Evolucija emocija Charles Darwin (1809-1882) The expression of the emotions in man and animals (1872) - fotografije - komparativna istraživanja Nadezhda LadyginaKohts (1889 – 1963) Infant Chimpanzee and Human Child (1935) - izrazi, percepcija, kognitivni i emocionalni razvoj „the cross-fostering approach” 1960. moderna etnološka analiza 1980. evolucijska psihologija http://www.kohts.ru/ladygina-kohts_n.n./ichc/html/apbs06.html Osnove evolucijske psihologije Adaptacije Fizički i psihički procesi adaptacije nastale procesom prirodne selekcije varijacije + stabilna okolina + selekcija Tri produkta evolucije: Adaptacije - karakteristike koje se pouzdano razvijaju putem prirodne selekcije jer su tijekom perioda evolucije pomagale u rješavanju problema vezanih uz preživljavanje i reprodukciju Usputni produkti - karakteristike koje ne rješavaju adaptivne probleme, ali su na određeni način povezane sa adaptacijama. Slučajni efekti - izazvani različitim faktorima kao što su slučajne mutacije, iznenadne i neočekivane promjene u okolini ili slučajni efekti tijekom razvoja. Ima li evolucija krajnji cilj? Evolucija nije usmjerena prema nikakvom posebnom cilju!!! organizmi ne postaju savršeniji Zahavi (1975) hipoteza o hendikepu Selekcija Svjesna? Namjerna? Preživljavanje u kontekstu evolucije Porijeklo adaptacija Pojavljivanje i proširivanje mutacije koja povećava vjerojatnost preživljavanja i reprodukcije 1000 ili 10 000 generacija X prosječno vrijeme reprodukcije kod ljudi 20 godina = 20 000 do 200 000 godina …prije 200 000 godina zajednički predak svih ljudi … kultiviranje biljaka i pripitomljavanje domaćih životinja… …prije 10 000 godina stvaranje naselja i civilizacija evolucija ljudskih kultura prestiže evoluciju vrsta Porijeklo adaptacija Ključni aspekt za razumjeli funkcioniranje ljudskog mozga i različite aspekte ljudskog ponašanja um iz kamenog doba Naši geni nisu optimalno prilagođeni rješavanju problema suvremenog čovjeka već naših predaka lovaca-sakupljača. okolina u vrijeme kamenog doba vs. današnja okolina • Život u manjim skupinama (50-200) • Točnije procjenjivanje kvalitete i dostupnosti partnera • Život unutar šire rodbine • Pomoć prijatelja i rodbine • Život u prenapučenim gradovima • Pretjerana očekivanja u odabiru partnera • Život u nuklearnoj obitelji • Pomoć od uređenih sustava (policija, pravni sustav) ***Stabilnost okoline Okolina suvremenog čovjeka Pozitivne strane Negativne strane • Liječenje i prevencija bolesti • Smanjena smrtnost novorođenčadi • Zaštita od hladnoće/topline • Zaštita od predatora • Dostupnost hrane • Nove bolesti: Pretilost Kardiovaskularne bolesti Dijabetes … • Oštećenja ozonskog omotača • Ovisnosti o sintetičkim drogama Što bi se dogodilo kada bi prosječna suvremena obitelj usvojila dijete „staro” 20 000 godina??? Evolucijski razvoj emocija Podrijeklo emocionalnih obilježja ljudske vrste - tri izvora podataka - Evolucijski razvoj emocija Bazične emocije su urođene, nastale evolucijom, prepoznatljive bez kognitivne obrade MacLean (1990) – trojedini mozak – jasne emocije javljaju se s razvojem limbičkog sustava (sisavci) Evolucijski razvoj emocija Emocije se razvijaju u vezi s adaptivnim ponašanjima: - brigom za mladunčad - sklopovima ponašanja koja čine igru - privrženošću - glasanjem - međuovisnošću ***Dr. Ranko Rajović: O odgoju i obrazovanju u ranom djetinjstvu http://www.youtube.com/watch?v=E7GWiEjju4 Postoje li neutralne emocije? neutralne situacije koje nisu predstavljale rizik ili mogućnost nisu ni oblikovale emocionalna stanja. Adaptivni mehanizmi nisu oblikovani kako bi mi bili sretniji (!!!) već kako bi maksimalizirali naš fitnes - vjerojatnost preživljavanja i reprodukcije Situacije koje su uključivale gubitak ili mogućnost gubitka osnovne instrumentalne negativne emocije (tuga, bol, strah, anksioznost i sl.) Situacije koje su uključivale dobitak ili mogućnost dobitka osnovne instrumentalne pozitivne emocije (ugoda, sreća, nada, želja) Karakteristike ponašanja i doživljavanja: patologija ili prilagodba??? Prava patologija ponašanje i doživljavanje koje je bilo štetno i u okolini naših predaka i što je štetno danas u trenutnoj okolini - u obje okoline onemogućuje funkcioniranje adaptacija. Primjer? Pseudopatologija ponašanje i doživljavanje koje je kao adaptacija doprinosilo preživljavanju i reproduktivnoj uspješnosti naših predaka, ali zbog promjena u okolini u novijem evolucijskom vremenu je postalo neadaptivno i/ili neetički. Primjer? Kvazinormalna ponašanja ponašanje i doživljavanje koje bi bilo štetno za naše pretke, ali danas može doprinositi dobrobiti pojedinca, kulturalno je prihvatljivo, te se čak unutar nekih kultura potiče. Primjer? Kako bi pristupali boli da ne znamo da je adaptacija? (Nesse, 1999) Bilo bi otkriveno kako je bol uzrokovana abnormalnom aktivnošću u talamusu Veliki napori bili uloženi u istraživanje zašto su neki ljudi skloniji boli od drugih i je li ta sklonost genetski uvjetovana ili naučena. Poremećaj boli bi bio definiran kao razdoblje u kojem bol ometa rad i svakodnevne aktivnosti u trajanju od najmanje 2 tjedna. Bili bi konstruirani podtipovi poremećaja boli na temelju rezultata faktorskih analiza studija simptoma i tijeka boli. Primjeri psiholoških mehanizama oblikovanih evolucijom Psihološki mehanizam Funkcija Strah od zmija Izbjegavanje trovanja Ljubomora muškaraca Povećanje sigurnosti očinstva Preferiranje hrane bogate mastima i šećerima Povećavanje unosa kalorija Preferiranje muškaraca sa većim izvorom ekonomskih sredstava (žene) Osiguravanje sredstava za podizanje potomstva Preferiranje mladih i atraktivnih žena (muškarci) Izabiranje partnera visoke fertilnosti “superstimulus”=“superpodražaj” = “natprirodni podražaj” http://www. ted.com/talk s/dan_denn ett_cute_sex y_sweet_fun ny.html Emocije kao osnova socijalnih odnosa (Goodall, 1986) (Lutz, 1998) “njihov emocionalni život jest njihov socijalni život” (Shaver, Wu i Schwartz, 1992) Emocije kao osnova socijalnih odnosa Emocije i emocionalni izrazi - jezik socijalnog života Verbalna komunikacija nije zamjena za emocije, već je samo složeniji način za prenošenje emocionalnih odnosa – jezik kao socijalno timarenje – primarna svrha govora je njegovanje, definiranje i redefiniranje sebe i svojih socijalnih odnosa Emocije kao osnova socijalnih odnosa Dunbar (1993.) Iznimno povećanje mozga i veliki omjer kore mozga naspram ostatka mozga (4:1) povezan sa sve složenijim i brojnijim društvenim vezama Čimpanze: 65 jedinki (kada se broj jedinki poveća skupina se podijeli) Suvremeni čovjek: poznavanje i održavanje uspješnih odnosa sa max. 150 ljudi Emocije kao osnova socijalnih odnosa – Intencionalnost emocija – Tijekom evolucije emocije su postale intencionalnije – uvijek imaju objekt i najčešće potiču određena ponašanja Socijalne emocije: Zahvalnost: osnova za suradničku vezu s drugom jedinkom i buduće obaveze (potiče želju za uzvraćanjem) Nelagoda, sram, krivnja i socijalna anksioznost: izbjegavanje prijetnje od strane dominantne jedinke, socijalnog prijestupa i odbacivanja Evolucijska osnova straha tuge sreće Evolucijska osnova straha Preusmjeravanje pažnje i pozornosti Promjena u važnosti ciljeva – sigurnost postaje najvažnija Preusmjeravaju se procesi prikupljanja informacija Mijenjaju se uobičajene kategorije “sigurno” i “nesigurno” Pretraživanje pamćenja Komunikacija: “cry for help” / “play dead” Fiziološke promjene (autonomni živčani sustav) Promjene u moždanoj aktivnosti (amigdale) optimalno ponašanje s najvećom vjerojatnošću uspješnog rješavanja problema Individualni uspjeh??? Evolucijska osnova anksioznosti Podtip anksioznosti Situacije u kojima je ponašanje moglo biti korisno Panični napad Izbjegavanje situacija u kojima je život ugrožen Socijalna fobija Izbjegavanje situacija u kojima postoji prijetnja statusu ili reputaciji Fobije od životinja Izbjegavanje malih opasnih životinja (pauci, zmije...) Agorafobija Izbjegavanje otvorenih prostora u kojima su opasni predatori Hipohondrija Izbjegavanje prijetnji zdravlju Fobija od krvi Izbjegavanje fizičkih povreda biti neuspješan/a gubljenje zaposlenja biti odbijen/a osjećaj odbačenosti gušenje smrti fizički napad biti ignoriran/a govoriti pred grupom operacija napraviti pogrešku zmija ispasti glup/a visina pad na ispitu vlak smrti u lunaparku kritiziranje M 3,16 2,88 2,84 2,78 2,64 2,59 2,56 2,56 2,47 2,44 2,39 2,38 2,33 2,30 2,25 2,22 2,14 Mž 3,27 3,24 3,16 3,27 3,05 2,84 2,97 2,89 2,73 2,41 2,51 2,7 2,73 2,41 2,43 2,65 2,3 Mm 3 2,37 2,41 2,11 2,07 2,26 2 2,11 2,11 2,48 2,22 1,93 1,78 2,15 2 1,63 1,93 1 2 3 4 5 nije me strah malo me strah dosta me strah jako me strah užasava me duboka voda mračni prostor zubar biti promatran/a dok radite biti sam/a šišmiš plivati sam/a ulazak u sobu u kojoj ljudi već sjede prenapučeni prostor putovanje avionom upoznavanje nekoga krv zatvoreni prostor biti s osobom suprotnog spola biti u dizalu putovanje brodom voziti se u automobilu veliki otvoreni prostor M 1,95 1,95 1,91 1,78 1,64 1,64 1,63 Mž 2,11 2,32 1,92 1,92 1,84 1,84 1,84 Mm 1,74 1,44 1,89 1,59 1,37 1,37 1,33 1,61 1,76 1,41 1,58 1,56 1,42 1,36 1,36 1,31 1,30 1,23 1,13 1,06 1,54 1,73 1,41 1,46 1,41 1,35 1,41 1,35 1,14 1,05 1,63 1,33 1,44 1,22 1,3 1,26 1,15 1,07 1,11 1,07 1 2 3 4 5 nije me strah malo me strah dosta me strah jako me strah užasava me Evolucijska osnova tuge prevencija novih mogućih gubitaka dobivanje nazad izgubljenog objekta (potraga za izgubljenim se obično pojavljuje kod tugujućih osoba) izbjegavanje situacija i obrazaca ponašanja koji su doveli do gubitka ruminiranje o uzrocima gubitka kako bi se spriječilo ponavljanje pogrešaka pokušaj zamjene izgubljenog upozoravanje srodnika na opasnost i traženje pomoći od njih povlačenje i submisivnost ako se radi o gubitku statusa kako bi se izbjegli daljnji sukobi Visoka stopa depresije u općoj populaciji imamo li vremena biti tužni??? Zašto nismo stalno sretni??? sreća strah tuga bijes ljutnja panika strah očekivanje Panksepp (1982) Stein i Trabasso (1992) ljutnja strah ljutnja strah nesreća gađenje ljutnja radost tuga tuga iznenađenje gađenje gađenje strah iznenađenje sreća prihvaćanje sram prezir krivnja radost Ekman (1992) očekivanje interes prezir Plutchik (1980) Izard (1991) Evolucijska osnova sreće Zašto nismo stalno sretni??? Adaptacije koje izazivaj neugodne emocije Razlika u okolini Natjecanje kao sastavni dio evolucije selekcijom Schadenfreude – sreća zbog tuđe nesreće Habituacija na sreću Asimetrija u afektivnom iskustvu gubitaka i dobitaka Evolucijska osnova sreće Kako biti sretniji ? ? ? …usmjeriti se na ono na što možemo utjecati Ljubomirsky i sur. (2011.) habituacija na sreću motivacija + dnevnik zahvalnost + zamišljanje idealne budućnosti Literatura Obvezna literatura: • Oatley, K. i Jenkins, J. (2003.) Razumijevanje emocija. Jastrebarsko: Naklada Slap. (poglavlje: Evolucija emocija) Dodatna literatura: • Buss, D. M. (1995.) Evolutionary Psychology: A New Paradigm for Psychological Science. Psychological Inquiry, 6 (1), 1 – 30. • Buss, D. M. (2000.) Evolution of happiness. American Psychologist, 55 (1), 15-23. • De Waald, F. M. (2003.) Darwin’s Legacy and the Study of Primate Visual Communication. Annals New York Academy of Sciences, 1000, 7–31. • Lyubomirsky S., Dickerhoof R., Boehm J.K., Sheldon K.M. (2011.) Becoming Happier Takes Both a Will and a Proper Way: An Experimental Longitudinal Intervention To Boost WellBeing. Emotion, 11, 391-402. • Nesse, R. M. (1991.) What is Good in Feeling Bad? Evolutionary Benefits of Psychic Pain. The Sciences, 31, 30 – 37. • Nesse, R. M. (1999). Proximate and Evolutionary Studies of Anxiety, Stress and Depression: Synergy at the Interface. Neuroscience and Biobehavioral Reviews, 23, 895 – 903. • Nettle, D. (2004.) Evolutionary Origins of Depression: A Review and Reformulation. Journal of Affective Disorders 81, 91 – 102. • Zahavi, A. (1975.) Mate selection - a selection for a handicap. Journal of Theoretical Biology 53: 205-214.
© Copyright 2024 Paperzz
