krešimir Ćosić'. Posjećenost
košarci u gradu višestruko je povećana, oduševili su nas odlični dvoboji,
nadamo se tome i u 2013.:
-Napravili smo veliki iskorak,
posložili se organizacijski i igrački,
a publika je to prepoznala. Prioritet
nam je rad s mladima, a seniori se
bore za visoki domet. No, radimo
na dulje staze i s pravom postajemo
nositelji županijske košarke. Bit će
još puno radosti za ljubitelje košarke – kaže Siniša Beser, prvi klupski
operativac.
'Grafičarov' Dražen Cesar proglašen je za najboljeg trenera:
-Priznanje mi mnogo znači i daje
poticaj za dalje. Gledanost naših
utakmica podigli smo za 1000 posto!
S onih 10-15 ljudi na tribini do 400
protiv Osječana u kupu. Trenutno
smo treći u A-2 ligi, pušemo za vrat
Čakovcu i Đurđevcu. Nije nam prioritet osvojiti naslov prvaka, ali ako se
SP O R T
31. siječnja 2013.
15
reg
Veterani Radničkog, također prvi put pobjednici turnira
Prvi naslov za nogometaše Zadrugara
uspjehom nosio dres oba kluba.
-Kvaliteta igrača Radničkog nikad
nije bila upitna nego to da li se budemo skupili. Većina nas je dobar dio
karijere igrala i u Podravini. Eto, skupili smo se prvi put i odmah osvojili
turnir. Imali smo teško polufinale
protiv Mladosti iz Sigeca i dosta se
potrošili, pa je u finalu bilo je gusto,
bilo je i malo sreće. Nadam se da su
gledatelji uživali – kaže Dalibor.
Finalisti su vidali rane dok su veterani Drave već slavili 3. mjesto nakon pobjede nad Mladosti iz Sigeca
(4:1).
Lanjsko seniorsko finale bilo je
razočaravajuće. No, ovo je bilo za
sladokusce. Zadrugar iz Hrastovskoga i Razvitak iz Čićkovine su se
nadigravali, bilo prigoda na obje
strane, a na koncu i triler-završnica
jer je Zadrugar izjednačio na 2:2 15
sekundi prije sirene. Razvitak je prije
toga u osmini finala na penale dobio
Slogu, ali su finale izgubili. Damir
Piljak ovoga je puta vodio Zadrugar
s klupe, a ispada da je najuspješniji
trener koji je klub vodio u dvorani:
-Imam trenersku licencu, ali u pro-
Robert Namjesnik
Bruno Lončarić
ljeće igram sigurno. Ima vremena za
veterane ili trenera. Zadrugar nikad
nije prošao osminu finala, uvijek skupinu i odmah ispao. Imamo najboljeg
golmana i igrača turnira, te smo uzeli
1. mjesto. Ne može bolje! Kvaliteta je
solidna, ali prije je bila jača. Ne dolaze svi s najboljima. Niti mi nismo bili
kompletni – rekao je Piljak.
Slično razmišlja i Slobodan Sudec koji vjerojatno ima najviše medalja i pehara s ludbreškog turnira.
-Možda je to i točno. Sad sam
kao trener Plitvice i kao igrač vetera-
na Drave bio treći. Imam trenerska i
veteranska zlata s Podravinom. Ima
nas dosta koji misle da je možda vrijeme za promjene. Iskreno, za neke
je opterećenje igrati turnir jer imaju
problema. Tek 7-8 ekipa igralo je u
najjačim postavama, a ostali s mlađima. Plitvica isto nije bila kompletna,
u klubu smo odlučili da igraju samo
potpuno zdravi. Neka to i dalje bude
turnir za klubove, ali ne obvezan,
već da igraju koji žele. Prilagodio bi
se sustav natjecanja, a kvaliteta podigla. Nama je bio cilj proći skupi-
Uzbudljivo finale Zadrugara i Razvitka
nu, a došli smo do zadnjeg dana i s 3.
mjestom smo više nego zadovoljni
- kaže Slobodan Sudec.
Najbolji igrač kod seniora je
Robert Namjesnik, a vratar Nikola
Markulinčić, obojica iz Zadrugara,
a najbolji strijelac Nikola Sajko iz
šemovečke Mladosti, dok su to kod
pionira Bruno Lončarić i Mihael
Tuksor iz dviju ekipe Podravine, te
Denis Pokos iz Mladosti iz Sigeca
kod veterana.
U sedam godina turnir se razvijao, donosio promjene - broj igrača,
lopta, akumulirani prekršaji i drugo.
Sad je vraćen raniji termin koji očito
više odgovara svima jer je to vrijeme
školskih praznika, godišnjih odmora, a prije rukometa na TV-u. To se
vidjelo i po odličnoj posjeti finala.
za 2012.
ajboljima
Svi dobitnici priznanja sportske redakcije Radio Ludbrega
Dobitnicima priznanja čestitao je Alen Sabol, pročelnik gradskog odjela za društvene djelatnosti
ukaže prigoda nećemo je propustiti.
Napravili smo veliki zaokret u radu
s mladima i na tome temeljimo optimizam za budućnost - rekao nam je
Cesar koji je priznanje osvojio u vrlo
jakoj konkurenciji. Primjerice, Nenad Novosel učinio je čudo s rukometnim kadetima, nažalost, i otišao,
a nogometni trener Damir Maretić
polusezonu na gradskom stadionu
odradio je po pravilima službe.
Bilo je i nogometnih događaja za
pamćenje, pa je priznanje primio i
Mladen Henec, dopredsjednik Podravine, najzaslužniji za dolazak
mlade ženske reprezentacije SAD-a
u Ludbreg.
-Postoje dobri izgledi da u Ludbreg
dovedemo i jedan od vodećih europskih klubova – najavio je Henec.
Priznanje za sportsko ponašanje
primio je Goran Bračko, trener NK
Struga Rovokop za iznimno korektnu izjavu medijima nakon važne
utakmice, što je u današnje vrijeme
pravi raritet:
-Fair-play mora biti i bitan je
segment svake utakmice, svakog sportskog događaja – kaže
Goran, nekad igrač Podravine.
Radio Ludbreg dodijelio je i priznanja Nikoli Frančiću i Lani Par, člano-
S. Beser preuzima priznanja
Nikola Valjak
Kruno Kosir
vima aero i radio-kluba, za rezultate
u disciplinama bliskim sportu. O
tome više na drugim stranicama.
Radio Ludbreg nije zaboravio
klubove i pojedince koji su dugogodišnjim radom dali doprinos sportu
i pečat društvu. Jubilarci u 2013. su
nogometni klubovi Gora iz Globočeca i Mladost iz Sigeca koji slave
80., a Bukovčan 65. rođendan. Po-
dravac iz Sesveta i Mladost iz Sv. Petra osnovani su prije 60 godina, a Polet iz Martijanca slavi 40. rođendan.
Priznanje za 40 godina rada primio
je i KK 'Grafičar', a za dugogodišnji
rad u rukometu i Krunoslav Kosir:
-Zaista me ovo razveselilo. U rukometu sam 40 godina i doživio sam
mnoge lijepe trenutke, a s obzirom na
tolike godine moralo je biti i onih dru-
gih. Ovo je ujedno priznanje i mojim
bivšim suigračima, kasnije suradnicima – kazao je Kosir i dan nakon toga
otišao s funkcije predsjednika RK Ludbreg–MB u kojem je odlukom skupštine postao počasni predsjednik.
Za sustavno praćenje sportskih
događaja u Ludbregu više od 30
godina priznanje je primio novinarurednik Darko Skupnjak.
16
31. siječnja 2013.
ŠALJITE FOTKE!
Foto rubrika
za čitatelje
Snježne motive fotografija u
svojim Vinogradima Ludbreškim i njegovoj okolici pronašao je Saša Petrinić, magistar
informatike. Evo još nekoliko
krasnih ludbreških motiva koje
je snimio Tomica Letina, ludbreški majstor i fotografski zanesenjak.
Ako ste snimili takve fotografije pošaljite nam, a mi ćemo
ih objaviti u ovoj foto-rubrici.
Šaljite ih na naš e-mail:
ludbreske-novine
@pou-ludbreg.hr
Sunce i snijeg (Saša Petrinić)
Sjenica (Tomica Letina)
Novogodišnji vatromet (Tomica Letina)
Martinove snježne skulpture
Ako ste se slučajno zatekli
u Kuharićevoj ulici u Ludbregu proteklih snježnih dana
vjerujemo da ste bili zadivljeni kao i mi 'snježnim umjetničkim djelima' između dviju
zgrada. Snježnu zimu na originalni je način odlučio iskoristiti Martin Švec, a nama se
čini da je time pokazao svoju
neospornu nadarenost u likovnoj umjetnosti. Martin,
naime, nije radio snjegoviće
nego skulpture od snijega.
-Upravo sam u fazi kad mijenjam radnu sredinu i za par
dana počinjem raditi kod novog poslodavca, pa imam nekoliko slobodnih dana. Zanima
me izrada skulptura. Kad imam
vremena ponekad radim skulpture od kamena. Prvu sam napravil u vojsci kad sam bil sam
na straži, pa mi je bilo dosadno
i kratil sam vrijeme radom na
klesanju kamena od kojeg sam
napravil sovu. Taj prvi rad ostavil sam tamo kao poklon. A sad
mi je bil gušt izaći na snijeg i
friški zrak, pa mi je sinulo da
pokušam napraviti skulpture
odraslih ljudi. Eto, ide dosta
dobro, a usput se i zabavljam u
snijegu - kaže Martin.
U ateljeu na otvorenom
baš je radio muškarca u prirodnoj veličini.
-Snijeg koji baš sad pada
je super za raditi jer nije suhi,
ima dosta vlage pa se skulptura može lako dobro oblikovati
ako imate malo smisla, s prstima se da lako puno toga napraviti. Za napraviti skulpturu
od snijega odrasle osobe u pri-
Potok (Saša Petrinić)
Snježnu skulpturu čovjeka napravi za malo više od pola sata
Martin sa svojim djelom
rodnoj veličini treba mi malo
više od pola sata. Možda 45
minuta. Glavni alat su ruke,
odnosno prsti, a još trebaju
samo lopata za snijeg da se
'grupira materijal' i češalj s kojim se na kraju fino obrade detalji. Evo, ova je sad pri kraju,
možda bi sad bilo dobro da se
pošprica vodom da se smrzne
i učvrsti – razmišlja Martin.
Dan prije napravio je dvije
skulpture, ali nisu 'preživjele'.
-Napravil sam muškarca
i ženski akt bez glave i rukama do lakta, onak po uzoru
na poznatu antičku skulpturu Venere. Izgleda da je
to nekome smetalo, pa su
je srušili, a baš mi je žao jer
mi je pomagalo dijete – pokazuje nam Martin rezultate 'snježnog' vandalizma.
Interesira nas njegova sklonost likovnoj kulturi.
-Struka mi je veterina i
nemam baš doticaja s likovnom kulturom. U školi na
likovnom nisam bil posebno
zainteresiran za crtanje, slikanje, boje, niti su me skulpture
zanimale. Ali, dobro su mi išli
portreti – kaže Martin.
Ako bude još većeg snijega,
a Martin imao malo vremena,
sigurno će u ateljeu između
zgrada u Kuharićevoj ulici nastati nove snježne skulpture.
Jer sada i Ludbreg svog umjetnika za snijeg ima.

Vrijeme ne ide u prilog

ispis - Hrvatski sindikat pošte

LN 93 - Učilište Ludbreg

Ludbreske_novine_79

Ludbreška biciklijada - 25. rođendan

Broj 81, siječanj 2014

Ludbreske_novine_71

SREDNJOŠKOLCI U NOVOM PROSTORU

božo hlastec - Gradska knjižnica i čitaonica Mladen Kerstner, Ludbreg

Broj 82, veljača 2014