Pogledajte stranice udžbenika (izbor)

Predgovor drugom izdanju
Tehnički crteži pripadaju među najvažnije medije i sredstva komuniciranja pa ih je potrebno
znati čitati i crtati. Osnove za izradu i čitanje tehničkih crteža objašnjene su u ovom udžbeniku. Na osnovi stečenih znanja učenici će moći potpuno samostalno čitati crteže i izrađivati
ih pomoću pribora za tehničko crtanje i na računalu u programu Auto-CAD.
Udžbenik je oblikovan prema kurikulumu za nastavni predmet tehničko crtanje i tehničko
crtanje i dokumentiranje kako za trogodišnje strukovne škole tako i za četverogodišnje tehničke škole, a sadrži objašnjenja i primjere za stjecanje svih potrebnih znanja koja će učenicima omogućiti potpuno samostalnu izradu i čitanje tehničkih crteža i dokumentacije.
Nastavni predmet tehničko crtanje ili tehničko crtanje i dokumentiranje predaje se u prvim ili
prvim i drugim razredima srednjih strukovnih škola. Nastavni planovi za ovaj predmet, za
različite obrazovne sektore i različita zanimanja, nisu jednaki zbog čega bi trebalo koristiti
nekoliko vrlo sličnih udžbenika.
Ovaj udžbeniku obuhvaća sve potrebno gradivo za sva obrazovna područja (obrazovne sektore) i za sva zanimanja, a podijeljen je na ukupno dvadeset nastavnih cjelina. Nastavnik će
odabrati i obraditi samo one cjeline koje su previđene za određeno zanimanje. U posljednjoj
cjelini udžbenika posebno je opisan rad s računalnim programom AutoCAD bez kojega je
danas teško zamisliti izradu tehničkih crteža. Uz udžbenik je priložen i CD medij s mnogobrojnim crtežima, obrađenim primjerima, programima i dr.
U udžbeniku su obrađene sljedeće nastavne cjeline:
1. Uvod u tehničko crtanje
2. Standardi u tehničkom crtanju
3. Geometrijske konstrukcije
4. Konstrukcije tehničkih krivulja
5. Kotiranje crteža
6. Pravokutno projiciranje i kotiranje
7. Presjeci ravninama, prodori i mreže tijela
8. Prostorno predočavanje i kotiranje
9. Presjeci nepravilnih tijela
10. Pojednostavljeno crtanje i kotiranje
11. Skiciranje
12. Tolerancije i hrapavost površina
13. Izrada i čitanje crteža i shema
14. Simboli u tehničkom crtanju
15. Dokumentacija i arhiviranje dokumenata
16. Predočavanje strojnih elemenata
17. Građevinski nacrti
18. Crtanje u AutoCAD-u
19. Zadaci za vježbe crtanja
20. Testovi za provjeru znanja.
Osijek, travanj 2012.
Autor
Registered Trademarks
Registrirani žigovi
Autodesk and AutoCAD are registered in the US Patent and
Trademark Office by Autodesk Inc.
Autodesk® i AutoCAD® registrirani su zaštitni znakovi tvrtke Autodesk
Inc kod ureda za patente i žigove u SAD-u.
Windows® is a registered trademark of the Microsoft Corporation.
Windows® je registrirani zaštitni znak tvrtke Microsoft Corporation.
SADRŽAJ
1. UVOD U TEHNIČKO CRTANJE
1.1. Tehnički crtež
1.2. Pribor za tehničko crtanje
2. STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
2.7.
1
1
1
5
Vrste tehničkih crteža
Vrste crta
Namjena crta
Standardna mjerila u tehničkom crtanju
Standardni formati papira za crtanje
Zaglavlja i sastavnice
Tehničko pismo
Pitanja i zadaci
Prvi samostalni program (standardi)
5
8
8
9
10
12
14
15
17
3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE
19
3.1.
3.2.
3.3.
3.4.
3.5.
3.6.
3.7.
3.8.
3.9.
3.10.
3.11.
3.12.
3.13.
3.14.
3.15.
Konstrukcija simetrale dužine
Konstruiranje okomice iz točke na pravac
Dijeljenje dužine na jednake dijelove
Dijeljenje kuta na dva jednaka dijela
Konstrukcija istostraničnog trokuta u kružnici
Konstrukcija trokuta zadanih stranica
Konstrukcija kvadrata zadane stranice
Konstrukcija pravilnog peterokuta u zadanoj kružnici
Konstrukcija pravilnog šesterokuta u zadanoj kružnici
Konstrukcija pravilnog peterokuta zadane stranice
Konstrukcija pravilnog šesterokuta zadane stranice
Konstrukcija sedmerokuta u zadanoj kružnici
Konstrukcija pravilnog višekutnika (n stranica) u zadanoj kružnici
Spajanje kružnica tangentama
Spajanje pravaca lukovima (kružni prijelazi)
4. KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA
4.1.
4.1.1.
4.1.2.
4.1.3.
Konstrukcije elipse
Konstrukcija elipse pomoću konjugiranih promjera diobom
Konstrukcija elipse pomoću dviju koncentričnih kružnica
Konstrukcija elipse pomoću šestara unutar romba
19
19
19
20
20
20
20
21
21
22
22
23
23
23
24
25
25
25
26
26
I
4.1.4.
4.2.
4.3.
4.4.
4.5.
4.6.
4.7.
4.8.
Konstrukcija valjka i polukugle pomoću šestara u izometriji
Konstrukcija parabole
Konstrukcija hiperbole
Konstrukcija Arhimedove spirale
Konstrukcija evolvente kružnice
Konstrukcija cikloide
Konstrukcija zavojnice
Konstrukcija sinusoide
Zadaci i pitanja
Drugi samostalni program (poligoni i tehničke krivulje)
5. KOTIRANJE
5.1.
5.2.
5.3.
5.4.
Elementi kota
Opća pravila za nanošenje kota
Primjeri kotiranja s objašnjenjima
Sustavi nanošenja kota
Pitanja za ponavljanja i zadaci
Treći samostalni program (kotiranje)
6. PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE
6.1.
6.2.
6.3.
6.3.1.
6.3.2.
6.3.3.
6.3.4.
6.3.5.
6.3.6.
6.3.7.
6.4.
6.5.
6.5.1.
6.5.2.
6.5.3.
Vrste projiciranja
Kvadranti, oktanti i koordinate
Pravokutno projiciranje na dvije ravnine
Projiciranje točke na dvije ravnine
Projiciranje dužine na dvije ravnine
Projiciranje pravca na dvije ravnine
Projiciranje ravnine na dvije ravnine
Prodori i probodišta
Projiciranje ravnih likova na dvije ravnine
Projiciranje pravilnih geometrijskih tijela na dvije ravnine
Pitanja za ponavljanje i zadaci
Pravokutno projiciranje točke, dužine i likova na tri ravnine
Pravokutno projiciranje geometrijskih tijela na tri ravnine
Smjer pogleda i raspored projekcija
Pravokutne projekcije pravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine
Pravokutno projiciranje nepravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine
Zadaci za vježbu
Pitanja za ponavljanje
Četvrti samostalni program (pravokutno projiciranje)
27
27
28
29
29
30
31
31
32
36
37
37
37
37
42
43
44
45
45
46
47
47
47
48
48
49
50
51
52
53
55
55
56
58
59
61
62
II
7. PRESJECI RAVNINAMA, PRODORI I MREŽE TIJELA
7.1.
7.2.
7.2.1.
7.2.2.
7.2.3.
7.2.4.
7.2.5.
7.2.6.
Mreže pravilnih geometrijskih tijela
Razvijanje plašteva pravilnih geometrijskih tijela presječenih ravninom
Kosi presjek prizme
Presjeci piramide ravninom
Kosi presjek stošca i mreža
Kosi presjek valjka i mreža
Crtanje prodora valjak-valjak i njihovih plašteva
Crtanje prodora tijela
Zadaci za 5. samostalni program (mreže i prodori)
8. PROSTORNO PREDOČAVANJE I KOTIRANJE
8.1.
8.2.
8.3.
8.4.
8.5.
8.6.
Uvod
Metode prostornog predočavanja
Perspektiva
Dimetrija
Kosa projekcija
Izometrijska projekcija (izometrija)
Zadaci za vježbu
Primjeri za vježbu crtanja u izometriji
Pitanja za ponavljanje i zadaci
Zadaci za 6. samostalni program
9. PRESJECI NEPRAVILNIH TIJELA
9.1.
9.2.
9.3.
9.4.
9.5.
9.6.
Uvod
Prikaz i šrafiranje presjeka
Trag ravnine presjeka
Vrste presjeka
Dijelovi koji se ne crtaju u presjeku
Prijelomi i skraćivanja
Pitanja za ponavljanje
Sedmi samostalni rad
10. POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE
10.1. Pojednostavljenja pri crtanju navoja i vijaka
10.2. Pojednostavljenja pri crtanju sitnih navoja, provrta i upusta
11. SKICIRANJE
11.1. Uvod
11.2. Skiciranje predmeta u pravokutnoj predodžbi
63
63
66
66
68
70
71
71
72
74
75
75
75
75
77
77
78
79
80
81
82
83
83
83
84
84
86
87
87
88
89
89
90
91
91
91
III
11.3. Skiciranje predmeta u prostornoj predodžbi
Pitanja za ponavljanje i zadaci
12. TOLERANCIJE I HRAPAVOST POVRŠINA
12.1.
12.1.1.
12.1.2.
12.1.3.
12.1.4.
12.2.
12.3.
12.4.
12.4.1.
12.4.2.
Tolerancije dužinskih mjera
Vrste mjera
Elementi tolerancija
Kvaliteta tolerancije i položaj tolerancijskih polja
Unošenje tolerancija na crtež
Dosjedi i njihovo označavanje na crtežima
Tolerancije oblika i položaja
Hrapavost površina
Uvod
Primjeri označavanja površinske hrapavosti
Pitanja za ponavljanje i zadaci
Osmi samostalni rad
13. IZRADA I ČITANJE CRTEŽA I SHEMA
13.1. Izrada crteža i shema
13.2. Čitanje crteža i shema
Deveti samostalni program (izrada radioničkog i sklopnog crteža)
14. SIMBOLI U TEHNIČKOM CRTANJU
14.1. Pojam i podjela simbola
14.2. Simboli u strojarstvu i elektrotehnici
Pitanja za ponavljanje
Deseti samostalni program (primjeri za shematsko crtanje)
15. DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE DOKUMENATA
15.1.
15.1.1.
15.1.2.
15.2.
15.2.1.
15.2.2.
Tehnička dokumentacije
Pojam i vrste dokumentacije
Izgled nekih dokumenata koji se koriste u proizvodnji
Arhiviranje (pohrana) dokumenata
Mikrofilm
Digitaliziranje i elektronsko arhiviranje dokumenata
16. PREDOČAVANJE STROJNIH ELEMENATA
16.1. Predočavanje navoja i vijaka
16.2. Predočavanje klinova
16.3. Predočavanje zavarenih spojeva
92
92
95
95
95
95
96
96
98
99
108
108
109
110
112
113
113
116
120
121
121
122
127
128
129
129
129
129
131
132
132
133
133
134
134
IV
16.4. Predočavanje opruga
16.5. Predočavanje zupčanika
16.6. Predočavanje valjnih ležaja
135
135
136
17. GRAĐEVINSKI NACRTI
137
17.1.
17.2.
17.3.
17.4.
17.5.
17.6.
17.6.1.
17.6.2.
17.6.3.
17.6.4.
17.7.
17.8.
Uvod
Vrste građevinskih nacrta (projekata)
Oprema nacrta
Sadržaj nacrta (tlocrt, presjek, pogled)
Kotiranje građevinskih nacrta
Skraćenice i grafičke oznake
Grafičke oznake materijala
Grafičke oznake opreme i namještaja
Simboli raznih instalacija
Grafičke oznake i prikazi otvora u tlocrtu
Prikaz stuba u nacrtima
Građevinske podloge za projektiranje instalacija
Pitanja za ponavljanje
17.9. Crtanje prometnica
18. Crtanje u AutoCAD-u
18.1.
18.1.1.
18.1.2.
18.1.3.
18.1.4.
18.1.5.
18.1.6.
18.1.7.
18.1.7.1.
18.1.7.2.
18.1.7.3.
18.1.8.
18.2.
18.2.1.
18.2.2.
18.2.3.
18.2.4.
18.2.5.
18.2.6.
18.2.7.
Uvod u AutoCAD
Uporaba računala u konstrukcijskom uredu
CAD – Computer Aided Design (projektiranje pomoću računala)
CAD radno mjesto
CAD radne tehnike
O programu AutoCAD
Elementi korisničke radne površine AutoCAD-a
Namještanja korisničkih postavki AutoCad-a
Namještanje bje polja za crtanje i veličine križnog pokazivača
Vidljivost kartica (Tabs), ploča (Panels) i traka s alatima
Ostala namještanja u prozoru Options
Funkcijske tipke AutoCAD-a
Alati AutoCAD-a
Pokretanje AutoCAD-a
Koraci pri crtanju crteža detalja
Pokretanje naredbi, izlaz i ponavljanje jedne naredbe
Pomoćna mreža (Grid)
Određivanje granica crteža na kojemu ćete crtati
Pomoćni alat za pravokutno crtanje (Ortho)
Ciljanje točaka mreže (Snap)
137
137
139
140
141
142
142
142
143
144
144
145
145
146
147
147
147
148
149
149
151
152
161
161
162
163
164
165
165
165
166
166
166
166
167
V
18.2.8.
18.2.9.
18.2.10.
18.2.11.
18.2.12.
18.2.13.
18.2.14.
18.2.15.
18.2.16.
18.2.17.
18.2.18.
18.2.19.
18.2.20.
18.2.21.
18.2.22.
18.2.23.
18.2.24.
18.2.25.
18.2.26.
18.2.27.
18.2.28.
18.2.29.
18.2.30.
18.2.31.
18.2.32.
18.2.33.
18.2.34.
18.2.35.
18.2.36.
18.2.37.
18.2.38.
18.2.39.
18.2.40.
18.2.41.
18.2.42.
18.2.43.
18.2.44.
18.2.45.
18.2.46.
18.2.47.
18.2.48.
18.2.49.
Postavljanje i namještanje pomoćne mreže (Grid)
Postavljanje slojeva (Layers)
Izbor boje sloja
Izbor vrste i širina crte sloja
Priprema crteža: vođenje slojeva
Odabir mjernih jedinica za crtanje
Predlošci crteža
Koordinatni sustavi – World Coordinate System (WCS)
Korisnički koordinatni sustav (UCS)
2D koordinate – apsolutni koordinatni sustav
Relativni koordinatni sustav
Unos polarnih koordinata
Crtanje pojedinačnih crta (Line)
Crtanje segmentnih crta (Polyline)
Crtanje pravilnih višekutnika (Polygon)
Računanje razmaka (Distance)
Dijeljenje dužine na jednake dijelove (Divide)
Vođenje prikazivanja crteža (Zoom naredbe)
Naredba Pan Realtime
Postavljanje kriterija za ciljanje točaka objekata (Osnap)
Crtanje kružnica (Circle)
Crtanje kružnih lukova (Arc)
Crtanje elipse (Elipse)
Crtanje pravokutnika (Rectangle)
Crtanje glatkih krivulja (Spline)
Crtanje oblačića (Revision Cloud)
Crtanje zraka (Ray)
Crtanje pomoćnih linija konstrukcija (Construction Line)
Dijeljenje objekta na jednake dijelove
Uređivanje objekata na crtežu
Preinake objekata (Modify)
Brisanje objekata (Erase)
Preslikavanje objekata (Copy Object)
Zrcaljenje objekata (Mirror)
Spajanje krajeva crta lukovima (Fillet)
Spajanje crta uporabom zasjeka (Chamfer)
Rastavljanje složenih objekata (Explode)
Kraćenje objekata (Trim)
Produljenje objekata (Extend)
Usporedne preslike skupa objekata (Offset)
Premještanje objekata (Move)
Zakretanje objekata (Rotate)
167
167
168
168
168
169
169
170
170
171
171
172
172
173
173
174
175
175
176
176
178
179
181
182
183
183
183
183
184
185
186
186
186
188
189
189
190
190
190
191
193
193
VI
18.2.50.
18.2.51.
18.2.52.
18.2.53.
18.2.54.
18.2.55.
18.2.56.
18.2.57.
18.2.58.
18.2.59.
18.2.60.
18.2.61.
18.2.62.
18.2.63.
18.2.64.
18.2.65.
18.2.66.
18.2.67.
18.2.68.
18.2.69.
18.2.70.
18.2.71.
18.2.72.
18.2.73.
18.2.74.
18.2.75.
18.2.76.
18.2.77.
18.2.78.
18.2.79.
18.2.80.
18.2.81.
18.2.82.
18.2.83.
18.2.84.
18.2.85.
18.2.86.
18.2.87.
18.2.88.
18.2.89.
18.2.90.
18.2.91.
Višestruko preslikavanje objekata u pravokutnom rasporedu (Array)
Višestruko preslikavanje objekata u kružnom rasporedu (Polar Array)
Istezanje objekata (Stretch)
Promjena veličine objekata i crteža (Scale)
Produljivanje i skraćivanje objekata (Lengthen)
Prekidanje objekata (Break)i pridruživanje dijelova objekta (Join)
Preslikavanje svojstava objekata (Match Properties)
Mijenjanje svojstava objekata (Properties)
Ispisivanje teksta na crtežu(Text)
Kreiranje tekstnog stila (Style, St)
Pisanje teksta u jednom retku
Uređivanje teksta pisanog u više redaka (Text Formatting)
Crtanje tablica u AutoCAD-u (Table)
Oblikovanje zatvorenih područja (Region)
Rad s područjima
Šrafiranje površina
Naredba za šrafiranje (Hatch) i sjenčanje (Gradient)
Prilagođavanje svojstava šrafure
Uređivanje šrafura (Edit Hatch)
Sjenčanje površina (Gradient)
Skiciranje u AutoCAD-u (Sketch)
Unošenje kota na crtež (Dimensions)
Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (I)
Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (II)
Alati za kotiranje
Primjeri kotiranja različitim alatima za kotiranje
Priprema crteža za ispis na pisaču ili na ploteru (crtalu)
Postavke Layout-a
Odabir postavki za ispis i ispis crteža (1)
Odabir postavki za ispis i ispis crteža (2)
Blokovi (Block)
Kreiranje bloka s atributima (Make Block, Create Block)
Umetanje blokova u tekući crtež (Insert Block)
Umetanje blokova iz biblioteke blokova (Design Center)
Uvod u crtanje u tri dimenzije (3D)
Orjentiranje u 3D koordinatnom sustavu
Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Box)
Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Polysolid)
Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Cylinder i Sphere)
Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Cone, Wedge, Torus)
Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Pyramid i Helix
Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Pyramid i Helix)
194
194
197
198
199
199
200
201
202
203
204
204
205
206
207
209
209
211
212
212
214
215
216
217
219
219
223
223
224
225
226
226
227
228
229
230
230
232
232
234
235
236
VII
18.2.92.
18.2.93.
18.2.94.
18.2.95.
18.2.96.
Stvaranje 3D objekata iz dvodimenzionalnih likova (Extrude)
Stvaranje složenih 3D objekata
Pravokutne projekcije 3D modela
Navigacija u 3D načinu crtanja
Uporaba drugih alata za 3D modeliranje
236
239
242
242
245
19. ZADACI ZA VJEŽBE CRTANJA
251
20. TESTOVI ZA PROVJERU ZNANJA
267
LITERATURA
277
VIII
STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
1. UVOD U TEHNIČKO CRTANJE
1. 1. Tehnički crtež
Tehnički crteži predstavljaju najvažniji dio tehničke dokumentacije. U različite svrhe njima
se koristi velik broj tehničkog osoblja različitog stupnja naobrazbe. Crteži služe kao polazna
osnovica u svakom proizvodnom procesu. Zbog toga oni moraju na jasan, jednostavan i razumljiv način jednoznačno definirati prikazani objekt ili sustav.
Tehnički je crtež sredstvo sporazumijevanja i veza između različitih dijelova jednog lanca u
kojem sudjeluju ljudi koji daju ideju-zamisao, konstruktori koji tu zamisao pretaču u konkretan proizvod, djelatnici koji izrađuju proizvod i kupci. Crteži moraju potpuno jasno predočavati proizvod. U opisu, koji ide uz svaki crtež (zaglavlje i sastavnica), moraju biti jasno naznačeni osnovni podaci o proizvodu (tko je konstruirao, tko je crtao, tko je kontrolirao, veza s
drugim crtežima itd.), kao i podaci koji se odnose na pojedine dijelove sklopa (broj komada,
materijal i drugo). Podaci na tehničkom crtežu moraju biti jednoznačni, potpuni i razumljivi
svakoj tehnički obrazovanoj osobi.
Zajednički jezik tehničkog crtanja temelji se na pravilima tehničkog crtanja, koja su određena
i propisana normama (standardima) u tehničkom crtanju (HRN, ISO, CEN, DIN, ASA i
drugi). Organizacije (uredi) za norme (standarde):
ISO – International Organization for Standardization (međunarodne norme)
HRN – hrvatske norme
DIN – Deutsches Institut für Normung e. V. (njemačke norme)
CEN – Comité Européen de Normalisation (europske norme)
HRN-ISO – međunarodne norme preuzete za hrvatsku normu
CEN-ISO – međunarodne norme preuzete za europske norme i druge.
Ovdje ćete upoznati neke standarde koji se primjenjuju u tehničkom crtanju:
- standard crta (ISO 128)
- standard tehničkog pisma (ISO 3098/1)
- standard mjerila u tehničkom crtanju (ISO 5454)
- standard formata papira (ISO 5457)
- standard zaglavlja i sastavnica (HRN)
- standard kotiranja (ISO 129) i dr.
1.2. Pribor za tehničko crtanje
Veći dio pribora za tehničko crtanje danas bi
se mogao smjestiti u povijest. Izrada crteža
ručno, olovkom, priborom i potom u tušu uz
pomoć pera za crtanje (rapidografa) i dr., nema nikakva smisla prema izradi na danas široko dostupnim računalima te njihovim iscrtavanjem na ploterima (crtalima) i pisačima. No
ipak potrebno je upoznati se s priborom koji
se koristio, a i danas se koristi za tzv. ručnu
izradu crteža pomoću pribora.
Slika 1. Tehničke olovke
Slika 2. Trokuti
1
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU
Osnovni pribor potreban za crtanje bilo
kakvog tehničkog crteža čini:
a) grafitna olovka (tehnička)
b) dva trokuta
c) kutomjer
d) šestar
e) krivuljari
f) gumica za brisanje.
Osim toga za izradu tehničkih crteža u
konstrukcijskim uredima koristili su se:
Slika 3. Krivuljari i kutomjer
a) crtaći stolovi
b) crtaće daske
c) razne vrste šestara (nul-šestar, prijenosni šestar)
d) razmjernici (za lakše crtanje crteža u mjerilu)
e) šabloni za slova i posebni šabloni za crtanje simbola
f) pera za tuširanje, tzv. rapidografi i drugi pribor.
Slika 5. Pribor za brisanje
Slika 8. Šabloni za slova
Slika 6. Crtaća ploča
Slika 9. Šabloni za znakove
Slika 11. Primjeri uporabe trokuta i krivuljara
2
Slika 4. Šestari
Slika 7. Crtaći stol
Slika 10. Rapidografi
STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Danas se za izradu crteža koriste računala s CAD (Computer Aided Design) programima
(AutoCAD i dr.) kojima se crteži izrađuju puno brže i lakše. Samo iscrtavanje crteža izvodi
se na pisačima (za manje formate) ili na ploterima – crtalima (za velike formate papira).
Slika 12. Crtež izrađen u računalnom programu AutoCAD
Slika 13. Ploter (crtalo) s valjkom
Slika 14. Načelo rada plotera (crtala) s valjkom
3
STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Prije započinjanja crtanja potrebno je nacrtati okvir. Njime omeđujemo površinu za crtanje.
Okvir se crta punom širokom crtom najmanje 0,5 mm širine. Na slici 26. vide se razmaci
linija okvira od ruba papira.
Tablica: standardne veličine papira (formati tipa A)
MJERE
NEOBREZANOG
FORMATA u mm
OZNAKA
FORMATA
MJERE FORMATA U
POVRŠINA u
mm
m
A0
841 x 1189
1
-
A1
594 x 841
1/2
660 x 900
A2
420 x 594
1/4
450 x 660
A3
297 x 420
1/8
330 x 450
A4
210 x 297
1/16
225 x330
A5
148 x 210
1/32
165 x 225
A6
105 x 148
1/64
112 x 165
2
Slika 26. Okvir crteža
Svi formati veći od A4 trebaju se, zbog ulaganja u
mapu, složiti na veličinu formata A4 (210 x 297).
Formati se prelamaju tako da zaglavlje uvijek bude na
prvom mjestu (naprijed i dolje desno).
Ako se crta predmet veće duljine u odnosu na širinu,
dopušteno je produljivati formate (sl. 27.).
Tablica: prelamanje većih formata na veličinu A4
Slika 27. Produljeni format
11
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
STANDARDI U TEHNIČKOM CRTANJU
2.6. Zaglavlja i sastavnice
8 8
Svaki tehnički crtež treba imati zaglavlje, a sastavni crtež (crtež sklopa) i sastavnicu. Zaglavlje je omeđeno mjesto na crtežu koje sadrži podatke potrebne za označavanje, razvrstavanje i uporabu crteža. Tu se obvezno upisuju podaci o mjerilu u kojemu se crta, ime onoga
tko je crtao, naziv tvrtke ili škole, broj crteža, naziv dijela koji se crta itd. Smješta se u donjem desnom kutu formata. Slika 28. prikazuje osnovno zaglavlje s najvažnijim podacima za
crtež. Slika 29. prikazuje jedno zaglavlje za radionički crtež.
Sastavnicu mora imati sastavni crtež, crtež sklopa ili podsklopa. Za svaki dio sklopa posebno sadrži podatke o nazivu dijela, broju komada tog dijela u sklopu, broj crteža kojemu
pripada, materijalu od kojeg je izrađen i druge podatke. Sastavnica se nastavlja na zaglavlje
i ima onoliko redaka koliko ima dijelova u sklopu.
Naziv dijela:
Bri crteža:
32
98
Slika 28. Osnovno zaglavlje
Datum
35
20
Ime i prezime
45
Potpis
Projektirao
Razradio
Crtao
Pregledao
Objekt:
6 6
PRVA SREDNJA ŠKOLA
Objekt broj:
Kopija
Napomena:
16
8 8 8
R. N. broj:
Materijal:
Masa:
Naziv:
Pozicija:
Mjerilo:
16
25
Format: A4
Listova:
Crtež broj: 01
List:
25
15
135
Slika 29. Zaglavlje za radionički crtež s dimenzijama
12
24
15
20
8 8 8
12
44 444 4
20
GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE
3.1. Konstrukcija simetrale dužine
Postupak:
Oko točaka A i B opišite kružne lukove s promjerom
R> 1/2 dužine AB, zatim spojite sjecišta C i D(slika lijevo).
3.2. Konstruiranje okomice iz točke na pravac
Postupak:
Oko točke M nacrtajte kružni luk polumjera R prema
želji. On siječe pravac p u točkama A i B. Zatim oko
točaka A i B opišite lukove polumjera R1, koji se sijeku
u točki N. Spoj točaka M i N predstavlja okomicu na
zadani pravac (slika dolje).
3.3. Dijeljenje dužine na jednake dijelove
Postupak:
Iz točke A pod kutom po vlastitom izboru povucite pravac p. Na tom pravcu nanesite šest
jednakih razmaka proizvoljne duljine. Zatim krajnju točku 6 spojite s točkom B i povucite
paralele s njom iz svih točaka pravca do dužine AB.
19
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE
3.10. Konstrukcija pravilnog peterokuta zadane stranice
Postupak:
Prema postupku koji je opisan pod točkom 3.1. (simetrala dužine), nađite simetralu dužine
AB. Ubodite šestar u točku 2, otvorite do A i opišite kružni luk. Sjecište ovog luka i
simetrale označite s 3. U sjecištima tih triju lukova označite točke 4 i 5. Iz točka 4 i 5
povucite zrake (crtkano) kroz točku 3. Iz točaka A i B opišite kratke luk ove polumjera R
koji presijecaju ove zrake. Dobili ste točke E i C. Na koncu, iz točaka E i C opišite lukove
polumjera R da dobijete posljednju točku D peterokuta.
3.11. Konstrukcija pravilnog šesterokuta zadane stranice
Postupak:
Iz točaka A i B opišite lukove polumjera a. Njihovo sjecište bit će središte opisane kružnice
O. Ubodite šestar u O, otvorite do A i opišite kružnicu. Na kružnicu nanesite još pet puta
stranicu a.
22
KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
4. KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA
4.1. Konstrukcije elipse
Elipsu čine točke ravnine čiji je zbroj udaljenosti
od dviju čvrstih točaka (F1 i F2) stalan i jednak
duljini velike osi 2a(slika lijevo).
Za sve točke elipse, također i točke A, B,C, i D
vrijedi:
F1P + F2P = 2a
Elipsa nastaje ako se valjak ili stožac presiječe s
ravninom koja nije usporedna s njihovim osnovicama (slike dolje).
4.1.1. Konstrukcija elipse pomoću konjugiranih promjera diobom
Postupak:
1. Nacrtajte pravokutnik zadanih dimenzija.
2. Podijelite vodoravne stranice pravokutnika na 6 jednakih dijelova.
3. Spojite točke A i 1, potom A i 2.
4. Iz točke B povucite zraku tako da siječe dužinu A1, a potom iz točke B da siječe A2.
5. Isti postupak ponovite za sva četiri kvadranta elipse.
6. Krivuljarom spajajte najmanje po tri točke elipse.
c
25
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA
4.6. Konstrukcija cikloide
Cikloida je krivulja koju opisuje točka na kružnici koja se valja po pravcu.
Postupak:
1. Nacrtajte os x i os y, a potom iz točke O opišite kružnicu polumjera R=15 mm.
2. Kružnicu razdijelite na 12 jednakih dijelova.
3. Na x osi nanesite duljinu d i podijelite je na 12 jednakih dijelova.
4. Iz označenih točaka od 1 do 12 na x osi podignite okomice do sjecišta s produženom
vodoravnom osi kružnice (točke O1 do O12.)
5. Iz središta O1 do O12 nacrtajte kružnice.
6. Iz točke 1 na kružnici povucite zraku do sjecišta s kružnicom O1. Dobili ste prvu točku
cikloide.
7. Iz točke 2 na kružnici povucite zraku do sjecišta s kružnicom O2. Dobili ste drugu točku kroz koju će prolaziti cikloida. Istim postupkom na nacrtajte i preostalih 10 točaka
cikloide.
8. Kroz dobivene točke nacrtajte cikloidu (slika dolje).
30
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
KONSTRUKCIJE TEHNIČKIH KRIVULJA
15. Zadane kružnice spojite tangentama.
16. Zadane pravce spojite lukovima zadanih polumjera.
17. Kako nastaje elipsa?
18.
U pravokutniku stranica a = 78 mm i b = 54 mm konstruirajte elipsu pomoću konjugiranih promjera
19.
Konstruirajte elipsu pomoću dvije koncentrične kružnice
polumjera R1 = 35 mm i R2 = 55 mm.
20. Konstruirajte elipsu u zadanom rombu.
21.
Konstruiraj valjak čija baza ima promjer d = 50 mm, a
visina valjka je h = 60 mm.
22. Konstruirajte polukuglu promjera S40.
34
Odgovorite na pitanje!
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
KOTIRANJE CRTEŽA
Primjer 2. (sl. 4.): Cilindrični oblici () moraju sadržavati središnje osi (središnjice), odnosno u tlocrtu dvije osi okomite jedna na drugu. Kvadratni oblici moraju imati znak () ispred
kotnog broja. Tlocrt ne mora biti predočen. Ravne plohe trebaju biti označene dijagonalama
(uske pune crte, vrsta crte B).
Slika 4. Kotiranje valjkastih i kvadratnih tijela (2D i 3D predodžba)
Primjer 3. (sl. 5.): Simetrični obrisi sadržavaju
simetrale, pri čemu će mjernice biti nanesene
simetrično. Položaj provrta treba biti mjeren
(kotiran) od njihovih središnjica. Kvadrat se označava znakom kvadrata, koji se stavlja ispred
mjere ako nije moguće kotiranje u nekoj drugoj
projekciji u kojoj će biti očito da se radi o kvadratu. Mjerni broj (kao i svaki drugi tekst) ne
smije ni u kom slučaju biti presječen mjernim
crtama. Mjernice se ne smiju poklapati ili preklapati sa središnjicama.
Slika 5. Primjer 3. Kotiranje simetričnih oblika
Primjer 4. (slika 6.): Ako je prostor za mjerni broj i/ili mjerne strelice suviše mali, onda
mjerni broj i/ili mjerne strelice mogu biti nanesene izvana, a ako i to nije moguće kotni broj
se može izvući s pokaznom crtom (na lici desno). U nedostatku prostora strelice treba zamijeniti točkama.
Slika 6. Primjer 4. Kotiranje malih dimenzija
38
PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
6.3.5. Prodori i probodišta
Slika 16. Probodište stošca i piramide s pravcem
Slika 17. Probodište kugle s pravcem
Slika 18. Probodišta prizmi s pravcem
49
PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Zadatak 13.
Zadatak 14.
Zadatak 15.
Zadatak 16.
Pitanja za ponavljanje:
1. Navedi tri projekcije kojima najčešće predočavamo tijela u pravokutnom načinu projiciranja?
2. Koja dva standarda postoje za smjer pogleda i pravokutni raspored projekcija?
3. Koji se standard koristi u Hrvatskoj?
4. Kakav je međusobni položaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema europskom rasporedu
pravokutnih projekcija na tri ravnine?
5. Kakav je međusobni položaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema američkom rasporedu
pravokutnih projekcija na tri ravnine?
61
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE
6.3.6. Projiciranje ravnih likova na dvije ravnine
Ravnim likovima nazivamo sve slike čije sve točke leže u istoj ravnini. Dijele se na:
1. pravocrtne (višekuti)
2. krivocrtne (krug, elipsa i drugi).
Projiciranje ravnih likova svodi se na projiciranje karakterističnih točaka tih likova. Spajanjem
projekcija tih točaka određenim slijedom dobiju se projekcije ravnog lika. Na sl. 19. prikazane
su projekcije pravokutnika okomitog na ravninu 1 i 2.
1 (H) (T) – vodoravna ili horizontalna ravnina (tlocrt).
2 (V) (N) – uspravna ili vertikalna ravnina (nacrt).
Slika 19. Projekcije pravokutnika okomitog na ravnine 1 i 2
Slika 20. Projekcije trokuta okomitog na ravninu 1
50
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE
Slika 32. Smjer pogleda i raspored projekcija tijela u američkom načinu projiciranja
6.5.2. Pravokutne projekcije pravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine
PROSTORNA
PREDODŽBA
56
PRAVOKUTNE PROJEKCIJE
PROSTORNA
PREDODŽBA
PRAVOKUTNE PROJEKCIJE
ČETVEROSTRANA PRIZMA
TROSTRANA PRIZMA
ŠESTEROSTRANA PRIZMA
VALJAK
PRESJECI I MREŽE TIJELA
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
7.2.4. Kosi presjek valjka i mreža (slika dolje)
7.2.5. Crtanje prodora valjak-valjak i njihovih plašteva
Na slikama koje slijede predočen je kosi prodor dva valjka s razvijenim plaštevima.
Postupak:
1. Nacrtajte pravokutne projekcije (tlocrt i nacrt) valjaka u prodoru (sl. 1.).
2. Desno od tlocrta nacrtajte kružnicu i podijelite je na 12 jednakih dijelova (sl. 2.).
3. Na kosom valjku nacrtajte polukružnicu i podijelite je na 6 jednakih dijelova (sl. 2.).
4. Spajanjem odgovarajućih točaka (sl. 2.) nacrtajte krivulje prodora.
Slika 1.
Slika 2.
71
PROSTORNO PREDOČAVANJE I KOTIRANJE
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
8.4. Dimetrija
Dimetrijska projekcija predočava najvažniji pogled tijela sprijeda. Dimenzije tijela u pravcu xosi prikraćene su na polovicu stvarne veličine crtanja, a ostale dimenzije u pravcu osi y i z
crtaju se u mjerilu 1:1. Kut osi x u odnosu na horizontalu iznosi 42°, a za os y on iznosi 7°.
8.5. Kosa projekcija
Kako vidimo (sl. 10.), kod
ovog načina aksonometrijskog projiciranja, osi y i
z su pod pravim kutom tako da se prednje strana tijela potpuno vidi i prikazana je u pravoj veličini crtanja (1:1). Os x može se
crtati pod kutom od 30°,
45° ili 60°, a dužina tijela
predočena u smjeru te osi
dva je puta manja od drugih dviju dimenzija.
Slika 10. Kosa projekcija kocke i primjer tijela predočenog u kosoj
projekciji
PRESJECI
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
9. PRESJECI NEPRAVILNIH TIJELA
9.1. Uvod
Pri izradi tehničkih crteža često ćete se susresti s dijelovima koji imaju provrte, utore i slične šupljine pri čemu nije dovoljno predočiti ih u
dvije ili tri pravokutne projekcije jer bi crtež mogao biti prilično složen.
U tom slučaju za preglednije predočavanje predmeta upotrebljavamo
presjeke. Pomoću presjeka možemo unutarnje nevidljive bridove predmeta crtanja učiniti vidljivima (sl. 1.). Osnovno načelo za predočavanje šupljih tijela u presjeku jest da zamislimo da se tijelo prepili i da
mu se odvoji prednja strana, a ostatak se nacrta (sl. 2. i sl. 3.). Tada
se vidljive površine presjeka trebaju zasjeniti (šrafirati).
Slika 1. Svrha crtanja tijela u presjeku
Slika 2. Presjek
Slika 3. Nastajanje presjeka (presjek cijelog tijela – puni presjek)
9.2. Prikaz i šrafiranje presjeka
Sve površine presjeka nekog tijela moraju se šrafirati s dovoljnim i jednakim razmakom
crta šrafure (sl. 4.) te pod jednakim kutom crta (u pravilu 45°). Različiti se materijali šrafiraju različitim šrafurama (sl. 5.). Rubovi površine presjeka predočeni su širokim punim crtama kao i pravi bridovi tijela. Pri predočavanju u presjeku nevidljivi se bridovi ne ucrtavaju.
Slika 4. Razmaci i kut crta šrafure (odstupanje od 45°)
83
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE
10.2. Pojednostavljenja pri crtanju sitnih navoja, provrta i upusta
Predočavanje provrta, navoja i vijčanih spojeva može se pojednostaviti. Način pojednostavljenja propisuju standardi, a neka od njih prikazana su u tablici dolje
Tablica 1. Pojednostavljeno predočavanje
PROVRTI, NAVOJI I UPUSTI
Potpuni prikaz
Potpuni prikaz,
pojednostavljeno kotiranje
Pojednostavljeno predočavanje, pojednostavljeno kotiranje
Objašnjenje
Provrti, unutarnji navoji, skošenja i upusti crtaju se pojednostavljeno.
a) Kod provrta s dvije veličine
promjera, promjer većeg provrta ili skošenja bit će napisan u prvom, a promjer manjeg u drugom retku.
b) Oblik dna provrta bit će označen slovnim simbolima U,
V ili V.
c) Kod skošenja i upusta bit
će zadani veći promjer i kut
skošenja (u prvom), a drugi
promjer u drugom retku.
d) Pri kotiranju navoja duljina
navoja i dubina provrta bit će
međusobno razdvojene kosom crtom. Dubina navoja i
provrta bit će odvojena znakom x od nazivnog promjera
navoja.
90
SKICIRANJE
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Primjer: Na osnovi predodžbe u izometriji prikazana je postupnost izrade skice pravokutnih projekcije tijela.
Prostorna predodžba tijela
1. korak
2. korak
3. korak
4. korak
5. korak
6. korak
93
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Slika 6. Načini nanošenja tolerancija na
crtež
TOLERANCIJE I HRPAVOST
Slika 7. Tolerirana unutarnja i vanjska mjera prema ISO
12.2. Dosjedi i njihovo označavanje na crtežima
Dosjed je odnos stvarnih mjera dvaju dijelova prije spajanja. Konstruktor određuje kakav će
odnos imati primjerice čep i provrt, tj. kakve će mjere imati jedan dio u odnosu na drugi.
Prema međusobnom odnosu veličina unutrašnjih i vanjskih mjera dosjedi mogu biti:
a) labavi dosjed (slika 9.) – pri kojem nakon spajanja dijelova može nastati samo zračnost, odnosno mjere su tako propisane da je uvijek donja granična mjera provrta veća od gornje granične mjere čepa (osovine),
b) čvrsti dosjed (slika 10.) – pri kojemu nakon spajanja dijelova može nastati samo
prisnost, odnosno dijelovi su tako izrađeni (u granicama tolerancije) da je uvijek donja granična mjera osovine (čepa) veća od gornje granične mjere provrta,
c) prijelazni dosjed (slika 11.) – pri kojem su odstupanja tako propisana da može nastati ili prisnost ili zračnost što ovisi o veličini stvarne mjere.
Slika 9. Labavi dosjed
Izbor dosjeda prema ISO normama
izvodi se tako da se za osnovni element, kojemu se prilagođava onaj
drugi, uzima ili provrt ili vratilo, stoga
imamo dva sustava za označavanje
zajedničke tolerancije nekog sklopa:
a) sustav zajedničkog vratila
b) sustav zajedničkog provrta.
98
Slika 10. Čvrsti dosjed
Slika 11. Prijelazni dosjed
SIMBOLI U TEHNIČKOM CRTANJU
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
ispravljač
cos  mjerač
zavojnica
dioda
zavojnica sa željeznom jezgrom
PNP tranzistor
priključak za mikrofon
NPN tranzistor
priključak za magnetofon
pojačalo
antena
zvučnik
električni uređaj
električni štednjak
stroj za pranje suđa
stroj za pranje rublja
hladnjak
zamrzivač
uređaj za klimatizaciju
mikrovalna pećnica
grijaća ploča
električni ventilator
Pitanja za ponavljanje:
1.
2.
3.
4.
5.
Što je potrebno poznavati da bi se razumjeli shematski crteži?
Što su simboli?
U koliko se skupina mogu svrstati svi simboli?
Kako se dijele grafički simboli prema njihovoj namjeni?
U kojim se sve granama tehnike koriste simboli ?
6. Objasni značenje simbola
.
7. Objasni značenje simbola
.
8. Objasni značenje simbola
9. Objasni značenje simbola
.
10. Objasni značenje simbola
.
.
11. Objasni značenje simbola
.
12. Objasni značenje simbola
.
13. Objasni simbole na elektrotehničkim shemama dolje.
127
DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE CRTEŽA
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
REDNI BROJ FAZE
BROJ OPERACIJE
TEHNOLOŠKI LIST
OPERACIJA
ALATI
VRIJEME IZRADE:
SKICA:
PODACI O STROJU
Naziv pozicije:
Broj nacrta:
Materijal:
FAZA
STEZNI
REZNI
ti
Tpz
MJERNI
DATUM
TEHNOLOŠKI LIST
Tu
IME
POTPIS
List:
IZRADIO
KONTROL
15.2. Arhiviranje (pohrana) dokumenata
Dokumentacija ispisana na papiru još je uvijek prisutna u stvaranju,
obradi i razmjeni informacija. Zbog svog velikog obujma postaje sve
teže pristupačna a zauzima veliki i skup prostor. Najveći problem predstavlja arhiviranja dokumenata, posebno tehničkih crteža i cjelokupnih
projekata, pri čemu uvijek postoji opasnost od oštećenja ili uništenja
dokumenata. Osim toga, troše se sati i sati za pretraživanje, pronalaženje ili kopiranje dokumenata. Uvođenjem elektroničkih informacijskih
sustava smanjuje se broj papirnatih dokumenata. Za izradu odgovarajuće organizacije arhiviranja i upotrebe dokumentacije u poslovnom
sustavu, potrebno je podrobno poznavati njegove radne procese.
Kako bi se pronašao najučinkovitiji sustav za arhiviranje dokumenata,
neophodno je odgovoriti na nekoliko pitanja:
- kakva je kvaliteta i koje su dimenzije crteža (dokumenata),
- kojom rezolucijom je potrebno skenirati crteže,
- koliko je često potrebno pristupati skeniranom crtežu,
- u kojem formatu treba arhivirati crteže,
- kolika je veličina datoteka, pojedinačno i zbirno,
- koji se medij za digitalno arhiviranje želi koristiti,
- na koji se način želi indeksirati datteke i sl.
Slika1. Mediji za pohranu dokmenata: registratori, mikrofilm, DVD, HD
131
r1 0
R1
R1=40
r10
R39,8
25
,7
s=0,866e
d1 =
3/45°
m=0,8d
b=50
l=70
r10
x=3
30°
r10
M30
e=53,1
M 30
e=53,1
d1=25,7
R10
R1
R1=40
PREDOČAVANJE STROJNIH ELEMENATA
30°
R10
m=0,8d
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
s=0,866e
Slika 4. Crtanje matice i vijka s maticom
16.2. Predočavanje klinova
Klinovi su strojni elementi kojima se ostvaruje čvrsti razdvojivi spoj.
Uzdužni kukasti klin
Uzdužni klin bez nagiba
uzdužni klinovi
Uzdužni klin s nagibom
16.3. Predočavanje zavarenih spojeva
Zavareni spojevi pripadaju skupini čvrstih nerazdvojivih spojeva.
134
Segmentni klin
GRAĐEVINSKI NACRTI
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
17.5. Kotiranje građevinskih nacrta
Kotne se crte postavljaju sa svih strana tlocrta ako je to potrebno. Umjesto strjelica, granice
kota u građevinskim nacrtima najčešće se označavaju kratkim debljim kosim crticama pod
kutom od 45° (sl. 9.). Unutarnje kotne crte crtaju se tako da povežu što više elemenata i da
idu kroz cijelu građevinu. Dužinske mjere u građevinskim nacrtima dane su u centimetrima.
Apsolutne visinske kote dane su u metrima nadmorske visine. Površine prostorija izražene
se u četvornim metrima (m2). Dužinske mjere u detaljnim nacrtima stolarskih i bravarskih
metalnih konstrukcija iskazuju se u milimetrima. Sve veličine, osim u detaljnim nacrtima, kotiraju se u zidarskim mjerama tj. bez završne obrade (žbuka, obloge i sl). Veličine pravokutnih
presjeka (drvena građa, dimnjaci), otvora (prozori, vrata) i usponi stubišnih krakova označavaju se u obliku razlomka u kojemu je uvijek brojnik širina, a nazivnik visina elementa.
Sl. 9. Kotiranje građevinskih nacrta
Visinske kote u tlocrtu označavaju se horizontalnom crtom i dvama pravokutnim trokutima,
proziran lijevo iznad crte, a crno osjenčan desno ispod crte (sl. 10). Uz njih se upisuju iznad
crte visinska kota gotovog poda, a ispod visina gornje površine nosive konstrukcije. Visinske
se kote daju u odnosu na visinsku kotu ±0,00 koja predstavlja kotu gotovog poda stubišnog
prostora prizemlja i unose se u metrima. Također se visinske kote određuju i samo jednim
zatamnjenim pravokutnim trokutićem kojem vrh dodiruje ravninu uz kojega se visinska kota
upisuje uz njega.
Sl. 10. Kotiranje visinskih kota
4
141
Tehničko crtanje s AutoCAD-om__
Crtanje u AutoCAD-u
Preporučena konfiguracija za 2D crtanje s AutoCAD-om:


procesor Intel Pentium IV ili bolji
Microsoft Windows 7, Windows Wista, Microsoft Windows XP (SP1, SP2, SP3)


Microsoft® .NET Framework 3.5 (SP1 or later); Microsoft DirectX® preinstalled*
2 GB RAM


1 GB HDD za instalaciju
grafika 1024×768 truecolor

Internet Explorer 9 ili viša inačica.
Preporučena konfiguracija za 3D modeliranje:


procesor Intel 3.0 GHz ili jači
Microsoft Windows XP SP2 (SP3), Windows 7, Windows 8


4 GB RAM
2 GB HDD slobodno, ne uključujući instalaciju


grafika 1280×1024 truecolor
OpenGL-kompatibilna grafička kartica za radne stanice sa 1 GB memorije.
18.1.6. Elementi korisničke radne površine AutoCAD-a
Ovdje će biti objašnjeni dijelovi radne površine programa. Osnovna obilježja radne površine i sučelja vidite na sl. 8.
Slika 8. Izgled prozora AutoCAD-a u načinu rada 2D Drafting&Annotation
152
Crtanje u AutoCAD-u
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Slika 35. Brzi pregled svih kreiranih postava (Layouts) jednog crteža
Slika 36. prikazuje pregled s ukupno pet paralelno otvorenih crteža u programu AutoCAD.
Ispod okvira s pogledom na otvorene crteže nalazi se mala traka s četiri gumba
.
Ovdje je moguće klikom na prvi gumb
na zaslonu zadržati pregled crteža, klikom na
gumb
započeti crtanje još jednog novog crteža, klikom na gumb
otvoriti neki već nacrtani crtež i klikom na gumb
zatvoriti pogled na otvorene crteže. Istovremeno, iznad
prikaza otvorenih crteža male sličice prikazuju sve kreirane postave crteža koji se trenutačno nalazi na zaslonu. Kada, zatim, pokazivačem prijeđete s pogleda na crtež na neki od
postava (Layouta) slika se mijenja tako što se pregled svih crteža smanjuje, a pregled svih
Layouta povećava (sl. 37.). Klikom na odabrani Layout on se otvara i pojavljuje na zaslonu. Na vrhu pogleda na odabrani postav nalaze se dva gumba: za plotanje (ispis na crtalu ili pisaču) postava i gumb za publiciranje crteža na internetu i sl.
Slika 36. Pregled svih otvorenih crteža s pogledom na kreirane postave crteža koji je trenutačno na
zaslonu računala
Slika 37. Pregled na sve kreirane postave (Layouts) odabranog crteža
159
Tehničko crtanje s AutoCAD-om__
Crtanje u AutoCAD-u
18.2.28. Crtanje kružnica (Circle)
Naredbu za crtanje kružnice Circle možete
zadati na jedan od načina prikazanih na slici desno.
Standardna, od programa pretpostavljena, mogućnost je da utvrdite središnju točku kružnice, a potom
odaberete brojčanu vrijednost polumjera. U ishodištu
koordinatnog sustava nacrtajte središnjice buduće kružnice. Zadajte naredbu Circle, upišite koordinate središta 0,0 , upišite polumjer 25 . Dobili ste crtež kao na slici 1.
Mogućnost crtanja kružnice kroz dvije (2P) točke namijenjena je crtanju kružnice ako su
poznate dvije točke kroz koje će prolaziti. Naredbom point postavite dvije točke po želji.
Zadajte naredbu circle, a u prozoru za naredbe recite programu da želite nacrtati kružnicu
kroz dvije točke upisom 2p . Lijevom tipkom miša kliknite u prvu točku (1P) kružnice. Program traži da odredite krajnju točku ili promjer kružnice. Kliknite potom u drugu točku (2P).
Dobit ćete crtež kao na sl. 2.
Sljedeća mogućnost je crtanje kružnice kroz tri točke (3P). Naredbom point nacrtajte tri
točke po želji. Nakon zadavanja naredbe circle u prozor za naredbe upišite 3p . Kliknite
redom na sve tri točke. Crtež može izgledati kao na sl. 3.
Četvrta mogućnost je crtanje kružnice koja će dodirivati dvije zadane tangente i imati zadani polumjer (Ttr). Prvo zadajte naredbu Line te nacrtajte dvije dužine pod kutom od 90°.
Nakon izdavanja naredbe circle, u prozoru naredbi na dnu zaslona, upišite ttr (tangenta,
tangenta, radijus)  Enter. Program traži da odaberete prvu crtu koja će tangirati kružnicu. Postavite pokazivač na okomitu crtu i kliknite lijevom tipkom miša. Sada se traži da odredite drugu tangentu kružnice, a vi kliknite na vodoravnu crtu. Zatim upišite 25. Kružnica
je gotova (sl. 4.).
Vježba
Slika lijevo prikazuje prečace za zadavanje naredbe circle (Home, Draw, Circle). Naprijed opisanim naredbama nacrtajte kružnice kao na slikama dolje.
178
Crtanje u AutoCAD-u
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
više kopija ovih objekata, kod starijih inačica programa treba upisati slovo m (multiple) .
Povucite miš udesno i upišite razmak između bazne točke originala i te iste točke prve kopije (60). Zatim to učinite još jedanput, svaki put kliknuvši lijevom tipkom na mjesto gdje želite postaviti presliku (upišite 120). Kod novih inačica postupak je nešto drukčiji jer je već u
startu naredbe uključena mogućnost Multiple, kojom se omogućava kopiranje više primjeraka samo klikom miša na željeno mjesto kopiranja.
Vježba
1. primjer: nacrtajte crtež kao na slici dolje primjenjujući naredbe ovim slijedom:
1. Rectangle (100,30),
2. Line (100 , 30 , 100 , 30 ),
3. Divide (number of segments: 6),
4. Circle (Specify radius of circle or [Diameter]: 5 ) i
5. Copy (četiri puta kopirati kružnicu na razmak).
2. primjer: uporabom već spomenutih naredaba nacrtajte crtež kao na slici dolje. Nacrtani
pravokutnik (podebljano) kopirajte sedam puta na razmacima po želji.
187
Crtanje u AutoCAD-u
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Vježba
1. primjer: nacrtajte kvadrat kao na slici lijevo (stranica 10 mm). Preslikajte ga pomoću
naredbe Rectangular Array u tri retka i četiri stupca (slika u sredini). Gotov crtež vidite
na slici dolje desno. Isprobajte i druge mogućnosti ovoga alata tako da primjerice u polje
Angle of array upišete 45 (stupnjeva) dobit ćete zanimljivu sliku (sasvim desno).
2. primjer: koristeći naredbu Polar Array nacrtajte pravokutnu ploču (sl. dolje lijevo) i
lančanik (sl. dolje desno). Upotrijebite i druge alate koje ste već ranije upoznali.
3. primjer: na osnovi dimenzija danih na slici desno, nacrtajte jednak predmet. prva slika
dolje lijevo predočava prvi korak pri crtanju. Upotrijebite do sada opisane alate: Line, Circle, Arc, Copy Fillet, Trim i dr.
195
Crtanje u AutoCAD-u
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
Vježba
1. primjer: kreirajte šrafure za predmete nacrtane na slikama od 1a i 2a. Slike a prikazuju
predmete bez šrafure, slike b prikazuju granice površina šrafiranja, slike c prikazuju isti
predmet s gotovom šrafurom. Lijevo je prostorna predodžba presjeka.
2. primjer: nacrtajte predmet kao na sl. 2a. Zadajte naredbu hatch i šrafirajte površine kako je prikazano na sl. 2c.
3. primjer: nacrtajte objekte kao na slikama dolje. Osjenčajte i šrafirajte ih na sličan način
kako je to pokazano na slikama dolje. Upotrijebite različite kombinacije dviju različitih boja
te sjenčanje i šrafiranje pod različitim kutovima.
213
Crtanje u AutoCAD-u
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
18.2.74. Alati za kotiranje
Osnovni preduvjet za dobro i precizno kotiranje je uključivanje alata Osnap kojim ćete točno pričvrstiti početnu i krajnju točku kotne linije. Kote se mogu unositi i u prostoru modela
(Model) i u prostoru postava (Layout). Prednost kotiranja u prostoru postava (Layout) je u
mogućnosti određivanja prave veličine kotnog teksta, strelica, i dr. potrebnih za ispis. Nedostatak ovakvog unošenja kota je što ih ne možete vidjeti i uređivati u prostoru modela.
Na već spomenutoj alatnoj traci Dimension (kotiranje) ili ploči glavnog izbornika Annotate
 Dimensions nalaze se sljedeći alati za kotiranje:
Slika NAREDBA
dimlinear
dimaligned
dimarc
dimordinate
dimradius
dimjogged
dimjogline
dimdiameter
dimangular
qdim
dimbaseline
dimcontinue
tolerance
dimcenter
diminspect
dimbreak
dimedit
dimtedit
dimstyle
NAMJENA
Kotiranje vodoravnim i uspravnim kotama
Kotiranje neortogonalnih objekata
Kotiranje lučne duljine kružnog luka
Kotiranje koordinata točke
Kotiranje polumjera
Kotiranje kružnog luka velikog polumjera
Kotiranje dugih linearnih dimenzija
Kotiranje promjera
Kotiranje kuta
Kotiranje više kota u nizu jednim potezom
Kotiranje od zajedničke osnovne crte
Kotiranje niza dimenzija u nastavku na istoj crti
Kotiranje tolerancija (dopuštenih odstupanja)
Obilježavanje središta kružnice ili kružnog luka
Kontrola kote
Prekid kote
Mijenjanje kotnog teksta
Mijenjanje položaja kotne linije i položaja kotnog teksta
Kotni stil
18.2.75. Primjeri kotiranja različitim alatima za kotiranje
a)
( ) Linearno kotiranje: nacrtajte zadani predmet i kotirajte ga naprijed kreiranim
kotnim stilom.
219
Crtanje u AutoCAD-u
Tehničko crtanje s AutoCAD-om
18.2.76. Priprema crteža za ispis na pisaču ili na ploteru (crtalu)
Sada kada ste nacrtali vaše crteže, bilo bi poželjno da ih prenesete na papir kako biste s
njima mogli lakše rukovati, to jest kako biste ih mogli praktično upotrijebiti na mjestu na kojem trebate izraditi nacrtanu konstrukciju. To ćete uraditi tako da podatke s vašeg računala
pošaljete na jedan od uređaja za ispis: to može biti crtalo (ploter) ili već poznati i u svim
drugim programima korišteni pisač (printer). Pretpostavimo da želite na pisaču koji ispisuje
najveći format A4 ispisati crtež stana koji ste nacrtali. Za njegov ispis potrebno je prethodno izvršiti odgovarajuće pripreme.
Pri pokretanju AutoCAD-a i crtanju crteža, opazit ćete znak koordinatnog sustava UCS
(User Coordinate System). Ovaj znak govori nam da se trenutačno nalazimo u tzv. Modelspace-u ili vašem radnom prostoru (prostoru modela). Ovdje crtate 2D crteže ili 3D
modele da biste ih kasnije prikazali u Layout-u. Layout je ustvari papir na kojem ćete prezentirati svoj crtež. Kada ste u postavu, znak koordinatnog sustava dobije oblik pravokutnog trokuta.
Crtež ste nacrtali u prostoru modela (
) u M 1:1. Najjednostavniji i najpraktičniji način
crtanja u AutoCAD-u je crtanje u mjerilu 1:1 (
). Otvorite crtež STAN 1 i kliknite
na postav Layout1 na dnu površine za crtanje (vidi sliku dolje). Vaš stan se pojavio unutar jednog pravokutnika u bijeloj površini (površini papira za ispis), a na samom dnu prozora
na statusnoj liniji gumb
promijenio se u gumb
. Ovako bi izgledao format A4 položeni. Taj pravokutnik nacrtan je punim crtama i naziva se motrište. Ako kliknete dvostrukim
klikom unutar tog pravokutnika njegove crte će postati šire. Tada u njemu možete pomicati
crtež, zumirati i uređivati ga. Klikom ponovno dvaput izvan okvira motrišta, a u granicama
ispisa, vratite se u prostor papira. Crtkani pravokutnik predočava granicu ispisa na papiru.
18.2.77. Postavke Layout-a
Kako se vidi sa slike na prethodnoj stranici, nije nam baš dobro postavljen crtež stana u
prostoru papira za ispis. Sada to možete promijeniti. Program dopušta umetanje novih Layout-a (postava) i izmjene postojećeg. Desnim klikom miša kliknite na postojeći
. Otvara se padajući izbornik (slika na sljedećoj str. desno). Ovdje vidite više mogućnosti.
223
Tehničko crtanje s AutoCAD-om__
Crtanje u AutoCAD-u
18.2.85. Orijentiranje u 3D koordinatnom sustavu
Radni prostor za 3D crtanje ima simbol koordinatnog sustava s tri osi i četiri pogleda (tablica dolje).
POGLED
SW Isometric
SE Isometric
NE Isometric
NW Isometric
SIMBOL NA
TRACI VIEW
IZGLED ZNAKA
KOORDINATNOG
SUSTAVA
Za crtanje u tri dimenzije potrebno je znati orijentirati se u prostoru,
odnosno trodimenzionalnom koordinatnom sustavu. Pri crtanju solida (čvrstih objekata) dužina objekta se crta u pravcu osi x, širina
u pravcu osi y i visina u pravcu osi z (u pozitivnom smjeru sve tri
osi). Za navigaciju u prostoru u novim inačicama i za promjene pogleda služi novi alat ViewCube (kocka za navigaciju). Na slici desno možete vidjeti izgled tog alata.
Položaj točaka u prostoru s njihovom udaljenošću od ishodišta koordinatnog sustava može se vidjeti na slici dolje lijevo. Slika dolje desno prikazuje pravce i
smjerove crtanja veličina čvrstih objekata u 3D koordinatnom sustavu.
18.2.86. Crtanje osnovnih čvrstih 3D objekata (Box)
Radi lakše izrade 3D crteža, AutoCAD posjeduje posebnu alatnu traku (Solids odnosno
Modeling) s alatima za modeliranje unaprijed definiranih osnovnih čvrstih objekata. Novije
inačice imaju vrpcu s nekoliko ploča s alatima za 3D modeliranje i izmjene (slike dolje).
230
Tehničko crtanje s AutoCAD-om__







na donjoj bazi prizme nacrtajte stožac promjera baze 50 i visine - 10
naredbom subtract oduzmite volumene prizme i stošca od glave vijka
naredbom fillet zaoblite rubove glave vijka (R = 5)
naredbom chamfer ukosite rub završetka navoja na vijku za 2
naredbom union ujedinite nacrtana tijela
vijak osjenčajte (Visual Styles, sl. dolje desno) odgovarajućom bojom
alatom slice načinite presjek vijka (rezultat pogledajte na slici dolje).
Ovdje vidite korake i krajnji rezultat izrade 3D crteža vijka.
3. primjer: nacrtajte tloris (tlocrt) jednog stana prema
zadanim izmjerama (sl. esno). Naredbom region načinite zatvorena područja. Prijeđite u pogled SW Isometric te naredbom extrude izvucite visine zidova na 275.
Klikom na alat (u prvom krugu alatne trake Visual Styles
) dobit ćete 3D prikaz stana sa skrivenim bridovima (slika dolje lijevo), a klikom na prečac (u
drugom krugu iste trake) osjenčajte zidove (sl. dolje desno).
238
Crtanje u AutoCAD-u
Tehničko crtanje s AutoCAD-om__
b)
(
Crtanje u AutoCAD-u
) revolve
Na primjeru modeliranja jedne čaše isprobat ćete alat Revolve. Nacrtajte 2D crtež prema
sl. 1. Nakon toga zaoblite kružne prijelaze (sl. 2.). Klikom na prečac
zadajte naredbu revolve. Na zahtjev Select objects to revolve: označite sve crte koje čine obrise modela .
Na upit Specify axis start point or define axis by [Object/X/Y/Z] <Object>: kliknite na
točku 1 i točku 2 crtkane linije (sl. 3.) i pritisnite Enter. Rezulatat je sl. 4. Prijeđite na izo3metrijski prikaz (sl. 5.) i osjenčajte kreirani model (sl. 6.).
Vježba
1. primjer: na osnovi 2D crteža (sl. dolje lijevo), uporabom alata revolve nacrtajte 3D model. Na zahtjev Specify angle of revolution or [STart angle] <360>: upišite 180  (stupnjeva). Slika desno prikazuje rješenje.
246
Tehničko crtanje s AutoCAD-om__
Crtanje u AutoCAD-u
Vježba
1. primjer: otvorite ranije izrađeni crtež stana sa str. 236. Vidite da stan ima otvore za vrata
ali nema otvore za prozore. Te otvore ćete sada načiniti uz pomoć alata presspull. Pomoću naredbe rectangle (pravokutnik), na lijevom zidu, na otprilike sredini zida soba, nacrtajte
pravokutnike dimenzija 2.3 x 1.3 m, a zatim na desnom zidu isti takav pravokutnik (sl. dolje
lijevo). Klikom na prečac
zadajte naredbu presspull. Kliknite unutar prvog pravokutnika
(1) i povucite pokazivač u smjera izbijanja otvora u zidu za prozor (prema unutra) i kliknite
još jedanput. Otvor za prozor je gotov. Tako postupite redom za svaki od otvora (od 2 do 6)
i izrežite. Osjenčajte zidove i dobit ćete sliku dolje desno.
2. primjer: na struku vijka (crtež na str. 236.) izradite navoj. Otvorite već izdrađeni crtež vijka i naredbom helix i sweep izdite navoj. Postupite kao pri crtanju opruge na str. 244.
Prvo, pomoću naredbe helix nacrtajte zvojnicu (oprugu) prema sljedećim podacima: Command: Helix, Number of turns: 20 Twist=CCW, Specify center point of base:, Specify base
radius or [Diameter]: 15, Specify top radius or [Diameter]: 15, Specify helix height or [Axis
endpoint/Turns/turn Height/tWist] <3.5000>: 70 (slika dolje lijevo). Drugo, naredbom line i
fillet nacrtajte presjek profila prema tablicama za metričke navoje (M30), slika u sredini.
Na kraju, naredbom sweep nacrtajte navoj po zadanoj zavojnici (sl. dolje desno).
248
271
273
274
275

Download Report