katalog 2011. - SKD Prosvjeta

Srbsko-dalmatinski
magazin
Šesti broj orijentiran je
prema svima onima koji o
Dalmaciji i dalmatinskim
temama uopšte, imaju šta reći,
pa tako i u najnovijem broju
donosi priloge saradnika s
poya istorije, istoriografije,
istorije umjetnosti, etnologije,
muzikologije i teološke misli.
Artefakti
Prilozi za povijest Srba u
Hrvatskoj
Prosvjeta
novine za kulturu
Bijela pčela
list za svu djecu
SKD Prosvjeta
Zagreb, Berislavićeva 10
Tel. 00 385 1 4872 480
Faks. 00 385 1 4872 480
E-mail: [email protected]
Žiro-račun: 2360000-1101412121
Predsjednik Čedomir Višwić
Generalni sekretar Rade Dragojević
www.skdprosvjeta.com
Branko Čolović:
Sakralna baština
dalmatinskih Srba
...I nama su danas u tragično
promijewenim okolnostima na dnevnom
redu poslovi Ivića, Kostića i Vasića.
Sve što smo preživjeli ovdje govori,
pored ostalog, o značaju poslova koje
su oni žeyeli pokrenuti. Govori,
doduše, i o značaju kontinuiteta u
tom radu, ali kreće se i na dug put,
onda kad se može. Srpsko kulturno društvo ”Prosvjeta” ovu
trojicu zaslužnih i wihovu davnu diskusiju, broji u red svojih
zaslužnih prethodnika. Ono što smo mi danas na tom tragu
dužni, a vjerujemo i osposobyeni, napraviti je, evidencija
dostignuća i ostataka. Ova serija kwiga je početak tog posla...
(Iz predgovora Čedomira Višwića)
Višwić, Vujasinović,
Roksandić:
Glina ∞ 13. maja 1941.
...Srbi u Hrvatskoj danas imaju
jedinstvenu poziciju kad su sjećawa
i podsjećawa u pitawu. U kolu
novonastalih država i kultura, oni su
zapravo jedini koji moraju čuti i tuđu
istinu o samima sebi, i čuti je u vrlo
neprijatnoj, do neprijateyskoj verziji.
Od difamacije do zaborava. Utoliko naša mawinska politika
sjećawa ima prvenstveno obrambeni karakter. Ovaj je dio
srpskog naciona ujedno u situaciji da prati i dijelom učestvuje
u rekonstrukciji javnog sjećawa u svojoj matičnoj nacionalnoj
kulturi i državi... (Iz predgovora Čedomira Višwića)
Mile Maksić:
Život i sudbina mog rodnog
sela Suha Mlaka
Ovo je treća kwiga Mile Maksića “Život
i sudbina mog rodnog sela Suha Mlaka”,
kojom zaokružuje opisivawe života i
rada yudi svoga sela kroz prohujalo
vrijeme od 1702-2010. godine.
Drago Roksandić:
U Nin-u i Danasu
...Što je sve pritom imalo utjecaja da
mi budu otvorena jedna i druga vrata ja
doista ne znam. Znam što je sve s moje
strane s time u vezi moglo imati učinka
i, dakako, znam koliki sam intelektualni
napor ulagao da bih profesionalno bio
na razini očekivawa. Bilo je to moguće
ponajprije zato što sam u dugome razdobyu
od 1969. do 1989/1990. godine − kažem,
dugome, bar kada je yudski život u pitawu
− živio između Zagreba i Beograda.
Ovisno o stjecaju okolnosti, za neke sam
bio “zagrebački Beograđanin”, a za druge
“beogradski Zagrepčanin”. (iz predgovora
Drage Roksandića)
Grigor Vitez:
Izabrana djela
...Lepota Vitezove pesme je u
wenoj jezičkoj ekspresivnosti
i slikovitosti, u očaravajućoj
jednostavnosti i lakoći stiha u
lepršavosti zvuka. Iako je ova
jedinstvena poetska imaginacija
trajala kratko, jer je prekinuta
ranom pesnikovom smrću, ona je ostavila snažan, neiz
brisiv pečat u hrvatskoj i srpskoj kwiževnosti. Grigor
Vitez je sinonim za dečju poeziju. Neponovyivi pesnik
apoteoze detiwstva... (Iz predgovora Nikole Vujčića)
Izabrana dela Mite Kostića I
Kulturno-istorijska raskrsnica Srba u XVIII veku
Odabrane studije
U prvoj kwizi Izabranih dela akademika
Mite Kostića (1886-1980), za kojom
će uslediti još dve kwige, čitaocu
predstavyamo studije i članke za koje
smatramo da najboye, i u datom sklopu
u najzaokruženijoj meri, prezentuju
istraživačko interesovawe ovog autora
usmereno pre svega na XVIII vek u srpskoj
istoriji. Ovaj izbor radova, verujemo,
omogućuje uvid u istraživački program
pisca, ali istovremeno i u wegov naučni
razvoj... (Iz pogovora Vlastimira Đokića)
Izabrana dela Mite Kostića
II
Grof Koler kao kulturno-prosvetni
reformator kod Srba u Ugarskoj u XVIII
veku
Srpska naseya u Rusiji: Nova Srbija i
Slavenosrbija
Srpske privilegije od 1690. do 1792. god.
(koautor Jovan Radonić)
Nedeyko Dragić: Vinko
...Wegov strip koji su nazivali i antistripom nije bio
samo strip nego i stripovsko preispitivawe samog stripa,
wegovih osobina, dosega i ograničewa. Strip se zvao
“Tupko”, obično su u jednom redu bila četiri kvadratasličice, obično je u svakoj bio samo glavni lik.Tupko,
jednostavno nacrtan karikaturalan lik kojem se svašta
događalo, ali ono što mu se događalo nisu bile samo zgode
moguće u stvarnom životu nego i pustolovine moguće samo
u svijetu stripa... (Iz predgovora Pere Kvesića)
Yetopis SKD ”Prosvjeta”
Šesnaesti svezak Yetopisa
opet donosi izbor kwiževnih,
znanstvenih i publicističkih
tekstova na osnovnu temu; pro
šlost, sadašwost i perspektive
Srba u Hrvatskoj. Da bi se na
glasila trajnost i vrijednost
pojedinih svezaka ovog almanaha
SKD ”Prosvjeta” će donositi i
prijevode tekstova od važnosti za
historiografiju Hrvata i Srba koje do sada nismo imali
na našem jeziku.

Download Report