Pogledajte ogledne stranice priručnika Crtanje u AutoCAD-u

Uvod u AutoCAD
Crtanje u AutoCAD-u
I. UVOD U AUTOCAD
1. Uporaba računala u konstrukcijskom uredu
Računala su danas neizbježna u svakom konstrukcijskom uredu. U procesu
konstruiranja, računala se koriste tijekom sljedećih aktivnosti:
- za prikupljanje informacija i preciziranje zadatka
- za razvoj koncepcije rješenja i konstruiranja
- za izračunavanje
- za izradu konstrukcijske dokumentacije.
U početnoj fazi rada konstruktor treba precizirati zadatak, tj. utvrditi željene
parametre, odnosno svojstva proizvoda. Informacije se prikupljaju iz velikog
broja različitih izvora: stručne literature, kataloga, dokumentacija sličnih proizvoda, standardnih i tehničkih propisa itd. Jedini način da se u što kraćem
vremenskom razmaku prikupe potrebne informacije i preciziraju zadaci, jest
uporaba informacijskog sustava s automatskom obradom podataka, tj. računala.
Sljedeći djelokrug aktivnosti u kojima se koristi računalo su izračuni. Izračuni toplinskih, kemijskih i drugih procesa, čvrstoće, kinematičkih i dinamičkih
veličina, predstavljaju često opsežan rad i mogu se uspješno ostvariti samo
primjenom računala.
Računalom se znatno brže mogu proučiti različite konstrukcijske mogućnosti, izvršiti više istraživanja u istom vremenskom roku i brže doći do željenog
geometrijskog modela.
Slika 1. Crtež matice u AutoCAD-u
Slika 2. Crtež reduktora u AutoCAD-u
1
C tannjee u Au
Crt
AutooCCAD--uu
Uvoodd u A
AuuttoCCA
AD
D
je za
z ele
e ekktrroniičku
u obrradu
u pod
p da
atakka
a, tj. ra
ač
čuna
ala
a i pra
ate
ećće
e ur
uređ
đa
aje
e. U počče
et-ni
n m ffaz
za
am
ma
a sttvarra
anjja
a i ko
konssttru
uirranjja, cijje
ena pro
p oje
ek
kta
a mo
može bit
b iin
ne
ešto
o ve
već
ća,
što
š o ćće se
s ka
kasnije
ep
po
ok
kaza
atti vr
vrlo
o ispllativvim
m jerr ć
će
e se
e uku
up
pn
ni uttro
ošša
ak vre
v em
me
en
na
a
bit
b tn
no sm
sma
an
njitti. Vr
Vrije
em
me
e iz
zra
ad
de
e sskkra
attit će
ć se
se, prijje sv
sveg
ga
a, up
upora
ab
bom ve
već
ć rrab-lje
enih
h bl
bloko
ov
va
a (g
go
oto
ov
vih
h cr
crte
ežža i sim
mb
bo
ola
a) i njih
n ho
ovvim
m um
ume
eta
an
nje
em
m u no
nove ccrtte-že
že. N
Na
ada
alje
e, tu
u je
j i auttoma
mats
skko šra
afiira
an
nje
e i ko
kotira
anje
e i mn
mno
og
ge dru
d ug
ge
e ra
r dn
nje kok je pro
p og
gra
am
m sam
m ob
obavlja
a.
Ist
I tra
ažživva
an
nja
a su
su po
okka
az
zala
a d
da
a se
se u sstrrojjo
ogra
ad
dnjji izzra
ađ
đu
uje
e sa
am
mo
o 25
2 % po
ottpu
un
no
o
no
nov
vih
h kko
on
nstruk
kc
cija
a, 55
55%
% prillago
ođ
đe
en
nih
h i 20
20%
% pro
om
mje
en
nljjivvih
h. Sta
S an
nd
da
ard
diz
zirra
anjje
em
m
ala
a atta str
s rojjo
ogra
adnjja
a do
dola
az
zi d
do
o ča
akk 50
50%
% pro
om
mje
en
nljjivvih
h kko
on
nstrukkc
cija
a.. Sl
S ič
čno
o vrrije-di
d i za
a gra
ađ
đevvina
arrsttv
vo.. Tu
Tu d
do
ola
azze
ed
do
o izrra
aža
aja sve
e prre
edno
osstii CA
CAD
D--a.
Na
Na trržišštu
u po
os
sto
oje mn
mno
og
gobrro
ojn
ni pro
p og
gra
am
mi vr
vrlo
o ra
az
zliččittih
h mo
moguć
ćn
no
ostti. Ve
Veććin
na
a
da
dan
na
ašn
njih
h pr
p og
grrama
m op
opre
em
mljje
ena je
ev
vrrlo
o ve
velikiim
m br
brojje
em
m ra
azliččittih
h ala
a atta koj
koji da-ju ne
neog
grra
aničen
ne
e mo
mogu
uć
ćn
no
ostti u rukko
ovvanjju crt
c tež
žima
ma. Najjp
pozzn
na
atijji su ra
ač
ču
unallni
pr
prog
grra
am
mi su
u za
a te
eh
hnič
čko
o crta
an
nje
e tv
vrttke
e
. U ta
ab
bliici su
su n
na
av
vede
en
ni sa-mo neki C
CA
AD
D prro
ogra
am
mi ra
azzličitih
h prro
oizzv
vođ
đa
ač
ča
a.
Auto
Au
oC
CA
AD
D 20
200
07
Auto
Au
oC
CA
AD
D Ar
Archiite
ec
ctu
urrall
Auto
Au
oC
CA
AD
D 20
200
08
Catia
Ca
a
Auto
Au
oC
CA
AD
D 20
200
09
Solid
So
d Edg
ge
e
Auto
Au
oC
CA
AD
D 20
2010
Solid
So
dW
Worrk
ks
Auto
Au
oC
CA
AD
D 20
2011
Auto
Au
od
desk
k In
nve
en
nto
orr
Auto
Au
oC
CA
AD
D 20
2012
CADdy
y
Au
A
uto
oC
CA
AD
D
Mec
Me
chan
nic
ca
al
In
nttellli CA
CAD
D
4
+
++
Crtanje u AutoCAD-u
Uvod u AutoCAD
Preporučena konfiguracija za 3D modeliranje:

procesor Intel 3.0 GHz ili jači

Microsoft Windows XP SP2 (SP3), Windows 7

4 GB RAM

2 GB HDD slobodno, ne uključujući instalaciju

grafika 1280×1024 true color

OpenGL-kompatibilna grafička kartica za radne stanice sa 1 GB
memorije.
3.1. Radni prostor AutoCAD-a
Radni prostor računalnog programa AutoCAD-a sadrži sljedeće elemente
(sl. 13.):









naslovnu liniju
standardnu liniju s alatima
glavni izbornik
liniju svojstava
površinu za crtanje s pokazivačem
okno s alatnim trakama
nepokretne i pokretne alatne trake
okvir za naredbeni redak Command
liniju stanja i dr. elemente.
Slika 13. Radni prostor AutoCAD-a za 2D crtanje (starije inačice)
10
Uvod u AutoCAD
Crtanje u AutoCAD-u
Mnogi elementi unutar prozora mogu se pomicati, premještati i drukčije oblikovati. Linija izbornika, iznad prostora za crtanje, (sl. 14.) sadrži izbornike iz
kojih možete izabrati naredbe koje imate i u Windowsima. Linije s alatima
sadrže različite alate za crtanje. Linija svojstava sadrži naziv ili broj i boju
trenutačno aktivnog sloja (Layera) na kojem se radi, boju, vrstu i širinu crte.
Slika 14. Linija svojstava AutoCAD-a (traka Properties)
Trake s čijim se alatima najčešće radi su traka za crtanje objekata Draw i
traka s alatima za izmjene postojećih objekata Modify (sl. 15.).
Slika 15. Trake i ploče s osnovnim alatima za crtanje i izmjene
Slika 16. Donji dio radnog prostora AutoCAD-a
Polje crteža (sl. 16.) ili vaša radna površina, zauzima najveći dio prozora i
sve što ste nacrtali bit će prikazano ovdje. Pokazivač u obliku križića će vam
u svakom trenutku pokazati gdje se trenutačno nalazite i gdje će te započeti
11
Crtanje u AutoCAD-u
Uvod u AutoCAD
Na kartici User Preferences odabrat će se mjerne jedinice AutoCAD-a u kojima će se mjeriti veličine nacrtanih objekata (sl. 27.).
Program AutoCAD ima neograničenu površinu za crtanje u prostoru Modela. Ako se želi crtati na
nekom od standardnih formata,
AutoCAD nudi veliki izbor veličina
i izgleda gotovih predložaka za
crtanje. Na CD mediju koji dolazi s
ovom knjigom također se nalaze
predlošci svih standardnih formata
tipa A. Prijelaz iz prostora Modela
u prostor papira (Layout) vrši
Slika 27. Izbor mjerne jedinice AutoCAD-a
se uključivanjem gumba
iznad okvira naredbenog retka (sl. 28.). Pojavit će se
slika papira za crtanje. Ako se želi odabrati gotovi
predložak, desnim klikom miša na
otvara se
plutajući izbornik (sl. 29.). Odabirom mogućnosti
From template, otvara se okvir u kojemu odaberete
neki od gotovih predložaka (sl. 30.)
Slika 28. Izmjena radnog prostora
Slika 29. Izbornik
predložaka
Slika 30. Izbor predloška za crtanje iz datoteke
Kada je odabran željeni predložak, crtanje se može nastaviti u prostoru modela, a prijelazom u prostor papira neće se odmah vidjeti nacrtani crtež. Da
bi crtež bio vidljiv na papiru, potrebno je napraviti određeni pogled (Viewport). Klikom na alat na traci Viewports odabran je Single Viewport kako
je vidljivo na sl. 31., a odabirom dvaju dijagonalnih točaka dobije se okvir za
crtanje na papiru. Za crtanje u okviru Viewport u prostoru papira potrebno je
prijeći u prostor modela klikom na gumb MODEL (vidi sl. 32.) na traci stanja.
16
Crtanje u AutoCAD-u
Alati AutoCAD-a
9. Postavljanje slojeva (Layers)
U programu AutoCAD jedan crtež
možete postaviti na različitim slojevima/folijama/razinama (Layers).
Na jednom sloju (Layer) trebali bi
biti nacrtani objekti koji pripadaju
istoj skupini koju ste kreirali na vama logičan način. Odaberite iz glavnog izbornika Format, a potom s padajućeg
izbornika prvu mogućnost Layer…, ili kliknite na alatnoj
traci na gumb Layers
( )
, (slike gore) ili zadajte kratku naredbu la preko tipkovnice. U prozoru koji se otvorio (Layer
Properties Manager) kliknite na sličicu
New Layer za postavljanje
novog sloja (Layera). Na Layerlisti bit će vidljiv novi sloj (Layer) s nazivom
Layer1 (vidi sliku dolje). Ime možete izmijeniti preko tipkovnice. Također,
možete izmijeniti i ostala svojstva sloja kao što su boja crte, tip i širina crte,
stil iscrtavanja (plotanja), želite li sloj ispisivati na pisaču ili ne itd.
Izmijenite ime Layer1. Napišite, primjerice Kote u polje naziva, završite s
Enter. Ponovnim klikom na gumb New možete postaviti cijeli niz potrebnih
slojeva. Tako načinite i druge potrebne slojeve na kojima ćete crtati: kote,
obrise, šrafure, središnjice predmeta itd.
38
Alati AutoCAD-a
Crtanje u AutoCAD-u
29. Crtanje kružnica (Circle)
S alatne trake za crtanje (ili vrpce
Home, kartica Draw), odaberite prečac za crtanje kružnice (Circle). Za ovu naredbu možete upotrijebiti više mogućnosti. U polje Command upišite circle. Standardna je mogućnost da utvrdite središnju točku (0,0) kružnice i odaberete brojčanu vrijednost polumjera (25) (sl. 1.). Mogućnost crtanja kružnice kroz dvije točke namijenjena je crtanju kružnice ako su poznate dvije točke kroz koje će pro, a u prozoru za naredbe zadajte da želite upisati
laziti. Zadajte naredbu
kružnicu kroz dvije točke upisom 2p. Zatim lijevim klikom miša postavite
početnu točku (točka 1) kružnice. Program traži da
odredite krajnju točku ili promjer kružnice. Kliknite
na točku 2 ili upišite veličinu promjera (sl. 2.).
Mogućnost crtanja kružnice kroz tri točke prikazana
je na sljedećim slikama (dolje lijevo). Nakon zadavanja naredbe za crtanje kružnice odmah u prozor
za naredbe upišite 3p. Program traži da označite
početnu točku kroz koju će prolaziti kružnica, zatim
drugu i na kraju treću točku kružnice (sl. 3.).
Četvrta opcija pruža mogućnost crtanja kružnice ako
su poznate dvije tangente i polumjer. Prvo zadajte
naredbu Line te nacrtajte dvije crte pod kutom od
90°. U prozoru naredbi na dnu zaslona nakon izdavanja naredbe circle, u naredbeni redak upišite ttr
(tangenta, tangenta, radijus)  Enter. Program traži
da odaberete prvu crtu koja će tangirati kružnicu.
Postavite pokazivač na okomitu crtu i kliknite lijevom
tipkom miša. Sada se traži da odredite drugu tangentu kružnice, a vi kliknite
na vodoravnu crtu. Zatim se od vas traži da odredite polumjer kružnice. U
ovom slučaju upišite 25. Pritisnite Enter i kružnica je gotova (sl. 4.).
53
Alati AutoCAD-a
Crtanje u AutoCAD-u
41. Preslikavanje objekata (Copy Object)
( )
Alat za preslikavanje objekata ima izuzetno često primjenu jer pomaže u slučaju kada više puta trebate nacrtati isti objekt. Naredbom
Rectangle i prema zadanim izmjerama nacrtajte pravokutnik kao na sl 1.
dolje. Zadajte naredbu Copy, zatim odaberite objekt (objekte) koji želite kopirati. Kao i kod prethodnih dvaju alata, odabrani objekti će izgledati kao na
prvoj slici (crtkano), stisnite Enter. Kliknete li desnu tipkom miša, program
traži da odredite što dalje želite raditi (Specify base point or displacement, or [Multiple]:). Dakle, trebate odrediti baznu točku u kojoj ćete uhvatiti objekt . Budući da trebate napraviti više kopija ovih objekata, kod starijih
inačica programa treba upisati slovo m (multiple) . Povucite miš udesno i
upišite razmak između bazne točke originala i te iste točke prve kopije (60).
Zatim to učinite još jedanput, svaki put kliknuvši lijevom tipkom na mjesto
gdje želite postaviti presliku (upišite 120). Kod novih inačica postupak je
nešto drukčiji jer je već u startu naredbe uključena mogućnost Multiple, kojom se omogućava kopiranje više primjeraka samo klikom miša na željeno
mjesto kopiranja.
Vježba: kopiranje objekata
Nacrtajte crtež kao na slici dolje primjenjujući naredbe ovim slijedom:
1.
2.
3.
4.
5.
Rectangle (100,30),
Line (100 , 30 , 100 , 30 ),
Divide (number of segments: 6),
Circle (Specify radius of circle or [Diameter]: 5 ) i
Copy (četiri puta kopirati kružnicu na razmak).
65
Crtanje u AutoCAD-u
Alati AutoCAD-a
52. Zakretanje objekata (Rotate)
Ova naredba omogućuje rotiranje objekta ili simbola oko neke polazne (bazne) točke. Polazna točka je točka kroz koju prolazi os oko koje okrećete objekt. Nacrtajte predmet kao na slici 1. Pozovite naredbu
. Odaberite i označite cijeli objekt pri čemu će polazna točka (točka rotiranja) biti donji lijevi vrh predmeta. Zaključno, zadajte kut zakretanja (45°). Učinak vidite
na slici 2. Ponovno pozovite naredbu i sada zakrenite objekt za još 45°. Slika 3. pokazuje rezultat.
Vježba
Nacrtajte šesterokut. Okrenite ga za 30° (slika lijevo). Ranije nacrtani predmet zakrenite prvo za 180°, potom za 270° i na kraju za 250° (sl. dolje lijevo). Predmet okrenite oko središnje točke predmeta kao polazne točke za
60° (sl. dolje desno).
76
Alati AutoCAD-a
Crtanje u AutoCAD-u
62. Crtanje tablica u AutoCAD-u (Table)
( ) Potreba za crtanjem tablica na tehničkim crtežima naročito je izražena kod izrade građevinskih i arhitektonskih crteža. U tablice se unose različiti podaci o sastavnim dijelovima sklopova, o materijalima i dr. Tablice se
mogu jednostavno crtati alatima AutoCAD-a ili uvesti iz datoteke radnih listova Microsoft Excela.
Tablica se sastoji od redaka i stupaca. Naredbu
za crtanje tablice zadajte preko alatne trake Draw
 Table
ili s vrpce Annotation  Tables (sl.
desno). Nakon pokretanja naredbe za
umetanje tablice u crtež, otvara se dijaloški okvir Insert Table (slika desno).
U njemu zadajte željeni broj stupaca i
redaka i kliknite na OK. Ovaj okvir za
dijalog se zatvara, a pojavljuje se struktura tablice pričvršćena za pokazivač
u gornjem lijevom uglu (sl. dolje desno). Program traži da odredite točku
umetanja tablice (Specify insertion
point:). Kliknite na mjesto na površini
za crtanje gdje želite smjestiti tablicu ili upišite
koordinate točke umetanja. Iznad tablice postavlja se traka za uređivanje teksta u tablici. Nakon
unosa naslova tablice stisnite Enter. Pokazivač
se pomiče u sljedeću ćeliju. Upišite tekst . Na
isti način popunite i ostale ćelije. Ako želite izmijeniti započetu tablicu započeli, kliknite na neku od ćelija. Pojavljuje se traka
s alatima za uređivanje tablice (Table ili Table Cell), na kojoj se nalaze alati
za izmjene na postojećoj tablici (slike dolje). Izmjene se vrše slično kao u
tabličnom kalkulatoru Microsoft Excel.
87
Alati AutoCAD-a
Crtanje u AutoCAD-u
67. Isječak (Intersection)
Alatom Intersect kreirate jedan isječak od dvaju ili više područja
koja se preklapaju. Aktivirajte naredbu
. Odaberite područja od kojih
treba biti oblikovan isječak (slika 2.). Rezultat vidite na slici 3. U 2D načinu
rada u AutoCAD-u možete tim alatom izrezivati željene oblike.
Vježba: rad s zatvorenim područjima
1. primjer: nacrtajte površine kao na slici 1. Spojite (sjedinite) objekte
(rješenje vidite na slici 2.), a pomoću narepomoću naredbe
izvršite oduzimanje područja (slika 3.).
dbe
2. primjer: otvorite crtež koji ste već crtali (slika 1.). Crtež se sastoji od
5 područja, koja kreirate naredbom Region. Prvo pokrenite naredbu
Union da bi ste dobili sliku 2, a potom naredbom Subtract, nacrtajte
sliku 3.
91
Alati AutoCAD-a
Crtanje u AutoCAD-u
74. Unošenje kota na crtež (Dimensions)
Veličina nekog predmeta vidi se iz njegovih kota
(izmjera). Kote se sastoje od mjernih crta (mjernica), pomoćnih mjernih crta, granica mjera (kotnih
strelica, točaka) i mjernih brojeva. Svi alati potrebni za kotiranje nalaze se na alatnoj traci Dimension, na upravljačkoj ploči Dashboard ili na vrpci
Annotate, kartica Dimension (slike desno).
Način kotiranja razlikuje se u različitim područjima. Tako se u strojarstvu kao
granice mjera primjenjuju strelice, a u arhitekturi kose crtice (slika dolje).
Program AutoCAD omogućuje tzv. asocijativno kotiranje. To znači da se mijenjanjem veličine objekta, automatski mijenja kota koja se prilagođava novoj veličini (slika na sljedećoj stranici).
Prije početka kotiranja najbolje je napraviti jedan poseban sloj (Layer), kako
je to ranije objašnjeno, na koji će te spremiti samo kote crteža. Isto tako poželjno je napraviti poseban stil kotiranja koji nam najviše odgovara za određeni crtež, o čemu će biti govora kasnije.
Kada otvorite neki od ponuđenih predložaka AutoCAD-a npr.
, na
njemu je već podešen stil kotiranja (Dimension Style) pod nazivom ISO-25
s odgovarajućom veličinom strelica, veličinom kotnog broja i ostalim parametrima kotnog stila. Taj se stil može promijeniti ili načiniti novi stil. Za početak, na novom predlošku acadiso nacrtajte predmet kao na slici 1. Prije započinjanja kotiranja ne zaboravite da su kotne crte uske pune crte (vrsta B,
prema ISO) i da su razmaci kotne crte i predmeta (8 do 10 mm) i produžeci
pomoćnih kotnih crta (1 do 2 mm) propisani standardom. Na alatnoj traci
Dimension kliknite na sličicu
(Linear). Program traži da pokažete prvu
točku kotne linije. Kliknite u točku A, a zatim u točku B. Još jednim klikom
vaša kota biti će postavljena na željeno mjesto. Alatom Move pomaknite
desnu crtu (korak 1.). Kota će se prilagoditi novoj vrijednosti (100). Alatom
Extend produljite vodoravnu crtu do pomaknute crte (korak 2.).
99
Crtanje u AutoCAD-u
Alati AutoCAD-a
79. Priprema crteža za ispis na pisaču ili na ploteru (crtalu)
Sada kada ste nacrtali vaše crteže, bilo bi poželjno da ih prenesete na papir
kako biste s njima mogli lakše rukovati, to jest kako biste ih mogli praktično
upotrijebiti na mjestu na kojem trebate izraditi nacrtanu konstrukciju. To ćete
uraditi tako da podatke s vašeg računala pošaljete na jedan od uređaja za
ispis: to može biti crtalo (ploter) ili već poznati i u svim drugim programima
korišteni pisač (printer). Pretpostavimo da želite na pisaču koji ispisuje najveći format A4 ispisati crtež stana koji ste nacrtali. Za njegov ispis potrebno
je prethodno izvršiti odgovarajuće pripreme.
Pri pokretanju AutoCAD-a i crtanju crteža, opazit ćete znak koordinatnog sustava UCS (User Coordinate System). Ovaj znak govori nam da se trenutačno nalazimo u tzv. Modelspace-u ili vašem radnom prostoru (prostoru
modela). Ovdje crtate 2D crteže ili 3D modele da biste ih kasnije prikazali u
Layout-u. Layout je ustvari papir na kojem ćete prezentirati svoj crtež. Kada
ste u postavu, znak koordinatnog sustava dobije oblik pravokutnog trokuta.
Crtež ste nacrtali u prostoru modela (
) u M 1:1. Najjednostavniji i najpraktičniji način crtanja u AutoCAD-u je crtanje u mjerilu 1:1 (
).
Otvorite crtež STAN 1 i kliknite na postav Layout1 na dnu površine za crtanje (vidi sliku dolje). Vaš stan se pojavio unutar jednog pravokutnika u bijeloj
površini (površini papira za ispis), a na samom dnu prozora na statusnoj liniji
gumb
promijenio se u gumb
. Ovako bi izgledao papir formata A4
položeni. Taj pravokutnik nacrtan je punim crtama i naziva se motrište. Ako
kliknete dvostrukim klikom unutar tog pravokutnika njegove crte će postati
šire. Tada u njemu možete pomicati crtež, zumirati i uređivati ga. Kliknite ponovno dvaput izvan okvira motrišta, a u granicama ispisa, vratili ste se u prostor papira. Crtkani pravokutnik predočava granicu ispisa na papiru.
108
Alati AutoCAD-a
Crtanje u AutoCAD-u
93. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Box)
Radi lakše izrade 3D crteža, AutoCAD posjeduje posebnu alatnu traku (Solids odnosno Modeling) s alatima za modeliranje unaprijed definiranih osnovnih čvrstih objekata (tablica dolje).
INAČICA
IZGLED ALATNE TRAKE
2006
2008
2012…
Na ovim alatnim trakama vidite veći broj alata za modeliranje različitih 3D objekata. Ovdje će biti objašnjen rad s
nekima od njih. Otvorite novi predložak za 3D crtanje s priloženog CD-a ili odaberite predložak
programa
AutoCAD. U svakom slučaju, da bi 3D crteži bili i vidljivi u
tri dimenzije, morate biti u načinu rada za 3D crtanje, odnosno u izometrijskom prikazu. Na otvorenom predlošku nacrtat ćete nekoliko čvrstih 3D objekata.
Alat Box namijenjen je crtanju 3D čvrstih objekata u
obliku kocke (Cube) ili kvadra (Lenght). Klikom na simbol
alata box zadajete naredbu. Pogled u naredbeni redak (Command:) na dnu
zaslona otkriva da program traži određivanje točke prvog ugla (ili središta
– Center) kocke ili kvadra (Specify first corner or [Center]:). Zadajte preko
tipkovnice točku ugla kvadra upisom koordinata (x,y,z): 0,0,0 . Pravokutnik
koji se pojavio razvucite prema gore, a na zahtjev u prozoru Command:
Specify other corner or [Cube/Length]: upišite 70 i tipkom  prijeđite u
novo polje u koje upišete 40 . Povucite pokazivač prema gore da biste odredili visinu kvadra, a zatim upišite 20 . Nacrtali ste kvadar dimenzija 70 x
40 x 20 (slike dolje).
119
Alati AutoCAD-a
Crtanje u AutoCAD-u
96. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Cylinder i Sphere)
Valjak (Cylinder) nacrtajte na sljedeći način:
1. klikom na simbol
alatne trake Solids (Modeling) zadajte naredbu 
2. na zahtjev Specify center point of base or [3P/2P/Ttr/Elliptical]:
upišite 0,0,0  (središte baze valjka)
3. pojavila se kružnica (baza valjka), a na zahtjev Specify base radius
or [Diameter]: upišite polumjer (npr. 25) 
4. na zahtjev Specify height or [2Point/Axis endpoint]: upišite visinu
valjka 70 .
Nacrtali ste valjak promjera  = 50 mm i visine h = 70 mm. Vaš će valjak
vjerojatno imati izgled kao na slici 1. Ovaj valjak ima samo četiri izvodnice
koje ga ne prikazuju baš vjerno. Za vjerniji prikaz čvrstih tijela kružnih oblika
(valjak, stožac, kugla i sl.) u naredbeni redak upišite riječ isolines . Na
zahtjev Enter new value for ISOLINES <4>: upišite npr. 20 . Sada još u
naredbeni redak upišite re . Nacrtani valjak poprimit će sasvim novi izgled
s 20 nacrtanih izvodnica (na slici 2.).
Zadavanjem naredbe sphere crtate kuglu. Kliknite na prečac
na
alatnoj traci Solids (Modeling). Na zahtjev Specify center point or [3P/2P/
Ttr]: upišite koordinate središta kugle 0,0,35 . Za određivanje polumjera
kugle na Specify radius or [Diameter]: upišite 35 . Dobili ste sliku 3. Sada upotrijebite alat subtract. Pokrenite naredbu subtract klikom na prečac
alatne trake Modeling ili Solid Editing. Kada se pojavio kvadratić za
odabir
(Select Objects) njime prvo kliknite negdje na bazu valjka i stisnite Enter, a zatim na rub kugle i ponovno stisnite Enter. Na taj ste način oduzeli volumen kugle od volumena valjka (sl. 4.). To isto možete načiniti substrahiranjem
(oduzimanjem) volumena valjka od volumena kugle.




121
Alati AutoCAD-a
Crtanje u AutoCAD-u
Vježba: stvaranje složenih 3D objekata
1. primjer
Crtež na slici dolje lijevo prikazuje predmet nacrtan u tlocrtu i njegov nacrt
u presjeku. Trag ravnine presjeka ide pravcem A – A. To su pravokutne projekcije iz kojih nije najbolje vidljiv izgled predmeta. Budući da 3D model ima
dva vodoravna i jedan uspravni provrt, te kuglasti i prizmatični utor, bilo bi
dobro, zbog boljeg razumijevanja oblika predmeta, nacrtati njegov prostorni
prikaz i 3D presjek. Prijeđite u prostor za 3D crtanje i modeliranje i na osnovi
izmjera s pravokutnih projekcija nacrtajte 3D crtež. O položaju u prostoru početnih točaka za crtanje pojedinih objekata razmislite sami. Za pomicanje ishodišta koordinatnog sustava u određenu točku, kliknite na prečac
alatne trake UCS II ili u upisivanjem redak Command:ucs i kliknite na točku.
Kratki naputci za crtanje:
 naredbom box nacrtajte kvadar dimenzija 80 x 50 x 50 (sl. 1.)
 naredbom box nacrtajte manji kvadar lijevo dimenzija 20 x 20 x 50
 naredbom subtract oduzmite volumen manjeg kvadra od većeg
 naredbom sphere nacrtajte kuglu polumjera 15
 naredbom cylinder ispod kugle nacrtajte valjak promjera 10 i visine 50
 naredbom subtract oduzmite volumen kugle i valjka od tijela
 zakrenite koordinatni sustav (UCS) tako da z os ide ulijevo (sl. 2.)
 naredbom zylinder nacrtajte dva poprečna valjka promjera 10
 naredbom subtract oduzmite volumene nacrtanih valjaka od tijela (sl. 3.)
 naredbom slice presijecite nacrtani model (sl. 4.)
 osjenčajte nacrtani presjek.
Slika 1.
Slika 3.
Slika 2.
Slika 4.
131
Izrada crteža
Crtanje u AutoCAD-u
10. Naredbom adcenter otvorite okvir DesignCenter u kojemu se nalaze različiti blokovi za umetanje u crtež. U mapi DesignCenter klikom
na House Designer  Blocs (sl. 9.) otvorite mapu s prikazom blokova za kupaonicu i dr. Odaberite potrebne blokove i jednostavnim
postupkom “povuci i spusti“ umetnite ih u crtež. Zatim kliknite na mapu Kitchens  Blocs te umetnite druge potrebne blokove. Iz mape
Home-Space Planner  Blocs u prostorije stana umetnite i druge
potrebne blokove koji predočavaju dijelove namještaja. Na ovaj način
kompletiran je crtež stana (sl. 10.).
Slika 9. Design Center
Slika 10. Crtež stana s namještajem
147
Izrada crteža
Crtanje u AutoCAD-u
Slika 22. Osjenčani model stana
Slika 23. Stan okrenut za 180°
6. Primjeri za vježbu
Na sljedećim stranicama dani su primjeri koji mogu poslužiti za vježbe crtanja trodimenzionalnih objekata. Potrebno je prvo nacrtati 2D, a zatim 3D predodžbu. U nekim zadacima zadane su samo osnovne izmjere. Ostale izmjere sami odredite.
155