odlučivanju i uvođenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija, te ključni indikator razina i mogućnosti korištenja alata novih medija da bi se uspostavili novi modeli komuniciranja između tijela lokalne uprave i građana. S obzirom da su problemi s kojima se susreću građani slični u svim jedinicama lokalne samouprave bez obzira na teritorijalnu lociranost rezultati prikazani u ovom radu odnose se na cjelokupni teritorij Bosne i Hercegovine. Uz radio i televizijske postaje, službene web-stranice općina i gradova i web portali su mediji koji građani u analiziranim općinama/gradovima najčešće koriste za informiranje o aktualnostima iz lokalne zajednice uz mogućnost interakcije putem komentara i foruma. Bilteni, dnevne, tjedne i mjesečne novine su mediji koji se također koriste u općinama/gradovima, ali imaju uglavnom informativnu funkciju. Polovica analiziranih jedinica lokalne samouprave izdaju svoj informativni bilten, odnosno informator, mjesečno, dvomjesečno, tromjesečno, tri puta godišnje ili polugodišnje, a trećina jedinica lokalne samouprave imaju tjedne novine. Jedinice lokalne samouprave postale su medij koji pomoću internetskih stranica, foruma, društvenih mreža, videozapisa, fotografija, blogova i drugih alata novih medija imaju mogućnost neposredno komunicirati sa svojim javnostima, ali i da dobiju povratnu informaciju. Temeljem provedenog istraživanja u općinama i gradovima u Bosni i Hercegovini, potvrđena je generalna hipoteza da novi mediji imaju potencijal za nove vidove sudjelovanja građana uz uspostavu i realiziranje novih modela komuniciranja između građana i tijela lokalne uprave kao aktera političke komunikacije u lokalnoj samoupravi. Modeli komuniciranja u lokalnoj samoupravi koji su se do sada primjenjivali, bili su zasnovani na informiranju javnosti što je samo preduvjet sudjelovanja građana u kreiranju javnih politika, a prema dosadašnjim istraživanjima nisu uspjeli motivirati građane na intenzivnije uključivanje u procese odlučivanja. Novi modeli komuniciranja jedinica lokalne samouprave s javnošću su modeli zasnovani na konvergenciji tradicionalnih medija i alatima novih medija, modeli koji omogućuju interaktivnost i neprekidnu komunikaciju tijela lokalnih vlasti i građana. Upravo nove informacijske i komunikacijske tehnologije u lokalnoj samoupravi osiguravaju prostor za otvorenu raspravu, ali i utjecaj građana na donošenje odluka, što je u izravnoj funkciji razvijanja participativne demokracije u jedinicama lokalne samouprave. Argumenti koji pokazuju da je razvoj novih medija utjecao na već uhodane načine komuniciranja između lokalne samouprave i građana i da su novi mediji postali nezaobilazni kanal komuniciranja u procesu odlučivanja na lokalnoj razini, trebali bi predstavljati znanstveni doprinos doktorske disertacije. Isto tako za očekivati je da će znanstveni doprinos biti potpun kada rezultati istraživanja provedenog u sklopu ove doktorske disertacije pronađu svoju praktičnu primjenu u jedinicama lokalne samouprave. Drago Martinović rođen je 1967. u Kočerinu (Općina Široki Brijeg) gdje je i stalno nastanjen. Oženjen i otac troje djece. Inženjer prometa i diplomirani novinar. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 2009. obranio magistarski rad pod nazivom “Odnosi s javnostima u jedinicama lokalne samouprave na primjerima općina i gradova u Bosni i Hercegovini“. Autor knjige “Komuniciranje jedinica lokalne samouprave s javnošću“, biografije “Fra Petar Sesar (1895. – 1945.)“, scenarista dokumentarnog filma “Široki Brijeg“, sudionik nekoliko znanstvenih i stručnih konferencija i autor znanstvenih i stručnih radova iz područja medija, odnosa s javnošću, te lokalne samouprave. /www.dragomartinovic.com/ Univerzitet u Sarajevu Fakultet političkih nauka NOVI MEDIJI U FUNKCIJI RAZVIJANJA PARTICIPATIVNE DEMOKRACIJE U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE U BOSNI I HERCEGOVINI Doktorska disertacija Doktorska disertacija je obranjena pred komisijom u sastavu: Prof. dr. sc. Jelenka Voćkić Avdagić, predsjednik Prof. dr. sc. Najil Kurtić, član i mentor Doc. dr. sc. Jasna Duraković Hadžiomerović, član Prof. dr. sc. Emina Kečo Isaković, zamjenik člana Na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, veljače 2014. Kandidat: mr. sc. Drago Martinović Sarajevo, 2014. Mentor: prof. dr. sc. Najil Kurtić Doktorska disertacija sadrži: nih mreža, e-maila kao najčešće korištenog internet alata i online anketa u jedinicama lokalne samouprave, korištenjem internet foruma i drugih alata novih medija. 8 poglavlja 219 stranica 13 grafikona 11 tablica 16 fotografija 6 priloga (ankete, intervjui) Istraživanje je provedeno u 13 općina i gradova u Bosni i Hercegovini. Istraživanje je provedeno u vremenu od prosinca 2012. do ožujka 2013. Anketirano je 650 građana i 13 službenika za odnose s javnošću Obavljeno je 48 intervjua Potvrđena je GENERALNA HIPOTEZA koja glasi: Informiranost građana je bitan motivacijski čimbenik i preduvjet njihova sudjelovanja u političkom životu lokalne zajednice. Klasični sustavi javnog informiranja, utemeljeni na tiskanim i elektroničkim medijima i reaktivnim komunikacijskim ponašanjima lokalne uprave, ne uspijevaju motivirati građane na intenzivnije uključivanje u procese učinkovitog vanjskog nadzora rada lokalnih vlasti niti na neposredno sudjelovanje u kreiranju javnih politika izvedenih iz stvarnih potreba građana. Novi mediji (suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije) imaju tehničko-tehnološki potencijal za nove, komforne vidove sudjelovanja građana u odlučivanju o pitanjima od zajedničkog interesa, naročito na lokalnoj razini, ali pod uvjetom da se planski i ciljano uspostave i realiziraju novi modeli komuniciranja između građana i tijela lokalne uprave kao aktera političke komunikacije u lokalnoj samoupravi. Da bi to bilo moguće, tijela lokalne uprave trebaju online tehnologije koristiti kao kanale (prostor) demokratske participacije i deliberacije. Valjanost generalne hipoteze provjerena je i potvrđena metodom dubinskog intervjua s općinskim/gradskim službenicima za odnose s javnošću u osam općina i pet gradova u Bosni i Hercegovini, zatim kroz analizu sadržaja internet stranica navedenih općina i gradova, a samim tim i kroz analizu korištenja društve- Potvrđeno je i šest pomoćnih hipoteza i to: • Valjanost prve pomoćne hipoteze, koja glasi da su osnovna načela funkcioniranja općine/grada javnost i transparentnost rada jedinica lokalne samouprave, kao i informiranje i pozivi građanima da sudjeluju u procesu donošenja odluka u lokalnoj zajednici, osnovni preduvjeti izgradnje povjerenja građana prema lokalnim vlastima, testirana je i potvrđena metodom anketiranja i e-anketom. Anketirano je 650 građana iz 13 jedinica lokalne samouprave u Bosni i Hercegovini. • Temelj za sudjelovanje građana u procesu donošenja odluka i javnost rada tijela jedinica lokalne samouprave uređuje se Ustavima (BiH, Republike Srpske i Federacije BiH), Zakonima o lokalnoj samoupravi na entitetskoj i kantonalnoj/županijskoj razini, državnim i entitetskim zakonima o slobodi pristupa informacijama, Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi i drugim međunarodnim aktima, te ostalim normativno-pravnim aktima koji reguliraju sudjelovanje građana u procesima odlučivanja. Ova pomoćna hipoteza je potvrđena analizom navedenih zakonskih i normativno-pravnih akata. • Valjanost treće pomoćne hipoteze koja glasi da jedinice lokalne samouprave, uzimajući u obzir javno mnijenje, donose odluke koje su od strateškog značaja za razvoj lokalne zajednice, a odluke su rezultat procesa participacije građana u odlučivanju i istraživanju javnog mnijenja, testirana je i potvrđena korištenjem metode anketiranja i eanketom s građanima o njihovom sudjelovanju u procesu donošenja odluka, te pomoću ankete s predstavnicima tijela lokalne uprave (službenici za odnose s javnošću) općina i gradova u kojima su provedena istraživanja. • Studijama slučaja donošenja proračuna/budžeta općine/ grada, prostornih i regulacijskih planova općine/grada, Statuta općine/grada, prema dosadašnjim istraživanjima i primjerima uključivanja građana u kreiranju javnih politika, ali i prema anketiranim službenicima za odnose s javnošću koji su naveli javnu raspravu kao način putem kojega su građani izravno utjecali na donošenje odluka na lokalnoj razini, potvrđena je četvrta pomoćna hipoteza, i to da je aktivno uključivanje javnosti u rad lokalne uprave kroz instrumente participacije primarno za uspostavljanje komunikacije lokalne uprave i javnosti. • Temeljem analize programskih shema radio postaja u analiziranim općinama/gradovima i dubinskih intervjua s predstavnicima istih radio postaja, kao i ankete s građanima u općinama/gradovima u kojima je provedeno istraživanje, potvrđena je pomoćna hipoteza da su u posljednjih 10-ak godina lokalni mediji (radio, televizija, web portali, novine, bilteni) postali ključni izvor informacija i alat za povećanje sudjelovanja građana u procesu donošenja odluka na lokalnoj razini. • Na temelju dubinskih intervjua s predstavnicima udruga građana i općinskim/gradskim službenicima/koordinatorima za rad s udrugama građana, ali i na temelju projekata koje realiziraju nevladine organizacije, potvrđena je pomoćna hipoteza da na razini jedinica lokalne samouprave nevladine organizacije unapređuju suradnju općina/gradova i civilnog društva kroz poboljšanje međusobne komunikacije i to kroz razne vidove partnerstva i projekata uključivanja građana u kreiranju javnih politika. Zaključna razmatranja i znanstveni doprinos doktorske disertacije Prema provedenom istraživanju indikatori povećanja razine sudjelovanja građana u odlučivanju u jedinicama lokalne samouprave temeljem kojih su i potvrđene glavna i pomoćne hipoteze su informiranost građana, razvijenost nevladinog sektora, uloga medija kao najmoćnijih sredstava komunikacije, razina političke kulture i medijske pismenosti, zakonsko-pravne regulative sudjelovanja građana u
© Copyright 2024 Paperzz
