Broj 3
ožujak/travanj 2010.
cijena 2 KM
HRVATSKO KULTURNO DRU[TVO
PODRUŽNICA FOJNICA
INFO TEL. 063 993 093
STR MINI MARKET
Tel. +387 30 831 659
Mob. +387 63 924 217
+387 63 337 605
K &K
KREŠEVO, Resnik bb - vl. Zdenko Kuliš
tel. 063 339 808
UVODNIK
IZ ŽUPNIH MATICA
FOJNIČKAŠKRINJA
veljača/ožujak 2010.
Dragi naši čitatelji,
vašu vjernost nagrađujemo trećim brojem Fojničke škrinje
koja nam ovaj put dolazi u duhu uskrsnih poruka, buđenja života sa
bujanjem prvih proljetnih vjesnika, započinjanja novog ciklusa
rasta i sazrijevanja u dobroti, ljubavi i učenju. U kršćanskoj
simbolici Uskrs nas oslobađa smrti kao što se probijanjem ljuske
oslobađa jedan novi život. Donosimo vam stoga pregršt priča
vezanih uz svetkovinu Uskrsa, uz običaje naših predaka i promjena
koje su te običaje prilagodile modernoj civilizaciji. Nadamo se kako
ćete se rado podsjetiti na stare tehnike ukrašavanja jaja koje su
zadnjih decenija, nažalost, bile istisnute modom industrijskih boja
i lijepljenja sličica. Iznenaditi ćete se činjenicom kako su mnoge
mlade fojničanke oživjele stare tehnike i prakticiraju ih baš na
način kako su to radile naše bake.
I u ovom broju ćemo aktualizirati bolne teme gospodarske
stagnacije u kojoj se Fojnica već dugo nalazi. Možda i na ovaj način
probudimo uspavane duhove općinske vlasti kojima se lokalni
izbori 2012. godine, izgleda, čine poprilično dalekim. Mogu li
fojnički političari, koji su trenutno u prilici krojiti ekonomsku i
socijalnu politiku općine, vratiti povjerenje svojih birača
realizacijom bar jednog vitalnog projekta?
U nadi kako je mrzla zima konačno iza nas, mnogi će početi sa
uređivanjem svojih vrtova, voćnjaka i livada. Lijepo bi bilo da se na
način kako njegujemo vlastite okućnice ponašamo i bilo gdje
drugdje u prirodi. 22. ožujka je Svjetski dan voda, a 22. travnja Dan
planeta Zemlje pa je to prilika da se i organizirano bavimo
čišćenjem i uređenjem okoliša. Od sljedećeg broja planiramo
rubriku u kojoj bismo birali najljepše i najružnije dvorište. Na vama
je potruditi se kako se ne biste našli na crnoj listi.
Uz želju za dobro zdravlje, stvaranje i deponiranje vrijedne
proljetne energije, želimo vam da nastavite skroman i duhovan
život kojemu nas Isusovo uskrsnuće uvijek iznova podučava.
Kršteni
Eugen Remić
Ivica i Adrijana, rođ. Beus
Kristina Cvjetković
Josip i Biljana, rođ. Bošnjak
Ivano Barešić
Oliver i Lea, rođ. Stanić
Vjenčani
Nije bilo
Umrli
Kata Rajić,
rođ. Vicić, 1932.
Anđa Čuturić,
rođ. Šimunić, 1945.
Anđa Beblek,
rođ. Iviš, 1939.
Kata Tuka,
rođ. Babić, 1930.
Marija Bošnjak,
rođ. Miličević, 1926.
Sretan Uskrs želi vam uredništvo Fojničke škrinje!
urednica
Fojnička škrinja, broj 3, ožujak/travanj 2010 .
osnivač i izdavač: HKD ˝Napredak˝, Podružnica Fojnica
■ glavna urednica: Suzana Lovrić ■ uredništvo: Alen Cvjetković, Ivana
Cvjetković, Jakov Gavran, Slavica Miletić, Božana Tuka i fra Nikica
Vujica ■ urednički savjet: Danijel Bošnjak, Lucija Bošnjak, Branka Jukić,
Ivan Katavić, Josipa Lovrić i fra Franjo Miletić ■ lektura: Leonora Lovrić
adresa: Mehmeda Spahe bb ■ tel.: +387 63 284 877 ■ e-mail:
[email protected] ■ žiro-račun: 3060350000782209 Hypo
■
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
BROJ 3
Kontakt za oglašavanje sjećanja na pokojnike:
adresa: Mehmeda Spahe bb, Fojnica,
e-mail: [email protected]
mob.: 063 685 588
Potrebno je navesti točno ime i prezime
pokojnika, godinu rođenja, godinu smrti a po
želji korisnika oglašavanja objavljujemo
fotografiju i kraće popratne tekstove. Uredništvo časopisa zadržava pravo korekcije
tekstova.
3
AKTUALNOSTI
FOJNIČKAŠKRINJA
OTVORENJE RIBOLOVNE SEZONE
Dana 28. veljače upriličena je već tradicionalna ribarska fešta
kojom se proglašava otvorenje sezone ribolova na potočnu pastrmku. U Nadbarama uz obalu naše najveće rijeke, Fojnice, okupilo se
oko 350 strastvenih ribolovaca. U jednom trenutku je nabrojano
čak 265 automobila što dovoljno govori o atraktivnosti sportskog
ribolova i masovnosti njegovih pristaša. Mnogobrojni gosti iz Kiseljaka, Kreševa, Sarajeva, Konjica, zaljubljenici u fojnička prirodna blaga i pecanje na brzim vodama, pomogli su svojim domaćinima u pripremanju i kušanju specijaliteta ispod sača, sa roštilja ili
ražnja. Nosioc organizacije cjelodnevnog druženja bila je UG SR
Fojnica na čelu sa predsjednikom Edinom Imamovićem i zamjenikom predsjednika Fahrudinom Varešlijom.
njem i trudom na polju radno-okupacionog tretmana te nagrade
pobjednicima turnira u šahu, biljaru i stolnom tenisu.
Marinela Marić i Katarina Slomo
8. SJEDNICA SREDIŠNJE UPRAVE HKD NAPREDAK
Istaknuti aktivist UG SR Fojnica Džemil Berbić rekao nam je
kako se na otvorenje sezone za lipljen i mladicu treba sačekati 15.
svibnja. Ribolov potočne pastrmke dozvoljen je samo onima sa
ribarskom dozvolom. One se mogu dobiti po cijeni od 100 KM za
odrasle, 25 KM za djecu do 18 godina, dok se ženama izdaju besplatne dozvole u cilju animiranja ljepšeg spola ovim zdravim sportom. Bistro!
Alen Cvjetković
PROSLAVA U ZAVODU BAKOVIĆI
U Žepču je 6. ožujka održana 8. sjednica Središnje uprave Hrvatskog kulturnog društva Napredak, čime Napredak i simbolično
pokazuje kolika je važnost svih krajeva Bosne i Hercegovine za hrvatski narod. Članovi Uprave usvojili su plan rada za 2010. godinu
kao i financijski plan rada. Zaključak je kako Napredak puno više
radi od svojih realnih mogućnosti. Kazano je kako su podružnice u
protekla tri mjeseca radile više nego uspješno. Posebno je istaknuta
inicijativa podružnice u Novom Travniku da se u ovoj općini oko
kulturnih projekata okupi što više kulturnih organizacija te je Središnja uprava predložila da se ovakav način suradnje primjenjuje i
u ostalim podružnicama. Pohvaljen je rad fojničke podružnice koja
je pokrenula, i od Božića izdala, dva broja Napretkovog lista
Fojnička škrinja. Uprava je na sjednici imenovala Mirjanu Jović
za povjerenika Napretka u Bosanskoj Dubici te je zaključeno da se
još treba razmotriti postoji li mogućnost za osnivanje podružnice.
Do tada će Napredak u Bosanskoj Dubici djelovati preko povjerenstva. Istaknuto je kako se radi na oživljavanju rada podružnice u
Drvaru te je moguće da će nova Skupština biti održana do Uskrsa.
Članovi Uprave su informirani i o održanoj Skupštini podružnice u
Jajcu i o novoizabranoj Upravi koja po svom sastavu dosta obećava. Podružnica u Jajcu još uvijek nema svoje stalne prostorije te
Prvog ožujka obilježili smo 38. obljetnicu Dana ustanove,
povodom koje je za sve djelatnike organizirano druženje uz večeru
i prigodnu glazbu. Na ovaj način smo proslavili još jednu uspješnu
godinu rada na razvitku i preobrazbi Zavoda koji nas približavaju
evropskim modelima rada s osobama s intelektualnim i duševnim
teškoćama
Kako je za uspješan rad potrebna suradnja, za partnere, donatore i prijatelje Zavoda upriličili smo svečani ručak u restoranu
"Terra" hotela Aquareumal, kako bi im izrazili svoju zahvalnost za
dugogodišnje razumijevanje i potporu.
S obzirom da "šlag dolazi na kraju" 6. ožujka 2010. korisnici
usluga Zavoda u suradnji sa članovima folklorne skupine KPD
"Matija Gubec" Bakovići pripremili su program povodom proslave Dana ustanove kojim su još jedanput pokazali kako mogu puno
više nego što mnogi misle, te nas ostavili "bez teksta".
U sklopu programa uručene su simbolične novčane nagrade
korisnicima koji su se kroz proteklu godinu istakli svojim zalaga-
4
BROJ 3
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
je na sjednici bilo riječi i o inicijativi da se u Jajcu izgradi Napretkov dom. Zaključeno je da se razradi detaljan projekt ove hvalevrijedne inicijative jer postoje realne osnove za realizaciju. I pitanje Napretkovog doma u Bosanskom Brodu je aktualizirano. Pribavljena je dokumentacija iz zemljišno-knjižnog izvatka gdje se
vidi da je Napredak vlasnik zgrade te su dane upute podružnici za
daljnje aktivnosti.
Ove godine obilježava se 20 godina od obnove Napretka te je
Središnja uprava ovu godinu proglasila jubilarnom. Sve manifestacije koje budu organizirane u ovoj godini bit će posvećene ovoj
značajnoj obljetnici te je Uprava usvojila i obljetnički logotip koji
će se koristiti u svim materijalima. Ovogodišnja Glavna skupština
bit će održana 22. svibnja u Tuzli, a u listopadu će biti održano
nekoliko značajnih manifestacija vezanih za ovu obljetnicu, između ostalog okrugli stol, prigodna izložba, svečana akademija itd.
Jedna od važnijih točaka sjednice bila je i izvješće tj. popis
dobitnika ovogodišnjih stipendija. Ove godine bit će dodijeljene
103 studentske stipendije i potpore, a ukupno će biti odvojeno
75.500,00 KM. Svečanost potpisivanja ugovora o stipendijama bit
će održana do konca mjeseca. Također je dodijeljeno osam stipendija za postdiplomske studije u visini od po 1000 KM.
Predstavljen je bogat uskrsni program u Sarajevu u okviru kojih će biti održan Uskrsni koncert, Uskrsna izložba, orguljaški koncert Franje Martinčevića i Boćarski turnir.
Veliki događaj o kojem je bilo riječi, a u čiju je organizaciju uključen i Napredak, je VII. Međunarodni znanstveni simpozij Svetost ambijenta i muka kao nadahnuće kulturnog stvaralaštva –
Pasionska baština Bosne i Hercegovine koji će biti održan u Vitezu
5. i 6. lipnja, a na kojem će sudjelovati preko 30 znanstvenika iz
Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Radovi na izgradnji Multimedijalnog centra na Trebeviću teku
po planu, mada je snijeg na jedno vrijeme obustavio radove, ali
kako stvari stoje centar će biti završen do konca ljeta. Kazano je
kako svi trebaju uložiti dodatne napore da se osigura ostatak sredstava za ovaj centar.
Još je jednom iskazana zahvalnost Vladi Republike Hrvatske
za veliki dio sredstava koji je namijenila za izgradnju centra, kao i
prijateljima iz talijanske organizacije Movimento Cristiano Lavoratori koji će službeno posjetiti Napredak i gradilište početkom
travnja.
Na koncu je kazano da će zadarska podružnica od 26. do 29.
travnja u ovom gradu organizirati Napretkove dane na kojima će
biti predstavljena Središnjica, a također će tom prigodom biti održana i sljedeća sjednica Središnje uprave.
Prije održavanja sjednice svečano su otvorene nove prostorije
podružnice u Žepču koje je otvorio predsjednik prof. dr. Franjo
Topić i načelnik Općine Mato Zovko, zajedno s predsjednikom
podružnice Nikolom Borovcem, a nakon toga u Domu kulture bila
je održana više nego zanimljiva i posjećena tribina na temu Perspektiva Hrvata u Bosni i Hercegovini na kojoj je uvodničar bio
prof. Topić.
Bljesak.info
OBILJEŽEN DAN OPĆINE
Dana 18. ožujka, svečano i skromno je obilježen Dan općine
Fojnica. Datum je to prvog spomena Fojnice u pisanim dokumentima, davne 1365. godine. Osim vijećnika OV Fojnica, svečanoj
sjednici u konferencijskoj dvorani hotela Reumal nazočili su
vjerski službenici i gospodarstvenici Fojnice kao i mnogobrojni
gosti iz susjednih općina. Pozdravni govor je održao načelnik Općine Fojnica Salkan Merdžanić, prisutnima se obratio i presjednik
OV Fojnica Vinko Protuđer, a od gostiju su čestitke Fojničanima
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
FOTO: H.ČUKLE
FOJNIČKAŠKRINJA
sa govornice uputili načelnik općine Kiseljak Mladen MišurićRamljak i načelnik općine Busovača Asim Mekić.
Skromnost ovogodišnje proslave ogleda se, nažalost, tek u
skromnosti rada općinskih struktura na ostvarivanju pretpostavki
bržeg i jačeg gospodarskog razvoja Fojnice, ulaganjima u proizvodni sektor i otvaranju novih radnih mjesta. Fojničanima preostaju samo uspomene na nekadašnje proslave Dana općine kada su se
presijecale svilene vrpce nad novim kilometrima asfaltiranih cesta
i projektima od društvenog i socijalnog značaja ovdašnjem stanovništvu.
S.L.
PROMJENE U VODSTVU HKD MATIJA GUBEC
Izborna skupština HKD Matija Gubec, održana 21. ožujka,
osim izvješća o radu društva u proteklom periodu, imala je na
dnevnom redu izbor predsjednika Skupštine te izbor predsjedništva i nadzornog odbora.
Nikica Bošnjak Kiko je upoznao članove društva sa izvođenjem radova na adaptaciji zgrade Doma u Bakovićima, izvorima
financiranja i daljnjim planovima oko uređenja. Također je ukratko
podsjetio na prošlogodišnje nastupe i gostovanja društva u zemlji i
inozemstvu. U planu rada za tekuću godinu posebno je naglasio
važnost nabavke novog razglasnog sustava, pokretanje tamburaške škole i sudjelovanje koreografa društva u ljetnoj školi hrvatskog folklora koje će financirati Matica iseljenika.
Za predsjednika Skupštine većinom glasova je izabran Ivan
Markija, a u predsjedništvo su izabrani: Kata Prajo, Dragana
Lučić, Valentina Bošnjak, Vlado Kuliš, Zdeno Miličević, Marinko Bućo, Petar Tuka, Petar Oroz, Tanja Marković i Marijana Šušnjara. Članovi nadzornog odbora su Spomenka Bućo,
Zvonimir Tuka i Mladen Tuka.
Jakov Gavran
BROJ 3
5
ZDRAVSTVO U FOJNICI
FOJNIČKAŠKRINJA
Primarna zdravstvena zaštita
pacijenta iz Fojnice košta više
nego pacijenta iz Kiseljaka
Stanovnici općine Fojnica imaju manja prava u domenu primarne zdravstvene zaštite od stanovnika općine Kiseljak, iako izdvajaju istu količinu novca za osnovno zdravstveno osiguranje.
U
Domu zdravlja u Fojnici jedan zdravstveni osiguranik na osnovu ovjerene
knjižice, bez dodatne markice, može
besplatno dobiti usluge samo tri specijalistička pregleda, i to dva puta tjedno. To su
pregledi kirurga, ginekologa i interniste,
dok je u Domu zdravlja Kiseljak, uz ove
usluge, omogućeno još najmanje desetak
besplatnih specijalističkih pregleda.
Prema sadašnjim propisima domovi
zdravlja u Kiseljaku, Travniku i Bugojnu
regionalni su centri liječanja, te im samim
time Zavod za zdravstveno osiguranje
Srednjobosanske županije priznaje i veći
broj liječničkih timova. Istina, pacijent iz
Fojnice može dobiti besplatno ove preglede
i u Kiseljaku, ali kada se dodaju troškovi
prijevoza, primarna zdavstvena zašita pacijenta iz Fojnice košta više nego pacijenta iz
Kiseljaka.
Prije godinu dana pacijentima je uvedena mogućnost da uz osnovno zdravstveno
osiguranje uplaćuje i dodatnu premiju od
25 KM, tzv. markice. Uz markice, koje
lijepe na zdravstvene knjižice, pacijentima
je omogućen daleko veći broj besplatnih
usluga liječenja.
U Domu zdravlja u Fojnici, uz usluge
interniste, kirurga i ginekologa koje su dio
osnovnog zdravstvenog osiguranja, uz dodatnu premiju osiguranja ili markicu besplatno se mogu dobiti još i usluge pedijatra,
ginekologa, radiološke i rendgenološke
pretrage, te osnovni hematološki i biokemijski nalazi. Tu svakako idu i pregledi liječnika opće prakse, pregledi djece i laboratorijske pretrage iz domena primarne
zdravstvene zaštite.
Usluge otorinolaringologa, okuliste,
neurokirurga, fizijatra, ortopeda, dermatologa, pulmologa i psihologa u Fojnici se
plaćaju. Ove usluge u Kiseljaku se ne plaćaju, osim pregleda neurokiruga koji je jedino moguće naparaviti u Sarajevu.
Usluge otorinolaringologa, okuliste, fizijatra, ortopeda, dermatologa, pulmologa
u Fojnici koštaju 15 KM, neurokirurga 20
KM, psihologa 30 KM. Sve pomenute pre-
6
Piše Ivan Katavić
glede moguće je besplatno uraditi i u bolnicama u Travniku i Novoj Biloj, što se jednom pacijentu iz Fojnice ne isplati zbog
udaljenosti bolnica od njegovog mjesta
prebivališta.
Probemi u općini Fojnica u domenu
pružanja primarne i dijela sekundarne
zdravstvene zaštite su manje-više problemi
sa kojima se susreće i veliki broj ostalih domova zdravlja u Srednjobosanskoj županiji, ističe dr. Elmedin Huskić, direktor JU
Dom zdravlja Fojnica. Po njegovima riječima, najveći problemi odnose se na financiranje primarne zdravstvene zaštite i organizacije obiteljske medicine i liječničkih
timova:
"S obzirom na broj stanovnika, mislim
da u Fojnici nedostaje još financiranje dva
tima porodične medicine. Ministarstvo
zdravlja SBK trenutno provodi jednu kampanju, kojom se žele popraviti ti uslovi.
Bitno je napomenuti da imamo jako dobru
saradnju sa Ministarstvom zdravlja našeg
kantona, i uglavnom to su problemi koji su
u rješavanju. Drugi problem koji nam se
nameće jeste udaljenost od centara Nova
Bila i Travnik, kao i problemi koje imamo u
putnim komunikacijama, pošto je naša
opština najudaljenija od tih centara."
Kada je riječ o ljubaznosti osoblja
Doma zdravlja Fojnica, direktor Huskić
naglašava da se tu ulaže maksimalni trud:
"Došlo je do enormnog povećanja broja
pacijenata sa svojim zahtjevima. Zamislite
samo nakon 60-og pacijenta koliko popušta
koncentracija. I medicinsko osoblje su ljudska bića. Trudimo se maksimalno, pokušavamo sve da pacijentima, ako ne mogu dobiti neku uslugu, im to lijepo i kažemo. Vjerujte da se zna desiti da ljekari porodične
medicine dnevno prime i do 100 pacijenata.
To ni po standardima, ni po normativima
zdravstvene zaštite ne postoji."
I dok se Dom zdravlja u Fojnici susreće
sa pomenutim problemima, u Domu zdravlja Kiseljak kažu da je to najbolji dom
BROJ 3
zdravlja u cijeloj županiji. To potkrijepljuju
činjenicom što je ministrica zdravstva Srednjobosanske županije Vlatka Komšić iz
Kiseljaka, pa se i osoblje trudi raditi što bolje.
Ravnatelj JU Dom zdravlja Kiseljak dr.
Marko Franković ističe da on rukovodi
ustanovom na koju se pacijenti najmanje
žale:
"Nije lako zadovoljiti potrebe bolesnih
ljudi. Oni uvijek imaju želje da se pomalo
žale. Kada je u pitanju naš dom zdravlja,
mislim da se naši osiguranici najmanje žale
na našem kantonu. To je jedna realnost.
Ljudi koji imaju jedan objektivan pristup,
dapače, tvrde da glede usluga koje mi ovdje
nudimo, njihove kvalitete, pristupa, kao i
glede naplate da smo mi najbolji dom zdravlja u kantonu."
Ravnatelj Franković također naglašava
da se problemi pojavljaju u pružanju laboratorijskih usluga:
"Mi imamo instaliran jedan analizer
koji radi veoma velik broj biokemijskih
pretraga, dakle i onih kojih ne bi trebao dom
zdravlja financirati po osnovu ugovora sa
Zavodom. On nam pričinjava poprilično
velike materijalne poteškoće. U 2009. godini oko 60.000 KM, napravio nam je više
troškova nego što bismo mi trebali imati, i
taj trošak smo podnijeli na teret vlastitih
sredstava. Kako dalje, ne znam ni ja. Ljudi
očekuju da mi njima to ne naplaćujemo,
premda nemamo obvezu sa takvom vrstom
biokemijskih usluga. Sada razmišljamo da
li da i mi idemo u naplatu tih biokemijskih
pretraga, ili da obustavimo rad."
Ministarstvo zdravstva i Vlada Srednjebosanske županije utvrdili su normative i
standarde što svaka općina treba imati od
liječničkih timova. Time je definirano koje
usluge specijalista imaju općine što se
ostvaruje putem ugovornih obveza sa županijskim Zavodom za zdravstveno osiguranje. Odlukom Skupštine Srednjobosanske županije Bugojno,Travnik i Kiseljak su
tri regionalna centra kojima su dodijeljene
specijalističko-konsultativne službe koje
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
FOJNIČKAŠKRINJA
odnosa je jedinstvena u Federaciji BiH. Sve
ostalo je različito od županije do županije.
Kada je riječ o umirovljenicima, Vlada
Federacije BiH, umjesto stope, donijela je
privremenu odluku, pa se mjesečno zdravstveno osiguranje plaća dvije i pol marke po
umirovljeniku.
pokrivaju određen region. Općina Kiseljak
pokriva općinu Fojnicu i Kreševo.
Dragan Solomun, ravnatelj županijskog Zavoda za zdravstveno osiguranje,
kaže da su ova pitanja regulirana kantonalnim Zakonom o zdravstvenom osiguranju,
koji je izveden iz federalnog zakona. Prema
njegovim riječima u planu je i daljnja reforma zdravstvenog sustava u Federaciji:
"Reforma će se dogoditi na temelju osnova paketa prava osiguranih osoba koji je
utvrdio Parlament Federacije BiH prošle
godine. Sada se izrađuju podzakonski akti i
prednacrti ugovora, i to će vrlo brzo zaživjeti u cijeloj Federaciji."
U Federaciji BiH, u svim županijama,
troškovi pružanja zdravstvene zaštite financiraju se iz sredstava koja se naplaćuju
na osnovu doprinosa obveznog zdravstvenog osiguranja. Za sada nema dovoljno tih
sredstava, s obzirom na potrebe zdravstvenih osiguranika, dodaje Solomun:
"U vremenu kada imate puno manji broj
uposlenih nego prije rata, a oni u najvećem
broju uplaćuju doprinose za zdravstveno
osiguranje, kvalitet zdravstva može biti
bolji samo uz dopunu tih sredstava iz
proračuna ili iz drugih izvora."
Na osnovu Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, prihodi za zdravstveno osiguranje različito se naplaćuju. Postoji osiguranje iz radnog odnosa, osiguranje iz
prihoda od poljoprivrede, osiguranje za
umirovljenike itd. Zakonom o stopama i
doprinosnima propisane su stope obračunavanja doprinosa. Samo stopa iz radnog
PEKARA
U Federaciji BiH 42% osiguranika plaćaju doprinose na osnovu radnog odnosa, i
oni čine ukupno 90% prihoda za zdravstveno osiguranje. Umirovljenici čine 24,8% i
njihov prihod je 1,3%. Ovo su podaci za
2008. godinu.
Prosječno za 2008. godinu uplaćeno je
po osiguranoj osobi 685 KM, a po stanovniku 575 KM zbog toga što jedan dio stanovnika nema zdravstveno osiguranje.
Ukupna potrošnja je po stanovniku je 623
KM, a ukupna potrošnja po osiguranoj
osobi je 742 KM, što znači da je više potrošeno nego uplaćeno, čime su stvoreni gubici u 2008. godini - a slično stanje očekuje
se i za 2009. godinu.
Kada je riječ o esencijalnim listama
lijekova, one su različite od županije do
županije. Njih propisuje federalni ministar
zdravstva. U Srednjobosanskoj županiji na
esencijalnoj listi lijekova nalazi se 87 generika koji su definirani kroz duplo više
oblika lijekova. Trenutačno je u fazi izrada
esencijalne liste lijekova koja će biti ista za
cijelu državu.
MAK
FOJNICA
kruh - pecivo - krafne
pogače s kajmakom - pite
tel. 030 831 530
radno vrijeme:
6 - 20 h
caffe
Charlie
Fojnica
vl. Anto Bilić
tel. 063 403 708
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
BROJ 3
7
DRUŠTVO & IZAZOVI
FOJNIČKAŠKRINJA
ŽIVJETI OVDJE I SADA
Veritas saepe premitur,
numquam opprimetur
Istina se često potiskuje, ali nikad ne zatire
Chi scambia la propria libertá
per la sicurezza perde la prima
e non ottiene la seconda
Tko zamjeni vlastitu slobodu za sigurnost,
gubi prvu, a ne dostiže drugu
Kako vratiti čovjeku njegov, na silu i
prevaru oduzeti, suverenitet?
Tvrdim, vjerujem i nadam se, da je
čovjek posjednik dostojanstva (čitaj: slobode), moći i mogućnosti, u pravom smislu
riječi, onoga što smo u prošlom sustavu
društvenog ure-đenja imali pod pojmom
SAMOUPRAVLJANJE. Hvala Bogu pa je
danas sve manje prisutno u sustavu društvenog ustrojstva i upravljanja, onih procesa
koji gube na snazi i moći, a koji određuju
što je najbolje za svakog od nas i kako treba
da se upravljamo. Neka se ne nađu uvrijeđeni oni nostalgičari, koji misle da je život
negdje i nekada u prošlosti bio kvalitetniji i
bolji. Mislim da su isti ti ljudi skloni da
"mamuzaju mrtvog konja".
Život je da se živi, ovdje i sada.
UKLJUČI SVOG
UNUTARAŠNJEG
NAVIGATORA
Nulla servitus turpior
quam voluntaria
Nijedno ropstvo nije sramotnije
od dobrovoljnog
Iako ostatak svog fizičkog iskustva provedemo pokušavajući umetnuti svoj 'četvrtasti klin' u nečiju tuđu 'okruglu rupu', zbog
toga što najveći dio svog života provodimo
tragajući za zbirkom pravila ili grupom ljudi (vjerskom ili političkom, kako god) koja
će nam reći što je ispravno, a što nije, intuitivno znamo, naročito dok smo mlađi, da tu
nešto ne štima. Ali u svom vlastitom trajanju i prebivanju većina nas biva iscrpljena
upornošću starijih iz svog okruženja, koji
za sebe tvrde da su pametniji. Budući da se
izuzetno trude uvjeriti vas kako ne smijete
vjerovati vlastitim impulsima, većina nas i
ne vjeruje samome sebi, što je veoma tužno,
jer vjerujem i zato odlučno tvrdim da ono
što dolazi iz vas jedino je čemu možete vjerovati.
U nastojanju da postignemo da se stara
pravila – najčešće ona koja su napisana tisućama godina prije nas – uklope u naše novo životno iskustvo, smo uglavnom frustrirani, ili u najboljem slučaju, zbunjeni. Iz
istog razloga vodimo ratove, male i velike.
Mnogo nas svake godine umire zbog razmirica oko toga čija je zbirka pravila najprimjerenija.
8
N AV I G A T O R
Neka ovaj USKRS bude vaše vlastito uskrsnuće – preporod i buđenje
unutrašnjeg bića kroz razumijevanje i prihvaćanje vlastitosti dostojanstva samoupravljanja. To je ono što sveukupnost traži i želi za nas
Piše Alen Cvjetković, prof. fil. soc.
Mislim da opća, sveobuhvatna i nepromjenjiva zbirka pravila ne postoji.
Jer smo mi bića koja se neprekidno mijenjaju i usmjeravamo se napretku i razvoju.
Većina naših zakona i pravila iz prošlosti nisu primjenjivi onome što sada živimo. Namjera nam je, u ovom fizičkom životnom iskustvu da se razvijamo i da napredujemo kroz život, zbog toga smo tu (ovdje i sada) tj. da se uvijek mijenjamo, napredujemo i razvijamo, kako bi nadogradili
ono što razumijemo. Ustvari želimo nadograditi ono što jesmo…
Da je ono što je postojalo nekad davno
bilo krajnji cilj i domet, tada ne bi bilo razloga za naše današnje postojanje.
VLASTITI SUSTAV
NAVOĐENJA
Imperare sibi,
maximum est imperium
Vladati sobom najveća je vlast
Smatram da smo mi sami tvorci vlastite
stvarnosti. Stoga bi ovaj stav, i iz njega izvedenu spoznaju, trebalo dočekati sa radosnim prihvaćanjem zato što većina ljudi žudi
za tim da kontrolira vlastito iskustvo.
BROJ 3
Kada počnemo razumijevati da je sve
što nailazi našim putem zapravo privučeno
našim vlastitim razmišljanjem (Dobivamo
ono o čemu razmišljamo, željeli mi to ili
ne), može se dogoditi da nam bude nelagodno i suviše zamorno motriti 'misli', što po
meni i ne bi trebali raditi, jer bi to zahtijevalo nevjerojatno mnogo vremena i bilo bi
veoma zamorno. Mjesto toga savjetujem da
koristite vaš emocionalni sustav navođenja
– osjećaj.
Obraćajući pozornost na to kako se osjećamo, motrenje misli nije više nužno.
Kad god se osjećate dobro, znajte da u tom
trenutku govorite, razmišljate ili se ponašate u skladu sa svojim namjerama, i znajte
da, kad god se osjećate suprotno, niste u
skladu sa svojom namjerom. Ukratko, kada god je u vama prisutna neka negativna
emocija, vi u tom trenutku stvarate pogrešno, bilo putem misli, riječi ili dijela.
Postoje samo dvije emocije: jedna od
njih prija, druga ne. Dali smo im različita
imena u zavisnosti od situacije koja ih je
izazvala. Ali kad shvatimo da naš sustav za
navođenje (proizlazi iz nas, u vidu emocija/osjećaja) govori iz naše šire, sveobuhvatnije perspektive, bit ćemo u stanju razumijeti kako posjedujemo svo bogatstvo i blagodati svih namjera koje imamo danas i
svih namjera s kojima smo došli u ovaj život. Također, prisjetit ćemo se kako posjeOŽUJAK/TRAVANJ 2010.
FOJNIČKAŠKRINJA
dujemo sposobnost kalkuliranja, svih pojedinosti, svih svojih želja i uvjerenja, kako bi
smo u svakom trenutku bili kadra donositi
samo primjerene odluke.
Mnogi ljudi zanemare svoje unutrašnje
navođenje, zamjenjujući ga mišljenjem roditelja, učitelja, stručnjaka ili lidera u raznim oblastima.
Patientia animi occultas
divitias habet
Strpljivost duha posjeduje skriveno blago
PROMIŠLJENI TVORCI
VLASTITOG ISKUSTVA
Sapere aude!
Imaj hrabrosti
Ali što se više uzdamo u vodstvo drugih, to se više udaljavamo od vlastitog
mudrog suda. Iz tog razloga ne služimo se
svojim vlastitim mogućnostima, moćima i
dostojanstvom samoupravljanja, tj. nismo
povezani sa svojim sustavom za navođenje.
Dozvolili smo si da se uvjerimo u vlastitu
nedostojnost i neispravnost, bojimo se krenuti dalje, ne pravimo uzdanicu vlastitog
navođenja ili vlastite savjesti, vjerujući da
netko drugi bolje zna što je dobro za nas.
Prisjetite se da preko svojih emocija, u
svakom trenutku, možete osjetiti da li sagledavate svoju trenutnu situaciju očima
one šire predstave ili se otklanjate od tog
izvora birajući misli koje su drukčije prirode.
Prevedeno; kada osjećate ljubav, to bi
trebalo značiti, da se način na koji vidite
predmet svoje žudnje podudara s načinom
na koji ga vidi vaše unutrašnje biće. Kada
osjećate mržnju, vidite je bez te unutrašnje
povezanosti.
Tvrdim da je čovjek dostojno, vrijedno i
moćno biće kojem je namjera dolaska u
ovaj vremensko – prostorni realitet, istraživanje kontrasta ovoga čudesnoga okruženja da bi spoznao i stvorio ono što jeste –
sve što jeste.
U životu, u svom egzistiranju, opstojanju, vodim se idejom da postoji netko veći,
tko stvara sva pravila i želi da budem ili
radim određene stvari. Kako vjerovati
onom što dolazi iz mene?
Ovdje ponovno odgovorno tvrdim, da
smo mi sami tvorci svog iskustva i da smo
tu gdje jesmo došli putem snage svoje želje,
zbog toga jer naše postojanje ovdje ima
određenu svrhu.
Želja zbog koje smo se inkarnirali (čitaj: utjelovili) i došli na ovaj svijet jeste to
da budemo promišljeni tvorci vlastitog iskustva, a jedina mogućnost za to jeste ova
fizička dimenzija, vremensko – prostorni
kontinuum, u kojoj fino podešeno, osobno
razumijevanje može zadobiti određeni smisao i svrhu, odnosno da bi sagledali i iskuOŽUJAK/TRAVANJ 2010.
sili ono što smo stvorili razmišljanjem, tj.
dopustili da dođe u naše fizičko iskustvo.
Sve što jeste ima koristi od našega postojanja, a kroz poticanje ekspanzije vlastitog
univerzuma, samim vlastitim izlaganjem
ovom iskustvu i osobnom ekspanzijom.
Budimo iskreni, sve što radimo zadovoljava ono što težimo zadovoljiti.
Ne postoji spisak ispravnih i pogrešnih
stvari – postoji samo ono što je u skladu s
vašom istinskom namjerom i svrhom.
Predlažem za uzdanicu vodstvo koje
dolazi iz vas samih, po kojem ćete znati
kada ste u skladu sa svojim prirodnim stanjem dobrobiti.
SLIČNO PRIVLAČI
SLIČNO
Veritas saepe premitur,
numquam opprimetur
Istina se često potiskuje, ali nikad ne zatire
Zakon privlačenja kaže: 'slično privlači
slično', ono što očekujete to ćete i dobiti/imati, a ja se nadovezujem na isto i kažem: sve ono čemu pridajete pozornost,
otvarate se i prizivate u svoje iskustvo,
svoje životno iskustvo. Djelomično razumijevajući ovaj zakon, skovali smo mnogo
fraza: 'Svaka ptica svome jatu leti', 'Klin se
klinom izbija', 'Što je bolje, biva sve bolje','
Para na paru, uš na fukaru', 'Kada dan
započne loše, loše i završi', 'Ne pada kruška
ispod jabuke' itd. Unatoč svom djelomičnom razumijevanju ovoga zakona privlačenja, nismo ni svjesni koliko je on moćan.
Ljudi bivaju privučeni jedni drugima zahvaljujući njemu. Sve situacije i događaji
njegov su rezultat… Misli koje su vibraciono slične, bivaju magnetski privučene
jedna drugoj. Ljudi koji gaje određena
BROJ 3
osjećanja bivaju privučeni jedni drugima
zahvaljujući djelovanju ovoga moćnog
zakona privlačenja.Svatko od nas je poput
snažnog magneta i u svakom trenutku privlači prema sebi još više onoga što osjeća.
Vi ste također odašiljač i moćniji ste od
svakog televizijskog odašiljača napravljenog na Zemlji. Vi ste najmoćniji odašiljač u
Svemiru. Vaše odaslane misli stvaraju vaš
život i svijet. Frekvencija koju odašiljete širi se onkraj gradova, onkraj zemalja, onkraj
čitavog svijeta. Odzvanja cijelim Svemirom. A vi tu frekvenciju odašiljete vlastitim
mislima. Slike koje primate odašiljanjem
vlastitih misli ne nalaze se na televizijskome ekranu vaše dnevne sobe, nego su to
slike vašega života! Vaše misli stvaraju
frekvenciju, na toj frekvenciji privlače ono
što im je slično, a onda se odašilju natrag, k
vama, u obliku slika vašega života. Želite li
nešto promijeniti u svojemu životu, samo
promijenite kanal i frekvenciju mijenjanjem misli. Nitko drugi ne stvara u našem
iskustvu. Sve radimo sami, sve je naša zasluga. Ljudi nemaju sve ono što žele samo
zbog toga što više razmišljaju o onome što
ne žele nego o onome što žele. Osluhnite
vlastite misli, osluhnite riječi koje izgovarate. Zakon privlačnosti je apsolutan i ne
može pogriješiti.
Dok budemo promatrali svoje životno
iskustvo i iskustvo svojih bližnjih, možda
uvidimo dokaze koji potvrđuju ovaj zakon.
I kada počnemo uočavati apsolutnu korelaciju između onoga što mislimo i govorimo
(''Dok razmišljamo i govorimo, stvaramo'')
i onoga što dobivamo, naše razumijevanje
zakona privlačenja nastavit će se, a i želja
da koristimo svoj sustav za navođenje kako
bi smo usmjeravali misli, povećat će se. Istovremeno zadobit ćemo šire razumijevanje za život oko sebe – čak što više, lakše
ćemo to uvidjeti zajedno sa drugima.
Za primjer: Primjećujete li da su oni
koji pričaju o bolestima sami sve bolesniji?
Primjećujete li da oni koji pričaju o siromaštvu žive sve siromašnije, dok oni koji
pričaju o prosperitetu žive sve prosperitetnije?
Kad shvatite da su vaše misli poput
magneta, a da vaša pozornost usmjerena na
njih prouzrokuje da one dobivaju sve veću
snagu, sve dok predmet misli na kraju ne
postane predmet vašeg iskustva, vaša
spremnost da obraćate pozornost na to kako
se osjećate, pomoći će vam da promišljenije odaberete pravac svojih misli.
Poput svih prirodnih zakona i zakon
privlačnosti posve je savršen. Vi stvarate
vlastiti život. Što posijete, to ćete i žeti!
Misli su sjeme, a žetva će ovisiti o sjemenu
koje ste posijali.
"Nudim ti samo istinu i ništa više."
(Morphius, iz filma Matrix)
9
PRINCIPI ODRŽIVOG RAZVOJA I ZAŠTITA OKOLIŠA
FOJNIČKAŠKRINJA
Toplifikacija Fojnice
O
va točka rasprave mogla bi biti od strateške važnosti za daljnji razvoj općine
Fojnica u okruženju, jer bi u bitnom
mogla unaprijediti i razriješiti problem
energetske opskrbe urbanog dijela grada
toplotnom energijom. I ne samo to, ovaj
projekt bi riješio i problem komunalnog
otpada. Uz to bi ovaj sustav u ljetnom periodu proizvodio električnu energiju, otvorio bi radna mjesta ljudima koji žive u
Fojnici, smanjila bi se emisija zagađenja u
gradu, riješio odvoz i problem sanacije
smeća.
ENERGETSKI SEKTOR &
POTENCIJAL FEDERACIJE BIH
Federacija BiH ne samo da ima potencijal za bilancu vlastitih potreba, nego, bude
li kreirala primjeren model financiranja
izgradnje proizvodnih i drugih kapaciteta,
ima mogućnost povećanja BDP po osnovu
električne energije koju će učiniti dostupnom za tržište.
Dakle, rast i razvoj vlastitog elektroenergetskog sustava definira i determinira
strateško određenje spram izazova: proizvoditi za zadovoljenje samo vlastite potrošnje ili tomu dodati i za tržište električne
energije.
Iako bosanskohercegovačka ekonomija
trpi štetu zbog dvostrukog udarca u vidu
dugotrajne političke blokade s jedne strane
i negativnih trendova na globalnom tržištu s
druge strane, i vlasti i poslovna zajednica
imaju moć osigurati nove investicije i nova
radna mjesta, na način kako je u uvodu uopćeno prikazano. Je li to šansa za Fojnicu,
vidjet ćemo, vrijeme će pokazati.
SUSTAV TOPLIFIKACIJE URBANOG
DIJELA OPĆINE FOJNICA
Da se vratimo u vijećničke klupe i njihova razmatranja. Idejni projekt za realizaciju ovoga sustava dao je i prezentirao
''Dvokut pro''. Gđa. Vanja Čurin, prezentatorica projekta, kazala je kako cijena
energije i energenata kontinuirano raste, te
se smatra kako je ovo održiv projekt zbog
čega se i ušlo u njegovu realizaciju. Na prostoru općine Fojnica i šire regije postoje
resursi biomase iz industrije i šumarstva.
Stoga bi za realizaciju ovoga projekta bilo
potrebno naći lokaciju gdje bi se takav
objekt gradio. Cilj projekta je koristiti kao
osnovno gorivo biomasu drvnog i animalnog porijekla, ali isto tako i dio komunalnog otpada koji bi se koristio kao gorivo.
Samim time bi se riješio dio problema oko
zbrinjavanja komunalnog otpada. Prihodi
se planiraju od toplotne energije, električne
energije i komunalnog otpada. Povrat uložene investicije je šest do devet godina.
Projekt je podijeljen u dva segmenta.
10
Piše Alen Cvjetković, prof. fil. soc.
Jedan je dio koji se tiče energije i drugi
dio koji se tiče otpada. Namjera je ići na
pro-izvodnju toplinske električne energije i
distribuciju električne i toplinske energije.
Ako bi se išlo na veće količine energije ista
bi se prodavala lokalnoj elektroprivredi ili
se transferirala i prodavala na tržištu.
Uz energanu bi se locirao objekt za selekcioniranje otpada. Kroz izgradnju objekta i kroz energiju koja bi se tim putem
ostvarivala, mogli bi se, nadalje, na danoj
lokaciji generirati i neki drugi vidovi djelatnosti koji su komplementarni proizvodnji energije. Na primjer poljoprivredna djelatnost - staklenička proizvodnja koja bi koristila viškove ove energije, jer je predviđeno da takav objekt radi kroz cijelu godinu.
Prihodi se planiraju od toplotne energije,
električne energije i komunalnog otpada.
Isto tako, cilj je povećanje komfora stanovanja, niža cijena, povećanje nekih djelatnosti koje se mogu pojaviti naročito u
šumarstvu.
Minimalan broj uposlenih bi bio od 5 do
10, a ako bi faza išla u punom kapacitetu i
do 30. Očekuje se kako će razvojni projekti
generirati veći broj zaposlenih sa područja
Fojnice.
Izvorna djelatnost firme "Dvokut pro"
je zaštita okoliša. Ovo je projekt koji ide u
tom smjeru. Plinovi iz dimnjaka moraju biti
u skladu sa lokalnim propisima, a tehnologija koju oni primjenjuju davala bi znatno
bolje rezultate i od toga. Svi negativni elementi bili bi maksimalno eliminirani, a minimalno u skladu sa zakonskim propisima.
Emisija zagađenja u gradu sada je znatno
veća od one koja bi se ovako postigla, jer
ovo bi bilo jedno ložište, regulirano, praćeno, mjereno, dok su sadašnja ložišta manja,
loše održavana sa lošim sagorijevanjem itd.
Na ovom objektu se planiraju koristiti i izvori geotermalne energije, ali i izvori solarne energije, naročito u ljetnom periodu. Želja nam je, kazala je prezentatorica projekta, uključiti sve zainteresirane lokalne firme i pojedince jer projekt je otvoren za sve,
a ako bi i Općina ušla u vlasnički udio
morala bi tada dijeliti i neke elemente kao i
svi ostali vlasnici ovakvog poduzeća koje
bi trebali realizirati. Ako bi se krenulo u
realizaciju već danas, planira se da prva faza projekta bude u funkciji kroz dvije godine. Sredstva za ovaj projekt mogu se dobiti
od fondova koji su namjenski određeni za
ovakvu vrstu projekta.
Projekt je podržan, idejno aranžiran i
vođen od općinskog načelnika, gosp.
Salkana Merdžanića. Na sjednici OV
Fojnica gosp. Merdžanić je ukazao kako je
BROJ 3
prvenstveno potrebno donijeti odluku i
usuglasiti se oko toga da se osigura dio
zemljišta za gradnju sustava toplifikacije.
U odluci su ponuđene dvije varijante. Jedna
je da se ide na klasičnu kotlovnicu za zagrijavanje, gdje je neophodno osigurati minimalno 2000 m2. Druga varijanta, uz klasičnu kotlovnicu za zagrijavanje, išlo bi se i
na klasifikaciju otpada, gdje bi se pristupanjem regionalnoj deponiji prepolovio
odvoz smeća i plaćanje po toni. U tom slučaju potrebno je do 5000 m2.
Vijećnik, gosp. Andrija Lekić, je
naglasio kako strateški plan razvoja općine
Fojnica ne bi trebalo prihvatiti bez plana
toplifikacije, jer tim projektom Fojnica
pruža šansu i nekim novim ljudima, novim
firmama, uz naglasak na nužnost potrebe
transparentnosti, upoznavanja i informiranja svih zainteresiranih za ovaj projekt.
Vijećnik, gosp. Selimović Nasir – uz
podršku ovome projektu, naglasio je bitnost stavke da kada se proglasi javni interes
obeštećenje ide vlasniku zemljišta, na što je
sugestiju i bitnu stavku u cijelom projektu,
ukazao i vijećnik, gosp. Jakov Gavran,
kazavši: „Pošto je imovina poduzeća 'Šipad
Vranica' Fojnica u toku privatizacije, zamolio bih da se uputi pismo namjere nadležnoj
kantonalnoj agenciji da putem male privatizacije možete ući u proces za dobivanje suglasnosti za predviđeni k.č., jer taj k.č. je u
poslovnim knjigama koji utječe na visinu
kapitala“.
Na sjednici je bio prisutan i predstavnik
radnika 'Šipad Vranica' Fojnica, gosp. Nikica Markija, i kao predstavnik firme koja
je nositelj dijela zemljišta trajnog prava
korištenja dao je suglasnost na donošenje
odluke od javnog interesa bez eksproprijacije trajnog prava korištenja zemljišta.
Na kraju, predsjednik OV Fojnica,
gosp. Vinko Protuđer, dao je na glasovanje Prijedlog odluke o utvrđivanju općeg
interesa za izgradnju sustava toplifikacije
urbanog dijela općine Fojnica sa primjedbama, koja je i usvojena sa 19 glasova ZA.
Dana 25. veljače 2010. donesena je i
službena Odluka OV Fojnica, gdje se utvrđuje da je od općeg interesa izgradnja sustava toplifikacije urbanog dijela općine
Fojnica sa kotlovnicom na dijelu zemljišta
označenom:
- k.č. 1466/3, površine 2.400 m2,
vlasništvo ''Sareks'' d.o.o Sarajevo
- k.č. 1465/10 i k.č. 1474/1, površine
2.200 m2, trajno pravo korištenja ''Šipad
Vranica'' Fojnica, te da se u te svrhe može
pristupiti eksproprijaciji navedenog zemljišta. Istom Odlukom OV Fojnica utvrdit
će zajednički interes ulaska u projekt izgradnje sustava toplifikacije urbanog dijela
općine sa zainteresiranim investitorom. Na
kraju se utvrđuje da će zainteresirani investitor biti korisnik eksproprijacije zemljišta
za izgradnju kotlovnice iz donesene Odluke.
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
DRUŠTVA I UDRUGE
FOJNIČKAŠKRINJA
U
U koordinaciji sa spomenutim udrugama izgradili smo dva spomen – obilježja
na prostoru općine Fojnica:
druga HVIDR-a HVO H-B FOJNICA
utemeljena je 1995. godine. Okupljamo
190 članova i udruženi smo u županijsku Udrugu HVIDR-a HVO H-B koja
ima 11 članica, a predstavljaju općine sa
prostora Županije Središnja Bosna. Županijske udruge su dalje udružene u Zajednicu županijskih zajednica HVIDRA-a HVO
H-B koja djeluje na čitavom prostoru BiH.
Bavimo se sljedećim aktivnostima:
-
-
pravna pomoć članstvu prilikom ostvarivanja prava kroz institucije BiH i RH
materijalnu pomoć najugroženijim
članovima u okviru naših mogućnosti
obilježavanje značajnih datuma na prostoru općine i županije
organiziranje i provedba športskih igara
na svim razinama u sustavu Udruge
suradnja sa ostalim udrugama proisteklih iz Domovinskog rata na prostoru općine, a to su:
Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Fojnica – predsjednik
Zvonko Okić
HVIDR-a
Fojnica
-
-
-
Udruga obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Fojnica – predsjednica Vera Lovrić
Hrvatska udruga logoraša Domovinskog rata Fojnica – predsjednik
Marko Krajina
Udruga oboljelih od PTSP-a Fojnica
– predsjednica Jelena Cvjetković
Udruga maloljetnih dragovoljaca Domovinskog rata HZ-HB u Fojnici –
predsjednik Ranko Oroz.
-
Spomen obilježje poginulim braniteljima u Gojevićima, otvoreno 29. rujna
2007. godine, izgrađeno uz financijsku
potporu dobrotvornog društva "KFK"
iz Stuttgarta kojima se ovim putem još
jednom zahvaljujemo.
-
Spomen obilježje poginulim braniteljima u Fojnici izgrađeno na prilazu
samostanskoj crkvi sv. Duha u Fojnici
uz financijsku potporu Vlade Republike
Hrvatske i Uprave za branitelje Travnik. Zahvaljujemo i tadašnjem gvardijanu fra Mirku Majdandžiću koji nam
je odobrio izgradnju na crkvenom zemljištu.
Za ovaj put toliko. Nadamo se i daljnjoj
suradnji sa vama i želimo vam uspješan
rad!
Predsjednik
HVIDRA-a HVO H-B FOJNICA
Ilija Cvjetković
IZ STUDENTSKOG DNEVNIKA
FOJNIČKAŠKRINJA
Odabir fakulteta – tjeskoba ili zadovoljstvo
O
stala su još tri mjeseca do početka prijemnih ispita na fakultete. Krajnje je
vrijeme za maturante, koji žele nastaviti
s visokim obrazovanjem, da počnu razmišljati o svojoj budućnosti. Budući da stručnjaci smatraju da su 3-4 mjeseca potrebna
za prikupljanje informacija o željenom studiju i za pripremu prijemnog ispita, oni koji
su još u dvojbi oko odabira studija trebali bi
se što prije odlučiti. Odabir studija je zasigurno jedna od najtežih odluka, te je stoga
dobro konzultirati se s bližnjima i vlastite
preferencije usmjeriti pravim putem. Obzirom da tom odlukom ne biramo samo studij
u narednih nekoliko godina, nego i svoj materijalni položaj, društveni ugled, prijatelje
i sl., konačnu odluku trebao bi ipak donijeti
sam maturant/ica.
Jedno od najčešćih pitanja kojima su
maturanti izloženi nekoliko mjeseci prije
završetka srednje škole je: "Što ćeš studirati?" i sve varijante ovoga pitanja. Budući
da je ovo pitanje uglavnom kurtuazno, te
sugovornike prestane zanimati odgovor i
prije nego ga čuju, neka se oni neodlučni ne
uzrujavaju zbog istog. Također je dobro ne
zavaravati se pričama o poželjnim i nepoželjnim zanimanjima jer je opće poznato da
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
Piše Ivan Božić
je učenje mnogo lakše ako imamo pozitivan
stav o gradivu koje učimo, te nas odabir studija trenutno traženog na tržištu može odvesti u propast. Važno je odvojiti si vremena za sebe, te razmisliti o nekim važnim pitanjima kao što su: upoznavanje svojih osobina, upoznavanje poslova koje možete
obavljati s određenim zanimanjem, mogućnosti upisa na određeni faks s obzirom
na ono što se i kako boduje na prijemnom
ispitu. U suradnji s roditeljima, ali i profesorima u školama koji su kroz četverogoBROJ 3
dišnje obrazovanje upoznali vaše kvalitete,
te područja u kojima se dobro snalazite, donesite konačnu odluku. Zatim pristupite
prikupljanju informacija o željenom fakultetu, kako vas prijemni ispit ne bi dočekao
nespremne. Na kraju vam donosim nekoliko korisnih linkova koji sadrže važne informacije za buduće studente zagrebačkog
sveučilišta, ali i nekolicinu općih informacija koje mogu pomoći maturantima u
odabiru svog životnog puta.
www.zcp.hr
www.trinom.hr
www.brucos.hr
11
IZ LJETOPISA FOJNIČKOG SAMOSTANA
FOJNIČKAŠKRINJA
Proslava Svete godine u Fojnici
S
v. Otac Pijo XI. proglasio je godinu
1933. svetom, na spomen 1900-godišnjice Isusova otkupljenja, i pozvao sav
katolički svijet da u pokori i dobrim djelima
provede ovaj veliki jubilej spasa.
Malena Fojnica proslavila ga je toliko
značajno i svečano da je to bila, bez sumnje,
najveća vjerska slava što ju je Fojnica dosad vidjela. Ona je bila kronološki prva u
nadbiskupiji Vrhbosanskoj, a za svoje prilike sigurno i najvelebnija, te je vrijedno da
se o njoj glavne točke ovdje pribilježe za
spomen potomstvu. Proslava Svete godine
zamišljena je od otaca u samostanu tako da
imadne što veći nutarnji-duhovni učinak i
što veći vanjski sjaj. Za duhovnu korist trebalo je da svi vjernici dobiju velike jubilejske oproste, primivši sakramente i ispunivši određene uvjete. Malo je tko bio u župi
koji toga nije učinio. I propovjedima se puk
duševno disponirao za razumjevanje jubileja svoga Otkupljenja. Svečana trodnevnica uoči proslave sva je bila u stilu slavljenog Otajstva. U prezbiteriju je instalirano
veliko crkveno raspelo okruženo crvenilom
cvijeća i svijeća, simbolima Isusove Krvi.
Gvardijan je držao sva tri dana prigodne
govore o smrti Isusovoj, o Križu, kao oruđu
otkupljenja, o presv. Krvi Isusovoj. Molile
su se prigodne molitve, pjevale pasionske
pjesme, koje je za ovu prigodu glazbeno
udesila č. s. Lujza Kozinović, milosrdnica
iz Sarajeva. Sve je ovo vjernike poticalo na
pokajanje, na zahvalnost Otkupitelju.
Izvanjska proslava, koju je uglavnom
organizirao i vodio župnik fra Vjeko, pripravljana je izdaleka. Za dane proslave
bijahu određeni dani 13., 14. i 15. kolovoza.
Sastavljen je od građana širok odbor, koji se
sa župnikom brinuo za pripravu proslave.
Uzet je prigodni dramski religiozni igrokaz
"Muka Isusova" sa 42 lica, koji se imao
izvesti na dvoru, kod Lurdske špilje, i drugi
igrokaz "Pođi za mnom", predviđen za pozornicu. Marljivo se vježbalo za glumu,a
istodobno se sabirao materijal i novčana
sredstva za izvanjsku dekoraciju: rasvjetu,
slavoluke, barjake, glazbu.
Svim se župama kotara najavila ovdje
proslava za Veliku Gospojinu, na koju su
pozvani župnici sa župljanima. Došle su
sve župe korporativno, osim Kreševa i njegove 2 župe, Kiseljak s Banbrdom. Kako bi
svečanost što veća bila, ugovoreno je s
Napretkovom glazbom da dođe 2 dana u
Fojnicu uz dosta umjerenu cijenu. Uoči
Gospojine napravljeno je 5 slavoluka, svi
putevi bijahu iskićeni zelenilom, kuće urešene sv. slikama, svijećama, a na sve strane
nebrojenim papinskim zastavama. Pripravljeno za noćnu procesiju od crkve do na dnu
12
Priredio fra Nikica Vujica
Drugoga vrtla buktinje s petrolejom i 120
lampiona sa svijećama za nošenje. Iza večernjeg pozdravljenja zasjala je sva katolička čaršija sa samostanom u moru svjetla,
a sva okolišnja brda zapaljenim krijesovima. U 8 sati noći krenula je iz crkve divna
procesija, u kojoj se nosilo Sveto otajstvo,
Moći sv. Križa, znakovi Muke Isusove.
Ove su svetinje pratile čete djevojčica i
dječaka u fantastičnim odijelima i raznim
simbolima i natpisima u ruci. Ovo je sve
pripravila neumorna kongreganistica Janje
Radijeljević. Vojska sv. Ante nosila je lampione. Tisuće sudionika nosile su u ruci goruće svijeće. Svu ovu slavu uzveličavalo je
pjevanje, zvuci zvona, a nadasve odlični
zvuci Napretkove glazbe. Brojni varoški i
seoski redarstvenici držali su u najuzorni-
Sv. Otac Pio XI.
jem redu velike mase naroda, koje su se pridružile fojničkim župljanima iz susjednih
župa. Svi su sokaci katoličke čaršije bili ispunjeni svijetom. Inovjerci su izvan sebe
motrili ovu neviđenu noćnu slavu katolika,
a ovi se oduševljavali njome. Pošto se po
svršenoj procesiji sav narod slegao na Rupnovcu pred Gospinom špiljom, tu se sve i
zaustavilo. U tišini noći gvardijan je održao
vatreno slovo napeto slušajućem narodu.
Zatim je obavljena pobožnost i podijeljen
blagoslov, te otpraćen presv. Sakramenat u
crkvu, kojega je nosio začasni kanonik Anto Alaupović, koji je kao predsjednik Napretka došao s glazbom iz Sarajeva na proslavu.
Na Gospojinu, kao glavni dan proslave,
slegao se u Fojnici neviđen dosad kršćanluk, oko 5 – 6 000 duša. Svečana pučka miBROJ 3
sa držala se pred Špiljom, a puk je
prekrio svu uzbrdicu iznad potoka i gornji
dio Rupnovca. Mješoviti zbor je pjevao,
glazba svirala. Topovi gruvali, a divno
ljetno vri-jeme sve uljepšavalo. Potresnu
propovijed o Muci Isusovoj obdržao pod
misom s ve-likim raspelom u ruci fra
Vladislav Ćurić, profesor gimnazije iz
Visokoga. Misu dr-žao isti preč. Kanonik,
premda smo bili zamolili mp. Provincijala
ili njegova kus-tosa za tu službu.
Kad je nešto zahladnilo, odigrao se oko
4 sata ganutljivi igrokaz Muke Isusove pred
istom Špiljom, gdje je prije bila uređena sva
scenarija. Kostimi za tolike glumce su bili
originalni. Ulogu Isusa igrao je sami župnik
fra Vjeko. Pojedine točke mučenja Isusa
bile su tako potresne, da je jedva ijedno oko
ostalo suho. Moralni i materijalni uspjeh
ove prikazbe bio je daleko iznad očekivanja. Posebni fotograf iz Sarajeva snimao
je sve važnije prizore proslave, osobito Muke Isusove. Mnogi svijet je kasnije naručio
te snimke za uspomenu.
Navečer je prikazan u Domu drugi komad "Dođi, idi za mnom". Lijepo se izveo.
Sve je bilo u stilu proslave.
Svi oni sudionici ove zaista velebne
proslave, koli domaći toli strani, odnijeli su
neizbrisive utiske s nje. Svuda se pričalo o
fojničkoj proslavi. Katolički tisak najlaskavije je o njoj sve rekao. Mnogi prisutni
inovjerci najviše su se divili onoj disciplini
i redu u cijeloj proslavi, koja je prošla bez i
najsićušnije upadice. Duhovna korist od nje
bila je velika: snažno probuđenje vjerske
svijesti, osvježenje čuvstava zahvalnosti
prema Otkupitelju, oko 1000 primljenih sv.
Pričesti u ta 3 dana.
Vlastodršcima druge vjere nije godila
ova katolička slava, pa su tek poslije nje
počeli praviti neprilike priređivačima. Pozvali su župnika i 12 građana na odgovornost radi izvješivanja papinskih zastava,
premda one nijesu bile nikad zabranjene.
Osuđeni su na globu od po 120 D. a župnik
na 580 D. Iza napravljenog utoka na banovinu svima je kazna oproštena, samo župniku pretvorena u 10 dana zatvora. Kako se
kasnije ispostavilo, ovakova nepravedna
osuda jest maslo seoskog načelnika Gajića
– magni osoris rei catholicae – , da su se na
samoj banovini pitali: zašto jedne oslobodiše kazne, drugomu ju ostavili za isti prekršaj? - kad bi bio prekršaj. Pravoslavska
trpeljivost i bizantinska iskrenost!
Uza sav ovako nekvalificirani postupak
vlastodržaca i pravo poganstvo – isti je načelnik ovom prigodom ocrnio i gvardijana
na banovini – nije se mogao umanjiti dojam
uspjeha opisane veličajne proslave.
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
IZ VREMENA PROŠLOG...
FOJNIČKAŠKRINJA
Još u samu zoru ustala bi starica,
što joj osmijeh nikada ne silazi s lica.
Uvijek je drago sjetiti se dana prošlih i svega što je činilo
život i čovjeka nekad, i usporediti sa svim onim što ga čini
danas. Mi živimo živote uz vjeru, a oni ju živiše, pa je uvijek
najbolje štošta o tome pitati baš njih, naše bake. Ovaj put
saznati ćemo kako se u "vakat" štovala korizma i slavio
Vazam (Uskrs).
Svojim mudrim riječima i sa sjetom Ljuba Šušnjara (70)
ispričala je:
Kao i danas, čistimo grijehe
i živimo novi početak...
S
lavlja su kroz vrijeme korizme i kajanja
bila strogo zabranjena; htjelo se na dostojan način iskazati poštovanje i poniznost mukama i ranama Isusovim, te ih na taj
način "oplakati".
No, postojale su iznimke, kad se moglo
proveseliti i poigrati. Bilo je to na dan
Svetog Joze i dan Blagovijesti... tad se moglo pojesti i popiti i previše, što u ostalim
danima nije bio slučaj.
Piše Ivana Cvjetković
Zadnji dani korizme posebno bi se proveli u tišini, miru i molitvi.
Hrana se pripravljala u izobilju, a pisanice ukrašavale na razne načine.
Ponajviše se koristila takozvana šaraljica napunjena voskom, iza kojeg bi ostajali
originalni i neponovljivi crteži...
Na jaja lijepila bi se djetelina i maslačak, te još pokoji cvijet ili trava i kuhala u
ženskoj najlon-čarapi.
prije Cvjetne nedjelje skupljao se otpad po
vrtovima i palio, što je i simbolika korizme.
Sutradan se umivalo u prvom proljetnom
cvijeću, u znak novog i ljepšeg početka...
Prekrasna boja dobivala se kuhajući jaja
u oljuštini od luka, a sjaj premazivanjem
slaninom.
Na sam dan Uskrsa birale bi se dugo
rađene (šarane) pisanice, te još duže pripremane najtvrđe, za Tucošijadu, pa se nadmetalo i o tome govorilo i cijeli sljedeći
tjedan...
Radost uskrsnuća bila je velika, baš kao
i radost naših starih što ove običaje štujemo
i danas....
Ostali dani bijahu provedeni u postu i
skrušenosti, a posebno petak kad se uzimao
kruh, voda i riba.
U razdoblju pokajanja ljudi su ne samo
riječima, nego i djelima pokušavali iskupiti
se za grijehe načinjene kroz godinu, a dan
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
BROJ 3
13
PUTOVANJE U MJESTU FOJNICAtrans
FOJNIČKAŠKRINJA
Dugo nisam bila na Vranici. Sjećam se
kako sam prijašnjih godina lutala u potrazi
za pravim putom, ali, evo, sada putokazi
izviruju iza svake okuke. Iako je Fojnica
sama po sebi čisti odmor, ponekad je potrebno napraviti dodatni napor od svega
22 km kako biste se našli u esenciji dječije
zaigranosti. Savjetujem vam da to svakako
bude za sunčanog dana jer planina kojom
hodite nebu u oblake umije biti jako ćudljiva, pa i okrutna. Po magičnoj kugli paperjastog oblaka to se ne bi dalo naslutiti, ali
kada vas isti taj sjaj sačeka siv i gromovit
iza sljedeće šumovite padine, neka se nađe
u rezervi, među limenkama piva i mesom
za roštilj, i jedna izblijedjela školska kabanica. Ako vas na 1635 m ipak dočeka i žestoka studen, budite bez straha. U rijetkim
katunima što se nalaze u sjenama luksuznih vikendica, ponuditi će vam vunene čarape i kožune, zagrijati vas tek uzavrelim
mlijekom. Nećete se trebati dovijati raspaljivanju vatre, domaćica je brža i od vaše
misli. Dok se raspitujete o broju stada, turističkim atrakcijama, uzbudljivim kotama,
već se mirisima hladi pita sirnica i zove u
ognjište željenih predjela. Neću vam reći
koliko je ukusno, dođite i probajte gostoprimstvo!
A tek tajne! One se zrcale na dubini od
13 m, negdje između tritona i gašenja sunčeve zrake, ondje gdje gubite narcisoidnu
mjeru. Zaronite smjelo u san o jezerskoj genezi koji će vas ponijeti u prastara vremena
u kojima se Zemlja njegovala pilingom od
usitnjenih glečerskih kristala i grumenja
zlata. Baš tako zamišljam brušenje ovog ogledala, kao dugotrajan i minuciozan rad koji se odvija u beskrajnoj ljubavi i poštovanju prema materiji. Po savjetu naših iznenadnih domaćina vraćamo se na liticu sa
14
Ledeno
zrcalo
Piše Suzana Lovrić
najljepšim pogledom na dolazak u Svepripadnost. Taj je osjećaj nalik otvaranju prozora cvrkutu i cvjetanju nakon duge zime.
Dobijete želju podići ruke i zapjevati Lonestar zajedno sa Norah Jones. Nadohvat
dugotrajne šutnje pozavidite Stvaraocu na
jednostavnosti ideje, bojama, kadriranju i
umijeću ignoriranja suvišnosti. Trenutak
koji vas zapuhne sa sjevernim vjetrom nalik je trajnom otrežnjenju od trke sa vremenom, dokazivanjem. Kao posvađani, penjemo se prema dvjema točkama na horizontu. Jednu nazivaju Travničkim, a drugu
Sarajevskim vratima. Jezero postaje sve
manje dok zadihano tragamo za svojim nemagličastim prostorima. Za besprijekorno sunčanog dana, kao što je ovaj, naziru se
obrisi urbanog života. Naša županijska i
državna prijestolnica stoje u tihoj uroti naspram ovog Spomenika prirode. U onom
betonskom sivilu žive i ljudi koji smatraju
kako je dovoljno donijeti zakon, ali provođenje zakonskih mjera ostavljaju stihiji
vremena. U tom njihovom novom, modernom stihijskom preobražaju od leptira nastaje larva, a od larve odumiranje. Šuštanje
vjetrom nakrivljene grančice budi nadu.
Kao da nam priča o svim nezamislivim intrigama koje su je vraćale pod zemlju. I kao
da veli, nisam stablo, nisam behar niti plod,
BROJ 3
ali sam ovdje.
trigama koje su je vraćale pod zemlju. I
kao da veli, nisam stablo, nisam behar niti
plod, ali sam ovdje.
Vraćamo se nakon neuspjele rasprave o
bitku i važnosti, tužnjikavi, sa Praobale.
Planinske ruže nam paraju potkoljenice,
stvaraju kratkotrajnu tetovažu kojom ćemo se hvaliti dok ponovno ne ogladnimo. A
gladni smo nečega neopisivog, čim se približimo zrcalu. Tu smo nastanili važne
upitnike iz svoje svakodnevice. Nije nam
više lijepo kao Bogu, kompliciramo ideju,
miješamo pogrešne boje, kadar nam je polovičan i sve trpa u sebe. Stojimo nad mirnom jezerskom tamom , u strahu i bez apetita. Ponašamo se neprilagođeno? Skupljamo smeće i mašemo djeci koja čuvanje
stada nadograđuju glatkom šahovskom
pločom. Odmahuju nam, sretni. Jedan dječak dotrčava do nas, želi znati sve o mom
foto-aparatu. Još ne zna slova, ali je spreman učiti! Igramo se kratko, mati ga zove
na ručak. Osjećam lijepu i blagu nesvjesticu
od čestitosti ovih ljudi. A pomalo se i bojim
za njih, za sebe. Nismo li oni isti Slaveni što
su oštrili svoja koplja na ovom mekom, bijelom kamenu? Ovdje se nije moglo samo
od stočarstva trajati? Plemena su i ratovala.
Jednom zbog zlata i ribe, drugi put zbog
žive i šume. Danas, zbog bilo čega.
Pitanja je bezbroj, ali odgovori su endemični, neuvjerljivi kao i opstanak tritona.
Buljimo u sve ono što se zrcali sa nevine
površine i ne vjerujemo kako smo to mi.
Oblaci prolaze kao minute, a mi ih pakiramo u grubi celofan decenijske taštine i
tišine.
U polusnu prilazim svom jezerskom anđelu i ne ispuštam tu ruku, molim ga da čuva to što je ostalo nakon naše pohlepe…
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
EKOLOGIJA
FOJNIČKAŠKRINJA
"Možete cijeli život posvetiti nekom malom problemu i
možete ga riješiti, ali to ipak
ostaje mali problem.
Ako život posvetite rješavanju velikih problema i ne
riješite ih, imat ćete barem
zadovoljstvo da ste pokušali
uraditi nešto veliko, da ste
zanimljivije živjeli."
Vladimir Prelog
22.4. – Dan planeta Zemlje
N
aš kvalitetan život i kvaliteta životne
sredine ide u korak jedno s drugim. Za
ovo prvo smo svi spremni i život dati.
Za ovo drugo i nisam baš tako sigurna. No,
za ovo prvo nam je prvo potreban dom, zar
ne?!
Dom, čiji je rođendan moja glavna tema
ovdje. Dom na koji imamo pravo posuditi
ga i "vratiti" onakvog kakvog smo ga i uzeli. 22. travnja se obilježava kao Dan planeta
Zemlje. Od njenog rođendana (ako i znamo
kad je) pa do onog sljedećeg mi se mislimo
što se popravilo, i je li se uopće išta i popravilo po pitanju očuvanja Planeta.
U želji za što većom zaradom suvremeni čovjek proizvodi ogromnu količinu
stvari koja nam sva zaista i nije potrebna,
što je glavni uzrok pojave otpada. Otpad je
glavni problem životne sredine. Zagađenje
vode, zemljišta i zraka dovodi do narušavanja zdravlja stanovništva, kao i cjelokupnog poremećaja u životnoj sredini.
Mi mali ljudi iza sebe ostavljamo veliki
trag. Prljavi trag koji ne bi željeli vidjeti u
svome dvorištu. Smanjenje nastanka otpada bi svakako trebao biti naš zajednički cilj.
Limenke, ogrisci od jabuke, plastične
vrećice itd. su predmeti koji svakodnevno
"krase" našu planetu Zemlju. A koliko treba
vremena da nestanu?! Pomislimo li kada na
one životinje u rijekama gdje se za malo kisika bore zajedno sa ogriskom od jabuke?!
Pogledajmo koliko je vrijeme razgradnje nekih tvari:
· Plastične boce, vrećice 100
- 10 000 godina
· Plastični upaljači
100 godina
· Aluminijske limenke 10 - 100 godina
· Žvakaće gume
5 godina
· Filter cigarete
1 - 2 godine
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
Piše Lucija Bošnjak, dipl. ing. kemije
· Ogrisci od jabuke
· Papirne maramice
3 - 6 mjeseci
3 mjeseca
Iz navedenog i sami možemo zaključiti
koliku štetu nanosimo životnoj sredini bacanjem otpada.
Ti "ukrasi" su tako reći i najmanji problem. Mnogo veći problem predstavlja eksploatacija i korištenje fosilnih goriva. Pri
tome se oslobađa velika količina ugljika,
koji stvara višak ugljik dioksida (CO2) u atmosferi. On propušta svjetlost i zadržava
toplotu što dovodi do globalnog zagrijavanja Zemlje, poznatijeg kao "efekt staklenika".
Previše se topline na površini Zemlje
danju akumulira, a premalo noću propusti u
svemir, jer je upijaju i zadržavaju molekule
ugljik dioksida. Isti učinak ima i povećanje
udjela molekula metana, CH4 u atmosferi.
Što su posljedice?
Zagrijavanje Planeta, što dalje vodi
ubrzanom otapanju leda na Zemljinim polovima, neravnomjernom rasporedu oborina i promjeni klime. Rješenje ovom problemu leži u smanjenju zagađivača i uporaba drugih ekološki prihvatljivih izvora
energije, što su danas svakako biogoriva.
Protokol iz Kyota, 1997. je također rješenje, a on je ponajprije upućen visokoindustrijaliziranim zemljama jer su one najveći
emiteri plinova.
Drugi veliki problem, koji predstavlja
opasnost za naš Dom, jesu "kisele kiše".
Znamo li što su, kako nastaju? Već 80-ih
godina prošlog stoljeća se dosta pričalo o
kiseloj kiši. Zadnjih godina je taj problem
BROJ 3
zanemaren iako takve kiše i dalje
postoje. To su kiše koje su zagađene,
odnosno sa ve-ćim stupnjem kiselosti od
nezagađenih ki-ša. Za tu kiselost su najveći
krivci tri supstance: ugljik dioksid, sumpor
dioksid i dušik dioksid. Ugljik dioksid je u
zraku prisutan u najvećoj koncentraciji.
On, kao i druge dvije supstance, reagiraju s
vodenom parom u zraku i stvaraju kiseline,
što do-vodi do stvaranja kiselih kiša. Kisele
kiše štetno djeluju na biljke, jezera,
građevine, što ima za posljedicu i
izumiranje šuma, zagađivanje voda.
Treći veliki problem je uništavanje ozona, odnosno pojava "ozonskih rupa". Ozon
je plin koji je vrsta kisika. Ozon u gornjem
dijelu atmosfere, gdje se javlja prirodno u
tzv. ozonskom sloju, štiti Zemlju od sunčevog opasnog ultra-ljubičastog zračenja.
Uzrok pojave ozonskih rupa jesu ponajprije
tzv. CFC spojevi koji ispušteni u zrak sudjeluju u kemijskim reakcijama i dovode do
smanjenja ozonskog sloja.
Za rješenje ovog problema značajna
godina je svakako 1985., kada je potpisana
Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača, a zatim je 1987. potpisan i Montrealski protokol o supstancama koje uništavaju
ozonski omotač.
Naravno, da su zemlje koji su najveći
emiteri odbile potpisati ove dokumente.
Mislim da je i više nego dovoljno informacija za sada, dragi čitatelji, navedenih u
ovom članku koje će vas, kao i mene natjerati da pokušamo živjeti drukčije, ekološki
osviješteni, jer i pokušaj je veliki korak.
Sada kada znamo malo više o uzrocima i
posljedicama uništenja naše Planete, recimo jedno veliko STOP svemu štetnom i pokažimo da nam je doista stalo da ju očuvamo!
15
PREDSTAVLJAMO
FOJNIČKAŠKRINJA
Od davnina jaje predstavlja simbol buđenja novog života. Iz
paganskih su običaja preuzeti elementi probijanja pileta kroz ljusku i
izlazak u svečanost života kao što je Isusovo uskrsnuće i izlazak iz
groba, simbol novog početka. Tehnike ukrašavanja su se
usavršavale i mijenjale, nastajale posve nove, samo je povod te
dječje zaigranosti nad gomilom jaja uvijek ostajao isti. Proslaviti
dolazak proljeća i svetkovinu Uskrsa! Uz pomoć naših Fojničanki
saznali smo ponešto o načinima ukrašavanja, simbolici boja i motiva,
porukama koje se šalju ovim radosnim običajem.
Umjetnost ukrašavanja jaja
Piše Suzana Lovrić
ku modificirala pa salvetu fiksira pomoću
bjelanceta, a lakira običnim lakom za drvo.
Posebno je zanimljiva tehnika sa solnom
kiselinom o kojoj je ponešto naučila iz časopisa, a kasnije također prilagođavala svojim interesima kao i željama naručioca. U
ovoj se tehnici sadržaj jajeta isprazni kroz
mali otvor, potom se površine ljuske koje
želite zaštiti od utjecaja solne kiseline zaštite slojem voska. Nakon kratkotrajnog ležanja jajeta u solnoj kiselini površine koje
nisu bile zaštićene budu posve otopljene,
ostaju zanimljive šupljine pa se cijelo jaje
doima kao da je od čipke. U završnoj fazi
ove tehnike neophodno je da jaje odstoji u
varikini koja neutralizira štetnost kiseline,
dok se polja voska oslobađaju vrelom vodom i tako pripreme za oslikavanje.
U posljednje vrijeme Jelena najradije
jaja oslikava akrilnom bojom ili koristi jednu vrlo zahtjevnu tehniku koja bi se mogla
okarakterizirati kao vez. Nakon što skuhate
jaje potrebno ga je oblijepiti svilenim koncem tako da se nit uz nit složi vrlo precizno.
Jelena Cvjetković se tek tri godine
intenzivno bavi istraživanjem najrazličitijih tehnika ukrašavanja jaja. Za neke tehnike je samo čula i odmah ih počela uspješno
primjenjivati, usavršavajući ih vremenom i
prilagođavajući svom prepoznatljivom
stilu.
U početku joj je bio posebno privlačan
rad sa slamom, šljokicama, biserima i svilenim trakicama. Nakon kuhanja, jaje se boji
u nekoj željenoj temeljnoj boji, a potom se
na njega lijepe sitni detalji koji ga svojom
blještavošću pretvaraju u neobičan i skupocjen ukras. Jelena jako voli decoupage tehniku koja je na ovim našim prostorima rijetka i skoro nepoznata. U toj tehnici se motivi sa papirnatih salveta prenose lijepljenjem na ljusku specijalnim ljepilom sa lakom. Međutim, kako je do tog ljepila teško
doći, a nije niti jeftino, Jelena je ovu tehni16
Potom slijedi dugotrajno i mukotrpno oblikovanje likova u narodnoj nošnji pomoću
konca i šljokica. Jelena najčešće naveze čak
dva para na jednom jajetu! Svoj rad na
ukrašavanju jaja smatra borbom protiv raznih ovozemaljskih neprilika, a kreativna je
tijekom cijele godine. Njezini ručni radovi,
originalni fojnički suveniri i slike, bili su
predstavljeni krajem prošle godine u
Reumalu. Početkom svibnja izlaže slike u
galerijskom prostoru Gradskog poglavarstva u Zagrebu. Ali o tome ćemo u narednom broju…
Božana Tuka je zaljubljenica isključivo u tehniku ukrašavanja jaja tekućim voskom, tzv. batik tehniku.
Osnovni pribor za rad je jednostavna sprava
u narodu prozvana šaraljica. Drveni štapić,
koji se u ruci drži poput olovke, završava sa
malim aluminijskim lijevkom u kojeg se
BROJ 3
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
FOJNIČKAŠKRINJA
špinatom, a tamno smeđu i crnu kuhanjem
u hrastovoj kori. Na prošlogodišnjem takmičenju u ukrašavanju jaja, održanim pod
pokroviteljstvom fojničkog Samostana, osvojila je 3. i 4. nagradu.
stavljaju komadići voska. Lijevak se
nadnosi nad plamen i u trenutku kada vosak
postane tekući njime stvarate željene oblike
po ljusci jajeta. Nakon kuhanja u odabranoj
boji skida se sloj voska ispod kojeg ostaje
prirodna boja ljuske. Specifič-nost
Božaninog rada sastoji se u višefaz-nom
nanošenju voska i bojanja u nekoliko boja
što zahtijeva višesatni rad na jednom
primjerku. To je osnovni razlog što ne ukrašava jaja u komercijalne svrhe. Kompliciranom radu u koji se upušta sa puno ljubavi
teško je formirati cijenu te samo prijatelje i
familiju obraduje ovakvim izuzetnim darovima. Božanini motivi su različiti geometrijski oblici među kojima prevladava trokut kao simbol Presvetog Trojstva. Stilizirane vitice biljaka svojom spiralom simboliziraju beskrajnost, besmrtnost, vječnost.
Inspirirana je svakom lijepom linijom iz
svog okruženja, bilo da se radi o ornamentima iz unutrašnjosti naše crkve, čipkastim
tkanjem zavjese iz svoga stana ili nekim detaljem iz prirode. Za bojanje koristi uglavnom prirodne boje. Crvenu boju postiže
ciklom, bakarno-crvenu ljuskom crvenog
luka, zelene nijanse korijenom koprive i
koji simboliziraju rođenje, zdravlje i plodan život. U posljednje vrijeme često traženi motivi su grbovi nogometnih klubova,
a nerijetko se napiše i neka poruka koju zaljubljeni žele prenijeti u obliku znakovitog
poklona. Veselo šarenilo je opći dojam koji
izaziva pogled na prepunu košaru jaja u
Žaninim rukama.
Nakon što ih skuha odlučuje se za
osnovnu boju. Crvena je, predstavljajući
duhovnu budnost, radost života i ljubavi,
najčešći izbor. Nakon sušenja temeljne
boje, tankim kistom nanosi osnovne konture i raspoređuje cvjetiće po nekom
trenutnom osjećaju. Ne postoje nikakve
pripremne sheme, ne postoje dva ista jajeta.
Svako je unikat! Nakon što se boje i osuše,
slijedi lakiranje. Ovaj završni postupak ima
za cilj da i najmanji uzorak šare dođe do
izražaja.
Žana Bošnjak se već devet godina
bavi tehnikom ukrašavanja jaja akrilnim
bojama. Sa oslikavanjem započinje oko
mjesec dana prije Uskrsa i za to vrijeme je
potpuno posvećena svojoj odmarajućoj zabavi. Kako je uposlena u Vrankamen d.o.o.
prilika joj je svoj rad izložiti i prodavati kao
dio fojničke turističke ponude. Naši raseljeni sugrađani su odnijeli Žanine radove
diljem Europe, a mnogo ih je završilo i u
Australiji.
Najradije slika cvijeće kao simbol ljepote i ljubavi, napupale ili olistale grančice
kao simbol snage i obnove. Među njenim
motivima nalaze se također pilići i zečevi
Žana je posebno ponosna na činjenicu
kako je ove godine, na 15. međunarodnom
sajmu GAST u Splitu, najznačajnijem gospodarskom događaju u Hrvatskoj, među
1273 izlagača imala priliku pokazati svoju
bogatu kolekciju oslikanih jaja.
HKD Napredak Fojnica
i Fojnička škrinja
žele vam sretan i
blagoslovljen Uskrs
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
BROJ 3
17
POVIJEST
FOJNIČKAŠKRINJA
Fra Pavao Dragičević, biskup (1694.-1773.)
Živio je kao blaženik, umro kao svetac
F
ra Pavao Dragičević je rođen 1694. godine na selu Tješilo nedaleko od Fojnice.
Školovanje je završio u Italiji. U franjevačkom Redu obnašao je dužnosti meštra
novica i definitora bosanske provincije. Poslije smrti prvog bosanskog apostolskog vikara, nadbiskup Zmajević ga je predložio
Propagandi, za nasljednika Delivića, što je
Propaganda i uvažila. Papa Benedikt XIV.
odobrio je izbor Propagande od 14. studenoga 1740. i 15. prosinca iste godine te je
imenovao fra Pavu Dragičevića za diumskog biskupa u Makedoniji i apostolskog
vikara u Bosni. Posvećen je za biskupa u
Zadru, 29. lipnja 1741., a posvetu je obavio
zadarski nadbiskup Vinko Zmajević.
Za vrijeme upravljanja Apostolskim vikarijatom, biskup Dragičević obavljao je
redovito svoje pastirske pohode po župama. Kao i prethodnik mu, biskup Delivić,
bio je suočen s golemim poteškoćama, nevoljama i opasnostima. Bosanske političke
prilike bile su nesređene. Poslije pobjede
Turske pod Banja Lukom 1737. i mira u
Beogradu 1739. godine, nesnošljivost domaćeg muslimanskog stanovništva prema
kršćanima uopće, sve je više rasla. Zulumi i
globe bili su svakodnevni. S druge strane,
pravoslavni patrijarh i bosanske vladike,
svojim nastojanjima da prošire jurisdikciju
i na katolike, više nego sami muslimani,
otežavali su ionako tešku službu biskupa
Dragičevića. Godine 1743. nalazio se u zatvoru u Fojnici. Osim toga bio je vrlo često u
kritičnim položajima, pa i u samoj smrtnoj
pogibelji. Iscrpljen napornim radom i teškom bolešću, biskup Dragičević moli Sv.
Stolicu, da mu nađe zamjenu, i njega riješi
teške dužnosti. U isto vrijeme predložio je
za zamjenika fra Bonu Benića, eksprovincijala Bosne Srebrene. Sv. Stolica je uvažila
njegovu molbu, primila njegovu ostavku i
imenovala fra Bonu Benića libistrinskim
biskupom i apostolskim vikarom u Bosni.
Međutim, Benić se radi starosti i bolesti
nije primio dužnosti, pa je Kongregacija
morala imenovati drugoga. To je bio fra
Marijan Bogdanović.
Poslije ostavke biskup Dragičević se
povlači u samostan u Fojnicu gdje provodi,
bolestan i na krevetu, zadnje dane svoga života. Ali kako je 1772. godine umro njegov
nasljednik fra Marijan Bogdanović, iako
bolestan i u krevetu morao je preuzeti upravu Apostolskog vikarijata, sve do imenovanja novoga. 14. veljače 1773. umro je
Dragičević u 76. godini života. Pokopan je
u franjevačkoj crkvi u Fojnici. Ostavio je
rodnom selu Tješilu potpun misni pribor na
uspomenu.
18
Priredio fra Davor Dominović
Biskup Dragičević bio je vrlo sveta života i posebni štovatelj Majke Božje. Njegov suvremenik Benić piše o njemu: ''1773.
dne 14. mjeseca februara, oko ponoći, priminu prisvitli gospodin biskup Dragićević,
starac, na koga grebu jesam činio (po naredbi i trošku o. m. p. bivšeg provincijala
Dobrete) učiniti /u/ majstora da mu isiče
oliti usiječe ovaj epitaf, koji slidi, sastavljen
od mene istoga fra Bone Benića, kao što
slijedi: Epitaf. Ovdje leži presvijetli i
prečasni gospodin fra Pavao Dragićević iz
Fojnice, Reda manje braće, Bosanske provincije dijumenski biskup, a postao apostolskim vikarom u toj istoj Bosni godine
Gospodnje 1741. Dragovoljno je napustio
svoj teret i čast godine 1766. Konačno je,
pun zasluga, preminuo u Gospodinu, u
ovom samostanu, godine 1773, dne 14. februara, a svoga života 76. Počivao u miru!
– Napomena: bio je posvećen za biskupa u
Zadru. Ovi, dakle, dobri prelat, oh Bože,
koliko je bio stran svijetu! I koliko je zano
prostit onizijem koji su ga uvrijedili! I
koliko je ponizno hodio i radije se siromaškijem odijelom odijevao!'' A njegov
nasljednik biskup fra Marko Dobretić veli
za njega: ''Živio je kao blaženik, a umro kao
svetac; bez duga i gotovine.''
Danas je biskup Dragičević najviše citiran jer je ostavio detaljne podatke o katoličkim naseljima i obiteljima. Popisnu građu i ostale podatke koji je zapisao za vrijeme svojih vizitacija od 1741.-1743., poslao
BROJ 3
je zadarskom nadbiskupu 1744. godine.
Ovdje donosim nekoliko citata koje posjetitelj na internetu može pročitati, a koji
se tiču ostavštine biskupa Dragičevića:
1. ''Početkom 18. stoljeća Barlovci se
još ne spominju. Prostori sela su potpadali
pod Bukovicu, što se vidi iz izvješća ap. vikara fra Pave Dragičevića iz 1744. godine.
U popisu sela nema Barlovaca, ali se spominju obitelji Bartulovića, Anušića, Bumbara, Vidovića, Lopara i Miljanovića. Znači, prije nego su postali Barlovci, u istom
dijelu tadašnje Bukovice obitavale su ove
stare obitelji, koje u kasnijim periodima do
ovog vremena čine ogromnu većinu barlovačkog stanovništva. Uz ovo napominjemo
da je biskup Dragičević 16. siječnja 1742.
godine služio sv. Misu i dijelio sakramente
sv. Potvrde trideset dvojici krizmanika u
kući Petra Bumbara (22).''
2. ''Imena sela koja tvore ovu župu prvi
put susrećemo u tim oblicima tek u tursko
vrijeme, u popisu katoličkog stanovništva
od biskupa fra Pave Dragičevića. Godine
1743. biskup Pa-vao Dragićević dovrši je,
svoj, krajem 1741. u Livnu započeti, popis
katoličkog pučanstva u tadašnjem bosanskom pašaluku, koji je obuhvaćao današnju
BiH. Popisom nije obuhvaćena istočna
BiH. Dostavio ga je Kongregaciji za širenje
vjere u Rimu gdje se čuva u arhivu spomenute kongregacije. Popis je pisan na latinskom jeziku, a donosimo ga u prijevodu.
Popis počinje riječima: U ime Bože. Amen.
Opis mjesta ili naselja u župama Duvanjske
biskupije te Bosanske u onome dijelu kojim
vladaju Turci. Tu su (popisana) domaćinstva i broj Kristovih vjernika što su živjeli u
tim (domaćinstvima) za vrijeme rečene vizitacije presvijetloga i prepoštovanoga
fra(tra) Pavla Dragićevića, duvanjskog biskupa i apostolskog vikara navedenih
mjesta."
3. "Biskup fra Pavle Dragičević u
svome izvješću od 29. veljače 1744. navodi
da je župa Soli (Salinarum) 26. lipnja 1742.
imala 18 naseljenih mjesta, 131 katoličku
kuću i 1298 katolika, a od toga je bilo 907
odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 391
dijete (nepričešćenih). U svome izvješću od
25. studenoga 1762. biskupa fra Pavle Dragičević navodi da je župa Soli prema vizitaciji od 27. srpnja 1762. imala 212 katoličkih obitelji i 2074 katolika.'’
4. ''Naime, 1741/42. godine biskup je
fra Pavo Dragićević zabilježio u Rakitnu
dvije obitelji s prezimenom Bešlić: Nikolinu s 8 i Mijinu sa 6 članova. Iz popisa je
vidljivo da Mijinu obitelj sačinjavaju isOŽUJAK/TRAVANJ 2010.
NAJVEĆI KRŠĆANSKI BLAGDAN
ključivo odrasle osobe, a u Nikolinoj je
dvoje djece, koja nisu dorasla za krizmu, jer
bi ih inače biskup Dragićević 5. i 6. studenog 1741. godine, u vrijeme boravka u Rakitnu, krizmao. Iz ovoga se može zaključiti
da su dijelovi ovih dviju Bešlića obitelji,
pogotovo djeca, ostali u stalnom prebivalištu u Rastovači, u tzv. niskoj Hercegovini,
dok su radno sposobni dijelovi obitelji i posve nejaka djeca provodili dio godine sa
stadima na planinskim ispasištima, kakvo
je bilo Rakitno na 900 metara nadmorske
visine.''
5. ''Biskup fra Pavle Dragićević iz
Fojnice (1740-1767) u svome izvješću navodi da su župi Sarajevo godine 1743. pored ostalih mjesta pripadalo i mjesto Planina koje je imalo 14 katoličkih kuća i 111
katolika a od toga bile su 73 odrasle osobe
(koje se pričešćuju) i 25 djece (ne pričešćenih).'’
6. ''Biskup fra Pavle Dragičević u svome izvješću navodi da su župi Lašvi godine
1742. pored ostalih mjesta pripadala i mjesta Pokrajčići, koji su tada imali 15 katoličkih kuća i 92 katolika, a od toga je bilo 57
odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 34
djece (nepričešćenih), i Zabilje, koje je tada
imalo 6 katoličkih kuća i 59 katolika, a od
toga je bilo 36 odraslih osoba i 23 djece.''
7. ''Biskup fra Pavle Dragičević u svome izvješću navodi da je župi Sutjeska godine 1742. pored ostalih mjesta pripadalo i
mjesto Borovica, koja je imala 20 katoličkih kuća i 137 katolika, a od toga je bilo 87
odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 50
djece (nepričešćenih).''
8. ''Prema izvješću biskupa Pavla Dragičevića od 25. 11. 1762. župa Fojnica je te
godine imala 154 krštenja, 25 vjenčanja i
65 sahrana. A biskup fra Marko Dobretić
piše 12. 7. 1777. da je župa Duha Svetoga
imala 256 krštenih, 40 vjenčanih i 130
umrlih.''
Tužno sjećanje
Na našu dragu
KATU TUKA, rođ. Babić
*28.09.1930. - +01.03.2010.
Voljeni se nikada ne zaboravljaju!
Čuvati ćemo uspomenu na tebe, tvoje
zasluge, tvoju hrabrost, tvoju ljubav.
OBITELJ
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
USKRS/
VASKRS,
VAZAM
Priredio fra Nikica Vujica
U
skrs je kršćanski blagdan kojim se obilježava Kristovo napuštanje groba, trijumfalni povratak Ocu nakon okončanja zemaljske misije. Naziv Uskrs slobodan je prijevod grčkoga pasha anastasion
(dakle ponovno ustajanje i sl.). S tim su nazivom u vezi i imena Anastazija i Anastazije te u pravoslavaca Vaskrsija i Vaskrsije.
Pravoslavni nazivi Vaskrs (vaskrsenje) razlikuju se od katoličkih Uskrs (uskrsnuće) samo po tome što su jezično stariji, tj. što su, kao i većina drugih pravoslavnih termina, dio staro(crkvenog)slavenskog leksika.
U nekim se jezicima taj blagdan vezuje
uz naziv pasha (npr. grč. pasha, rus. pasha, tal. pasqua, fra. Paques, rum. Pessti)
koji je u izravnoj vezi s hebrejskom pesah,
što znači zapravo prijelaz (lat. transitus,
diabasis). Riječ je zapravo o nazivu blagdana kojim se obilježava uspomena na prijelaz Židova preko Crvenog mora (iz egipatskog sužanjstva) u obećanu zemlju pod
vodstvom Mojsijevim. U starozavjetnoj
predaji razlikuje se pasha raspeća (lat.
pascha crucifixionis) i pasha uskrsnuća
(lat. pascha resurectionis). U prvim stoljećima kršćanstva vodila se oštra rasprava o
tome da bi Uskrs svetkovali na dan Kristove smrti (koji se poklapa sa židovskom
Pashom, što se slavi 14. dan mjeseca nisana) ili na dan njegova uskrsnuća. Rasprava je okončana na Nicejskom koncilu 325.
god. kada je odlučeno da se Uskrs slavi prve
nedjelje nakon mladog mjeseca poslije proljetne ravnodnevice ("istonočja", ekvinocija).
Ime Uskrsa u germanskim jezicima
(njem. Ostern, eng. Easter) po svoj je prilici u vezi sa starim pretkršćanskim praznikom što je bio posvećen božici proljeća kod
Germana čije je ime (kod Sasa) u 7. st. zabilježeno u latiniziranom obliku Eostrae.
Nazivi u nekim slavenskim jezicima
tipa slov. veliko noć, češ. veliko noce ili
BROJ 3
staroslavenskog velja noć bez sumnje su u
vezi sa svečanim liturgijskim obredom (vatra, uskrsna svijeća, ophodnja) u noći prije
samoga blagdana, dok se nazivima tipa
veliki dan, veligdan (kod prekomoravskih
Srba i Bugara) upućuje na najvažniji dan
Velikog tjedna.
Posebice je zanimljiv naziv Vazam
(kajk. vuzem, slov. vuzem, - zabilježen još
u oblicima vuzmen, uzmenjak, vuzmenka i
sl.), i to zato što se susreće isključivo kod
Hrvata (uglavnom čakavaca i kajkavaca) i
Slovenaca te mu nema analogije nigdje
drugdje ni na istoku ni na zapadu slavenskoga svijeta. U vezi je svakako s glagolom
uzeti odnosno uzimati (vazeti, v'zemati),
ali njegova semantička analiza nije baš jednostavna. F. Miklošić prevodio je taj naziv
na latinski kao sumptio carnis (uzimanje
mesa) i smatrao ga antonimnim (tj. značenjski suprotnim) nazivu mesopust (karneval, carnevale). Prema tome, Vazam bi
bio dan na koji se iza korizmenog posta,
četrtedestodnevnice opet "uzima meso".
Međutim, kako se u starijim hrvatskim i
slavenskim tekstovima vazam vrlo često
rabi kao objekt uz glagol jesti (jesti, blagovati vazam), dovodi se istodobno i u vezu s
Kristovom posljednjom večerom (usp. i
predodžbu Krista kao vazmenog janjeta)
odnosno s onim što se običava jesti na
Uskrs i što prethodno biva blagoslovljeno
(šunka, "bijela pečenica", specijalni kruh
pomazan jajima, jaja i sl.).
U gotovo svih europskih naroda običaji
vezani za uskrsne blagdane pretkršćanskog
su podrijetla. Tipičan je zato običaj šaranja i
bojenja jaja (izlazak pileta iz ljuske jajeta
simbolizira izlazak Kristov iz groba). Zna
se ,naime, da su jaja šarali već stari Slaveni i
Germani (pronađena su u starim skandinavskim grobnicama). Da je taj običaj vezan za praslavensku domovinu, tj. da datira
iz vremena prije pokrštavanja Slavena, vidi
se npr. i po tome što postoji vrlo velika sličnost u ornamentici šarenih jaja kod Hrvata,
Poljaka i Ukrajinaca.
Recimo, na kraju, nešto i o fenomenu
Uskrsa i uskrsnuća sa šireg kulturnog gledišta. Riječ je prije svega o tome da su nešto
analogno Uskrsu i vazmenim ritualima
imale gotovo sve religije i mitologije od početka do danas (npr. egipatski pogrebni
rituali, eleuzinske misterije, tj. starogrčke
svečanosti u čast božice Demetre i sl.) te da
oni svjedoče o trajnoj, grčevitoj i tvrdokornoj čovjekovoj nadi u uskrsnuće, u pobjedu
nad smrću. Stoga je uskrsnuće, kao ideja
shvaćena u najvišem smislu, simbol transcedencije (nadilaženja ovostranosti).
19
DUHOVNI KUTAK
FOJNIČKAŠKRINJA
USKRSNA
PRIČA
Priredio fra Nikica Vujica
Jedne noći on usne čudan san.
Sanjao je kako s Gospodinom šeta
po prekrasnoj pješčanoj plaži.
Preko neba treperile su slike njegova života.
Sa svakim korakom nova slika, a sa svakom slikom
dva para otisaka na vlažnom pijesku.
Jedan pripadaše njemu, a drugi Gospodinu njegovu.
Kad i zadnja slika prošlosti njegove nestade među oblacima,
osvrne se i osmotri tragove iza sebe.
Zamijeti kako ih na mnogo mjesta uzduž krivudave staze
ima samo jedan par.
Zamijeti također kako se ta mjesta podudaraju s najtužnijim i
najtežim trenucima života njegova.
Dugo ga izjedaše sumnja i on se, pokoleban,
na koncu obrati Gospodinu.
"Gospodine", zausti, "rekao si da ćeš, odlučim li se poći za
Tobom, biti uz mene cijelim putem.
Pa ipak u najnesretnijim vremenima zamijetio bi na toj stazi samo
jedan par otisaka. Ne razumijem zašto Gospodine.
Kada mi je bilo najteže, kada sam Te najviše trebao, Ti bi me napuštao."
Gospod odšuti trenutak zatim mu blagim glasom odgovori:
"Sine moj, drago dijete moje, volim te i nikada te neću napustiti.
I imaš pravo, tijekom kušnji i patnji kroz koje si prolazio, kada je
na stazi života za tobom ostajao samo jedan par otisaka, nisam
hodao uz tebe … Nosio sam te."
20
BROJ 3
SKI KUP
"VRANKAMEN 2010"
Piše Radoslav Kapetanović
U
organizaciji SK "Vrankamen" i Sportskog saveza Kiseljak održano je, već
tradicionalno, sedmo po redu, natjecanje učenika osnovnih i srednjih škola u
veleslalomu. Ukupno je sudjelovalo 90
natjecatelja.
Organiziranje utrke je zahtjevan posao
na kojem je bilo angažirano 25 osoba na
poslovima sudaca, redara, medicinskog
osoblja, abručera, mjerača vremena, logistike itd.
Stazu sa ukupno 22 vrata postavio je
Leo Beblek na terenu Fratarske staje. U
kategoriji mlađe cicibanke prvo mjesto je
zauzela Ajla Smolo, a u kategoriji mlađi cicibani Nermin Kadić. Pobjedu u kategoriji
starije cicibanke odnijela je Dajana Dijaković, a najbrži stariji ciciban je bio Andrej
Bošnjak. Fany Bućo je pobjedila u kategoriji mlađe djevojčice, a od mlađih dječaka
najbolji je bio David Udovičić. Među starijim djevojčicama nagradu je odnijela
Anđela Šušnjara, a među starijim dječacima najbrži je bio Matej Tuka. Dijana Stanić je najbolja juniorka, a Leon Tuka najbolji junior. U kategoriji veteranki najbrža
je bila Gordana Karačić dok je u kategoriji veterana prvi na cilj stigao Ivica Ivičević.
Genaralni pokrovitelj natjecanja bila je
Općina Kiseljak iako se veleslalom održao
na dan općine Fojnica.
Ove godine su cijeli projekat potpomogli Trgotank Bakovići, hotel Reumal, Ceste
Kiseljak, Sarajevski Kiseljak, Boreas Kreševo, STR Tuleg Lužine.
Medijski pokrovitelji bili su TVKISS,
Dnevni Avaz, Ski magazin-internet izdanje, Web portal Skijaškog saveza HERCEG
BOSNE (www.skihb.com).
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
SPORT
FOJNIČKAŠKRINJA
Jedan od 13 sudionika
turnira u stolnom tenisu
Nagrade
za najbolje
sportaše i sportašice
F
ojnica, točnije hotel "Reumal", je bio
domaćin ovogodišnjeg Izbora za sportaša i sportašicu koji se održao 26.
veljače 2010. i koji već šestu godinu organizira Sportski savez SBK/KSB. Ova manifestacija je privukla gotovo 300 sportaša i gostiju koji su pored sportskog dijela
mogli uživati i u glazbenom dijelu ove
manifestacije.
Marinko Rajić
O najboljim pojedincima i ekipama u
2009. godini odlučivao je ocjenjivački
sud sastavljen od sportskih novinara
SBK/KSB, te je na osnovu njihovih prijedloga organizacioni odbor odlučio da
nagradu za najboljeg sportaša dodijeli
Marinku Rajiću iz Karate kluba "Sloga"
Uskoplje, osvajaču brončane medalje na
Prvenstvu Mediterana, dok je najuspješnija sportašica Belma Bušatlić, članica
Stolnoteniskog kluba "Bugojno" koja je
prvakinja BiH u dvije kategorije.
U konkurenciji trenera nagradu je dobio Aldin Adilović, Karate klub "Mladost" Vitez, koji je sa dvije selekcije osvojio dva prva mjesta na prvenstvu BiH.
U kategoriji sportaša sa tjelesnom oštećenjem najuspješniji je bio Josip AdžaOŽUJAK/TRAVANJ 2010.
ip, Klub specijalnih sportova "Duga"
Novi Travnik koji je osvojio zlatnu medalju na Specijalnoj olimpijadi u SAD.
Što se tiče najmlađih, najperspektivnija mlada sportašica je Ivona Filipović,
Taekwondo klub "Kreševo", osvajačica
srebra sa Balkanskog prvenstva. U konkurenciji dječaka najperspektivniji mladi
sportaš je Renato Tuka, Hrvatski taekwondo klub "Krepo-Kenan" iz Fojnice,
osvajač brončane medalje sa EP za kadete.
U kategoriji najboljih momčadi i ekipa
nagradu za najuspješniju ekipu podijelili
su Motocross klub "Vitez" i HTK "KrepoKenan" iz Fojnice koji su ekipni prvaci
BiH, a kao najuspješnija ekipa u ženskoj
konkurenciji je Stolnoteniski klub "Bugojno" osvajač 3. mjesta na prvenstvu
BiH za juniorke.
Najperspektivnija mlada ekipa u ženskoj konkurenciji je Skijaški klub "Vrankamen" iz Fojnice koji ne postoji relativno dugo, a već bilježi zapažene rezultate i
dobro stoji na rang-listi klubova Skijaškog saveza. U muškoj konkurenciji nagradu je dobio Rukometni klub "Sloga"
Uskoplje.
Pored ovih dodijeljene su nagrade i
priznanja Sportskog saveza za sportske
radnike pa su tako nagrade za životno djelo dobili: Franjo Selak (posthumno),
Kasim Hajdarević i Mustafa Fuka.
Zlatnom plaketom Sportskog saveza
nagrađeni su: Jozo Marković, Velimir
Suban, Kemal Bajramović i Planinarsko
društvo "Vranica" iz Fojnice; Srebrenu
plaketu dobio je Branko Stanić, a Brončanu plaketu Asaf Kasum i Haris Đelilbašić.
Pokrovitelju ove manifestacije, Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i
sporta SBK/KSB kao i organizatoru,
Sportskom savezu SBK/KSB možemo
čestitati na odličnoj organizaciji te poručiti kako se nadamo da će i u budućnosti
jedino mjerilo za ovakve i druge sportske
nagrade biti: rezultati i zalaganje, kao i
rad sa najmlađima.
S.P.
BROJ 3
U Zavodu Bakovići
održani tradicionalni
turniri
Tradicionalno uoči Dana zavoda
Bakovići, koji se obilježava prvog
ožujka, i ove godine održani su turniri
u šahu, stolnom tenisu i biljaru.
Ove godine turnir u bilijaru
okupio je 17 sudionika
Uz druženje, vedro raspoloženje i
sportski duh, po sistemu svatko sa svakim, natjecalo se 48 korisnika. Nakon
tri tjedna nadigravanja izdvojili su se
najbolji kojima su na prigodnoj svečanosti uručene simbolične novčane nagrade.
Turnir u šahu održava se već 11 godina
21
PRIJATELJI FOJNICE
FOJNIČKAŠKRINJA
TAJ NA
Eto, sve je tu: moje grudi se naslanjaju na meku svježinu zraka,
moj korak plovi pločnikom,kroz predjele breskvinog cvata,
i ruke moje, što lagano kušaju otvoriti vrata
odaja snovitih, na razmeđi svjetla i mraka…
Sasvim blago jašem tog tajnovitog ata,
sasvim sam blizu tajni, dok opijena ljepote slutnjom,
u bjelinu uronjena, koračam, lebdim, maglinom
prostora, što me odnosi k Njemu…Od kada
živim taj dar, u snu mi na dlanu trepere
latice svemirske… Pun ih je cvjetni vrt, što bere
ga srce i tijelo… Putuju svojim prozračnim staništem i snuju
moj povratak punini; u iskrica struju me uvlače, u spiralnu
stazu, što vodi me domu dalekom…Penjem se uz cestu astralnu,
k raju, hrlim Tvom cvjetnom zavičaju, i čiste Ti duše zagrljaju…
ISUS
Posvud oko mene, nadohvat mom umu,
odmah ponad srca, sveđer on je tu…
Ako i dvojih, sad već dobro znam: svu
bol , ljubav, strah, sve što god na drumu
životnom me skoli, prihvatit će blago
i privit me lako uz svoj meki skut…
Taj prozračni, mirisni, posve bezimeni, što put
otvara mi sobom, i svjetlucajući k'o drago
kamenje, u prah raspršeno, k'o proljetni dan
spušta se na rame moje: i dok leluja,
poput cirusa, obuhvaćam ga, k'o djetinji san
i primam u naručje prepunjeno bolom.Od bruja
mu šapta, što glazba je i šutnja, kroz stan
mog bića, neizreciva teče struja spokoja…
22
BROJ 3
Zovem se Vesna Hlavaček. Već jedanaest godina sam novinarka – urednica i
voditeljica emisija Kulturnoga programa
na Radiju Herceg Bosna (radio na hrvatskom jeziku, sa sjedištem u Mostaru, koji
svojim odašiljačima pokriva Bosnu i Hercegovinu i dio Hrvatske). Jedna od emisija
nosi naziv "Svjetionik", i posvećena je umjetnosti, znanosti i duhovnosti, a u drugoj,
naslovljenoj "Na početku bila je glazba"
slušamo ozbiljnu glazbu i razgovaramo o
kulturnim aktualnostima u regiji. Jednom
tjedno uređujem i vodim i kolažnu, jednosatnu emisiju "Puni krug", a od ljeta
2009. i Večernji program pod nazivom
"Večeras s vama"… Uređujem i vodim
emisiju "Bioetička radionica". Uza sve to,
obavljam i spikerske poslove.
Rođena sam 17. veljače 1951. u Mostaru, gradu u kojemu sam završila gimnaziju i studij materinskoga jezika i književnosti južnoslavenskih naroda na Pedagoškoj akademiji, te bila polaznicom dvogodišnjeg Dramskog studija, pri Narodnom
kazalištu. Radila sam u prosvjeti, poduzeću "HEPOK, Plantaže-Mostar", te obiteljskom poduzeću "Onix" za izradu membrana za automobilske dijelove. Bila sam
dopisnica listova "Oslobođenje", "Večernji list" i lokalnog tjednika "Sloboda", koji
je imao sjedište u Mostaru.
U 2008. godini iz tiska je izišla, u nakladi DHKHB i Synopsisa – Zagreb, moja
knjiga pjesama "Puni krug", predstavljena
17. listopada 2008. u Napretkovom klubu Lira u Sarajevu, a 12.studenog 2008. i
na valovima HR1, u emisiji "Kutija slova".
Druga zbirka stihova, naslovljena "Tebi",
ugledala je svjetlo dana 26. prosinca
2009., u nakladi HKD "Napredak" Sarajevo – Zagreb. Obje knjige dobile su potporu za tiskanje i nagradu autoru na Natječaju Fondacije za nakladništvo Federacije BiH.
Pišem i objavljujem poeziju u književnim časopisima: "Motrišta", "Most", "Dubrovnik", "Marulić", "Osvit", "Riječ", "Mogućnosti", "Diwan"...
Sudjelovala sam, kao pjesnikinja, u
programu manifestacija: "Mostarsko književno proljeće", "Šopovi dani na Plivi",
"Humske večeri poezije", "Šantićeve večeri poezije"…
Bila sam članicom žirija na Kazališnim/Pozorišnim igrama BiH u Jajcu 2007.
godine.
Majka sam dvoje odrasle djece.
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
ŽIVOTNA ŠKOLA
FOJNIČKAŠKRINJA
R
oditelji su po svojoj prirodnoj i društvenoj funkciji odgojitelji. Biti roditelj
znači stalnu brigu o djeci, prihvaćanje
dužnosti u odgoju, u procesu izgradnje njihove osobnosti. Odgajanje je dugotrajan
proces pun napora, odgovornosti i odricanja. Trebalo bi da u odgoj budu uključena
podjednako oba roditelja. Tomu u prilog ide
činjenica da se koordiniranim i suradničkim odgojnim djelovanjem ostvaruje bolji
odgojni učinak. Međutim, različite životne
okolnosti često puta ulogu odgojitelja dodjele samo jednom od roditelja.
U ranom djetinjstvu najvažniji odgojitelj je majka. O njezinoj ulozi, ljubavi,
njezi i brizi za dijete u najranijoj dobi, ovisi
tjelesno i duševno zdravlje djeteta. Ako
majka svoju funkciju ne obavlja dobro i odgovorno, pojavit će se negativne posljedice
u obliku različitih poteškoća u kasnijoj dobi
djeteta. Rezultati brojnih istraživanja pokazuju osjetljivo zaostajanje djece koja su bila
uskraćena za majčinsku ljubav, brigu i njegu u ranom djetinjstvu naspram djeci koja
su živjela u normalnim obiteljskim prilikama. Zaostajanje se odnosi na mentalne
sposobnosti, emocionalni i socijalni razvitak, a prema nekim autorima i na tjelesni
razvitak djeteta. Brinući se o djetetu majka
uspostavlja prvi emocionalni kontakt s djetetom, što je izuzetno važan uvjet za njegov
daljnji normalni razvitak. Ako dijete nema
osobe s kojom bi se emocionalno povezalo i
identificiralo, nastaju smetnje u razvitku
njegove osobnosti. Nakon treće godine dijete se sve više osamostaljuje, socijalni
krug se širi, pojavljuju se novi kontakti i
novi odgojitelji.
U tom razdoblju sve važniju ulogu ima
otac kao odgojitelj. Emocionalna povezanost s ocem sve više jača. Djetetu su potrebna oba osjećajna kontakta, i s ocem i s majkom. Oni se međusobno dopunjuju, a dijete
se osjeća sigurno, radosno i sretno. Gubljenjem jednog ili drugog emocionalnog kontakta dijete se osjeća nesigurno, uskraćeno i
nesretno.
Nesebično, odgovorno i savjesno roditeljstvo pretpostavlja da su i sami roditelji
dobro odgojeni, da su zrele i dobro formirane osobnosti. Da posjeduju određen fond
znanja i sposobnosti kojima osiguravaju
svrhovito, organizirano i dosljedno odgojno djelovanje.
Uspješno odgajanje pretpostavlja dobro
poznavanje djeteta. Dakle, roditelji moraju
dobro poznavati tjelesne i psihičke razvojne mogućnosti, karakteristična obilježja
pojedinih razvojnih faza i uskladiti svoje
odgojno djelovanje uvažavajući individualnost svakog djeteta.
Uvažavajući različita iskustva roditelja,
iz kojih znanost crpi nove spoznaje, kako bi
se unaprijedila odgojna praksa, preporuka
roditeljima je:
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
Roditelji kao
odgojitelji
Josipa Lovrić, prof.
- poštujte djetetovu osobnost
Dijete je osobnost u razvitku. Sva odgojna nastojanja moraju biti usmjerena na
proces što uspješnijeg razvoja njegove
osobnosti. Ne smatrati dijete manje vrijednim samo zato što je dijete. Dužni smo
uvažavati njegovo dostojanstvo, odnositi
se prema djetetu taktično, slušati njegove
prijedloge, razmotriti želje i inicijative, razgovarati, dogovarati se, surađivati. Ne smijemo zaboraviti da uz poštivanje prava idu i
dužnosti, stoga moramo biti dosljedni u
zahtjevu da se odgovorno odnosi prema
svojim dužnostima.
- gradite i njegujte međusobno
povjerenje
Za normalan razvitak djeteta vrlo su
važni skladni i emocionalno pozitivni odnosi među članovima obitelji. Kada među
članovima obitelji vlada povjerenje roditelji imaju jak utjecaj na djecu. Djeca se povjeravaju svojim roditeljima, prihvaćaju ih
kao autoritete i zajedno rješavaju životne
probleme.
- budite jedinstveni u zahtjevima i
utjecaju oba roditelja
Jedinstvenost podrazumijeva skladno
odgojno djelovanje oba roditelja. Ako ne
postoji takav sklad, nema koordinacije u
odgojnom djelovanju, ne poštuje se kućni
red, odgojni rezultati bit će slabiji, često i
negativni. Ukoliko nema jedinstvenog odgojnog djelovanja oba roditelja, kod djeteta
se stvara problem što je ispravno, a što ne te
se najčešće odlučuje za ono što traži manje
napora i osobnog zalaganja.
- dosljednost u stavovima i postupcima
Od roditelja se očekuje da budu dosljedni sami sebi. Ako su skloni čestim promjenama svojih stavova, tada oni nemaju
neki značaj za dijete. Dijete mora shvati
kako se red, disciplina, pravila ponašanja,
obveze, moraju uvažavati. Dosljedni roditelji su izvrstan primjer za dijete, i često
model s kojim se identificiraju.
- uvažavajte individualnost
Svako dijete je posebno biće stoga i
odgojna nastojanja trebaju biti u suglasju s
tim posebnostima. Postupak ili zahtjev prilagoditi djetetovim individualnim snagama
i mogućnostima, njegovom shvaćanju i stupnju njegova razvitka. Odluka za primjenu
određenih odgojnih mjera treba biti utemeljena na uvažavanju individualnih razlika.
Naša djeca veoma često nam se obraćaju riječima, gestama, djelima koja možemo nasloviti kao;
Zamolba roditeljima:
- angažirajte dijete
Djeca su jednakopravni članovi obitelji
te ih treba uključiti u život i rad obitelji.
Zadaci moraju biti u suglasju s dječjim mogućnostima. Ona se vremenom privikavaju
na obavljanje raznovrsnih djelatnosti i na
taj način im se intenzivno razvijaju sposobnosti. Svojim doprinosom jačaju samopouzdanje i osjećaj osobne vrijednosti.
- budite pozitivno orjentirani
Svako dijete je individua za sebe te odgojna nastojanja treba usmjeriti prema pozitivnim svojstvima svakog djeteta. Pokazati djetetu kako vjerujemo u njegove mogućnosti, pružiti mu potrebnu podršku, bodriti ga i podržavati. Raditi na razvijanju
pozitivnih oblika ponašanja, tako će dijete
imati manje prostora za nešto što je nedopustivo.
BROJ 3
- Pomozite mi da odrastem
- Budite dosljedni prema meni
- Utješite me kad sam prestrašen, povrijeđen ili tužan
- Razgovarajte sa mnom kada ste povrijeđeni ili prestrašeni
- Kažite jasno što želite od mene
- Pohvalite me, a ja ću učiti i tako graditi
samopouzdanje
- Ravnomjerno podijelite život na posao i
na zabavu
- Prisjetite se svojih želja kada ste bili
mojih godina
- Prihvatite me onakvog kakav jesam
- Zagrlite me i recite mi koliko me volite,
tako ću znati i ja iskazati svoja osjećanja
prema vama
Hvala vam za sve što činite, sretan/a,
što ste me poslušali.....
23
MODNI KUTAK
FOJNIČKAŠKRINJA
Procvjetajte i vi
sa proljetnim cvijećem...
cvijećem...
Ovih dana hvatamo dugo očekivane
zrake sunca i željno čekamo na nove krpice
iz veselih šarenih izloga...
Da ne biste prelistavale sve modne
časopise i pregledavali sve revije iz ovog
mjeseca, donosimo vam pregled svih odjevnih predmeta, koji bi se ovoga proljeća
trebali naći u vašemu ormaru...
Najbitnije je da si nabavite super uske
hlače, koje ćete podvrnuti i razrezati, jer su
baš ovakve na vrhu modne ljestvice...
Priredila Ivana Cvjetković
Uz to idu kratke jakne i prsluci bilo
kojeg dizajna, boje ili materijala...
Da biste bili korak ispred svih, prošetajte u visokim crnim cipelama s remenčićima ili crvenim sa jaaaaako visokom
potpeticom, a da uz to nemate ništa na sebi
crveno, i definitivno ćete privući pozornost...
O bojama ste već obaviješteni, tu su:
bijela, bež, roza i dakako nepogrešiva crna
boja.
Uz sve to imajte nešto od starog, i uvijek
jednako dobrog, plavog jeansa.
Nosite i jako kratke minice više nego
inače, a preko jakne i sakoe tako da postignete preklapanje dužina.
Nakit neka bude star, ali umjeren npr.
biseri i veeeelike mašne...
Uz sve to najbolje će odgovarati opuštena i pomalo nestašna frizura i nježan
cvjetni make-up.
Nokti neka budu u blagoj
francuskoj manikuri ili boji
čokolade i spremni ste za
modnu pistu (čitaj:
šetnju gradom).
Dečki, ni vi ne možete
pogriješiti sa crnom i
pastelnom bojom
i odustanite od
uštogljenog
stila, in je
sportski...
Super savjet:
Ne trošite na nove
hlače, pouzite i
razrežite stare,
jednostavno
i moderno!
MLADI KREATIVCI
FOJNIČKAŠKRINJA
''Još jedan dosadan dan u mom životu'',
pomislila sam po tko zna koji put, dok su
me sunčeve vesele i nježne zrake budile.
Bilo je proljeće. Topliji i ljepši dani su zamijenili sumorne, pomalo mračne i maglovite dane zime. Naravno, meni ti dani nisu
donijeli bolje raspoloženje. Možda mi je
više odgovarala zima... Da, jeste! Odgovarala mi je više zbog toga što bih se naprosto stopila s njom. Moje raspoloženje,
inače uvijek hladno, mrzovoljno i pomalo
nezainteresirano, je u potpunosti odgovaralo hladnim zimskim danima. Sama pomisao na to da moram izići van, i da će mi
sunčeve zrake smetati, me iritirala. Rado
bih taj dan prespavala, jednostavno se pokrila dekom po glavi, okrenula na stranu i
utonula u duboki san. Tako dubok da bi me
držao sve do ručka, možda i malo dulje.
Čula sam mamin glas koji me upozoravao kakoje krajnje vrijeme da ustanem i
spremim se za školu. Mamin glas bio je nekako nježan, blag, bez prizvuka strogoće...
Dobro, možda se ipak malo osjetila blaga
strogoća, ali to mi nije bilo ništa neobično.
Onako mrzovoljna, gunđajući sam ustala iz
kreveta. Ugledala sam majku, lice joj je bilo
ozareno nekim blagim smješkom. ''Što je
tebi pa si tako vesela?'', upitala sam je iz-
24
Raspelo
nenađeno. "Kako što mi je?", ponovila je
majka i dalje smirena i blaga. "Pa fino, što ti
je?", ponovila sam. "Pa danas je srijeda,
sutra Veliki četvrtak, znaš i sama da moramo očistiti kuću, obojiti jaja, napraviti kolače i još mnogo toga. Pa u nedjelju je
Uskrs!»
"Čekaj malo ti se raduješ što ćemo imati
više posla nego obično?! Iznenađena
sam!", rekla sam to u šoku. "Nebitno, idem
se ja spremiti pa u školu. To mi je ionako
draže od kućanskih poslova", rekla sam pokušavajući se izvući od predavanja kako je
to bitno, kako je to lijep osjećaj spremati se
za nešto veliko... I tko zna što još. Na zidu u
dnevnoj sobi imamo veliko raspelo. Uobičajeno mi nije privlačilo pažnju, ali ovaj put
jeste. Kada sam trebala proći pokraj njega,
učinilo mi se da blista nekom posebnom
svjetlošću. Svjetlošću koju do sada nisam
primjećivala. Ta svjetlost kao da je obasjala
čitavu sobu. Bila je to neka svjetlost mnogo
jača od sunčeve, a opet tako blaga da me
BROJ 3
zapravo uopće nije smetala. U tom trenutku
kao da sam proživjela svu majčinu sreću
zbog spremanja ne samo kuće i svega onoga oku vidljivog, već i spremanju onog nutarnjeg. Pripravljala je svoju dušu za dolazak Spasitelja. Njeno srce je bilo ispunjeno
srećom. Ali ne onom varljivom i kratkom
srećom, već onom istinskom. U tom trenutku shvatila sam koliko sam griješila.
Sjela sam i gorko zaplakala. Postala sam
svjesna svoje greške, svjesna koliko je
moja duša vapila za duhovnom obnovom,a
ja sam taj vapaj samo ignorirala.
Tog trenutka osjetila sam rasterećenje.
Otrčala sam majci i još jače zaplakala govoreći joj kako sam doista pogriješila, ali da
ću se iskupiti. Taj Uskrs je bio najljepši,
najveličanstveniji u mom životu. Bio je ispunjen onom istinskom, pravom srećom.
Raspelo više nije sjalo onakvom svjetlošću,
bar ne na zidu. Ovaj put sjalo je iz moga
srca, moje duše. Sjalo je i prenosilo Božju
riječ mira i ljubavi drugima koji su je trebali
baš kao ja onda...
Žana Matić
Katolički školski centar
-Srednja medicinska škola
Sarajevo
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
SAVJETNIK Vodič u kvalitetniji život
KUHINJA
FOJNIČKAŠKRINJA
Začinsko bilje
na vašem balkonu
Suzana Lovrić
elite li imati svježe začinsko bilje na
dohvat ruke neka vas ne obeshrabri
činjenica što nemate vlastiti vrt. I na
malom prostoru vaših lođa, terasa, balkona, u dobroj organizaciji lončanica
po osunčanim zidovima i ogradama,
možete uzgojiti dovoljno prinosa čak i
za zimske zalihe. Koje ćete biljke uzgajati zavisi prije svega od vaših ukusa
i afiniteta. Ipak, trebate znate kako u
lončanicama najbolje napreduju bosiljak, koji je jednogodišnja biljka, peršin i celer kao dvogodišnje, te majčina
dušica i kadulja kao višegodišnje biljke. Uz malo truda lovor, ružmarin i
lavanda u posudama od terakote, neće
biti samo korisni dodatak vašim najdražim receptima već i neobičan ukras.
Možete ih nabaviti kao sjemenke ili
kao sadnice iz rasadnika, a možete ih
prenijeti i iz prirode ili vrtova. Većina
začinskog bilja je nezahtjevna u pogledu kvalitete zemlje. Najbolje je koristiti se mješavinom kvalitetnog treseta i kamenčića. Jednom mjesečno
obogatite zemlju gnojivom, ali nipošto
umjetnim, industrijskim. U domaćinstvu se svakodnevno proizvodi prirodno gnojivo kao što je usitnjena ljuska
jajeta, sitno nasjeckana kora od banane
ili voda u kojoj je nagnječeni češnjak
prenoćio. Što više sunca i prirodno
gnojivo pomoći će u stvaranju većih
koncentracija aromatične tvari. Začinsko bilje ne trpi preobilno zalijevanje,
ali ukoliko se nalazi na propuhu ili
vjetrometini zemlja se brže isuši te je i
ritam zalijevanja češći. U jesen ga podšišate i sušenjem konzervirate kako biste mu olakšali usporenu zimsku vegetaciju. Ukoliko imate prostora za sklanjanje bilja od mraza i minusa onda
iskoristite svježinu začina kroz cijelu
godinu. Imaju veoma nisku hranljivu
vrijednost, a pridonose lučenju probavnih sokova. Mirisi začinskog bilja,
koji su posebno intenzivni nakon zalijevanja ili kiše, utječu i na dobro raspoloženje. Miris majčine dušice poboljšava koncentraciju, miris lavande
smiruje i opušta, a miris ružmarina stimulira i potiče na aktivnost. Odaberite
svoje najomiljenije začine i upustite u
avanturu balkonske hortikulture!
Ž
Uskrsni zeko
Piše Božana Tuka
Simbolika zeca seže u duboku prošlost, dalje i od
doba kršćanstva. Primjerice za anglosaksonske narode
zec je predstavljao zemaljsko utjelovljenje božice plodnosti Eastre. Zečevi su u cijelom životinjskom svijetu
poznati kao najpredaniji u donošenju mladunčadi na
svijet te su stoga postali simbolom ponovnog rađanja
života u proljetno doba.
Zečevi kao uskrsni simboli prvo su se proširili Njemačkom. Zajedno s njihovom simbolikom nastaju i prvi jestivi zečići od tijesta i šećera, ali i oni plišani. Iz
Njemačke Uskrsni Zeko putuje u ostatak kršćanskoga
svijeta te postaje izvorom velike sreće svih mališana.
Uz to što simbolizira rađanje života i proljeće, na uskršnje jutro svoj dobroj dječici donosi šarena jaja i
poklone. Evo jedan od načina kako napraviti zeku od
tijesta.
Sastojci za 6 zečića
500 g brašna
1 vrećica suhog kvasca
250 ml mlakog mlijeka
60 g šećera
60 g rastopljenog maslaca
prstohvat soli
2 jaja
Priprema:
Izmiješati brašno i kvasac. Dodati mlijeko, šećer,
maslac, sol, jaja i zamijesiti tijesto. Brašna dodavati
po potrebi. Tijesto ostaviti odstojati dok mu se zapremina ne udvostruči. Podijeliti tijesto na 12 jednakih dijelova. Oblikovati 6 kugli koje će biti trup
zeca. Od ostalih kugli tijesta praviti glavu, uši, oči i
nogice. U podmazani pleh redati dijelove u obliku
zečeva. Zečeve premazati umućenim bjelancetom, posuti sjemenkama kumina kao da su dugmad hlačica, brkove napraviti od špageta. Tako
oblikovano tijesto ostaviti nadoći i peći u zagrijanoj
pećnici na 200˚C oko 25 minuta.
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
BROJ 3
25
ZABAVNA STRANICA
FOJNIČKAŠKRINJA
Autor:
Slavica
Miletić
NOBELOVAC
STIPENDIST
NAPRETKA
9. SLOVO
HRV. LAT
RIMSKI
52
INSTANT
MESSENGER
JED. EL.
NABOJA
(izg.)
PRKOS
ŠARENO
USKRŠNJE
JAJE
HRVATSKA
GRUPA
AHILOVA
…
NAPAD
BEZVOLJNO
RADITI
SPOMENDAN
ISUSOVE
MUKE I
SMRTI
LITAR
OTPORNOST
(množ.)
OBNOVITI
... VEGAS
MJERA ZA
POVRŠINU
(množ.)
OZNAKA
INTERNET.
DOMENE
NJEMAČKE
BRONČANI
DIV
AM. MJERNA
JEDINICA
OBUJMA
GORNJI
DIO PRSTA
GRANA
BIOLOGIJE
ZAMJENICA
TEK
NASTAO
PLANINA
U BiH
DOZVOLA
ZAMJ. GVARDIJANA (mn.)
IZRAELSKA
POLITIČARKA
GOLDA
BITI
U MODI
(žarg.)
DRŽAVNI
SLUŽBENIK
EMA
(demin.)
OTTO
TRUCKNER
ZNAK ZA
ATMOSFERU
KISIK
IZVRŠITELJ
(množ.)
PJEŠAČKA
STAZA U
SNIJEGU
ISTOK
GLAVNI
GRAD
ITALIJE
ERBIJ
OČEVA
MAJKA
ČASNA
RIJEČ U
ALBANACA
BACKSTREET
BOYS
…O SIZIFU
PAPIRNI
UKRAS
AMPER
AKTINIJ
TISKANI
PRIMJERAK
ŽIČANO
GLAZBALO
RJEŠENJE: vodoravno veliki petak, l, imuniteti, ari, las, tal, de, botanika, igman, nov, v, meir, vikari, in, emica, ot, realizatori, prtina, rim,
i, er, bsb, lameta, otisak, gitara
26
BROJ 3
OŽUJAK/TRAVANJ 2010.
Kafana Centar
F
O
J
N
I
C
A
radno vrijeme:
8 - 20 h
vl. Slaviša Vrećo
tel. 062 701 170
Economic
ECONOMIC s.t.r. FOJNICA
Bolnička b.b.
71270 Fojnica
PINK
caffe
F O J N I C A
vl. Sadeta Zečević
tel. 061 984 306
vl. Katica Rajić
tel. 063 908 046
Iz samostanske riznice
Zdjelica
Bosanska zlatarska radionica 15. stoljeće,
srebro: lijevano, cizelirano; promjer otvora, 11 cm; širina 12,1 cm; visina 2,7 cm.

Fojnička škrinja broj 15

Fojnička škrinja broj 9

Fojnička škrinja broj 31

Pravilnik o raspodjeli finansijskih sredstava namijenjenih

Fojnička škrinja broj 16

Fojnička škrinja broj 5

Fojnička škrinja broj 14

Prodaja državnog kapitala u društvu ŠIPAD - Vlada SBK

Fojnička škrinja broj 19

Fojnička škrinja broj 17

Fojnička škrinja broj 11

Fojnička škrinja broj 13

PROSTORNI PLAN OPĆINE FOJNICA

Službene novine općine Fojnica, br. 3, 03.06.2014 (PDF, 508 kb)

Tenis