Zima `94 Sukob: Domovinski rat

Zima '94
Sukob: Domovinski rat
Hrvatske vojne akcije u zapadnoj Bosni
Vrijeme
Lokacija
Ishod
29. studenog - 24.
24 prosinca 1994.
Širi prostor Livanjskog
Livan
polja i planina Dinara, BiH i Hrvatska
Pobjeda HV-a i HVO-a
Sukobljene strane
HV
Vojska Republike Srpske
HVO
Zapovjednici
Ante Gotovina
Ratko Mladić
Tihomir Blaškić
Vojne snage
HV
2. korpus VRS
HVO
Gubitci
poginulo 29, 19 teško, 39
?
lakše ranjeno, 3 nestala
Operacija Zima '94 odvijala
a se u razdoblju od 29. studenog do 24. prosinca
osinca 1994. godine na
području Livanjskog polja i planine
lanine Dinare. Osloboñeno je područje širine 10 km i dubine 20 km ukupno 200 četvornih kilometara.
tara. Srbi su poraženi na Dinari i veći dio Livanjskog
jskog polja našao se pod
nadzorom HV-a i HVO-a, a posred
osredno je spašena Bihaćka enklava.
Povod [uredi]
U studenome 1994. Bihać postaje
staje ključ rata kako za RH tako i za BiH. Naime,, Srbi su pokrenuli snažu
ofanzivu prema Bihaću, u koo
koordinaciji s postrojbama SVK i Abdićevimauton
autonomašima iz Velike
Kladuše. Ofanziva je bila toliko
liko ssnažna da je izgledalo da će Bihać pasti svakog
vakog časa - vojni milje
meñunarodne zajednice, pa i SAD,
SAD smatrao je pad Bihaća gotovim činom. Pad Bihaća
Bih
pitanje je sata,
a ne više dana, govorile su po
povjerljive obavještajne informacije. Tijekom rata u BiH Hrvatska je
zračnim mostom intenzivno pom
pomagala obranu Bihaća, dostavom oružja,, stre
streljiva i svih drugih
potrepština. U slučaju eventualnog
ualnog pada Bihaća u ruke bosanskih Srba, Hrvatska
atska bi se našla izravno
ili neizravno u potpuno izgublje
gubljenoj vojničkoj poziciji, a pregovori na razini
azini Kontaktne skupine
jednostavno više ne bi imalili nik
nikakva smisla. Nestajanjem Bihaćke enklave
ve tzv
tzv.Republika Srpska
Krajina i Republika Srpska bile bi čvrsto povezane, otvorila bi se jaka prometna
komunikacija Beograd-Banja Luka
Luka-Knin, stvorio bi se ogroman kompaktan
n srp
srpski prostor koji bi
dopuštao Srbima veliku operativ
erativnu dubinu, vjerojatnost njihovog ujedinjenja
enja bi bila vrlo velika.
Padom Bihaća Hrvatska bi nakon toga iznimno teško uspostavila ozbiljnu
u vo
vojnu, ali i političku
ravnotežu i bila bi jednostavno
no pr
prisiljena prihvatiti gotovo sve uvjete Martića, Karadžića
Kara
i Mladića. To
bila konačna i definitivna pobjeda
jeda Srba. Osim toga, pad Bihaća vjerojatan bii doni
donio novi težak zločin
srpskih snaga i humanitarnu krizu nesagledivih razmjera, znatno veću od one
e koja se nepunu godinu
kasnije dogodila u Srebrenici.
Stoga je hrvatski vojni vrh razmatr
zmatrao moguće vojne opcije pomoći Bihaću. Jedna
edna opcija je bila totalni
napad na RSK, meñutim, toj opciji Amerikanci nikako nisu bili skloni. Stoga se
e odlu
odlučilo Bihaću pomoći
neizravno - HV i HVO napastt će vvojsku bosanskih Srba tamo gdje najmanje
e oček
očekuju - u Livanjskom
polju i na planini Dinari.
Cilj operacije [uredi]
Cilje operacije bio je posredno
no osl
oslabiti pritisak bosanskih srba na zaštićeno područ
odručje Bihaća, potisnuti
neprijatelja s Dinare i Livanjskog
kog p
polja, te sa Golije i Staretine. Zatim, posredno,
no, utjecati
u
na stabilnost
situacije u Kupreškom polju i otkloniti
otklo
mogućnost da Srbi iz Livanjskog polja pokuša
kušaju bočnim udarima
ugroziti Sinj. Takoñer, povećati
ati sig
sigurnost Livna.
Problemi u planiranju operacije
ije bil
bili su dovoñenje u pitanje Zagrebačkog sporazum
azuma, izbor postrojbi za
djelovanje u zimskim uvjetima
a te kako osigurati legalnost akcije, s obzirom da su je trebale provesti
regularne postrojbe HV-a.
Hrvatske postrojbe [uredi]]
Oslobañanje zapadne Bosne
Stožer: general Ante Gotovina
4. Gardijska brigada HV - Pauci: general Damir Krstičević;
7. Gardijska brigada HV - Pume: general Ivan Korade;
5. Gardijska brigada HV "Sokolovi" : genaral Ivan Kapular;
126. domobranska pukovnija: pukovnik Ante Podrug;
80. domobranska pukovnija HV;
6. domobranska pukovnija HV,
114. brigada HV
Prvi hrvatski gardijski zdrug: general Miljenko Filipović;
22. diverzantski odred HVO-a: pukovnik Predrag Mandić;
Specijalne postrojbe MUP-a Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, general Zlatan Mijo Jelić;
14. topnički divizijun (Šibenik)
[1]
Tijek operacije [uredi]
Operacija počinje 29. studenog 1994, kada se borbene skupine 126. domobranske pukovnije ubacuju
u meñuprostor neprijatelja koji ništa i ne sluti. Dan kasnije, 30. studenog 1994. počinju frontalni udari
na iznenañene postrojbe bosanskih Srba. Tijekom idućih dana, sve do 7. prosinca 1994. hrvatske
snage (7.GBr, 4.GBr, 114. Br. i 80. dp.) u krajnje nemogućim, zimskim uvjetima surove mećave
uspijevaju ovladati visovima Dinare i toga dana dolazi do stabilizacije bojišnice na Dinari. Takoñer, tog
dana se pokreće i napad na istočnoj strani Livanjskog polja (5. gbr; 1. HGZ; 22. DO. i SP MUP-a
HRHB). Borbena djelovanja i pomaci na bojišnici su trajali do 24.prosinca 1994. kada se operacija
smatra završenom. Osloboñeno je područje širine 10 km i dubine 20 km - ukupno 200 četvornih
kilometara. Srbi su poraženi na Dinari i veći dio Livanjskog polja našao se pod nadzorom HV-a i HVOa. Meñutim, Srbi su s istaknutih uzvišenja na planinama Dinari i Staretini i dalje paljbom mogli nadzirati
aktivnosti u Livanjskom polju i bočnim udarima ugroziti osloboñeno. U akciji Zima 94 poginulo je 29
branitelja, 19 ih je teško, a 39 lakše ranjeno, dok su trojica nestala.
Rezultat operacije [uredi]
Tom značajnom operacijom Hrvatska vojska ovladala je planinskim visovima oko Livanjskog polja,
čime su stvoreni uvjeti za pripremu i provedbu operacije Oluja. Operacija Zima '94 odvijala se u
ekstremnim zimskim vremenskim uvjetima, po visokom snijegu, snježnoj oluji i uz vrlo niske
temperature i do -20 celzijevih stupnjeva. Zbog neprekidnog boravka i borbenog djelovanja u takvim
vremenskim uvjetima mnogi su hrvatski vojnici u ovoj operaciji pretrpjeli smrzavanje pojedinih
ekstremiteta (ruku i nogu) koji su im morali biti amputirani. Zbog toga je operacija Zima 94 u
povijest Domovinskog rata ušla kao primjer iznimnih fizičkih i moralnih napora kroz koje su prolazili
hrvatski branitelji u obrani od agresije i oslobañanju okupiranog teritorija. U konačnici, napadi Srba
na Bihać su oslabili i Bihaćki branitelji su dobili značajan predah. U narednim danima i tjednima Armija
BiH i HVO Bihaća povratit će okupirana sela i odbaciti neprijatelja dalje od Bihaća. Time je sačuvana
presudna Bihaćka enklava u dramatičnim trenucima Domovinskog rata i rata u BiH.