DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM CRTANJE LJUDSKE

DETALJNI IZVEDBENI NASTAVNI PROGRAM
AKADEMIJA PRIMIJENJENIH UMJETNOSTI
SVEUČILIŠTA U RIJECI
Slavka Krautzeka bb, Rijeka
Akad. god.:
2010./2011.
NAZIV PREDMETA
CRTANJE LJUDSKE GLAVE
NOSITELJ KOLEGIJA
Doc. Goran Petercol
Studijski program:
LP, PU
mail:
goran.petercol@apur
i.hr
Viši asist. Tomislav Brajnović
ASISTENT
Sem
IV.
e-mail:
ECTS
bodovi:
3
Broj sati
po semestru
P
1
V
2
S
0
Vrijeme
konzultacija:
ponedjeljak
14 -15 h
.
Kabinet
br.:12
OPIS PREDMETA *
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija:
Tijekom kolegija student bi trebao proći sve faze prepoznavanja, artikulacije, izgradnje i samoanalize
vlastitoga likovnog jezika kroz crtanje po modelu. Oĉekuje se da kroz praktiĉan rad, predavanja i
konzultacije s literaturom, kao i kroz iskustvo gledanja i praćenja izloţbi, student stekne sposobnost
da artikulira svoje kreativne postupke te da ih promisli u odnosu na suvremenu likovno-primijenjenu
praksu.
Crtanje akta i crtanje ljudske glave prema modelu omogućuje suoĉavanje studenta sa svim fazama
izgradnje crteţa, osvješćivanje strukture i metode rada, suoĉavanje s problemom izraza. Osvješćuje se
crteţ kao jezik kojim se mogu izraţavati, komunicirati, opisivati neku materiju analogno kao što je
mogu u pisanom jeziku, tj. uĉi se vizualno misliti i izraţavati to mišljenje.
Korelativnost i korespondentnost programa:
Radno se prihvaćaju prethodni kolegiji crtanja (npr. s prve godine: anatomija, konstrukcija), i
ugraĊuju se unutar promjena koje dolaze s novim konceptom. Jednako tako jedan od postavljenih
ciljeva jest pripremljenost za crtanje unutar programa treće godine (na tome se radi kontinuirano
tijekom semestra s pomoću osmišljenih vjeţbi). Samo crtanje vodi se kao vjeţbanje vizualnoga jezika
ĉije se izraţavanje poslije gubi unutar jezika slikarstva, kiparstva i grafike, te posredno, kao pomoćna
disciplina, unutar drugih kolegija koji su zasnovani na stvaralaĉkim praksama. Bitno je da se kroz
crtanje po modelu, crtanjem glave i akta, suoĉavaju s nizom pitanja, saznanja o jeziku umjetnosti.
Znanja koja se stjeĉu na predavanjima jednim dijelom proizlaze iz same prakse crtanja i neposredno
se koriste na satu. Oĉekuje se da tijekom kolegija student stekne sposobnost kritiĉkog analiziranja
vlastitoga crteţa u odnosu na znanje steĉeno na teorijskim kolegijima.
Okvirni sadržaj predmeta:
1. CRTANJE PO MOTIVU i 2. CRTANJE UGLJENOM NA PAPIRU: crtanje je maksimalno suţeno
unutar vlastitoga medija. Prvi je razlog takve suzdrţanosti u oslobaĊanju studenta od svih
materijalnih, tehniĉkih, medijskih pitanja koja su ionako predviĊena programom u trećoj i ĉetvrtoj
godini. Drugi, bitniji, razlog leţi u oslobaĊanju od svega toga kako bi se jasnije suoĉili s elementarnim
pitanjima stvaranja. Ta se suţenost odnosi samo na praksu, dok se uz tu praksu u predavanjima, uvijek
polazeći od vrlo konkretnih problema crtanja, obuhvaća potencijalno cjelokupno podruĉje umjetnosti.
Jednako tako praksu prate preporuke za ĉitanje, te uvid u suvremenu umjetniĉku produkciju i
periodiku. S tim pratećim informacijama studente se upućuje na razliĉite ulaze u novu materiju, koje
bi eventualno mogli iskoristiti u nekoj situaciji. Moţe se formalno reći kako time dobivaju znanja
primjerena Akademiji.
Napomena:
Nastavni program obuhvaća zimski i ljetni semestar: crtanje akta i crtanje ljudske glave prema modelu. Za zimski i ljetni
semestar vrijedi isti koncept crtanja, metoda voĊenja i korekcije, tj. razlike su naizgled zanemarive i izraţene su u
predavanjima. MeĊutim, u zimskom semestru tematski se radi na definiranju osnovnih pojmova procesa crtanja: vidjeti
nešto (model), stvoriti zakljuĉak (o viĊenom), izvesti (nacrtati). Kroz crtanje (i uz prateća kratka predavanja) vjeţbaju se
postupci koji vrijede općenito za stvaralaštvo, a studenti ih u crtanju konkretno materijaliziraju. Ne zahtijeva se odreĊena
vrsta izraza. U crtanju se ne daje prednost niti linearnom, niti volumenu, niti svjetlu-sjeni... već se usmjeruje studenta na
vlastito istraţivanje polazeći od vlastitoga senzibiliteta – na otkrivanje malog teritorija odakle će se moći otisnuti u vlastito
stvaralaĉko putovanje. Govori se o ulozi percepcije i o metodama crtanja. Metodama koje ukljuĉuju razvijanja osnovnih
crtaĉkih zakljuĉaka kao: kada stati u crtanju, o posljedicama crtanja u redoslijedu oblika, znaĉenje susjedne forme,
istovrijednost modela i npr. pozadine, ili npr. kose i lica, o efektima (laţnom izrazu), o rukopisu, o vrstama isticanja, ulozi
detalja, o poĉetku, postavljanju, o utjecaju formata papira, o podlozi uopće, o onom što vodi crtu, o stvarnosti: modela,
crteţa, autora... Dakle, radi se o metodici crtanja kao jezika. Za razliku od suoĉavanja sa znanjem koje obuhvaća osnovne
odnose naspram crtanja, kao: od ĉega se sastoji crteţ, o metodi crtanja, o nastajanju, odnosu naspram motiva – što je bila
tema zimskog semestra – u ljetnom semestru studenta se suoĉava s osvješćivanjem izraza, analizira ĉinjenicu da crteţ
nešto komunicira, te suoĉava s vrstama jezika koje nose razliĉite mogućnosti izraţavanja. Suoĉava ga se s vlastitim, već
stvorenim, izrazom.
Predavanja lociraju pozicije poĉetka ulaţenja u pojedini stvaralaĉki problem. Za rezultate je potrebno vrijeme, za svakoga
studenta drugaĉije razdoblje. Pritom se ne daje prednost brzini napredovanja već pozornosti u kontaktu s materijom.
U tjednom izvedbenom planu navedena su predavanja kao i preporuĉena literatura (korekcije i praktiĉni rad sa studentima
tu nije naveden, kao ni potreban materijal koji je isti za oba semestra). Preporuke za ĉitanje proizlaze iz tema predavanja.
Bitan je uvid u suvremenu umjetniĉku produkciju i periodiku. Pretpostavlja se odlazak na studijska putovanja.
Literatura:
/
Dopunska literatura:
( u uvodnom se predavanju govori o smisalu literature u odnosu na crtanje. Poteškoće u susretu s novom terminologijom.
Obrazlaţe razloge za odabir, razloge za preporuku gledanja neke izloţbe, filma, slušanje glazbe ili ĉitanje knjiţevnoga
djela u odnosu na predavanja i crtanje.)
Ivan Sergejeviĉ Turgenjev: "Pjevaĉi", u zbirci Lovčevi zapisi
Jean-Luc Nancy: Stvaranje svijeta ili mondijalizacija
Jean Baudrillard: Simulacija i zbilja
Suvremene teorije izvedbe (Josette Feral, Hans-Thies Lehmann)
Ivana Sajko: Prema ludilu (i revoluciji)- čitanje.
Primjeri orijentalne ornamentike primijenjene na arhitekturu i tekstil. Uloga ornamenata u secesiji i sl.
Primjeri manifestnoga pristupa umjetnosti. Manifesti umjetniĉkih pravaca i grupacija (futurizam, dada, exat 51 i dr.)
James Gleick: Kaos
Nigel Lesmoir-Gordon, Ralph Edney, Will Rood: Fraktalna geometrija za početnike
Eugen Herrigel: Zen u umjetnosti odapinjanja strijele
Skulpture od ţice kao trodimenzionalni crteţ, na primjer od Siniše Majkusa
Michael Archer: Installation Art
Peter Sloterdijk: Doći u svijet, dospjeti u jezik
Sv. Pavao, Poslanica Korinćanima, Biblija.
Teatrološka literatura na temu kontakta i energije: A. Artaud, P. Brook, J. Grotowski
Primjeri razliĉitih rješavanja problema kompozicije (Paul Cézanne, Francis Bacon, Ivan Picelj i dr.)
Vincent van Gogh: Pisma
Teorije rizoma kod G. Deleuzea i F. Guattarija
Michel Foucault: Riječi i stvari: arheologija humanističkih znanosti
Peter Sloterdijk: Doći u svijet, dospjeti u jezik
Primjer razvoja likovnog izraza Pieta Mondriana.
Umjetniĉko djelo u funkciji literature. Precrtavanje kao naĉin ĉitanja.
Leonida Kovaĉ, katalog izloţbe Zelene vrpce - Samoreprezentacijski radovi Naste Rojc i Stjepana Lahovskog iz zbirke dr.
Josipa Kovačića
Primjeri ekspresionistiĉkih crteţa Edvarda Muncha, Franza Marca, Emila Noldea, Oskara Kokoschke...
Primjeri radova Chucka Closea, Duanea Hansona...
Roland Barthes, Svijetla komora: bilješka o fotografiji
Slušati free jazz 50` i 60` (Ornette Coleman, John Coltrane, Cecil Taylor...)
Poslije 45, sv. I., str. 13–49.
Kolaţi Pabla Picassa, Georgesa Braquea, Kurta Swittersa, Antuna Motike...
Poslije 45, sv. I, str. 161–189.
Primjeri: konstruktivistiĉka glava Nauma Gaba...
Istraţiti radove umjetnika: Pas na lancu (Giacomo Balla), Duchampov mobil Bicycle Wheel, Suprematizam, te
sekvencijalne fotografije Edwarda Muybridgea...
Antoine Pevsner i Naum Gabo: Realistički manifest, 1920.
Primjeri: Boris Benaţić, Antun Motika, DVD; Vasilij Kandinski, Kazimir Maljeviĉ, Jackson Pollock...
Primjeri: crteţi na ploĉi s predavanja Josepha Beuysa. Radovi Gorana Trbuljaka. Primjeri suvremene umjetniĉke
produkcije koja se bavi dekonstrukcijom dogaĊaja ili rekonstrukcijom dogaĊaja i objekata, ili pak umjetniĉkih djela (David
Maljković)
Sol Lewitt, Sentences on Conceptual Art, 1969.
Joseph Kosuth, Art After Philosophy, 1969.
Primjer: Ukrajinska avangarda 1910-1930, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 1990. (crteţi scenografija i kostima)
Frotaţi Maxa Ernsta, crteţi Andréa Massona
Sigmund Freud: Tumačenje snova
Umjetnik otpora: razgovori s Vladom Kristlom, Ana Marija Habjan.
Politiĉki plakati Johna Heartfielda. Politiĉki stavovi Gustavea Courbeta u odnosu na realizam.
Radovi Nemanje Cvijanovića...
Primjeri: filmovi Simona Bogojevića Naratha, Meandri Julija Knifera
* Opis predmeta ispunjava se iz programa APU Rijeka sa web stranice Akademije www.apuri.hr
TJEDNI IZVEDBENI PLAN
Naziv predavanja: Uvodno predavanje
– IV. semestar
Vrijeme održavanja od
8 50 h
do 11 35 h
od 12 00 h do 14 45 h
Datum 1.3.2011
Mjesto izvoĎenja nastave
(predavanja, seminara, vježbe)
Opis predavanja
Br. predavanja:
1
crtaona 11 ili 5
Uvodno predavanje – IV. semestar
Za razliku od upoznavanja osnovnih odnosa iz procesa crtanja, kao odakle zapoĉeti, kada stati,
znaĉenje susjednog oblika, o ulozi detalja, prijedlozima metoda, o odnosu naspram motiva, znaĉenje
meĊuprostora, koncepta... što su bile teme zimskoga semestra – u ljetnom će se semestru osvješćivati
razliĉiti izrazi, ĉinjenicu da crteţ nešto komunicira. Upoznavati s razliĉitim mogućnosti izraţavanja.
Ništa više, jer cilj je otvoriti putove, a ne usmjeravati na neki put. Odgovornost ostaje na onome koji
crta. Polazište je i dalje vlastito crtanje. Polazište je u ĉinjenici da su u crtanju akta i portreta skriveni
zaĉeci cjelokupnog izraţavanja koje poznajemo u umjetniĉkim tendencijama XX. stoljeća. Na koji
naĉin? Na primjer, ako su se sluĉajnosti – koje se vide kao višak crta nastao iz brzine ili iz rukopisa, ili
kao otisci od grube daske na kojoj je poloţen papir – pojavile na crteţu, tada su te sluĉajnosti osnova
za temu svih onih tendencija u kojima je sluĉaj stvaralaĉka pretpostavka – gestualni crteţ, koncept
akcijskoga slikarstva, enformela. Ili, u crteţu akta ili portreta u pravilu se zapoĉinje gradnjom. Što se
dogaĊa ako se gradnjom, kao dominantnim stvaralaĉkim principom, nastavi? Zatim, kako su u
prošlom stoljeću umjetnici rješavali ĉinjenicu da su ljudi, motivi, kao i onaj koji crta katkad u
pokretu? S tim se iskustvom, na primjer kao s problemom nemirna modela, promjenom sjena na
motivu radi promjene osvjetljenja, vlastitim premještanje oko modela, susreo svatko tko crta. Ili, tko
nije pokušao u nekom trenutku crtati tako da mu crteţ bude precizan kao fotografija... itd. Smisao je
ljetnoga semestra u upoznavanju teritorija izraţavanja. Pribliţiti drugaĉije stvaranje kao nešto što nije
daleko, nedostupno ili teško shvatljivo, već kako postoji unutar svaĉijeg crteţa, kako ga nosimo unutar
vlastitog iskustva. Zato ga već sada moţemo osjetiti u drugim radovima. Što znaĉi da odabir izraza
nije problem, već je problem uklanjanja prepreka njegovu izlasku, tj. uklanjanja prepreka vlastitoj
komunikaciji. Nije problem niti koji je to od mnoţine mogućih naĉina izraţavanja. Jer to se ne bira,
već se nalazi kroz praksu, crtanjem. Tada se otvaraju putovi i preko, za eventualno nalaţenje novog
izraza.
Napomena za cijeli ljetni semestar: NAKON PREDAVANJA STUDENTI TIJEKOM CRTANJA PREMA MODELU
KONTINUIRANO RAZVIJAJU KOMPLEKSNA ZNANJA I VJEŠTINE SPECIFIĈNE ZA CRTANJE KAO JEDNOG
OD POSTOJEĆIH JEZIKA KAO I PRIPADAJUĆIM MOGUĆNOSTIMA IZRAŢAVANJA.
.
Znanja i vještine koje će se savladati na predavanju
Upoznavanje s ciljevima unutar ljetnoga semestra. S razlozima za promjenu tema u odnosu na zimski semestar, iako ostaje
kontinuitet prakse crtanja.
Neophodna priprema
/
Potreban materijal, oprema, neophodno predznanje i vještine
Papir, ugljen za crtanje
Preporučena literatura za predavanje
Umjetniĉko djelo u funkciji literature. Precrtavanje kao naĉin ĉitanja.
Domaći zadatak
/
Dopunski zadatak
/
* Opis predmeta ispunjava se iz programa APU Rijeka sa web stranice Akademije www.apuri.hr
TJEDNI IZVEDBENI PLAN
Naziv predavanja:
Br. predavanja:
2
Crtanje ljudske glave
Datum 8.3.2011
Mjesto izvoĎenja nastave
(predavanja, seminara, vježbe)
Opis predavanja
Vrijeme održavanja od
od
8 50 h
do 11 35 h
12 00 h do 14 45 h
crtaona 11 ili 5
Crtanje ljudske glave
Opaţanje se ne odnosi samo na fiziĉki raspored crta, njihov intenzitet koji se s modela prevodi na
papir, već i na opaţanje onoga što iz izraza lica zraĉi: pozitivni ili negativni osjećaji, karakter osobe,
izvještaĉenost izraza lica, podrugljivost, uplašenost, slabost... gotovo nevidljivi signali koji probijaju
masku lica. Oni takoĊer utjeĉu na raspored crta lica. Njihova materijalizacija daje psihološku
dimenziju portreta. Zapaţeni na modelu, oni se mogu prevesti na papir. Ali kako ih opaţati? Kako
vjeţbati ulaţenje iza površine lica? Predlaţe se crtanjem vlastitoga lica. Crtanje autoportreta.
Gledanjem u vlastiti raspored crta na licu u odnosu na vlastita raspoloţenja, osjećaje. U ta vlastita
moţemo biti sigurni. Na taj se naĉin razvija sposobnost ĉitanja drugih lica. Zatim, crtanje vlastitoga
lica u zrcalu ima drugih prednosti od crtanja modela. Model se miĉe, dok se pred zrcalom glava lako
vraća u ţeljeni poloţaj. Bitno je pritom poštovati zamjenu lijeve i desne strane, tj. ne skrivati ĉinjenicu
da se crtalo s pomoću zrcala.
Napomena: NAKON PREDAVANJA STUDENTI TIJEKOM CRTANJA PREMA MODELU KONTINUIRANO
RAZVIJAJU KOMPLEKSNA ZNANJA I VJEŠTINE SPECIFIĈNE ZA CRTANJE KAO STVARALAĈKE
DISCIPLINE.
Znanja i vještine koje će se savladati na predavanju
O portretiranju. O psihološkom. O odnosu prema motivu, npr. simpatija ili distanca, odnos ţivoga i mrtvoga. O razlici
izmeĊu crtanja glave i crtanja drugog dijela tijela. O portretu cijele figure. O autoportretu.
Neophodna priprema
/
Potreban materijal, oprema, neophodno predznanje i vještine
Papir i ugljen za crtanje
Preporučena literatura za predavanje
Leonida Kovaĉ, katalog izloţbe Zelene vrpce - Samoreprezentacijski radovi Naste Rojc i Stjepana Lahovskog iz zbirke dr.
Josipa Kovačića
Domaći zadatak
Vježba: crtanje autoportreta
Dopunski zadatak
/
* Opis predmeta ispunjava se iz programa APU Rijeka sa web stranice Akademije www.apuri.hr
TJEDNI IZVEDBENI PLAN
Naziv predavanja:
Doţivljaj oblika mijenja oblik
Datum 15.3.2011
Mjesto izvoĎenja nastave
(predavanja, seminara, vježbe)
Opis predavanja
Br. predavanja:
3
Vrijeme održavanja od
8 50 h
do 11 35 h
od 12 00 h do 14 45 h
crtaona 11 ili 5
Doživljaj oblika mijenja oblik
U crteţu se mogu otkriti vrlo neznatna iskrivljenja, pojaĉane poteze, produljenja oblika... za koje ne
vidimo razloge u motivu, ili ta ista, u neĉijem crteţu mogu biti dominantna, mogu biti divlje crtana. O
ĉemu se radi? Bez obzira na to o kakvom se intenzitetu radi, razlog promjena oblika nije samo u
prijevodu oblika s modela na papir, iz jedne stvarnosti u drugu (zimski semestar), već i o dodatnoj
promjeni oblika ĉije razloge ne traţimo u viĊenom obliku, već u onom koji crta. Jer u crteţu se
potvrĊuje prisutnost onoga koji crta. Ovdje se radi o jednom od mnogih naĉina ugraĊivanja sebe u
proces crtanja. Radi se o postupcima nastalima iz izraţavanja unutarnjeg osjećaja koji katkad mogu
doseći ekstazu. Na primjer, Munchov Krik – izduţene crte koje se povijaju oko figure, pejsaţa, istinite
su u artikuliranju krika koji obuhvaća sve, straši, uznemiruje... prekriva motiv, izobliĉuje ga. Za
Muncha to je studija duše, studija samoga sebe. Istodobno to je i beskrajni krik prirode. Stvarnost
vlastitoga doţivljaja postaje bitnija od fiziĉke stvarnosti motiva. Ona vodi crtanje bez obzira na to što
se gleda motiv.
Napomena: NAKON PREDAVANJA STUDENTI TIJEKOM CRTANJA PREMA MODELU KONTINUIRANO
RAZVIJAJU KOMPLEKSNA ZNANJA I VJEŠTINE SPECIFIĈNE ZA CRTANJE KAO STVARALAĈKE
DISCIPLINE.
Znanja i vještine koje će se savladati na predavanju
Osvješćivanje problematike izraza. Upoznavanje nastajanja ekspresionistiĉke forme. O ekspresiji. O emocionalnom
doţivljaju kao testu moralnih i umjetniĉkih vrijednosti – test iskrenosti. O ekspresionizmu i fovizmu.
Neophodna priprema
/
Potreban materijal, oprema, neophodno predznanje i vještine
Uglen za crtanje, papir
Preporučena literatura za predavanje
Primjeri ekspresionistiĉkih crteţa Edvarda Muncha, Franza Marca, Emila Noldea, Oskara Kokoschke...
Domaći zadatak
Dopunski zadatak
/
* Opis predmeta ispunjava se iz programa APU Rijeka sa web stranice Akademije www.apuri.hr
TJEDNI IZVEDBENI PLAN
Naziv predavanja: Kao
Br. predavanja:
4
fotografija
Datum 22.3.2011
Vrijeme održavanja od
od
8 50 h
do 11 35 h
12 00 h do 14 45 h
Mjesto izvoĎenja nastave
crtaona 11 ili 5
(predavanja, seminara, vježbe)
Opis predavanja
Kao fotografija
Oblici s motiva crtaju se na papiru s namjerom da se ne mijenjaju. S namjerom da se izgled motiva ne
mijenja na papiru. Doţivljaj oblika ne mijenja oblik. Doţivljaj smrzava oblik. Crta se tako da se
potisne svaki trag subjektivnosti, crta se kao da onaj koji crta ne postoji, kao da crta stroj. Kao da se
radi o fotografiji, a ne o crteţu. Gdje je u tome izraţavanje? Je li to stvaranje? Sve je onako kako je, a
ipak drugačije od onoga kako izgleda (Howard Kanovitz). Govorimo o izrazu hiperrealizma.
Odustajanje od izraza je izraz. Izraz je u tom da je u slici dana iluzija, ništa više osim iluzije.
Fotografski izoštrena slika banalne situacije daje toj situaciji znaĉenje. Zaustavljena u slici provocira
svojom prazninom. S takvom se iluzijom suoĉava onoga koji gleda, suoĉava ga se sa stvarnošću
iluzije. Razotkriva se površnost gledanja, općenito. Time je dodirnuta stvarnost. Sa stvarnošću
obmane u opaţanju.
Napomena: NAKON PREDAVANJA STUDENTI TIJEKOM CRTANJA PREMA MODELU KONTINUIRANO
RAZVIJAJU KOMPLEKSNA ZNANJA I VJEŠTINE SPECIFIĈNE ZA CRTANJE KAO STVARALAĈKE
DISCIPLINE.
Znanja i vještine koje će se savladati na predavanju
O preciznosti prenašanja viĊene slike. Odnos postupka crtanja i teme. Hiperrealizam. Slikanje prema fotografiji. O
suzdrţanosti rukopisa. Iluzionistiĉko razjašnjavanje prostora: u funkciji dokumentiranja, anatomski crteţ, crteţi stroja,
biljaka.
Neophodna priprema
/
Potreban materijal, oprema, neophodno predznanje i vještine
Papir ugljen za crtanje
Preporučena literatura za predavanje
Primjeri radova Chucka Closea, Duanea Hansona...
Roland Barthes, Svijetla komora: bilješka o fotografiji
Domaći zadatak
/
Dopunski zadatak
/
* Opis predmeta ispunjava se iz programa APU Rijeka sa web stranice Akademije www.apuri.hr
TJEDNI IZVEDBENI PLAN
Naziv predavanja: Od
Br. predavanja:
5
poteza ugljenom
Datum 29.3.2011
Mjesto izvoĎenja nastave
(predavanja, seminara, vježbe)
Opis predavanja
Vrijeme održavanja od
od
8 50 h
do 11 35 h
12 00 h do 14 45 h
crtaona 11 ili 5
Od poteza ugljenom
U crtanju trag povuĉenoga poteza ugljenom zna ići više nego što treba. Preko granice na kojoj oblik
prestaje. Posebno kad se crta brzo. Ti se viškovi razliĉitih veliĉina prihvaćaju, ne brišu se. Oni su
izvan kontrole. Sluĉajni su. Ta se vrsta sluĉajnosti ne dovodi u pitanje. Jer u potezu je energija i,
naravno, ne moţe je se prekidati, ona se u potezu gubi, nestaje u tom višku poteza, u repu poteza. Jer
se osjeća kontakt i ne ţeli ga se ometati. Ako se crtalo iskreno, sve što je nacrtano ima istu vrijednost
– i ono što je proizišlo iz viĊenog i ono sluĉajno. Kako se crta prema modelu? Crta se, pa se ispravlja
nacrtano, pa opet... proces crtanja nastavlja se u odnosu na ono što je nacrtano i u odnosu na model.
Reagira se na ono što je na papiru. Recimo, kao vjeţba – prestaje se s gledanjem modela. Ostavlja se
ta energija u crtanju, te geste po sebi, preciznije kao da se crtaju viškovi poteza. Prvi potez, pa drugi...
kao kad se crta prema gledanju. Gleda se nacrtano. Reagira se na stvorene tragove, na sluĉajnosti koje
se odnose jedna naspram druge, naspram ostalih, od prvog poteza nadalje. Poĉet će se drugaĉije
strukturirati ti potezi, drugaĉije nego kad se crta prema modelu. Ovom se vjeţbom pribliţavamo
iskustvu akcijskoga slikarstva (crtanja). Radi li se tu doista o skupini sluĉaja? Jackson Pollock je za
svoje drip paintings (platna nastala curenjem boje iz kantice) rekao: Kad slikam imam neku opću
predodžbu o tome što hoću. Mogu kontrolirati tok boje, nema mjesta nikakvom slučaju, kao što nema
nikakvog početka ni kraja. On govori samo kroz drugaĉiji koncept stvaranja, drugaĉiju pravilnost.
Zato prepoznajemo cjelinu drip paintingsa kao njegove. Samo u odnosu na tradicionalnu definiciju
forme trag geste nije forma.
Napomena: NAKON PREDAVANJA STUDENTI TIJEKOM CRTANJA PREMA MODELU KONTINUIRANO
RAZVIJAJU KOMPLEKSNA ZNANJA I VJEŠTINE SPECIFIĈNE ZA CRTANJE KAO STVARALAĈKE
DISCIPLINE.
Znanja i vještine koje će se savladati na predavanju
Osvješćivanje uloge sluĉajnosti u generiranju forme. O sluĉaju kao drugaĉijem pravilu. Akcijsko slikarstvo. O
automatizmu, o nastanku hepeninga, fluksusa: o izlasku iz jednoga medija u drugi.
Neophoodna priprema
/
Potreban materijal, oprema, neophodno predznanje i vještine
Papir i ugljen za crtanje
Preporučena literatura za predavanje
Slušati free jazz 50` i 60` (Ornette Coleman, John Coltrane, Cecil Taylor...)
Poslije 45, sv. I., str. 13–49.
Domaći zadatak
/
Dopunski zadatak
/
TJEDNI IZVEDBENI PLAN
Naziv predavanja: Materija
Datum 5.4.2011
Br. predavanja:
6
preko materije
Vrijeme održavanja od
od
8 50 h
do 11 35 h
12 00 h do 14 45 h
Mjesto izvoĎenja nastave
(predavanja, seminara, vježbe)
Opis predavanja
crtaona 11 ili 5
Materija preko materije
Poĉinje crtanje. Stavlja se papir na dasku. Spajaju se dva materijala trećim materijalom, nekom
ljepljivom trakom, pribadaĉom ili neĉim sliĉnim. Ugljenom se zapoĉinje crtati na papiru. Nanose se
opet jedna materija na drugu – ugljen na papir. Na kraju se prelazi crteţ fiksativom. Katkad, radi
izlaganja, prekriva se gotov crteţ staklom. Sve to nije bitno jer se nastoji nacrtati oblik. U toj
hijerarhiji procesa crtanja, usmjerenost na crtanje prema modelu ima prvenstvo. MeĊutim, svi ti
materijali i dalje imaju svoju boju, materijalnost, oblik i, što je bitno, sudjeluju u procesu crtanja. Što
ako se stvaranje zapoĉne od same ĉinjenice nanošenja materije boje (na primjer, ugljena) na materiju
papira? I tada, zašto bi ugljen kao materija imao taj privilegij polaganja na papir? Picasso i Braque u
svoje su mrtve prirode ugrađivali komade tapeta u boji, sa šarenim uzorcima, tkaninama, kako bi time
potpuno odvojili boju od forme (Karin Thomas). Radi se o kolaţima. O aplikacijama materijala iz
ţivota na papir za crtanje.
Napomena: NAKON PREDAVANJA STUDENTI TIJEKOM CRTANJA PREMA MODELU KONTINUIRANO
RAZVIJAJU KOMPLEKSNA ZNANJA I VJEŠTINE SPECIFIĈNE ZA CRTANJE KAO STVARALAĈKE
DISCIPLINE.
Znanja i vještine koje će se savladati na predavanju
O kolaţu. O citatu unutar crteţa.
Neophodna priprema
/
Potreban materijal, oprema, neophodno predznanje i vještine
Papir i ugljen za crtanje
Preporučena literatura za predavanje
Kolaţi Pabla Picassa, Georgesa Braquea, Kurta Swittersa, Antuna Motike...
Domaći zadatak
/
Dopunski zadatak
/
* Opis predmeta ispunjava se iz programa APU Rijeka sa web stranice Akademije www.apuri.hr
TJEDNI IZVEDBENI PLAN
Naziv predavanja:
Datum 12.4.2011
Br. predavanja:
7
Izraziti gradnjom
Vrijeme održavanja od
od
8 50 h
do 11 35 h
12 00 h do 14 45 h
Mjesto izvoĎenja nastave crtaona 11 ili 5
(predavanja, seminara, vježbe)
Opis predavanja
Izraziti gradnjom
Ne crta se crteţ direktno, već se u pravilu zapoĉinje mjerenjem, konstrukcijom mreţe kao nekakvim
snalaţenjem u prostoru formata papira, kao predradnjom crtanja. Zapoĉinje se kao da se crteţom ţeli
graditi a ne izraţavati se. Ili, kao da je samo graĊenje izraz. Tu primarnost graĊenja u crtanju zapoĉeo
je Cézanne, zatim su je razvili kubisti, kako bi se u raznim formama geometrijske apstrakcije
nastavljala poslije kroz desetljeća. Šezdesetih je godina s minimalnom umjetnošću ta gradnja
obuhvatila i okolni prostor, ĉime se izašlo iz problema rada samo kao u sebe zatvorene tvorevine.
Sedamdesetih se godina, nakon iskustva istraţivanja jezika umjetnosti (konceptualna umjetnost),
zapoĉelo istraţivati jezik slikarstva. Pod nazivima primarnog i analitiĉkog slikarstva, razlozi za
gradnju proizlazili su iz tog istraţivanja, iz onoga što konstituira slikarstvo. Tada je cilj stvaranja bio
neki materijalni eksperiment konstrukcije slike (B. Lamarche-Vadel). Sav taj put, ti izrazi, taj
formalizam mogu voditi zakljuĉku kako se odustalo od emocija, kako sve to proizlazi iz racionalnosti.
U tome treba biti oprezan. Na primjer, Kazimir Maljeviĉ, tvorac poznatoga crnog kvadrata na bijeloj
podlozi. On je svoju umjetnost definirao kao dominaciju slikarskog osjećaja. Gdje je u tom kvadratu
osjećaj? Zar se ne moţe reći da je samo prenio pojam? Ako se sliku pozornije gleda, uoĉit će se kako
se radi o ĉetverokutu, minimalno nepravilnom. Unutar tih razlika nastao je koncept suprematizma,
prevlast ĉistog osjećaja unutar umjetnosti. Jer ako mu je bio osjećaj najbitniji, tada je oblik bio manje
bitan, onda je oblik mogao biti i kvadrat, tada je upravo na njemu mogao demonstrirati supremaciju
slikarskog osjećaja. To je samo jedan primjer.
Napomena: NAKON PREDAVANJA STUDENTI TIJEKOM CRTANJA PREMA MODELU KONTINUIRANO
RAZVIJAJU KOMPLEKSNA ZNANJA I VJEŠTINE SPECIFIĈNE ZA CRTANJE KAO STVARALAĈKE
DISCIPLINE.
Znanja i vještine koje će se savladati na predavanju
. Osvješćivanje strukture gradnje crteţa. O racionalnosti konstruktivizma. Podjela crteţa na velike cjeline, mase. O
primarnom, analitiĉkom slikarstvu.
Neophodna priprema
/
Potreban materijal, oprema, neophodno predznanje i vještine
Papir i ugljen za crtanje
Preporučena literatura za predavanje
Poslije 45, sv. I, str. 161–189.
Primjeri: konstruktivistiĉka glava Nauma Gaba...
Domaći zadatak
/
Dopunski zadatak
Vježba: podjela crteţa na 2 ili 3 dijela (ovisno o motivu)
* Opis predmeta ispunjava se iz programa APU Rijeka sa web stranice Akademije www.apuri.hr
TJEDNI IZVEDBENI PLAN
Naziv predavanja:
Br. predavanja:
8
Izraziti kretanje
Datum 19.4.2011
Vrijeme održavanja od
od
8 50 h
do 11 35 h
12 00 h do 14 45 h
Mjesto izvoĎenja nastave crtasona 11 ili 5
(predavanja, seminara, vježbe)
Opis predavanja
Izraziti kretanje
Crta se unutar fiksiranih pozicija – model nastoji biti nepomiĉan, a onaj koji crta ne mijenja svoje
mjesto. Tako se crta, dok je u ţivotu sve u stalnom pokretu. Kako to izraziti u mediju u kojem se
crtanjem zaustavlja ţivi prizor? Futuristi su to rješavali uzastopnim nizanjem razliĉitih perspektiva u
malim pomacima stvarajući tako doţivljaj brza kretanja. Stvarajući dojam prizora u pokretu. MeĊutim,
krenimo od kretanja koje je u samom crtanju. Od oblika koji grade prizor, tj. kojega se zaustavlja. Od
kretanja uzrokovano traţenjem smještaja oblika na papiru. To traţenje ostavlja tragove. Tragove
prethodno povuĉenih crta, brisanih crta, dok se jedna nije zaustavila na pravom, istinitom mjestu. Taj
napor, kako bi to bilo upravo to, ta pozornost koja se poklanja smještaju oblika govori kako je on
bitan. Cézanne je crtanjem došao do velike autonomije oblika, koja je imala za posljedicu da se oblik
poĉeo odvajati od susjednoga, ili je sljedećega gurao od sebe. Pomaci meĊu oblicima bili su oĉigledni
i s tim su iskustvom kubisti išli dalje. Za kubiste je oblik postao zaseban motiv unutar cjeline motiva.
Mogli su ga crtati iz razliĉitih mjesta. Bili su slobodni pomaknuti se za vrijeme crtanja. Napustiti
koncept linearne perspektive. Poslije, pedesetih godina, osvijestio se drugaĉiji koncept crtanja u kojem
je kretanje bilo bitno – akcijsko slikarstvo. Za kretanje je potrebno vrijeme. Crtanje je proces, ono
traje. U akcijskom slikarstvu slika je zapis dinamiĉkoga toka unutar nekoga razdoblja. Pollocku je
boja doslovno tekla po platnu ostavljajući trag. Onaj koji crta nije se više premještao s mjesta, već se
cijelo vrijeme kretao. Umjesto tijela modela, vlastito je tijelo generiralo razloge za tragove, za crte na
papiru.
Napomena: NAKON PREDAVANJA STUDENTI TIJEKOM CRTANJA PREMA MODELU KONTINUIRANO
RAZVIJAJU KOMPLEKSNA ZNANJA I VJEŠTINE SPECIFIĈNE ZA CRTANJE KAO STVARALAĈKE
DISCIPLINE.
Znanja i vještine koje će se savladati na predavanju
Snalaţenje naspram neoĉekivanog ponašanja motiva. Kako nacrtati tijelo koje se kreće. O kretanju crtaĉa pred papirom. O
kubistiĉkoj formi. O futurizmu. O dinamizmu (Maljeviĉ).
Neophodna priprema
/
Potreban materijal, oprema, neophodno predznanje i vještine
Papir i ugljen za crtanje
Preporučena literatura za predavanje
Istraţiti radove umjetnika: Pas na lancu (Giacomo Balla), Duchampov mobil Bicycle Wheel, Suprematizam, te
sekvencijalne fotografije Edwarda Muybridgea...
Antoine Pevsner i Naum Gabo: Realistički manifest, 1920.
Domaći zadatak
/
Dopunski zadatak
Vježba A: Glava nakon nekog vremena mijenja poloţaj za 90 stupnjeva, crtanje traje isto onoliko vremena koliko se crtalo
u prvom poloţaju.
Vježba B: model, tj. glava modela, vrti se kontinuirano tijekom poziranja.
* Opis predmeta ispunjava se iz programa APU Rijeka sa web stranice Akademije www.apuri.hr
TJEDNI IZVEDBENI PLAN
Naziv predavanja:
Odvajanje od predmetnog
rijeme održavanja od
8 50 h
od
Br. predavanja:
9
do 11 35 h
od 12 00 h
do 14 45 h
Mjesto izvoĎenja nastave
(predavanja, seminara, vježbe)
Opis predavanja
crtaona 11 ili 5
Crtati prema gledanju motiva – crta se prema oblicima na aktu, predmetu. Oni daju razloge za crte. Te
su crte voĊene kako bi ponovile crtane oblike. Ali, u pravilu, izostavljaju se sitnice, nešto što se
procjenjuje da nije bitno. Ako se u tome ustraje, tada se otvara put prema redukciji oblika. Odvajanju
od njegove predmetnosti. Ako se ta redukcija provede radikalno, tada figura, predmetnost, prestaju biti
prepoznatljive. Govori se o njihovoj apstraktnosti. Moţe se govoriti o podjeli umjetnosti na apstraktnu
i figurativnu. Apstrakciju ĉine velika skupina izraza samo u odnosu na veliku skupinu unutar
figuracije. Ona je nekad izraţavala poziciju nekog odmaka od tradicije. Danas je, zajedno s
figuracijom, i sama unutar tradicije. I prije kao i sada umjetnici nisu htjeli biti "apstraktni". Unutar
apstrakcije, iako su odbijali da ih vode predmetnost, nalazili su ono što je konkretno, kako bi ih vodila
stvarnost, neka druga. Tako su, na primjer, akcijski slikari kroz gestu, akciju prenosili direktno bez
predmetnih asocijacija. Kretanje tijela bilo je to nešto stvarno, ono je prenosilo psihiĉko stanje
umjetnika za vrijeme slikanja. Tridesetih su godina (Gabo, Pevsner, Doesburg...) govorili o crti i
geometrijskim oblicima kao neĉem konkretnom, jer postoje kao realne danosti isto onoliko koliko i
figurativni predmet.
Napomena: NAKON PREDAVANJA STUDENTI TIJEKOM CRTANJA PREMA MODELU KONTINUIRANO
RAZVIJAJU KOMPLEKSNA ZNANJA I VJEŠTINE SPECIFIĈNE ZA CRTANJE KAO STVARALAĈKE
DISCIPLINE.
Znanja i vještine koje će se savladati na predavanju
Put redukcije oblika. Apstraktno izraţavanje kao drugaĉiji realizam. Što vodi crteţ u apstraktnom crteţu. Apstrakcija kao
suprotnost figuraciji. O redukciji oblika do neprepoznatljivosti izvora. Nepredmetnost. O suprotnosti geometrijske i
organske apstrakcije.
eophodna priprema
/
Preporučena literatura za predavanjePotreban
materijaal, oprema, neophodno predznanje i vještine
Primjeri: Boris Benaţić, Antun Motika, DVD; Vasilij Kandinski, Kazimir Maljeviĉ, Jackson Pollock...
Papir i ugljen za crtanje
Domaći zadatak
/
Dopunski zadataak
/
* Opis predmeta ispunjava se iz programa APU Rijeka sa web stranice Akademije www.apuri.hr
TJEDNI IZVEDBENI PLAN
Naziv predavanja:
Br. predavanja:
10
Prvenstveno misao
Datum 3.5.2011
Vrijeme održavanja od
od
8 50 h
do 11 35 h
12 00 h do 14 45 h
Mjesto izvoĎenja nastave crtaona 11 ili 5
(predavanja, seminara, vježbe)
Opis predavanja
Prvenstveno misao
Ništa još nije nacrtano, niti je na bilo koji naĉin realizirano, ali na primjer, postoji ideja, misao koja je
uzbudljiva. Kako je ne izgubiti? Zatim se crtaju skice, piše ili daju drugaĉiji znakovi s kojim će netko
drugi moći rekonstruirati tu ideju, tu misao – moći će je doţivjeti. Taj drugi tada aktivno sudjeluje u
stvaralaĉkom procesu. O kakvim se to mislima radi? Radi se o osvješćivanju neĉega što upućuje na
neki dio stvarnosti kao i na mogućnost da se utjeĉe na njezinu promjenu. Usmjeruje se na ĉin spoznaje
– on treba biti primaran doţivljaj. Tri stolca (fotografija stolca, stolac i definicija pojma stolac)
Josepha Kosutha primjer je takva rada. Uţitak je u misli koja se materijalizira kod drugoga tamo gdje
je kod umjetnika nastala, u glavi. Govorimo o konceptualnoj umjetnosti. Ovdje treba posebno
istaknuti kako su njezine vrijednosti u stvaranju iste kao i one koje znamo u crtanju. One su iskrenost,
razlozi za oblike ili druge znakove, bez nepotrebnih dodataka i isto su tako voĊene umjetniĉkom
istinom. Ako crteţ ili, recimo, napisana reĉenica kao rad, nisu uzbudljivi onom koji ih je stvorio, tada
sigurno neće biti ni onome koji ih gleda.
Napomena: NAKON PREDAVANJA STUDENTI TIJEKOM CRTANJA PREMA MODELU KONTINUIRANO
RAZVIJAJU KOMPLEKSNA ZNANJA I VJEŠTINE SPECIFIĈNE ZA CRTANJE KAO STVARALAĈKE
DISCIPLINE.
nanja i vještine koje će se savladati na predavanju
Pitanja za istraţivanje ne samo vlastitoga medija, nego i umjetnosti uopće.
Neophodna priprema
/
Potreban materijal, oprema, neophodno predznanje i vještine
Papir i ugljen za crtanje
Preporučena literatura za predavanje
Primjeri: crteţi na ploĉi s predavanja Josepha Beuysa. Radovi Gorana Trbuljaka. Primjeri suvremene umjetniĉke
produkcije koja se bavi dekonstrukcijom dogaĊaja ili rekonstrukcijom dogaĊaja i objekata, ili pak umjetniĉkih djela (David
Maljković)
Sol Lewitt, Sentences on Conceptual Art, 1969.
Joseph Kosuth, Art After Philosophy, 1969.
Domaći zadatak
/
Dopunski zadatak
/
PU Rijeka sa web stranice Akademije HYPERLINK "httemije HYPERLINK "httje www.apuri.hr
TJEDNI IZVEDBENI PLAN
Naziv predavanja: Ponavljanje
Datum 10.5.2011
Mjesto izvoĎenja nastave
(predavanja, seminara, vježbe)
– Crtanje zamišljene slike
Vrijeme održavanja od
od
crtaona 11 ili 5
Br. predavanja:
11
8 50 h
do 11 35 h
12 00 h do 14 45 h
Opis predavanja
Crtanje zamišljene slike
Pauza je. Ne crta se. Katkad netko ostaje uz stalak i nastavlja crtati. Što vodi to njegovo crtanje? Jer
modela nema. Prema ĉemu on nastavlja crtati? Pretpostavljamo, prema znanju kako bi crteţ trebao
izgledati. U ovom primjeru radi se o malim odstupanjima od crtanja prema gledanju, i o uvjerenosti
kako se crta prema sjećanju. Ipak, onaj koji crta zamišlja kako bi crteţ trebao izgledati, jer ne vidi
model. Vodi ga neka vizija izgleda. Za crtanje po gledanju to nije dobro, jer tada izostaje
odgonetavanje onoga što se vidi. MeĊutim, sposobnost da se crta prema zamišljenoj slici bitna je.
Korisna je. Bez te sposobnosti, na primjer, nezamislivo je crtati strip. Kako nekome pribliţiti ideju
scenografije, kostima, unutarnjeg ureĊenja...? Najbrţe i najlakše skicom, crteţom. Umjesto pisane ili
govorene rijeĉi u ovim sluĉajevima crteţ omogućuje bolju komunikaciju, ĉime crtanje potvrĊuje svoju
istinsku funkciju jezika.
Napomena: NAKON PREDAVANJA STUDENTI TIJEKOM CRTANJA PREMA MODELU KONTINUIRANO
RAZVIJAJU KOMPLEKSNA ZNANJA I VJEŠTINE SPECIFIĈNE ZA CRTANJE KAO STVARALAĈKE
DISCIPLINE.
Znanja i vještine koje će se savladati na predavanju
Crteţ kao jezik kojim opisujemo dogaĊaj. Kako prezentirati zamišljeno. Uloga crteţa unutar izrade scenografije:
prezentacija izgleda zamišljene ideje. Crteţ kao ilustracija.
Neophodna priprema
/
Potreban materijal, oprema, neophodno predznanje i vještine
Papir i ugjen za crtanje
Preporučena literatura za predavanje
Primjer: Ukrajinska avangarda 1910-1930, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 1990. (crteţi scenografija i kostima)
Domaći zadatak
/
Dopunski zadatak
/
* Opis predmeta ispunjava se iz programa APU Rijeka sa web stranice Akademije www.apuri.hr
TJEDNI IZVEDBENI PLAN
Naziv predavanja:
Datum 17.5.2011
Br. predavanja:
12
Podsvijest
Vrijeme održavanja od
od
8 50 h
do 11 35 h
12 00 h do 14 45 h
Mjesto izvoĎenja nastave
(predavanja, seminara, vježbe)
Opis predavanja
crtaona 11 ili 5
Podsvijest
Sluĉajnost, kao što je to banalno izostavljanje nekog od obiljeţja akta, izostavljanje bez vidljiva
razloga, ima podsvjesni razlog. Znak utjecaja podsvjesne sile. Jer ona postoji, kao potisnuta stvarnost.
I kao takva probija, utjeĉe na neĉije postupke. Rijetko se osvješćuje njezin utjecaj. Najuoĉljivija je u
postojanju sna. Tada je svakom dostupna, osviještena, najkonkretnija. Jer je u snu oĉigledna njezina
stvaralaĉka sila. Ona je za nadrealiste, prema Andréu Bretonu, oblik razumijevanja stvarnosti koje
vrijedi isto toliko koliko i normalno mišljenje i osjećanje kontrolirano razumom. S tom se
podsvjesnom silom suprotstavilo logiĉnoj koncepciji umjetniĉkoga djela. Sluĉajnost je postala bitan
stvaralaĉki element nadrealista. Druga logika stvaranja. Dok je za jedne san bio prizor koji je na neki
naĉin zamijenio prizor u stvarnosti, motiv. Drugima se otvorio put pretvaranjem psihiĉkoga stanja sna
u automatsko reagiranje, na automatsko zapisivanje – Diktat misli bez ikakve kontrole razuma, s one
strane svake estetske ili moralne refleksije (Prvi manifest nadrealizma, 1924). Kako bi se to ostvarilo
bila je potrebna brzina zapisivanja kako se svijesti ne bi dalo vremena da utjeĉe na zapis. Cenzurira
ga. Kako bi stvaranje doista bilo izvan svake estetske ili moralne refleksije.
Napomena: NAKON PREDAVANJA STUDENTI TIJEKOM CRTANJA PREMA MODELU KONTINUIRANO
RAZVIJAJU KOMPLEKSNA ZNANJA I VJEŠTINE SPECIFIĈNE ZA CRTANJE KAO STVARALAĈKE
DISCIPLINE.
Znanja i vještine koje će se savladati na predavanju
. Paţnja naspram svega što se dogodi na papiru, ne samo naspram oĉekivanog. Razlikovanje sluĉajnoga kao mogućeg
putokaza. O dadaizmu. O nadrealizmu. O mehanizmu podsvjesnog i utjecaju na umjetnost.
Neophodna priprema
/
Potreban materijal, oprema, neophodno predznanje i vještine
Papir i ugljen za crtanje crtanje
Preporučena literatura za predavanje
Frotaţi Maxa Ernsta, crteţi Andréa Massona
Sigmund Freud: Tumačenje snova
Domaći zadatak
/
Dopunski zadatak
/
* Opis predmeta ispunjava se iz programa APU Rijeka sa web stranice Akademije www.apuri.hr
TJEDNI IZVEDBENI PLAN
Naziv predavanja:
Br. predavanja:
13
Kontekst
Vrijeme održavanja od
od
Datum 24.5.2011
Mjesto izvoĎenja nastave
(predavanja, seminara, vježbe)
Opis predavanja
8 50 h
do 11 35 h
12 00 h do 14 45 h
crtaona 11 ili 5
Kontekst
Kao što je boja materijalizirana naspram susjedne boje, povuĉena crta ima smisao naspram susjedne
crte. Monokromija u odnosu na sve ostalo što je okruţuje, koje nije tako jasno ĉist teritorij kao što je
to monokromija. Tako je i Duchampov pisoar umjetnost jer je stavljen u kontekst umjetnosti. Objekt
ĉija stvarnost predstavlja samu sebe. On ne oponaša stvarnost. Galerija je ta koja oznaĉuje da se radi o
umjetniĉkom kontekstu. Galerija je i materijalni nosaĉ rada. Pisoar postaje rad tek s galerijom, jer
vidimo da su u odnosu, dakle zajedno su rad. Jedno je unutar konteksta drugoga. Drugi primjer: Julije
Knifer crta meandre kao niz radova, nakon duga razdoblja ponavljanja ta ĉinjenica postaje dodatni
izraz. Vlastiti radovi postali su kontekst pojedinaĉnom. Cijeli opus dobiva smisao egzistencijalnog
izraza. Treći primjer: Vlado Kristl slika apstraktne radove jer pedesetih godina vidi smisao u odnosu
na koncept socijalistiĉkoga realizma. Poslije, nakon poplave apstrakcije, izjavljuje da je apstrakcija
fašizam. Tada mijenja vlastiti izraz. Radi se o otporu na kulturni i politiĉki kontekst.
Napomena: NAKON PREDAVANJA STUDENTI TIJEKOM CRTANJA PREMA MODELU KONTINUIRANO
RAZVIJAJU KOMPLEKSNA ZNANJA I VJEŠTINE SPECIFIĈNE ZA CRTANJE KAO STVARALAĈKE
DISCIPLINE.
Znanja i vještine koje će se savladati na predavanju
Osvješćivanje razne uloge konteksta unutar umjetnosti i rad s kontekstom.
eophodna priprema
/
Preporučena literatura za predavanjePa, neophodnorijal, oprema,
Umjetnik otpora: razgovori s Vladom Kristlom, Ana Marija Habjan.
Papir i ugljen za crtanje
Domaći zadatak
/
Dopunski zadatak
/
neophodnoo predznanje i vještine
PU Rijek iz programa APU Rijek programa APU Rijekka sa web stranice Akademije www.apuri.hr
TJEDNI IZVEDBENI PLAN
Naziv predavanja:
Br. predavanja:
14
O politiĉkom unutar stvaranja
Vrijeme održavanja od
od
Datum 31.5.2011.
Mjesto izvoĎenja nastave
(predavanja, seminara, vježbe)
Opis predavanja
8 50 h
do 11 35 h
12 00 h do 14 45 h
crtaona 11 ili 5
O političkom unutar stvaranja
Crta se model. Na primjer, portret. Ne crtaju se samo osjećaji koji probijaju ispod maske lica –
psihološka dimenzija portreta. Crta se i društvena situacija u koju su svi smješteni. Moţda onaj koji
crta i ne treba biti toga svjestan, ali i to probija iz motiva. I ne samo iz motiva već iz svega što je
ukljuĉeno u proces crtanja, ukljuĉujući i njegovu vlastitu socijalnu poziciju, kao i suosjećanje prema
drugom. Iz toga moţe izrasti kritiĉki odnos izmeĊu onoga tko crta i sredine u kojoj ţivi. Vlastita je
spontanost stvaranja u suprotnosti s društvenom stvarnosti. Stvaranje ne mora stati pred tom
ĉinjenicom, pred tom stvarnosti. Stvaranje moţe zapoĉeti upravo od toga – moţe biti politiĉki
angaţirano. Tada su sva sredstva potencijalno moguća, svaka forma – kako bi se efikasno izrazila
društvena kritika. TakoĊer, kritika se izraţava oštro, šokantno, kako bi se izbjegla banalizacija, tj.
izbjegao naĉin na koji se kritika asimilira. Takva kritika mijenja formu onome koji je stvara. Takva
kritika je izraz.
Napomena: NAKON PREDAVANJA STUDENTI TIJEKOM CRTANJA PREMA MODELU KONTINUIRANO
RAZVIJAJU KOMPLEKSNA ZNANJA I VJEŠTINE SPECIFIĈNE ZA CRTANJE KAO STVARALAĈKE
DISCIPLINE.
Znanja i vještine koje će se savladati na predavanju
Razumijevanje politiĉke motiviranosti kao pretpostavku stvaranja.
Neophodna priprema
/
Potreban materijal, oprema, neophodno predznanje i vještine
Ugljen za crtanje i papir
Preporučena literatura za predavanje
Politiĉki plakati Johna Heartfielda. Politiĉki stavovi Gustavea Courbeta u odnosu na realizam.
Radovi Nemanje Cvijanovića...
Domaći zadatak
/
Dopunski zadatak
/
* Opis predmeta ispunjava se iz programa APU Rijeka sa web stranice Akademije www.apuri.hr
TJEDNI IZVEDBENI PLAN
Naziv predavanja:
Br. predavanja:
15
Završno predavanje
Vrijeme održavanja od
od
Datum 7.6.2011
Mjesto izvoĎenja nastave
(predavanja, seminara, vježbe)
Opis predavanja
8 50 h
do 11 35 h
12 00 h do 14 45 h
crtaona 11 ili 5
Završno predavanje
Bez poĉetka i kraja. Toĉnije, ne sjećamo se precizno kad se poĉelo sa stvaranjem niti ga moţemo
predvidjeti. Samo isjeĉak u razvoju. To bi trebao biti studij u III. i IV. semestru Akademije. Kako
nastaviti u sljedećoj godini? Uĉiti od iskustva vlastite krize i iskustva pronalaţenja puta za dalje. Kriza
je pozitivno stanje.
Napomena: NAKON PREDAVANJA STUDENTI TIJEKOM CRTANJA PREMA MODELU KONTINUIRANO
RAZVIJAJU KOMPLEKSNA ZNANJA I VJEŠTINE SPECIFIĈNE ZA CRTANJE KAO STVARALAĈKE
DISCIPLINE.
Znanja i vještine koje će se savladati na predavanju
. Osvješćivanje vlastitoga razvoja tijekom druge godine kao podrške za kasnije nastavljanje.
Neophodna priprema
/
Potreban materijal, oprema, neophodno predznanje i vještine
Ugljen za crtanje, papir
Preporučena literatura za predavanje
Primjeri: filmovi Simona Bogojevića Naratha, Meandri Julija Knifera
Domaći zadatak
/
Dopunski zadatak
/

Download Report