IZRAVNIIZRAVNI- DIREKTNI POREZI Direktni porez (engl. direct tax, njem. Direktsteuer, fr. impôt direct) je izravni ili neposredni porez; nameće se direktno poreznom obvezniku (npr. porez na dohodak, na imovinu, na prinose, na nasljedstvo, poklone i slično). Obrazloženje pojma: Ne postoji generalno prihvaćena razlika između direktnih i indirektnih poreza. J. S. Mill je npr. dao sljedeću definiciju: "Direktni p porez je onaj koji se potražuje od same osobe za koju se namjerava ili želi da ga plati. Indirektni porezi su oni koji se potražuju od jedne osobe s očekivanjem i namjerom da će se ona naplatiti na trošak druge." Direktne poreze definiraju i kao poreze koji se nameću na osnovi nekretnine upisane u katastarske knjige, te kao poreze koji se nameću osobama upisanim u porezne knjige. Riječ je o porezima koji se nameću na trajnijoj osnovi i porezni obveznik ih direktno plaća poreznim vlastima. Poimanje direktnih i indirektnih poreza po zemljama se razlikuje. Američki sustav npr. ne dopušta saveznim vlastima da nameću savezni direktni porez osim ako to ustav izričito ne dopušta (kao u slučaju saveznog poreza na dohodak). Porez na ostavštinu je u SAD indirektni porez, jer se smatra da direktni porez mora biti povezan s posjedovanjem, a ne s prijenosom imovine. U Švicarskoj porez na nasljedstvo smatra se direktnim porezom. U istočnoeuropskim zemljama porez na promet što ga plaćaju državna poduzeća smatra se direktnim porezom. Smatra se da su direktni porezi u prednosti pred indirektnima zbog toga što su pravedniji i što su stabilniji izvor državnih prihoda. Njihovim nedostatkom drži se činjenica da ih porezni obveznici psihološki teže prihvaćaju, da zahtijevaju relativno skuplju poreznu administraciju i da su manje elastični na privredna kretanja. Definicija je preuzeta iz Rječnika bankarstva u izdanju Masmedia. IZRAVNI POREZI U BIH U Bosni i Hercegovini su u primjeni tri vrste izravnih poreza. 1. Porez na dohodak 2. Porez na dobit 3. Porez na promet nekretnina. 4. Porez na imovinu 5. Porez na promet nepokretnosti Aktualna situacija (2014. godina) u pogledu pravne regulative i nadležnosti za donošenje propisa iz oblasti izravnih poreza: 1. Federacija BiH- u primjeni su: - Zakon o porezu na dohodak - donosi ga FBiH, - Zakon o porezu na dobit- donosi ga FBiH, - Zakon o doprinosima- donosi ga FBiH - Zakon o porezu na promet nekretnina- donosi ga županija - Zakon o porezu na imovinu, nasljeđa i poklone- donosi ga županija 2. Republika Srpska- u primjeni su: - Zakon o porezu na dohodak - donosi RS, - Zakon o porezu na dobit- donosi RS, - Zakon o doprinosima- donosi RS 3. Brčko Distrikt- u primjeni su: - Zakon o porezu na dohodak - donosi BD, - Zakon o porezu na dobit- donosi BD, Pitanja: Koje vrste izravnih poreza se primjenjuju u BiH- po entitetima i tko je nadležan za njihovo donošenje? Napomena: BD nije donio zakon o doprinosima pa se paralelno primjenjuju zakoni o doprinosima FBiH i RS u ovisnosti gdje uposlenik ima mjesto prebivališta, odnosno gdje ostvaruje pravo na mirovinsko i zdravstveno osihuranje. PRIMJENA PROPISA O IZRAVNIM PROPISIMA U FBIH Obzirom na sadržaj zakona o izravnim porezima i predmet njihova oporezivanja primjenu ovih propisa treba promatrati odvojeno za fizičke osobe i za pravne osobe. Zajednička značajka oporezivanja pravnih i fizičkih osoba jeste da je porezni teret vezan za konkretnu osobu dok je način utvrđivanja porezne obveze različit za fizičke osobe u odnosu na pravne osobe. Pojednostavljenu primjenu poreznih propisa o izravnim porezima dat ćemo kroz obrazloženja temeljnih sadržaja zakona o izravnim porezima uz korištenje pojednostavljenih primjera obračuna pojedinih vrsta poreza. Temeljni sadržaji poreznih propisa su: - teritorij na kojem se primjenjuje - predmet oporezivanja - porezni obveznici - nastanak porezne obveze - porezna osnovica - porezna stopa - oslobađanja od plaćanja poreza - obračunavanja i plaćanja poreza - kaznene odredbe OBRAZLOŽENJE SADRŽAJA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK U FBIH TERITORIJALNA PRIMJENA:Općim odredbama članka 1. Zakona o porezu na dohodak reguliran je teritorij na kojem se primjenjuje ovaj zakon na sljedeći način: „Ovim se Zakonom propisuje način utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak fizičkih osoba u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija)”. Iz navedene odredbe je nedvojbeno da se odredbe ovog zakona odnose samo na teritorij FBiH. POREZNI OBVEZNIK Definiranje obveznika poreza na dohodak je jedna od temeljnih odredaba iz Zakona i njezino razumijevanje je pretpostavka za primjenu Zakona. Ako netko nije obveznik poreza na dohodak onda se na njega ne odnose odredbe ovog Zakona. Obveznik poreza na dohodak je fizička osoba. To nije obrt ili samostalna djelatnost , kako se nekada i u nekim slučajevima promatrala definicija fizičke osobe, već fizička osoba koja je vlasnik obrta. Također, obveznik nije gospodarsko društvo iako bi se iz odredaba Zakona, ako se površno promatraju, moglo zaključiti da je kod određenih isplata obveznik poreza, ono je samo posrednik u obračunu i plaćanju poreza a stvarni obveznik je građanin koji prima takvu isplatu. Može li stranac, osoba koje nama prebivalište u FBiH, biti obveznik poreza na dohodak? Može ako ostvari dohodak ne teritoriju FBiH i to samo za dohodak koji ostvari u FBiH. REZIDENTNI STATUS Rezidentom Federacije u smislu ovoga Zakona smatra se: • fizička osoba koja ima prebivalište na teritoriju Federacije; • fizička osoba koja na teritoriju Federacije neprekidno ili s prekidima boravi 183 ili više dana u bilo kojem poreznom razdoblju; • fizička osoba koja ima prebivalište u Federaciji, a po osnovi obavljanja nesamostalne djelatnosti izvan područja Federacije ostvaruje prihode iz federalnoga proračuna i/ili proračuna Bosne i Hercegovine. Iznimno, rezidentima Federacije smatraju se i fizičke osobe-povratnici koji su ostvarili povratak na područje Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta kao i druge fizičke osobe koje imaju prebivalište na području Republike Srpske i/ili Brčko Distrikta a koje ostvaruju dohodak od nesamostalne djelatnosti kod poslodavaca koji imaju sjedište na području Federacije. Nerezidentom, u smislu ovoga Zakona smatra se fizička osoba koja na teritoriju Federacije nema prebivalište i stalno boravište, a koja na teritoriju Federacije boravi manje od 183 dana. Za utvrđivanje statusa rezidentnosti fizičke osobe važno je vrijeme neprekidnog boravka na teritoriju FBiH. To znači da strane fizičke osobe mogu dobiti status rezidenta, ako borave više od 183 dana na teritoriju FBiH, a s druge strane fizičke osobe koje imaju prebivalište u FBiH mogu izgubiti status rezidenta ako borave izvan FBiH više od 183 dana neprekidno u jednoj godini. Primjer: a) Osoba „NN“ iz FBiH živi i radi u inozemstvu, a u FBiH ima poslovni prostor koji je dao u najam od čega ostvaruje određeni prihod. U ovom slučaju građanin FBiH nema status rezidenta b) Osoba „BB“ iz Njemačke boravi na teritoriju FBiH više od 183 dana u godini i ostvaruje prihod od obavljanja neke djelatnosti na teritoriju FBiH. U ovom slučaju strana fizička osoba ima status rezidenta OBRAZLOŽENJE SADRŽAJA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK U FBIH PREDMET OPOREZIVANJA Porezom na dohodak oporezuju se dohoci koje porezni obveznik ostvari od: 1) nesamostalne djelatnosti, 2) samostalne djelatnosti, 3) imovine i imovinskih prava, 4) ulaganja kapitala, 5) sudjelovanja u nagradnim igrama i igrama na sreću. Fizička osoba može ostvarivati prihode iz raznih izvora, odnosno obavljanjem različitih djelatnosti, i svaki pojedinačno ostvareni dohodak će biti posebno tretiran kao predmet oporezivanja i na poseban način će se obračunavati porez. Svaka od djelatnosti, koja je predmet oporezivanja, ima svojih specifičnosti kod načina utvrđivanja i plaćanja poreza na dohodak, pa je stoga svaka od njih i posebno regulirana u Zakonu. PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM Klasificiranje prihoda na one koji se smatraju dohotkom i one koji se ne smatraju dohotkom je važno iz razloga što se na prihode koji se ne smatraju dohotkom ne može obračunavati porez na dohodak, što znači da za primatelja takvog prihoda to predstavlja neoporezivu naknadu. Iz prikaza prihoda koji se ne smatraju dohotkom se može zaključiti da nije postojao jedinstveni kriterij koji bi bio primijenjen pri ovoj selekciji već da se radi o različitim kategorijama koje su po svojoj prirodi različite. Dividenda, potpore, socijalna primanja, nagrade, prihodi od prodaje imovine su toliko različite po svojoj prirodi da se ne može naći logično obrazloženje kriterija koji je korišten za svrstavanje nekog prihoda u kategoriju neoporezivog. S druge strane zakonodavac je za neke od prihoda navedenih u članku 6. Zakona propisao ograničenja ili uvjete pod kojima se oni mogu smatrati prihodima koji se ne smatraju dohotkom. Značajno je istaknuti da se kod utvrđivanja dohotka na koji se ne plaća porez treba rukovoditi isključivo kategorijama dohotka koje su izričito navedene u članku zakona koji regulira oslobađanje pd plaćanja poreza na dohodak (članak 6. Zakona) Pitanje: Navedi (zaokruži) neke vrste prihoda na koje se ne plaća porez na dohodak? PRIHODI KOJI SE NE SMATRAJU DOHOTKOM Porez na dohodak ne plaća se na: 1) prihode po osnovi naknada za vrijeme neuposlenosti i spriječenosti za rad koji su isplaćeni na teret izvanproračunskog fonda; 2) prihode invalidnih osoba koje su uposlene u gospodarskom društvu, ustanovi ili radionici za radno i profesionalno osposobljavanje i rehabilitaciju invalida; 3) prihode po osnovi naknada za tjelesna oštećenja, umanjenu radnu sposobnost i naknada za pretrpljene neimovinske štete; 4) prihode po osnovi naknada šteta uposlenicima po osnovi posljedica nesreće na radu; 5) prihode po osnovi nagrada članovima Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, i nagrada za tehničko-tehnološke inovacije; 6) naknade osuđenim osobama za vrijeme odsluženja kazne u odgojno - popravnim, odnosno kazneno-popravnim ustanovama; 7) mjesečne prihode po osnovi stipendija učenika i studenata na redovitom školovanju a najviše do iznosa od 75% prosječne neto plaće po uposlenom u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku mjerodavnog organa za statistiku; 8) prihode koje ostvare učenici i studenti putem učeničkih i studentskih udruga tijekom jedne kalendarske godine, do iznosa četiri prosječne mjesečne plaće uposlenih u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku Federalnoga zavoda za statistiku; 9) nagrade učenicima i studentima osvojene na natjecanjima u okviru obrazovnoga sustava i organiziranim školskim i visokoškolskim natjecanjima do visine dvije prosječne neto plaće po uposlenom u Federaciji, prema posljednjem objavljenom podatku mjerodavnog organa za statistiku; 10) naknade plaća isplaćene osobama za vrijeme trajanja prekida posla za koji uposlenik nije kriv; 11) prihode po osnovi kamate na štednju u bankama, štedionicama i štedno-kreditnim zadrugama, bankovnim računima (žiroračun, devizni računi i dr.) i kamate na državne obveznice. 12) prihode po osnovi zateznih kamata na isplaćene plaće i razlike plaća po odlukama mjerodavnih sudova; 13) prihode fizičkih osoba po osnovi isplaćenih premija životnog osiguranja koji imaju karakter štednje, kao i isplaćene prihode po osnovi dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, koje isplaćuju društva za osiguranje i reosiguranje koja imaju sjedište na teritoriju Federacije, a koji potiču od uplaćenih premija na koje su plaćeni obvezni doprinosi i porez na dohodak. dobici ostvareni sudjelovanjem u nagradnim igrama koje organiziraju gospodarska društva u propagandne svrhe, a koji se isključivo odnose na proizvod ili paket OSNOVICA POREZA NA DOHODAK Osnovica za obračun poreza predstavlja iznos ostvarenog prihoda na koju se primjenjuje propisana stopa poreza kako bi se utvrdio iznos poreznog terete za tu vrstu prihoda. Poreznu osnovicu ne mora predstavljati iznos ostvarenog prihoda iz razloga što se za ostvarenje tog prihoda nastaju određeni troškovi pa će osnovicu za obračun poreza predstavljati razlika ostvarenog prihoda i troškova koji se priznaju za ostvarenje tog prihoda. Osnovicu poreza na dohodak predstavlja razlika između ukupnih oporezivih prihoda stečenih u jednom poreznom razdoblju i ukupnih odbitaka koji se mogu priznati u svezi sa stjecanjem tog prihoda (preneseni gubitak, rashodi nužni za stjecanje tog prihoda i osobni odbitak) Obzirom da se porezna osnovica za svaku od vrsta dohotka koji su predmet oporezivanja utvrđuje na različit način neće se moći primijeniti jedinstveni način utvrđivanja porezne osnovice za svaku vrstu oporezivog dohotka. No, zajednička značajka za utvrđivanje porezne osnovice za obračun poreza na dohodak je sučeljavanja ostvarenog prihoda s troškovima koji se priznaju za svrhe stjecanja tog prihoda. Za pojedine kategorije dohotka ne priznaju se troškovi vezani za njihovo ostvarenje (dohodak od igara na sreću, dohodak od ulaganja kapitala.…) Pitanje: Što predstavlja osnovicu za obračun poreza na dohodak? Porezno razdoblje Porezno razdoblje predstavlja vremenski interval u kojem obveznik utvrđuje ukupno utvrđeni doodak za to razdoblje sa svrhom utvrđivanja konačne obveze poreza za to porezno razdoblje. Porez na dohodak utvrđuje se i plaća za kalendarsku godinu (u daljnjem tekstu: porezno razdoblje). Stopa poreza na dohodak Porezna stopa označuje onaj dio porezne osnovice, za koji će se ona smanjiti da bi porezni obveznik podmirio svoju poreznu obavezu, odnosno svoj porezni dug. Porezne stope utvrđuju se — u pravilu — u postotku (u nekim slučajevima i u promilu) od porezne osnovice. Iznimno se porezne stope utvrđuju u apsolutnom iznosu Jelčić, Nauka o financijama Porez na dohodak plaća se po stopi od 10%. Pitanje: kako se zove razdoblje za koje se utvrđuje dohodak? Napomena: Prije prikaza načina utvrđivanja dohotka po vrstama i obračuna poreza na tako utvrđeni dohodak bit će potrebno poznavati Zakon o doprinosima, čija je primjena komplementarna s primjenom Zakona o porezu na dohodak. Za obračun poreza na dohodak nužno je poznavati i primijeniti i odredbe zakona o doprinosima zato što se na gotove sve vrste dohotka pored obračuna poreza obračunavaju i doprinosi. Obzirom da se na različite vrste dohotka primjenjuju različite stope doprinosa bit će potrebno za svaku vrstu dohotka prikazati način obračuna poreza i doprinosa OBRAZLOŽENJE SADRŽAJA ZAKONA O DOPRINOSIMA OPĆE ODREDBE Ovim zakonom uređuje se sustav obveznih doprinosa, kao osnovnih instrumenata za financiranje obveznog: mirovinskog i invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i osiguranja od neuposlenosti , kao i gornja granica stopa doprinosa na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine . Vrste obveznih doprinosa: - doprinos za mirovinsko invalidsko osiguranje - doprinos za zdravstveno osiguranje - doprinos za osiguranje od neuposlenosti Na čiji teret se obračunavaju doprinosi? Obvezni doprinosi u FBiH se obračunavaju: - na teret osiguranika (primatelja prihoda) - na teret isplatitelja prihoda STOPE DOPRINOSA STOPE DOPRINOSA NA PLAĆU Najviše stope doprinosa prema osnovici: 1. na teret obveznika doprinosa, iz osnovice (članak 6. toč. 1. do 10., točka 12. i članak 7.): – 17,00% za mirovinsko i invalidsko osiguranje; – 12,50% za osnovno zdravstveno osiguranje; – . 1,50% za osiguranje od nezaposlenosti; 2. na teret poslodavca, na osnovicu (članak 6. toč. 1. do 10., točka 12. i članak 8.): – 6,00% za mirovinsko i invalidsko osiguranje; – 4,00% za osnovno zdravstveno osiguranje; – 0,50% za osiguranje od nezaposlenosti; STOPE DOPRINOSA NA DOHODAK OD DRUGIH SAMOSTALNIH DJELATNOSTI na teret osiguranika, iz osnovice po stopi: 4,00% za osnovno zdravstveno osiguranje; na teret isplatitelja primitka, na osnovicu po stopi: 6,00% za mirovinsko i invalidsko osiguranje. STOPE DOPRINOSA ZA OBRTNIKE 23,00% za mirovinsko i invalidsko osiguranje; 16,50% za osnovno zdravstveno osiguranje; 2,00% za osiguranje od nezaposlenosti. UTVRĐIVANJE DOHOTKA PO VRSTAMA I OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA U dijelu zakona u kojem se regulira utvrđivanje prihoda i rashoda posebno je obrazložen postupak utvrđivanja prihoda i rashoda za svaku vrstu dohotka, a razlog takvom pristupu jeste u činjenici da svaka vrsta dohotka ima specifičnosti koje se odnose na utvrđivanje i prihoda i utvrđivanje rashoda. Znači nema univerzalnosti, odnosno jedinstvenog načina utvrđivanja prihoda i rashoda. Utvrđivanje dohotka je faza koja prethodi utvrđivanju, odnosno obračunu poreza na dohodak je stoga važno da se na nedvojben način utvrdi iznos dohotka koji će biti predmet oporezivanja. U tom smislu u nastavku teksta dat ćemo kratki prikaz utvrđivanja dohotka za svaku od djelatnosti koje su klasificirane kao takve u zakonu.Za obračun poreza na dohodak za dohodak koji podliježe obvezi plaćanja poreza na dohodak nužno je poznavati i primijeniti i odredbe zakona o doprinosima zato što se na gotove sve vrste dohotka pored obračuna poreza obračunavaju i doprinosi. Primjeri obračuna poreza i doprinosa na dohodak koji ostvari fizička osoba: UVRĐIVANJE DOHOTA OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTIDJELATNOSTI- plaća Iz formulacija članka 10. Zakona, kojim je obrazloženo što se smatra dohotkom od nesamostalne djelatnosti, jasno se može uočiti da se dohotkom od nesamostalne djelatnosti smatraju isključivo prihodi koji se isplaćuju na temelju ugovora o radu odnosno radnom odnosu. Međutim, uposlenik pored ugovorene plaće može od svog poslodavca povremeno ostvariti i druge naknade ili koristi pa se postavlja pitanje poreznog tretmana takvih naknada ili koristi. Odredbama članka 6. i 7. ovog zakona su regulirane neke naknade koje poslodavac isplaćuje uposleniku, a koje se ne smatraju dohotkom ili se radi o prihodu na koji se ne plaća dohodak, pa je stoga za pravilan obračun poreza na dohodak prioritetnu raspraviti porezni status prihoda iz radnog odnosa na; oporezive i one koji ne podliježu oporezivanju. U rješenju navedenog pitanja mjerodavan će biti članak 10. Zakona u kojem je izričito navedena klasifikacija prihoda od nesamostale djelatnosti. Sukladno navedenoj odredbi oporezivim prihodima od nesamostalne djelatnosti smatraju se: - plaća utvrđena ugovorom o radu, - dodatni prihod na osnovu naknada, pomoći i slično koje poslodavac isplati zaposlenicima iznad iznosa utvrđenih posebnim propisima; - plaća koju umjesto poslodavca isplati druga osoba; - korist koja se primi na osnovu nesamostalne djelatnosti, a odnosi se na: 1) korištenje vozila i drugih sredstava za osobne potrebe, 2) smještaj, hrana kao i korištenje drugih dobara i usluga koji su besplatni ili po cijeni koja je niža od tržišne cijene, 3) odobreni beskamatni krediti ili krediti sa kamatnom stopom koja je niža od tržišne kamatne stope, 4) izmirivanje osobnih troškova od poslodavca, 5) izmirivanje ili oprost dužničke obveze od poslodavca, 6) naknada koju poslodavac isplaćuje zaposlenicima za topli obrok; 7) hrana koju poslodavac osigurava zaposlenicima za topli obrok iznad iznosa od 1,5% osnovnog mjesečnog osobnog odbitka iz članka 25. stavak (1) ovog zakona, za svaki dan koji je zaposlenik proveo na radu. - svi drugi prihodi nastali na osnovu i u vezi sa nesamostalnom djelatnošću. Koristi koje je primio uposlenik od poslodavca u vidu korištenja imovine društva za osobne potrebe ili nekih beneficija smatraj smatraju raju se prihodom od nesamostalne djelatnosti i imaju karakter plaće koja podliježe oporezivanju Primjeri: 1)Uposlenik za mjesec kolovoz 2011. godine je dobio na korištenje za osobne potrebe automobil društva. U tu svrhu prešao je 1.000 kilometara. Ovo bi predstavljalo korist za uposlenika koja se smatra prihodom koji podliježe obračunu poreza na dohodak. Vrijednost korist bi se utvrdila na način da se broj kilometara pomnoži s 20% vrijednosti litre goriva po pređenom kilometru. Npr: 1000 x 0,42 = 420,00KM . 2) poslodavac je odobrio beskamatni kredit uposleniku u iznosu od 10,000,00KM. U ovom slučaju radi se o koristi koju je uposlenik ostvario iz razloga što je dobio beskamatni kredit a visina koristi bi bila određena prema tržišnoj vrijednosti kamate. Npr. Mjesečna kamata na kredit od 10.000,00KM odobren od banke je 80 KM. Korist koju je uposlenik ostvario bi bila 80KM i ona bi predstavljala prihod koji podliježe oporezivanju. 3) Poslodavac je za uposlenika izmirio trošak električne energije u iznosu od 100,00KM. Ovo bi predstavljalo korist za uposlenika koja ima karakter prihoda od nesamostalne djelatnosti (plaće) i podlijegala bi obračunu poreza. Izdaci za radnu odjeću uposlenika, liječničke preglede koje organizira društvo i izdaci za stručno usavršavanje za potrebe posla ne predstavljaju koristi iako su izravno povezani s uposlenicima. 4. Poslodavac je u ime svog uposlenika izmirio dug prema banci u iznosu od 1.000,00KM. U ovom slučaju poslodavac bi bio u obvezi da izmirenje duga svog uposlenika tretira kao plaću što znači da bi trebao obračunati i pripadajući porez i doprinose na neto naknadu od 1.000,00KM. RASHODI OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTI Rashodima koji se oduzimaju od prihoda prilikom utvrđivanja dohotka od nesamostalne djelatnosti smatraju se uplaćeni obavezni doprinosi iz plaće u skladu sa važećim propisima, i to doprinos za: a) mirovinsko i invalidsko osiguranje (u daljnjem tekstu: MIO); b) zdravstveno osiguranje; c) osiguranje od nezaposlenosti Utvrđivanje prihoda i rashoda je polazni postupak kako bi utvrdili osnovicu za obračun poreza na dohodak. Pored prihoda i rashoda za obračun plaće uposlenika bit će potrebno utvrditi i iznos osobnog odbitka na koji svaki uposlenikrezident stječe pravo. Pitanje: što su rashodi dohotka ostvarenog od obavljanja nesamostalne djelatnosti? OSOBNI ODBITAK Osobni odbitak je pravo rezidentnog obveznika da u jednom poreznom razdoblju iskoristi mogućnost oslobađanja poreza na dohodak na dio dohotka koji je ostvario u tom poreznom razdoblju. Visina osobnog odbitka se utvrđuje posebno za svakog obveznika i to na temelju njegova zahtjeva za izdavanje porezne kartice. Pored iznosa osobnog odbitka utvrđenog u poreznoj kartici obveznik može ostvariti i pravo da mu se troškovi nastali na ime: životnog osiguranja, zdravstvenih usluga ili kamate na kredite za rješavanje stambenog pitanje, priznaju u smislu umanjenja porezne osnovice. Za potrebe rasprave po ovoj temi bit će uzeti u obzir samo osobni odbitak utvrđen u poreznoj kartici obveznika. - porezna kartica Porezna kartica (obrazac-PK-1022) je evidencija o podacima o ukupnom faktoru osobnog odbitka poreznog obveznika- rezidenta na temelju kojeg on ostvaruje pravo na osnovni osobni odbitak i umanjenje porezne osnovice po osnovi izdržavanja članova uže obitelji i/ili po osnovi eventualne invalidnosti tih članova ili samog poreznog obveznika. Porezna kartica predstavlja ključni dokument za ostvarenje prava na osobni odbitak:- ako obveznik nema poreznu karticu ne može ostvariti pravo na osobni odbitak, unatoč činjenici da on ispunjava uvjete za ostvarenje prava na osobni odbitak. Osobni odbitak može u sebi sadržavati osnovni osobni odbitak, koji je fiksan i isti za svakog obveznika i osobni odbitak po osnovi izdržavanih članova uže obitelji, koji je varijabilan i koji ovisi od obiteljskog stanja. Činjenica da se ukupni osobni odbitak sastoji iz fiksnog odbitka( osnovni osobni odbitak) i varijabilnog odbitka (odbitak po osnovi izdržavanih članova uže obitelji) upućuje na zaključak da jednom utvrđeni osobni odbitak nije trajna kategorija već se radi o kategoriji koja je promjenjiva u ovisnosti od promjena unutar uže obitelji obveznika. Zakon propisuje obvezu da svaki obveznik, koji ima poreznu karticu, blagovremeno prijavi mjerodavnoj poreznoj upravi promjenu obiteljskog stanja koja ima utjecaja na utvrđivanje ukupnog faktora osobnog odbitka. Promjene obiteljskog stanja obveznika, koje se odnose na broj izdržavanih članova uže obitelji, mogu dovesti do povećanja ili do smanjenja ukupnog faktora osobnog odbitka, što izravno utječe na utvrđivanje porezne osnovice. U onim slučajevi kada promjene obiteljskog stanja obveznika dovode do smanjenja ukupnog faktora osobnog odbitka obveznik je dužan prijaviti takve izmjene, a u slučaju kada promjene obiteljskog stanja obveznika dovode do povećanja ukupnog faktora osobnog odbitka obveznik može prijaviti takve izmjene. Kada je u pitanju interes države onda je to obveza, a kada se radi o interesu obveznika onda je to mogućnost. - način korištenja prava na osnovni osobni odbitak Zakon propisuje dvije mogućnosti za korištenje prava na osnovno osobni odbitak: sustavom akontacije ili jednokratno. Obveznik poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti- uposlenik pravo na osobni odbitak može ostvariti tijekom poreznog razdoblja kod utvrđivanja mjesečnih akontacija poreza na dohodak ili po isteku poreznog razdoblja na temelju godišnje porezne prijave. Bez obzira koja od mogućnosti se koristi prava obveznika na osobni odbitak su ista, odnosno ne može način korištenja osobnog odbitka dovesti do različitog poreznog položaja obveznika. Zakon propisuje pravo na osnovni osobni odbitak u visini od 3.600,00 za jedno porezno razdoblje za svakog obveznika. Ako je porezni period kraći od kalendarske godine, osnovni lični odbitak se razmjerno umanjuje i računa u korist poreznog obveznika na puni mjesec. Pitanje: Koji je zakonom propisani iznos osobnog odbitka? POSTUPAK UTVRĐIVANJA I NAPLATE POREZA Utvrđivanje i naplata poreza na dohodak je posljednja i moglo bi se reći najvažnija faza postupka oporezivanja dohotka fizičkih osoba. Različite vrste dohotka, različiti postupci utvrđivanja dohotka, različite mogućnosti i načini korištenja osobnih odbitaka i stavki za usklađivanje, zahtijevaju da se postupak obračuna i plaćanja poreza na dohodak posebno obrazloži za svaku vrstu dohotka. U postupku utvrđivanja poreza na dohodak mogu se , ovisno od vrste dohotka, primijeniti tri načina obračuna poreza: 1. utvrđivanje poreza na dohodak primjenom sustava akontacije- karakterističan za dohodak od nesamostalne djelatnosti – plaću, dohodak od samostalne djelatnosti- obrta i dohodak od imovine- iznajmljivanje Sustav akontacije znači da obveznik svakog mjeseca vrši obračun poreza na ove vrste prihoda, a konačan obračun poreza utvrđuje na kraju godine. U ovom slučaju zbroj izvršenih uplata poreza kroz sustav akontacije može odgovarati konačnoj godišnjoj obvezi , a mogu biti i neka odstupanja. 2. utvrđivanje poreza na dohodak primjenom sustava poreza po odbitku – karakterističan za dohodak od povremenog obavljanja samostalne djelatnosti Sustav poreza po odbitku znači da je obvezniku obračunan porez prilikom svake isplate prihoda i po tom osnovu se više ne može obračunavati porez. 3. paušalno utvrđivanje poreza na dohodak- karakterističan za deficitarne obrte Paušalno utvrđivanje obveze poreza znači da se iznos poreza za jednu godinu , za obveznike koji porez plaćaju paušalno, utvrđuje administrativnim putem- Odlukom u apsolutnom iznosu. Pitanje: koji sustavi naplate poreza se primjenjuju u FBiH? UTVRĐIVANJE AKONTACIJE POREZA NA DOHODAK OD NESAMOSTALNE DJELATNOSTIDJELATNOSTI- bruto plaća uposlenika 1600,KM Godina Mjesec Radnisati 2014 11 160 Bruto koef. satnica Složenosti 10 Bruto plaća 1 1.600,00 Minuli rad (1g.) Osnovica za doprinose 9,60 1.609,60 I. Podatci o doprinosima iz osnovice ( na teret osiguranika) a) R.b. b) Opis c) Stopa 1 Dopri nos i za mi rovi ns ko i invali ds ko osi guranj e 2 Dopri nos i za zdravs tveno os iguranje 3 Dopri nos i za os iguranje od nezaposl enos ti Ukupni doprinosi d) Iznos 17,00% 12,50% 1,50% 31,00% 273,63 201,20 24,14 498,98 II.Porez na dohodak a) R.b. b) Opis 1 2 3 4 5 6 c) Stopa d) Iznos 1.110,62 Dohodak 1 Koefi ci j ent os obnog odbitka 300 Os obni odbitak 810,62 Os novi ca za porez na dohodak Porez na dohodak 10% 81,06 1.029,56 Neto plaća Podatci o doprinosima na osnovicu ( na teret poslodavca/isplatitelja) a) R.b. c) Stopa b) Opis 1 Dopri nos i za mi rovi ns ko i invali ds ko osi guranj e 2 Dopri nos i za zdravs tveno os iguranje 3 Dopri nos i za os iguranje od nezaposl enos ti d) Iznos 6,00% 4,00% 8,05 0,50% 10,50% Ukupni doprinosi 96,58 64,38 169,01 Podatci o obvezama a) R.b. b) Opis 24 25 26 27 28 d) Iznos Dopri nos i za mi rovi ns ko i invali ds ko osi guranj e Dopri nos i za zdravs tveno os iguranje Dopri nos i za os iguranje od nezaposl enos ti Porez na dohodak Ukupne obveze Ukupan trošak plaća + ZS OVN Invalidi 370,21 265,58 32,19 81,06 749,05 1.778,61 0,50% neto 0,50% neto 0,50% bruto ili po broju radnika OBRAZLOŽENJE POSTUPKA U postupku obračuna plaće, odnosno poreza i doprinosa na prihod ostvaren od obavljanja nesamostalne djelatnosti redosljed postupanja je sljedeći: 1. Utvrdi se bruto plaća za obračunski mjesec 2. Obračunavaju se iznosi doprinosa iz plaće primjenom propisanih postotaka na osnovicu koju čini bruto plaća 3. Iznos iz točke 1. umanjen za ukupan iznos doprinosa iz točke 2. predstavlja predstavlja oporezivi dohodak od nesamostalne djelatnosti. 4. Oporezivi dohodak se umanjuje za iznos osobnog odbitka uposlenika utvrđenog prema poreznoj kartici tog uposlenika 5. Iznos iz točke 3. umanjen za iznos iz točke 4. predstavlja osnovicu za obračun poreza na dohodak 6. Na tako utvrđenu osnovicu iz točke 5. primjenjuje se stopa poreza od 10% kako bi se utvrdio iznos poreza na dohodak 7. Kada se oporezivi dohodak iz točke 3. umanji za iznos poreza na dohodak iz točke 6. dobije se iznos neto plaće 8. Bruto plaća iz točke 1. predstavlja osnovicu za obračun doprinosa na plaću koji u ukupnom iznosu idu na teret isplatitelja plaće 9. Zbroj iznos iz točke 1. i iznosa iz točke 8. predstavlja ukupan trošak plaće OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA NA DOHODAK OD POVREMENE SAMOSTALNE DJELATNOSTI (čl.12.st.4.) Drugim samostalnim djelatnostima smatraju se: 1)djelatnost članova zastupničkih tijela vlasti, 2)djelatnost članova skupština i nadzornih odbora gospodarskih društava, upravnih odbora, stečajnih upravitelja i sudaca porotnika koji nemaju svojstvo uposlenika u sudu, 3) povremene samostalne djelatnosti, kao što su: povremene djelatnosti znanstvenika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudaca i izaslanika i druge djelatnosti koje se obavljaju uz neku osnovnu samostalnu ili nesamostalnu djelatnost. Rashodi dohotka od drugih samostalnih djelatnosti: Osobama koje ostvaruju dohodak od povremene samostalne djelatnosti iz članka 12. stavak (4) točka 3) ovoga zakona rashodi se priznaju u visini od 20% ostvarenog prihoda. (8) Osobama koje kao znanstvenici, umjetnici, stručnjaci, novinari i druge osobe u okviru djelatnosti iz članka 12. stavak (4) točka 3) ovoga Zakona, ostvaruju autorske naknade rashodi se priznaju u visini od 30% ostvarenog prihoda ili u stvarnom iznosu. Kod dohotka ostvarenog od drugih samostalnih djelatnosti osnovica za obračun će biti različita kod dohotka i obveznika koji ima pravo na umanjenje ostvarenog prihoda za propisani postotak rashoda. Iz priloženih odredaba zakona može se zaključiti da se rashodi za obveznike iz točke 1. i 2. ne priznaju, pa u tom slučaju osnovicu za obračun poreza na dohodak čini ukupno ostvareni prihod, dok se u slučaju obveznika iz točke 3. rashodi priznaju u visini 20% ostvarenog prihoda ili u slučaju autorskog djela 30% ostvarenog prihoda. OBRAČUN POREZA I DOPRINOSA NA DOHODAK OD POVREMENE SAMOSTALNE DJELATNOSTI Primjer kada se obvezniku dohotka ostvarenog od povremene samostalne djelatnosti priznaju rashodi u iznosu 30% ostvarenog prihoda Osoba „YY“ je ugovorila izradu autorskog djela za društvo „X“ iz Mostara, Ilićka bb. za ukupnu naknadu- bruto od 1.500,00KM. Posao je izvršen prema ugovoru i društvo „X“ je izvršilo obračun doprinosa i poreza na dohodak. Pored navedene isplate društvo „X“ je isplatilo i naknadu za članstvo u upravnom odboru osobi „WW“ koji je određen u bruto iznosu od 1.000,00KM. Obračun i isplate su izvršene u siječnju 2014. g. Postupak obračuna doprinosa i poreza za povremene poslove je sljedeći: 1.Osnovica za obračun doprinosa = 1.500,00 2. Rashodi koji se priznaju obvezniku u iznosu 30% ostvarenog prihoda = 450,00 3. Osnovica za obračun doprinosa (1.-2.) = 1.050,00 4. Doprinos iz prihoda- 4% za osnovno zdravstveno osiguranje (1x4%) = 42,00 5. Doprinos na prihod - 6% za mirovinsko i invalidsko osiguranje (1.x6%) = 63,00 6.Osnovica za porez na dohodak (3. – 4.) = 1.008,00 7. Iznos poreza na dohodak po stopi 10% ( 6. x 10%) = 100,80 8. Za isplatu (1.- 4. -7) = 1. 357,20 I u slučaju isplate naknada na ime naknada kod kojih se priznaju određeni troškovi za njihovo obavljanje može se, sukladno odredbama članka 22. Pravilnika primijenit obrnuti postupak, odnosno postupak kada je poznata neto naknada a treba utvrditi poreznu osnovicu. Formula za izračun osnovice za obračun doprinosa, kada je poznata neto isplata je: Osnovica = (neto primitak- porezno priznati izdatak) / 0,90 0,96 U našem primjeru to bi bilo: Osnovica = 1.357,20 – 450,00 / 0,90 / 0,96= 1.050,00 KM Kada smo utvrdili osnovicu postupak obračuna doprinosa i poreza na dohodak je isti kao i u primjeru koji je prikazan kada je ugovorena ukupna naknada od 1.500,00 KM. Primjer kada se obvezniku dohotka ostvarenog od povremene samostalne djelatnosti ne priznaju rashodi Postupak obračuna doprinosa i poreza za članstvo u NO je sljedeći: 1. Osnovica za obračun doprinosa 2. Doprinos iz prihoda- 4% za osnovno zdravstveno osiguranje (1x4%) 3. Doprinos na prihod - 6% za mirovinsko i invalidsko osiguranje (1.x6%) 4. Osnovica za porez na dohodak (1.- 2.) 5. Iznos poreza na dohodak po stopi 10% ( 4 x 10%) 6. Za isplatu (1. - 2. - 5.) = 1.000,00 = 40,00 = 60,00 = 960,00 = 96,00 = 864,00 Kako vidimo iz prikazanih primjera osobi koja je primila naknadu za autorsko djelo porezna osnovica ili ugovorena naknada se umanjuje za priznate rashode u propisanom postotku od 30% čime je osnovica za obračun doprinosa i poreza umanjena, za razliku obveznika koji prihod ostvaruje na ime članstva u NO kojega se porezna osnovica ne umanjuje već predstavlja ugovorenu bruto naknadu. Postupak obračuna doprinosa za naknadu članstva u NO kada je poznata neto naknada koju je primio član NO. Formula za utvrđivanje osnovice za obračun doprinosa sukladno članku 22. Pravilnika je: Osnovica (primitak) = neto primitak / 0,90 / 0,96 U našem primjeru osnovicu bi utvrdili na način: Osnovica= 864,00 / 0,90 / 0,96 = 1.000,00 KM. Ovakav obračun isplatitelj je dužan prikazati na obrascu 2003 - Specifikacija uz isplatu primanja po osnovi drugih samostalnih djelatnosti.
© Copyright 2024 Paperzz
