Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Kanton Središnja Bosna Ministarstvo financija DOKUMENT OKVIRNOG PRORAČUNA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA ZA RAZDOBLJE 2014.- 2016. god. Travnik, lipanj 2013. godine Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Sadržaj Lista skraćenica ............................................................................................................................. 4 Poglavlje 1: Uvod u Dokument okvirnog proračuna za razdoblje 2014.- 2016. g. ................ 5 Uvod: ................................................................................................................................... 5 Informacije o Dokumentu i korištena metodologija ............................................................. 5 Poglavlje 2: Srednjoročne makroekonomske pretpostavke i prognoze ................................. 7 Uvod .................................................................................................................................... 7 Trenutna ekonomska situacija i najnoviji makroekonomski trendovi u BiH ........................ 7 Srednjoročna ekonomska prognoza ................................................................................. 16 Rizici po makroekonomsku prognozu ............................................................................... 23 Preporuke za fiskalnu strategiju ........................................................................................ 24 Posebne ekonomske problematike vezane za Kanton .................................................... 27 Poglavlje 3: Srednjoročna fiskalna strategija .......................................................................... 32 Uvod .................................................................................................................................. 32 Fiskalna strategija ............................................................................................................. 32 Neizravni porezi koje prikuplja Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje (UINO)..... 36 Prihodi kantona ................................................................................................................. 41 Rizici po projekcije prihoda ............................................................................................... 49 Poglavlje 4: Javna potrošnja ..................................................................................................... 50 Opća struktura i trendovi ................................................................................................... 50 Potrošnja po korisnicima proračuna KSB ......................................................................... 51 Plaće i naknade u javnom sektoru .................................................................................... 53 Materijalni troškovi ............................................................................................................ 57 Tekući transferi.................................................................................................................. 58 Kapitalni izdatci KSB ......................................................................................................... 59 Ukupni dug kantona .......................................................................................................... 60 Poglavlje 5: Proračunski prioriteti za razdoblje 2014. - 2016. g. ........................................... 62 Uvod .................................................................................................................................. 62 Pregled prioriteta Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. godine............. 62 Analiza proračunskih prioriteta za razdoblje 2014. g. – 2016. g. po funkcionalnoj klasifikaciji ......................................................................................................................... 85 Prilozi:……… ................................................................................................................................ 89 Prilog 1: Projekcija prihoda, primitaka i financiranja Kantona Središnja Bosna za 2013. - 2016. godinu (u KM) ............................................................................................. 89 Prilog 2: Projekcija rashoda i izdataka po ekonomskoj klasifikaciji Kantona za razdoblje 2013.-2016. (u KM) ........................................................................................... 90 Prilog 3: Zbirna projekcija proračunskih izdataka i učešća KSB za razdoblje 2012.g. 2016. g. (u KM) ................................................................................................................. 91 2 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Prilog 4: Projekcije proračunskih izdataka po korisnicima proračuna za razdoblje 2014. – 2016., (u KM) ................................................................................................................. 92 Prilog 5: Konsolidirana projekcija prihoda, primitaka i financiranja Kantona i općina Kantona za razdoblje 2014-16. (u tisućama KM) ............................................................. 94 Prilog 6: Konsolidirana projekcija rashoda po ekonomskoj klasifikaciji i broj zaposlenih za razdoblje 2014. - 2016. (u tisućama KM) ..................................................................... 95 3 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Lista skraćenica Skraćenice Puni naziv 2014.-16. Srednjoročno razdoblje od 2014. do 2016.g. BAC Business Adjustment Credit (Kredit za usklađivanje poslovnog okruženja) BDP Bruto društveni proizvod BiH Bosna i Hercegovina CEB Council of Europe Development Bank (Razvojna banka Vijeća Europe) CPI Consumer price index (Indeks potrošačkih cijena) DOP Dokument okvirnog proračuna DSU Direktna strana ulaganja EBRD European Bank for Reconstruction and Development (Europska banka za obnovu i razvoj) European Investment Bank (Europska investicijska banka) EIB DEP Economic Management Structural Adjustment Credit (Kredit za strukturalnu prilagodbu ekonomskog upravljanja) Directorate of Economic Planning (Direkcija za ekonomsko planiranje) EU Europska unija FBiH (ili Federacija) Federacija Bosne i Hercegovine IBRD KM International Bank for Reconstruction and Development (Međunarodna banka za obnovu i razvoj) Konvertibilna marka KSB Kanton Središnja Bosna LCI Living cost index (Indeks troškova života) Mil Milijun MMF Međunarodni monetarni fond MSP Mala i srednja poduzeća PDV Porez na dodanu vrijednost PIP Public investment programme (Program javnih investicija) RPI Retail price index (Indeks cijena na malo) RS Republika Srpska SDI Strane direktne investicije SOR Srednjoročni okvir rashoda SOSAC SRS Social Sector Adjustment Credit (Kredit za strukturalnu prilagodbu socijalnog sektora) Srednjoročna razvojna strategija SSP Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju UN Ujedinjene nacije USD Američki dolari EMSAC 4 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Poglavlje 1: Uvod u Dokument okvirnog proračuna za razdoblje 2014.- 2016. g. Uvod: Sukladno Zakonom o proračunima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine FBiH“ broj: 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10, 45/10 i 25/12), pripremljen je Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razddoblje 2014. – 2016. godina. Izrada Dokumenta okvirnog proračuna za trogodišnje razdoblje postala je uobičajena praksa na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini. S obzirom da se temelji na prioritetima i politikama Vlade, Dokument okvirnog proračuna je koristan instrument u stvaranju kvalitetnijeg strateškog osnova za raspodjelu proračunskih sredstava. Dokument okvirnog proračuna za razdoblje 2014. – 2016. godine je kompleksan i sveobuhvatan dokument srednjoročnog planiranja u koji su uključene analize i projekcije proračuna Kantona Središnja Bosna, nastoji da kvalitetnije poveže raspodjelu resursa sa prioritetnim politikama Vlade kantona. Ovaj Dokument predstavlja stratešku osnovu za pripremu proračuna Kantona. Godišnji proračun je ključni instrument Vlade i omogućava provođenje ciljeva vladinih politika kroz programe i konkretne aktivnosti. Stoga je ključni cilj srednjoročnog proračunskog planiranja, odnosno, planiranja Dokumenta okvirnog proračuna da politike Vlade Kantona usredotoči na makroekonomske, fiskalne politike i politike rashoda. U skladu s tim, Dokument okvirnog proračuna za razdoblje 2014. 2016. godine, predstavlja prednacrt proračuna Kantona Središnja Bosna za 2014. godinu i projekcije za naredne dvije godine, odnosno pokazuje gornje granice izdataka za 2014. godinu za svakog proračunskog korisnika. Ciljevi Dokumenta okvirnog proračuna su: a) racionalnija javna potrošnja, b) uspješnije određivanje prioriteta pri alokaciji javnih resursa i c) efikasnije korištenje raspoloživih resursa. Informacije o Dokumentu i korištena metodologija Moderni proces srednjoročnog planiranja proračuna je proces koji ima jasno definiran proračunski kalendar i raspodjelu odgovornosti, ima jasnu fiskalnu strategiju zasnovanu na nivou raspoloživih vladinih resursa, omogućava raspodjelu ograničenih resursa na najvažnije ekonomske i socijalne prioritetne politike vlade, unapređuje predvidivost proračunskih politika i financiranja, osigurava efikasnije i djelotvornije korištenje vladinih resursa, unapređuje transparentnost i odgovornost vladinih politika, programa i procesa donošenja odluka, osigurava razmatranje financijskih učinaka u narednim godinama, pri donošenju odluka u vezi sa politikama, te donošenje tih odluka tijekom ciklusa planiranja proračuna. 5 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. DOP-ovi su sastavni dio srednjoročnog okvira plana proračuna, koji se naziva “Srednjoročni proces planiranja i izrade proračuna u BiH u 10 Koraka” i koji predstavlja osnovu proračunskog kalendara u BiH. Ovaj tzv. pristup u „10 Koraka“ prikazuje proces srednjoročnog planiranja i izrade proračuna s jasnim, logičnim i integriranim rokovima, harmoniziranim na svim nivoima vlasti u BiH. Ovaj pristup odražava visok stupanj međusobne ovisnosti različitih koraka unutar proračunskog procesa - svaki korak je ovisan o različitim akterima/institucijama koji trebaju osigurati relevantne informacije, dati preporuke i/ili donijeti odluke u svim ključnim fazama procesa, u skladu sa proračunskim ciklusom. U skladu sa navedenim, učinkovit i uspješan proces srednjoročnog planiranja proračuna zahtijeva predanost i disciplinu svih relevantnih učesnika u proračunskom procesu. Dokument okvirnog proračuna KSB za razdoblje 2014. - 2016. god. sadrži pet poglavlja koja uključuju srednjoročne makroekonomske prognoze, prognoze izravnih i neizravnih prihoda, ukupan fiskalni okvir i financiranje, projekcije tekućih rashoda, kapitalne investicije i projekte, dug Kantona, te prioritete koji će biti financirani iz proračunskih sredstava u narednom razdoblju i gornje granice rashoda proračunskih korisnika u naredne tri godine. Srednjoročne makroekonomske pretpostavke i prognoze su bazirane na prognozama Direkcije za ekonomsko planiranje pri Institucijama BiH. Srednjoročne projekcije prihoda od neizravnih poreza za cijelu zemlju urađene su od strane Odjeljenja za makroekonomsku analizu pri Upravnom odboru Uprave za neizravno oporezivanje BiH (OMA). Srednjoročne projekcije prihoda izravnih poreza i neporeznih prihoda su u nadležnosti Federalnog ministarstava financija. Srednjoročni proračunski rashodi u Dokumentu okvirnog proračuna, pripremljeni od strane ministarstva financija, se sastoje od: • Ukupne procjene proračuna po osnovnim ekonomskim kategorijama; • Planove potrošnje i proračunske gornje granice rashoda po sektorima; • Početne proračunske gornje granice rashoda za pojedinačne proračunske korisnike. U Dokumentu okvirnog proračuna KSB za razdoblje 2014. - 2016. godine su navedene gornje granice rashoda za 2014. godinu za svakog proračunskog korisnika. Ove gornje granice će se dostavit proračunskim korisnicima zajedno s Naputkom za izradu Proračuna za 2014. godinu. Za svakog proračunskog korisnika, programski format proračuna treba da prikaže: • strateški cilj institucije, • opis svakog programa i operativne ciljeve, • sredstva alocirana na svaki od programa, • rezultate koje planiraju ostvariti sa sredstvima dodijeljenim proračunom za svaki program. Cilj koji se želi postići jeste jačanje fokusa na programski proračun i odgovornosti za postignute rezultate, te unaprijediti transparentnost u potrošnji javnih sredstava, što predstavlja novi korak ka punoj implementaciji programskih proračuna u budućnosti. Ministarstvo financija predlaže Vladi KSB: • Usvajanje ovog dokumenta, što predstavlja odgovarajuću prvu fazu u proračunskom procesu za razdoblje od 2014. do 2016. godine. • Odobravanje predložene ukupne gornje granice ukupnog proračuna za narednu godinu, i okvirne ukupne iznose za naredne dvije godine; • Odobravanje pojedinačnih gornjih granica rashoda proračunskih korisnika, kako je navedeno u dokumentu, a kao osnovu za daljnji rad u okviru priprema za određivanje konačnog proračuna za 2014. godinu. 6 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Poglavlje 2: Srednjoročne makroekonomske pretpostavke i prognoze Uvod U ovom Poglavlju su iznijete temeljne makroekonomske pretpostavke na kojima su zasnovane projekcije prihoda, iznijete u narednom Poglavlju i preliminarne procjene Proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Za postojeće ekonomsko stanje i makroekonomske trendove navodimo projekcije koje su urađene, kako od strane BH Agencije za statistiku, Federalnog zavoda za statistiku i Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP). Trenutna ekonomska situacija i najnoviji makroekonomski trendovi u BiH Nepovoljna ekonomska kretanja u užem i širem okruženju, te problemi u proizvodnji električne energije su u najvećoj mjeri obilježili bh. ekonomski rast u 2012. godini. Posebno važan faktor su bile prilično izražene recesije u zemljama iz neposrednog okruženja kao što su Hrvatska, Slovenija i Srbija (sa negativnim ekonomskim rastom od približno 2%), te ekonomska stagnacija u Crnoj gori. Pored toga, važan utjecaj na bh. kretanja je imao i pad talijanske ekonomije od 2,2%, te skroman ekonomski rast u Njemačkoj i Austriji od svega 0,7%. Spomenute zemlje su ne samo najvažnija bh. izvozna tržišta, nego neke od njih također predstavljaju i važan izvor tekućih i kapitalnih priljeva kojima se financiraju bh. finalna potrošnja i investicije. Njihovi negativni trendovi ekonomskog rasta, zaposlenosti, financijskog sektora i sl. su neminovno ugrozili bh. izvoz, te rast bh. domaće tražnje. To potvrđuju i dostupni kratkoročni indikatori za 2012. godinu koji ukazuju na blag realni pad bh. ekonomije od približno 0,2%1. Negativan ekonomski rast se manifestirao kroz realni pad domaće tražnje i izvoza i to unatoč realnom smanjenju vanjskotrgovinskog deficita od 4,5%2. Do pada domaće tražnje je došlo i u domenu privatne potrošnje i investicija uglavnom kao posljedica tri godine negativnih trendova proizvodnje, zaposlenosti i realnih plaća, realnog smanjenja novčanih priljeva građana iz inozemstva i sl. Pored toga, javna potrošnja i investicije po svemu sudeći bilježe izuzetno skroman realni rast obzirom na složenu fiskalnu poziciju u 2012. Smanjenje domaće tražnje je rezultiralo realnim padom robnog uvoza od 4,4%, dok je bh. izvoz u najvećoj mjeri bio ugrožen problemima u proizvodnji električne energije, te slabom izvoznom tražnjom. Naime, česti remonti u elektranama i nepovoljna hidrološka situacija u 2012. su doveli do pada vrijednosti izvoza energetskih dobara od 38%, što je bio jedan od glavnih uzroka realnog pada bh. robnog izvoza od 5%. Konačno, industrijska proizvodnja koja ima centralnu ulogu u ukupnim ekonomskim kretanjima također bilježi značajan pad od 4,3% u 2012. godini. Realno smanjenje uvoza dobara široke potrošnje od (najvjerovatnije3) preko 1% praćeno realnom stagnacijom njihove proizvodnje u zemlji Zvanični statistički podatci o BiH ekonomskom rastu u 2012. nisu bili dostupni u vrijeme pisanja tako da je DEP bio primoran da izradi vlastitu procjenu. 2 Procjena DEP-a na bazi dostupnih podataka vanjske trgovine i indeksa jediničnih vrijednosti robnog izvoza i uvoza. 3 U vrijeme pisanja BHAS nije objavila nacionalne račune, pa prema tome ni deflator privatne potrošnje za 2012. godinu. Stoga je za potrebe procjena korišten indeks jediničnih vrijednosti robnog izvoza i uvoza koji pored dobara široke potrošnje uključuje i dobra za ostale ekonomske namjene (intermediarna, kapitalna i sl.), te otuda i izraz "najvjerojatnije preko". Zapravo, deflacioniranjem nominalnog pada uvoza dobara široke potrošnje od 1,4% sa rastom jediničnih vrijednosti ukupnog robnog uvoza od 3,1%, dobije se realni pad uvoza dobara široke potrošnje od 1,7%. 1 7 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. najviše ukazuju da je privatna potrošnja BiH u 2012. godini zabilježila realni pad od približno 1%4. Ovo je uglavnom bilo posljedica nastavka višegodišnjeg slabljenja zaposlenosti i raspoloživog dohotka građana započetog recesijom 2009. godine kako u BiH tako i okruženju. Smanjenje broja zaposlenih od 0,5%, te realni pad plaća od 0,8% su znatno oslabili najveću komponentu raspoloživog dohotka. Padom zaposlenih je također zaustavljen rast prihoda od doprinosa za mirovinsko što je dovelo do realnog pada prosječne mirovine od 2,6%, odnosno realnog smanjenja ukupnih isplata za mirovine od 0,9%. Zapravo, ukupna socijalna davanja kao veoma važan faktor raspoloživog dohotka su vjerojatno također zabilježila negativan rast na što ukazuje njihov realni devetomjesečni pad na nivou centralne vlade od 1,4%. Pored svega toga, depoziti stanovništva od 2010. nadmašuju zajmove čime su domaćinstva nakon duljeg vremena prestala biti neto dužnik. Time je uspostavljen rastući trend "viška" depozita u odnosu na zajmove koji je sa 2,5% u 2010. narastao na 11,5% na kraju 2012. godine što možda donekle ukazuje na njihovu sve veću sklonost štednji u uvjetima neizvjesnosti uzrokovanim višegodišnjim trajanjem krize. U isto vrijeme, nominalni pad uvoza kapitalnih dobara od 3,6% (uz još veći realni pad), te smanjenje vrijednosti izvršenih građevinskih radova od preko 3% jasno ukazuju na pad kapitalnih investicija. Ovo je prije svega posljedica ne samo slabe proizvodnje i izvoza u posljednjih nekoliko godina, nego i prilično skromnih očekivanja za skoriju budućnost. Pri tome ni snažan rast izravnih stranih ulaganja od 80% nije puno pomogao obzirom da su priljevi od izravnih stranih ulaganja u 2012. još uvijek ostali na prilično niskom nivou od 3,5% BDP-a. Pored toga, problemi nezaposlenosti i realnih plaća, te pad kapitalnih transfera iz inozemstva privatnom sektoru i sl. su, unatoč povećanju stanja stambenih kredita stanovništvu od 5,1%, bitno ograničili investiranje u izgradnju nekretnina. Konačno, investicije su dodatno ugrožene problemima u javnim financijama koji su značajno oslabili javne radove. Prema aktualnim projekcijama DG ECFIN-a5 u 2013. godini se očekuje slabljenje negativnih trendova iz 2012. u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, praćeno slabljenjem rasta u Njemačkoj uz nepromijenjenu stopu u Austriji, te skroman ekonomski rast u Srbiji (od 1,7%). Ovo bi moglo rezultirati skromnim jačanjem tražnje za bh. izvozom u inozemstvu. Pored toga, očekivana normalizacija stanja u elektranama po pitanju remonta uz povoljnu hidrološku situaciju bi mogla znatno popraviti bh. proizvodnju i izvoz u 2013. Očekivano skromno povećanje pretežno izvozno orijentirane industrijske proizvodnje bi moglo rezultirati blagim povećanjem broja zaposlenih, pa prema tome i raspoloživog dohotka građana, što bi konačno trebalo donekle ojačati privatnu potrošnju. Grafikon 2.1: Nominalni i realni rast BDP-a u BiH za razdoblje 2011-2016. g. 4 5 Procjena DEP-a. DG ECFIN - "European Economic Forecast, Winter 2013" 8 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Industrijska proizvodnja u BiH Nakon 2010. i 2011. godine kada je umjereni oporavak izvoznih tržišta rezultirao poboljšanjem poslovne aktivnosti u BiH, ekonomske turbulencije u međunarodnom ekonomskom okruženju, te problemi u proizvodnji električne energije tijekom 2012. godine izrazito negativno su se odrazili na industrijsku proizvodnju BiH. Tako je BiH prema podacima BHAS-a za 2012. godinu zabilježila godišnji pad fizičkog obima industrijske proizvodnje od 4,3% u odnosu na prethodnu godinu. 6 Pad privredne aktivnosti u regionu i zemljama EU koje su u 2012. godini zabilježile godišnji pad industrijske proizvodnje od oko 2,5%, rezultiralo je slabljenjem izvozne tražnje i padom proizvodnje u bh. prerađivačkoj industriji od 2,8% u odnosu na prethodnu godinu. 7 U sektoru rudarstva tijekom 2012. godine registrirano je smanjenje proizvodnje od 4%, dok je u sektoru za proizvodnju električne energije uslijed nepovoljne hidrološke situacije i remontnih radova na termoelektranama došlo do drastičnijeg pada proizvodnje od oko 8% u odnosu na prethodnu godinu. Promatrano po klasifikaciji glavnih industrijskih grupa proizvoda tijekom 2012. godine BiH je zabilježila pad proizvodnje u skoro svim kategorijama proizvoda. Izuzetak predstavlja proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju (dominira proizvodnja namještaja) gdje je ostvaren ohrabrujući rast proizvodnje od preko 15% u odnosu na prethodnu godinu, tako da je doprinos ukupnoj proizvodnji bio pozitivan i iznosio je preko 0,5 p.p.8 U odnosu sa prethodnom godinom najznačajnija smanjenja proizvodnje zabilježena su u kategoriji energije od 8,6% i intermedijarnih proizvoda od oko 4% što je i razumljivo jer se ovi proizvodi koriste kao osnovni inputi u proizvodnim procesima kako u BiH tako i industrijama glavnih trgovinskih partnera. Obzirom da ove dvije kategorije proizvoda čine preko 60% ukupne bh. industrijske proizvodnje može se sa sigurnošću konstatirati da je ovo bio i ključni razlog slabljenja ukupne industrijske proizvodnje u BiH u 2012. godini. S druge strane proizvodnja kapitalnih i netrajnih proizvoda za široku potrošnju tijekom 2012. godine bila je skoro na prošlogodišnjem nivou (zabilježene stope pada od 0,5 i 0,2%) tako da nije ostvaren značajniji doprinos industrijskoj proizvodnji u BiH. Preliminarni podaci BHAS-a za prvi kvartal 2013. godine ukazuju na osjetniji oporavak industrijske proizvodnje u BiH. Usporedbi sa prethodnom godinom u Bosni i Hercegovini je registriran kvartalni rast fizičkog obima industrijske proizvodnje od 6,8%.9 Najznačajniji doprinos rastu ukupne industrijske proizvodnje dala je prerađivačka industrija koja je zahvaljujući jačanju izvozne tražnje zabilježila tromjesečni rast proizvodnje od skoro 10%. Pozitivan doprinos također je zabilježen u sektoru za proizvodnju električne energije koji je u navedenom razdoblju ostvario rast proizvodnje od preko 15%. S druge strane, sektor rudarstva sa tromjesečnim padom proizvodnje od 6,7% imao je negativan doprinos rastu industrijske proizvodnje u BiH. Ako se promatraju performanse industrijske proizvodnje po entitetima tijekom prvog kvartala 2013. godine evidentno je da se situacija razlikuje. Tako FBiH u razdoblju siječanj-ožujak 2013. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine bilježi povećanje industrijske proizvodnje od 9,4%, dok je u RS-u registrirana stagnacija proizvodnje. Tržište rada Usporena poslovna aktivnost bh. poduzeća je rezultirala nastavkom trenda smanjenja broja zaposlenih osoba u BiH. Prosječan broj zaposlenih je u 2012. godini iznosio 687,6 tisuća osoba što je za 0,5% manje u odnosu na prošlu godinu. Broj zaposlenih u privatnom10 sektoru se i dalje smanjuje Agencija za Statistiku BiH, „Indeks obima industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini vremenske serije preračunate na klasifikaciju KD BiH 2010. i baznu 2010. godinu period 2010-2012. godina“, Sarajevo, 05.03.2013. godine. 7 Eurostat i nacionalni zavodi za statistiku, „ stope rasta industrijske proizvodnje za razdoblje siječanj-prosinac 2012. godine“. 8 intermedijarni proizvodi-(željezo, čelik, aluminij, rude metala i kamena,drvo, rezana građa, cement), netrajni proizvodi za široku potrošnju-(hrana i piće, duhan, odjeća, obuća, lijekovi), energija-(ugalj, koks, derivati nafte i električna energije), kapitalni proizvodi-(metalne konstrukcije, strojevi i aparati, pumpe, kompresori, motorna vozila i rezervni dijelovi za automobile), trajni proizvodi za široku potrošnju-(namještaj, strojevi, električni aparati i autodijelovi). 9 BHAS, Saopćenje, „Indeks obima industrijske proizvodnje u Bosni i Hercegovini za ožujak 2013. godine“, 25.04.2013. godine. 10 Privatni sektor u analizi obuhvata djelatnosti A-K, dok javni sektor obuhvata djelatnosti L-O. 6 9 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. (-1,4% g/g). Rast broja zaposlenih osoba u javnom sektoru (1,8%) je donekle ublažio smanjenje broja zaposlenih u BiH. Najintenzivnije smanjenje broja nezaposlenih u 2012. godini je bilo u oblasti građevinarstva (-8,5%) kao posljedica smanjenja obima građevinskih radova. Posebno se ističe da je krajem ljeta broj zaposlenih u promatranoj grani smanjen zbog završetka sezonskih radova. Uslijed smanjenja obima izvoza i uvoza u BiH, oblast trgovine na veliko i malo također bilježi značajno smanjenje broja zaposlenih (-2,3%) a činjenica da je u spomenutoj grani zaposleno oko 18% ukupno zaposlenih čini situaciju još ozbiljnijom. Slično je i u oblasti prometa, skladištenja i veza gdje je broj zaposlenih također smanjen11. Oslabljena kupovna moć kao i obim poslova u hotelima i restoranima su utjecali na smanjenje broja zaposlenih u ovoj oblasti za 4,4% g/g. Oblast koja zapošljava najviše osoba u BiH, prerađivačka industrija, je također smanjila broj zaposlenih (-0,5%) ali se primjećuje da je intenzitet otpuštanja znatno slabiji u odnosu na 2011. godinu. Prosječan broj zaposlenih osoba u FBiH je smanjen za 0,8% g/g, za razliku od 2011. godine kada je registriran blagi porast broja zaposlenih u ovom entitetu. Najveće smanjenje broja zaposlenih je u oblastima građevinarstva, hotela i restorana, trgovine na veliko i malo te prometa skladištenja i veza. U RS broj zaposlenih osoba je smanjen za 0,3% g/g a najveći doprinos smanjenju je u istim oblastima privatnog sektora kao i u FBiH. Međutim, za razliku od FBiH, u RS je u rujnu registriran blagi porast ukupnog broja zaposlenih kroz povećanje zaposlenih u oblastima javnog sektora (naročito u državnoj upravi i zdravstvu) te financijskog posredovanja i aktivnosti u vezi sa nekretninama. Nezaposlenost Prosječan broj nezaposlenih u BiH je u 2012. godini nastavio rasti istim intenzitetom u odnosu na 2011. godinu (2,6%) i iznosio 543,4 tisuća osoba. Analizirajući utjecaj entiteta na ukupan broj nezaposlenih u BiH uočava se da broj nezaposlenih osoba raste ali različitim intenzitetom. U FBiH broj nezaposlenih je uvećan za 2,8% g/g uz snažnije stope rasta u drugoj polovini godine. Obrnuto, u RS broj nezaposlenih osoba je uvećan za 1,9% uz primjetno sporiju stopu rasta u drugom polugodištu.12 U FBiH je i dalje najviše novoprijavljenih osoba zbog prekida radnog odnosa a prestanak ugovora na određeno vrijeme i sporazumni prekid radnog odnosa najčešći razlog prekida radnog odnosa.13 Primjetno je da je broj odjavljenih sa Zavoda za zapošljavanje FBiH smanjen 14 u 2012. godini (što u 2011. godini nije bio slučaj). S druge strane, u RS broj odjavljenih sa Zavoda za zapošljavanje RS je nešto veći u odnosu na 2011. godinu a najčešći razlog odjave je bio zaposlenje. U isto vrijeme broj novoprijavljenih osoba na evidenciju Zavoda je manji u odnosu na 2011. godinu (6,1%) a tome je najviše doprinijelo smanjenje broja novoprijavljenih po osnovu prekida radnog odnosa (stečaj, tehnološki višak i sporazumni prekid radnog odnosa). Sve navedeno objašnjava zašto se u FBiH intenzivirao rast broja nezaposlenih a u RS značajno usporio. Analizirajući stope nezaposlenosti primjećuje se da su na tržištu rada zemalja u regiji također izostala pozitivna događanja. Loše stanje ekonomije ne samo u BiH nego i u zemljama regiona negativno se odražava na broj zaposlenih osoba. Zadržavanje postojećeg broja zaposlenih osoba bio je jedan od osnovnih prioriteta. Međutim, obzirom na nizak nivo poslovne aktivnosti i nastojanje da se troškovi rada smanje većina poslodavaca je nastavila otpuštati radnike pa je u velikom broju zemalja EU primjetan trend uvećanja broja nezaposlenih osoba. Sve navedeno potvrđuje analiza stopa nezaposlenosti koje su se u 2012. godini nastavile uvećavati (izuzev Makedonije i Rumunjske). 11 Smanjenje od 2% g/g. U K4 2012. godine prosječan broj nezaposlenih u RS je uvećan za 0,4% u odnosu na isti kvartal 2011. godine. 13 Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje. 14 Usporedba g/g. 12 10 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Grafikon 2.2: Stope nezaposlenosti15 prema ARS – usporedba (%) Izvor: Agencije za statistiku promatranih zemalja, za EU 27 EUROSTAT Ukupan broj zaposlenih osoba u veljači 2013. godine se uvećao u odnosu na isti mjesec 2012. godine za 0,1% ali je u odnosu na siječanj 2013. godine ipak smanjen. Skroman međugodišnji rast broja zaposlenih je posljedica kontinuiranog smanjenja broja zaposlenih u oblastima građevinarstva, rudarstva, poljoprivrede, lova i šumarstva, hotelijerstva i ugostiteljstva, proizvodnje i opskrbe el. energijom, plinom, parom i klimatizacije te opskrbljivanje vodom i djelatnosti sanacije okoline. Broj nezaposlenih osoba u BiH u ožujku 2013. godine je uvećan za 2% g/g ali se od početka 2013. godine postupno smanjuje (m/m). Prosječna neto plaća zaposlenih u BiH u veljači 2013. godine je smanjena za 0,4% g/g i iznosi 815 KM. Negativan rast prosječne plaće je posljedica smanjenja plaća naročito u oblastima javne uprave, obrazovanja, administrativnih djelatnosti, stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti. U oblasti privatnog sektora najveće stope smanjenja neto plaća su registrirane u oblastima poslovanja nekretninama, trgovini na veliko i malo, opskrbe vodom te el. energijom, plinom, parom i klimatizacija. Prosječna mirovina u BiH u ožujku 2013. godine je ista kao i u veljači i iznosi 337 KM16 što je 0,1% više u odnosu na isti mjesec 2012. godine. Plaće Zarade zaposlenih u BiH u 2012. godini su uvećane ali nešto skromnije u odnosu na 2011. godinu. Prosječna neto plaća u BiH je iznosila 826 KM i veća je za 1,3% g/g. Zbog inflacije u BiH realni rast prosječne neto plaće je treću godinu zaredom negativan. Time je kupovna moć ali i životni standard bh. građana umanjen. Zbog proračunskih restrikcija u javnom17 sektoru neto plaće u privatnom sektoru su se brže uvećavale. To je uticalo na smanjenje razlike između plaća u privatnom i javnom sektoru iako su prosječne plaće u javnom sektoru i dalje veće u nominalnom iznosu. U okviru javnog sektora plaće u javnoj upravi i obrazovanju su minorno uvećane 18. Jedino oblast zdravstva bilježi nešto brži rast neto plaće od 2,1%. U privatnom sektoru, u oblastima usluga i industrijske proizvodnje ARS - Stope nezaposlenosti prema Anketi o radnoj snazi. Za zemlje u kojim se anketa sprovodi više puta u tijeku godine uzeti su prosjeci perioda. Podaci za Makedoniju, Crnu Goru, Hrvatsku, se odnose na prva tri kvartala 2012. godine, za Rumunjsku se odnose na dva kvartala, za EU 27 prosjek 12. mjeseci, za Srbiju prosjek Anketa iz travnja i listopada. 16 Prosječna mirovina u BiH je izračunata je izračunata na osnovu entitetskih nivoa mirovina ponderiranih odnosom ukupnog broja umirovljenika u svakom od BH entiteta. 17 Javni sektor u analizi obuhvata djelatnosti L-O, dok privatni sektor obuhvata djelatnosti A-K. 18 Prosječna neto plata u javnoj upravi je uvećana za 0,2% g/g u 2012. godini a u obrazovanju 0,4%. 15 11 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. ostvaren je skroman nominalni rast plaća. Jedine djelatnosti19 koje su zabilježile negativan nominalni i realni rast plaća su građevinarstvo i poslovanje nekretninama. U isto vrijeme u djelatnosti građevinarstva je registriran najveći broj otpuštenih osoba što je sveukupno posljedica loše poslovne aktivnosti u promatranoj djelatnosti. Oblasti sa najnižim neto plaćama u BiH, trgovina na veliko i malo, hoteli i restorani te prerađivačka industrija su zabilježile skroman20 nominalni rast plaća uz negativan realni rast plaća. Ako pri tome uzmemo u obzir da su to ujedno oblasti koje su otpuštale zaposlene, evidentno je da su poslodavci i u 2012. godini nastojali smanjiti troškove rada kroz skromnije zarade i smanjenje broja radnika. Razlika između prosječne neto plaće u FBiH i RS je ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na 2011. godinu uz ujednačene stope rasta. Prosječna neto plaća u FBiH je iznosila 830 KM sa nominalnom stopom rasta od 1,3%, dok je u RS iznosila 818 KM sa stopom rasta od 1,1%, ali su u realnom smislu smanjene (tablica ispod). U oba entiteta su registrirane niže plaće u oblasti građevinarstva, poslovanja nekretninama i obrazovanja. U RS neto plaće su također smanjene u oblastima trgovine na veliko i malo, prometa, skladištenja i veza te opskrbe električnom energijom. S druge strane, u FBiH plaće su smanjene i u oblastima hotela i restorana, financijskom posredovanju te javnoj upravi. Da je kupovna moć građana oslabila ne samo u BiH nego i u zemljama u regiji dokazuje sporiji rast plaća u 2012. godini u odnosu na 2011. godinu. Ako pri tome uzmemo u obzir rast cijena i činjenicu da je u pojedinim zemljama kao što su BiH, Hrvatska, Makedonija i Crna Gora zabilježen negativan realni rast plaća jasno je da je životni standard u promatranim zemljama smanjen. S druge strane, Srbija, Bugarska i Rumunjska su imale najbrži nominalni rast plaća u 2012. godini, uz pozitivan realni rast, ali je riječ o zemljama sa najnižim prosjekom neto plaća među kompariranim zemljama. Prosječna neto plaća zaposlenih u BiH u veljači 2013. godine je smanjena za 0,4% g/g i iznosi 815 KM. Negativan rast prosječne plaće je posljedica smanjenja plaća naročito u oblastima javne uprave, obrazovanja, administrativnih djelatnosti, stručnih, naučnih i tehničkih djelatnosti. U oblasti privatnog sektora najveće stope smanjenja neto plaća su registrirane u oblastima poslovanja nekretninama, trgovini na veliko i malo, snabdijevanju vodom te el. energijom, plinom, parom i klimatizacija. Tablica 2.1: Nominalni i realni21 rast neto plaća u BiH, FBiH i RS g/g 2010. 2011. 2012. Nominalni rast neto plaća BiH 1,0% 2,2% 1,3% FBiH 1,6% 1,9% 1,3% RS -0,5% 3,2% 1,1% Realni rast neto plaća BiH -1,0% -1,4% -0,8% FBiH -0,2% -1,7% -0,8% -0,7% -1,0% RS -2,9% Izvor: BHAS, Agencije za statistiku entiteta, DEP kalkulacije Mirovine Prosječan broj umirovljenika u BiH se nastavio uvećavati tijekom 2012. godine stopom 1,7% g/g i iznosio je 613 tisuća osoba. Iako je intenzitet rasta broja umirovljenih nešto sporiji u odnosu na 2011. godinu ipak je i dalje evidentno da u BiH odnos broja umirovljenika i zaposlenih osoba iznosi 1:1,122 Prosječna neto plata u građevinarstvu je nominalno smanjena za 1,3% g/g, dok je u oblasti poslovanja nekretninama smanjena za 0,5%. 20 Trgovina na veliko i malo (1,5% g/g), hoteli i restorani (0,4%), prerađivačka industrija (1,4%). 21 Realni indeksi neto plaća izračunavaju se dijeljenjem nominalnih indeksa neto plaća indeksom potrošačkih cijena za odgovarajuće godine. Izvor: Saopćenja o prosječnim neto plaćama u BiH. 22 Podatak se odnosi na prosjek 2012. godine. 19 12 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. uz konstantno smanjenje broja zaposlenih. Nivo prikupljenih prihoda od doprinosa u 2012. godini se nije značajnije mijenjao u odnosu na 2011. godinu. Obzirom da se mirovine u oba entiteta većinski financiraju iz prihoda23 od doprinosa za PIO/MIO slab prirast spomenute kategorije doprinosa nije omogućavao da se mirovine u BiH uvećaju. Prosječna mirovina u BiH je u 2012. godini iznosila 336 KM24 što je za 0,6% manje u odnosu na 2011. godinu. Realni rast mirovina je izrazito negativan što ukazuje na slabu potrošačku moć bh. umirovljenika. Niža prosječna mirovina u BiH je posljedica smanjenja mirovina u RS nakon početka primjene novog Zakona25 PIO RS s početka 2012. godine. Novim Zakonom je izvršena ponovna podjela umirovljenika po kategorijama što je uticalo na smanjenje prosječne mirovine u RS u 2012. godini od 2,6% g/g koja iznosi 312 KM. U FBiH prosječna mirovina iznosi 351 KM što je za 0,6% više u odnosu na 2011. godinu. Oba mirovinska fonda u BiH su najveći broj mirovina (oko ¾) isplatili umirovljenicima u pripadajućem entitetu. Analizirajući vrste mirovina nije bilo značajnih izmjena u 2012. godini i gotovo polovina isplaćenih mirovina su starosne, a ostatak čine obiteljske i invalidske mirovine. Minimalne mirovine u BiH se također nisu mijenjale u 2012. godini. Iako u FBiH minimalne26 mirovine čine oko 46% od ukupnog broja mirovina, a u RS samo 7%, bitno je napomenuti da je iznos minimalne mirovine u FBiH znatno veći i gotovo jednak prosječnoj mirovini u RS (FBiH 310,7 KM, RS 160 KM). Prosječna mirovina u BiH u ožujku 2013. godine je ista kao i u veljači i iznosi 337 KM27 što je 0,1% više u odnosu na isti mjesec 2012. godine. Cijene U BiH je u 2012. godini zabilježen rast cijena od 2,1% g/g. Tijekom promatrane godine najintenzivniji rast cijena je bio u prvom kvartalu da bi nakon toga rast cijena bio nešto sporijeg intenziteta. Međutim, u K4 2012. godine došlo je do ponovnog porasta cijena. Najveći doprinos rastu cijena u 2012. godini imale su kategorije hrane i bezalkoholnih pića, transport, alkohol i duhan, te stanovanje, vodoopskrbe, el. energija, plin i drugi energenti. Cijene u BiH su nastavile skromno rasti tijekom ožujka 2013. godine. Inflacija u BiH je u promatranom mjesecu iznosila 0,6% dok je u razdoblju I-III 2013. godine iznosila 0,8% g/g. Skroman rast cijena u ožujku je zabilježen prvenstveno uslijed sporijeg rasta cijena u kategoriji hrane i bezalkoholnih pića (1,4%) te stanovanja vodoopskrbe, električne energije i drugih energenta (1,1%) dok je u kategoriji transporta zabilježeno smanjenje cijena od 0,9% uslijed stabiliziranja cijena goriva. Pored toga smanjenje cijena je zabilježeno i u kategorijama odjeće i obuće, namještaja, kućanskih aparata i redovnog održavanja kuće te zdravstvu, što je sveukupno doprinijelo izrazito niskom rastu cijena u BiH. Devizne rezerve Na kraju 2012. godine, ukupne devizne rezerve su dostigle nivo od oko 6,5 milijardi KM i time zabilježile rast (1,3%) u odnosu sa istim razdobljem prethodne godine. U strukturi deviznih rezervi od početka godine prisutan je trend smanjenja prenosivih depozita kod nerezidentnih banaka u korist povećanja investicija u vrijednosne papire. Navedeni depoziti na kraju promatrane godine dostižu DEP kalkulacije. U 2012. godini u FBiH je iz prihoda od doprinosa bilo moguće financirati oko 92% od ukupno potrebnih sredstava za isplatu mirovina, dok je u RS iz prihoda od doprinosa bilo moguće financirati oko 80% od ukupno potrebnih sredstava za isplatu mirovina. Izvor podataka za broj umirovljenika, prosječne mirovina kao i prihode od doprinosa po osnovu PIO/MIO su entitetski mirovinski fondovi. 24 Prosječna mirovina u BiH je izračunata na osnovu prosječnih mjesečnih mirovina ponderiranih udjelom ukupnog boja umirovljenika u svakom od BH entiteta u ukupnom broju umirovljenika. 25 Prema novom Zakonu PIO RS pravo na umirovljenje imaju svi osiguranici sa minimalno 15 godina radnog staža uz odgovarajuće godine starosti, dok je prema starom Zakonu 20 godina radnog staža bio minimalan radni staž. Detaljnije u Ekonomskim trendovima siječanj-ožujak 2012. godine. 26 DEP kalkulacije na osnovu podataka mirovinskih fondova u BiH. 27 Prosječna mirovina u BiH je izračunata na osnovu entitetskih nivoa mirovina ponderiranih odnosom ukupnog broja umirovljenika u svakom od BH entiteta. 23 13 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. iznos od oko 2,3 milijarde KM, dok su investicije u vrijednosne papire dostigle iznos od oko 3,9 milijardi KM. Ovim su se prenosivi depoziti smanjili za čak 47% g/g, a investicije u vrijednosne papire povećale za 116%. Učešće depozita u ukupnim deviznim rezervama je iznosilo 36%, a investicija u vrijednosne papire 60%. Devizne rezerve CBBiH služe kao pokazatelji stabilnosti i održivosti valutnog odbora, što se promatra kroz pokrivenost rezervnog novca deviznim rezervama i pokrivenost novčane mase. U skladu sa tim pokrivenost novčane mase deviznim rezervama na kraju promatrane godine je iznosila 43,7%, a rezervnog novca, 112,2% što zadovoljava kriterije stabilnosti valutnog odbora28. Također, neto devizne rezerve premašuju monetarnu pasivu, čime je zadovoljena obaveza koja proizlazi iz pravila valutnog odbora. Nivo deviznih rezervi, na kraju promatranog razdoblja, je bio dovoljan za financiranje 5,5 mjeseci prosječnog uvoza bh. roba i usluga (prema podacima CBBiH i kalkulacijama DEP-a), što predstavlja zadovoljavajući koeficijent sa aspekta financijske stabilnosti 29. Na kraju trećeg mjeseca 2013. godine ukupna novčana masa M2 dostigla je razinu od 15,1 mlrd. KM što predstavlja povećanje od 5,7% g/g. Rezervni novac u promatranom razdoblju iznosio je 5,6 mlrd. KM i zabilježio je stopu rasta od 3,3% g/g. Kvazi novac bilježi rast od 7,9% g/g, a transakcijski novac 2,7% g/g. Osnovica za obračun obvezne rezerve nastavila se smanjivati uspoređujući prethodna dva mjeseca tekuće godine. Na kraju trećeg mjeseca 2013. godine iznosila je 14,9 mlrd. KM i promatrajući g/g osnovica bilježi povećanje. Ista situacija se događa i sa ostalim kategorijama na mjesečnom nivou bilježe smanjenje, a na godišnjem povećanje. Stopa obvezne rezerve (OR) se nije mijenjala, a implicitna stopa na kraju veljače je iznosila 19,8%. Podatkom o prosječnoj visini naknade na držanje OR kod CB BiH ne raspolažemo. Bruto devizne rezerve na kraju trećeg mjeseca iznosile su 6,3 mlrd. KM i veće su u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 3,5%. Što se tiče strukture deviznih rezervi, kao i u ranijem razdoblju novčana sredstva se plasiraju u vrijednosne papire, na račun smanjenja depozita kod inozemnih banaka, na što jasno ukazuju i godišnje stope rasta. Za prva tri mjeseca 2013. godine ukupni depoziti iznosili su 13,5 mlrd. KM i zabilježili su povećanje od 5,6% g/g. Već tradicionalno, najveći doprinos rastu ukupnih depozita dali su depoziti sektora stanovništva. Ukupni krediti na kraju trećeg mjeseca 2013. godine iznosili su 16,03 KM što predstavlja povećanje od 3,6% g/g. Vanjski sektor Povećanje vanjskotrgovinskog deficita (roba i usluga) od 2% praćeno smanjenjem tekućih novčanih priljeva iz inozemstva od 3,7% doveli su do povećanja deficita na tekućem računu BiH od oko 1% u 2012. godini. Situaciju je dodatno pogoršao snažan pad inozemne pomoći sektoru vlade BiH, te značajno smanjenje kapitalnih transfera privatnog sektora koji su rezultirali naglim godišnjim padom ukupnih priljeva iz inozemstva po osnovu kapitalnih transfera od 16%. Porastom deficita tekućeg računa, te smanjenjem kapitalnih priljeva iz inozemstva naglo su porasle potrebe za financiranjem ukupnog vanjskog deficita za 3,8% tijekom 2012. godine. Rastući deficit je uglavnom financiran porastom (još uvijek skromnih) izravnih stranih ulaganja, sve većim povlačenjem vlastitog kapitala iz inozemstva kroz smanjenje BiH strane aktive (obzirom na skromne mogućnosti dodatnog inozemnog zaduživanja u uvjetima financijske krize). Tekući račun u platne bilance BiH je i u 2012. godini bio u minusu i to 2,45 milijardi KM, što je tek neznatno uvećanje u odnosu na 2011. godinu. Najveći deficit je ostvaren na računu roba (8,4 milijarde KM) a najveći suficit na računu sekundarnog dohotka (3,6 milijardi KM) gdje su najznačajniji svakako personalni transferi iz inozemstva (2,1 milijarde KM) koji su unatoč ekonomskim U uvjetima fiksnog deviznog tečaja minimum pokrivenosti novčane mase deviznim rezervama iznosi 20%, dok kod promjenjivog deviznog tečaja taj se odnos kreće od 5% do 10%. Minimalna pokrivenost rezervnog novca (M0) deviznim rezervama po „Currency board“ aranžmanu iznosi 100%. 29 Koeficijent pokazuje da se 5,5 mjeseci uvoza može financirati deviznim rezervama CBBiH, u slučaju financiranja deficita tekućeg računa. Prema teoriji međunarodne trgovine ukupne devizne rezerve bi trebale pokrivati najmanje 3 mjeseca prosječnog uvoza. 28 14 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. neizvjesnostima uvećani za 4%. Suficit na računu usluga (2,1 milijarde KM) je neznatno umanjen a najveći doprinos saldu su dale usluge procesuiranja robe u BiH (dodana vrijednost izvozu nakon unutarnje dorade) sa neto priljevom od 1,2 milijarde KM. Značajne su još i usluge putovanje – turizam sa neto priljevom od 687 milijuna KM (rast od 6%). Financiranje deficita na tekućem računu je omogućeno putem priljeva stranog kapitala u formi FDI (907,9 milijuna KM) i putem inozemnog zaduživanja sektora vlade (647 milijuna KM), a evidentno je i smanjenje strane aktive koje je u 2012. godini iznosilo oko 602 milijuna KM. Devizne rezerve su uvećane za oko 73 milijuna KM i na kraju 2012. godine su iznosile 6,5 milijardi KM. Investicije Prema revidiranim podacima UNCTAD-a, izravna strana ulaganja u svijetu u 2012. godine su ostvarila smanjenje iznosu od 18 % u odnosu na isti razdoblje prošle godine kao posljedica povećanja nestabilnosti na globalnom tržištu i još uvijek neriješene dužničke krize u Evropi (Grčka i Cipar). Strana izravna ulaganja u Bosni i Hercegovini u 2012. godine bilježe minimalan rast u odnosu na vrijednosti u istom razdoblju 2011. godine. Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u BiH strana ulaganja u ovome razdoblju su iznosila 430,3930 milijuna KM što je više u odnosu na ulaganja u istom razdoblju 2011. godine za 0,5%. Prema zadnjim podacima Centralne banke BiH strana ulaganja u 2012. godini iznose 907,931 milijuna KM. Neto financijska aktiva iznosi 55,5 milijuna KM (ulaganje u inozemstvo iz BiH) a financijska pasiva 963,4 milijuna KM, tako da izravne investicije u BIH iznosi 907,9 milijuna KM (aktiva umanjena za pasivu). Od toga iznosa 203 milijuna KM se odnosi na „zaduživanja“ a 31,2 milijuna KM se odnosi na „reinvestiranu dobit“ firmi koje su ulagale u prethodnom razdoblju. Ovaj navedeni iznos se razlikuje od podataka dobivenih od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa zbog različite metodologije prikupljanja i prikazivanja podataka. Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u Federaciji BiH je uloženo 120,42 milijuna KM dok je u RS uloženo u iznosu od 307,36 milijuna KM a u Brčko Distriktu je ulaganje negativno 0,74 milijuna KM, dok 3,36 milijuna KM odnosi na ostala društva32 . Prema revidiranim podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH strana ulaganja u prvom kvartalu 2013. godine su iznosila 72,3 milijuna KM što predstavlja povećanje za oko 77,28 milijuna KM u odnosu na ulaganja u istom razdoblju 2011. godine kada su SDI iznosila oko -4,98 milijuna KM. Prema podacima Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa najveća ulaganja u prvom kvartalu 2013. godine su bila od strane „ETF Rudnik i termoelektrana „Stanari“ d.o.o. Stanari u iznosu 58,67 milijuna KM, „Globtour“ d.o.o. Međugorje 10,1 milijuna KM i „Comsar energy RS“ u ukupnom iznosu od 9,55 milijuna KM. Za ovo razdoblje je još interesantno je da je „NLB Leasing“ imala ulaganje 18,58 milijuna KM ali u istome razdoblju i povlačenje kapitala od 14,56 milijuna KM tako da ukupno ulaganje iznosi 4,02 milijuna KM. Od događaja koji će imati utjecaja na strane izravne investicije u 2013. godini, treba spomenuti da je 27. ožujka 2013. godine Agencija Standard & Poor's potvrdila Bosni i Hercegovini suvereni kreditni rejting „B" sa stabilnim izgledom. Poslovno okruženje i konkurentnost u svijetu Unapređenje poslovne klime jedan je od deklariranih prioriteta ekonomske politike za Bosnu i Hercegovinu i obaveza preuzetih iz mape puta ka Europskom partnerstvu i Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Prema rezultatima koje je objavila Svjetska banka (Doing Business 2013.), Bosna i Hercegovina je poboljšala poziciju za jedno mjesto, te se popela na listi sa 127. na 126. mjesto u svijetu. Ovaj iznos se prema MMF standardima odnosi na isključivo novo registrirane izravne strane investicije (ne uključuje „zaduženja“ i „reinvestiranu dobit“. 31 Prema metodološkim standardima i instrukcijama Međunarodnog Monetarnog Fonda i OECD-a,. 32 Društva sa ulaganjem do vrijednosti 100 tisuća nisu klasificirana po entitetskoj pripadnosti. 30 15 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Uspoređujući kvalitetu poslovnog okruženja Bosna i Hercegovina i dalje zaostaje za drugim zemljama u regionu33. Napredak je ostvaren u oblasti registracije vlasništva, odnosno zemljišta u Sarajevu (projekt digitalizacije registracije zemljišta), te pojednostavljenje procedura prilikom prijavljivanja i plaćanja doprinosa za zaposlene radnike (jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa). Tablica 2.2: Rangiranje BiH prema Doing Business 2013. godine Elementi okruženja DB 2013 Pozicija DB 2012 Pozicija Promjena u poziciji Početak posla 162 162 Bez promjene Dobivanje dozvola 163 159 -4 Pristup el. energiji 158 154 -4 Registracija vlasništva 93 100 7 Dobivanje kredita 70 67 -3 Zaštita investitora 100 98 -2 Plaćanje poreza 128 137 9 Prekogranična trgovina 103 101 -2 Provođenje ugovora 120 117 -3 Rješavanje nelikvidnosti 83 84 1 Ukupno 126 127 1 Izvor: Doing Business 2013, World Bank Globalni monitor poduzetništva (Global Enterpreneurship Monitor) i Vijeće Stranih investitora (Forin Investment Council) nisu izdali izvješća za stanje u BiH u 2012. godini. Srednjoročna ekonomska prognoza Dostupni kratkoročni indikatori za 2012. godinu ukazuju na blag realni pad BiH ekonomije od približno 0,2%. Ovo je rezultat nepovoljnih ekonomskih kretanja u okruženju, ali i određenih internih problema (poput brojnih remonta u elektranama). Pad ekonomije se manifestirao kroz realni pad domaće tražnje i izvoza i to unatoč realnom smanjenju vanjskotrgovinskog deficita roba od 4,5%. Do pada domaće tražnje je došlo i u domenu privatne potrošnje i investicija uglavnom kao posljedica tri godine negativnih trendova zaposlenosti i realnih plaća, realnog smanjenja novčanih priljeva građana iz inozemstva i sl. Na pad finalne potrošnje ukazuje negativan realni rast uvoza dobara široke potrošnje od preko 1%, te realni pad domaće proizvodnje od preko 3%. U isto vrijeme, nominalni pad uvoza kapitalnih dobara od 3,6% (uz još veći realni pad), te smanjenje vrijednosti izvršenih građevinskih radova od preko 3% jasno ukazuju na pad kapitalnih investicija. Pored toga, javna potrošnja i investicije vjerojatno bilježe izuzetno skroman realni rast obzirom na složenu fiskalnu poziciju u 2012 . Smanjenje domaće tražnje je rezultiralo realnim padom robnog uvoza od 4,4%, dok je BiH izvoz u najvećoj mjeri bio ugrožen problemima u proizvodnji električne energije, te slabom izvoznom tražnjom. Naime, česti remonti u elektranama i nepovoljna hidrološka situacija u 2012. su doveli do pada vrijednosti izvoza energetskih dobara od 38%, što je bio glavni uzrok realnog pada BiH robnog Usporedbe radi Bosna i Hercegovina je rangirana na 126. mjestu dok joj je najbliža u regionu Srbija 86. mjestu, Hrvatska 84 mjestu.; 33 16 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. izvoza od 5%. Konačno, industrijska proizvodnja koja ima centralnu ulogu u ukupnim ekonomskim kretanjima također bilježi značajan pad od 4,3% na kraju 2012. godine. Prema aktualnim projekcijama DG ECFIN-a u 2013. godini se očekuje slabljenje negativnih trendova iz 2012. u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, slabljenje rasta u Njemačkoj uz nepromijenjenu stopu u Austriji, te skroman ekonomski rast u Srbiji (od 1,7%) što bi donekle moglo ublažiti problem izvozne tražnje. Pravo poboljšanje se očekuje tek u 2014 i to kroz jačanje rasta u Njemačkoj, Austriji i Srbiji, te početak pozitivnog rasta u Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji. Ovo su ujedno bile i glavne pretpostavke projekcija BiH ekonomskog rasta za dati razdoblje kada se očekuje skroman realni rast od 0,9% u 2013, te 2,2% u 2014. Pored toga, važna pretpostavka projekcije rasta za 2013. je bila i normalizacija situacije u elektranama po pitanju remonta uz normalnu hidrološku situaciju. Ostvarivanjem ove pretpostavke bi se eliminirao najveći uzrok pada robnog izvoza u 2012. Ovo bi uz pretpostavku blagog jačanja izvozne tražnje trebalo dovesti do skromnog realnog rasta izvoza od 1,8% u 2013. Očekivano skromno povećanje pretežno izvozno orijentirane industrijske proizvodnje bi moglo rezultirati blagim povećanjem broja zaposlenih, pa prema tome i raspoloživog dohotka građana, što bi konačno trebalo rezultirati realnim rastom privatne potrošnje od 1,3%. Obzirom na očekivanu realnu stagnaciju investicija ovo bi trebao biti glavni izvor realnog rasta uvoza od 1,7% u 2013. Nakon toga, u 2014. godini se očekuje daljnje jačanje izvoza uslijed sve snažnije izvozne tražnje, jačanje rasta finalne potrošnje, te prvi osjetan realni porast investicija od 7,8%. Zapravo, tek 2014. je godina u kojoj se očekuju prvi ozbiljniji koraci ka ponovnom povećanju ekonomske aktivnosti u BiH. Razdoblje 201516. bi trebao biti obilježen daljnjim postupnim jačanjem BiH ekonomskog rasta uglavnom kao posljedica sve izraženijih pozitivnih kretanja u okruženju. Treba naglasiti da su očekivanja progresa u okruženju uglavnom postupnog karaktera tako da je za 2015. projiciran BiH ekonomski rast od 3,5%, odnosno rast od 4,2% u 2016. godini. Kao i u ranijim godinama, ovaj rast bi uglavnom trebao biti posljedica postupnog jačanja izvoza i realnog sektora, te domaće tražnje zahvaljujući jačanju zaposlenosti i inozemnih priljeva novca. Pri tome bi javne investicije trebale imati sve veći značaj uz pretpostavku sve većeg pristupa sredstvima međunarodnih kreditora. Industrijska poroizvodnja Intenziviranje negativnih ekonomskih prilika u međunarodnom ekonomskom okruženju (EU i zemlje regiona) tijekom 2012. godine se izrazito nepovoljno odrazilo na poslovne aktivnosti u Bosni i Hercegovini. Ovo se posebno odnosi na industrijsku proizvodnju u BiH koja se nakon razdoblja blagog oporavka ponovo našla na udaru negativnih ekonomskih pritisaka izvana. Prema zvaničnim podacima BHAS-a za 2012. godinu fizički obim industrijske proizvodnje smanjen je za 4,3% u odnosu na prethodnu godinu. Pad proizvodnje je u velikoj mjeri bio uzrokovan smanjenjem proizvodnje u izvozno orijentiranoj prerađivačkoj industriji koja je zabilježila godišnji pad proizvodnje od 2,8%. Pored toga, faktori ka što su vremenske nepogode u veljači 2012., nepovoljna hidrološka situacija tijekom gotovo cijele godine te niska pogonska spremnost termoelektrana su rezultirali godišnjim padom proizvodnje u BiH rudnicima od 4% i sektoru za proizvodnju električne energije od 8,5%. Očekivano skromno poboljšanje izvozne tražnje u 2013. bi trebalo rezultirati također skromnim godišnjim rastom izvoza od 2,6%. Ovo bi trebalo dovesti do umjerenog oporavka industrijske proizvodnje sa rastom od oko 2%. Ovdje bi ključnu ulogu trebao imati rast prerađivače industrije koja čini 2/3 ukupne industrijske proizvodnje i u velikoj mjeri je izvozno orijentirana. Iako je kriza tržišta metala još uvijek prisutna ipak se očekuje da bi ova industrijska grana tijekom 2013. trebala povećati proizvodnju za oko 2% u odnosu na prethodnu godinu. Ovo se posebno odnosi na proizvodnju sirovog željeza i čelika koja će sigurno iskoristiti tržišni potencijal u regionu koji je nastao povlačenjem inozemnih vlasnika iz željezara u Srbiji i Hrvatskoj. Pored toga, značajan doprinos rastu se također očekuje i od drvne industrije, proizvodnje nafte i naftnih derivata, ali i oblasti uvjetovanih pretežno domaćom tražnjom kao što su rudarstvo i proizvodnja električne energije. Tako se prema dostupnim podacima iz energetske bilance za 2013. godinu na nivou BiH očekuje se povećanje proizvodnje električne energije od oko 7% što bi trebalo rezultirati rastom izvoza električne energije od oko 6% u odnosu na prethodnu godinu. Ponovni početak rasta EU ekonomije očekivan za 2014. godinu bi se trebao pozitivno odraziti na opravak zemalja cijelog regiona uključujući i BiH. 17 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Očekuje se da bi ovo (nakon par godina) jačanje izvozne tražnje moglo dovesti do rasta BiH industrijske proizvodnje od približno 4,5% i to kao rezultat povećanja u skoro svim industrijskim oblastima. Najznačajniji rast proizvodnje kao posljedica vanjskih faktora u 2014. se očekuje u domenu metalne industrije, drvne industrije (uključujući i namještaj), te kemijske i naftne industrije. Pored toga, očekivani investicijski ciklus u infrastrukturu tijekom 2014. bi trebao rezultirati osjetnijim povećanjem proizvodnje u proizvodnji građevinskog materijala i metalnih proizvoda. Konačno, u 2014. se očekuje poboljšanje proizvodnje u prehrambenoj industriji, te daljnji porast proizvodnje električne energije od približno 5%. Daljnje jačanje postupnog oporavka većine industrija u EU tijekom 2015-2016. je korišteno kao pretpostavka projekcije intenziviranja oporavka BiH industrijske proizvodnje sa projiciranim godišnjim rastom od približno 6%. Veća iskorištenost kapaciteta u EU bi kroz rast izvozne tražnje trebali rezultirati daljnjim povećanjem BiH prerađivačke industrije i njenom postupnom vraćanju na nivo pretkriznog razdoblja. Rast investicijskih ulaganja u infrastrukturu i energetiku bi također trebao značajno doprinijeti jačanju kako građevinskog sektora u BiH tako i onih grana prerađivačke industrije koje su usko vezane uz građevinarstvo. Također se očekuje nastavak trenda rasta proizvodnje u energetskom sektoru koji je u prethodnom razdoblju bio jedan od glavnih nositelja industrijske proizvodnje. Tržište rada Obzirom da se prema projekcijama DEP-a očekuje skroman ekonomski rast u 2013. godini, veći pozitivni pomaci na tržištu rada se ne mogu očekivati, ali bi se moglo desiti usporavanje negativnih trendova u domenu zapošljavanja. Umjeren rasta obima izvoza i uvoza te obima investicija trebao bi utjecati na postupni prekid smanjenja broja zaposlenih u privatnom sektoru u 2013. godini. S druge strane, u javnom sektoru se očekuje skroman prirast broja zaposlenih. Ukupan broj zaposlenih osoba u BiH u 2013. godini mogao minorno uvećavati (0,1%) u odnosu na 2012. godinu. Pod pretpostavkom da bh. poduzeća ostvare bolje poslovne rezultate broj zaposlenih bi se mogao i brže uvećati u 2013. godini. U domenu plaća se očekuje ograničen rast u nominalnom smislu u odnosu na 2012. godinu zbog smanjenja plaća u javnom sektoru (smanjenje plaća u javnom sektoru u RS od siječnja 2013. godine, ali i općenito zbog nastavka proračunskih ušteda u BiH). Time bi plaće u privatnom sektoru mogle rasti bržom stopom u odnosu na javni sektor. Prosječna neto plaća u BiH bi u 2013. godini mogla biti veća za 0,9% u odnosu na 2012. godinu. Nešto bolja događanja na tržištu rada se očekuju u 2014. godini koja bi mogla biti godina „preokreta“ i potpunog zaustavljanja negativnih trendova na tržištu rada. U EU se očekuje smanjenje stope nezaposlenosti i početak rasta broja zaposlenih kroz brži rast BDP-a odnosno rast investicija i obima vanjske trgovine. Analogno spomenutom, u BiH se također predviđa nešto brži rast BDP-a kroz porast obima vanjske trgovine ali i investicija što bi se pozitivno odrazilo na broj zaposlenih u BiH koji bi se uvećao za 0,9%. Uz veći obim poslova, prvenstveno u oblasti proizvodnje i usluga, broj zaposlenih bi mogao zabilježiti i nešto snažniji rast. Sve navedeno bi se pozitivno odrazilo na zarade, pa bi se prosječna neto plaća u 2014. godini mogla uvećati za oko 2,2%. Napominjemo da će rast plaća, pored obima poslova u privatnom sektoru, biti determiniran i odlukama vezano za nivo plaća u javnom sektoru. Snažniji rast EU i bh. ekonomije se očekuje u 2015. i 2016. godini što bi trebalo imati pozitivne implikacije na tržište rada u BiH. Jačanje izvoza i investicija bi otvorilo mogućnost za upošljavanje i kreiranje novih radnih mjesta. U domenu privatnog sektora, očekuje se povećanje broja zaposlenih u svim oblastima (naročito građevinarstvu, industriji, trgovini). Na osnovu spomenutog, ukupan broj zaposlenih u BiH bi se povećao za oko 1,9% u 2015. godini odnosno 2,1% u 2016. godini. Dobro poslovno okruženje bi trebalo utjecati pozitivno na poslovanje bh. poduzeća a time bi i plaće zaposlenih brže rasle. Procjenjuje se da bi se prosječna neto plaća u BiH u nominalnom iznosu u 2015. godini mogla uvećati za 3,3% odnosno 3,9% u 2016. godini. Cijene Pošto je kretanje cijena u BiH značajno determinirano eksternim faktorima prilikom projekcija bh. inflacije uzete su u obzir svjetske cijene energenata, hrane i EU inflacija. Prema projekcijama Evropske Komisije u EU se u 2013. godini očekuje inflacija od 2% što je sporiji rast cijena u odnosu 18 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. na 2012. godinu. Svjetske cijene energenata i hrane u 2013. godini, prema MMF-u i Svjetskoj Banci bi se trebale smanjiti. Međutim, prema projekcijama EK u 2013. godini se ipak očekuje poskupljenje sirove nafte zbog registriranih većih cijena ovog energenta na početku promatrane godine. Stoga se u BiH može desiti skroman rast cijena u kategorijama transporta, hrane i bezalkoholnih pića. Od domaćih komponenti koje doprinose rastu cijena prilikom projekcija uzeto je u obzir novo uvećanje trošarina na duhanske proizvode u BiH od siječnja 2013. godine što je nastavak procesa usklađivanja trošarina sa evropskom regulativom. Imajući u vidu sve spomenuto, u BiH možemo očekivati nešto sporiji rast cijena u 2013. godini (1,5%). Ukoliko cijene nafte i hrane u BiH budu niže, opći rast cijena u BiH bi mogao biti sporiji od pretpostavljenog. Projekcija inflacije u 2014. godini je determinirana pretpostavkama o umjerenim cijenama svjetskih energenata. Iako se ne predviđa rast svjetskih cijena hrane u 2014. godini, pretpostavke za kretanje cijena nafte su različite. Prema MMF-u cijene nafte na svjetskom tržištu bi trebale biti niže za 2,9%, dok bi se prema procjenama Svjetske Banke mogle minorno uvećati. Time bi cijene hrane i nafte u BiH mogle zadržati skroman rast. Unatoč činjenici da trenutno ne postoje najave o eventualnim poskupljenjima komunalija u BiH ipak ne treba zanemariti mogućnost povećanja cijena ove kategorije. Pored toga treba imati u vidu planirani nastavak uvećanja trošarina na cigarete, pa se u BiH u 2014. godini može očekivati rast cijena do 1,7%. Sličan rast cijena se očekuje i u razdoblju 2015.-2016. (1,7% odnosno 1,6% respektivno). Monetarni sektor Za tekuću, 2013. godinu se očekuje da će biti godina početka oporavka, praćena skromnim ekonomskim rastom. Ono što je značajno sa stanovišta deviznih rezervi jesu događanja u vanjskotrgovinskom sektoru. Do kraja godine očekuje se rast izvoza i uvoza, kao i priljev različitih vidova investicija u našu ekonomiju: skroman rast izravnih investicija, priljev novčanih sredstava po osnovu Stand-by aranžmana zaključenog prethodne godine, novih zaduženja i kredita kod inozemnih izvora financiranja, skromnih doznaka iz inozemstva... Na osnovu raspoloživih podataka za prvi mjesec tekuće godine, uočava se da su devizne rezerve ostvarile pozitivnu stopu rasta, iako skromnu (0,5% g/g). Pretpostavka je da će do kraja promatrane godine ukupne devizne rezerve zadržati pozitivnu stopu, koja neće prelaziti 1%. Novčana masa je na kraju siječnja 2013. ostvarila rast od 3,8% g/g i pretpostavlja se da će, zahvaljujući skromnom rastu depozita, zadržati svoj rast do kraja godine. Bazirano na blagom porastu depozita do kraja godine, pretpostavlja se i skroman rast novčane mase koji bi iznosio oko 4% g/g. Prema pretpostavkama na kojima se bazira ekonomska aktivnost za 2014. godinu dolazi se do zaključka da ova godina predstavlja potpuni oporavak i početak nešto snažnijeg i bržeg rasta svih privrednih aktivnosti. Ove godine očekuje se veći priljev svih vidova novčanih sredstava: priljev sredstava po osnovu izravnih stranih investicija, priljev novčanih sredstava kroz bankarski sektor, kroz nove zajmove i kredite kod inozemnih kreditora i financijskih institucija, kao i drugih vidova investicija. Sa druge strane, očekuje se i poboljšanje događanja u vanjskotrgovinskom sektoru, koje će također doprinijeti kretanju deviznih rezervi. Na osnovu svega navedenog, pretpostavlja se da će devizne rezerve zabilježiti rast, nešto brži u odnosu na prethodnu godinu - oko 5%. U skladu sa navedenim priljevima, očekuje se i odgovarajući rast depozita. Uz pretpostavku rasta depozita, sa jedne strane, i deviznih rezervi, sa druge, očekuje se rast novčane mase - oko 6% g/g. Za 2015. i 2016. godine se pretpostavlja da će biti godine nastavka rasta svih privrednih aktivnosti, kao i ponovnog uspostavljanja stabilne BiH ekonomije. U vanjskotrgovinskim tijekovima se pretpostavlja nastavak stabilnog i kontinuiranog rasta, sa značajnim jačanjem vanjskog sektora. Također, se očekuje i nastavak porasta priljeva svih vidova investicija. Na osnovu gore navedenog, za devizne rezerve je za očekivati da će ostvariti rast preko 6% g/g, odnosno 7% g/g. Navedeni rast bi se kretao u intervalu od 6-10%). U skladu sa rastom privredne aktivnosti i priljeva novčanih sredstava, očekuje se i nešto brži rast depozita u odnosu na prethodne godine. Na osnovu porasta depozita, očekuje se i rast novčane mase (7-10%). Navedenih godina, ostvareni rast novčane mase, bi značio ponovno uspostavljanje stabilnog monetarnog sektora. 19 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Bankarski sektor U 2013. godini očekuje se prestanak negativnih kretanja u bh. ekonomiji. Prestanak pada vanjskotrgovinske razmjene, investicija i krajnje potrošnje dovest će do realnog rasta BDP od 0,9%1. Pokazatelji tržišta rada i dalje će imati nepovoljna kretanja, međutim sa slabijim intenzitetom zbog stagnacije broja zaposlenih osoba i usporenije stope rasta broja nezaposlenih osoba, dok će plaće u nominalnom smislu imati manji pozitivan rast. Međutim, kako su projekcije za Eurozonu negativne i za 2013. godinu u smislu negativnog rasta BDP, negativnih trendova na tržištu rada i slabog rasta plaća, teško da će u 2013. godini doći do većeg priljeva novca građana, a koji čine bitan dio dohotka bh. građana. Kako više od 50% ukupnih depozita na bh. bankama čine depoziti stanovništva, spomenuta kretanja na tržištu rada kako u zemlji tako i u inozemstvu bitno utječu na ponašanje ovog sektora. Budući da projekcije su nešto bolje za BiH u odnosu na 2012. godinu, očekuje se da bh. građani i dalje nastave povećavati sredstva na bankama, mada ne bržom stopom u odnosu na prethodnu godinu. Iz ovih razloga stopa rasta ukupnih depozita zadržat će jednak intenzitet i u 2013. godini (3% - 4% g/g). Kretanje kredita bit će uvjetovano kretanjem depozita i kvalitetom kreditnog portfelja koji značajno može ograničiti kreditnu aktivnost banaka ako se nastavi trend rasta nekvalitetnih kredita. U narednom razdoblju bh. banke bit će više okrenute domaćim izvorima financiranja, budući da postoji trend smanjenja izloženosti inozemnih bankarskih grupacija u zemljama Istočne i Jugoistočne Europe. Rast kredita u 2013. godini zadržat će se na istoj razini kao i u 2012. godini (oko 4% g/g). U srednjem roku (2014. – 2016. godina) se očekuje nastavak pozitivnih ekonomskih kretanja. U 2014. godini očekuje se i bolja ekonomskih kretanja najvažnijih bh. inozemnih partnera što će se pozitivno odraziti i na vanjskotrgovinsku razmjenu, kao i na industrijsku proizvodnju u BiH. Također, postupno povećanje krajnje potrošnje i investicija povećat će i potražnju za kreditima, mada se snažna kreditna aktivnost banaka koja je zabilježena prije 2008. godine ne očekuje u srednjoročnom razdoblju. Prestanak negativnog trenda na tržištu rada i povećanje plaća utjecat će i na rast depozita i kredita, budući da i na jednoj i na drugoj strani sektor stanovništva ima značajno učešće. U 2014. godini očekuju se stope rasta kredita iznad 5% g/g, a u razdoblju od 2015. – 2016. godine oko 10%. Slične godišnje stope rasta mogu se očekivati i na strani depozita, a naročito pozitivan učinak na rast depozita može imati privatizacija strateških poduzeća u BiH. Vanjski sektor Tijekom 2012. godine došlo je stagnacije BH ekonomije koju je prije svega prouzrokovao pad uvoza i izvoza. Izvoz je imao nominalni pad od 4%, dok je stopa uvoza bilježila nešto manji pad koji je iznosio 1,8%. Rezultat pada izvoza i uvoza tijekom 2012. godine može se naći u činjenici da su neki od naših najznačajnijih trgovačkih partnera bili u recesiji ili su njihove ekonomije bilježile stagnaciju. Hrvatska kao najznačajniji partner bilježila je smanjenje GDP-a od 1,9% i uvoza od 1,8%. Izvoz željeza i čelika u tijekom 2012. godini bilježio je pad od 0,5%, dok su proizvodi od željeza i čelika bilježili još poražavajući pad u izvozu od 7%. Uvoz željeza i čelika imao je pad na nivou od 14,9%, što je doprinijelo i smanjenju trgovinskog deficita u ovoj kategoriji proizvoda. Izvoz aluminija bilježio je pad od 5,3% zbog smanjene potražnje, ali i pada cijena aluminija od oko 15% na svjetskim tržištima. Izvoz u sektoru strojeva, aparata i opreme pao je u 2012. godini za 5,2 %, dok je uvoz strojeva, aparata i opreme bilježio rast od 1,1% u 2012. Izvoz mineralnih proizvoda gdje je značajan izvoz goriva u Srbiju bilježio je pad od 35,3%, prije svega zbog neočekivano velikog smanjenja izvoza električne energije (izvoz je bio smanjen na godišnjem nivou za preko 50%) koja je druga najznačajnija stavka ove kategorije proizvoda. Uvoz mineralnih proizvoda gdje dominiraju nafta i naftni derivati bilježio pad od 6,1% zbog smanjene potražnje za naftom, jer tijekom 2012. godini došlo i do pada industrijske proizvodnje u BiH. Prema procjenama i projekcijama DEP-a tijekom 2013. godine, nominalna stopa izvoza biti će veća se za 3,1%, dok će s druge strane uvoz, također doživjeti rast po nešto višoj stopi koja će iznositi 4,1%. Tijekom 2013. godine na strani izvoza kategorija proizvoda mineralnih goriva bilježit će rast od 6%. 20 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Rezultat rasta ove kategorije proizvoda biti će izvoz električne energije za koju se očekuje da će tijekom 2013. godine bilježiti značajan rast. Uvoz ove kategorije proizvoda bilježit će rast od 3% zbog očekivanja blagog oporavka BH industrije i većom potražnjom za naftom, ali i zbog očekivanog rasta uvoza vozila od 9%. Uvoz strojeva, aparata i opreme bilježit će rast po stopi od 3%. Na drugoj strani, izvoz strojeva, aparata i opreme će rasti po stopi od 2%. Na strani izvoza u ovoj kategoriji dominiraju rezervni dijelovi za autoindustriju, naročito za njemačku auto-industriju, a projicirani rast uvoza Njemačke za 2013. godinu je 4,1%. Izvoz željeza i čelika u 2013. godini će bilježiti stopu rasta od 3%. Zbog zatvaranja fabrika željeza u regionu očekuju se spomenute stope rasta izvoza. Uvoz željeza i čelika će rasti po stopi od 1%, a proizvodi od željeza i čelika bilježit će značajniji uvoz po stopi od 7%. Prema pretpostavkama i projekcijama DEP-a, za 2014. godinu, očekuje se rast izvoza od 7,3% i sve veća orijentacija izvoza prema tržištima EU. Uvoz će također rasti i to po stopi od 7,4%. Očekivanja su da će se u 2014. godini najviše izvoziti kategorija proizvoda u koju je uključena električna energija i nafta sa stopom rasta od 5%. Na strani uvoza dominirat će nafta i naftni derivati sa stopom rasta uvoza od 9%. Tijekom 2014. godine očekuje se rast izvoza željeza i čelika od 12%, dok na drugoj strani stopa rasta uvoza željeza i čelika biti će u stagnaciji i imati blagi rast od samo 1%. Aluminij će tijekom 2014. godine ostvariti izvoznu stopu rasta od 12%. Za razliku do željeza i čelika gdje postoje značajne razlike u stopama rasta uvoza i izvoza, kod aluminija to neće biti slučaj i stopa rasta uvoza će iznositi 9%. Doprinos rastu deficita dati će uvoz strojeva, opreme i aparata za kojima će biti velika potražnja prouzročena spomenutim investicijama, jer će 2014. godina kako je već napomenuto biti izborna godina u kojima tradicionalno se bilježi rast investicija. Očekivana stopa rasta uvoza je 10%, dok će imati rast od 7%. Bitno je spomenuti da će tijekom 2014. godine izvoz namještaja rasti po stopi od 8%,te na taj način doći će do definitivnog prestrukturiranja izvoza sa drvne industrije na izvoz namještaja prije svega zbog njegovog vrijednosnog efekta. Prema procjenama i prognozama DEP-a uvoz u 2015. godini imat će rast od 8,8%, dok će u 2016. godini blago porasti i iznositi 11,2%. Na drugoj strani, izvoz će bilježiti identični rast od 8,8% u 2015. godini, odnosno 11,3% u 2016. godini. Tijekom 2015. godine na strani izvoza značajno će rasti kategorija mineralnih proizvoda gdje dominira električna energija i nafta po stopi od 10%, a ova kategorija proizvoda će i u 2016. godini nastaviti sa rastom izvoza po stopi od 15%. Na strani uvoza tijekom 2015. godine najveći rast će imati strojevi, aparati i oprema i to po stopi od 14%, dok će u 2016. godini uvoz strojeva porasti za 19%. Na drugoj strani, izvoz strojeva, aparata i opreme će rasti po stopama od 10% u 2015., odnosno 12% u 2016. godini. Izvoz željeza i čelika će u 2015. i 2016. godini rasti po stopama od 15%, odnosno 16%, dok će uvoz željeza i čelika rasti po stopama od 1% za spomenute godine, te će na taj način u ovaj kategorija proizvoda značajno poboljšati trgovinski saldo. 21 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Tablica 2.3: Makroekonomske projekcije BiH za razdoblje 2011.-2016. g. Pokazatelj Zvanični podaci Projekcije 2011 2012 2013 2014 2015 2016 Nominalni BDP u mil KM 27,240 27,496 28,023 29,118 30,621 32,339 Nominalni rast u % 3,10% 0,90% 1,90% 3,90% 5,20% 5,60% 101,2 101,2 101 101,6 101,6 101,4 BDP deflator (prethodna godina = 100) Realni BDP u mil KM (prethodna godina = 100) 26,926 27,179 27,746 28,646 30,14 31,899 Realni rast u % 2,00% -0,20% 0,90% 2,20% 3,50% 4,20% Inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena u % 3,00% 2,20% 1,50% 1,80% 1,80% 1,60% Potrošnja u mil KM 28,202 28,589 29,353 30,484 32,011 33,659 Vladina potrošnja u mil KM 6,017 6,138 6,275 6,478 6,768 7,087 Privatna potrošnja u mil KM 22,184 22,451 23,078 24,006 25,243 26,572 5,299 5,230 5,324 5,784 6,382 7,311 771 925 1,064 1,33 1,663 2,028 Investicije u mil KM Vladine investicije u mil KM Privatne investicije u mil KM 4,47 4,241 4,215 4,418 4,666 5,227 10,40% 10,20% 10,10% 11,00% 12,00% 13,60% Vladina štednja u % BDP-a -1,20% 1,50% 1,50% 1,50% 1,50% 1,50% Privatna štednja u % BDP-a 11,60% 8,70% 8,60% 9,50% 10,50% 12,10% -2,460 -2,421 -2,482 -2,588 -2,707 -2,916 Bilanca tekućeg računa u % BDP-a -9,00% -8,80% -8,90% -8,90% -8,80% -9,00% Nominalni Rast uvoza u % 12,50% -1,80% 4,10% 7,40% 8,80% 11,20% Nominalni Rast izvoza u % 10,90% -4,00% 3,10% 7,30% 8,80% 11,30% Nacionalna bruto štednja u % BDP-a Bilanca tekućeg računa u mil KM Izvor: Direkcija za ekonomsko planiranje, ožujak 2013. godine Izravna strana ulaganja Za 2013. godinu se očekuje ukupna strana ulaganja u iznosu od 495-645 milijuna KM. U prethodnoj 2012. godini došlo je do izvjesnog kašnjenja u ulaganjima u elektroenergetskom sektoru tako da se značajnija ulaganja očekuju u narednim godinama. Odložen je početak izgradnje „TermoelektranaToplana Zenica“ a kasni i pronalaženje strateškog partnera za izgradnju „TE Tuzla Blok 7“ putem tendera. Od stranih ulaganja u elektro energetski sektor se očekuje oko 220 milijuna „ETF grupa“ („Energy Finacing Team“1) je potpisala koncesijske ugovore za izgradnju „TE Stanari“ i proširenje postojećeg rudnika te u 2009. godini za izgradnju hidroelektrane „HE Ulog“. Ukupna ulaganja u ova dva projekta će iznositi 1,1 milijarde KM do kraja 2017. godine. Postojećom dinamikom ulaganja „ETF grupacija“, osigurala bi u 2013. godini oko 170 milijuna KM. U prethodnoj godini nije bilo značajnijih rezultata privatizacija firmi u državnom vlasništvu pa se očekuje početak procesa u 2013. godini prema postojećem planu iz prethodne godine. Na osnovu „Plana privatizacije za 2012. godinu“ Agencije za privatizaciju FBiH najizglednija je predviđena privatizacija kapitala u državnom vlasništvu u firmi „Unis metalna industrija d.d. Sarajevo“ (24,6 milijuna KM prema knjigovodstvenoj vrijednosti firme), dok bi u narednom razdoblju bile ponuđene firme u državnom vlasništvu i do 700 milijuna KM (prema knjigovodstvenoj vrijednosti. U RS je planiran početak izgradnje „TE Ugljevik 3“ u ukupnom iznosu od oko 1,400 milijuna KM u razdoblju od 3-4 godine i poslovi bi se trebali izvoditi preko formiranog zajedničkog poduzeća "Komsar enerdži RS". Početak izgradnje je planiran u drugom. Kao značajna investicija se navodi i modernizacija uz proširenje prerađivačkih kapaciteta „Rafinerija Bosanski Brod“ od strane Ruskog partnera „Zarubežnjeft“ za razdoblje 2011- 2016. godina u ukupnom planiranom iznosu od oko 1 milijardu KM (od 500 milijuna EUR). Od toga iznosa u 2013. godini bi se uložio iznos od 50 milijuna KM, te bi u narednom razdoblju u zavisnosti i od stanja na tržištu prosječno godišnje ulaganje moglo dostizati i do 150 milijuna KM. 22 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Za 2014. godinu se očekuju izravna strana ulaganja u iznosu od 620–820 milijuna KM. Od toga iznosa bi ulaganja u elektro energetski sektor bila oko 390 milijuna KM. Za projekciju nije uzet u obzir mogući početak gradnje „TE Tuzla Blok 7“ ukupne snage 450 MW. Investicija u izgradnju, uključujući i ulaganje u povećanje kapaciteta rudnika, u ukupnom iznosu bi bila oko 1,647 milijardi KM dok bi ulaganje u početnoj 2015. godini moglo biti i do 150 milijuna KM. Izravna strana ulaganja u 2015. godini bi bila od 890 – 1.040 milijuna KM. Ulaganje u elektro energetski sektor BiH bi mogla iznositi oko 690 milijuna KM. Pored ulaganja „ETF grupe“ i „Komsar Enerdži RS“ počela bi i izgradnja „HES Gornja Drina“. Također bi trebala u 2015. godini otpočeti i realizacija projekta izgradnje elektroenergetskog sistema „HES Gornja Drina“ (potpisan je ugovor o strateškom partnerstvu u istraživanju, razvoju, izgradnji i korištenju hidroenergetskog potencijala gornjeg sliva rijeke Drine između „Elektroprivrede RS“ i njemačke kompanije „RWE“). U narednom razdoblju prosječna godišnja ulaganja mogla iznositi oko 150 milijuna KM. Također i početak ulaganja u „TE Tuzla Blok 7“ bi već u prvoj godini mogao donijeti oko 100 milijuna KM. Uz moguća ulaganja u HES Gornja Drina u narednom razdoblju postoje dobri izgledi i za početak ulaganja na projektu „HES Srednja Drina“1 gdje bi u prvoj godini ulaganja bilo oko 50 milijuna KM te u narednom razdoblju u prosjeku oko 100 milijuna KM. Izravna strana ulaganja u 2016. godini bi bila od 970 milijuna – 1.070 milijuna KM. Od ovoga iznosa ulaganja u elektro energetski sektor bi mogla dostići do 770 milijuna KM. Nisu uzeti u obzir daljnja ulaganja u projekt „HES Srednja Drina“ i moguća ulaganja u „TE Kakanj Blok 8“. Još uvijek je upitan projekt plinofikacije RS kroz spajanje na „ Južni tok“ čiji bi jedan krak plinovoda trebao doći do Zvornika do 2016. godine. Projekt bi mogao da donese ulaganje u iznosu od 500 milijuna eura. U okviru projekta se planira izgradnja dvije elektrane na plin ukupne snage 600 MW uz plinofikaciju općina i gradova na oko 60 posto teritorije RS. Rizici po makroekonomsku prognozu Ostvarivanje makroekonomskih i fiskalnih projekcija može biti podložno utjecaju sljedećih faktora: Usporavanje oporavka EU ekonomije - Ekonomija Bosne i Hercegovine spada u grupu malih otvorenih ekonomija, visoko osjetljiva na globalna kretanja i stoga veoma izložena eksternim šokovima. Projicirani postupni oporavak i oživljavanje BiH ekonomije je u izravnoj ovisnosti od ekonomskog oporavka njenih trgovinskih partnera u EU i regionu, pa bi se svako usporavanje oporavka ekonomije EU i regiona negativno odrazilo na BiH ekonomiju. Industrijska proizvodnja - Potencijalni rizik za navedenu situaciju predstavlja neizvjesnost i nervoza u užem i širem međunarodnom ekonomskom okruženju. Visok nivo integracije kako kroz trgovinske tako i financijske tijekove sa zemljama EU i regiona praktički određuje kretanje industrijske proizvodnje u BiH. U slučaju pogoršanja situacije na EU tržištu posebno u slučaju Italije koja je važan trgovinski partner za BiH dodatno bi mogla biti ugrožena i industrijska proizvodnja u BiH. Složena politička situacija (problemi oko formiranja vlasti na nivou BiH) dodatno usporavaju reformske procese što negativno utječe na konkurentsku poziciju BiH privrede. Tržište rada - Postoji nekoliko rizika za ostvarenje projekcija na tržištu rada, naročito za 2013. i 2014. godinu. Prije svega poboljšanje poslovnog ambijenta u BiH (kao i u EU) može se odvijati suprotno od pretpostavljenog. To bi zasigurno uticalo na nivo plaća ali i ograničilo mogućnost za eventualno kreiranje novih radnih mjesta sa izravnim utjecajem na nivo zaposlenosti u BiH. Brži priljev nove radne snage i nemogućnost ekonomije da apsorbira istu. Dodatna smanjenja plaća u oblasti javnog sektora. U domeni mirovina osnovni rizik je nivo prikupljenih prihoda od doprinosa koji je u izravnoj korelaciji sa brojem zaposlenih osoba. Cijene - Postoji dva faktora rizika za ostvarenje projekcija cijena. Ukoliko bi došlo do drugačijeg kretanja svjetskih cijena nafte, hrane ili plina (suprotno od pretpostavljenih) to bi se odrazilo na odstupanje bh. cijena u odnosu na projicirane. S druge strane, ne treba zanemariti i mogućnost nenajavljenih promjena cijena komunalija za promatrane godine. Monetarni sektor - Navedena kretanja deviznih rezervi i novčane mase mogu se očekivati ukoliko se sve navedene pretpostavke, na kojima su bazirane, ostvare. Ukoliko dođe do pogoršanja u vanjskoj trgovini ili smanjenja depozita, ili smanjenja bilo kojeg vida priljeva, 23 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. postoji rizik da se projekcije ne ostvare. Ili, ukoliko za tekuću 2013. godinu dođe do recesije, onda se slika mijenja u potpunosti za sve godine. Stanje u bankarskom sektoru – Navedena kretanja deviznih rezervi i novčane mase mogu se očekivati ukoliko se sve navedene pretpostavke, na kojima su bazirane, ostvare. Ukoliko dođe do pogoršanja u vanjskoj trgovini ili smanjenja depozita, ili smanjenja bilo kojeg vida priljeva, postoji rizik da se projekcije ne ostvare. Ili, ukoliko za tekuću 2012. godinu dođe do recesije, onda se slika mijenja u potpunosti za sve godine. Bitna stavka za bankarski sektor BiH, jeste mogućnost financiranja iz inozemstva, a na koju velik utjecaj ima kreditni rejting zemlje u smislu cijene izvora financiranja. Pad kreditnog rejtinga doveo bi do povećanja cijene izvora financiranja na međunarodnom tržištu.Nedovoljna opskrbljenost kapitalom i opterećenje nelikvidnim sredstvima ukazuju da će ograničavanje kreditiranja od strane bankarskog sektora potrajati još neko vrijeme. Kontrakcija investicijskih aktivnosti zbog slabijeg pristupa kreditiranju može usporiti oživljavanje BiH ekonomije. Vanjski sektor - Rizici po našu ekonomiju i vanjskotrgovinski sektor uopće se ogledaju u mogućem scenariju širenja dužničke krize u eurozoni što bi značajno utjecalo na smanjenje bh izvoza, SDI i novčanih doznaka iz inozemstva, a jednim dijelom bi utjecalo i na kompenzacije zaposlenih bh državljana u inozemstvu. Slab financijski sektor u EU bi također doprinio smanjenju mogućnosti inozemnog zaduživanja što bi značajno ugrozilo budući rast bh ekonomije i investicija. Pogoršanje ekonomske situacije u EU izravno bi imalo utjecaja i na oslabljene performanse susjednih ekonomija, također nama značajnih trgovinskih partnera, što bi sa druge strane još više umanjilo bh izvoz (a na račun toga i ukupan rast). Izravan strana ulaganja - Prema postojećim procjenama rizik bi se najviše odrazio na smanjena ulaganja u elektroenergetski i naftni sektor, te nezainteresiranost stranih ulagača pri provedbi procesa privatizacije preostalog državnog kapitala. Još uvijek je pod znakom pitanja početak neodložnog procesa rekonstrukcije elektroenergetskog sistema FBiH (raspisan je po treći put tender za pronalaženje strateškog partnera36 za „TE Tuzla Blok 7 „). Promjena porezne politike – Promjena porezne politike u smislu povećanja poreza i doprinosa na plaću, koja se poduzima u Republici Srpskoj radi stabilizacije prihoda, može se odraziti na povećanje evazije sistema i nezaposlenosti i u vezi sa tim izvršiti dalji pritisak na socijalne transfere i destabilizaciju perspektive fiskalne konsolidacije. Prirodne nepogode – Na perspektivu konsolidacije javnih financija u Bosni i Hercegovini u značajnoj mjeri će utjecati poplave koje su prouzrokovale velike materijalne štete kako stanovništvu regija koje su pogođene poplavama tako i gospodarstvu. Preporuke za fiskalnu strategiju Fiskalna politika jedan je od osnovnih pokretača ostvarenja makroekonomskih ciljeva. Ključni cilj fiskalne reforme je smanjenje javne potrošnje na održiv nivo i istovremeno efikasnija naplata javnih prihoda, te pravična alokacija javnih prihoda između različitih nivoa vlasti. Fiskalna politika mora biti usmjerena na ograničenje javnih rashoda na jednoj strani i aktivnostima usmjerenim na aktivniji i efikasniji rad inspekcijskih organa u prikupljanju prihoda, na drugoj strani. Samo ovakva fiskalna politika može rezultirati konsolidacijom fiskalne pozicije. U narednom razdoblju treba nametnuti bh. vlastima imperativ svođenja javnih rashoda u realne okvire i prilagođavanja strukture javnih rashoda tako da podržava rast i razvoj. Osnovni cilj za naredno srednjoročje bit će očuvati i ojačati fiskalnu stabilnost. Postojeća ekonomska kriza i naslijeđene slabosti iz prošlosti stavljaju vladu pred brojne izazove koji mogu rezultirati značajnim usporavanjem ekonomskog rasta, padu javnih prihoda i narušavanju fiskalne održivosti te daljem pogoršanju vanjskih računa sa potencijalno negativnim posljedicama po monetarnu stabilnost. Uzimajući ovo u obzir, vlada treba poduzeti niz mjera kako bi očuvala i ojačala fiskalna stabilnost zemlje kroz implementaciju slijedećih podciljeva: 24 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 1. Ojačati fiskalnu poziciju, odnosno smanjiti konsolidirani fiskalni deficit, a ciljati fiskalnu ravnotežu u razdoblju od 2014. godine (pod pretpostavkom okončanja globalne ekonomske krize i provođenja reformi planiranih u okviru Stand by aranžmana i kreditnih aranžmana BiH sa Svjetskom bankom). 2. Dalje jačati fiskalnu koordinaciju kroz snažniji rad Fiskalnog savjeta BiH i usvajanje sveobuhvatnih Globalnih okvira fiskalne bilance i politika u BiH, s konkretnim podacima o stavkama prihoda, rashoda, financiranja i shodno tome fiskalnim ciljevima za BiH konsolidirano i za svaki od nivoa vlasti pojedinačno. 3. Očuvati sitem valutnog odbora. 4. Neophodno je podržati i dalje jačati sustav izvješćivanja konsolidiranih podataka o fiskalnom izvršenju i planovima (proračunima i DOP-ovima) i sustav redovne analize podataka o fiskalnom izvršenju i planovima, koji trebaju biti predmet redovnog pregleda od strane Fiskalnog savjeta, da bi po potrebi omogućila eventualna blagovremena intervencija. 5. Na nivou Bosne i Hercegovine treba usuglasiti strateški pristup za politiku javnih rashoda i definirati prioritete na dugoročnoj osnovi. 6. U Bosni i Hercegovini je neophodno izvršiti optimizaciju i prestrukturiranje javnih rashoda. Ovo podrazumijeva smanjenje onih rashoda, koji ne pružaju doprinos unapređenju ekonomskog rasta. 7. Izdvajanja za javne rashode u BiH treba smanjiti i dovesti ih na nivo zemalja koje imaju približno jednak iznos BDP-a per capita kao i Bosna i Hercegovina 8. Osigurati sredstva za kreiranje novih i jačanje postojećih državnih institucija, koje su neophodne za ispunjavanje uvjeta Europskog partnerstva, tj. u procesu euroantlanskih integracija. 9. Osigurati veća kapitalna ulaganja financirana iz proračuna i entitetskih razvojnih banaka, pogotovo u svjetlu globalne ekonomske krize, kada ulaganje javnog sektora u infrastrukturu treba ublažiti efekte na privatni sektor. Veliki infrastrukturni projekti trebaju biti koordinirano planirani na razini BiH. 10. Dalje jačati kapacitete kontrolno-nadzornih institucija u cilju bolje naplate prihoda, a posebice u oblasti doprinosa i kontrole poslodavaca u oblasti rada i upošljavanja. 11. Nastaviti i poboljšati implementaciju mjera predviđenih reformom javne uprave na svim razinama vlasti. 12. Poboljšati i harmonizirati poslovni ambijent revizijom regulatornih mjera koje kompliciraju i produžavaju osnivanje, vođenje i zatvaranje poduzeća. 13. Sprovesti reforme u sustavu mirovinskog i invalidskog osiguranja, zdravstvene zaštite i zdravstvenog osiguranja, te zavoda za zapošljavanje na svim nivoima (po mogućnosti harmonizirane). 14. Nastaviti privatizaciju u FBiH. 15. Uskladiti raspodjelu proračuna sa prioritetnim politikama, uzimajući u obzir: novu razvojnu strategiju BiH i strategiju socijalnog uključivanja čiju pripremu koordinira (a moraju biti sukladne strategijama nižih razina vlasti i odrediti prioritizirane ukupne ciljeve, te ciljeve u svakom od sektora, da bi na taj način olakšala pripremu proračuna); programe javnih investicija; Europska partnerstva; te ostale postojeće i planirane razvojne dokumente na svim razinama vlasti. 16. Razmotriti nastavak reforme izravnih poreza i doprinosa u oba entiteta, sa ciljem potpune harmonizacije poreza na dohodak i dobit i eventualnog smanjenja doprinosa. Iako su nedavno usvojeni zakoni u oblasti izravnih poreza približili entitetske sustave izravnog oporezivanja, u budućem razdoblju primat i dalje zadržava potreba djelovanja ka daljnjoj harmonizaciji sustava izravnih poreza u FBiH, RS-u i BD-u (što je i jedan od uvjeta Kredita za razvojnu politiku od Svjetske banke), kako bi se poresko opterećenje građana i kompanija ujednačilo, pojednostavile poreske procedure, dalje smanjilo poresko opterećenje radne snage, te ojačao jedinstveni ekonomski prostor i mobilnost radne snage u BiH (što su i prioriteti Europskog partnerstva). 17. Nastaviti reformu jačanja upravljanja javnim financijama u BiH, u cilju daljnjeg uvođenja programskog budžetiranja. Za kvalitetno upravljanje javnim financijama, a posebice u ambijentu globalne krize i pada prihoda, od krucijalne važnosti je pravilno usmjeravanje sredstava. Obzirom na ograničenost proračunskih sredstava, bh. vlasti moraju usporediti 25 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. prioritete i učinke programa, usluga i aktivnosti bh. javnog sektora, kako bi omogućile da se najbitniji programi i aktivnosti financiraju, da se isti sprovedu na najefikasniji i najučinkovitiji način i da omoguće poreskim obveznicima u BiH da dobiju vrijednost za uloženi novac. U posljednje četiri godine, uvedeni su inicijalni principi programskog budžetiranja koji se koristi za pripremu DOP-ova svih razina vlasti. Ministarstva financija trebaju nastaviti proces moderniziranja procesa i sustava planiranja proračuna kroz uvođenje programskog budžetiranja, kao sastavnog dijela usvojenih proračuna, koje će omogućiti ministrima, vladama, parlamentima i javnosti da mjere učinke programa u smislu djelotvornosti i učinkovitosti. Zvanično uvođenje programskog budžetiranja kao sastavnog dijela usvojenih proračuna predstavlja sveobuhvatnu reformu, koja je i u najrazvijenijim zemljama trajala dugi niz godina. Sljedeći korak u zvaničnom uvođenju programskog budžetiranja kao sastavnog dijela usvojenih proračuna u BiH mora biti implementacija informacijskog sustava za proračunsko planiranje, koje će omogućiti automatiziran proces pripreme proračuna po ekonomskoj i programskoj klasifikaciji i nadzor izvršenja proračuna po ekonomskoj i programskoj klasifikaciji. Zatim je potrebno sprovesti sustav nadzora izvršenja po programskoj klasifikaciji u testnom razdoblju od najmanje jednog proračunskog ciklusa. U konačnici, proračunski zakoni na svim razinama se trebaju dalje mijenjati da bi se ostvario zakonski temelj za usvajanje i nadzor izvršenja proračuna i po programskoj klasifikaciji. Obzirom na opsežnost navedene reforme, ne očekuje se zvanično uvođenje programske klasifikacije u usvojene proračune i sustav kontrole izvršavanja (dakle zvanično usvajanje proračuna po programima) u narednom srednjoročnom razdoblju. 26 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Posebne ekonomske problematike vezane za Kanton Područje Kantona Središnja Bosna se prostire na ukupno 3.189,0 km2, čine ga dvanaest općina: Bugojno, Busovača, Dobretići, Donji Vakuf, Fojnica, Gornji Vakuf-Uskoplje, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik, Travnik i Vitez, što čini 12,21% ukupne teritorije Federacije BiH, odnosno 6,23% ukupne teritorije Bosne i Hercegovine. Procjene Federalnog zavoda za statistiku pokazuju da u ovom kantonu ima 253.592 stanovnika, što je 10,85% u odnosu na ukupan broj stanovnika Federacije Bosne i Hercegovine. Gustoća naseljenosti je nešto ispod prosjeka Federacije BiH (79,5 u Kantonu naspram 89,5 stanovnika po km2 u FBiH). Prema podacima Federalnog Zavoda za programiranje razvoja za Kanton Središnja Bosna, ukupne investicije u 2012. godini iznosile su 169 miljuna KM (vidjeti tablicu 2.4). Tablica 2.4: Osnovni indikatori razvoja FBiH i Kantona Središnja Bosna u 2012. godini FBIH Učešće kantona u FBiH KSB Elementi 2010. 2011. 2012. 26.111 26.111 26.111 -Stalno 2.865 2.866 2.867 - Prisutno 2.338 2.338 89,5 ZAPOSLENOST-prosječ. broj Površina u km2 STANOVNIŠTVO - tisuće (procjena sred. god.) 2010. 2011. 2012. 2010. 2011. 2012. 3.189 3.189 3.189 12,2 12,2 12,2 2.338 255 254 254 10,9 10,9 10,9 89,5 89,5 79,8 79,6 79,5 89,2 88,9 88,8 438.949 440.747 437.331 38.884 39.017 38.719 8,9 8,9 8,9 NEZAPOSLENOST - broj 364.929 371.090 384.852 38.237 39.030 40.356 10,5 10,5 10,5 RADNA SNAGA - broj 803.878 811.837 822.183 77.121 78.047 79.075 9,6 9,6 9,6 GDP - u milijunima KM 15.901 16.402 16.370 1.208 1.247 1.244 7,7 7,6 7,6 INVESTICIJE u mil. KM 2.777 2.870 2.865 163 169 169 5,9 5,9 5,9 17,5 17,5 17,5 13,5 13,6 13,6 76,3 77,7 77,7 - Stalno stanovništvo 15,3 15,4 15,3 - Prisutno stanovništvo 18,8 18,9 18,7 15,2 15,4 15,3 80,9 81,9 81,8 45,4 45,7 46,8 49,6 50,0 51,0 109,3 109,4 109,0 -Stalno stanovništvo 5.550 5.723 5.710 - Prisutno stanovništvo 6.801 7.015 7.001 4.737 4.909 4.906 69,7 70,0 70,1 IZVOZ ROBE- u milijun. KM 4.732 5.420 5.249 474 576 499 10,0 10,6 9,5 UVOZ ROBE - u milijun. KM STUPANJ POKRIVENOSTI UVOZA IZVOZOM ROBE u % 8.898 10.170 9.972 726 780 763 8,2 7,7 7,7 53,2 53,3 52,6 65,3 73,8 65,4 122,7 138,5 124,3 103,8 102,5 95,6 109,4 101,2 93,1 8,9 8,8 8,4 819 830 668 675 708 83,1 82,4 85,3 Gustina naseljenosti STUPANJ INVESTIRANJA u % STUPANJ ZAPOSLENOSTI u % STUPANJ NEZAPOSLEN. U % GDP po stanovniku u KM FIZIČKI OPSEG - Industrija (indeksi) PROSJEČNA PLAĆA - u KM 804 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja 27 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Prema statističkim podacima broj registriranih poslovnih subjekata na dan 31.12.2012. u Kantonu iznosi 12.771 (Pravne osobe 4.304, Jedinice u sastavu pravnih osoba 2.235, i obrti 6.232), broj registriranih pravnih osoba na dan 31.12.2012. godine iznosio 4.304 u Kantonu Središnja Bosna, što je u odnosu na prošlu godinu više za 203 ili 4,9% u odnosu na 2011. godinu. Broj registriranih pravnih osoba u KSB sudjeluje u ukupnom broju registriranih pravnih osoba u Federaciji BiH sa 8,9%. Broj registriranih obrtnika sa stanjem 31.12.2012. godine iznosio 6.232 što je manje za 40 registriranih u obrtu ili 0,6% u odnosu na 2011. godinu. Broj registriranih obrtnika u KSB sudjeluje u ukupnom broju registriranih obrtnika u Federaciji BiH sa 12,2%., prikazano u tablici 2.5. Tablica 2.5: Stanovništvo i Struktura poslovnih subjekata u KSB po općinama za 2012. godinu Broj poduzeća na 1000 stanovnika Broj poduzeća Općine Stanovništvo Pravne osobe Ukupno UKUPNO KSB Jedinice u sastavu Obrti 253.592 12.771 4.304 2.235 6.232 50,4 Bugojno 37.197 2.034 574 319 1.141 54,7 Busovača 16.009 974 272 115 587 60,8 Dobretići 649 38 24 12 2 58,6 Donji Vakuf 13.948 926 205 123 598 66,4 Fojnica 11.812 586 179 81 326 49,6 G. Vakuf - Uskoplje 18.888 978 217 114 647 51,8 Jajce 24.232 882 355 209 318 36,4 Kiseljak 20.653 1.224 497 202 525 59,3 Kreševo 5.524 354 154 50 150 64,1 Novi Travnik 24.899 967 376 208 383 38,8 Travnik 54.567 2.365 876 527 962 43,3 Vitez 25.214 1.443 575 275 593 57,2 2.338.277 126.414 48.528 26.638 51.248 54,1 FBiH Izvor: Federalni zavod za statistiku Prema procijenjenim podacima Federalnog Zavoda za programiranje razvoja za 2012. godinu, GDP (bruto domaći proizvod) u Federaciji BiH iznosi 16.370 mil. KM (uključena neregistrirana ekonomija – NOE). U 2012. godini procjena GDP-a po glavi stanovnika (prisutni broj stanovnika) u FBiH iznosi 7.001 KM, dok u Kantonu Središnja Bosna34 iznosi 4.906 KM ili 70,1% od prosjeka Federacije. U Kantonu Središnja Bosna procjenjuje se da je ostvaren GDP u iznosu od 1.244 mil KM što u odnosu na GDP Federacije iznosi 7,6%. Pregled GDP-a po općinama Kantona, dat je u tablici 2.6. Federalni zavod za statistiku ne radi izračun GDP po kantonima i općinama, Procjenu za 2012. godinu u FBiH, kantonima i općinama izvršio Federalni zavod za programiranje. 34 28 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Tablica 2.6: Bruto domaći proizvod (GDP) u Kantonu Središnja Bosna35 u 2012. god. Općine Stanovništvo UKUPNO KSB GDP - u tisuć. KM GDP/PC po glavi stanovnika u KM GDP/PC po glavi stanovnika u KM FBiH = 100 253.592 1.244.085 4.906 70,1 Bugojno 37.197 130.956 3.521 50,3 Busovača 16.009 65.478 4.090 58,4 649 0 0 0,0 Donji Vakuf 13.948 49.108 3.521 50,3 Fojnica 11.812 98.218 8.315 118,8 G. Vakuf - Uskoplje 18.888 65.478 3.467 49,5 Jajce 24.232 114.587 4.729 67,5 Kiseljak 20.653 98.218 4.756 67,9 Kreševo 5.524 32.739 5.927 84,7 Novi Travnik 24.899 114.587 4.602 65,7 Travnik 54.567 343.760 6.300 90,0 Vitez 25.214 130.956 5.194 74,2 FBiH 2.338.277 Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja 16.369.510 7.001 100,0 Dobretići U Kantonu u 2012. godini zabilježen je pad fizičkog obujma industrijske proizvodnje od 6,9%. U prva četiri mjeseca 2013. godine vidljiv je značajniji trend oporavka industrijske proizvodnje od 16,8% u odnosu na isto razdoblje iz protekle godine, što se može vidjeti u tablici broj 2.7. Tablica 2.7: Indeks industrijske proizvodnje Kantona Središnja Bosna I 2013. II 2013. III 2013. IV 2013. I-IV 2013/ I-IV 2012 108,0 99,2 118,7 133,7 116,8 Energija 145,6 134,3 159,8 148,4 144,4 Intermedijalni proizvodi, osim energije 76,6 86,9 93,0 113,0 95,2 Kapitalni proizvodi 82,9 73,0 106,3 118,4 77,9 Trajni proizvodi za široku potrošnju 130,2 78,5 91,6 86,5 92,6 Netrajni proizvodi za široku potrošnju 131,9 111,6 141,9 162,0 153,8 Vađenje ruda i kamena 93,9 77,6 95,1 116,4 102,1 Prerađivačka industrija 105,1 97,3 116,4 131,4 116,2 Opskrba električnom energijom, plinom i vodom Izvor: Federalni zavod za statistiku 192,2 175,9 207,9 209,9 182 INDUSTRIJA UKUPNO PREMA GLAVNIM INDUSTRIJSKIM GRUPACIJAMA PREMA PODRUČJIMA I ODJELJCIMA KD-a Procjenu za 2012. godinu u FBiH, kantonima i općinama izvršio Federalni zavod za programiranje. Procjena GDP-a kantona i općina je približna jer nisu uzete sve komponente koje utiču na izračun stvarnog GDP-a. 35 29 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Stopa pokrivenosti uvoza izvozom u 2012. godini iznosila je 65,39%. Uvoz u 2012. godini je iznosio 762,6 a izvoz 498,7 milijuna KM, negativni saldo trgovinske bilance se povećao sa -204,5 milijuna iz 2011. na -263,9 milijuna KM iz 2012. godine, što se može vidjeti u tablici 2.8. Tablica 2.8: Izvoz i uvoz po općinama u Kantonu Središnja Bosna za 2012. god. Općine Izvoz UKUPNO KSB Učešće u % Vrijednost u KM Uvoz Izvoz Uvoz Pokrivenost uvoza izvozom u% Trgovinska bilanca (deficit) 498.688 762.616 9,50 7,65 65,39 -263.928 Bugojno 41.718 21.335 0,79 0,21 195,54 20.383 Busovača 25.717 13.855 0,49 0,14 185,62 11.862 Dobretići 0 0 0,00 0,00 0,00 0 12.054 3.833 0,23 0,04 314,48 8.221 1.882 1.945 0,04 0,02 96,76 -63 27.941 35.696 0,53 0,36 78,27 -7.755 133.684 50.901 2,55 0,51 262,64 82.783 Kiseljak 41.528 93.897 0,79 0,94 44,23 -52.369 Kreševo 6.243 71.230 0,12 0,71 8,76 -64.987 49.208 32.907 0,94 0,33 149,54 16.301 137.793 139.029 2,63 1,39 99,11 -1.236 20.920 297.988 0,40 2,99 7,02 -277.068 FBiH 5.248.547 9.972.467 100,00 100,00 Izvor: Uprava za neizravno oporezivanje BiH, posredovanjem Agencije za statistiku BiH 52,63 -4.723.920 Donji Vakuf Fojnica G. Vakuf - Uskoplje Jajce Novi Travnik Travnik Vitez Ukupan broj zaposlenih u ožujku 2013. godine na području Kantona Središnja Bosna je 38.808, što predstavlja pad od 0,15% u odnosu na isti mjesec iz prethodne godine. U ožujku 2013. godine broj nezaposlenih iznosio je 40.550 osoba, što za 1.742 osobe premašuje broj zaposlenih na području Kantona. Tablica 2.9: Zaposlenost i plaće po općinama u KSB za mjesec ožujak 2013. godine Općine UKUPNO Broj zaposlenih Broj nezaposlenih Prosječna neto plaća Prosječna bruto plaća 38.808 40.550 679,00 1.022,00 Bugojno 4.123 5.924 698,69 1.053,67 Busovača 1.676 3.120 701,49 1.062,66 Dobretići 41 119 826,06 1.280,41 Donji Vakuf 1.586 2.857 693,54 1.039,29 Fojnica 1.894 2.185 762,80 1.145,58 G. Vakuf - Uskoplje 2.405 3.190 725,44 1.090,47 Jajce 2.959 3.633 869,83 1.318,82 Kiseljak 3.419 2.794 631,25 950,25 Kreševo 1.177 692 611,27 918,80 Novi Travnik 3.191 4.005 756,68 1.152,53 10.670 7.961 650,94 976,75 5.667 4.070 581,21 869,25 Travnik Vitez Izvor: Federalni zavod za statistiku 30 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Prosječna neto plaća po zaposlenom u KSB za 2012.godine iznosi 708 KM i viša je u odnosu na 2011. godinu za 4,9%. Prosječna plaća u mjesecu ožujku 2013. za KSB iznosila je 679 KM, najniža je u poređenju sa ostalim kantonima u FBiH i znatno je ispod prosječne plaće u FBiH, koja je u ožujku 2013. godini iznosila 828 KM (vidjeti tablice 2.9, 2.10 i grafikon 2.3). Tablica 2.10: Zaposlenost i plaća po kantonima za mjesec ožujak 2013. godine Broj zaposlenih Federacija BiH Neto plaća u KM Bruto plaća u KM 432.853 828 1.263 31.484 771 1.169 Kanton Posavski 5.562 686 1.040 Tuzlanski kanton 80.426 730 1.104 Zeničko - dobojski kanton 68.145 731 1.107 6.185 721 1.100 Kanton Središnja Bosna 38.808 679 1.022 Hercegovačko neretvanski kanton 46.244 880 1.347 Zapadno - hercegovački kanton 16.210 803 1.221 122.446 1.021 1.578 9.343 828 1.258 Unsko - sanski kanton Bosansko - podrinjski kanton Kanton Sarajevo Kanotn 10 Izvor: Federalni zavod za statistiku Grafikon 2.3: Prosječna neto i bruto plaća po kantonima za mjesec ožujak 2013. godine u KM 1.800 1.600 1.400 1.200 1.000 800 600 400 200 0 Prosječna plaća po kantonima Neto plaća u KM Bruto plaća u KM 31 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Poglavlje 3: Srednjoročna fiskalna strategija Uvod U ovom poglavlju su izložene projekcije prihoda od kojih se očekuje da su dostupni za financiranje javne potrošnje u srednjoročnom razdoblju, a na osnovu projiciranih makroekonomskih pokazatelja i postojećih poreskih politika. Polazne osnove pri procjeni prihoda za razdoblje 2014. - 2016. godina su podaci Ministarstva financija o izvršenju proračuna za 2011. i 2012. godinu kao i plan Proračuna za tekuću 2013. godinu. Fiskalna strategija U proteklom razdoblju postignut je značajan napredak i bitni kvalitativni pomaci u upravljanju javnim financijama. Poboljšan je način pripreme Proačuna, a informacije o javnim financijama su iz godine u godinu detaljnije i dostupnije javnosti. Harmonizacija fiskalnih politika i administracije bila je ključni cilj, a posebno zbog činjenice da je to uvjet za približavanje ka priključenju EU, koji zahtijeva implementaciju fiskalnih reformi. Zakonom o Fiskalnom vijeću u BiH, formirano je Fiskalno vijeće BiH. Uz koordinaciju fiskalne politike, nadležnosti Fiskalnog vijeća su, između ostalog, donošenje Globalnog okvira fiskalne bilance i politike u BiH, usvajanje prijedloga kratkoročnih i dugoročnih makroekonomskih projekcija, praćenje realiziranja utvrđenih ciljeva i kriterija kod donošenja i izvršavanja proračuna, kao i poduzimanja korektivnih mjera i aktivnosti u ovoj oblasti. U lipnju 2012. godine Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine usvojio je Globalni okvir fiskalne bilance i politika u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2013-2015. godina po kojem se planira deficit primarnog fiskalne bilance u 2013. godini. Pored toga određeni su glavni ciljevi fiskalne politike u srednjem roku na nivou Bosne i Hercegovine: Okvir rashoda za institucije Bosne i Hercegovine je utvrđen na nivou 950 milijuna KM za 2012, 2013. i 2014. godinu dok je za 2015. godinu određen u iznosu od 980 milijuna KM; Raspodjela prihoda od neizravnih poreza izvršena je na način da je za financiranje institucija BiH određeno 750 milijuna KM za 2012, 2013. i 2014. dok je za 2015. godinu određeno 780 milijuna KM, dok će se ostatak raspodijeliti između entiteta i Distrikta Brčko u skladu sa zakonskim rješenjima i podzakonskim aktima koje donosi Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje BiH; Nivo javnih rashoda, kao udio u BDP-u, u razdoblju 2013-2015. godine treba se smanjivati sa ciljem da nivo javnih rashoda do kraja 2013. godine, konsolidirano na nivou Bosne i Hercegovine, bude ispod 40% BDP-a; Učiniti dodatne napore ka ispunjavanju jednog od strateških ciljeva Evropskog partnerstva a to je promjena strukture javne potrošnje u pravcu jačanja kapitalnih investicija, na teret smanjenja tekućih rashoda, ali i razvojem koncesijskih ulaganja, kao i javno-privatnog partnerstva. Kao odgovor na sve veću zabrinutost u pogledu makroekonomske stabilnosti vlasti u Bosni i Hercegovini (Institucije BiH, vlade Federacije BiH i Republike Srpske i CBBiH) izradile su „ekonomski program“ za očuvanje makroekonomske stabilnosti i podržavanje rasta u srednjoročnom razdoblju sa 32 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. ciljem smanjenja fiskalnog deficita i unaprjeđenja srednjoročne fiskalne održivosti, jačanja uloge Fiskalnog savjeta u koordinaciji fiskalnih politika, provođenja dogovorenih fiskalnih reformi, poboljšanja pripremljenosti za krizu i planiranja za izvanredne situacije, te unaprjeđenja strukturalnih reformi. Politike date kroz ovaj program podržane su kroz IV SBA od strane MMF-a. Fiskalna konsolidacija u Bosni i Hercegovini vršit će se na prihodovnoj a najviše na rashodovnoj strani proračuna. Na prihodovnoj strani kod neizravnih poreza nastavit će se sa povećanjem trošarina na duhanske proizvode i usuglašavanje sa minimalnom trošarinom u EU kao i mjere unaprjeđenja naplate carina i poreza, dok su na strani izravnih poreza predviđene mjere koje će, obzirom na stupanj ekonomske aktivnosti, imati ograničene ali pozitivne efekte na proračuna. Najveće prilagođavanje se odnosi na rashodovnu stranu gdje je predviđeno smanjenje javne potrošnje od 5,5% u promatranom srednjoročnom razdoblju 2012-2015. godina od 41,4% BDP-a u 2012. godini do 35,9% u 2015. godini. Glavne politike kojima će se to postići, na svim nivoima vlasti, tiču se ograničenja novog zapošljavanja, ograničenja/smanjenja i stroge kontrole izvršenja tekućih rashoda (plaće i materijalni troškovi) te ograničenja rasta socijalnih transfera. Financiranje nepokrivenog viška rashoda nad prihodima planirano je iz sredstvima SBA, makrofinancijske pomoći, prenesenim viškovima iz prethodnih razdoblja, u proračunu zajedničkih institucija BiH , te izdavanjem kratkoročnih i dugoročnih papira od vrijednosti. Potrebno uskladiti raspodjelu proračuna sa prioritetnim politikama, uzimajući u obzir: razvojnu strategiju BiH i strategiju socijalnog uključivanja čiju pripremu koordinira Direkcija za ekonomsko planiranje BiH (a moraju biti sukladne strategijama nižih razina vlasti i odrediti prioritizirane ukupne ciljeve, te ciljeve u svakom od sektora, da bi na taj način olakšala pripremu proračuna); programe javnih investicija; Europska partnerstva; te ostale postojeće i planirane razvojne dokumente na svim razinama vlasti. Fiskalna strategija u okviru Strategije razvoja BiH treba biti ekonomski odgovorna (tj. sukladno prevladavajućim ekonomskim uvjetima), s ciljem promoviranja ekonomskog rasta, niske razine inflacije, te smanjenja neuposlenosti, potreban je dodatni efikasniji angažman Vlade u provođenju sljedećih prioritetnih politika i pripadajućih mjera: 1. Blagi fiskalni deficit - Potrebno je smanjivati javnu potrošnju kako bi se proračunska sredstva u većoj mjeri koristila za razvojne ciljeve i fiskalne stimulanse u vidu javnih ulaganja. Restrukturiranje proračuna vlada doprinijet će osiguranju fiskalne održivosti na dulji rok, dok usklađivanjem konsolidiranog fiskalnog cilja BiH s pravilima EU u razdoblju pridruživanja i stabilizacije omogućava ne samo ostvarivanje fiskalne održivosti BiH i jačanje fiskalne stege i odgovornost svih razina vlada, nego predstavlja i osnovu za fiskalnu konsolidaciju sukladno pravilima EU. Plafoniranje fiskalnog deficita na 3% predstavlja korak k preuzimanju fiskalnih pravila EU. 2. Relativno smanjivati javne rashode, posebice tekuću javnu potrošnju - Provođenje mjere uključuje kratkoročne aktivnosti na reduciranju troškova javnog sektora, dok na dulji rok zahtijeva provedbu reforme javne uprave i redefiniranje veličine i strukture javnog sektora u cilju povećavanja njegove učinkovitosti i smanjivanja opterećenja realnog sektora i stanovništva. Fiskalna konsolidacija u kratkom roku zahtijeva restrukturiranje proračuna svih razina vlada u pravcu smanjenja udjela neproduktivne javne potrošnje u korist produktivne. 3. Povećati investicije iz proračuna i entitetskih razvojnih banaka - Da bi se kreirali snažniji fiskalni stimulansi, kojima bi se trebao dati novi zamah rastu i razvitku, potrebno je jačati razvojne komponente u Proračunu i snažiti ulogu entitetskih razvojnih banaka u financiranju javnih i privatnih ulaganja. Provedba ove mjere podrazumijeva financiranje investicija u segmentu cestovne i druge infrastrukture koje bi, pored određenog doprinosa zapošljavanja i povećanju gospodarskih aktivnosti, trebale stvoriti pretpostavke za snažniji investicijski val i ekonomski rast na dugi rok. Prilikom ocjene projekata podobnih za financiranje iz proračuna nužno je s krajnjim oprezom sagledati i dugoročne fiskalne efekte projekata javnih ulaganja, uz procjenu mogućih prihoda od naknada za korištenje objekata i rashoda u proračunima za troškove održavanja kapitalnih objekata i infrastrukture. Potrebno je osigurati da alokacija 33 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. sredstava preko razvojnih banaka bude učinkovita i racionalna, usmjerena na podizanje kompetitivnosti kompanija u Kantonu. Harmonizirati i koordinirati procese proračunavanja - Temeljna pretpostavka učinkovitog fiskalnog upravljanja u decentraliziranom fiskalnom sustavu jeste harmoniziran i koordiniran proces izrade proračuna. Mjera uključuje i potpuno uvođenje programskog proračunavanja. Provedba poreznih reformi – Nastavak reformi u sferi izravnih i neizravnih poreza, te aktivniju ulogu kantona i općina na polju redefiniranja politike oporezivanja i administriranja porezima, što predstavlja značajan čimbenik makroekonomske stabilnosti zbog fiskalnih i ekonomskih efekata na makroekonomski sustav i financijsku i ekonomsku poziciju kompanija. Prioritet uključuje i kontinuiranu modernizaciju administriranja carinama i porezima u BiH sukladno procedurama i standardima EU. Potrebno je nastaviti reformu izravnog oporezivanja i socijalnih doprinosa. Porezna politika u vidu poreznih poticaja treba da ima ekonomsku opravdanost, da je u funkciji prioriteta razvitka, tj. da potiče povećanje investicija, zapošljavanja, društvenog proizvoda i izvoza. Osobito, kada je u pitanju znanstvenotehnološka infrastruktura temeljni poticaj po pitanju porezne politike se odnose na porezne olakšice za ulaganje u istraživanje i porezne olakšice u slučaju transfera visokih tehnologija za prve godine primjene. Provesti reformu javne uprave - Provođenje reforme javne uprave predstavlja ključni čimbenik institucionalne reforme te predstavlja bitan preduvjet za realizaciju obveza iz procesa pridruživanja EU, reforma javne uprave, a također treba donijeti pozitivne fiskalne efekte u vidu smanjenja javne potrošnje. Očekivani rezultati ove reforme su: povećanje učinkovitosti i transparentnosti rada javnih institucija na svim razinama, smanjenje korupcije i transakcijskih troškova te veća javna odgovornost vladinih službenika prema građanima i javnosti za trošenje resursa koji su im povjereni. Izvršiti reviziju sustava financiranja obrazovanja - Dosadašnji sustav financiranja obrazovanja nije zadovoljavajući te je nužno uvesti reviziju sustava mehanizama financiranja kao i kriterija za funkcioniranje prihoda i rashoda u obrazovanju. Fiskalno podupirati unapređenje poslovanja – Pokernuti inicijativu u reduciranju fiskalnih opterećenja i ostalih davanja, osigurat će sektoru gospodarstva povećanje rezidualne dobiti (dobit koja ostaje nakon podmirenja svih troškova uključujući troškove vlastitog kapitala) raspoložive za reinvestiranje u modernizaciju i proširenje kapaciteta. Ostvarivat će se kroz reviziju i ukidanje postojećih fiskalnih opterećenja državnih i entitetskih/BD institucija mjerodavnih za fiskalnu politiku. Poticati razvitak poslovnih zona - Nužno je pravno odrediti kako definirati poslovnu zonu (u odnosu na komercijalnu, industrijsku zonu i sl.) sukladno suvremenim proizvodnim kretanjima. Postindustrijske tvrtke se više oslanjaju na modernu "infrastrukturu" koju čini IT tehnologija nego na fizičku infrastrukturu na koju se oslanjaju industrijske tvrtke. U okviru tih poslovnih zona posebice je važno poduprijeti one koje će imati izvozno orijentirane tvrtke, služeći kao eksportni inkubator. Provoditi transparentan postupak javnih nabavi - Jedan od temeljnih načela jedinstvenog tržišta je da sve tvrtke moraju imati jednaku priliku za dobivanje javnih ugovora. Kod javnih ugovora potrebna je, bilo da se radi o radovima, opskrbi, ili uslugama, provedba sveobuhvatne kontrole regularnosti postupka javnih nabavi, od planiranja javnih nabavi do kontrole izvršenja ugovora poslije završenih tendera. U cilju podizanja razine konkurentnosti i ravnopravnosti ponuđača u postupku javnih nabava potrebno je predvidjeti redovito savjetovanje poslovnog sektora o načinu sudjelovanja u postupku javnih nabava. Smanjivati korupciju - Korupcija nameće značajne ekonomske troškove tvrtkama i usporava proces ukupnog ekonomskog razvitka, stoga je nužno poduzeti snažne mjere na njenom suzbijanju36, prije svega u oblasti otpočinjanja poslovanja (registracija tvrtke itd.) te vođenje poslovnih sporova pred sudskim tijelima.37 Korupcija u BiH je izraženija na općinskoj i županijskoj razini nego na entitetskoj i državnoj razini (World Bank, 2009, Doing Business in Bosnia and Herzegovina. Washington, D.C: World Bank). 37 „Strategija i akcijski planovi su usvojeni, ali se ne provode na odgovarajući način. Nužna je intenzivnija istraga i krivično gonjenje“ (Komisija Europskih zajednica. 2007. Izvješće o napretku Bosne i Hercegovine u 2007. – Radni dokument osoblja Komisije. Sec (2007) 1430.) 36 34 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 12. Privlačenje inozemnih izravnih investicija u Kantonu - Ekspanzija investicijskih aktivnosti dovest će do povećanja proizvodne baze nužne za generiranje ekonomskog rasta. Također će privlačenje inozemnog kapitala dovesti do profiliranja domaćeg gospodarstva, kroz širenje lepeze izvoznih proizvoda, jer značajan dio stranih ulagača već ima definirane lance distribucije i prodaje proizvoda koji bi se mogli proizvesti u Kantonu. Ulaganja predstavljaju preduvjet za održavanje i povećanje proizvodnje, a samim tim i povećanje izvoza. 13. Razviti politiku strateških proizvoda38 - Nužno je da zemlja iz razloga sigurnosti i održivog razvitka ustanovi bilance potreba i stanja u kojima će poseban dio sačinjavati pregled ključnih izvoznih i uvoznih proizvoda. Potrebno je izvršiti pripremne radnje u smislu izrade analize izvoznih i uvoznih repromaterijala, komponenti i proizvoda. Radi smanjenja uvoza potrebno je stimulirati proizvodnju roba i usluga koje se ne proizvode u BiH ili proizvode u nedovoljno velikom opsegu, te se stoga uvoze, a postoje razvojne mogućnosti da se isti proizvodi ili njihovi supstituti proizvode u Kantonu Središnja Bosna. Ovo se posebice odnosi na hranu i energiju. Učinkovitim korištenjem ekonomije obujma uz učinkovitu diversifikaciju proizvoda stvorit će se mogućnost proizvodnje i plasiranja tržišnih viškova na međunarodnim tržištima. 14. Jačati potporu izvoznicima - Niti postojeći, a kamoli potencijalni izvoznici, nisu dovoljno potaknuti financijskim i drugim mjerama na povećanje izvoza te je nužno reducirati fiskalna opterećenja i ostala davanja u svrhu reinvestiranja u modernizaciju i proširenje kapaciteta, razviti sustav institucija, financijskih shema, poreznih poticaja, jamstava, osiguranja itd. 15. Razvijati instrumente financijske potpore razvitku MSP-ova - Financijski poticaji se ogledaju u poticajima iz proračuna i povoljnim kreditnim linijama. Poticaji iz proračuna su nužni za potporu posebnim programima: za mlade, žene, ruralno i socijalno poduzetništvo. Kreditnim linijama pod povoljnim uvjetima (duži rok otplate, grace razdoblje, niža kamatna stopa) osiguravaju se sredstva za investicije u proširenje postojećih kapaciteta, za nove procese i proizvode i samim tim za zapošljavanje određenog broja radnika. 16. Osiguravati financijsku potporu osnivanju MSP-ova - Osnivanju novih poduzeća većina zemalja u okruženju i u EU pridaje posebnu pažnju u vidu raznih olakšica, uključivši i financijske poticaje. Poticaji se odnose na bespovratna sredstava iz proračuna u vidu početnog kapitala (seed capital) i povoljnih kreditnih linija za rast start up poduzeća, posebice u oblasti naprednih tehnologija. Potrebno je proučiti mogućnost formiranja fondovi rizik kapitala (joint venture), kao javno-privatnog partnerstva. 17. Poticati razvitak inkubatora - Nužno je provesti analizu funkcioniranja postojećih poslovnih inkubatora u drugim kantonima i ustanoviti barijere njihovom razvitku u našem Kantonu. Posebice je važno razmotriti koje usluge iz "pakete usluga" (prostor, zajedničke poslovne funkcije, informacije, usmjeravanje, konzalting, trening, financije, transfer tehnologija) pružaju inkubatori te izraditi nacrt daljeg razvitka uz unapređenje usluga inkubatora i početi promovirati sustav "poslovnih anđela". 18. Poticati samozapošljavanje - Jedna od mjera koja omogućava prevenciju i smanjenje dugoročne nezaposlenosti je i potpora samozapošljavanju. Promidžba samozapošljavanja kao jedne od opcija, te pružanje financijske i tehničke potpore i poduzetničke obuke nezaposlenima su ključni mehanizmi koji mogu povećati stopu ekonomske aktivnosti i smanjiti stopu dugoročne nezaposlenosti. 19. Potpora razvitku ruralnog i posebice ženskog poduzetništva - Razvitak biznisa na selu treba usmjeravati prema korištenju sirovina koje se već nalaze u ruralnom prostoru, te razvitka usluga koje su potrebne ruralnom području. Potpora proizvodnji specifičnih geografski brandiranih proizvoda. Veliki broj ruralnih kućanstava u Kantonu ima dugu tradiciju prerade različitih stočarskih i biljnih proizvoda izravno na poljoprivrednom gazdinstvu. Proizvodi kao što su razne mesne prerađevine, sir i kajmak, te med i prerađevine od voća i povrća predstavljaju važan dio ruralne ekonomije i doprinose unapređivanju ekonomskog položaja obiteljskog gazdinstava. Preradom poljoprivredni proizvodi odnosno poljoprivredne sirovine dobivaju dodatnu vrijednost, a time i bolju cijenu na tržištu. Dodatnu vrijednost "Koreja je 1950. slijedila politiku supstitucije uvoza. Rast je iznosio svega 2 – 3%. No, početkom 1960-tih, potpuno je promijenila strategiju okrećući se prema vani, s naglaskom na trgovinu. To je povuklo rast na preko 7 %, održiv tijekom dugog razdoblja." (Bivši premijer i aktualni veleposlanik Republike Koreje i aktualni član Povjerenstva za rast i razvitak, Han Duck-soo, navedeno prema Commission on Growth and Development.2008.The Growth for Sustained Growth and Inclusive Development. Washington, D.C.: World Bank, p.23). 38 35 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. također stvara ime, kvaliteta, poseban okus, oblik i dr. osobine, kao i poseban vid tehnologije proizvodnje. Potrebno je da sve razine vlasti iskažu fiskalnu stegu i opreznu fiskalnu politiku. S obzirom da je zemlja neprestano izložena visokom deficitu tekućeg računa, takav stav je neophodan kako bi se promovirala ekonomska stabilnost i stimulirala strana ulaganja. Planiranje Proračuna Kantona Središnja Bosna za 2013. godinu oslanjalo se na načela stabilizacijskog djelovanja fiskalne politike kroz smanjenje javne potrošnje, što se najvećim dijelom odnosi na obustavu novog upošljavanja, redukciju isplata naknada za rad u povjerenstvima i isplata prekovremenog rada, smanjenje visine dnevnica u zemlji i umirovljenje državnih službenika koji su ispunili uvjete za mirovinu, te zadržavanje visine osnovice za isplatu plaća na istom nivou kao prethodne godine. Istovremeno se nastojala očuvati socijalna pravednost i zaštita najugroženijih grupa stanovništva i braniteljskih populacija, te osigurati aktivan doprinos povećanju investicionih aktivnosti. Ove aktivnosti će se nastaviti i narednih godina. Neizravni porezi koje prikuplja Uprava za indirektno/neizravno oporezivanje (UINO) Prihodi koje prikuplja Uprava za neizravno oporezivanje uključuju PDV, carinske dažbine, trošarine, cestarinu te ostale prihode i pristojbe koje ostvaruje Uprava u okviru svoje mjerodavnosti. Ovi prihodi se uplaćuju na Jedinstveni račun, a raspodjela se vrši na sljedeći način (prema članku 21 Zakona o sistemu neizravnog oporezivanja u BiH, «Službeni list BiH» 44/03): najprije se izdvajaju sredstva na račun pričuva zatim sredstava za potrebno financiranje institucija BiH sukladno usvojenoj metodologiji Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje, ostatak se, sukladno odredbama Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i metodologiji utvrđenoj Pravilnikom o izračunu koeficijenata doznačavanja entitetima, raspodjeljuje između entiteta i Brčko Distrikta iz entitetskih udjela se, zatim, izdvajaju sredstva potrebna za financiranje vanjskog duga. Sukladno izmjenama Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli prihoda, prihodi od dodatne cestarine, koja se uvodi Zakonom o trošarinama i namijenjena je za izgradnju auto-cesta, prikupljaju se na poseban podračun jedinstvenog računa, dok se njihova raspodjela vrši prema koeficijentima koje utvrđuje UINO. Ukupno prikupljeni prihodi od poreza (izravnih i neizravnih) u BiH, u 2012. godini su iznosili oko 5,9 milijardi KM, što je za 0,8% manje u odnosu na prethodnu godinu. Od ovog iznosa, oko 84% prihoda se odnosi na prihode prikupljene od neizravnih poreza. Prema podacima UIO BiH za razdoblje I-XII 2012. godine je prikupljeno oko 4,9 milijardi KM prihoda od neizravnih poreza, što je za 0,7% manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Najveći udio u ukupnim prihodima od neizravnih poreza čine prihodi od PDV-a (62,7%,). Zatim, slijede prihodi od trošarina sa 26,5%, cestarine sa 5,8%, carine sa 4,7%a ostali prihodi sa svega 0,3%. U ukupnoj strukturi neizravnih poreza 79% se odnosi na uvozni PDV, a ostatak na domaći. U razdoblju I-XII 2012. godine je prikupljeno oko 3 milijarde KM prihoda od PDV-a, što je za skromnih 0,3% manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Prihodi po osnovu uvoznog PDV-a su ostali nepromijenjeni u odnosu na isti razdoblje prethodne godine, dok su prihodi po osnovu domaće razmjene zabilježili smanjenje od oko 1,8% g/g. Prihodi prikupljeni po osnovu carina i tijekom 2012. godine nastavljaju se smanjivati, uslijed uvoza pod bescarinskim režimom i smanjenjem carinskih stopa, koji proizlaze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju39. Tijekom 2012. godine od carina je prikupljeno oko 229 milijuna KM, što je za čak 18,6% manje nego u prethodnoj godini. 39 Glava IV, Slobodno kretanje robe, Članak 18. stavak 1. 36 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Tablica 3.1: Prihodi od neizravni poreza u milijunima KM Neizravni porezi 2011. PDV 2012. rast u % (g/g) 3.090,5 3.080,4 -0,3 281,0 228,7 -18,6 Trošarine 1.267,6 1.304,1 2,9 Cestarine 292,1 286,3 -2,0 16,6 16,3 -1,7 4.947,9 4.915,7 -0,7 Carine Ostali prihodi Ukupni prihodi od neizravnih poreza Izvor: Uprava za neizravno oporezivanje BiH Sa početkom 2012. godine nastavila se harmonizacija politike trošarina u BiH sa politikom trošarina na cigarete u EU. Od 01.01.2012. godine posebna trošarina na cigarete je povećana sa 0,45 KM na 0,60 KM po kutiji cigareta. U razdoblju I-XII 2012. godine, po osnovu trošarina prikupljeno je oko 1,3 milijardi KM, što je za 2,9% više nego tijekom prethodne godine. Na rast prihoda od trošarina značajnije su utjecali prihodi od trošarina na uvozne proizvode (3,9% g/g), nego na domaće proizvode (0,9% g/g). Prihodi od cestarina u 2012. su manji za 2% u odnosu na prihode prikupljene tijekom 2011. godine. Prema koeficijentima40 usvojenim početkom promatrane godine, UINO BiH je u razdoblju I-XII 2012. godine, nakon izdvajanja sredstava za minimalne rezerve u svrhu osiguranja povrata PDV-a (884,1 mil. KM) i sredstava za cestarine za izgradnju autoputova u iznosu 114,5 milijuna KM, te financiranje institucija BiH (750 mil. KM), izvršila prijenos sredstava korisnicima sa jedinstvenog računa u iznosu od oko 4 milijarde KM. U odnosu sa istim razdobljem prethodne godine nije bilo promjene u ukupno izdvojenim sredstvima, ali je iznos koji se raspoređuje korisnicima umanjen za 1,5%. Od tog iznosa, izdvajanja za FBiH su manja za 1,8%, za BD 1,5%, za RS za 1,0%. Grafikon 3.1: Raspoređeni prihodi od neizravnih poreza u 2011. i 2012. Odlukom UO Uprave za neizravno oporezivanje BiH 20.03.2012. godine utvrđeni su privremeni koeficijenti raspodjele sredstava sa jedinstvenog računa: FBiH 63,07%, RS 33,38% i Brčko Distrikt BiH 3,55%, i isti su se primjenjivali i za razdoblje siječanj - prosinac 2012. godine. 40 37 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Projekcije prihoda od neizravnih poreza za razdoblje od 2013. do 2016. godine bazirane su na sljedećim postavkama: a. Prognozama makroekonomskih pokazatelja Direkcije za ekonomsko planiranje (DEP) za spomenuto razdoblje, b. Politikama u području neizravnih poreza koje se odnose na: Ukidanje carina na uvoz dobara podrijetlom iz EU u sklopu posljednje faze liberalizacije predviđene Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. Efekti se ispoljavaju samo u 2013.godini; Primjenu čl. 21 Zakona o trošarinama, koji podrazumijeva kontinuirano usklađivanje stopa trošarina u BiH sa minimalnim standardima u EU. Projekcije uključuju efekte povećanja posebne trošarine na duhan u 2013. godini sa 0,60 na 0,75 KM po pakiranju, kao i planiranog kontinuiranog povećanja iste u 2014. i 2015. za 0,15 KM po pakiranju cigareta. c. Tekućim trendovima u naplati prihoda od neizravnih poreza. Osnovni scenarij projekcija uključuje gore navedene pretpostavke, a programski uključuje i procjenu efekata ulaska Hrvatske u EU na prihode od neizravnih poreza i procjenu efekata izmjena Zakona o trošarinama u smislu uvođenja diferencirane trošarine na pivo, čije usvajanje se nalazi u proceduri. I pored pozitivnih trendova tijekom godine konačni efekti naplate neizravnih poreza u 2012.g. su bili negativni zbog djelovanja više faktora. Uz izvanredne i nepredviđene okolnosti poput snježnog nevremena u veljači ili remonta Rafinerije koncem godine, na naplatu prihoda od neizravnih poreza u 2012. nepovoljno su utjecali rast povrata PDV-a i dugova po osnovu PDV-a, promjene u strukturi potrošnje derivata i zlouporabe kod korištenja lož-ulja, te supstitucija potrošnje cigareta rezanim duhanom. Prema preliminarnom izvještaju UNO po vrstama prihoda u ožujku 2013. naplaćeno je, po odbitku povrata, 349,9 mil KM ili 12,4% manje nego u istom mjesecu 2012. Na razini kvartala naplaćeno je neto prihoda u visini od 1,067 mlrd KM, što je za 2,8% manje nego u istom kvartalu 2012.g. U ovaj postotak je uključeno je i cca 23,3 mil KM naplaćenih prihoda koji su ostali neusklađeni nakon povezivanja uplata na JR sa podnesenim prijavama/deklaracijama u modulima IT sustava UNO. Iako je u prva dva mjeseca 2013. zabilježen pozitivan trend u naplati, koji je rezultirao neto suficitom od 19 mil KM, izuzetno loša naplata prihoda u ožujku ne samo da je to anulirala, već je prihode dovela u negativnu zonu od 30,8 mil KM. Problemi sa održavanjem stabilne razine naplate mogli su se nazrijeti još u veljači kada je naplaćeno prihoda u istom iznosu kao u veljači 2012., iako je tada zbog snježnog nevremena zabilježena ekstremno niska naplata prihoda. Pored pada bruto prihoda u ožujku negativni trend je dodatno pogoršan i povećanjem povrata neizravnih poreza. PDV Nakon rasta prihoda od PDV-a u siječnju od 7,6%, u veljači je zabilježeno smanjenje neto naplaćenog PDV-a od 2,7%, da bi u ožujku došlo do neočekivane eskalacije i pada prihoda od 17%. Premda se nakon usklađivanja prihoda može očekivati određeno poboljšanje, ipak je negativni trend zabrinjavajući, s obzirom da je PDV dominantna vrsta neizravnih poreza. Naplatu PDV-a već nekoliko godina opterećuju rastuće isplate povrata i dugovi obveznika. Stopa izdvajanja iz bruto PDV-a za isplatu povrata u prvom kvartalu 2013. iznosila je 26,7%, s tim da je u veljači stopa iznosila 28%, a u ožujku 27%. Promatrajući stope povrata u prethodnim godinama može se zaključiti da je došlo do naglog pogoršanja trendova. Usporedba isplate povrata PDV-a u prvom kvartalu prethodnih godina ukazuje na rast povrata obveznicima i međunarodnim projektima. Nominalno u prvom kvartalu 2013. je isplaćen najviši iznos povrata od 2008.g.. U odnosu na prošlu godinu rast povrata iznosi 18,2%. Enorman rast povrata u prvom kvartalu odnosi se na povrate međunarodnim projektima, 62,7%. 38 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Od izbijanja globalne ekonomske krize naplata prihoda od PDV-a je opterećena rastućim dugovima po osnovu prijavljenog, a neplaćenog PDV-a (Tablica 3.2). Neto godišnji rast duga u protekle tri godine kreće se od 40 do 66 mil KM. Nakon smanjenja dugova u siječnju, već u veljači je zabilježeno dodatnih 6 mil KM duga, tako da je stanje duga na dan 28.2.2013. iznosilo 251,5 mil KM. Ukupni dugovi, uključujući i razrezani dug za obveznike koji su propustili da podnesu PDV prijave, iznose 310 mil KM. Tablica 3.2: Neto godišnji rast PDV duga (u milijunima KM) 28.2.2009. 14,1 28.2.2010. 28.2.2011. 39,9 49,5 28.2.2012. 66,5 28.2.2013. 56,1 Carine U prvom kvartalu 2013.g. nastavljen je trend smanjenja prihoda od carina. Jedan od razloga je primjena završne faze liberalizacije uvoza dobara podrijetlom iz EU u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Trošarine i putarine Naplata prihoda od trošarina u ožujku 2013. je u cjelini negativna, osim kod trošarina na domaće cigarete. Do sada je projektirani rast prihoda od neizravnih poreza zavisio u velikoj meri od rasta prihoda od trošarina na cigarete. Međutim, iz godine u godinu neto efekti povećanja posebne trošarine na cigarete su sve manji uslijed drastičnog pada oporezive potrošnje cigareta. Od 2009. do 2012. broj izdanih trošarinskih markica je smanjen za čak 22,6%. S druge strane evidentno je da raste potrošnja neoporezivog rezanog duhana ilegalno nabavljenog iz uvoza ili proizvedenog u BiH. U prvom kvartalu 2013. nastavljeni su i nepovoljni trendovi kod naplate trošarina na derivate nafte. Oni su, uglavnom rezultat smanjenja ekonomske aktivnosti i potrošnje građana, te rastuće supstitucije benzina sa dizelom. Pored toga, zbog generalnog remonta Rafinerije koncem 2012. i početkom 2013. smanjen je uvoz nafte, a time i proizvodnja i promet derivata u prva dva mjeseca. 39 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Tablica 3.3: Prognoza prihoda sa jedinstvenog računa UINO za razdoblje 2013-2016. g. (u milijunima KM) Godišnje stope promjene Realno Procjena Prognoza 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. PDV 3.162,80 3.203,40 3.267,80 3.385,30 3.523,60 1,30% 2,00% 3,60% 4,10% Toršarine 1.299,20 1.294,30 1.314,10 1.337,40 1.370,10 -0,40% 1,50% 1,80% 2,40% Carine 223,5 208,3 223,7 243,4 270,6 -6,80% 7,40% 8,80% 11,20% Cestarina 285,7 277,7 275,3 282,4 301,9 -2,80% -0,90% 2,60% 6,90% 18,2 19,7 20 20,4 20,7 8,40% 1,70% 1,70% 1,70% 4.989,40 5.003,30 5.100,90 5.268,80 5.487,00 0,30% 1,90% 3,30% 4,10% -114,3 -111,1 -110,1 -113 -120,8 -2,80% -0,90% 2,60% 6,90% SREDSTVA ZA RASPODJELU 4.875,10 4.892,30 4.990,80 Izvor: Odjeljenje za makroekonomsku analizu UIO BiH, travanj 2013. godine 5.155,90 5.366,20 0,40% 2,00% 3,30% 4,10% Vrsta prihoda (neto) Ostalo UKUPNO Cestarina (010 KM/l) 2013/2012 2014/2013 2015/2014 2016/2015 Analiza tekućih trendova u naplati pojedinih vrsta neizravnih poreza ukazuje da su projekcije makroekonomskih pokazatelja za 2013. godinu više optimistične od trenda naplate prihoda u prvom kvartalu. Na razini cijele godine projektirane su pozitivne nominalne stope rasta BDP-a (1,9%) i potrošnje (2,7%), a očekuje se da će i odgovarajuće realne stope biti pozitivne. Također su projektirane pozitivne stope rasta uvoza i izvoza od 4,1% i 3,1% respektivno. Optimističnost u pogledu navedenih pokazatelja postepeno raste u razdoblju nakon 2013. godine, tako da stopa realnog rasta BDP-a na kraju promatranog razdoblja (2016 g.) dostiže 4,2%. Procjenjuje se da će do konca godine 2013. biti naplaćeno 5.003,3 mil KM prihoda od neizravnih poreza, što je za 0,3% više od naplate iz prethodne godine. Uprkos projekciji značajne stope rasta potrošnje na razini 2013. godine od 2,7%, te pozitivnih kretanja bruto prihoda na početku godine, zbog trenda snažnog rasta PDV povrata projektirana stopa rasta neto prihoda od PDV-a je znatno niža od rasta potrošnje i iznosi 1,3%. Iako je došlo do rasta poreznog opterećenja duhana, za 2013.godinu je projektirana negativna stopa kretanja ukupnih trošarina (-0,4%), kako zbog procjene oskudnih efekata, tako i zbog očekivanog pada ostalih prihoda od trošarina. Slična je situacija kod prihoda od putarine, za koje se također predviđa pad u ovoj godini (-2,8%). Usprkos trendu rasta uvoza na početku 2013. godine i značajnoj projektiranoj stopi rasta na razini cijele (4,1%), očekuje se pad prihoda od carina u 2013. godini od 6,8%. Budući da je ovo zadnja godina prijelaznog razdoblja smanjenja carina podrijetlom iz EU, očekuje se da će negativni trend prihoda od carina biti zaustavljen na kraju godine. Imajući u vidu brojne faktore, a prvenstveno projekcije makroekonomskih pokazatelja, efekte rasta stope oporezivanja duhana, kao i zaustavljanje negativnih efekata na prihode od carina zbog isteka prijelaznog razdoblja smanjenja carinskih stopa na uvezenu robu podrijetlom iz EU, u narednim godinama očekuju se sve veće stope rasta prihoda. Tako je u 2014. godini projektirana stopa rasta u iznosu od 1,9%, u 2015. godini od 3,3%, a u 2016. godini od 4,1%. 40 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Prihodi kantona Prihodi od neizravnih poreza sa Jedinstvenog računa Zakonom o pripadnost javnih prihoda u Federaciji BiH (Službene novine Federacije BiH broj: 22/06, 43/08 i 22/09) je detaljno regulirana raspodjela prihoda od neizravnih poreza između Federacije, kantona, jedinica lokalne samouprave i direkcija za ceste. Izmjenama i dopunama Zakona o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji Bosne i Hercegovine (Službene novine Federacije BiH broj 43/08), prihodi sa jedinstvenog računa koji pripadaju Federaciji za financiranje funkcija kantona umanjeni su sa 51,48% na 49,7%, za financiranje funkcija Federacije umanjeni su sa 36,2% na 34,93%, privremeno, na ime financiranja naknada demobiliziranih nezaposlenim braniteljima 3,05% od ostvarenih prihoda, do roka važenja Zakona o pravima demobiliziranih branitelja i članova njihovih obitelji ("Službene novine Federacije BiH", broj 61/06). Pojedinačno sudjelovanje kantona u raspodjeli prihoda iz članka 6. ovog Zakona vrši se na osnovi formule koja se temelji na sljedećim omjerima: 57% na osnovi broja stanovnika u kantonu; 6% na osnovi površine kantona; 24% na osnovi broja učenika u osnovnom obrazovanju; 13% na osnovi broja učenika u srednjem obrazovanju. Formula sadrži koeficijent, koji odražava posebne rashodovne potrebe Kantona Sarajevo. Taj koeficijent iznosi 2. Formula sadrži koeficijent koji odražava posebne rashodovne potrebe kantona sa najmanjim prihodima po stanovniku po osnovi poreza na promet, kako slijedi: Bosansko-podrinjski kanton Goražde, koeficijent 1,8, Kanton 10, koeficijent 1,1 Raspodjela prihoda od neizravnih poreza sa jedinstvenog računa za Kanton Središnja Bosna očekuje se u iznosu od 105,8 milijuna u 2013., što prestavalja značajan pad od 6,7% u odnosu na 2012. godinu po revidiranim projekcijama Sektora za poreznu politiku i javne prihode Federalnog ministatstva financija i 107,1 milijuna u 2014. godini U dvije naredne fiskalne godine ovi iznosi su projicirani na 119,1 milijuna KM u 2015. godini, te 122,6 milijuna KM u 2016. godini. U tablici 3.4 dat je detaljan prikaz Izvršenja prihoda od neizravnih poreza Kantona i općina Kantona pojedinačno sa Jedinstvenog računa za 2012. godinu, revidirane projekcije za 2013. g. i projekcije prihoda za razdoblje 2014-2016. godina41. Raspodjela prihoda za kantone i općine pojedinačno za 2012. godinu i razdoblje 2013-2015. urađena je prema metodologiji utvrđenoj Zakonom o pripadnosti javnih prihoda i bazi najnovijih statističkih podataka korištenih za izračun. 41 41 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Tablica 3.4: Izvršenje prihoda od neizravnih poreza kantona i općine kantona pojedinačno na Jedinstvenom računu za 2012. godinu, revidirane projekcije za 2013. godinu i projekcije prihoda za razdoblje 2014-2016. godina u KM Neizravni porezi 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Ukupno Kanton Središnja Bosna 134.645.201 125.751.912 127.278.791 141.542.344 145.716.315 Kanton 113.428.570 105.840.272 107.125.384 119.130.437 122.643.498 Bugojno 3.047.244 2.888.673 2.923.747 3.251.399 3.347.280 Busovača 1.382.474 1.301.186 1.316.985 1.464.573 1.507.762 65.740 61.271 62.014 68.964 70.998 Donji Vakuf 1.297.399 1.222.761 1.237.608 1.376.301 1.416.887 Fojnica 1.092.445 1.022.128 1.034.539 1.150.475 1.184.402 Gornji Vakuf - Uskoplje 1.718.909 1.606.714 1.626.222 1.808.466 1.861.796 Jajce 2.082.412 1.957.520 1.981.288 2.203.322 2.268.296 Kiseljak 1.531.356 1.420.984 1.438.238 1.599.414 1.646.580 Kreševo 481.449 448.474 453.919 504.788 519.674 Novi Travnik 2.084.346 1.948.639 1.972.300 2.193.326 2.258.006 Travnik 4.557.331 4.277.211 4.329.145 4.814.292 4.956.262 Vitez 1.875.525 1.756.080 1.777.402 1.976.587 2.034.875 općine 21.216.630 19.911.640 20.153.407 Izvor: Sektor za poreznu politiku i javne prihode Federalnog ministatstva financija 22.411.907 23.072.816 Dobretići Prihodi od izravnih poreza Projekcija prihoda od izravnih poreza odražava između ostalog izvršenje za razdoblje primjene Zakona o porezu na dohodak i Zakona o porezu na dobit i rađene su po ustaljenoj metodologiji, prateći makroekonomske pokazatelje (GDP-nominalni i realni rast GDP-a, inflacija, potrošnja, investicije), uz praćenje godišnjih i sezonskih trendova ostvarenja prihoda u prethodnim godinama i izmjena propisa koji tretiraju određene oblasti. Efekti naplate prihoda od poreza na dobit od uvođenja Zakona o porezu na dobit, pokazuju blagi rast za kantonalne proračune, a koji se različito odražavaju za svaki kanton pojedinačno. Kantoni u skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u Federaciji BiH prikupljaju niz drugih izravnih poreza, koji uključuju porez na dobit pravnih lica i porez na dohodak, zatim prihode po osnovu kantonalnih propisa o porezima na imovinu i niz neporeznih prihoda, koji im omogućavaju da financiraju ustavom utvrđene funkcije. Porez na dobit Porez na dobit poduzeća izuzev banaka i drugih financijskih organizacija predstavlja u cijelosti prihod kantona. Procjena prihoda Kantona Središnja Bosna po osnovu ovog poreza za 2014. godinu iznosi 6,1 milijuna KM, što predstavlja povećanje prihoda od 2,1% u odnosu na 6,0 milijuna KM, koliko je po ovom osnovu predviđeno za 2013. godinu. Vidjeti tablicu 3.5. 42 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Očekivani prihod poreza na dobit u 2015. godini iznosi 6,3 milijuna KM (rast od 3,4% u odnosu na projekciju za 2014. g.) i 6,6 milijuna KM u 2016. godini (rast od 4,0% u odnosu na projicirani iznos za 2015.). U slijedećoj tablici navedeno je Izvršenje prihoda od poreza na dobit za 2011. i 2012. godinu, revidirane projekcije za 2013. godinu i projekcije za razdoblje 2014-2016. godina za Kanton Središnja Bosna. Tablica 3.5: Kanton Središnja Bosna - Izvršenje prihoda od poreza na dobit za 2011. i 2012. godinu, revidirane projekcije za 2013. godinu i projekcije za razdoblje 2014-2016. godina Izvršenje Projekcije Vrsta prihoda 2011. 2012. 2013. 2014. Porez na dobit 5.930.012 6.252.274 6.017.018 6.143.375 Izvor: Sektor za poreznu politiku i javne prihode Federalnog ministatstva financija 2015. 2016. 6.352.250 6.606.340 Porez na dohodak Porez na dohodak prema novom Zakonu o porezu na dohodak, koji je počeo sa primjenom 1.1.2009. godine predstavlja sintetički oblik oporezivanja prihoda iz poreza na plaću i poreza na dodatna primanja, poreza na dobit od privredne i profesionalne djelatnosti, poreza na prihod od poljoprivrede, poreza na prihod od autorskih prava, izuma i tehnoloških napredaka, poreza na ukupan prihod fizičkih osoba, poreza na dohodak od imovne i imovinskih prava i poreza na prihod od igara na sreću. Zakonom o izmjenama Zakona o Pripadnosti javnih prihoda FBiH (Sl. Novine FBiH, 22/09), propisano je da kantonu pripada najviše 65,54% (ranije 71,5%) od poreza na dohodak uplaćenog u kantonu, a jedinici lokalne samouprave najmanje 34,46% (ranije 28,5%) od poreza na dohodak uplaćenog u svakoj jedinici lokalne samouprave. Očekivani nivo prihoda po osnovu poreza na dohodak u 2013. god. iznosi 10,6 milijuna KM, što predstavlja povećanje prihoda od 9,9% u odnosu na 9,6 milijuna KM prikupljenih u 2012. godini. U 2014. godini projiciran je ukupan iznos prihoda po osnovu poreza na dohodak od 11,0 milijuna KM., što predstavlja daljnje povećanje od 3,9% u odnosu na očekivani nivo ovih prihoda u 2013. godini, porast ovih prihoda projiciran je i u narednim godinama, 5,2% u 2015. i 5,6% u 2016. godini, što iznosi 11,6 milijuna KM u 2015. te 12,2 milijuna u 2016. godini. U slijedećoj tablici je navedeno Izvršenje prihoda od poreza na dohodak za 2011. i 2012. godinu, revidirane projekcije za 2013. godinu i projekcije za razdoblje 2014-2016. godina za Kanton Središnja Bosna i općine Kantona. 43 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Tablica 3.6: Kanton Središnja Bosna i općine Kantona - Izvršenje prihoda od poreza na dohodak za 2011. i 2012. godinu, revidirane projekcije za 2013. godinu i projekcije za razdoblje 2014-2016. godina Izvršenje Projekcije Vrsta prihoda 2011. Porez na dohodak 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 15.969.338 16.046.429 16.169.579 16.800.193 17.673.803 18.663.536 9.636.928 9.636.445 10.597.542 11.010.846 11.583.410 12.232.081 Općine 6.332.410 6.409.984 5.572.037 5.789.346 Izvor: Sektor za poreznu politiku i javne prihode Federalnog ministatstva financija 6.090.392 6.431.454 Kanton Izvršenje prihoda sa Jedinstvenog računa za 2012. godinu, revidirane projekcije 2013. godinu i projekcije prihoda sa Jedinstvenog računa za razdoblje 2014-2016. godina Direkcije za ceste KSB urađeno od strane Sektora za poreznu politiku i javne prihode Federalnog ministatstva financija, može se vidjeti u sljedećoj tablici. Tablica 3.7: Izvršenje prihoda sa Jedinstvenog računa za 2012. godinu, revidirane projekcije 2013. godinu i projekcije prihoda sa Jedinstvenog računa za razdoblje 2014-2016. godina direkcije za ceste KANTON SREDIŠNJA BOSNA Izvršenje Projekcije 2012. 2013. Prihodi sa JR Direkcija za ceste KSB 4.750.147 4.432.154 Izvor: Sektor za poreznu politiku i javne prihode Federalnog ministatstva financija 2014. 2015. 2016. 4.485.970 4.988.692 5.135.804 Ostali porezi Obuhvaćaju sve ostale poreze koji se naplaćuju po kantonalnim propisima nakon implementacije Zakona o porezu na dohodak, a čine ih: Porezi na plaće (zaostale uplate poreza) Porez na imovinu Domaći porezi na dobra i usluge (zaostale obveze na temelju poreza na promet dobara i usluga) Ostali porezi Očekivani nivo prihoda po osnovu poreza na plaće (zaostale uplate poreza), poreza na imovinu, domaćih poreza na dobra i usluge (zaostale obveze na temelju poreza na promet dobara i usluga) i ostalih poreza za Kanton Središnja Bosna očekuje se u iznosu od 1,3 milijuna KM u 2014. godini. U dvije naredne fiskalne godine ovi iznosi su projicirani na 1,4 milijuna KM u 2015. godini, te 1,6 milijuna KM u 2016. godini. Neporezni prihodi Neporezni prihodi kantona uključuju: Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih tečajnih razlika (uključujući i vlastite prihode proračunskih korisnika) Naknade i pristojbe i prihodi od pružanja javnih usluga Novčane kazne (neporezne prirode) Neporezni prihodi kantona u 2014. godini procjenjuju se na iznos od 12,5 milijuna KM, što predstavlja rast od 1,7% u odnosu na očekivani iznos od 12,3 milijuna KM u 2013. godini, 13,5 milijuna KM u 2015., i 14,1 mil KM u 2016. godini. 44 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Tablica 3.8: Izvršenje prihoda za 2011. i 2012., procjena za 2013. godinu i projekcije poreskih i neporeskih prihoda, primitaka i financiranja KSB za razdoblje 2014. – 2016. u 000 KM Opis Ekon. kod PRIHODI, PRMICI I FINANSIRANJE Ostvareno Ostvareno Procjena Projekcije 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 150.777 144.527 138.910 139.993 153.985 159.203 PRIHODI OD POREZA 710000 136.455 130.093 123.738 125.583 138.507 143.059 Porezi na dobit pojedinaca i poduzeća 711000 5.932 6.257 6.017 6.143 6.352 6.606 Doprinosi za socijalnu zaštitu 712000 0 0 0 0 0 0 Porezi na plaću i radnu snagu 713000 890 452 500 600 700 800 Porez na imovinu Domaći porezi na dobra i usluge (zaostale obveze na temelju poreza na promet dobara i usluga) Porez na dohodak 714000 608 605 670 610 652 693 283 233 100 80 70 60 716000 8.735 9.175 10.597 11.010 11.583 12.232 Prihodi od neizravnih poreza 717000 119.981 113.354 105.840 107.125 119.130 122.643 Ostali porezi 719000 26 16 14 15 20 25 NEPOREZNI PRIHODI Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih tečajnih razlika Naknade i pristojbe i prihodi od pružanja javnih usluga 720000 12.366 12.634 12.290 12.500 13.500 14.100 501 704 790 800 850 900 9.532 9.170 8.800 9.100 10.000 10.500 Novčane kazne (neporezne prirode) TEKUĆI TRANSFERI (TRANSFERI I DONACIJE) Primljeni tekući transferi od inostranih vlada i međunarodnih organizacija Primljeni tekući transferi od ostalih razina vlasti Donacije PRIHODI PO OSNOVI ZAOSTALIH OBVEZA Prihodi po osnovi zaostalih obveza 723000 2.333 2.759 2.700 2.600 2.650 2.700 1.765 1.737 2.822 1.842 1.903 1.964 5 0 20 40 50 60 1.760 1.729 2.800 1.800 1.850 1.900 0 8 2 2 3 4 57 25 20 18 15 10 777000 57 25 20 18 15 10 KAPITALNI PRIMICI Kapitalni primici od prodaje stalnih sredstava Primljeni kapitalni transferi od inostranih vlada i međunarodnih organizacija Primici od finansijske imovine 810000 133 38 40 50 60 70 133 38 40 50 60 70 0 0 0 0 0 0 813000 0 0 0 0 0 0 Primici od dugoročnog zaduživanja 814000 0 0 0 0 0 0 Primici od kratkoročnog zaduživanja 815000 0 0 0 0 0 0 715000 721000 722000 730000 731000 732000 733000 770000 811000 812000 Ukupni nivo prihoda Kanton i općine Kantona Projicirano je da će ukupni poreski i neporezni prihodi, primici i financiranje u Kantonu i općinama Kantona iznositi 205,6 mil KM u 2014.g., u usporedbi sa Projiciranim iznosom od 208,3 mil KM za 2013.g., predstavlja pad od 1,3%. Očekuje se da će ukupni prihodi iznositi 222,2 mil KM u 2015.g. i 228,9 mil KM u 2016.g. U narednoj tablici je izložena projekcija prihoda u Kantonu i općinama Kantona za razdoblje 2014. 2016.g. 45 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Tablica 3.9: Izvršenje prihoda za 2011. i 2012., procjena za 2013. godinu i projekcije poreskih i neporeskih prihoda, primitaka i financ. KSB za razdoblje 2014. – 2016. (Kanton i općine Kant.) u 000 KM Opis Ekon. kod PRIHODI, PRMICI I FINANSIRANJE Ostvareno Ostvareno Procjena 2011. 2012. 2013. 208.410 204.810 170.673 6.050 Projekcije 2014. 2015. 2016. 208.284 205.588 222.170 228.896 163.032 157.234 157.962 173.080 178.787 6.342 6.153 6.229 6.444 6.701 PRIHODI OD POREZA 710000 Porezi na dobit pojedinaca i poduzeća 711000 Doprinosi za socijalnu zaštitu 712000 Porezi na plaću i radnu snagu 713000 1.249 632 770 775 879 990 Porez na imovinu 714000 4.944 4.920 5.073 5.200 5.423 5.575 Domaći porezi na dobra i usluge (zaostale obveze na temelju poreza na promet dobara i usluga) 715000 387 307 182 152 140 129 Porez na dohodak 716000 14.537 15.254 16.712 16.835 17.716 18.685 Prihodi od neizravnih poreza 717000 143.365 135.536 128.290 128.720 142.419 146.636 Ostali porezi 719000 141 41 54 51 60 72 NEPOREZNI PRIHODI 720000 28.543 31.508 34.296 33.645 35.343 36.708 2.248 2.497 2.890 2.458 2.575 2.711 23.874 26.163 28.607 28.482 30.004 31.180 2.421 2.848 2.800 2.705 2.764 2.817 6.609 6.398 10.375 8.287 8.431 8.724 31 248 61 160 270 380 6.422 5.973 9.635 7.785 7.833 8.025 156 176 679 342 328 319 Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih tečajnih razlika Naknade i pristojbe i prihodi od pružanja javnih usluga Novčane kazne (neporezne prirode) TEKUĆI TRANSFERI (TRANSFERI I DONACIJE) Primljeni tekući transferi od inostranih vlada i međunarodnih organizacija Primljeni tekući transferi od ostalih razina vlasti 721000 722000 723000 730000 731000 732000 Donacije PRIHODI PO OSNOVI ZAOSTALIH OBVEZA 733000 57 25 20 18 15 10 Prihodi po osnovi zaostalih obveza 777000 57 25 20 18 15 10 KAPITALNI PRIMICI 810000 2.528 3.847 6.358 5.676 5.301 4.666 1.125 1.061 2.302 2.250 1.960 1.670 1.396 1.543 2.753 1.915 1.830 1.985 1.303 1.511 1.511 1.011 Kapitalni primici od prodaje stalnih sredstava Primljeni kapitalni transferi od inostranih vlada i međunarodnih organizacija 770000 811000 812000 Primici od finansijske imovine 813000 Primici od dugoročnog zaduživanja 814000 Primici od kratkoročnog zaduživanja 815000 21 7 1.222 Tablica u nastavku teksta prikazuje konsolidirane procjene prihoda za Kanton i općine Kantona u razdoblju 2013. - 2016.g. 46 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Tablica 3.10: Prognoze prihoda, primitaka i financiranja za razdoblje 2013. - 2016. g. (konsolidirane) Opis Ekon. kod PRIHODI, PRMICI I FINANSIRANJE Ostvareno Procjena 2012. 2013. u 000 KM Projekcije 2014. 2015. 2016. Kanton Općine Ukupno Kanton Općine Ukupno Kanton Općine Ukupno Kanton Općine Ukupno Kanton Općine Ukupno 144.527 60.283 204.810 138.910 69.374 208.284 139.993 65.594 205.588 153.985 68.185 222.170 159.203 69.693 228.896 130.093 32.940 163.032 123.738 33.496 157.234 125.583 32.379 157.962 138.507 34.573 173.080 143.059 35.728 178.787 6.257 85 6.342 6.017 136 6.153 6.143 86 6.229 6.352 92 6.444 6.606 95 6.701 PRIHODI OD POREZA 710000 Porezi na dobit pojedinaca i poduzeća 711000 Doprinosi za socijalnu zaštitu 712000 Porezi na plaću i radnu snagu 713000 452 180 632 500 270 770 600 175 775 700 179 879 800 190 990 Porez na imovinu 714000 605 4.316 4.920 670 4.403 5.073 610 4.590 5.200 652 4.771 5.423 693 4.882 5.575 Domaći porezi na dobra i usluge (zaostale obveze na temelju poreza na promet dobara i usluga) 715000 233 74 307 100 82 182 80 72 152 70 70 140 60 69 129 Porez na dohodak 716000 9.175 6.079 15.254 10.597 6.115 16.712 11.010 5.825 16.835 11.583 6.133 17.716 12.232 6.453 18.685 Prihodi od neizravnih poreza 717000 113.354 22.182 135.536 105.840 22.450 128.290 107.125 21.594 128.720 119.130 23.289 142.419 122.643 23.992 146.636 Ostali porezi 719000 16 25 41 14 40 54 15 36 51 20 40 60 25 47 72 NEPOREZNI PRIHODI 720000 12.634 18.874 31.508 12.290 22.006 34.296 12.500 21.145 33.645 13.500 21.843 35.343 14.100 22.608 36.708 Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih tečajnih razlika 721000 704 1.792 2.497 790 2.100 2.890 800 1.658 2.458 850 1.725 2.575 900 1.811 2.711 Naknade i pristojbe i prihodi od pružanja javnih usluga 722000 9.170 16.993 26.163 8.800 19.807 28.607 9.100 19.382 28.482 10.000 20.004 30.004 10.500 20.680 31.180 Novčane kazne (neporezne prirode) 723000 2.759 89 2.848 2.700 100 2.800 2.600 105 2.705 2.650 114 2.764 2.700 117 2.817 TEKUĆI TRANSFERI (TRANSFERI I DONACIJE) 730000 1.737 4.661 6.398 2.822 7.553 10.375 1.842 6.445 8.287 1.903 6.528 8.431 1.964 6.760 8.724 Primljeni tekući transferi od inostranih vlada i međunarodnih organizacija 731000 248 248 20 41 61 40 120 160 50 220 270 60 320 380 Primljeni tekući transferi od ostalih razina vlasti 732000 1.729 4.245 5.973 2.800 6.835 9.635 1.800 5.985 7.785 1.850 5.983 7.833 1.900 6.125 8.025 Donacije 733000 8 168 176 2 677 679 2 340 342 3 325 328 4 315 319 PRIHODI PO OSNOVI ZAOSTALIH OBVEZA 770000 25 25 20 20 18 18 15 15 10 10 Prihodi po osnovi zaostalih obveza 777000 25 25 20 20 18 18 15 15 10 10 47 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. KAPITALNI PRIMICI 810000 Kapitalni primici od prodaje stalnih sredstava 811000 Primljeni kapitalni transferi od inostranih vlada i međunarodnih organizacija 812000 Primici od finansijske imovine 813000 Primici od dugoročnog zaduživanja 814000 Primici od kratkoročnog zaduživanja 815000 38 3.808 3.847 40 6.318 6.358 50 5.626 5.676 60 5.241 5.301 70 4.596 4.666 38 1.023 1.061 40 2.262 2.302 50 2.200 2.250 60 1.900 1.960 70 1.600 1.670 1.543 1.543 2.753 2.753 1.915 1.915 1.830 1.830 1.985 1.985 21 21 1.222 1.222 1.303 1.303 1.511 1.511 1.511 1.511 1.011 1.011 48 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Rizici po projekcije prihoda S obzirom na osnovne postavke projekcija neizravnih poreza i ukupne ekonomske uvjete u BiH i u svijetu ostvarenje projektirane razine prihoda od neizravnih poreza u razdoblju 2013-2016. je podložno sljedećim rizicima: Projekcije prihoda od neizravnih poreza usko su vezane za projekcije makroekonomskih pokazatelja koje je izradila Direkcija za ekonomsko planiranje. Svako odstupanje ovih parametara od projektiranih vrijednosti predstavlja rizik za projekcije prihoda; Usporavanje ekonomskog oporavka glavnih izvoznih partnera BiH (EU, zemlje CEFTA) povećava razinu rizika za ostvarenje makroekonomskih projekcija, a time i projekcija prihoda od neizravnih poreza u cjelini; Kontinuirano povećanje stope posebne trošarine na cigarete u cilju dostizanja minimalnih standarda EU postaje kontraproduktivno bez efikasnih političkih i operativnih mjera usmjerenih na zatvaranje jaza u poreznom opterećenju cigareta i rezanog duhana 42 i suzbijanje porezne evazije, nelegalnog uvoza duhana i nelegalne proizvodnje cigareta. Slične distorzije prihoda i tržišta u narednim godinama može izazvati i najavljeno uvođenje diferencirane trošarine na pivo; Eventualne izmjene politika u području neizravnih poreza, npr. u smislu diferenciranih stopa PDV-a, značajnog povećanja standardne stope, dodatnog diferenciranja kod trošarina na derivate nafte („plavi dizel“ i sl.), pored fiskalnih gubitaka i makroekonomskih implikacija, mogu destabilizirati postojeći sustav PDV-a i naplatu prihoda, umanjiti efikasnost rada UNO, opteretiti poslovne subjekte i značajno povećati rizik od prijevara. Rast cijena nafte na svjetskom tržištu, budući da po automatizmu dovode do rasta cijena inputa, a time i prodajnih cijena većine dobara i usluga, u normalnim okolnostima doveo bi do rasta prihoda od poreza na potrošnju. Međutim, u vrijeme recesije kada raste nezaposlenost, a dohoci su ograničeni ili se smanjuju, rast cijena nafte može dodatno ugroziti poslovanje gospodarskih subjekata i standard građana, dajući poticaje za rast šverca, sive ekonomije i stvarajući prostor za poreznu evaziju i gubitak prihoda od neizravnih poreza. Obveza usklađivanja oporezivanja ostalih duhanskih prerađevina je propisana novim Zakonom o trošarinama iz 2009. u članku 21. stavak 8. 42 49 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Poglavlje 4: Javna potrošnja U ovom poglavlju dat je pregled strukture Proračuna po ekonomskoj klasifikaciji. Takva pregled predstavlja važan element procesa srednjoročnog planiranja proračuna, a koristi se za određivanje svih strukturalnih nejednakosti koje treba uzeti u obzir u procesu definiranja prioritetnih izdataka i proračunskih ograničenja. Opća struktura i trendovi U ovom dijelu dat je pregled strukture Proračuna a posebno plaćama i naknadama u javnom sektoru (uključujući i broj zaposlenih), materijalnim troškovima, kapitalnoj potrošnji i transferima (u okviru Proračuna kantona i općina Kantona). Grafikon 4.1: Planirana struktura potrošnje KSB za 2014. godinu Planirana stuktura potrošnje za 2014. god. (izraženo u % od ukupnog proračuna) Transferi; 18.160.000,00; 12,97% Materijalni troškovi; 16.981.000,00; 12,13% Kapitalni izdatci; 1.488.300,00; 1,06% Otplata kredita; 44.000,00; 0,03% Tekuća zaliha; 1.000.000,00; 0,71% Bruto plaće i naknade; 102.320.000,00; 73,09% Kako se može vidjeti iz ranijeg grafikona, kao iz grafikona u nastavku teksta, problematika vezana za ovu strukturu je sljedeća: Veliki iznos proračunskih sredstava se alocira na plaće i naknade (73,09% u 2014.) u odnosu na ukupan iznos proračunskih sredstava, sa pozitivnim trendom smanjenja udjela bruto plaća i naknada u narednim godinama (66,79% u 2015. i 64,94% u 2016. godini). Nedovoljna alokacija proračunskih sredstava na transfere i kapitalne investicije. Grafikon ispod prikazuje strukturu potrošnje po godinama, u kome je vidljiv drastičan pad udjela transfera i kapitalnih izdataka u odnosu na 2013. godinu, sa 21,6% u 2013. na 14,0% u 2014. godini, i postupno povećanje udjela u narednim godinama. 50 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Grafikon 4.2: Struktura potrošnje za razdoblje 2012. - 2016. g. Struktura potrošnje po godinama KM u mil 160 140 120 Tekuća zaliha 100 Otplata kredita Kapitalni izdatci 80 Transferi 60 Materijalni troškovi 40 Bruto plaće i naknade 20 0 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Potrošnja po korisnicima proračuna KSB U okviru planiranih sredstava u 2014. godini, za obrazovanje će se izdvojiti 64,74 mil KM (pad od 3,76% u odnosu na 2013.), u 2015. godini 64,99 mil KM (porast od 0,40% u odnosu na 2014.) i 65,20 mil KM u 2016. godini (porast od 0,33% u odnosu na 2015. godinu). Na javnu upravu u narednoj godini će se izdvojiti 30,57 mil KM (pad od 34,62% u odnosu na 2013.), u 2015. godini 44,00 mil KM (porast od 43,93% u odnosu na 2014.) i 48,74 mil KM u 2016. godini (porast od 10,76% u odnosu na 2015. godinu). Na MUP u narednoj godini će se izdvojiti 30,34 mil KM (pad od 0,56% u odnosu na 2013.), u 2015. godini 30,59 mil KM (porast od 0,82% u odnosu na 2014.) i 30,80 mil KM u 2016. godini (porast od 0,68% u odnosu na 2015. godinu). Za pravosuđe u narednoj godini će se izdvojiti 12,13 mil KM (rast od 1,97% u odnosu na 2013.), u 2015. godini 12,18 mil KM (porast od 0,40% u odnosu na 2014.) i 12,24 mil KM u 2016. godini (porast od 0,49% u odnosu na 2015. godinu). Na zakonodavnu vlast u 2014. godini će se izdvojiti 2,21 mil KM (rast od 2,31% u odnosu na 2013.), u 2015. godini 2,22 mil KM (porast od 0,29% u odnosu na 2014.) i 2,23 mil KM u 2016. godini (porast od 0,29% u odnosu na 2015. godinu). U tablici 4.1 u nastavku teksta prikazana je potrošnja po korisnicima proračuna za razdoblje 2013. g.2016. g. 51 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Tablica 4.1: Potrošnja po korisnicima proračuna za razdoblje 2013. g. - 2016. g. (u milijunima) Korisnici proračuna 2013. Zakonodavna vlast 2014. 2015. 2016. 2,16 2,21 2,22 2,23 MUP 30,51 30,34 30,59 30,80 Pravosuđe 11,90 12,13 12,18 12,24 Javna uprava 46,76 30,57 44,00 48,74 Školstvo 67,27 64,74 64,99 65,20 158,60 139,99 153,99 159,20 UKUPNO: Što se tiče udjela u ukupnoj potrošnji proračuna KSB u 2014. godini, najveći udio u ukupnoj potrošnji ima obrazovanje (46,24%), slijedi ga javna uprava (21,84%) i MUP (21,67%), dok pravosuđe (8,67%) i zakonodavna vlast (1,58%) imaju najmanji udio u ukupnoj potrošnji proračuna. Planirana struktura potrošnje po korisnicima proračuna za narednu proračunsku godinu je data u grafikonu 4.3. u nastavku teksta. Grafikon 4.3: Struktura potrošnje KSB po korisnicima proračuna za 2014. g. Struktura planirane sektorske potrošnje za 2014.g. 1,58% 21,67% ZAKONODAVNA VLAST 46,24% 8,67% MUP PRAVOSUĐE 21,84% JAVNA UPRAVA OBRAZOVANJE Po korisnicima proračuna u narednim godinama vidljivi su ujednačeni (proporcionalni) odnosi u potrošnji, obrazovanje će i dalje imati najveći udio, zatim javna uprava, dok će zakonodavna vlast zadržati najmanji udio. U nastavku teksta su prikazani su odnosi planirane sektorske potrošnje po godinama, za razdoblje 2013.g.-2016.g. 52 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Grafikon 4.4: Udio potrošnje po korisnicima proračuna za razdoblje 2013. -2016. Struktura planirane sektorske potrošnje za razdoblje 2013. - 2016. g. 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% ŠKOLSTVO JAVNA UPRAVA PRAVOSUĐE MUP ZAKONODAVNA VLAST 2013. 2014. 2015. 2016. Plaće i naknade u javnom sektoru U 2014. godini, ukupna očekivana potrošnja na plaće u Kantonu Središnja Bosna i općinama Kantona iznosi 107,4 mil KM, što predstavlja pad od 3,81% u odnosu na 111,6 mil KM, koliko je planirano u 2013. godini. Prosječne mjesečne plaće u 2013. godini za Kanton i općine Kantona (u javnom sektoru) su 777,43 KM po zaposlenom. Ukupni planirani broj zaposlenih na osnovu radnih sati u Kantonu i općinama Kantona u 2014.g. je 6.148, 6.149 u 2015. i 6.153 u 2016. godini. Projicirani nivo zaposlenosti u Kantonu za naredne tri godine je izložen u Tablici 4.2. Tablica 4.2: Plaće u javnom sektoru Konsolidirano (Kanton i općine Kantona) Ostvareno Plan 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 112.522.031,52 111.627.834,00 107.370.649,00 108.146.243,00 108.805.375,00 69.718.033,65 69.253.102,90 66.582.493,00 67.058.537,00 67.566.766,00 Neto plaće 57.613.063,68 57.299.684,90 55.108.728,00 55.503.914,00 55.946.184,00 Neto naknade 12.104.969,97 11.953.418,00 11.473.765,00 11.554.623,00 11.620.582,00 179.359,00 220.000,00 217.500,00 226.100,00 234.400,00 179.359,00 220.000,00 217.500,00 226.100,00 234.400,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 42.624.638,87 42.154.731,10 40.570.656,00 40.861.606,00 41.004.209,00 31.134.476,11 30.773.625,10 29.666.302,00 29.874.910,00 29.932.389,00 11.490.162,76 11.381.106,00 10.904.354,00 10.986.696,00 11.071.820,00 6.125 6.142 6.148 6.149 6.153 1.530,91 1.514,54 1.455,36 1.465,63 1.473,61 783,85 777,43 746,97 752,21 757,71 Opis UKUPNO Ukupne neto plaće i naknade Ukupni porezi na plaće i naknade Porezi na plaće Porezi na naknade Ukupni doprinosi iz plaća i naknada Doprinosi na teret zaposlenih - na plaće i naknade Ukupni doprinosi poslodavca na plaće i naknade Prosječan broj zaposlenih na osnovu radnih sati (cijeli broj) Prosječna (bruto) plaća Prosječna (neto) plaća 53 Projekcije Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Sedstva za plaće planirana su na bazi postojećeg broja zaposlenih u Kantonu iz svibnja 2013. godine, osim za škole kojima su plaće planirane na osnovu broja zaposlenih iz 2010. godine. Ukupna planirana potrošnja za plaće u proračunu Kantona Središnja Bosna u 2014. godini iznosi 87,7 mil KM, što čini 62,64% ukupnog proračuna, u 2015. godini 88,2 mil KM (57,25% ukupnog proračuna) i u 2016. godini 88,6 mil KM (55,66% ukupnog proračuna). Blagi porast planiranih sredstava u narednim godinama od 0,5% je prvenstveno zbog uvećanja izdvajanja po osnovu minulog rada. Prosječna mjesečna neto plaća u 2013. kod proračunskih korisnika u Kantonu Središnja Bosna je 703,20 KM po zaposlenom. Naredna tablica prikazuje potrošnju na plaće u javnom sektoru Kantona, te broj zaposlenih (na osnovu radnih sati) u razdoblju od 2012. do 2016. godine. Tablica 4.3: Plaće u javnom sektoru Kantona Ostvareno Plan Projekcije 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. Opis UKUPNO 95.874.553,26 92.209.800,00 87.695.100,00 88.150.900,00 88.609.400,00 Ukupne neto plaće i naknade 59.085.722,33 56.810.000,00 54.044.500,00 54.324.700,00 54.606.500,00 Neto plaće 48.366.547,13 46.503.700,00 44.239.900,00 44.469.200,00 44.699.900,00 Neto naknade 10.719.175,20 10.306.300,00 9.804.600,00 9.855.500,00 9.906.600,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 Ukupni porezi na plaće i naknade Porezi na plaće Porezi na naknade Ukupni doprinosi iz plaća i naknada 36.788.830,93 35.399.800,00 33.650.600,00 33.826.200,00 34.002.900,00 Doprinosi na teret zaposlenih - na plaće i naknade 26.782.874,17 25.751.300,00 24.497.800,00 24.624.800,00 24.752.500,00 Ukupni doprinosi poslodavca na plaće i naknade 10.005.956,76 9.648.500,00 9.152.800,00 9.201.400,00 9.250.400,00 Prosječan broj zaposlenih na osnovu radnih sati (cijeli broj) Prosječna mjesečna (bruto) plaća Prosječna mjesečna (neto) plaća 5.511 5.511 5.511 5.511 5.511 1.449,75 1.394,33 1.326,06 1.332,95 1.339,89 731,36 703,20 668,96 672,43 675,92 Ukupni nivo potrošnje na bruto plaće i naknade zaposlenih Kantona i općina Kantona u 2014. godini projiciran je na iznos od 123,4 mil KM što čini 60,0% ukupnih proračuna. U Proračunu Kantona nivo potrošnje na bruto plaće i naknade43 zaposlenih u 2014. godini projiciran je na 102,3 mil KM, što predstavlja 73,1% ukupnog proračuna Kantona. Planirana ukupna izdvajanja za naknade (topli obrok, prijevoz, regres, jubilarne,…) zaposlenih iz Proačuna Kantona za razdoblje 2014-2016. g. kreće se od 14,6 mil KM u 2014. do 14,8 mil KM u 2016. godini, tako da bi se prosječna naknada trebala kretati u iznosu od 245,22 KM u 2014. do 247,76 KM u 2016. godini, pogledati Tablicu 4.4. Sedstva za plaće, doprinose i naknade planirana su na bazi postojećeg broja zaposlenih u Kantonu iz svibnja 2013. godine, osim škola koje su planirane na bazi broja zaposlenih iz 2010. godine. 43 54 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Tablica 4.4: Naknade i broj zaposlenih u javnom sektoru Kantona Ostvareno Plan 2012. 2013. 2014. Projekcije 2015. 2016. 12.747.626,28 15.233.700,00 14.624.900,00 14.700.600,00 14.776.600,00 5.131 5.193 4.970 4.970 4.970 207,04 244,46 245,22 246,49 247,76 Opis Ukupna izdvajanja za naknade Ukupnan broj zaposlenih Institucijama Kantona u Prosječna naknada Ukupan planirani broj zaposlenih financiranih iz Proračuna Kantona u 2014. godini je 5.123 zaposlenih (što je za 8 manje u odnosu na planirani broj zaposlenih u 2013. godini). Popuna radnih mjesta moguća je samo internom preraspodjelom. Ukupni broj zaposlenih planiran u 2015. i 2016. godini je 5.123. Projicirani nivo zaposlenosti u Kantona za naredne tri godine je izložen u Tablici 4.5. Tablica 4.5: Broj zaposlenih po proračunskim korisnicima R. b. Org. kod Proračunski korisnik SABOR KANTONA SREDIŠNJA BOSNA I IZABRANI DUŽNOSNICI ZAKONODAVNE VLASTI STRUČNA SLUŽBA SABORA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA Broj zaposlenih sa 31.12.2011. Broj zaposlenih sa 31.12.2012. Broj zaposlenih sa 31.05.2013. 13 23 25 5 5 Projicirani broj zaposlenih 2014. 2015. 2016. 25 25 25 5 5 5 5 1 10010001 2 10020001 3 11010001 URED PREDSJEDNIKA VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA 5 6 6 6 6 6 4 11020001 STRUČNA SLUŽBA VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA 7 7 7 7 7 7 5 11030001 SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE TIJELA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA 23 24 23 2244 22 22 6 11040001 URED ZA ZAKONODAVSTVO VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA 1 2 2 2 2 2 7 11050001 URED ZA JAVNE NABAVKE VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA 0 0 0 5 5 5 8 12010001 MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA 1183 1138 1136 1136 1136 1136 9 13010001 MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE 10 9 9 9 9 9 10 13020001 KANTONALNI SUD 47 49 44 44 44 44 11 13030001 KANTONALNO TUŽITELJSTVO KANTONA SREDIŠNJA BOSNA 38 36 36 36 36 36 12 13050001 KANTONALNO JAVNO PRAVOBRANITELJSTVO 7 7 7 7 7 7 13 13060001 OPĆINSKI SUD U TRAVNIKU 14 13060002 OPĆINSKI SUD U BUGOJNU 15 13060003 OPĆINSKI SUD U JAJCU 16 13060004 OPĆINSKI SUD U KISELJAKU 17 14010001 MINISTARSTVO FINANCIJA 118 74 0 41 29 119 74 0 43 29 115 54 24 44 29 115 54 24 44 29 115 54 24 44 29 115 54 24 44 29 1 zaposlenik Službe za zajedničke poslove tijela Kantona Središnja Bosna trebao bi da pređe u novoosnovani Ured za javne nabavke Vlade Kantona Središnja Bosna. 44 55 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA 18 15010001 19 16010001 20 17010001 21 17020000 22 17030000 23 18010001 24 19010001 25 19020001 26 20010001 KANTONALNA UPRAVA ZA BRANITELJE 27 21010001 KANTONALNI ARHIV 22010001 KANTONALNI ZAVOD ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I ZAŠTITU KULTURNO-POVIJESNOG NASLIJEĐA 28 29 23010001 30 24010001 31 MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE POLITIKE MINISTARSTVO PROSVJETE, ZNANOSTI, KULTURE I ŠPORTA OSNOVNO ŠKOLSTVO (SAŽETAK) SREDNJE ŠKOLSTVO (SAŽETAK) MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA, GRADNJE, ZAŠTITE OKOLIŠA, POVRATKA I STAMBENIH POSLOVA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA KANTONALNA UPRAVA ZA ŠUMARSTVO 57 56 57 3045 30 30 19 17 16 846 8 8 34 35 34 34 34 34 2195 2237 2231 221747 2217 2217 938 1020 1027 88848 888 888 25 27 27 2349 23 23 31 30 29 1650 16 16 101 100 98 98 98 98 7 7 7 7 7 7 10 10 10 10 10 10 6 6 6 6 6 6 KANTONALNA UPRAVA ZA GEODETSKE I IMOVINSKOPRVANE POSLOVE KANTONALNA UPRAVA ZA CIVILNU ZAŠTITU 5 6 6 6 6 6 10 9 9 9 9 9 KANTONALNA UPRAVA ZA INSPEKCIJE 0 0 0 48 48 48 5039 5131 5123 4970 4970 4970 UKUPNO 26 kantonalnih inspektora zaposlenih u Ministarstvu gospodarstva planirno je da pređu u novoosnivanu Kantonalnu uprave za inspekcije i 1 zaposlenik Ministarstva gospodarstva trebao bi da pređe u novoosnovani Ured za javne nabavke Vlade Kantona Središnja Bosna. 46 7 kantonalnih inspektora zaposlenih u Ministarstvu zdravstva i socijalne politike prešlo bi u novoosnivanu Kantonalnu uprave za inspekcije i 1 zaposlenik Ministarstva zdravstva i socijalne politike trebao bi da pređe u novoosnovani Ured za javne nabavke Vlade Kantona Središnja Bosna. 47 Broj zaposlenih za osnovno školstvo u 2014., 2015. i 2016. godini, planiran je na osnovu broj zaposlenih iz 2010. godine. 48 Broj zaposlenih za srednje školstvo u 2014., 2015. i 2016. godini, planiran je na osnovu broj zaposlenih iz 2010. godine. 49 3 kantonalna inspektora zaposlenih u Ministarstvo prostornog uređenja, gradnje, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova prešlo bi u novoosnivanu Kantonalnu uprave za inspekcije i 1 zaposlenik trebao bi da pređe u novoosnovani Ured za javne nabavke Vlade Kantona Središnja Bosna. 50 12 kantonalna inspektora zaposlenih u Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva planirano je da pređu u novoosnivanu Kantonalnu uprave za inspekcije i i 1 zaposlenik trebao bi da pređe u novoosnovani Ured za javne nabavke Vlade Kantona Središnja Bosna. 45 56 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Materijalni troškovi Konsolidirana proračunska potrošnja Kantona i općina na materijalne troškove se procjenjuje na 25,5 mil KM u 2014.g. što predstavlja 12,39% ukupnih proračuna. Trend potrošnje na materijalne troškove u narednim godinama pokazuje ujednačen nivo potrošnje na materijalne troškove blizu 11,5% ukupnih proračuna. Ukupna izdvajanja za materijalne troškove Kantona procjenjuju se na 17,0 mil KM u 2014., što predstavlja 12,13% ukupnog proračuna, u 2015. 17,1 mil KM (11,10% ukupnog proračuna), u 2016. 17,2 mil KM (10,8% ukupnog proračuna). Općinska izdvajanja za materijalne troškove procjenjuju se na 8,5 mil KM u 2014., što predstavlja 12,96% ukupnih proračuna općina, u 2015. 8,7 mil KM (12,78% ukupnih proračuna općina), u 2016. 8,9 mil KM (12,83% ukupnih proračuna općina). Odnos između materijalnih troškova i potrošnje na plaće je koristan, ali širok pokazatelj za mjerenje opće adekvatnosti podrške koja se pruža vladi za realizaciju programa i pružanje usluga na efikasan i djelotvoran način. Grafikon u nastavku teksta prikazuje relativne postotke plaća i materijalnih troškova u odnosu na ukupni proračun Kantona i općina u razdoblju od 2012.g. do 2016.g. i procijenjene promjene u razdoblju od 2012.g. do 2016.g. Grafikon 4.5: Komparativni odnos između materijalnih troškova i potrošnje na plaće i konsolidiranog proračuna za razdoblje 2012-2016. (Kanton i općine Kantona) Postupno uvođenje programskog budžetiranja će u velikoj mjeri unaprijediti transparentnost pri raspodjeli resursa i pomoći Vladi kantona pri raspodjeli resursa na proračunske programe koji odražavaju najviše ekonomske i socijalne prioritete u kantonu. U isto vrijeme, proračunski korisnici i Vlada trebaju izvršiti sistematski pregled programa i usluga i, gdje to bude moguće, preraspodijeliti resurse sa programa niskog prioriteta koji daju slabe rezultate ka programima višeg prioriteta. 57 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Tekući transferi Ukupna izdvajanja za transfere na području Kantona i općina Kantona u 2014. procjenjuju se na 37,33 mil KM, u 2015. procjenjuju se na 51,19 mil KM , u 2016. na 54,06 mil KM. Od toga, ukupna izdvajanja za transfere u kantonalnom proračunu u 2014. procjenjuju se na 18,16 mil KM (pad od 37,07% u odnosu na planirana izdvajanja u 2013. godini) što čini 12,97% ukupnog proračuna, u 2015. procjenjuju se na 30,86 mil KM (20,04% ukupnog proračuna kantona), u 2016. procjenjuju se na 33,45 mil KM (21,01% ukupnog proračuna kantona). Grafikon ispod prikazuje ukupna izdvajanja za tekuće transfere u kantonalnom proračunu, iz koje se može vidijeti drastičan pad tih izdvajanja u 2014., te nastavak rastućeg trenda u narednim godinama. Razlog drastičnog pada leži u činjenici da očekivani pad ukupnih prihoda za posljedicu mora imati i značajnije samanjenje ukupnih rashoda, i to posebice smanjenje izdvajnanja na tekuće transfere i kapitalne izdatke, obzirom da bruto plaće, naknade i doprinosi koji su zakonom regulirani, te materijalni troškovi i otplata kredita, ne mogu biti značajnije smanjeni. Grafikon 4.6: Tekući transferi KSB za razdoblje 2012. g. - 2016. g. Najznačajnija izdvajanja za transfere u Kantonu su: Transfer za socijalna davanja (7.400.000,00 KM u 2014., 10.000.000,00 KM u 2015., 10.500.000,00 KM u 2016.) Transferi u obrazovanju (4.000.000,00 KM u 2014., 8.500.000,00 KM u 2015., 9.000.000,00 KM u 2016.) Transferi Ministarstva prostornog uređenja, gradnje, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova (100.000,00 KM u 2014., 900.000,00 KM u 2015., 1.000.000,00 KM u 2016.) Transferi Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (922.000,00 KM u 2014., 3.060.000,00 KM u 2015., 3.480.000,00 KM u 2016.) Transferi Ministarstva gospodarstva (922.000,00 KM u 2014., 2.660.000,00 KM u 2015., 3.380.000,00 KM u 2016.) Transferi Ministarstva financija (600.000,00 KM u 2014., 1.100.000,00 KM u 2015., 1.200.000,00 KM u 2016.) 58 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Transferi Kantonalne uprave za branitelje (2.996.000,00 KM u 2014., 3.000.000,00 KM u 2015., 3.000.000,00 KM u 2016.) Transferi Kantonalne uprave za civilnu zaštitu (200.000,00 KM u 2014., 400.000,00 KM u 2015., 500.000,00 KM u 2016.) Transferi parlamentarnim političkim strankama, neovisnim kandidatima i samostalnim zastupnicima (800.000,00 KM u 2014., 800.000,00 KM u 2015., 800.000,00 KM u 2016.) Ukupna izdvajanja za transfere u konsolidiranim općinskim proračunima u 2014. procjenjuju se na 19,17 mil KM (29,22% konsolidiranih općinskih proračuna), u 2015. procjenjuju se na 20,33 mil KM (29,81% konsolidiranih općinskih proračuna), u 2016. 20,61 mil KM (29,57% konsolidiranih općinskih proračuna). Kapitalni izdatci KSB U okviru proračuna Kantona Središnja Bosna za kapitalne izdatke planira se izdvojiti u 2014.g 1,49 mil KM, pad od 72,44% u odnosu na planirana izdvanjana u 2013. godini (1,06% ukupnog proračuna), u 2015. 1,41 mil KM (0,92% ukupnog proračuna) i u 2016. 1,31 mil KM (0,82% ukupnog proračuna). Najveći udio smanjenja ukupnih rashoda u narednim godinama, uz tekuće transfere iz istih razloga 51, imat će izdvajanja za kapitalne izdatke (vidjeti grafikon 4.7. ispod). Na nivou Kantona se očekuje da će u 2014. kapitalna potrošnja pasti za 3,91 mil KM (pad od 72,44%) u odnosu na planiranu potrošnju u 2013. g. i prognozirano je da će dalje padati za 5,05% u 2015.g. i 7,46% u 2016.g. U 2013. godini u kapitalne izdatke uključena su sredstva privatizacije Kantona 2,7 mil KM (ESCROW račun), dok u 2014. godini ista nisu uključena, što je dodatno doprinjelo ovolikom padu u projekciji za razdoblje 2014. – 2016. god. Grafikon 4.7: Kapitalni izdatci KSB za razdoblje 2012. g. - 2016. g. Razlog drastičnog pada leži u činjenici da očekivani pad ukupnih prihoda za posljedicu mora imati i značajnije samanjenje ukupnih rashoda, i to posebice smanjenje izdvajnanja na tekuće transfere i kapitalne izdatke, obzirom da bruto plaće, naknade i doprinosi koji su zakonom regulirani, te materijalni troškovi i otplata kredita, ne mogu biti značajnije smanjeni. 51 59 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Vodeći projekti kapitalne potrošnje u Kantonu uključuju: Rekonstrukcija i popravka osnovnih škola u Kantonu (430.000,00 KM u 2014., 350.000,00 KM u 2015., 300.000,00 KM u 2016.) Rekonstrukcija i popravka srednjih škola u Kantonu (208.300,00 KM u 2014., 200.000,00 KM u 2015., 113.800,00 KM u 2016.) Modernizacija opreme krim policije i uniformirane policije (451.000,00 KM u 2014., 547.200,00 KM u 2015., i 600.000,00 KM u 2016.) Opremanje zgrade kantonalnog suda (19.000,00 KM u 2014., 18.000,00 KM u 2015., 17.000,00 KM u 2016.) Rekonstrukcija i opremanje zgrade općinskog suda u Travniku (17.000,00 KM u 2014., 21.000,00 KM u 2015., 25.000,00 KM u 2016.) Opremanje Općinskom sudu Bugojno (10.000,00 KM u 2014., 12.000,00 KM u 2015. i 15.000,00 KM u 2016. godini) Opremanje novog Općinskog suda Jajce (50.000,00 KM u 2014., 30.000,00 KM u 2015. i 20.000,00 KM u 2016. godini) Opremanje Općinskog suda Kiseljak (8.000,00 KM u 2014. i 7.000,00 KM u 2015. i 6.000,00 KM u 2016. godini) Formiranje i opremanje Kantonalne uprave za inspekcije (60.000,00 KM u 2014., 30.000,00 KM u 2015. i 20.000,00 KM u 2016. godini) Uspostava GIS-a po općinama KSB i izrada prostorno planske dokumentacije (4.000,00 KM u 2014., 5.000,00 KM u 2015. i 6.000,00 KM u 2016. godini) Izrada DGP-a i izrada katastra nekretnina (12.000,00 KM u 2014., 15.000,00 KM u 2015. i 18.000,00 KM u 2016. godini) Dogradnja II faze zgrade depoa kantonalnog arhiva (50.000,00 KM u 2014., 50.000,00 KM u 2015. i 50.000,00 KM u 2016. godini) Ukupna izdvajanja za kapitalne izdatke u konsolidiranim općinskim proračunima u 2014. procjenjuju se na 8,54 mil KM (13,02% konsolidiranih općinskih proračuna), u 2015. procjenjuju se na 9,05 mil KM (13,27% konsolidiranih općinskih proračuna), u 2016. procjenjuju se na 8,90 mil KM (12,77% konsolidiranih općinskih proračuna). Ukupni dug kantona Sukladno Zakonu o dugu, zaduživanju i jamstvima u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, br: 86/07 i 24/09), Kanton Središnja Bosna se u 2009. godini zadužio u okviru Stand-by aranžmana sa MMF-om, kao potpora Proračunu KSB radi ublažavanja učinaka svjetske ekonomske krize i rješavanja fiskalnog debalansa.Kredit po osnovu Prijenosa kreditnih sredstava po III Stand By aranžmanu MMF-a sa Vladom FBiH iznosi 6,0 milijuna KM, uz rok otplate od 5 godina, grace period 3 godine (uračunato u rok otplate, počevši od dana doznačavanja svake tranše) uz promjenjivu kamatnu stopu (određuje je MMF za SDR, a na dan zaduživanja ona je iznosila 1,45% godišnje). Dana 4.2.2013. god. zaključen je Ugovor o reprogramu obveza po osnovu III Stand-by aranžmana sa MMF-om između Federacije Bosne i Hercegovine koju zastupa Federalno ministarstvo financija i Kantona Središnja Bosna koju zastupa Ministarstvo financija Kantona, broj 08-14-5077/12, u iznosu od 6,0 milijuna KM, sa rokom otplate 5 godina i grace periodom do 3 godine. Kamata će se obračunavati po referentnoj kamatnoj stopi MMF-a za SDR koja je promjenjiva, obračunavat će se tromjesečno sa pripadajućim troškovima i naknadama. Otplatni plan, koji se satavni dio Ugovora, dat je u sljedećoj tablici. 60 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Tablica 4.6: Reprogramirani Otplatni plan III Stand-by aranžmana sa MMF-om, Kantona Središnja Bosna Rata Datum Iznos rate u KM 1 10.10.2015. 666.666,67 2 10.01.2016. 666.666,67 3 10.04.2016. 666.666,67 4 10.07.2016. 666.666,67 5 10.10.2016. 666.666,67 6 10.01.2017. 666.666,67 7 10.04.2017. 666.666,67 8 10.07.2017. 666.666,67 9 10.10.2017. 666.666,64 UKUPNO 6.000.000,00 Kanton Središnja Bosna je 25.3.2009. godine izdao Garanciju 52 br. 01/09 općini Kiseljak na kredit u iznosu 4.995.149,00 EUR (9.769.662,27 KM, što čini 100% iznosa kredita) za financiranje Projekta izgradnje vodovoda Fojnica – Kiseljak i kanalizacijskog kolektora Lepenica – Kiseljak. Kreditor je Bank Austria Creditanstalt AG – Beč, rok otplate kredita je 12 godina uz grejs-period od 4,5 godina i kamatnu stopu od 0%, prva rata dospijeva 31.10.2016. i iznosi 333.009,93 EUR (651.310,82 KM) a krajnji rok dospijeća garancije je 1.1.2024. godine. Vlada Kanton Središnja Bosna je 17. kolovoza 2012. godine, donjela Odluku o izdavanju Jamstva Kantonalnom ravnateljstvu za ceste Kantona Središnja Bosna za kredit kod Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine, namjenjen za rekonstrukciju regionalne cestovne infrastrukture. Kredit je u iznosu 2.000.000,00 KM, rok otplate kredita je 6 godina (72 mjeseca), u jednakim ratama uz grejs-period od 3 mjeseca i kamatnu stopu od 5% (EKS 5,47%), troškove obrade kredita od 1%, prva rata dospijeva 28.03.2013. i iznosi 27.778,00 KM a zadnja rata dospijeva 28.2.2019. godine. Izdate garancije nisu uključene u ukupno stanje zaduženosti, obzirom da ne predstavljaju dug Kantona, već potencijalni dug, koji će biti plaćen u slučaju neizmirivanja obaveza od strane krajnjih korisnika. 52 61 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Poglavlje 5: Proračunski prioriteti za razdoblje 2014. - 2016. g. Uvod Proračun je primarni instrument za izradu politika svake vlade. On je sredstvo putem kojeg se strateški ciljevi vlade prevode u usluge, programe i aktivnosti koje ispunjavaju socijalne i ekonomske potrebe njenih građana. Sve se vlade širom svijeta suočavaju sa dilemom zahtjeva za sredstvima za programe i usluge koje nadmašuju nivo raspoloživih sredstava. Ni Bosna i Hercegovina nije izuzetak u tom smislu. Suočeno sa zahtjevima proračunskih korisnika i prioritetima koji nadilaze nivo raspoloživih sredstava, Vlada Kantona je obavezna da donosi odluke o tome koje su najvažnije prioritetne politike. Idealno, ti prioriteti bi trebali biti usklađeni sa srednjoročnim i dugoročnim društvenim i ekonomskim razvojnim i političkim ciljevima Kantona Središnja Bosna. U ovom poglavlju su izložene preporuke Ministarstva financija o srednjoročnim proračunskim prioritetima i početnim proračunskim ograničenjima za 2014. g. zasnovanim na analizi poduzetoj od strane Odjela za proračun Ministarstva financija Kantona Središnja Bosna. Ova analiza uzima u obzir informacije proračunskih korisnika po pitanju prioritetnih politika i indikativnih procjena potrošnje. Obzirom da se radi o preporukama zasnovanim na analizi raspoloživih podataka, donošenje konačnih odluka (plafona) je odgovornost Vlade Kantona Središnja Bosna. Ove preporuke o proračunskim ograničenjima uglavnom su zasnovane na projiciranom padu ukupnih prihoda u 2014., te ograničenom rastu u naredne dvije godine, koji je prilagođen trenutnoj ekonomskoj situaciji. Ova proračunska ograničenja za 2014. godinu služe kao početni okvir unutar kojeg resorna ministarstva i ostali proračunski korisnici mogu razviti svoje detaljne zahtjeve za 2014. godinu. Proračunski korisnici Kantona Središnja Bosna su imali obvezu pripremiti i dostaviti Ministarstvu financija svoje Tablice pregleda prioriteta proračunskih korisnika. Cilj ovih tablica je da proračunskim korisnicima pruže mogućnost da doprinesu izradi Dokumenta okvirnog proračuna za razdoblje 2014. – 2016. godina tako što će odrediti svoje ključne prioritete za raspodjelu proračuna za 2014. godinu i za naredne dvije godine, u skladu sa ciljevima ekonomskih i društvenih politika. Pregled prioriteta Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. godine Nakon što Ministarstvo financija u siječnju pošalje Instrukcije za proračunske korisnike br.1, od proračunskih korisnika se traži da popune ”Tablice pregleda prioriteta proračunskih korisnika” i dostave ih Ministarstvu financija do 30. travnja. Svrha ovih tablica je da se proračunskim korisnicima pruži mogućnost da dostave ulazne informacije potrebne za izradu DOP-a za razdoblje od 2014. do 2016. godine. Korisnici u tim tablicama prikazuju svoje glavne prioritete za alokaciju sredstava za 2014. godine i sljedeće dvije fiskalne godine, a koji su u skladu sa državnim i kantonalnim ekonomskim i socijalnim ciljevima politika, uključujući i one koje se nalaze u Srednjoročnoj razvojnoj strategiji (SRS-u). Kao dio ovog procesa, od proračunskih korisnika se traži da izrade četiri zasebne tablice koristeći jednostavan programski format, u kojem su sredstva prezentirana za svaki program izložena po ekonomskoj klasifikaciji. 62 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Informacije dostavljene u tablicama imaju svrhu da potaknu određivanje prioriteta (i ponovo određivanje prioriteta) za alokaciju proračunskih sredstava na one programe i aktivnosti koji najviše doprinose ostvarenju najvažnijih ciljeva ekonomskih i socijalnih politika. Tablica 5.1 (u nastavku) daje sažeti prikaz prioritetnih programa i potrebnih dodatnih sredstava koje zahtijevaju proračunski korisnici, u odnosu na proračun KSB za 2013. godinu. Kao što je navedeno u Tablici 5.1, ukupni nivo zahtjeva za dodatnim sredstvima je značajno premašio nivo raspoloživih sredstava za financiranje proračunskih korisnika Kantona Središnja Bosna u narednom trogodišnjem razdoblju. Zahtjevi za većim dodatnim sredstvima u odnosu na 2013. godinu (iznijeti u Tablicama 5.1 i 5.2) uključuju: Ministarstvo unutarnjih poslova (7.691.000,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 10.541.000,00 KM u 2015. godini i 13.391.000,00 KM u 2016. godini); Kantonalna uparava za branitelje (4.168.134,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 4.683.215,00 KM u 2015. godini i 7.896.550,00 KM u 2016. godini); Ministarstvo financija (1.221.500,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 2.185.600,00 KM u 2015. godini i 5.273.900,00 KM u 2016. godini); Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (4.194.200,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 4.254.200,00 KM u 2015. godini i 4.254.200,00 KM u 2016. godini); Ministarstvo zdravstva i socijalne politike (2.435.416,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 2.959.116,00 KM u 2015. godini i 3.236.616,00 KM u 2016. godini); Kantonalna uprava za civilnu zaštiu (3.776.400,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 4.376.400,00 KM u 2015. godini i 4.876.400,00 KM u 2016. godini); Kantonalna uprava za šumarstvo (356.596,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 505.494,00 KM u 2015. godini i 455.949,00 KM u 2016. godini); Kantonalni sud (848.400,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 889.600,00 KM u 2015. godini i 983.400,00 KM u 2016. godini); Ministarstvo prostornog uređenja, gradnje, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova (565.100,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 585.100,00 KM u 2015. godini i 605.100,00 KM u 2016. godini); Ministarstvo gospodarstva (727.100,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 943.900,00 KM u 2015. godini i 1.165.800,00 KM u 2016. godini); Kantonalni arhiv (425.000,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 358.900,00 KM u 2015. godini i 495.500,00 KM u 2016. godini); Općinski sud u Kiseljaku (185.480,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 284.131,00 KM u 2015. godini i 341.200,00 KM u 2016. godini); Kantonalna uprava za geodetske i imovinskoprvane poslove (78.374,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 111.554,00 KM u 2015. godini i 67.547,00 KM u 2016. godini); Ured predsjednika Vlade Kantona Središnja Bosna (162.300,00 KM dodatnih zahtjeva u 2014. godini, 162.300,00 KM u 2015. godini i 167.300,00 KM u 2016. godini); SRS naglašava da će određivanje prioriteta raspodjele javnih sredstava biti u skladu sa ciljevima fiskalne strategije, obzirom na visok nivo javne potrošnje. Stoga se slijedeće preporuke za proračunska ograničenja zasnivaju na ograničenom rastu raspoloživih prihoda, ciljanom primarnom proračunskom bilancom, te prilagodbama za očekivane nove politike i aktivnosti koje će imati implikacije po proračun. Na osnovu ukupno raspoloživih sredstava za financiranje proračuna Kantona Središnja Bosna u narednom trogodišnjem razdoblju, ukupan proračunski okvir Kantona za 2014. godinu je 140,0 mil KM, 154,0 mil KM u 2015. godini, i 159,2 mil KM u 2016. godini. Rashodi za razdoblje 2014. – 2016. godina, sačinjeni su na bazi zahtjeva proračunskih korisnika, uz uvažavanje zakonskih obaveza, politika i prioriteta Vlade Kantona, te ažuriranih makroekonomskih 63 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. projekcija i procjena raspoloživih proračunskih sredstava. Rashodi proračuna Kantona planirani su prvenstveno na bazi nastavka provođenja mjera štednje i politika koje je Vlada definirala tijekom 2011. i 2012. godine a koje imaju za cilj smanjenje potrošnje proračunskih sredstava. Na osnovu ukupno raspoloživog okvira sredstva su utvrđena na nivou proračunskih korisnika (a imajući u vidu projicirani pad prihoda u 2014., te polagani rast u naredne dvije godine). Sažetak proračunskih ograničenja po sektorima i početne gornje granice rashoda po korisnicima je izložen u Tablici 5.2. Ministarstvo financija je napravilo sveobuhvatnu analizu Tablica pregleda prioriteta proračunskih korisnika dostavljenih od strane korisnika, na osnovu koje je izrađen preliminarni nacrt proračuna Kantona za naredne tri godine. Preliminarni nacrt proračuna sadrži gornje granice rashoda za svakog proračunskog korisnika uzimajući u obzir ciljeve proračunskih korisnika i prijedloge visokoprioritetne potrošnje. U nastavku teksta dat je pregled Proračunskih zahtjeva i indikativnih gornjih granica rashoda proračunskih korisnika Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. - 2016. godine. 64 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Tablica 5.1: Proačunski zahtjevi proračunskih korisnika Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. - 2016. g. 10010001 Proračun 2013. Postojeći programi 2014. 1.980.800 Objašnjenje/ komentar 10020001 11010001 232.700 Objašnjenje/ komentar 11020001 268.800 Objašnjenje/ komentar 0 Postojeći programi 2014. 2015. 0 2015. 0 Ukupan zahtjev 2016. 0 2014. 0 2015. 0 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 0 2014. 0 2.028.200 2015. 2.034.500 2016. 2.040.900 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 0 2014. 0 2015. 0 Ukupan zahtjev 2016. 0 2014. 0 2015. 0 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 0 0 2014. 2015. 2016. 186.200 186.300 186.400 Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu. URED PREDSJEDNIKA VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA Postojeći programi Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2014. 2015. 2016. 395.000 395.000 400.000 2014. 2015. 0 Ukupan zahtjev 2016. 0 0 Indikativne gornje granice rashoda 2014. 2015. 2016. 2014. 2015. 2016. 395.000 395.000 400.000 234.800 236.100 237.400 Postojeći programi: Program br. 1: Prateće usluge za VLADU i PREMIJERA SREDNJOBOSANSKOG KANTONA - Omogućavanje funkcionisanja Premijera kantona kroz obezbjeđenje administrativnih, savjetodavnih i pratećih usluga. STRUČNA SLUŽBA VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA Proračun 2013. 0 2014. STRUČNA SLUŽBA SABORA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA Proračun 2013. Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu. 183.600 Objašnjenje/ komentar 2015. 0 Proračun 2013. u KM SABOR KANTONA SREDIŠNJA BOSNA I IZABRANI DUŽNOSNICI ZAKONODAVNE VLASTI Postojeći programi 2014. 2015. 0 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 0 2014. 0 2015. 0 2016. 0 Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu. 65 Ukupan zahtjev 2014. 0 2015. 0 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 0 0 2014. 2015. 2016. 272.900 274.600 276.300 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 11030001 SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE TIJELA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA Proračun Postojeći programi 2013. 2014. 3.541.500 Objašnjenje/ komentar 11040001 2015. 1.059.000 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 1.109.000 2014. 1.159.000 2014. 75.300 11050001 2015. 0 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 0 2014. 0 2014. Objašnjenje/ komentar 2016. 1.409.000 1.459.000 2014. 2015. 2016. 922.100 876.700 861.300 2015. 0 Ukupan zahtjev 2016. 0 2014. 0 2015. 0 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 0 2014. 0 88.700 2015. 89.300 2016. 89.900 URED ZA JAVNE NABAVKE VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA Postojeći programi 0 2015. 1.359.000 Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu. Proračun 2013. 2014. 300.000 URED ZA ZAKONODAVSTVO VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA Postojeći programi Objašnjenje/ komentar 2016. 300.000 Indikativne gornje granice rashoda Postojeći programi: Program br. 1: Funkcioniranja organa uprave KSB - Osiguranje što boljih uvjeta za rad organa uprave: Redovno održavanje službenih zgrada, uredsko prostora, instalacija i inventara te drugih objekata koje koriste kantonalna tijela uprave, Unutarnje osiguranje poslovnih zgrada, Sačinjavanje javnih obavještenja i objava za sve vrste javnih nabavki, Provođenje postupka osiguranja osoba i vozila, Umnožavanje pisanih materijala, Prijem i slanje poštanskih pošiljki, Uredsko poslovanje i arhivske poslove, Poslove iz radnih odnosa, Upravljanje vanjskih i unutarnjih telefonskih veza, Servisiranje računara i drugih uređaja, Poslove zagrijavanja poslovnih prostorija Dodatna visoko-prioritena potrošnja: Program br. 1: Opremanje zgrade "Pritvora" - Omogućiti povećanje uredskih kapaciteta, a time poboljšati uvjete za kvalitetnije funkcioniranje organa uprave u Kantonu. Proračun 2013. 2015. 300.000 Ukupan zahtjev 2015. 0 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 0 2014. 0 2015. 0 2016. 0 Institucija u formiranju, nije dostavljen zahtjev u programskom formatu. 66 Ukupan zahtjev 2014. 0 2015. 0 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 0 0 2014. 2015. 2016. 164.200 164.600 167.000 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 12010001 MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA Proračun 2013. 30.509.000 Objašnjenje/ komentar 13010001 Postojeći programi 2014. 2015. 2016. 36.500.000 38.750.000 41.000.000 13020001 Postojeći programi 2014. 2.003.600 Objašnjenje/ komentar 13030001 2013. Objašnjenje/ komentar 2016. 2.900.000 2014. 2015. 2016. 2014. 2015. 2016. 38.200.000 41.050.000 43.900.000 30.338.800 30.588.500 30.795.700 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 0 2014. 0 2015. 0 Ukupan zahtjev 2016. 0 2014. 0 2015. 0 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 0 0 2014. 2015. 2016. 452.600 504.400 556.200 Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu. KANTONALNI SUD Postojeći programi 2014. 2015. 2.285.000 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 2.326.200 2014. 2.420.000 2015. 567.000 Ukupan zahtjev 2016. 567.000 2014. 567.000 2015. 2.852.000 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2.893.200 2014. 2.987.000 2.068.100 2015. 2.077.900 2016. 2.087.700 Postojeći programi: Program br. 1: Programski Proračun Kantonalnog suda u Novom Travniku za period od 2014.do 2016.godine. - Funkcija suđenja i presuđenja u predmetima iz mjerodavnosti propisane zakonom o sudovima. Dodatna visoko-prioritena potrošnja: Program br. 1: Programski proračun Kantonalnog suda u Novom Travniku za period 2014. do 2016. godine - Rješavanje obveza iz dokumenta Državne strategije za rješavanje predmeta ratnih zločina i Odluke o usvajanju i obveznoj primjeni standarda u provođenju mjera zaštite svjedoka. sudovima u BiH, te Smjernice standarda i mjera sigurnosti pravosudnih institucija i nositelja pravosudnih funkcija u BiH. KANTONALNO TUŽITELJSTVO KANTONA SREDIŠNJA BOSNA Proračun 1.460.500 2015. 0 Proračun 2013. 2015. 2.300.000 Indikativne gornje granice rashoda MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE 563.800 Objašnjenje/ komentar 2014. 1.700.000 Ukupan zahtjev Postojeći programi: Program br. 1: Unutrašnji poslovi iz nadležnosti Kantona, koji obezbjeđuju poštivanje zakona i sigurnosti građana i pruženje usluga građanima iz nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova - Otkrivanje krivičnih djela, sankcioniranje prekršaja po javnom redu i miru i prekršaja po saobraćaju, povećanje kvalitete u pružanju usluga građanima prilikom izdavanja ličnih dokumenata Dodatna visoko-prioritena potrošnja: Program br. 1: Modernizacija opreme policije - Veći stepen otkrivenosti počinioca krivičnih djela i veća sigurnost u prometu Proračun 2013. Dodatna visoko-prioritena potrošnja Postojeći programi 2014. 2015. 0 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 0 2014. 0 2015. 0 2016. 0 Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu. 67 Ukupan zahtjev 2014. 0 2015. 0 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 0 2014. 0 1.440.300 2015. 1.448.800 2016. 1.457.400 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 13050001 KANTONALNO JAVNO PRAVOBRANITELJSTVO Proračun 2013. 196.500 Objašnjenje/ komentar 13060001 Postojeći programi 2014. 2015. 2016. 296.800 296.800 296.800 13060002 Postojeći programi 2014. 13060003 Objašnjenje/ komentar 0 2014. 2015. 2016. 2014. 2015. 2016. 296.800 296.800 296.800 223.600 224.800 226.000 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 0 2014. 0 2015. 0 Ukupan zahtjev 2016. 0 2014. 0 2015. 0 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 0 2014. 0 3.934.100 2015. 3.958.600 2016. 3.983.300 OPĆINSKI SUD U BUGOJNU Postojeći programi 2014. 2015. 0 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 0 2014. 0 2015. 0 Ukupan zahtjev 2016. 0 2014. 0 2015. 0 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 0 2014. 0 2.230.000 2015. 2.243.700 2016. 2.258.600 Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu. OPĆINSKI SUD U JAJCU Proračun 2013. 775.700 2016. 0 Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu. 2.243.800 Objašnjenje/ komentar 2015. 0 Proračun 2013. 2015. 0 Indikativne gornje granice rashoda OPĆINSKI SUD U TRAVNIKU 3.861.800 Objašnjenje/ komentar 2014. Ukupan zahtjev Postojeći programi: Program br. 1: Program pravne zaštite i imovine i imovinskih interesa kantona. - Osiguranje uvjeta iz nadležnosti pravobranilaštva: rješavanje predmeta koji se odnose na kantonalne organe, zastupanje u postupcima kod suda, podizanje tužbi te postupanje kod ulaganja pravnih lijekova, davanje mišljenja i podnošenje prijedloga za izvršenje. Proračun 2013. Dodatna visoko-prioritena potrošnja Postojeći programi 2014. 2015. 0 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 0 2014. 0 2015. 0 2016. 0 Novoformirana institucija, nije dostavljen zahtjev u programskom formatu. 68 Ukupan zahtjev 2014. 0 2015. 0 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 0 0 2014. 794.000 2015. 778.100 2016. 772.200 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 13060004 OPĆINSKI SUD U KISELJAKU Proračun 2013. 1.354.800 Objašnjenje/ komentar 14010001 Postojeći programi 2014. 4.951.500 Objašnjenje/ komentar 15010001 2013. Objašnjenje/ komentar 2014. 1.696.000 2015. 0 2016. 0 2014. 0 1.540.280 2015. 1.638.931 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 1.696.000 2014. 1.440.500 2015. 1.447.100 2016. 1.453.700 MINISTARSTVO FINANCIJA Postojeći programi 2014. 2015. 6.173.000 7.137.100 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 2014. 10.225.400 2015. 0 Ukupan zahtjev 2016. 0 2014. 0 6.173.000 2015. 7.137.100 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 10.225.400 2014. 1.777.800 2015. 2.914.700 2016. 5.012.900 Postojeći programi: Program br. 1: Planiranje i upravljanje proračunom - Osiguravanje pravovremenog i visokokvalitetnog upravljanja i savjetodavnih usluga Vladi kako bi joj se omogućilo da raspodijeli sredstva na najprioritetnije ekonomske i društvene ciljeve Program br. 2: Financijsko upravljanje trezorom - Pružanje usluga efektivnog financijskog upravljanja (uključujući gotovinu i dug) vladi. Efektivna ocjena i naplata poreza u skladu sa poreskim zakonima. Program br. 3: Računovodstvene procedure - Pružati Vladi efikasne računovodstvene usluge Program br. 4: Interna revizija - Osiguranje poštivanja politika, zakona i procedura, i davanje preporuka za unaprijeđenja. MINISTARSTVO GOSPODARSTVA Proračun 2.457.700 2016. 1.638.931 Ukupan zahtjev Dostavljeni zahtjev nije objašnjen, što nije u skladu sa programskim formatom Proračun 2013. 2015. 1.540.280 Dodatna visoko-prioritena potrošnja Postojeći programi 2014. 3.184.800 2015. 3.401.600 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 3.623.500 2014. 2015. 0 Ukupan zahtjev 2016. 0 2014. 0 3.184.800 2015. 3.401.600 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 3.623.500 2014. 2.006.600 2015. 3.751.000 2016. 4.477.400 Postojeći programi: Program br. 1: Industrija, poduzetništvo, obrtništvo i rad. - praćenje i proučavanje stanja, izrada analiza, obrada podataka praćenje razvoja tehnike i tehnologije, zakonsko regulisanjei predlaganje odgovarajući mjera i planova razvoja Program br. 2: Energetika, rudarstvo i igm. - praćenje i proučavanje stanja u oblastima energetike, rudarstva, i igm-a, utvrđivanje i praćenje energetske bilance(proizvodnja električne energije, uglja i drugih mineralnih sirovina), raspodjela i distribucija električne energije, ocjena pregled i ovjera tehničkih i projektnih dokumentacija postrojenja svih energetskih izvora, provođenje postupka dodjele koncesija, kao i provođenje tehničkih inspekcija, i izrada analiza i obrada podataka. Program br. 3: Trgovina, ugostiteljstvo i turizam - praćenje i proučavanje stanja u oblastima trgovina, ugostiteljstvo i turizam kroz unutrašnju trgovinu u kantonu, promet roba i usluga(uvozizvoz), bilansiranje i praćenje opskrbljenosti kantona, praćenje kretanja cijena proizvoda i usluga od kantonalnog interesa, provođenje zakona i propisa koji regulišu oblast trgovine, ugostiteljstva i turizma, praćenje provođenja utvrđene politike razvoja turizma, kao i analiza razvoja i poslovanja privrednih subjekata, praćenje i analiziranje kretanja cijena turističke potrošnje, prometa i efekata od turizma, razvrstavanje i kategorizacija turističko-ugostiteljskih objekata, priprema strategija i master planova razvoja turističkih područja Program br. 4: Promet i telekomunikacije - praćenje i proučavanje stanja u oblastima prometa i telekomunikacija, praćenje stanja i razvoja unutrašnjeg i međunarodnog cestovnog prometa i uslužnih djelatnosti u okviru prometa, unapređenje uslova sigurnosti u drumskom saobraćaju, izdavanje dozvola i drugih isprava u cestovnom prometu, izdavanje dozvola i odobrenja iz oblasti telekomunikacija, nadzor nad vršenjem javnih ovlaštenja, davanje suglasnosti na investiciono tehničku dokumentaciju pri puštaju u rad telekomunikacijskih sistema. Program br. 5: Inspekcija - dosljedna primjena zakonske regulative iz nadležnosti federalnih i kantonalnih propisa u oblastima trgovine turizma i ugostiteljstva, rada i zaštite na radu, utvrđivanje ispunjavanja minimalnih tehničkih uslova za obavljanje registrovane djelatnosti iz dodijeljene nadležnosti. 69 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 16010001 MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE POLITIKE Proračun 2013. 10.614.384 Objašnjenje/ komentar 17010001 Postojeći programi 2014. 2015. 2016. 11.049.800 11.573.500 11.851.000 9.351.700 Objašnjenje/ komentar 2014. 2015. 2.000.000 Ukupan zahtjev 2016. 2.000.000 2.000.000 Indikativne gornje granice rashoda 2014. 2015. 2016. 13.049.800 13.573.500 13.851.000 2014. 7.806.000 2015. 2016. 10.409.100 10.912.300 Postojeći programi: Program br. 1: Organizacija zdravstva - Poboljšanje zdravstvene zaštite kroz izradu normativa i smjernica, te opremanja zdravstvenih ustanova. Program br. 2: Socijalna zaštia - Zbrinjavanje svih socijalnih kategorija. Program br. 3: Inspekcijski nadzor - Sprovođenje Zakonskih odredbi iz domena inspekcijskog nadzora. Dodatna visoko-prioritena potrošnja: Program br. 1: Realizacija novih oblika socijalne zaštite sukladno Federalnom Zakonu - Poboljšanje socijalne zaštite Program br. 2: Poboljšanje zdravstvene zaštite - Bolja dijagnostika, kroz opremanje zdravstvenih ustanova MINISTARSTVO PROSVJETE, ZNANOSTI, KULTURE I ŠPORTA Proračun 2013. Dodatna visoko-prioritena potrošnja Postojeći programi 2014. 2015. 0 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 0 2014. 0 2015. 0 0 Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu. 70 Ukupan zahtjev 2016. 2014. 0 2015. 0 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 0 2014. 0 5.267.700 2015. 9.775.600 2016. 10.283.500 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 1702000 OSNOVNO ŠKOLSTVO (SAŽETAK) Proračun 2013. 43.418.400 Objašnjenje/ komentar Postojeći programi 2014. 8.805.931 2015. 8.889.431 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 8.973.431 2014. 2015. 360.000 900.000 2016. 900.000 Ukupan zahtjev 2014. 9.165.931 2015. 9.789.431 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 9.873.431 2014. 2015. 2016. 44.181.600 44.326.100 44.501.800 Od ukupno 52 osnovne škole koje se financirju iz proračuna Kantona, 10 škola je dostavilo zahtjev u programskom formatu. PRVA OSNOVNA ŠKOLA, BUGOJNO Postojeći programi: Program br. 1: Rekonstrukcija sanitarnog čvora - popravak i zamjena dotrajalog sanitarnih čvorova OSNOVNA ŠKOLA 13.RUJAN, JAJCE Postojeći programi: Program br. 1: Osnovno obrazovanje - osigurati kvalitetno osnovno obrazovanje za učenike uzrasta od 6 do 15 godina kroz poboljšavanje uvjeta odgoja i obrazovanja i unaprjeđenje nastavnih planova i programa. OSNOVNA ŠKOLA BRAĆA JEZERČIĆ, JAJCE Postojeći programi: Program br. 1: Osnovno obrazovanje - osigurati kvalitetno osnovno obrazovanje za učenike od 6 - 15 godina kroz poboljšavanje uvjeta odgoja i obrazovanja i unaprjeđenje nastavnih planova i programa. OSNOVNA ŠKOLA SAFVET-BEG BAŠAGIĆ, NOVI TRAVNIK Postojeći programi: Program br. 1: Osnovno obrazovanje - obezbjediti kvalitetno osnovno obrazovanje za učenike od 6 - 15 godina kroz poboljšanje uslova obrazovanja i unapređivanje nastavnih planova i programa OSNOVNA ŠKOLA EDHEM MULABDIĆ, OPARA Postojeći programi: Program br. 1: Osnovno obrazovanje - obezbjediti kvalitetno osnovno obrazovanje za učenike od 6 - 15 godina kroz poboljšanje uslova obrazovanja i unapređenja nastavnih planova i programa OSNOVNA ŠKOLA NOVI TRAVNIK, NOVI TRAVNIK Postojeći programi: Program br. 1: OBRAZOVANJE DJECE - STJECANJE ZNANJA, VJEŠTINA I DRUGIH VRIJEDNOSTI ZA DOBROBIT DJECE I DRUŠTVA U CJELINI OSNOVNA ŠKOLA KARAULA, TRAVNIK Postojeći programi: Program br. 1: Poboljšanje rezultata uspjeha učenika, nabavkom potrebnih nastavnih učila i uvođenjem kabinetske nastave - osigurati kvalitetno osnovno obrazovanje za učenike od 6 - 15 godina kroz poboljšanje uslova obrazovanja i unapređenje nastavnih planova i programa OSNOVNA ŠKOLA GUČA GORA, TRAVNIK Postojeći programi: Program br. 1: Osnovno obrazovanje, uvođenje kabinetske nastave - osigurati kvalitetno osnovno obrazovanje za učenike od 6 - 15 godina kroz poboljšanje uslova obrazovanja i unapređenje nastavnih planova i programa OSNOVNA ŠKOLA HAN BILA, TRAVNIK Postojeći programi: Program br. 1: Osnovno obrazovanje, uvođenje kabinetske nastave - osigurati kvalitetno osnovno obrazovanje za učenike od 6 - 15 godina kroz poboljšanje uslova obrazovanja i unapređenje nastavnih planova i programa OSNOVNA ŠKOLA DR.BORIS ČORIĆ, KREŠEVO Postojeći programi: Program br. 1: rekonstr.kotlovn.-zamjena kotla (grij na čvrsti ogr.), rekonstr.školsk.zgrade- obnova fasade - zamj. postojećeg grijanja radi dotr i prel sa tečnog na čvrsto i obnova fasade na centralnoj školi 71 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 1703000 SREDNJE ŠKOLSTVO (SAŽETAK) Proračun 2013. 23.846.800 Objašnjenje/ komentar 18010001 Postojeći programi 2014. 2013. Objašnjenje/ komentar 4.896.451 2016. 2014. 4.917.122 2015. 0 Ukupan zahtjev 2016. 0 2014. 0 5.005.061 Indikativne gornje granice rashoda 2015. 4.896.451 2016. 4.917.122 2014. 2015. 2016. 20.554.600 20.667.300 20.702.900 Od ukupno 25 srednjih škola koje se financirju iz proračuna Kantona, 5 škola je dostavilo zahtjev u programskom formatu MJEŠOVITA SREDNJA ŠKOLA, NOVI TRAVNIK; Postojeći programi: Program br. 1: Srednje obrazovanje - osigurati kvalitetno srednje obrazovanje za učenike uzrasta od 15 do 19 godina. SREDNJA ŠKOLA TRAVNIK, NOVA BILA; Postojeći programi: Program br. 1: Srednje obrazovanje - osigurati kvalitetno srednje obrazovanje za učenike uzrasta od 16 do 19 godina. SREDNJA ŠKOLA BUSOVAČA, BUSOVAČA; SREDNJA STRUKOVNA ŠKOLA JAJCE, JAJCE; SREDNJA ŠKOLA KREŠEVO, KREŠEVO; Postojeći programi: Program br. 1: Rekonstrukcija sanitarnog čvora, zamjena vanjske stolarije - sanitarni čvor prilagoditi za učenike u invalidskim kolicima, novom stolarijom učiniti uštede energije MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA, GRADNJE, ZAŠTITE OKOLIŠA, POVRATKA I STAMBENIH POSLOVA Proračun 1.349.900 2015. 5.005.061 Dodatna visoko-prioritena potrošnja Postojeći programi 2014. 1.915.000 2015. 1.935.000 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 1.955.000 2014. 2015. 0 Ukupan zahtjev 2016. 0 2014. 0 1.915.000 2015. 1.935.000 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 1.955.000 2014. 800.100 2015. 1.604.500 2016. 1.708.900 Postojeći programi: Program br. 1: Rad po žalbama u vezi sa provedbenim federalnim i kantonalnim zakonima;Izrada nacrta zakona; Izrada kantonalnog plana zaštite okoliša; Obilježavanje značajnih dana eko-kalendara i poticaju rada eko udruga; Formiranje Fonda za zaštitu okoliša; Sanacija ekoloških incidenata; Poticaji povratka prognanih, obnovi i razvitku; Izrada prostorno planske dokumentacijena području SBK/KBS; Izmjena prostornog plana; Izrada prostorno planske dokumentacije za područje od posebnog značaja ;Zakon o legalizaciji bespravnih objekata. Kontinuirani poslovi; Izrada strateškog dokumenta kantonalnog plana zastite okoliša, Potpora radu ekoloških udruga,osnivanje fonda za zaštitu okoliša te saniranje divljih deponija; Obnova kuća,infrastrukture i održivi povratak; Uraditi razvojnu prostorno-plansku dokumentaciju na općinskom nivou, definirati nove razvojne projekte;stvoriti predispoziciju razvoja i zaštite područja od posebnog značaja. 72 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 19010001 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA Proračun 2013. 2.855.800 Objašnjenje/ komentar 19020001 Postojeći programi 2014. 2.186.300 Objašnjenje/ komentar 7.110.000 2016. 2014. 7.110.000 2015. 0 Ukupan zahtjev 2016. 0 2014. 0 7.050.000 2015. 7.110.000 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 7.110.000 2014. 1.592.800 2015. 3.735.100 2016. 4.159.500 Postojeći programi: Program br. 1: Strateško rukovođenje i administracija - Upravljanje i podrška da bi se omogućila realizacija programa MPVŠ SBK putem: ispunjavanja strateškog i operativnih ciljeva MPVŠ SBK b) pružanja pravovremene, kvalitetne rukovodeće, financijske, računovodstvene, pravne, kadrovske, informativne i tehnološke podrške c) predlaganje zakonskih propisa i donošenje podzakonskih akata d) ostali ciljevi u skladu sa nadležnostima MPVŠ SBK Program br. 2. Naknada štete koju počini zaštičena divljač - Smanjenje šteta koju počine zaštičene životinjske vrste - divljač Program br. 3. Poticaji šumarstvu za državne šume - Unapređenje šumskog fonda Program br. 4. Rekultiviranje poljoprivrednog zemljišta - Povećanje obradivih površina zemljišta odnosno pretvaranje neplodnog ili manje plodnog zemljišta u poljoprivredno na području SBK/KSB. Program br. 5. Poticaji u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji - Povečanje broja poljoprivrednih proizvođača na području SBK/KSB. Program br. 6. Pomoć i zaštita poljoprivrednim proizvođačima - Zadržavanje postojećeg broja poljoprivrednih proizvođača na području SBK/KSB. Program br. 7. Poticaji u poljoprivredi - zakonske obaveze - Iskorjenjivanje zaraznih oboljenja sa fokusiranjem na zoonoze. Ciljevi: smanjiti gospodarske štete u stočarstvu i doprinos poboljšanju javnog zdravstva umanjujući rizike od zoonoza kod ljudi. Program br. 8. Poticaji u poljoprivredi - inteventna sredstva - U slučaju izbijanja nepredviđenih zaraznih bolesti biljnog i životinjskog svijeta i prirodnih katastrofa U slučaju nedostatka sredstava izdvojenih po pojedinim programima ili nabavka opreme za izvršavanje istih. Program br. 9. Poticaji u vodoprivredi - Obezbjediti očuvanje vodnih resursa; Obezbjediti očuvanje kvalitete vode; Svako korištenje vode isplanirati i uskladiti sa projektima namjenjenim za to korištenje; Zahtjevati da projekti budu izrađeni od strane projektnih kuća koje su ovlaštene od FMPVŠ; Kontinuirani inspekcijski nadzor; Obezbjediti vodne i druge akte KANTONALNA UPRAVA ZA ŠUMARSTVO Proračun 2013. 2015. 7.050.000 Dodatna visoko-prioritena potrošnja Postojeći programi 2014. 2.374.300 2015. 2.543.198 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 2.642.249 2014. 2015. 168.596 148.596 Ukupan zahtjev 2016. 2014. 0 2.542.896 2015. 2.691.794 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2.642.249 2014. 2.049.000 2015. 2.234.400 2016. 2.349.800 Postojeći programi: Program br. 1. Upravljanje državnim šumama,obavljanje stručnih poslova u gospodarenju privatnim šumama i pračenje stanja svih šuma i šumskog zemljišta na području Srednjobosanskog kantona - Planiranje u šumarstvu i kontrola nad šumama i šumskim zemljištem,podrška i pračenje realizacije gospodarenja šumama sa ciljem očuvanja trajnosti gospodarenja, odnosno upotrebe i korištenja šuma i šumskih zemljišta na način i sa intenzitetom koji će očuvati njihovu bioraznolikost,obnovljivost i vitalnost, te povećati njihov potencijal da danas i u budućnosti obavljaju značajne ekološke, ekonomske i socijalne funkcije na lokalnom i globalnom nivou,a da se pri tom ne ugrozi funkcionisanje drugih ekosisitema. Program br. 2. Neposredna zaštita državnih šuma-, putem organizovane čuvarske službe - Svakodnevno pračenje toka svih aktivnosti koje se provode unutar šume,te evidentiranje i izvještavanje o svim nezakonitim radnjama koje se odvijaju unutar šume ili su prijetnja istoj.Praćenje zdravstvenog stanja i stepena oštećenosti šuma,stalno osmatranje i dojavljivanje u vezi sa istim.Obustavljanje daljnjeg vršenja zapaženih nepravilnosti i pokretanje postupka kod nadležnih pravosudnih institucija protiv počinilaca bespravnih aktivnosti. Program br. 3. Finansiranje i sufinansiranje programa zaštite i unapređenja stanja postojećih i podizanja novih šuma i podrška ruralnom razvoju - Finansijska podrška unapređenju šuma radi ostvarivanja općeg interesa i dugoročnih ciljeva zasnovanih na principima održivog gospodarenja šumama utvrđenih Šumarskim programom Federacije, kantonalnim šumskorazvojnim planovima i šumskoprivrednim osnovama Dodatna visoko-prioritena potrošnja: Program br. 1. Implementacija izmjenjenog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Kantonalne uprave za šumarstvo u dijelu koji se odnosi na organizaciju direkcije Uprave - Funkcionalna organizacija Uprave kojom se podiže nivo efikasnosti i racionalnosti u radu svih službi Uprave Program br. 2. Implementacija izmjenjenog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Kantonalne uprave za šumarstvo u dijelu koji se odnosi na organizaciju neposredne zaštite-čuvanja šuma Funkcionalna organizacija čuvarske službe kojom se podiže nivo efikasnosti i racionalnosti u radu svih službi Uprave 73 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 20010001 KANTONALNA UPRAVA ZA BRANITELJE Proračun 2013. 3.252.700 Objašnjenje/ komentar 21010001 Postojeći programi 2014. 258.500 Objašnjenje/ komentar 22010001 184.600 Objašnjenje/ komentar 2016. 2014. 11.149.250 2015. 0 2016. 0 2014. 0 7.420.834 2015. 7.935.915 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 11.149.250 2014. 3.256.400 2015. 3.262.900 2016. 3.265.400 KANTONALNI ARHIV Postojeći programi Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2014. 2015. 2016. 683.500 617.400 754.000 2014. 2015. 0 Ukupan zahtjev 2016. 0 0 Indikativne gornje granice rashoda 2014. 2015. 2016. 2014. 2015. 2016. 683.500 617.400 754.000 317.700 319.300 320.900 Postojeći programi: Program br. 1: Obavljanje arhviske djelatnosti na osnovu Zakona o arhviskoj građi u SBK - Obezbjediti i Zaštititi srhivsku i registraturnu građu na području Srednjobosanskog kantona u skladu s Zakonom o arhivskoj građi u SBK (Sl. Novine SBK 10/01) Program br. 2: Renoviranje i dogradnja arhviske zgrade - Dogradnja i izgradnja arhviske zgrade po fazama, (Rušenje, dogradnja i završavanje zgrade depoa Arhiva na osnovu projekta Renoviranje i dogradnja arhivske zgrade. Za ovaj period treba planirati izgradnju II faze i njeno kompletno završavanje sa opremom, prebacivanje arhivske građe iz I faze ( u kojoj je ona smještena privremeno) u II fazu i III Faza koja obuhvata završne radoviekoji podrazumjevaju dovršavanje I faze uskladu s projektom). KANTONALNI ZAVOD ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I ZAŠTITU KULTURNO-POVIJESNOG NASLIJEĐA Proračun 2013. 7.935.915 Ukupan zahtjev Postojeći programi: Program br. 1. Program za finansiranje dopunskih prava korisnika branilačko-invalidske zaštite - Ostvarivanje zdravstvene zaštite, ostvarivanje banjsko-klimatskog liječenja, nabavka ortopedskih pomagala, radno osposobljavanje i zapošljavanje ratnih vojnih invalida sa preostalom radnom sposobnošću,zapošljavanje RVI sa punom radnom sposobnošću, školovanje i radno usavršavanje korisnika braniteljsko invalidske zaštite, stambeno zbrinjavanje korisnika BIZ/BIS, sufinanciranje rada udruženja proisteklih iz obrambeno-oslobodilačkog rata, podizanje nadgrobnih spomenika /nišana i spomen obilježja, izgradnja, uređenje i održavanje groblja-mezarja, dodjela novčane pomoći korisnicima koji se nalaze u stanju socijalne potrebe, pomoć u slučaju smrti, pomoć za kupovinu udžbenika za redovito školovanje. Dodatna visoko-prioritena potrošnja: Program br. 1: Program za finansiranje dopunskih prava korisnika branilačko-invalidske zaštite - Zdravstvena zaštita,banjsko-klimatsko liječenje,nabavka ortopedskih pomagala,stipendiranje školovanja,stambeno zbrinjavanje,pomoć u radu udruga-udruženjaproisteklih iz obrambeno-oslobodilačkog rata,podizanje nadgrobnih spomenika/nišana i spomen obilježja,dodjele novčanih pomoći u stanju socijalne potrebe,pomoć u slućaju smrti. Proračun 2013. 2015. 7.420.834 Dodatna visoko-prioritena potrošnja Postojeći programi Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2014. 2015. 2016. 227.369 264.590 303.531 2014. 2015. 0 Ukupan zahtjev 2016. 0 0 Indikativne gornje granice rashoda 2014. 2015. 2016. 2014. 2015. 2016. 227.369 264.590 303.531 188.800 190.900 193.000 Postojeći programi: Program br. 1: Praćenje provedbe Prostornog plana SBK 2005-2025, Učešće u usaglašavanju sa Prostornim planom F BiH, i izmjena i dopuna Prostornog plana SBK/KSB - Pračenje izrade Prostornog plana F BiH i učešće u usaglašavanju Prostornog plana SBK sa Prostornim planom F BiH kroz izmjene i dopune Prost. plana SBK. Nadzor nad provođenjem Prostornog plana SBK i realizacija prostorno planske dokumentacije za 12 općina SBK Program br. 2: Uspostava GIS-a za područje SBK/KSB - Uspostava GIS-a za područje SBK, uvezivanje GIS-a dvanaest općina u Kantonalni geoinformacijski sistem Program br. 3: Uspostava registra kulturno historijskih spomenika SBK - Zaštita kulturno - historijskog naslijeđa 74 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 23010001 KANTONALNA UPRAVA ZA GEODETSKE I IMOVINSKOPRVANE POSLOVE Proračun Postojeći programi 2013. 192.200 Objašnjenje/ komentar 24010001 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2014. 2015. 2016. 270.574 303.754 259.747 2014. Postojeći programi Objašnjenje/ komentar 0 2014. 2015. 2016. 2014. 2015. 2016. 270.574 303.754 259.747 206.500 210.700 214.900 KANTONALNA UPRAVA ZA CIVILNU ZAŠTITU 2014. 2.627.600 2016. 0 Indikativne gornje granice rashoda Postojeći programi: Program br. 1: Završetak izrade BPKN i puštanje u funkciju - Stvaranje uvjeta za ubrzani nastavak uspostave katastra nekretnina na područjima na kojima je provedena izmjera a nije uspostavljen katastar nekretnina. Program br. 2: Uspostava katastra nekretnina - Uspostava katastra nekretnina na prostoru cijelog kantona kao osnovu evidencije nekretnina i predaju podataka o nekretninama zemljišnoj knjizi radi uspostave prava na nekretninama. Program br. 3: Harmonizacija zemljišne knjige i katastara - Rekonstrukcija odvojenih sustava (katastra i zemljišne knjige) te njihova integracija u jedan novi jedinstveni sustav zemljišne administracije Proračun 2013. 2015. 0 Ukupan zahtjev 2015. 3.202.000 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 3.502.000 2014. 3.752.000 2015. 3.202.000 Ukupan zahtjev 2016. 3.502.000 2014. 3.752.000 2015. 6.404.000 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 7.004.000 7.504.000 2014. 2015. 2016. 532.300 735.200 837.100 Postojeći programi: Program br. 1: Program razvoja i Plan zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara - Poboljšanje sustava zaštite i spašavanja u cijelosti na Kantonu Središnja Bosna Dodatna visoko-prioritena potrošnja: Program br. 1: Zaštita od požara i vatrogastvo - Provođenje mjera zaštite od požara i ustroj vatrogastva (Zakon o zaštiti od požara i varogastvu donesen je na razini Federavije BiH ("Službene novine Federacije BiH", broj 64/09). Kantonalni Zakon o zaštiti od požara i vatrogastvu nalazi se u saborskoj proceduri. Sredstva koja su predviđena upošljavanjem dva nova djelatnika za oblast zaštite od požara i oblast vatrogastva (rebalansom), ukoliko ne bude usvojen Zakon neće biti ni predviđena rebalansom.) KANTONALNA UPRAVA ZA INSPEKCIJE Proračun Postojeći programi 2013. 2014. 0 Objašnjenje/ komentar 2015. 0 Dodatna visoko-prioritena potrošnja 2016. 0 2014. 0 2015. 0 Ukupan zahtjev 2016. 0 2014. 0 2015. 0 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 0 2014. 0 1.636.300 2015. 1.614.600 2016. 1.613.100 Nije dostavljen zahtjev u programskom formatu. Institucija u formiranju. Tablica 5.2 prikazuje predložene gornje granice rashoda za svakog proračunskog korisnika, uključujući podjelu na bruto plaće, naknade i doprinose, te na materijalne izdatke, transfere i kapitalne izdatke. 75 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Tablica 5.2: Pregled predloženih početnih gornjih granica rashoda po korisnicima za razdoblje od 2014. do 2016. godine 10010001 R. b. Ekonomski kod SABOR KANTONA SREDIŠNJA BOSNA I IZABRANI DUŽNOSNICI ZAKONODAVNE VLASTI Proračun Ukupan zahtjev Opis 2013. 2014. 2015. 2016. u KM Indikativne gornje granice rashoda 2014. 2015. 2016. Bruto plaće, naknade i doprinosi 867.400,00 0,00 0,00 0,00 915.200,00 919.800,00 924.500,00 2 611000 612000 613000 Izdaci za materijal i usluge 273.400,00 0,00 0,00 0,00 273.000,00 274.700,00 276.400,00 3 614000 Tekući grantovi 840.000,00 0,00 0,00 0,00 840.000,00 840.000,00 840.000,00 4 821000 Kapitalna ulaganja 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1.980.800,00 0,00 0,00 0,00 2.028.200,00 2.034.500,00 2.040.900,00 1 UKUPNO 10020001 R. b. Ekonomski kod STRUČNA SLUŽBA SABORA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA Proračun Opis 2013. 2014. Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 611000 612000 613000 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja 1 Izdaci za materijal i usluge UKUPNO 11010001 R. b. Ekonomski kod Ukupan zahtjev 2015. 2016. 0,00 0,00 106.200,00 106.800,00 107.400,00 77.900,00 0,00 0,00 0,00 78.000,00 78.500,00 79.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2.000,00 1.000,00 0,00 183.600,00 0,00 0,00 0,00 186.200,00 186.300,00 186.400,00 Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 47.900,00 50.000,00 3 614000 Tekući grantovi 0,00 140.000,00 4 821000 Kapitalna ulaganja 0,00 8.000,00 232.700,00 395.000,00 UKUPNO 2015. 0,00 URED PREDSJEDNIKA VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA Proračun Opis 2013. 2014. Izdaci za materijal i usluge 2014. 105.700,00 611000 612000 613000 1 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 184.800,00 76 197.000,00 Ukupan zahtjev 2015. 197.000,00 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 2016. 197.000,00 185.800,00 186.800,00 187.800,00 50.000,00 50.000,00 48.000,00 48.300,00 48.600,00 140.000,00 145.000,00 0,00 0,00 0,00 8.000,00 8.000,00 1.000,00 1.000,00 1.000,00 395.000,00 400.000,00 234.800,00 236.100,00 237.400,00 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 11020001 R. b. Ekonomski kod STRUČNA SLUŽBA VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA Proračun Opis 2013. 2014. Ukupan zahtjev 2015. Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 2016. Bruto plaće, naknade i doprinosi 148.900,00 0,00 0,00 0,00 152.900,00 153.800,00 154.700,00 2 611000 612000 613000 Izdaci za materijal i usluge 119.900,00 0,00 0,00 0,00 120.000,00 120.800,00 121.600,00 3 614000 Tekući grantovi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4 821000 Kapitalna ulaganja 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 268.800,00 0,00 0,00 0,00 272.900,00 274.600,00 276.300,00 1 UKUPNO 11030001 R. b. Ekonomski kod SLUŽBA ZA ZAJEDNIČKE POSLOVE TIJELA KANTONA SREDIŠNJA BOSNA Proračun Ukupan zahtjev Opis 2013. 2014. 2015. Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 2016. Bruto plaće, naknade i doprinosi 389.500,00 459.000,00 459.000,00 459.000,00 367.100,00 368.900,00 370.700,00 2 611000 612000 613000 Izdaci za materijal i usluge 452.000,00 500.000,00 550.000,00 600.000,00 455.000,00 457.800,00 460.600,00 3 614000 Tekući grantovi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4 821000 Kapitalna ulaganja 2.700.000,00 400.000,00 400.000,00 400.000,00 100.000,00 50.000,00 30.000,00 UKUPNO 3.541.500,00 1.359.000,00 1.409.000,00 1.459.000,00 922.100,00 876.700,00 861.300,00 1 11040001 R. b. Ekonomski kod URED ZA ZAKONODAVSTVO VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA Proračun Ukupan zahtjev Opis 2013. 2014. 2015. Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 611000 612000 613000 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja 1 Izdaci za materijal i usluge UKUPNO 11050001 R. b. Ekonomski kod Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 2016. 68.800,00 0,00 0,00 0,00 81.700,00 82.200,00 82.700,00 6.500,00 0,00 0,00 0,00 7.000,00 7.100,00 7.200,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 75.300,00 0,00 0,00 0,00 88.700,00 89.300,00 89.900,00 URED ZA JAVNE NABAVKE VLADE KANTONA SREDIŠNJA BOSNA Proračun Ukupan zahtjev Opis 2013. 2014. 2015. Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 2016. Bruto plaće, naknade i doprinosi 0,00 0,00 0,00 0,00 129.200,00 130.600,00 132.000,00 2 611000 612000 613000 Izdaci za materijal i usluge 0,00 0,00 0,00 0,00 25.000,00 27.000,00 30.000,00 3 614000 Tekući grantovi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4 821000 Kapitalna ulaganja 0,00 0,00 0,00 0,00 10.000,00 7.000,00 5.000,00 UKUPNO 0,00 0,00 0,00 0,00 164.200,00 164.600,00 167.000,00 1 77 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 12010001 R. b. Ekonomski kod MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA Proračun Opis 2013. Ukupan zahtjev Indikativne gornje granice rashoda 2014. 2015. 2016. 2014. 2015. 2016. 26.725.600,00 30.600.000,00 31.850.000,00 33.100.000,00 25.887.800,00 26.017.300,00 26.147.500,00 4.048.200,00 Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 611000 612000 613000 3.783.400,00 4.600.000,00 5.200.000,00 5.800.000,00 4.000.000,00 4.024.000,00 3 614000 Tekući grantovi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4 821000 Kapitalna ulaganja 0,00 3.000.000,00 4.000.000,00 5.000.000,00 451.000,00 547.200,00 600.000,00 30.509.000,00 38.200.000,00 41.050.000,00 43.900.000,00 30.338.800,00 30.588.500,00 30.795.700,00 1 Izdaci za materijal i usluge UKUPNO 13010001 R. b. Ekonomski kod MINISTARSTVO PRAVOSUĐA I UPRAVE Proračun Opis 2013. Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 611000 612000 613000 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja 1 Izdaci za materijal i usluge UKUPNO 13020001 R. b. Opis Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 611000 612000 613000 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja Izdaci za materijal i usluge UKUPNO 13030001 R. b. Ekonomski kod 2015. 2016. 2014. 309.300,00 0,00 0,00 0,00 2015. 244.600,00 2016. 246.000,00 247.400,00 54.500,00 0,00 0,00 0,00 55.000,00 55.400,00 55.800,00 200.000,00 0,00 0,00 0,00 150.000,00 200.000,00 250.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 3.000,00 3.000,00 3.000,00 563.800,00 0,00 0,00 0,00 452.600,00 504.400,00 556.200,00 Proračun 2013. Ukupan zahtjev 2014. 2015. Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja Izdaci za materijal i usluge UKUPNO Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 2016. 1.639.100,00 2.192.000,00 2.278.200,00 2.367.000,00 1.669.100,00 1.677.600,00 1.686.100,00 364.500,00 430.000,00 465.000,00 490.000,00 380.000,00 382.300,00 384.600,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 230.000,00 150.000,00 130.000,00 19.000,00 18.000,00 17.000,00 2.003.600,00 2.852.000,00 2.893.200,00 2.987.000,00 2.068.100,00 2.077.900,00 2.087.700,00 KANTONALNO TUŽITELJSTVO KANTONA SREDIŠNJA BOSNA Proračun Opis 2013. 2014. 611000 612000 613000 1 2014. Indikativne gornje granice rashoda KANTONALNI SUD Ekonomski kod 1 Ukupan zahtjev Ukupan zahtjev 2015. Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 2016. 1.251.000,00 0,00 0,00 0,00 1.225.300,00 1.231.500,00 1.237.800,00 209.500,00 0,00 0,00 0,00 210.000,00 211.300,00 212.600,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 5.000,00 6.000,00 7.000,00 1.460.500,00 0,00 0,00 0,00 1.440.300,00 1.448.800,00 1.457.400,00 78 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 13050001 R. b. Ekonomski kod KANTONALNO JAVNO PRAVOBRANITELJSTVO Proračun Opis 2013. Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 611000 612000 613000 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja 1 Izdaci za materijal i usluge UKUPNO Ekonomski kod Opis Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 611000 612000 613000 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja 1 Izdaci za materijal i usluge UKUPNO Ekonomski kod Opis Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 611000 612000 613000 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja 1 Izdaci za materijal i usluge UKUPNO 2014. 2015. 2016. 148.300,00 230.800,00 230.800,00 230.800,00 172.600,00 173.500,00 174.400,00 48.200,00 61.000,00 61.000,00 61.000,00 48.000,00 48.300,00 48.600,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 3.000,00 3.000,00 3.000,00 196.500,00 296.800,00 296.800,00 296.800,00 223.600,00 224.800,00 226.000,00 Proračun 2013. Ukupan zahtjev 2014. 2015. Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 2016. 3.052.900,00 0,00 0,00 0,00 3.067.100,00 3.082.500,00 3.098.000,00 808.900,00 0,00 0,00 0,00 850.000,00 855.100,00 860.300,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 17.000,00 21.000,00 25.000,00 3.861.800,00 0,00 0,00 0,00 3.934.100,00 3.958.600,00 3.983.300,00 Proračun 2013. Ukupan zahtjev 2014. 2015. Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 2016. 1.778.900,00 0,00 0,00 0,00 1.720.000,00 1.728.700,00 1.737.500,00 464.900,00 0,00 0,00 0,00 500.000,00 503.000,00 506.100,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 10.000,00 12.000,00 15.000,00 2.243.800,00 0,00 0,00 0,00 2.230.000,00 2.243.700,00 2.258.600,00 OPĆINSKI SUD U JAJCU 13060003 R. b. Indikativne gornje granice rashoda 2016. OPĆINSKI SUD U BUGOJNU 13060002 R. b. 2015. OPĆINSKI SUD U TRAVNIKU 13060001 R. b. Ukupan zahtjev 2014. Ekonomski kod Opis Proračun 2013. Ukupan zahtjev 2014. 2015. Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 2016. Bruto plaće, naknade i doprinosi 609.100,00 0,00 0,00 0,00 574.000,00 577.000,00 580.000,00 2 611000 612000 613000 Izdaci za materijal i usluge 166.600,00 0,00 0,00 0,00 170.000,00 171.100,00 172.200,00 3 614000 Tekući grantovi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4 821000 Kapitalna ulaganja 0,00 0,00 0,00 0,00 50.000,00 30.000,00 20.000,00 775.700,00 0,00 0,00 0,00 794.000,00 778.100,00 772.200,00 1 UKUPNO 79 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. OPĆINSKI SUD U KISELJAKU 13060004 R. b. Ekonomski kod Opis Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 611000 612000 613000 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja 1 Izdaci za materijal i usluge UKUPNO 14010001 R. b. Proračun 2013. Ukupan zahtjev 2014. 2015. 1.190.906,00 1.228.074,00 1.102.500,00 1.108.100,00 1.113.700,00 328.200,00 361.020,00 398.025,00 417.926,00 330.000,00 332.000,00 334.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 8.000,00 7.000,00 6.000,00 1.354.800,00 1.540.280,00 1.638.931,00 1.696.000,00 1.440.500,00 1.447.100,00 1.453.700,00 Opis Proračun 2013. Ukupan zahtjev 2014. 2 420.800,00 600.000,00 3 614000 Tekući grantovi 1.040.000,00 1.300.000,00 5 821000 616000 823000 Kapitalna ulaganja 2.700.000,00 3.000.000,00 85.000,00 4.951.500,00 Izdaci za materijal i usluge Otplata kredita UKUPNO 15010001 705.700,00 688.500,00 2015. 719.000,00 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 712.400,00 2016. 751.000,00 708.800,00 620.000,00 650.000,00 420.000,00 422.600,00 425.200,00 1.400.000,00 1.500.000,00 600.000,00 1.100.000,00 1.200.000,00 3.200.000,00 3.500.000,00 5.000,00 5.000,00 5.000,00 584.500,00 1.198.100,00 3.824.400,00 44.000,00 674.700,00 2.666.700,00 6.173.000,00 7.137.100,00 10.225.400,00 1.777.800,00 2.914.700,00 5.012.900,00 716.000,00 MINISTARSTVO GOSPODARSTVA Ekonomski kod Opis Proračun 2013. Ukupan zahtjev 2014. Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 611000 612000 613000 Izdaci za materijal i usluge 193.900,00 205.500,00 3 614000 Tekući grantovi 539.000,00 1.000.000,00 4 821000 Kapitalna ulaganja 1 2016. 1.129.260,00 Bruto plaće, naknade i doprinosi R. b. 2015. 1.026.600,00 611000 612000 613000 4 2014. MINISTARSTVO FINANCIJA Ekonomski kod 1 Indikativne gornje granice rashoda 2016. UKUPNO 1.724.800,00 1.829.300,00 2015. 1.920.800,00 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 912.100,00 2016. 2.016.900,00 907.800,00 916.500,00 215.800,00 226.600,00 169.800,00 170.900,00 171.900,00 1.100.000,00 1.200.000,00 922.000,00 2.660.000,00 3.380.000,00 0,00 150.000,00 165.000,00 180.000,00 7.000,00 8.000,00 9.000,00 2.457.700,00 3.184.800,00 3.401.600,00 3.623.500,00 2.006.600,00 3.751.000,00 4.477.400,00 80 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 16010001 R. b. Ekonomski kod MINISTARSTVO ZDRAVSTVA I SOCIJALNE POLITIKE Proračun Opis 2013. Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 611000 612000 613000 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja 1 Izdaci za materijal i usluge UKUPNO 17010001 R. b. Ekonomski kod Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja Izdaci za materijal i usluge UKUPNO Ekonomski kod Opis Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 611000 612000 613000 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja 1 Izdaci za materijal i usluge UKUPNO Ekonomski kod Opis Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 611000 612000 613000 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja 1 627.000,00 2014. 647.000,00 2015. 285.900,00 2016. 287.300,00 288.700,00 167.200,00 167.200,00 183.500,00 191.000,00 117.100,00 117.800,00 118.600,00 9.847.584,00 12.270.000,00 12.750.000,00 13.000.000,00 7.400.000,00 10.000.000,00 10.500.000,00 0,00 13.000,00 13.000,00 13.000,00 3.000,00 4.000,00 5.000,00 10.614.384,00 13.049.800,00 13.573.500,00 13.851.000,00 7.806.000,00 10.409.100,00 10.912.300,00 Ukupan zahtjev 2015. Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 951.600,00 0,00 0,00 0,00 2015. 841.700,00 2016. 846.000,00 850.300,00 388.100,00 0,00 0,00 0,00 423.000,00 425.600,00 428.200,00 8.012.000,00 0,00 0,00 0,00 4.000.000,00 8.500.000,00 9.000.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 3.000,00 4.000,00 5.000,00 9.351.700,00 0,00 0,00 0,00 5.267.700,00 9.775.600,00 10.283.500,00 Proračun 2013. Ukupan zahtjev 2014. 2015. Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 2016. 39.770.800,00 7.710.100,00 7.759.600,00 7.808.600,00 39.551.600,00 39.750.900,00 39.951.200,00 3.647.600,00 739.831,00 744.831,00 759.831,00 4.200.000,00 4.225.200,00 4.250.600,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 716.000,00 1.285.000,00 1.305.000,00 430.000,00 350.000,00 300.000,00 43.418.400,00 9.165.931,00 9.789.431,00 9.873.431,00 44.181.600,00 44.326.100,00 44.501.800,00 SREDNJE ŠKOLSTVO (SAŽETAK) 17030000 R. b. 599.600,00 Indikativne gornje granice rashoda 2016. OSNOVNO ŠKOLSTVO (SAŽETAK) 17020000 R. b. 2015. MINISTARSTVO PROSVJETE, ZNANOSTI, KULTURE I ŠPORTA Proračun Opis 2013. 2014. 611000 612000 613000 1 599.600,00 Ukupan zahtjev 2014. Izdaci za materijal i usluge UKUPNO Proračun 2013. Ukupan zahtjev 2014. 2015. Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 2016. 20.885.200,00 4.255.815,00 4.160.275,00 4.179.330,00 17.146.300,00 17.248.100,00 17.350.500,00 2.961.600,00 692.246,00 679.176,00 680.792,00 3.200.000,00 3.219.200,00 3.238.600,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 57.000,00 57.000,00 57.000,00 208.300,00 200.000,00 113.800,00 23.846.800,00 5.005.061,00 4.896.451,00 4.917.122,00 20.554.600,00 20.667.300,00 20.702.900,00 81 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 18010001 R. b. Ekonomski kod MINISTARSTVO PROSTORNOG UREĐENJA, GRADNJE, ZAŠTITE OKOLIŠA, POVRATKA I STAMBENIH POSLOVA Proračun Ukupan zahtjev Indikativne gornje granice rashoda Opis 2013. 2014. 2015. 2016. 2014. 2015. 2016. Bruto plaće, naknade i doprinosi 767.600,00 2 611000 612000 613000 Izdaci za materijal i usluge 118.300,00 125.000,00 3 614000 Tekući grantovi 464.000,00 1.000.000,00 4 821000 Kapitalna ulaganja 1 UKUPNO 18020001 4 614000 R. b. Ekonomski kod Tekući grantovi Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja Izdaci za materijal i usluge UKUPNO 19020001 R. b. Ekonomski kod 593.300,00 596.000,00 598.700,00 130.000,00 135.000,00 103.800,00 104.500,00 105.200,00 1.000.000,00 1.000.000,00 100.000,00 900.000,00 1.000.000,00 0,00 10.000,00 10.000,00 10.000,00 3.000,00 4.000,00 5.000,00 1.349.900,00 1.915.000,00 1.935.000,00 1.955.000,00 800.100,00 1.604.500,00 1.708.900,00 800.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 800.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 1.049.700,00 Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 3 614000 4 821000 Kapitalna ulaganja 1.420.000,00 1.420.000,00 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 1.420.000,00 539.300,00 2015. 541.800,00 2016. 544.400,00 156.100,00 210.000,00 210.000,00 210.000,00 124.500,00 125.300,00 126.100,00 1.650.000,00 5.420.000,00 5.480.000,00 5.480.000,00 922.000,00 3.060.000,00 3.480.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 7.000,00 8.000,00 9.000,00 2.855.800,00 7.050.000,00 7.110.000,00 7.110.000,00 1.592.800,00 3.735.100,00 4.159.500,00 KANTONALNA UPRAVA ZA ŠUMARSTVO Proračun Opis 2013. 611000 612000 613000 1 810.000,00 MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, VODOPRIVREDE I ŠUMARSTVA Proračun Ukupan zahtjev Opis 2013. 2014. 2015. 611000 612000 613000 1 795.000,00 FOND ZA ZAŠTITU OKOLIŠA UKUPNO 19010001 780.000,00 Ukupan zahtjev 2014. 2015. Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 2016. 1.755.000,00 1.875.315,00 1.995.932,00 1.995.932,00 1.745.000,00 1.753.800,00 1.762.600,00 Izdaci za materijal i usluge 281.300,00 379.581,00 407.862,00 358.317,00 264.000,00 265.600,00 267.200,00 Tekući grantovi 150.000,00 220.000,00 220.000,00 220.000,00 30.000,00 200.000,00 300.000,00 0,00 68.000,00 68.000,00 68.000,00 10.000,00 15.000,00 20.000,00 2.186.300,00 2.542.896,00 2.691.794,00 2.642.249,00 2.049.000,00 2.234.400,00 2.349.800,00 UKUPNO 82 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 20010001 R. b. Ekonomski kod KANTONALNA UPRAVA ZA BRANITELJE Proračun Opis 2013. Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 611000 612000 613000 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja 1 Izdaci za materijal i usluge UKUPNO 21010001 R. b. Opis Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 611000 612000 613000 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja Izdaci za materijal i usluge UKUPNO 22010001 R. b. Ekonomski kod Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja Izdaci za materijal i usluge UKUPNO 23010001 R. b. Ekonomski kod 187.572,00 2014. 195.990,00 2015. 167.400,00 2016. 168.300,00 169.200,00 89.200,00 93.660,00 98.343,00 103.260,00 90.000,00 90.600,00 91.200,00 2.996.800,00 7.100.000,00 7.600.000,00 10.800.000,00 2.996.000,00 3.000.000,00 3.000.000,00 0,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 3.000,00 4.000,00 5.000,00 3.252.700,00 7.420.834,00 7.935.915,00 11.149.250,00 3.256.400,00 3.262.900,00 3.265.400,00 Proračun 2013. Ukupan zahtjev 2014. 2015. Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 2016. 201.400,00 245.000,00 270.050,00 297.000,00 197.700,00 198.800,00 199.900,00 57.100,00 88.500,00 97.350,00 107.000,00 70.000,00 70.500,00 71.000,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 350.000,00 250.000,00 350.000,00 50.000,00 50.000,00 50.000,00 258.500,00 683.500,00 617.400,00 754.000,00 317.700,00 319.300,00 320.900,00 149.100,00 173.951,00 203.772,00 234.977,00 148.800,00 149.600,00 150.400,00 35.500,00 41.418,00 48.518,00 55.946,00 36.000,00 36.300,00 36.600,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 12.000,00 12.300,00 12.608,00 4.000,00 5.000,00 6.000,00 184.600,00 227.369,00 264.590,00 303.531,00 188.800,00 190.900,00 193.000,00 KANTONALNA UPRAVA ZA GEODETSKE I IMOVINSKOPRVANE POSLOVE Proračun Ukupan zahtjev Opis 2013. 2014. 2015. Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 611000 612000 613000 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja 1 177.174,00 Indikativne gornje granice rashoda 2016. KANTONALNI ZAVOD ZA URBANIZAM, PROSTORNO PLANIRANJE I ZAŠTITU KULTURNO-POVIJESNOG NASLIJEĐA Proračun Ukupan zahtjev Indikativne gornje granice rashoda Opis 2013. 2014. 2015. 2016. 2014. 2015. 2016. 611000 612000 613000 1 2015. KANTONALNI ARHIV Ekonomski kod 1 166.700,00 Ukupan zahtjev 2014. Izdaci za materijal i usluge UKUPNO Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 2016. 154.300,00 118.247,00 136.272,00 115.035,00 154.500,00 155.400,00 156.300,00 37.900,00 44.327,00 48.762,00 42.112,00 40.000,00 40.300,00 40.600,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 108.000,00 118.720,00 102.600,00 12.000,00 15.000,00 18.000,00 192.200,00 270.574,00 303.754,00 259.747,00 206.500,00 210.700,00 214.900,00 83 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. 24010001 R. b. Ekonomski kod KANTONALNA UPRAVA ZA CIVILNU ZAŠTITU Proračun Opis 2013. Bruto plaće, naknade i doprinosi 2 611000 612000 613000 3 614000 Tekući grantovi 4 821000 Kapitalna ulaganja 1 Izdaci za materijal i usluge UKUPNO 0 R. b. Ekonomski kod 256.100,00 Ukupan zahtjev 2014. 2015. 600.000,00 Indikativne gornje granice rashoda 2016. 600.000,00 2014. 600.000,00 2015. 276.300,00 2016. 277.800,00 279.300,00 51.500,00 104.000,00 104.000,00 104.000,00 52.000,00 52.400,00 52.800,00 2.320.000,00 5.300.000,00 5.900.000,00 6.400.000,00 200.000,00 400.000,00 500.000,00 0,00 400.000,00 400.000,00 400.000,00 4.000,00 5.000,00 5.000,00 2.627.600,00 6.404.000,00 7.004.000,00 7.504.000,00 532.300,00 735.200,00 837.100,00 KANTONALNA UPRAVA ZA INSPEKCIJE Proračun Opis 2013. Ukupan zahtjev 2014. 2015. Indikativne gornje granice rashoda 2016. 2014. 2015. 2016. Bruto plaće, naknade i doprinosi 0,00 0,00 0,00 0,00 1.454.500,00 1.462.100,00 1.469.800,00 2 611000 612000 613000 Izdaci za materijal i usluge 0,00 0,00 0,00 0,00 121.800,00 122.500,00 123.300,00 3 614000 Tekući grantovi 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 4 821000 Kapitalna ulaganja 0,00 0,00 0,00 0,00 60.000,00 30.000,00 20.000,00 UKUPNO 0,00 0,00 0,00 0,00 1.636.300,00 1.614.600,00 1.613.100,00 1 84 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Analiza proračunskih prioriteta za razdoblje 2014. g. – 2016. g. po funkcionalnoj klasifikaciji Iz pregleda potrošnje Proračuna Kantona Središnja Bosna po funkcionalnoj klasifikaciji može se konstatirati da je najveći dio sredstava usmjeren prema aktivnostima obrazovanja, javnogi reda i sigurnosti, socijalnoj pomoći i zaštiti i općim vladinim uslugama, te s obzirom na tu činjenicu može se kazati da je Proračun Kantona Središnja Bosna u jako malom obimu razvojnog karaktera. U Grafikonima 5.1 i 5.2, te u Tablici 5.3 u nastavku teksta je dat kratak pregled sektorskih (proračunskih) ograničenja Kantona. U daljem tekstu su data dodatna obrazloženja proračunskih prioriteta po funkcionalnoj klasifikaciji. Grafikon 5.1: Struktura potrošnje po funkcionalnoj klasifikaciji za razdoblje 2013. -2016. godine KM mil 90,00 Potrošnja po funkcionalnoj klasifikaciji za razdoblje 2013.- 2016. Opće javne usluge 80,00 Javni red i sigurnost 70,00 Obrazovanje 60,00 50,00 Zdravstvo 40,00 Socijalna pomoć I zaštita 30,00 Stambene i komunalne usluge 20,00 Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 10,00 Ruda i mineralni resursi 0,00 2013. 2014. 2015. Ostala potrošnja 2016. 85 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Grafikon 5.2: Struktura planirane potrošnje po funkcionalnoj klasifikaciji u 2014. godini Struktura planirane potrošnje po funkcionalnoj klasifikaciji u 2014. g. 2,60% 0,85% 0,29% 7,61% 1,43% 0,71% Opće javne usluge 5,60% Javni red i sigurnost Obrazovanje 30,66% Zdravstvo Socijalna pomoć I zaštita 50,23% Stambene i komunalne usluge Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov Ruda i mineralni resursi Ostala potrošnja Osnovne javne usluge Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 7,8 mil KM u 2014.g. što predstavlja pad od 43,42% u odnosu na 2013.g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2015.g. na 9,1 mil KM i 2016.g 11,3 milijuna KM. Javni red i sigurnost Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 42,9 mil KM u 2014.g. što predstavlja pad od 0,11% u odnosu na 2013.g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2015.g. na 43,3 mil KM i 2016.g 43,6 milijuna KM. Obrazovanje Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 70,3 mil KM U 2014.g., što predstavlja pad od 8,53% u odnosu na 2013.g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2015.g. na 75,1 mil KM i 2016.g. 75,8 milijuna KM. Zdravstvo Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 0,41 mil KM u 2014.g. što je pad od 47,05% u odnosu na 2013.g. Očekuje se neznatan porast potrošnje u 2015.g. i u 2016. g., u odnosu na 2014. godinu. Socijalna zaštita Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 10,7 mil KM u 2014.g. što je pad od 18,66% u odnosu na 2013.g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2015.g. 13,3 mil KM i 2016.g 13,8 mil KM. 86 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Stambene i komunalne usluge Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 1,2 mil KM u 2014.g. što je pad od 52,69% u odnosu na 2013.g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2015.g. na 2,0 mil KM i 2016.g. na 2,1 milijuna KM. Ekonomske usluge Kantonalna potrošnja na ovaj sektor se očekuje u iznosu od 5,6 mil KM u 2014.g. što je pad od 24,69% u odnosu na 2013.g. Očekuje se da potrošnja poraste u 2015.g. na 9,7 milijuna KM i 2016.g. na 11,0 milijuna KM. 87 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Tablica 5.3: Konsolidirana potrošnja po funkcionalnoj klasifikaciji za razdoblje 2013.-2016. g. 2013. Sektor / funkcija 2014. 2015. 2016. KM mil % ukupnog KM mil % ukupnog KM mil % ukupnog KM mil % ukupnog Opće vladine usluge 56.831.300,00 35,83% 50.765.500,00 36,26% 52.398.500,00 34,03% 54.913.100,00 34,49% Opće javne usluge 13.861.800,00 8,74% 7.843.500,00 5,60% 9.126.600,00 5,93% 11.322.300,00 7,11% Javni red i sigurnost 42.969.500,00 27,09% 42.922.000,00 30,66% 43.271.900,00 28,10% 43.590.800,00 27,38% Društvene i socijalne usluge 93.269.184,00 58,81% 82.579.400,00 58,99% 90.766.400,00 58,94% 92.103.600,00 57,85% Obrazovanje 76.875.400,00 48,47% 70.321.600,00 50,23% 75.088.300,00 48,76% 75.809.100,00 47,62% Obrana 766.800,00 0,48% 406.000,00 0,29% 409.100,00 0,27% 412.300,00 0,26% 13.100.284,00 8,26% 10.656.400,00 7,61% 13.262.900,00 8,61% 13.765.400,00 8,65% Od čega proračunska potrošnja 255.900,00 0,16% 260.400,00 0,19% 262.900,00 0,17% 265.400,00 0,17% Stambene i komunalne usluge 2.526.700,00 1,59% 1.195.400,00 0,85% 2.006.100,00 1,30% 2.116.800,00 1,33% 7.499.800,00 4,73% 5.648.400,00 4,03% 9.720.500,00 6,31% 10.986.700,00 6,90% Poljoprivreda, šumarstvo i ribolov 5.042.100,00 3,18% 3.641.800,00 2,60% 5.969.500,00 3,88% 6.509.300,00 4,09% Ruda i mineralni resursi 2.457.700,00 1,55% 2.006.600,00 1,43% 3.751.000,00 2,44% 4.477.400,00 2,81% 1.000.000,00 0,63% 1.000.000,00 0,71% 1.100.000,00 0,71% 1.200.000,00 0,75% Zdravstvo Socijalna pomoć I zaštita Kultura, rekreacija i religija Ekonomske usluge Gorivo i energija Transport i komunikacije Ostali ekonomski poslovi i usluge Ostala potrošnja Ukupna potrošnja Memo stavka: BDP (milijuna KM) 88 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Prilozi: Prilog 1: Projekcija prihoda, primitaka i financiranja Kantona Središnja Bosna za 2013. - 2016. godinu (u KM) Opis Ekon. kod PRIHODI, PRMICI I FINANSIRANJE Ostvareno Ostvareno Procjena 2011. 2012. 2013. Projekcije 2014. 2015. 2016. 150.776.559,65 144.527.351,19 138.910.000,00 139.993.300,00 153.985.400,00 159.203.400,00 PRIHODI OD POREZA 710000 136.454.804,60 130.092.813,60 123.738.000,00 125.583.300,00 138.507.400,00 143.059.400,00 Porezi na dobit pojedinaca i poduzeća 711000 5.932.452,65 6.257.369,52 6.017.000,00 6.143.000,00 6.352.000,00 6.606.000,00 Doprinosi za socijalnu zaštitu 712000 Porezi na plaću i radnu snagu 713000 890.094,87 452.127,28 500.000,00 600.000,00 700.000,00 800.000,00 Porez na imovinu 714000 607.856,30 604.960,82 670.000,00 610.000,00 652.000,00 693.000,00 Domaći porezi na dobra i usluge (zaostale obveze na temelju poreza na promet dobara i usluga) 715000 282.705,48 233.336,84 100.000,00 80.000,00 70.000,00 60.000,00 Porez na dohodak 716000 8.735.406,75 9.175.131,59 10.597.000,00 11.010.000,00 11.583.000,00 12.232.000,00 Prihodi od neizravnih poreza 717000 119.980.609,44 113.354.092,13 105.840.200,00 107.125.300,00 119.130.400,00 122.643.400,00 Ostali porezi 719000 25.679,11 15.795,42 13.800,00 15.000,00 20.000,00 25.000,00 NEPOREZNI PRIHODI 720000 12.366.377,83 12.633.932,30 12.290.000,00 12.500.000,00 13.500.000,00 14.100.000,00 500.915,79 704.441,61 790.000,00 800.000,00 850.000,00 900.000,00 Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih tečajnih razlika Naknade i pristojbe i prihodi od pružanja javnih usluga 721000 722000 9.532.209,47 9.170.260,34 8.800.000,00 9.100.000,00 10.000.000,00 10.500.000,00 Novčane kazne (neporezne prirode) 723000 2.333.252,57 2.759.230,35 2.700.000,00 2.600.000,00 2.650.000,00 2.700.000,00 TEKUĆI TRANSFERI (TRANSFERI I DONACIJE) 730000 1.765.304,35 1.736.953,94 2.822.000,00 1.842.000,00 1.903.000,00 1.964.000,00 Primljeni tekući transferi od inostranih vlada i međunarodnih organizacija 731000 20.000,00 40.000,00 50.000,00 60.000,00 Primljeni tekući transferi od ostalih razina vlasti 732000 1.759.702,74 1.728.533,94 2.800.000,00 1.800.000,00 1.850.000,00 1.900.000,00 Donacije 733000 400,00 8.420,00 2.000,00 2.000,00 3.000,00 4.000,00 PRIHODI PO OSNOVI ZAOSTALIH OBVEZA 770000 57.412,14 25.393,85 20.000,00 18.000,00 15.000,00 10.000,00 Prihodi po osnovi zaostalih obveza 777000 57.412,14 25.393,85 20.000,00 18.000,00 15.000,00 10.000,00 KAPITALNI PRIMICI 810000 132.660,73 38.257,50 40.000,00 50.000,00 60.000,00 70.000,00 Kapitalni primici od prodaje stalnih sredstava 811000 132.660,73 38.257,50 40.000,00 50.000,00 60.000,00 70.000,00 5.201,61 89 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Primljeni kapitalni transferi od inostranih vlada i međunarodnih organizacija 812000 Primici od finansijske imovine 813000 Primici od dugoročnog zaduživanja 814000 Primici od kratkoročnog zaduživanja 815000 Prilog 2: Projekcija rashoda i izdataka po ekonomskoj klasifikaciji Kantona za razdoblje 2013.-2016. (u KM) Vrsta rashoda Ekon. kod UKUPNO Ukupni rashodi i izdatci Ostvareno Ostvareno Plan 2011 2012. 2013. Projekcije 2014. 2015. 2016. 148.692.030,29 154.492.901,46 158.600.284,00 139.993.300,00 153.985.400,00 159.203.400,00 148.692.030,29 154.492.901,46 157.600.284,00 138.993.300,00 152.885.400,00 158.003.400,00 Ukupni tekući rashodi 610000 143.925.184,57 151.716.052,19 152.200.284,00 137.505.000,00 150.805.500,00 154.028.900,00 Plaće i naknade troškova zaposlenih 611000 89.810.370,80 98.616.222,78 97.795.000,00 93.167.200,00 93.650.100,00 94.135.600,00 Doprinosi poslodavaca i ostali doprinosi 612000 8.793.731,82 10.005.956,76 9.648.500,00 9.152.800,00 9.201.400,00 9.250.400,00 Izdaci za materijal,sitni iventar i usluge 613000 16.801.265,39 16.842.933,57 15.812.400,00 16.981.000,00 17.086.000,00 17.192.900,00 Tekući transferi i drugi tekući rashidi 614000 28.393.951,04 26.173.879,62 28.859.384,00 18.160.000,00 30.860.000,00 33.450.000,00 Izdaci za kamate 616000 Ukupni kapitalni izdaci Izdaci za nabavu stalnih sredstava 821000 Kapitalni transferi 615000 Izdaci za finansijsku imovinu 822000 Izdaci za otplate dugova 823000 Tekuća rezerva 600000 125.865,52 77.059,46 85.000,00 44.000,00 8.000,00 0,00 4.766.845,72 2.776.849,27 5.400.000,00 1.488.300,00 1.413.200,00 1.307.800,00 4.766.845,72 2.776.849,27 5.400.000,00 1.488.300,00 1.413.200,00 1.307.800,00 0,00 666.700,00 2.666.700,00 1.000.000,00 1.000.000,00 1.100.000,00 1.200.000,00 5.193 4.970 4.970 4.970 Broj zaposlenih 5.039 90 5.131 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Prilog 3: Zbirna projekcija proračunskih izdataka i učešća KSB za razdoblje 2012.g. - 2016. g. (u KM) IZDATCI 2012. PRORAČUN izvršenje 2013. PROJEKCIJA 2014. 2015. 2016. IZNOS % uč. IZNOS % uč. IZNOS % uč. IZNOS 108.622.179,54 70,31 107.443.500,00 67,74 102.320.000,00 73,09 102.851.500,00 66,79 103.386.000,00 64,94 Materijalni troškovi 16.842.933,57 10,90 15.812.400,00 9,97 16.981.000,00 12,13 17.086.000,00 11,10 17.192.900,00 10,80 Transferi 26.173.879,62 16,94 28.859.384,00 18,20 18.160.000,00 12,97 30.860.000,00 20,04 33.450.000,00 21,01 2.776.849,27 1,80 5.400.000,00 3,40 1.488.300,00 1,06 1.413.200,00 0,92 1.307.800,00 0,82 77.059,46 0,05 85.000,00 0,05 44.000,00 0,03 674.700,00 0,44 2.666.700,00 1,68 0,00 0,00 1.000.000,00 0,63 1.000.000,00 0,71 1.100.000,00 0,71 1.200.000,00 0,75 154.492.901,46 100,00 158.600.284,00 100,00 139.993.300,00 100,00 153.985.400,00 100,00 159.203.400,00 100,00 Bruto plaće, naknade i doprin. Kapitalni izdatci Otplata kredita Tekuća zaliha UKUPNO 91 % uč. IZNOS % uč. Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Prilog 4: Projekcije proračunskih izdataka po korisnicima proračuna za razdoblje 2014. – 2016., (u KM) Korisnici Proračuna Projekcija Proračun za 2013. godinu 2014. 2015. 2016. ZAKONODAVNA VLAST bruto plaće, naknade i dopr. 973.100,00 1.021.400,00 1.026.600,00 1.031.900,00 materijalni izdatci 351.300,00 351.000,00 353.200,00 355.400,00 transferi 840.000,00 840.000,00 840.000,00 840.000,00 kapitalni izdatci UKUPNO Korisnici Proračuna 0,00 2.000,00 1.000,00 0,00 2.164.400,00 2.214.400,00 2.220.800,00 2.227.300,00 Proračun za 2013. godinu Projekcija 2014. 2015. 2016. MUP bruto plaće, naknade i dopr. materijalni izdatci transferi kapitalni izdatci UKUPNO Korisnici Proračuna 26.725.600,00 25.887.800,00 26.017.300,00 26.147.500,00 3.783.400,00 4.000.000,00 4.024.000,00 4.048.200,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 451.000,00 547.200,00 600.000,00 30.509.000,00 30.338.800,00 30.588.500,00 30.795.700,00 Proračun za 2013. godinu Projekcija 2014. 2015. 2016. PRAVOSUĐE bruto plaće, naknade i dopr. 9.505.900,00 9.530.600,00 9.578.900,00 9.627.500,00 materijalni izdatci 2.390.800,00 2.488.000,00 2.503.100,00 2.518.400,00 transferi 0,00 0,00 0,00 0,00 kapitalni izdatci 0,00 112.000,00 97.000,00 93.000,00 11.896.700,00 12.130.600,00 12.179.000,00 12.238.900,00 UKUPNO 92 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Korisnici Proračuna Proračun za 2013. godinu Projekcija 2014. 2015. 2016. UPRAVA bruto plaće, naknade i dopr. 9.582.900,00 9.182.300,00 9.229.700,00 9.277.400,00 materijalni izdatci 2.677.700,00 2.742.000,00 2.761.300,00 2.781.700,00 28.019.384,00 17.320.000,00 30.020.000,00 32.610.000,00 5.400.000,00 285.000,00 218.000,00 201.000,00 85.000,00 44.000,00 674.700,00 2.666.700,00 transferi kapitalni izdatci Otplata kredita inozem. fin. inst. Tek.zaliha 1.000.000,00 1.000.000,00 1.100.000,00 1.200.000,00 UKUPNO 46.764.984,00 30.573.300,00 44.003.700,00 48.736.800,00 Korisnici Proračuna Proračun za 2013. godinu Projekcija 2014. 2015. 2016. ŠKOLSTVO bruto plaće, naknade i dopr. materijalni izdatci 60.656.000,00 56.697.900,00 56.999.000,00 57.301.700,00 6.609.200,00 7.400.000,00 7.444.400,00 7.489.200,00 transferi 0,00 0,00 0,00 0,00 kapitalni izdatci 0,00 638.300,00 550.000,00 413.800,00 67.265.200,00 64.736.200,00 64.993.400,00 65.204.700,00 UKUPNO 93 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Konsolidirana projekcija prihoda, primitaka i financiranja Kantona i općina Kantona za razdoblje 2014-16. (u tisućama KM) Prilog 5: Opis Ekon. kod PRIHODI, PRMICI I FINANSIRANJE Ostvareno Procjena 2012. 2013. Projekcije 2014. 2015. 2016. Kanton Općine Ukupno Kanton Općine Ukupno Kanton Općine Ukupno Kanton Općine Ukupno Kanton Općine Ukupno 144.527 60.283 204.810 138.910 69.374 208.284 139.993 65.594 205.588 153.985 68.185 222.170 159.203 69.693 228.896 130.093 32.940 163.032 123.738 33.496 157.234 125.583 32.379 157.962 138.507 34.573 173.080 143.059 35.728 178.787 6.257 85 6.342 6.017 136 6.153 6.143 86 6.229 6.352 92 6.444 6.606 95 6.701 PRIHODI OD POREZA 710000 Porezi na dobit pojedinaca i poduzeća 711000 Doprinosi za socijalnu zaštitu 712000 Porezi na plaću i radnu snagu 713000 452 180 632 500 270 770 600 175 775 700 179 879 800 190 990 Porez na imovinu 714000 605 4.316 4.920 670 4.403 5.073 610 4.590 5.200 652 4.771 5.423 693 4.882 5.575 Domaći porezi na dobra i usluge (zaostale obveze na temelju poreza na promet dobara i usluga) 715000 233 74 307 100 82 182 80 72 152 70 70 140 60 69 129 Porez na dohodak 716000 9.175 6.079 15.254 10.597 6.115 16.712 11.010 5.825 16.835 11.583 6.133 17.716 12.232 6.453 18.685 Prihodi od neizravnih poreza 717000 113.354 22.182 135.536 105.840 22.450 128.290 107.125 21.594 128.720 119.130 23.289 142.419 122.643 23.992 146.636 Ostali porezi 719000 16 25 41 14 40 54 15 36 51 20 40 60 25 47 72 NEPOREZNI PRIHODI 720000 12.634 18.874 31.508 12.290 22.006 34.296 12.500 21.145 33.645 13.500 21.843 35.343 14.100 22.608 36.708 Prihodi od poduzetničkih aktivnosti i imovine i prihodi od pozitivnih tečajnih razlika 721000 704 1.792 2.497 790 2.100 2.890 800 1.658 2.458 850 1.725 2.575 900 1.811 2.711 Naknade i pristojbe i prihodi od pružanja javnih usluga 722000 9.170 16.993 26.163 8.800 19.807 28.607 9.100 19.382 28.482 10.000 20.004 30.004 10.500 20.680 31.180 Novčane kazne (neporezne prirode) 723000 2.759 89 2.848 2.700 100 2.800 2.600 105 2.705 2.650 114 2.764 2.700 117 2.817 TEKUĆI TRANSFERI (TRANSFERI I DONACIJE) 730000 1.737 4.661 6.398 2.822 7.553 10.375 1.842 6.445 8.287 1.903 6.528 8.431 1.964 6.760 8.724 Primljeni tekući transferi od inostranih vlada i međunarodnih organizacija 731000 248 248 20 41 61 40 120 160 50 220 270 60 320 380 Primljeni tekući transferi od ostalih razina vlasti 732000 1.729 4.245 5.973 2.800 6.835 9.635 1.800 5.985 7.785 1.850 5.983 7.833 1.900 6.125 8.025 Donacije 733000 8 168 176 2 677 679 2 340 342 3 325 328 4 315 319 PRIHODI PO OSNOVI ZAOSTALIH OBVEZA 770000 25 25 20 20 18 18 15 15 10 10 Prihodi po osnovi zaostalih obveza 777000 25 25 20 20 18 18 15 15 10 10 KAPITALNI PRIMICI 810000 3.847 40 6.358 50 5.676 60 5.301 70 38 3.808 94 6.318 5.626 5.241 4.596 4.666 Dokument okvirnog proračuna Kantona Središnja Bosna za razdoblje 2014. – 2016. god. Kapitalni primici od prodaje stalnih sredstava 811000 Primljeni kapitalni transferi od inostranih vlada i međunarodnih organizacija 812000 Primici od finansijske imovine 813000 Primici od dugoročnog zaduživanja 814000 Primici od kratkoročnog zaduživanja 815000 Prilog 6: 1.023 1.061 1.543 1.543 21 21 1.222 1.222 40 2.262 2.302 2.753 1.303 50 2.200 2.250 2.753 1.915 1.303 1.511 60 1.900 1.960 1.915 1.830 1.511 1.511 70 1.600 1.670 1.830 1.985 1.985 1.511 1.011 1.011 Konsolidirana projekcija rashoda po ekonomskoj klasifikaciji i broj zaposlenih za razdoblje 2014. - 2016. (u tisućama KM) Vrsta rashoda Ekon. kod UKUPNO Ukupni rashodi i izdatci Ukupni tekući rashodi Plaće i naknade troškova zaposlenih Doprinosi poslodavaca i ostali doprinosi Izdaci za materijal,sitni iventar i usluge Tekući transferi i drugi tekući rashidi 610000 Izdaci za kamate Ukupni kapitalni izdaci 616000 611000 612000 613000 614000 Izdaci za nabavu stalnih sredstava 821000 Kapitalni transferi 615000 Izdaci za finansijsku imovinu 822000 Izdaci za otplate dugova Tekuća rezerva 823000 600000 Broj zaposlenih 38 Ostvareno Plan 2012. 2013. Projekcije 2014. 2015. 2016. Kanton Općine Ukupno Kanton Općine Ukupno Kanton Općine Ukupno Kanton Općine Ukupno Kanton Općine Ukupno 154.493 62.698 217.191 158.600 68.890 227.490 139.993 65.595 205.588 153.985 68.185 222.170 159.203 69.693 228.896 154.493 151.716 62.080 47.892 216.573 199.608 157.600 152.200 68.039 51.565 225.639 203.766 138.993 137.505 64.681 49.156 203.674 186.661 152.885 150.806 67.182 50.820 220.067 201.626 158.003 154.029 68.671 51.736 226.674 205.765 98.616 16.164 114.780 97.795 19.139 116.934 93.167 19.322 112.490 93.650 19.597 113.248 94.136 19.965 114.100 10.006 1.489 11.495 9.649 1.733 11.381 9.153 1.729 10.882 9.201 1.764 10.965 9.250 1.804 11.055 16.843 9.155 25.998 15.812 8.469 24.281 16.981 8.499 25.480 17.086 8.711 25.797 17.193 8.943 26.136 26.174 77 2.777 20.513 572 12.817 46.687 649 15.594 28.859 85 5.400 21.725 500 14.594 50.584 585 19.994 18.160 44 1.488 19.167 438 13.681 37.327 482 15.170 30.860 8 1.413 20.328 420 14.476 51.188 428 15.889 33.450 0 1.308 20.609 415 14.918 54.059 415 16.226 2.777 0 6.866 5.951 9.643 5.951 5.400 0 8.941 5.652 14.341 5.652 1.488 0 8.544 5.138 10.032 5.138 1.413 0 9.049 5.428 10.462 5.428 1.308 0 8.902 6.015 10.210 6.015 0 0 0 1.372 0 1.372 0 0 0 1.880 0 1.880 0 0 0 1.844 0 1.844 0 667 0 1.886 0 2.552 0 2.667 0 2.018 0 4.684 0 618 618 1.000 851 1.851 1.000 914 1.914 1.100 1.003 2.103 1.200 1.022 2.222 5.131 634 5.765 5.193 851 6.044 4.970 856 5.826 4.970 857 5.827 4.970 861 5.831 95
© Copyright 2024 Paperzz