UPUTE ZA IZRADU PRORAČUNA

REPUBLIKA HRVATSKA
V UKO V ARS KO S R I J E MS K A Ž UP ANI J A
G R AD Ž UP ANJ A
UPUTE ZA IZRADU PRORAČUNA
GRADA ŽUPANJE ZA RAZDOBLJE
2015. - 2017. godina
Županja, listopad 2014. godine
REPUBLIKA HRVATSKA
VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA
GRAD ŽUPANJA
Upravni odjel za financije
Klasa: 400-08/14-01/1
Urbroj: 2212/01-05/01-14-1
Županja, 24. listopada 2014. godine
Korisnicima gradskog proračuna
– svima –
- n/p gradonačelnika
- n/p predsjednika gradskog vijeća
- n/p zamjenika gradonačelnika
Predmet: Upute za izradu financijskih planova korisnika
gradskog proračuna, priprema i izrada gradskog
proračuna za razdoblje 2015. – 2017. godina
1. UVOD
Sukladno Zakonu o proračunu (Narodne novine, br. 87/08 i 136/12), a na temelju Smjernica ekonomske i
fiskalne politike Vlade Republike Hrvatske za razdoblje 2015. - 2017. (dalje u tekstu: Smjernice)
Ministarstvo financija sastavlja Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2015. - 2017. koje će Vlada Republike Hrvatske
donijeti predstavljaju sponu između strateških prioriteta koji su zacrtani Strategijom Vladinih programa i
ovih uputa.
Rokovi i metodologija donošenja proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i
financijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave utvrđeni su Zakonom o proračunu, promjene za ovu godinu odnose na dopune Pravilnika
o proračunskim klasifikacijama (Narodne novine, br. 26/10 i 120/13) predloženo je 22 programa koji
su bili navedeni i u Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
za razdoblje 2014. – 2016. godina kao preporuka, a postati će obvezna u primjeni za proračune u 2015.
godini. Izmjene pravilnika o proračunskom računovodstvu i računskom planu te najava izmjena
pravilnika o financijskom izvještavanju.
NOVO:
Ministar financija donio je novi Pravilnik o proračunskom računovodstvu i Računskom
planu,
koji
je
trenutno
objavljen
na
web
stranici
Ministarstva
financija
http://www.mfin.hr/hr/proracunsko-racunovodstvo, a bit će objavljen u Narodnim novinama broj
124/2014.
Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2015. 2017. (dalje u tekstu: Upute) dostavljaju se svim županijama, gradovima i općinama kako bi, na temelju
istih i u skladu s odredbama Zakona o proračunu, mogle izraditi upute za izradu proračuna jedinice i
dostaviti ih svojim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima.1
1
Upute Ministarstva financija za prošli proračun, prilagođeno za proračun 2015.
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
1
U skladu s odredbama članka 27. Zakona o proračunu (Narodne novine, broj 87/08 i
136/12) a na temelju Uputa Ministarstva financija za izradu proračuna jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave, Upravni odjel za financije izrađuje i dostavlja vam gradske
Upute za izradu financijskih planova korisnika gradskog proračuna za razdoblje 2015. – 2017.
godine.
2. METODOLOGIJA IZRADE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I
PODRUČNE(REGIONALNE) SAMOUPRAVE2
Metodologija izrade proračuna propisana je Zakonom o proračunu i podzakonskim aktima: Pravilnikom o
proračunskim klasifikacijama (Narodne novine, br. 26/10) i Pravilnikom o proračunskom
računovodstvu i Računskom planu (Narodne novine, br. 114/10 i 31/11).
Naglašavamo da je Narodnim novinama, broj 120/13 objavljen Pravilnik o izmjenama i
dopunama Pravilnika o proračunskim klasifikacijama kojima se ukidaju glavni programi kao
elementi programske klasifikacije za lokalnu i područnu (regionalnu) razinu i detaljnije
objašnjava primjena organizacijske klasifikacije.
2.1.
Upute za proračunske i izvanproračunske korisnike
Upravno tijelo za financije nakon primitka ovih Uputa izrađuje upute za izradu proračuna jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave i dostavlja ih proračunskim i izvanproračunskim
korisnicima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Navedene upute sadrže:
-
-
-
-
temeljna ekonomska ishodišta i pretpostavke za izradu prijedloga proračuna jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave,
opis planiranih politika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka proračuna jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave u sljedeće tri godine,
prijedlog visine financijskog plana po proračunskim korisnicima koji sadrži visinu financijskog
plana za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku godinu, te prijedlog visine
financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije godine,
način pripreme te terminski plan za izradu proračuna i prijedloga financijskih planova
proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave,
šifre i nazive zajedničkih programa te aktivnosti i projekata u skladu s kojima će korisnici
izraditi svoj financijski plan.
Prema Zakonu o proračunu, ove upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave za razdoblje 2015. - 2017. obvezne su za sve proračune.
Utvrđivanje visine financijskog plana za svakog proračunskog korisnika odnosno visine sredstava iz
proračuna namijenjenih financiranju programa proračunskog korisnika, olakšat će proračunskom
korisniku izradu prijedloga financijskog plana, a upravnom tijelu za financije pojednostavniti izradu
zajedničkog prijedloga financijskog plana korisnika iz svoje nadležnosti.
Naglašavamo da je prvo pitanje iz Upitnika u području planiranja na koje odgovaraju jedinice lokalne i
2
Upute Ministarstva financija za prošli proračun, prilagođeno za proračun 2015.
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
2
područne (regionalne) samouprave koje u svojoj nadležnosti imaju proračunske i izvanproračunske
korisnike vezano upravo uz izradu upute za proračunske i izvanproračunske korisnike: „Upravno tijelo
nadležno za financije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave je nakon primitka uputa za
izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Ministarstva financija izradilo
upute za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave s limitima i dostavilo ih
proračunskim i izvanproračunskim korisnicima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.“
Nadalje, u skladu s Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave obvezne su utvrditi programe te zajedničke aktivnosti i projekte za
proračunske korisnike iz svoje nadležnosti. Zajedničke aktivnosti i projekte, koje jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave definira, proračunski korisnik može dodatno
razraditi za svoje potrebe.
2.2.
Namjenski i vlastiti prihodi proračunskih korisnika te izvještavanje o njihovoj
potrošnji
Člankom 48. Zakona o proračunu propisana je obveza uplate namjenskih prihoda i primitaka koje
ostvare proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u proračun jedinice.
Namjenski prihodi i primici jesu pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili
zamjene imovine u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova
osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Nadalje, člankom 52. Zakona o
proračunu utvrđuje se obveza uplate vlastitih prihoda proračunskih korisnika u proračun jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dana je
mogućnost propisivanja izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih
prihoda korisnika u proračun ako jedinica nije stvorila informatičke preduvjete za praćenje
prihoda svojih korisnika i izvršavanje rashoda iz tih izvora. Međutim, Državni ured za reviziju u
svojim preporukama ukazuje kako nije moguće iz godine u godinu propisivati izuzeća bez
pomaka u razvoju samog sustava.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje su uvele sustav rizničnog poslovanja i u
svoj proračun uključile sve prihode proračunskih korisnika te im ugasili račune, u načelu su do 2012.
godine sastavljale jedan financijski izvještaj. Financijski izvještaj razine 22 – proračun jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave i financijski izvještaj razine 23 – konsolidirani proračun jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave imali su jednak obuhvat i sadržavali jednake podatke.
Navedeno bi bilo ispravno da je riječ o izvještaju o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, ali kako je riječ o financijskim izvještajima obuhvat nekonsolidiranog i
konsolidiranog izvještaja treba biti različit, na što je upozorila i Državna revizija.
Sukladno Pravilniku o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu postoje razine
financijskog izvještavanja i to:
21 – proračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
31 – proračunski korisnik proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji obavlja
poslove u sklopu funkcija koje se decentraliziraju,
22 – proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
23 – konsolidirani proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Razinu 21 i 31 označavaju pojedinačni financijski izvještaji proračunskih korisnika u kojima su sadržani
svi prihodi te rashodi navedenog korisnika. Financijski izvještaji razine 21 i 31 moraju dati informacije
cjelokupnom poslovanju proračunskog korisnika, bez obzira uplaćuju li korisnici svoje prihode,
cijelosti ili djelomično, u nadležni proračun ili se njihove obveze u cijelosti ili djelomično podmiruju
jedinstvenog računa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
i
o
u
s
Razina 22 označava financijski izvještaj jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji treba
obuhvatiti isključivo prihode i rashode same jedinice uz one rashode koje jedinica iz svojih prihoda
financira proračunskom korisniku. Ovaj financijski izvještaj ne smije sadržavati vlastite ili namjenske
prihode proračunskih korisnika bez obzira što se oni uplaćuju u nadležni proračun, kao niti rashode
korisnika koji se financiraju iz tih prihoda. Oni će biti dio izvještaja o izvršenju proračuna (izuzev ako
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
3
nisu izuzeti odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave od
obveze uplate), kao i konsolidiranog financijskog izvještaja jedinice (razina 23).
Razina 23 predstavlja konsolidirani financijski izvještaj jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave koji sadržava sve prihode i sve rashode jedinice, ali i prihode i rashode proračunskih
korisnika u njenoj nadležnosti. Razina 23 dobije se konsolidacijom financijskih izvještaja razine 22 s
financijskim izvještajima razine 21 i 31.
Navedeni naputak o načinu izrade financijskih izvještaja i njihovom sadržaju dan je u Uputama za
izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2013.-2015. i
Okružnici o predaji i konsolidaciji financijskih izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih
korisnika državnog proračuna te proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave za razdoblje 1. siječnja do 31. prosinca 2012. godine.
U primjeni gore navedenog naputka bilo je dosta dvojbi, ali i tehničkih poteškoća, Proces izrade
financijskih izvještaja sukladno gore navedenoj Uputi i Okružnici često zahtjeva dodatne tehničke
pretpostavke i nije uvijek jednostavan.
Financijske izvještaje: Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima na Obrascu: PR-RAS i
Izvještaj o obvezama na Obrascu OBVEZE moguće je izraditi bez većih prepreka. Međutim, kod
ostalih financijskih izvještaja (Bilanca na Obrascu: BIL, Izvještaj o novčanom tijek na Obrascu: NT i
Izvještaj o promjenama u vrijednosti obujma imovine i obveza na Obrascu: P-VRIO) mogu se javiti
problemi pri prepoznavanju evidencija koje se odnose na proračun od onih koji se odnose na
proračunske korisnike. Promjenama u sustavu proračunskog računovodstva i financijskog
izvještavanja, koje se očekuju tijekom 2014. godine, isti bi trebali biti otklonjeni.
2.3.
Preraspodjele u 2015. godini
Mogućnost preraspodjele proračunskih sredstava tijekom proračunske godine je poseban mehanizam
koji daje fleksibilnost procesu izvršavanja proračuna, kako na državnoj, tako i na lokalnoj i područnoj
(regionalnoj) razini. Prije izmjena i dopuna, Zakon o proračunu je davao isključivo smjernice vezane uz
mogućnosti preraspodjela tijekom proračunske godine i veliku slobodu jedinicama lokalne i područne
(regionalne) samouprave da svojim odlukama o izvršavanju proračuna utvrde načine i uvjete
preraspodjela tijekom proračunske godine. U Zakonu o proračunu bila je propisana mogućnost
preraspodjela sredstava na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika državnog proračuna ili
između proračunskih korisnika državnog proračuna najviše do 5% rashoda i izdataka na proračunskoj
stavci (donesenoj od strane Hrvatskog sabora) koja se umanjuje, ako to odobri ministar financija.
Međutim, ova odredba odnosila se isključivo na državni proračun, iako je veliki broj jedinica lokalne i
područne (regionalne) samouprave u svojim odlukama o izvršavanju slijedio upravo ovu odredbu.
Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu, i to odredbe članka 46. stavka 2., propisuje se
omogućavanje preraspodjele od 5% i unutar proračuna jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave. Važna novost je ukidanje mogućnosti da se odredbama odluke o
izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za pojedinu godinu
odlučuje o preraspodjelama iznad 5%.
Ovu odredbu Zakona o proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prvi puta
primjenjuju kod izrade i donošenje proračuna za 2015. godinu, odnosno izrade odluke o izvršavanju
proračuna za 2015. godinu.
2.4.
Plan razvojnih programa
Zakonom o proračunu iz 2009. godine utvrđena je obveza izrade plana razvojnih programa za
proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i za same jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave. Plan razvojnih programa je, uz opći i posebni dio,
sastavni dio proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U planu razvojnih
programa proračunski korisnici su iskazivali planirane rashode investicija za trogodišnje razdoblje, a
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, uz ove rashode, i izdvajanja za kapitalne pomoći i
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
4
donacije. Planovi razvojnih programa predstavljali su kod većine jedinica isječak iz posebnog dijela
proračuna odnosno, kod korisnika, isječak iz financijskog plana. Odredbe Zakona o proračunu vezane
uz sadržaj i izgled plana razvojnim programa različito su primjenjivane.
Izmjenama i dopunama Zakona o proračunu mijenja se sadržaj plana razvojnih programa. Kod
izrade proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2015. godinu i
projekcija za 2016. i 2017. godinu jedinice će izrađivati plan razvojnih programa prema novoj
metodologiji. Plan razvojnih programa izmijenjen je na način da mora sadržavati ciljeve i
prioritete razvoja jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su povezani s
programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Sam plan razvojnih programa
sada predstavlja strateško-planski dokument stvarajući dobru pretpostavku za povezivanje
svih strateških dokumenata jedinice sa proračunskim planiranjem. Planovi razvojnih programa
važni su i u kontekstu priprema jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za
korištenje sredstava iz fondova Europske unije iz razloga što programi i projekti koji se planiraju
financirati iz navedenih fondova moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i prioritetima
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a koji opet moraju biti u suglasju s
nacionalnim strateškim ciljevima i prioritetima.
Tablica 6: Način povezivanja ciljeva iz plana razvojnih programa i programske klasifikacije
Cilj
Programu Način ostvarenja
proračunu cilja
Aktivnost/projekt u
Sredstva
proračunu
Pokazatelj rezultata
Polazna
vrijednost
2014.
Ciljana vrijednost
2015. 2016. 2017.
AKTIVNOSTA
Cilj 1.1.
PROGRAMX
Način ostvarenja 1.1.1. AKTIVNOSTB
Pokazatelj rezultata 1.1.1.1.
PROJEKT C
AKTIVNOSTD
Način ostvarenja 1.1.2.
PROJEKT E
Pokazatelj rezultata 1.1.2.1.
Pokazatelj rezultata 1.1.2.2.
AKTIVNOSTF
PROGRAMY Način ostvarenja 1.2.1. PROJEKT G
Cilj 1.2.
Pokazatelj rezultata 1.2.1.1.
PROJEKT H
AKTVINOSTI
PROGRAMZ Način ostvarenja 1.2.2. AKTIVNOSTJ
Pokazatelj rezultata 1.2.2.1.
PROJEKT K
2.5.
Primjena programske i organizacijske klasifikacije u izradi proračuna
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Promjene za ovu godinu odnose na dopune Pravilnika o proračunskim klasifikacijama (Narodne
novine, br. 26/10 i 120/13) predloženo je 22 programa koji su bili navedeni i u Uputama za izradu
proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2014. – 2016. godina
kao preporuka, a postati će obvezna u primjeni za proračune u 2015. godini.
Izmjenama i dopunama Pravilnika mijenja se programska klasifikacija za proračune
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Do sada se ova klasifikacija
uspostavljala definiranjem glavnih programa, programa te aktivnosti/projekata. Izmjenama
se ukidaju glavni programi.
Uz navedenu izmjenu, a zbog uočenih manjkavosti u definiranju samih programa ovim se
Uputama daje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave prijedlog programa koji
je temeljen na najboljoj međunarodnoj praksi u definiranju programa za lokalne i regionalne
razine te propisanim nadležnostima (primjena nije obvezna):
VAŽNO: Više nije prijedlog već će biti primjena obvezna!
-
Razvoj civilnog društva
Zaštita prava nacionalnih manjina
Zaštita i promicanje prava i interesa osoba s invaliditetom
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
5
-
Javna uprava i administracija
Organiziranje i provođenje zaštite i spašavanja
Razvoj i upravljanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i zaštite voda
Potpora poljoprivredi
Razvoj i sigurnost prometa
Održavanje komunalne infrastrukture
Upravljanje imovinom
Jačanje gospodarstva
Visoko obrazovanje
Poticanje razvoja turizma
Zaštita okoliša
Prostorno uređenje i unapređenje stanovanja
Zaštita, očuvanje i unapređenje zdravlja
Predškolski odgoj
Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje
Razvoj sporta i rekreacije
promicanje kulture
Socijalna skrb
Zdravstvo
Uz ukidanje glavnih programa, odredbe Pravilnika o proračunskim klasifikacijama dopunjuju se u
dijelu primjene organizacijske klasifikacije. Organizacijska klasifikacija uspostavlja se
definiranjem razdjela, glava i proračunskih korisnika. Razdjel se sastoji od jedne ili više glava.
Glava je organizacijska razina utvrđena za potrebe planiranja i izvršavanja proračuna, a sastoji
se od jednog ili više proračunskih korisnika. Navedena definicija glave izazivala je dvojbe u
primjeni, stoga su odredbe Pravilnika dopunjene na način da je iznimno od gore navedene
definicije, kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave čije glave nemaju
proračunske korisnike, glava istovjetna razdjelu, dok kod onih čije glave imaju proračunske
korisnike, jedna od glava može biti istovjetna razdjelu.
Primjer isječka organizacijske klasifikacije, uspostavljenje sukladno odredbama Pravilnika o
proračunskim klasifikacijama, daje se u nastavku:
RAZDJEL 003: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNIŠTVO
GLAVA 00301: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA PODUZETNIŠTVO
RAZDJEL 004: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I ŠKOLSTVO
GLAVA 00401: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ODGOJ I ŠKOLSTVO
GLAVA 00402: DJEČJI VRTIĆ "XY"
GLAVA 00403: "DOM MLADIH"
GLAVA 00404: OSNOVNE ŠKOLE
RAZDJEL 005: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU
SKRB
GLAVA 00501: ODJEL GRADSKE UPRAVE ZA ZDRAVSTVO I SOCIJALNU
SKRB
GLAVA 00502: DJEČJI DOM "XZ"
2.6.
Izrada i donošenje proračuna i projekcija
Uvođenjem srednjoročnog fiskalnog okvira i programskog planiranja u skladu s najboljom europskom
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
6
praksom naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa, aktivnosti i projekata
koji su planirani u proračunu, umjesto na vrstu i visinu troškova. Time se zahtijeva preuzimanje
odgovornosti za rezultate provedbe programa (i aktivnosti i projekata) od jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika.
Proračun usvojen na vrlo detaljnoj razini nije pružao korisnicima dovoljno fleksibilnosti u upravljanju
odobrenim sredstvima te nije pridonosio postizanju boljih rezultata provođenja programa, veće
učinkovitosti i djelotvornosti u pružanju javnih usluga. Stoga je člankom 39. Zakona o proračunu
utvrđeno da predstavničko tijelo donosi proračun na manje detaljnoj razini ekonomske
klasifikacije,odnosno razini podskupine (trećoj razini računskog plana). Projekcije za naredne
dvije godine usvajaju se na drugoj razini ekonomske klasifikacije.
Dakle, predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi proračun
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2015. godinu na razini podskupine (treća
razina računskog plana),a projekcije za 2016. i 2017. Godinu na razini skupine (druga razina
računskog plana).
Usvajanje proračuna jedinica, a time i financijskih planova korisnika, na višoj razini ekonomske
klasifikacije jedan je od ključnih mehanizama koji proračunskim korisnicima jedinica daje određenu
fleksibilnost u izvršavanju proračuna i financijskog plana, jer su oni ti koji su odgovorni za provođenje
svojih programa (aktivnosti i projekata), ali u skladu s usvojenim proračunom i financijskim planom.
Jedinice i njihovi proračunski korisnici mogu za svoje potrebe izraditi proračun i financijske
planove na detaljnijoj razini ekonomske klasifikacije,ali se predstavničkom tijelu na usvajanje
podnosi isključivo proračun na trećoj razini ekonomske klasifikacije. Zbog toga jedinice ne smiju
sprječavati svoje proračunske korisnike u probijanju stavki detaljnije razine (četvrte ili pete),
uključujući
i one proračunske korisnike koji posluju preko sustava riznice. Ograničenje koje
moraju poštivati i jedinice i njihovi proračunski korisnici jest treća razina ekonomske
klasifikacije. Međutim, u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna
izvještava se na razini odjeljka (četvrtoj razini ekonomske klasifikacije) kako članovi
predstavničkih tijela, kao i šira javnost ne bi bila uskraćena za potrebne informacije.
I u samom Upitniku o fiskalnoj odgovornosti, a vezano uz poštivanje gore navedene odredbe Zakona
o proračunu postavljeno je pitanje: Čelnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave uputio
je prijedlog proračuna i projekcija predstavničkom tijelu na donošenje u zakonom predviđenom roku.
Na ovo pitanje moguće je odgovoriti isključivo potvrdno ili negativno što znači da ako čelnik predloži
proračun bez projekcija smatra se kako nije udovoljeno odredbama Zakona o proračunu.
2.7.
Primjena načela transparentnosti
Člankom 12. Zakona o proračunu propisano je jedno od ključnih proračunskih načela – načelo
transparentnosti. Načelo transparentnosti iznimno je važno zbog uvida javnosti i svih zainteresiranih u
način trošenja proračunskih sredstava.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su objaviti godišnji i polugodišnji
izvještaj o izvršenju u službenom glasilu. Međutim, do izmjena i dopuna Zakona o proračunu, nije bilo
posve razvidno koji dijelovi izvještaja o izvršenju se objavljuju u službenom glasilu. Od kraja 2012.
godine to je pitanje riješeno. Polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna potrebno je
objaviti, u cijelosti, sa svim prilozima, na mrežnim stranicama jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave. U službenom glasilu se objavljuju opći i posebni dio polugodišnjeg
i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
Uz izvještaje o izvršenju, i proračun i projekcije potrebno je objaviti u službenom glasilu jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave. Stoga se u članku 39. Zakona o proračunu ističe kako se
proračun na razini podskupine ekonomske klasifikacije za iduću proračunsku godinu i projekcije na
razini skupine ekonomske klasifikacije za sljedeće dvije proračunske godine objavljuju u službenom
glasilu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
U Izjavi o fiskalnoj odgovornosti, odnosno Upitniku o fiskalnoj odgovornosti na temelju kojeg se Izjava
daje, također su istaknuta pitanja vezana uz primjenu načela transparentnosti. Tako jedno od pitanja
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
7
iz Upitnika glasi: „Doneseni proračun objavljen je u službenom glasilu jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave.“ Na ovo pitanje moguće je odgovoriti isključivo potvrdno ili negativno. Ako
se proračun donese, a ne objavi, na pitanje se daje negativan odgovor jer se smatra kako nije
udovoljeno odredbama Zakona o proračunu.
Jačanje načela transparentnosti kao elementa djelotvornijeg upravljanja javnim resursima istaknuto je
kao jedan od prioritetnih izazova Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast
u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2012.-2013.
U skladu s Akcijskim planom predlaže se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da,
zbog dostupnosti sadržaja svojih proračuna, javnosti objave, na svojim mrežnim stranicama, ne samo
proračun s projekcijama koji je donesen od strane predstavničkog tijela jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave, već i sam prijedlog proračuna s projekcijama koji gradonačelnik, načelnik
odnosno župan dostavlja predstavničkom tijelu na donošenje (najkasnije, kako je to Zakonom o
proračunu propisano, do 15. studenoga tekuće godine). Uz to Akcijskim planom predlaže se i objava
prijedloga polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave kad ga gradonačelnik, načelnik odnosno župan dostavi predstavničkom
tijelu.
Zakon o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“, br. 25/2013) u članku 10. obvezuje
jedinicu lokalne i područne (regionalne) samouprave da na vlastitim internetskim stranicama objavi
opće akte i odluke, godišnje planove, programe, strategije, upute, izvještaje o radu, financijska
izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti, podatke
o izvoru financiranja, proračunu i izvršenju proračuna.
Primjena gore navedenih preporuka, ali i zakonskih odredbi, jača povjerenje građana u političke
procese, omogućuje građanima pozivanje vlasti na odgovornost te štiti od prevare i zlouporabe. Osim
pozitivnih učinaka na kvalitetu upravljanja, proračunska transparentnost, donosi i značajne financijske
koristi. Sukladno međunarodnoj dobroj praksi, ključ postizanja otvorenih proračuna je u tome da se u
različitim trenucima proračunskog procesa objavljuju ključni proračunski dokumenti.
Jedan od načina poboljšanja komunikacije građana i lokale i područne (regionalne)
samouprave može postati i vodič za građane uz proračune jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave. Vodič se može tiskati i/ili objaviti na mrežnim stranicama. Cilj je
vodiča na jednostavan način upoznati građane s osnovnim pojmovima iz područja financija
lokalne i područne (regionalne) samouprave, sadržajem proračuna, raspoloživim izvorima
financiranja i prijedlogom ključnih programa, projekata i aktivnosti koji se planiraju
financirati iz tih izvora u srednjoročnom razdoblju.
Kako bi olakšalo jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave izradu vodiča, na
mrežnim stranicama Ministarstva financija http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracuni objavljen
je jedinstveni format, odnosno prijedlog sadržaja vodiča za građane koji bi se izrađivao uz
prijedlog proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Upute za proračunske korisnike
3. METODOLOGIJA IZRADE PRIJEDLOGA FINANCIJSKOG PLANA
PRORAČUNSKOG KORISNIKA JEDINICE LOKALNE I PODRUČNE
(REGIONALNE) SAMOUPRAVE3
Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (upravni odjeli i
korisnici za koje su oni nadležni) obvezni su izrađivati financijske planove u skladu s
odredbama Zakona o proračunu i pridržavati se ovih Uputa.
3
Upute Ministarstva financija za prošli proračun, prilagođeno za proračun 2015.
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
8
Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave svoje financijske
planove dostavljaju jedinici čiji su korisnici, odnosno nadležnom upravnom tijelu.
Pitanje nadležnosti, kao i popis proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave (korisnici proračuna) regulirano je Registrom proračunskih i izvanproračunskih korisnika.
Popis proračunskih i izvanproračunskih korisnika objavljen je 16. lipnja 2014. u
Podacima iz Registra proračunskih i izvanproračunskih korisnika (Narodne novine,
br. 73/14).
Svaka jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je, temeljem ovih Uputa, izraditi i
dostaviti korisnicima iz svoje nadležnosti upute o načinu i rokovima izrade i dostave financijskih
planova.
Proračunski korisnik u financijskom planu treba iskazati sve svoje prihode i rashode bez obzira na
moguće uplate dijela prihoda korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave ili podmirivanje dijela rashoda korisnika direktno s računa proračuna.
Prijedlog financijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave za razdoblje 2015. - 2017. u skladu s člankom 29. Zakona o proračunu sadrži:
procjene prihoda i primitaka iskazane po vrstama za razdoblje 2015. - 2017.,
plan rashoda i izdataka za razdoblje 2015. - 2017., razvrstane prema proračunskim klasifikacijama,
obrazloženje prijedloga financijskog plana.
Podsjećamo korisnike da je izmjenama i dopunama Zakona o proračunu ukinuta obveza
izrade plana razvojnih programa.
Kod izrade prijedloga financijskog plana za razdoblje 2015. - 2017. primjenjuje se Pravilnik o
proračunskom računovodstvu i Računskom planu.
Financijski plan korisnika treba biti uravnotežen. Izuzev prihoda i rashoda (korisnici najčešće
nemaju primitaka i izdataka) potrebno je u plan uključiti i predviđeni manjak, odnosno višak
prihoda te i s navedenim bilančnim kategorijama postići uravnoteženje. Uputama se po prvi puta
daje model izrade financijskog plana s uključenim manjkom, odnosno viškom prihoda.
Tablica 7: Isječak iz prijedloga financijskog plana proračunskog korisnika proračuna jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave
PRIJEDLOG FINANCIJSKOG PLANA (proračunski korisnik ) ZA 2015. I
PROJEKCIJA PLANA ZA 2016. I 2017. GODINU
OPĆI DIO
Prijedlog plana Projekcija plana
za 2015.
za 2016.
Projekcija plana
za 2017.
PRIHODI UKUPNO
PRIHODI POSLOVANJA
PRIHODI OD NEFINANCIJSKE IMOVINE
RASHODI UKUPNO
RASHODI POSLOVANJA
RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU
RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK
0
0
0
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
9
Prijedlog plana Projekcija plana
za 2015.
za 2016.
VIŠAK/MANJAK IZ PRETHODNE GODINE
0
Projekcija plana
za 2017.
0
Prijedlog plana Projekcija plana
za 2015.
za 2016.
0
Projekcija plana
za 2017.
PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA
IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA
NETO FINANCIRANJE
VIŠAK / MANJAK + NETO FINANCIRANJE
0
0
0
Model financijskog plana proračunskog korisnika proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave dan je u Prilogu 1. ovih Uputa.
Kako je pri izradi financijskih planova potrebno napraviti vezu s proračunskim klasifikacijama nužno je
držati se odredbi Pravilnika o proračunskim klasifikacijama. Nadležne jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave obvezne su proračunskim korisnicima utvrditi programe te aktivnosti i
projekte iz svoje nadležnosti.
3.1. Procjena prihoda i primitaka
Proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave prihode i primitke za 2015.
godinu planira na razini podskupine (treća razina računskog plana), a za 2016. i 2017. na razini
skupine (druga razina računskog plana). Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi
proračunski korisnici koriste izvore financiranja definirane Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama.
Proračunski korisnici obvezni su izraditi procjenu prihoda i primitaka za razdoblje 2015. –
2017. po izvorima financiranja. Izvori financiranja predstavljaju skupine prihoda i primitaka iz
kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i utvrđene namjene. Osnovni izvori
financiranja jesu:
1. Opći prihodi i primici
2. Vlastiti prihodi
3. Prihodi za posebne namjene
4. Pomoći
5. Donacije
6. Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova
osiguranja i
7. Namjenski primici.
1.
U Izvor financiranja opći prihodi i primici proračun uključuje prihode od poreza, prihode od
financijske imovine, prihode od nefinancijske imovine, prihode od administrativnih (upravnih) pristojbi i
prihode od kazni.
U izvor financiranja – opći prihodi i primici proračunski korisnik uključuje prihode koje ostvari iz
nadležnog proračuna, a koje planira u okviru podskupine 671 Prihodi iz proračuna za financiranje
redovne djelatnosti proračunskih korisnika.
2.
Izvor financiranja vlastiti prihodi čine prihodi koje korisnik ostvari obavljanjem poslova na tržištu
i u tržišnim uvjetima, a koje mogu obavljati i drugi pravni subjekti izvan općeg proračuna
(iznajmljivanje prostora, obavljanje ugostiteljskih usluga i sl.).
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
10
Vlastiti prihodi iskazuju se u okviru podskupine 661 Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih
usluga.
3.
Izvor financiranja prihodi za posebne namjene čine prihodi čije su korištenje i namjena
utvrđeni posebnim zakonima i propisima.
Primjeri takvih prihoda jesu: komunalna naknada, spomenička renta, vodni doprinos, doprinos za
šume i ostali.
4.
Izvor financiranja pomoći čine prihodi ostvareni od inozemnih vlada, od međunarodnih
organizacija te institucija i tijela EU, prihodi iz drugih proračuna te ostalih subjekata unutar općeg
proračuna.
Prihodi koje jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ostvare iz pomoći izravnanja za
financiranje decentraliziranih funkcija planiraju se na podskupini 635 Pomoći izravnanja za
decentralizirane funkcije.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi proračunski korisnici mogu ostvariti
sredstva tekućih i kapitalnih pomoći od proračunskih korisnika državnog proračuna temeljem prijenosa
sredstava EU. Kod programa EU proračunski korisnik državnog proračuna pojavljuje se kao tijelo koje
prosljeđuje sredstva proračunskom korisniku jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Jedinica lokalne i područne (regionalne samouprave) planira sredstva EU na podskupini računa 633
Pomoći iz proračuna (evidencije na osnovnom računu 63311 Tekuće pomoći iz državnog proračuna i
63321 Kapitalne pomoći iz državnog proračuna).
Proračunski korisnik lokalne razine navedena sredstva planira u okviru podskupine 633 Pomoći iz
proračuna i evidentira ih na osnovnim računima 63331 Tekuće pomoći od proračunskih korisnika
temeljem prijenosa sredstava EU i 63341 Kapitalne pomoći od proračunskih korisnika temeljem
prijenosa sredstava EU.
Iznimno, ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili njihovi proračunski korisnici
sudjeluju u EU programima kojima upravljaju institucije izvan Republike Hrvatske ostvarena sredstva
planiraju na podskupini računa 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU.
Obveza je korisnika sredstava EU pomoći (jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave)
osigurati u svom računovodstvenom sustavu informacije o svim poslovnim događajima i transakcijama
vezanim uz provedbu projekta, a isto tako i podatak o obračunatim kamatama na sredstva dobivena
kao predujam.
Iako kao korisnik sredstava pomoći jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može
u svom računovodstvu osigurati analitičko praćenje po projektu, slijedom dosadašnje prakse
koja je pokazala da je tehnički jednostavnije vođenje projekta na posebnom računu
(obračunavanje kamata, izdvajanje sredstava pomoći iz salda računa za operativno
raspolaganje), preporuča se za svaki EU projekt otvoriti poseban račun (deviznu i kunsku
komponentu).
5.Izvor financiranja donacije čine prihodi ostvareni od fizičkih osoba, neprofitnih organizacija,
trgovačkih društava i od ostalih subjekata izvan općeg proračuna. Proračunski korisnici ne mogu
planirati donacije (skupina 663) od drugih proračuna i proračunskih korisnika.
6.
Izvor financiranja prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova
osiguranja čine prihodi ostvareni prodajom ili zamjenom nefinancijske imovine i od naknade štete s
osnove osiguranja, a mogu se koristiti za kapitalne rashode, za ulaganja u dionice i udjele trgovačkih
društava te za otplate glavnice temeljem dugoročnog zaduživanja. Kapitalni rashodi jesu: rashodi za
nabavu nefinancijske imovine, rashodi za održavanje nefinancijske imovine, kapitalne pomoći koje se
daju trgovačkim društvima u kojima država, odnosno jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave ima odlučujući utjecaj na upravljanje za nabavu nefinancijske imovine i dodatna ulaganja
u nefinancijsku imovinu te ulaganja u dionice i udjele trgovačkih društava.
7.
Izvor financiranja namjenski primici čine primici od financijske imovine i zaduživanja, čija je
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
11
namjena utvrđena posebnim ugovorima i/ili propisima.
Budući da osnovne i srednje škole, učenički domovi i centri za socijalnu skrb evidentiraju prihode koje
dobivaju iz državnog proračuna i iz nadležnog proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave na istim računima podskupine 671 Prihodi iz proračuna za financiranje redovne
djelatnosti proračunskih korisnika, dužni su ih u financijskom planu odvojeno iskazati kao:
opći prihodi i primici - državni proračun i
opći prihodi i primici - županijski/gradski proračun.
Ustanove u zdravstvu odvojeno planiraju sredstva koja dobivaju iz državnog proračuna, iz HZZO-a i iz
lokalnog proračuna kao:
opći prihodi i primici - državni proračun,
opći prihodi i primici - HZZO i
opći prihodi i primici - županijski proračun.
3.2. Prijedlog plana rashoda i izdataka
Proračunski korisnici u sklopu funkcija koje se decentraliziraju kod planiranja rashoda koji se
financiraju prema minimalnim standardima dužni su primjenjivati financijske pokazatelje dane u
Uputama za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2015.
– 2017.
Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezni su izraditi prijedlog
plana rashoda i izdataka za razdoblje 2015. - 2017. razvrstane prema proračunskim klasifikacijama u
skladu s Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama i Pravilnikom o proračunskom
računovodstvu i Računskom planu.
Proračunski korisnik jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave rashode i izdatke za
2015. godinu planira na razini podskupine (treća razina računskog plana), a za 2016. i 2017. na
razini skupine (druga razina računskog plana).
Upravna vijeća, školski odbori i ostala upravljačka tijela proračunskih korisnika jedinica (škole,
vrtići, knjižnice…) obvezni su usvojiti financijski plan do kraja godine, kako bi se od 1. siječnja
2015. mogle preuzimati i izvršavati nove obveze.
Temeljem zahtjeva nadležne lokalne jedinice proračunski korisnik može izrađivati i prijedlog
financijskog plana na razini odjeljka (četvrta razina računskog plana), međutim upravno vijeće ili
drugo upravljačko tijelo obvezno je usvojiti financijski plan korisnika, a predstavničko tijelo
proračun za 2015. godinu na razini podskupine (treća razina računskog plana), a projekcije za
2016. i 2017. godinu na razini skupine (druga razina računskog plana).
Upravna tijela nadležna za proračunske korisnike obvezna su planirati rashode za zaposlene i
materijalne rashode svojih korisnika proračuna u okviru skupine računa 31 i 32, a ne na računima
podskupine 363 (pomoći unutar opće države), niti u okviru podskupine 381 (tekuće donacije) i
podskupine 382 (kapitalne donacije). Na ovim podskupinama planiraju se rashodi za financiranje
drugih subjekta (neprofitne organizacije, trgovačka društva, fizičke osobe) koje proračun financira na
dobrovoljnoj bazi, sukladno svojim financijskim mogućnostima.
Napominjemo da se za potrebe planiranja proračuna ne koriste računi računskog plana u podskupini
računa 384 i skupinama računa 39, 49 i 59.
Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu prethodne godine je ukinuta
podskupina računa 385 Izvanredni rashodi. Do 2011. godine proračuni su na ovoj podskupini
planirali nepredviđene rashode do visine proračunske pričuve, dok je proračunski korisnici nisu koristili
prilikom sastavljanja financijskih planova.
S obzirom da je proračunska pričuva oblik izvora financiranja, a ne vrsta rashoda brisana je kao
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
12
podskupina računa iz Računskog plana. Kako tijekom godine izvanredne okolnosti mogu dovesti do
nastanka dodatnih obveza, u proračunu je potrebno planirati, u skladu sa člankom 56. Zakona o
proračunu, iznos sredstava za nepredviđene rashode u visini proračunske pričuve. Proračuni i dalje u
planiranju mogu koristiti brojčanu oznaku 385 i naziv Proračunska pričuva, dok se izvršenje prati
prema prirodnoj vrsti rashoda.
3.3. Obrazloženje financijskog plana
Obrazloženje financijskog plana proračunskog korisnika je podloga za analiziranje rezultata (učinaka) i
oblikovanje budućih ciljeva, usmjeravanje djelovanja proračunskog korisnika te osnova za utvrđivanje
odgovornosti.
U skladu s člankom 30. Zakona o proračunu proračunski korisnici su dužni uz prijedlog financijskog
plana izraditi i dostaviti obrazloženje prijedloga financijskog plana.
Uvođenjem srednjoročnog fiskalnog okvira i programskog planiranja u skladu s najboljom
europskom praksom naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu provedbom programa,
aktivnosti i projekata, umjesto na vrstu i visinu troškova. Time se zahtijeva preuzimanje
odgovornosti za rezultate provedbe programa (i aktivnosti i projekata) od jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika.
Upravo stoga obrazloženje postaje sve značajniji dio samog financijskog plana na što ukazuje i pitanje
iz Upitnika o fiskalnoj odgovornosti: „Obrazloženje financijskog plana proračunskog korisnika državnog
proračuna i proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži
sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na
kojima se zasnivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog
razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za
provođenje programa, izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na
pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj godini te ostala
obrazloženja i dokumentaciju.“
Obrazloženje prijedloga financijskog plana sadrži:
-
-
sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika,
obrazložene programe,
zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju programi,
usklađene ciljeve, strategiju i programe s dokumentima dugoročnog razvoja,
ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih
sredstava za provođenje programa,
izvještaj o postignutim ciljevima i rezultatima programa temeljenim na
pokazateljima uspješnosti iz nadležnosti proračunskog korisnika u prethodnoj
godini,
ostala obrazloženja i dokumentaciju.
Budući da se financijski plan, odnosno proračun čiji se posebni dio sastoji od financijskih
planova proračunskih korisnika, usvaja za trogodišnje razdoblje važno je kroz obrazloženje
postići da proračunski dokumenti pažljivo objašnjavaju, od godine do godine, kako su procjene
proračunskih stavki i višegodišnje procjene povezane s višegodišnjim procjenama iz prethodne
godine.
Dakle, odstupanja od onog što je prethodne godine projicirano za 2015. i 2016., odnosno što
je već usvojeno prethodne godine ali na manje razrađenoj razini, potrebno je u ovome
dijelu obrazložiti navodeći zbog čega dolazi do razlika u odnosu na projekcije dane
prethodne godine.
Program je skup neovisnih, usko povezanih aktivnosti i projekata usmjerenih ispunjenju
zajedničkoga cilja. Proračun po programima usredotočen je na rezultate svakog programa jer
omogućava praćenje rashoda i izdataka vezanih uz provedbu programa. Proračun po
programima prezentira javnosti, predstavničkim i izvršnim tijelima ciljeve i proračunska sredstva
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
13
osigurana za provedbu zadanih ciljeva te rezultate provedbe planiranih programa. Mjerenje rezultata
programa osigurava jasniju i učinkovitiju dodjelu sredstava. Prilikom izrade obrazloženja
naglasak je potrebno staviti na ciljeve koji se programima namjeravaju postići i pokazatelje
uspješnosti realizacije tih ciljeva.
Obrazloženje cilja nekog programa mora odgovoriti na sljedeća pitanja:
-
što se ovim programom želi postići,
kako se nastoji realizirati program i
tko je korisnik ili primatelj usluge.
U opisu programa i njihovih ciljeva važno je istaknuti uštede do kojih će dovesti realizacija
utvrđenih ciljeva, a moguće je dodati i objašnjenje posljedica koje bi nastale u slučaju
neprovedbe ovoga programa ili neprovedbe u predloženom obuhvatu ili predviđenom razdoblju.
U okviru procjene potrebnih sredstava potrebno je navesti ishodište i pokazatelje na kojima se
zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, odnosno
aktivnosti/projekata.
Dakle, kako bi se pratilo ostvarenje ciljeva programa za trogodišnje razdoblje potrebno je
definirati pokazatelje uspješnosti. Pokazatelji uspješnosti predstavljaju podlogu za mjerenje
učinkovitosti provedbe programa. Dobri pokazatelji trebaju biti: specifični – da zaista mjere ono što
treba mjeriti, mjerljivi – u pogledu kvalitete i/ili količine, dostupni – u okviru prihvatljivih troškova,
relevantni – u odnosu na definirani cilj i vremenski određeni – da se definirani ciljevi izvrše u zadanom
vremenskom roku.
Glavna karakteristika pokazatelja uspješnosti je mjerljivost stoga ih je potrebno brojčano iskazati
ili jasno i nedvosmisleno izraziti. Isti će omogućiti praćenje i izvještavanje o napretku i
ostvarenju zadanih programa.
U obrazloženju financijskog plana koriste se dvije vrste pokazatelja: pokazatelj učinka (outcome)
i pokazatelj rezultata (output). Pokazatelj učinka treba dati informaciju o učinkovitosti,
dugoročnim rezultatima te društvenim promjenama koje se postižu ostvarenjem cilja. Jedan od
takvih pokazatelja je primjerice postizanje višeg stupnja pismenosti. Ovakve pokazatelje je teže
utvrditi zato se za početak preporuča utvrđivanje pokazatelja rezultata. Ovi pokazatelji odnose se
na proizvedena dobra i usluge unutar aktivnosti/projekta i orijentirani su prema konkretnom rezultatu.
U nastavku daju se primjeri pokazatelja rezultata za škole:
Pokazatelj
rezultata
Povećanje
broja školskih
projekata/prire
dbi/manifesta
cija
Definicija
Učenike se potiče
na izražavanje
kreativnosti,
talenata i
Jedinica
broj
Polazna
vrijednost
15
Izvor
podataka
škola
Ciljana
vrijednost
(2015.)
16
Ciljana
vrijednost
(2016.)
17
Ciljana
vrijednost
(2017.)
18
sposobnosti kroz
ovakve aktivnosti
Pokazatelj rezultata
Definicija
Jedinica
Polazna
vrijednost
Izvor
podataka
Ciljana
vrijednost
(2015.)
Ciljana
vrijednost
(2016.)
Ciljana
vrijednost
(2017.)
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
14
Povećanje broja
Učenike se
učenika koji su
potiče na
uključeni u različite izražavanje
školske
kreativnosti,
projekte/priredb
talenata i
e/manifestacije
sposobnosti
kroz ovakve
aktivnosti
broj
Pokazatelj
rezultata
Jedinica
Definicija
Povećanje broja
osvojenih mjesta
(prva tri) na
županijskim/
državnim
natjecanjima
180
Polazna
vrijednost
Uz to što se
učenike potiče
na izražavanje
sposobnosti
kroz ovakve
aktivnosti testira broj
se i kvaliteta
rada nastavnika
s nadarenim
učenicima
1
škola
Izvor
podataka
škola
190
Ciljana
vrijednost
(2015.)
3
200
Ciljana
vrijednost
(2016.)
210
Ciljana
vrijednost
(2017.)
4
5
Upravni odjel za financije nakon primitka Uputa Ministarstva financija –
državna riznica izrađuje svoje upute za izradu proračuna grada i dostavlja ih
proračunskim korisnicima grada.
Upute Ministarstva financija nisu još donijete očekuju se svaki čas.
Navedene upute sadrže:
1.
temeljna ekonomska ishodišta i pretpostavke za izradu prijedloga proračuna grada,
2.
opis planiranih politika grada,
3.
procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka proračuna grada u sljedeće tri godine,
4.
prijedlog visine financijskog plana po proračunskim korisnicima koji sadrži visinu
financijskog plana za prethodnu proračunsku godinu i tekuću proračunsku godinu, te
prijedlog visine financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i za sljedeće dvije
godine,
5.
način pripreme te terminski plan za izradu proračuna i prijedloga financijskih planova
proračunskih korisnika grada,
6.
šifre i nazive zajedničkih programa te aktivnosti i projekata u skladu s kojima će
korisnici izraditi svoj financijski plan.
Namjenski i vlastiti prihodi proračunskih korisnika
Člankom 48. Zakona o proračunu propisana je obveza uplate namjenskih
prihoda i primitaka koje ostvare proračunski korisnici jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave u lokalni proračun. Namjenski prihodi i primici jesu pomoći,
donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u
vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, naknade s naslova
osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Nadalje,
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
15
članak 52. Zakona utvrđuje obvezu uplate vlastitih prihoda proračunskih korisnika u
proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave moguće je propisati izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda i
primitaka te vlastitih prihoda u proračun, ako lokalna jedinica nije izgradila
informacijske preduvjete za praćenje prihoda svojih korisnika i izvršavanje rashoda iz
tih izvora.
Kao i prethodne godine Odlukom o izvršavanju proračuna grada bit će
propisano izuzeće od obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka te vlastitih
prihoda u proračun grada.
Izrada i donošenje proračuna i projekcije
Uvođenjem srednjoročnog fiskalnog okvira i programskog planiranja u skladu s
najboljom europskom praksom naglasak se stavlja na rezultate koji se postižu
provedbom programa, aktivnosti i projekata koji su planirani u proračunu, umjesto na
vrstu i visinu troškova. Time se zahtijeva preuzimanje odgovornosti za rezultate
provedbe programa (i aktivnosti i projekata) od jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave i njihovih proračunskih korisnika.
Proračun usvojen na vrlo detaljnoj razini nije pružao korisnicima dovoljno
fleksibilnosti u upravljanju odobrenim sredstvima te stoga nije pridonosio postizanju
boljih rezultata provođenja programa, veće učinkovitosti i djelotvornosti u pružanju
javnih usluga.
Stoga je člankom 39. Zakona o proračunu utvrđeno da predstavničko tijelo
donosi proračun na manje detaljnoj razini ekonomske klasifikacije, odnosno razini
podskupine (trećoj razini računskog plana). Projekcije za naredne dvije godine
usvajaju se na drugoj razini ekonomske klasifikacije.
GRAD kao i 2014. godine donosi proračun za 2015. godinu na razini
podskupine (treća razina računskog plana), a projekcije za 2016. i 2017. na razini
skupine (druga razina računskog plana).
Usvajanje proračuna grada, a time i financijskih planova korisnika, na višoj
razini ekonomske klasifikacije jedan je od ključnih mehanizama koji proračunskim
korisnicima daje određenu fleksibilnost u izvršavanju proračuna i financijskog plana,
jer su oni ti koji su odgovorni za provođenje svojih programa (aktivnosti i projekata),
ali u skladu s usvojenim proračunom i financijskim planom.
Grad i proračunski korisnici mogu za svoje potrebe izraditi proračun i
financijske planove na detaljnijoj razini ekonomske klasifikacije, ali se gradskom
vijeću na usvajanje podnosi isključivo proračun na trećoj razini ekonomske
klasifikacije. Zbog toga grad ne smije sprječavati svoje proračunske korisnike u
probijanju stavki detaljnije razine (četvrte ili pete).
Ograničenje koje mora poštivati i grad i proračunski korisnici jest treća razina
ekonomske klasifikacije. Međutim, u polugodišnjem i godišnjem izvještaju o izvršenju
proračuna izvještava se na razini odjeljka (četvrtoj razini ekonomske klasifikacije)
kako članovi predstavničkih tijela, kao i šira javnost ne bi bila uskraćena za potrebne
informacije.
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
16
4. METODOLOGIJA IZRADE PRIJEDLOGA FINANCIJSKOG PLANA
PRORAČUNSKIH KORISNIKA
Upućujemo korisnike gradskog proračuna na UPUTE Ministarstva financija za
izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje
2015. – 2017.
VAŽNO: Proračunski korisnici grada rashode i izdatke za 2015. godinu
planiraju na razini podskupine (treća razina računskog plana), a za 2016. i 2017.
na razini skupine (druga razina računskog plana).
Upravna vijeća i ostala upravljačka tijela proračunskih korisnika grada
(vrtić, knjižnica i muzej) obvezni su usvojiti financijski plan do kraja
godine,kako bi se od 1. siječnja 2015. mogle preuzimati i izvršavati nove
obveze.
Tablica 1. Obveznici, obveza i rokovi predaje financijskih planova
i izvještaja
Obveznik
Proračunski
korisnici:
Upravni odjeli
grada, Dječji vrtić
Maslačak Županja,
Gradska knjižnica
Županja, Zavičajni
muzej S. Gruber
Županja,
Upravni odjeli grada
Upravni odjel za
financije
Gradonačelnik
Gradsko vijeće
Financijski
planovi i
izvještaji
Financijski
planovi s
obrazloženjima
na propisanim
obrascima
Objedinjene
financijske
planove s
obrazloženjima
na propisanim
obrascima
Prijedlog
proračuna grada
za razdoblje
2015. do 2017.
godina
Prijedlog
proračuna grada
za razdoblje
2015. do 2017.
godina
Proračun grada
za razdoblje
2015. do 2017.
godina
Rok predaje
Predaja

do 31.
listopada
2014. godine

Nadležnom
Upravnom odjelu
grada,
Upravnom odjelu
za financije
grada.

Upravnom odjelu
za financije
grada
do 15. studeni
2014. godine

Gradonačelniku
do 25. studeni
2014. godine

Gradskom vijeću
do 10. studeni
2014. godine
donosi do
kraja 2014.
godine.
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
17
Glavni makroekonomski i fiskalni ciljevi za naredno srednjoročno razdoblje
jesu:
 uravnoteženje proračuna,
 razvoj i poticaj gospodarstva,
 razvoj i poticaj poljoprivrede,
 porast zapošljavanja,
 porast životnog standarda,
 visoka razina socijalnog osiguranja, socijalno ugroženim
skupinama građana,
 povećanje i poboljšanje komunalne opremljenosti i
infrastrukture,
 zaštita okoliša i prostorni razvoj,
 efikasnija javna uprava.
5. Odrednice prihoda i rashoda gradskog proračuna u razdoblju 2015.-2017.
5.1. Odrednice prihoda grada razdoblju 2015.-2017. godine
Ukupni prihodi koji se sastoje od prihoda poslovanja te prihoda od prodaje
nefinancijske imovine za 2015. godinu planiraju se u manjem iznosu u odnosu na
planirane prihode za 2014. godinu, osnovni razlog su najavljene promjene u Porezu
na dohodak.
Rast ostalih prihoda očekujemo u skladu sa predviđenim projekcijama iz Uputa
Ministarstva financija.
5.2. Odrednice rashoda grada razdoblju 2015.-2017. godine
Isto kao i prihodi rast rashoda očekujemo u skladu sa predviđenim
projekcijama iz Uputa Ministarstva financija.
5.2.1. Rashodi za zaposlene
5.2.1.1. Rashodi za plaće
Plaće za naredno trogodišnje razdoblje 2015. – 2017. godine planirati na
nivou 2014. godine uvećanu za 0,5 % za svaku godinu po osnovu minulog rada.
U rashodima za zaposlene potrebno je planirati plaće dužnosnika, službenika,
namještenika i vježbenika.
5.2.1.2. Ostali rashodi za zaposlene
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
18
(Nagrade, darovi, otpremnine, naknade za bolest i prijevoz). Korisnici
proračuna ostale rashode za zaposlene planiraju, u svom prijedlogu
financijskog plana prema odredbama Kolektivnih ugovora.
Do daljnjega upitna mogućnost isplate uskrsnice, božićnice i regresa za
godišnji odmor. Planirati ih po Kolektivnom ugovoru, sama isplata zavisit će od
ostvarenja prihoda proračuna i mogućnosti isplate istih.
5.2.1.3. Doprinosi na plaće
Doprinosi se planiraju prema važećim zakonskim odredbama (Zakon o
doprinosima za obvezna osiguranja, Pravilnik o doprinosima za obvezna
osiguranja i Naredba o iznosima osnovica za obračun doprinosa.
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
19
GRAD ŽUPANJA
Strossmayerova 1
32270 ŽUPANJA
Primjer kako trebaju izgledati opisi programa, projekata i aktivnosti
financijskih planova (Zakonska osnova, Opis, Opći cilj, Posebni cilj,
Pokazatelj uspješnosti
PLAN PRORAČUNA ZA 2015. godinu
POSEBNI DIO
RAZDJEL 010 GRADSKO VIJEĆE ŽUPANJA
GLAVA 10 GRADSKO VIJEĆE
Glavni program A01 Gradsko vijeće
Program A01 1000 Donošenje akata i mjera iz djelokruga Gradskog vijeća
Aktivnost A01 1000A100001 Predstavničko tijelo - Gradsko vijeće
946.500,00
626.500,00
626.500,00
626.500,00
476.500,00
Zakonska osnova:
Opis:
Opći cilj:
Posebni cilj:
Pokazatelj uspješnosti.:
Aktivnost A01 1000A100002 Političke stranke zastupljene u GV, financiranje
Zakonska osnova:
Opis:
Opći cilj:
Posebni cilj:
Pokazatelj uspješnosti.:
150.000,00
VAŽNO !
Nema više Glavnih programa!
GLAVA 20 MJESNA SAMOUPRAVA
Glavni program A02 Mjesna samouprava
Program A02 1000 Rad mjesne samouprave - Mjesni odbori
Aktivnost A02 1000A100001 Djelokrug rada mjesne samouprave
-
Zakonska osnova:
Opis:
Opći cilj:
Posebni cilj:
Pokazatelj uspješnosti.:
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
20
GLAVA 30 OBRAZOVANJE - STIPENDIJE
Glavni program A03 Visokoškolsko obrazovanje
Program A03 1000 Obrazovanje - STIPENDIJE
Tekući projekt A03 1000T100001 Stipendije grada
320.000,00
320.000,00
320.000,00
320.000,00
Zakonska osnova:
Opis:
Opći cilj:
Posebni cilj:
Pokazatelj uspješnosti.:
Procjene rashoda po korisnicima grada za razdoblje 2015. do 2017. godine
DV Maslačak Županja, Gradska knjižnica, ZM S.Gruber Županja
BROJ
KONTA
VRSTA RASHODA / IZDATAKA
1
2
2/1
3
3/2
4
4/3
5
5/4
6
6/5
ostvareno 2013
plan 2014
Index
procjena 2014
Index
plan 2015
Index
procjena 2016
Index
procjena 2017
Index
UKUPNO RASHODI / IZDACI
5.318.398,00
5.845.900,00
109,92
5.575.900,00
95,38
5.575.900,00
100,00
5.698.569,80
102,20
5.841.034,05
102,50
DV MASLAČAK ŽUPANJA
3.461.092,00
3.552.900,00
102,65
3.562.900,00
100,28
3.562.900,00
100,00
3.641.283,80
102,20
3.732.315,90
102,50
GRADSKA KNJIŽNICA ŽUPANJA
1.111.764,00
1.451.900,00
130,59
1.171.900,00
80,71
1.171.900,00
100,00
1.197.681,80
102,20
1.227.623,85
102,50
ZM STJEPAN GRUBER ŽUPANJA
745.542,00
841.100,00
112,82
841.100,00
100,00
841.100,00
100,00
859.604,20
102,20
881.094,31
102,50
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
21
Šifre i nazivi zajedničkih programa, aktivnosti i projekata za korisnike
proračuna
Šifre i nazivi su orijentacijski – detaljnije usklađivanje sa gradom će se izvršiti
naknadno u tijeku procedure za donošenje financijskih planova korisnika i proračuna.
Dječji vrtić Maslačak Županja
BROJ
KONTA
POZICIJA
Razdjel
Glava
Proračunski korisnik
Program
Aktivnost
Izvor
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
R01020
R01030
R01040
R01050
Aktivnost
Izvor
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
R01060
020
30
00010
E01 1001
E01 1001 A100001
09
091
3111
3121
3132
3133
E01 1001 A100002
09
091
3299
VRSTA RASHODA / IZDATAKA
UKUPNO RASHODI / IZDACI
GRADSKA SLUŽBA
Predškolski odgoj
Dječji vrtić MASLAČAK Županja
Predškolsko obrazovanje
Odgojno i administrativno tehničko osoblje
OPĆI PRIHODI I PRIMICI
OBRAZOVANJE
PREDŠKOLSKO I OSNOVNO OBRAZOVANJE
Plaće za redovan rad
Ostali rashodi za zaposlene
Doprinosi za zdravstveno osiguranje
Doprinosi za zapošljavanje
Program predškole
TEKUĆE POMOĆI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA
OBRAZOVANJE
PREDŠKOLSKO I OSNOVNO OBRAZOVANJE
Program predškole
PLANIRANO 2014
Gradska knjižnica Županja
BROJ
KONTA
POZICIJA
Razdjel
Glava
Proračunski korisnik
Program
Aktivnost
Izvor
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
R01070
R01080
R01090
R01100
R01110
R01120
R01130
R01140
R01150
R01160
020
40
00010
F01 1000
F01 1000 A100001
08
082
3111
3121
3132
3133
3211
3212
3213
3221
3223
3225
VRSTA RASHODA / IZDATAKA
UKUPNO RASHODI / IZDACI
GRADSKA SLUŽBA
Kultura
Gradska knjižnica
Djelatnost knjižnice
Administrativno tehničko osoblje
OPĆI PRIHODI I PRIMICI
REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA
SLUŽBE KULTURE
Plaće za redovan rad
Ostali rashodi za zaposlene
Doprinosi za zdravstveno osiguranje
Doprinosi za zapošljavanje
Službena putovanja
Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život
Stručno usavršavanje zaposlenika
Uredski materijal i ostali materijalni rashodi
Energija
Sitni inventar i auto gume
PLANIRANO 2014
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
22
BROJ
KONTA
POZICIJA
R01170
R01180
R01190
R01200
R01210
R01220
R01230
R01240
R01250
R01260
Tekući projekt
Izvor
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
R01270
Tekući projekt
Izvor
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
R01280
Tekući projekt
Izvor
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
R01290
Tekući projekt
Izvor
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
R01300
Tekući projekt
Izvor
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
R01310
3231
3232
3234
3237
3238
3239
3292
3293
3294
3431
F01 1000 T100001
08
082
4221
F01 1000 T100002
08
082
4241
F01 1000 T100003
08
082
3811
F01 1000 T100004
08
082
3811
F01 1000 T100005
08
082
3811
VRSTA RASHODA / IZDATAKA
Usluge telefona, pošte i prijevoza
Usluge tekućeg i investicijskog održavanja
Komunalne usluge
Intelektualne i osobne usluge
Računalne usluge
Ostale usluge
Premije osiguranja
Reprezentacija
Članarine
Bankarske usluge i usluge platnog prometa
Nabava dugotrajne imovine
OPĆI PRIHODI I PRIMICI
REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA
SLUŽBE KULTURE
Uredska oprema i namještaj
Nabava knjiga
OPĆI PRIHODI I PRIMICI
REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA
SLUŽBE KULTURE
Knjige
Mjesec hrvatske knjige
OPĆI PRIHODI I PRIMICI
REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA
SLUŽBE KULTURE
Mjesec hrvatske knjige
Malo Šokačko sijelo
OPĆI PRIHODI I PRIMICI
REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA
SLUŽBE KULTURE
Malo Šokačko sijelo
Obilježavanje Dana grada
OPĆI PRIHODI I PRIMICI
REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA
SLUŽBE KULTURE
Obiljež. Dana grada
PLANIRANO 2014
VRSTA RASHODA / IZDATAKA
UKUPNO RASHODI / IZDACI
GRADSKA SLUŽBA
Kultura
Zavičajni muzej S.GRUBER Županja
Djelatnost muzeja
Administrativno tehničko osoblje
OPĆI PRIHODI I PRIMICI
REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA
SLUŽBE KULTURE
Plaće za redovan rad
Ostali rashodi za zaposlene
Doprinosi za zdravstveno osiguranje
Doprinosi za zapošljavanje
Službena putovanja
Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život
Stručno usavršavanje zaposlenika
PLANIRANO 2014
ZM S.Gruber Županja
BROJ
KONTA
POZICIJA
Razdjel
Glava
Proračunski korisnik
Program
Aktivnost
Izvor
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
R01320
R01330
R01340
R01350
R01360
R01370
R01380
020
40
00020
F01 1001
F01 1001 A100001
08
082
3111
3121
3132
3133
3211
3212
3213
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
23
BROJ
KONTA
POZICIJA
R01390
R01400
R01410
R01420
R01430
R01440
R01450
R01460
R01470
R01480
R01490
R01500
R01510
R01520
Tekući projekt
Izvor
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
R01530
Tekući projekt
Izvor
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
R01540
R01541
R01542
Tekući projekt
Izvor
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
R01550
Tekući projekt
Izvor
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
R01560
3221
3223
3224
3225
3231
3232
3233
3234
3237
3239
3292
3293
3299
3431
F01 1001 T100001
08
082
4221
F01 1001 T100003
08
082
3811
3811
3811
F01 1001 T100005
08
082
3811
F01 1001 T100007
08
082
3811
VRSTA RASHODA / IZDATAKA
Uredski materijal i ostali materijalni rashodi
Energija
Materijal i dijelovi za tekuće i investicijsko održavanje
Sitni inventar i auto gume
Usluge telefona, pošte i prijevoza
Usluge tekućeg i investicijskog održavanja
Usluge promidžbe i informiranja
Komunalne usluge
Intelektualne i osobne usluge
Ostale usluge
Premije osiguranja
Reprezentacija
Ostali nespomenuti rashodi poslovanja
Bankarske usluge i usluge platnog prometa
Nabava dugotrajne imovine
OPĆI PRIHODI I PRIMICI
REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA
SLUŽBE KULTURE
Uredska oprema i namještaj
Izložbena djelatnost
OPĆI PRIHODI I PRIMICI
REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA
SLUŽBE KULTURE
Korizma preobražajna snaga Božje krhkosti
Izložba "Tradicijsko ruho županjskog kraja"
Izložba 60. godina ZM S.Gruber Županja
Izdavačka djelatnost
OPĆI PRIHODI I PRIMICI
REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA
SLUŽBE KULTURE
Vodič kroz stalni postav
Kulturne manifestacije
OPĆI PRIHODI I PRIMICI
REKREACIJA, KULTURA I RELIGIJA
SLUŽBE KULTURE
Šaranje tikvica na Šokačkom stanu
PLANIRANO 2014
PREUZIMANJE MATERIJALA
Na internet stranici Ministarstva financija http://www.mfin.hr/hr/lokalni-proracun
i internet stranici grada http://www.zupanja.hr (Glavni izbornik – Gradski proračun)
možete pronaći Upute i sve potrebite obrasce za izradu proračuna jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2015.-2017.
Sva dokumentacija svi obrasci moraju biti ovjereni i potpisani od
ovlaštenih osoba.
Dokumentaciju dostavljate u papirnatom obliku i na jednom od
elektroničkih medija CD, DVD i dr.
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
24
Sve korisnike molimo za pridržavanje gore navedenih rokova, kako
bismo na vrijeme mogli izraditi prijedlog Gradskog proračuna i uputiti ga
Gradskom vijeću na donošenje.
Korisnike podsjećamo i na obvezu dostavljanja SAŽETKA DJELOKRUGA
RADA I ORGANIZACIJSKE STRUKTURE KORISNIKA PRORAČUNA. U osnovi
korisnici proračuna mogu koristiti model sažetka djelokruga rada i
organizacijske strukture iz prethodnih godina.
Za sve druge nejasnoće i upite obratite se Upravnom odjelu za financije.
UPUTE SE ODNOSE NA KORISNIKE PRORAČUNA 1 DO 5.
Poduzećima u vlasništvu grada i ostalima daje se na znanje kako bi
mogli izraditi vlastite planove i programe za razdoblje 2015. do 2017. godina i
usuglasiti sa proračunom grada.
NA KRAJU:
Zbog najavljenih zakonskih i drugih promjena kasni se
sa predviđenim procedurama, zato vas upućujemo da pratite stranice
Ministarstva financija i grada na kojima će biti objavljivane daljnje informacije i
materijali.
Sa štovanjem,
Pročelnik
Joso Mikić, dipl.oec. v.r.
Dostaviti - korisnici:
1.
2.
3.
4.
5.
Gradska služba,
Upravni odjel za komun. gosp…
Dječji vrtić MASLAČAK Županja,
Gradska knjižnica Županja,
Zavičajni muzej S.Gruber Županja,
Dostaviti – poduzeća u vl. grada i ostali: - na znanje
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Stanobiro d.o.o. Županja,
Komunalac d.o.o Županja,
Čistoća d.o.o. Županja,
Turistička zajednica grada,
Hrvatski radio Županja,
GDCK Županja,
Političke stranke zastupljene u Gradskom vijeću,
Nezavisni vijećnici izabrani sa liste grupe birača,
Evidencija - ovdje,
Arhiva.
Grad Županja, Upravni odjel za financije, Štrosmajerova 1, 32270 Županja, Tel: 032/831-136, 830-495, Faks: 032/830-496,
ž.r. 2390001-1853400006, IBAN: HR0623900011853400006, MB: 02542463, OIB: 60952110793
email: [email protected]
25
RAČUNOVODSTVO
Proračunsko računovodstvo
Mr. sc. ANDREJA MILIĆ
Stručni članak UDK 657.2
HZRIF, Zagreb
Primjena proračunskih klasifikacija u
sustavu proračuna
Proračunski procesi planiranja, izvršavanja, računovodstvenog evidentiranja i izvještavanja nezamislivi su bez
potpune primjene proračunskih klasifikacija. One su temelj za dosljedno evidentiranje financijskih transakcija
koje su uspostavljene radi kontrole rashoda i služe kao podloga za ekonomske i statističke analize. Standardne
klasifikacije moraju biti razvijene jer osiguravaju osnovu za objedinjeno planiranje, izvršavanje i evidentiranje
te za proces konsolidacije financijskih izvještaja. Pravilnik o proračunskim klasifikacijama donesen na temelju
čl. 21. Zakona o proračunu definira okvir kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po
nositelju, cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja. U nastavku autorica detaljno pojašnjava primjenu
svake od obveznih proračunskih klasifikacija.
1. UVOD
Uvođenje sustava s razvijenim klasifikacijama omogućava postizanje osnovnog cilja: unošenje podatka na jednom mjestu i
njegovo korištenje u različite svrhe. Kako bi se podaci, a posebice
oni za potrebe statistike, mogli uspoređivati na razini različitih
zemalja Međunarodni monetarni fond razvio je Statistiku državnih
financija kao međunarodni statistički sustav. Prema njemu osnovne
klasifikacije jesu:
• ekonomska - odgovara na pitanje na što je potrošen novac
• funkcijska - odgovara na pitanje kako je potrošen novac
• organizacijska - odgovara na pitanje tko je potrošio novac.
Neki napredniji sustavi uvode i programsku klasifikaciju koja
odgovara na pitanje zašto je potrošen novac i koji su učinci njegove
potrošnje.1 Proračunski sustav u Republici Hrvatskoj kao obvezne
proračunske klasifikacije poznaje:2
• organizacijsku
• ekonomsku
• funkcijsku
• lokacijsku
• programsku i
• izvore financiranja.
2. ZAKONODAVNI OKVIR
Proračunske klasifikacije institucionalni su okvir kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po nositelju,
cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja.
Pravilnik o proračunskim klasifikacijama3 donesen je na temelju
čl. 21. Zakona o proračunu4. Njime se definira okvir kojim se iskazuju i sustavno prate prihodi i primici te rashodi i izdaci po nositelju,
cilju, namjeni, vrsti, lokaciji i izvoru financiranja. Nadalje, propisuje
se struktura brojčanih oznaka i naziva svake klasifikacije kao i način
njihovog međusobnog povezivanja.
Obveznici primjene proračunskih klasifikacija su: državni proračun i proračunski korisnici državnog proračuna, proračuni jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovi proračunski
korisnici navedeni u Registru proračunskih i izvanproračunskih
korisnika5. Obveznici primjene proračunskih klasifikacija u procesu
planiranja i izvještavanja jesu i izvanproračunski korisnici državnog
proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave.
3. OSNOVNE DEFINICIJE
Proračunske klasifikacije definiraju se kao: 6
• Organizacijska klasifikacija - sadrži povezane i međusobno
usklađene (hijerarhijski i s obzirom na odnose prava i odgovornosti) cjeline proračuna i proračunskih korisnika koje odgovarajućim materijalnim sredstvima ostvaruju postavljene ciljeve.
• Programska klasifikacija - sadrži rashode i izdatke iskazane kroz
aktivnosti i projekte, koji su povezani u programe temeljem zajedničkih ciljeva.
• Funkcijska klasifikacija - sadrži rashode razvrstane prema njihovoj namjeni.
Nar. nov., br. 26/10. i 120/13.
Nar. nov., br. 87/08. i 136/12.
5
Registar se objavljuje svake godine do kraja svibnja tekuće godine i primjenjuje se za sljedeću proračunsku godinu.
6
Zakon o proračunu, Nar. nov., br. 87/08., čl. 21. st. 2.; Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13., čl. 4.
3
Vašiček, D. et. al. (2007.): Računovodstvo proračuna - osnove sustava, primjeri knjiženja, propisi, računski plan. Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i
financijskih djelatnika, str. 26.
2
Zakon o proračunu, Nar. nov., br. 87/08. i 136/12., čl. 21. st. 2.; Pravilnik o
proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13., čl. 3.
1
4
Riznica 10/2014
milic.indd 9
9
9/30/14 11:49:29 AM
RAČUNOVODSTVO
Proračunsko računovodstvo
• Ekonomska klasifikacija - sadrži prihode i primitke po prirodnim vrstama te rashode i izdatke prema njihovoj ekonomskoj namjeni.
• Lokacijska klasifikacija - sadrži rashode i izdatke razvrstane za Republiku Hrvatsku i za inozemstvo.
• Izvori financiranja - sadrže prihode i primitke iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i namjene.
Tablica 1. Shematski prikaz načina definiranja, označavanja i sadržaja proračunskih klasifikacija
Definiranje oznaka klasifikacije
Državni proračun
JLP(R)S
Organizacijska Ministarstvo
Upravni odjel za
financija
financije
Klasifikacija
Ministarstvo financija
Programska
Ministarstvo financija
Razdjel
Funkcijska
Ekonomska
Lokacijska
Izvori
financiranja
Razine
Razdjel
Glava
troznamenkasta oznaka
oznaka razdjela i
dvoznamenkasta oznaka
Proračunski
dvoznamenkasta
korisnik
- peteroznamenkasta
oznaka
Glavni program (A-Z)(01-99)
Upravni odjel za
financije
Program
Aktivnost/
projekt
Međunarodna klasifikacija COFOG
razred
- Ujedinjeni narodi
skupina
podskupina
Ministarstvo financija
razred
skupina
podskupina
odjeljak
osnovni račun
Državna geodetska uprava / Zakon o
županija
područjima županija, gradova i općina u grad
Republici Hrvatskoj
općina
Republika
Ministarstvo
Hrvatska i
financija za
inozemstvo
potrebe državnog
proračuna
županija
Ministarstvo financija
razredi
Ministarstvo financija / Upravni odjel za skupine
financije
4. ORGANIZACIJSKA KLASIFIKACIJA
Organizacijska klasifikacija sadrži povezane i međusobno usklađene (hijerarhijski i s obzirom na odnose prava i odgovornosti)
cjeline proračuna i proračunskih korisnika koje odgovarajućim
materijalnim sredstvima ostvaruju postavljene ciljeve. Sukladno čl.
6. Pravilnika, organizacijska klasifikacija uspostavlja se definiranjem
razdjela, glava i proračunskih korisnika. Razdjel se sastoji od jedne
ili više glava, a glava pripada samo jednom razdjelu. Glava se sastoji
od jednog ili više proračunskih korisnika, a proračunski korisnik
pripada samo jednoj glavi. Iznimno kod jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave glava je istovjetna razdjelu u slučaju kada
glave nemaju proračunske korisnike. Kod onih čije glave imaju proračunske korisnike jedna od glava može biti istovjetna razdjelu.
Razdjel je organizacijska razina koja se utvrđuje za potrebe planiranja i financijskog izvještavanja. U svojoj nadležnost može imati
minimalno jednog ili više proračunskih korisnika.
O dobro utvrđenoj organizacijskoj klasifikaciji uvelike ovisi
odvijanje svih proračunskih procesa. Tako prikupljanje financijskih
10
milic.indd 10
Oznaka klasifikacije
1000-9999
(A/K/T)(100001-999999)
01-10
oznaka razreda (1-9)
oznaka skupine (0-9)
3-8
31-88
311-889
3111-8899
31111-88899
1-99
001-999
001-999
999/998
901-999
1-9
oznaka razreda (1-9)
Sadržaj
brojčana hijerarhijski povezane i usklađene
cjeline proračuna i proračunskih
korisnika
slovna +
brojčana
brojčana
slovna +
brojčana
brojčana
programi i njegovi sastavni
dijelovi u skladu s nacionalnim
i regionalnim strategijama,
ciljevima i zadaćama korisnika
aktivnosti/projekti prema njihovoj
namjeni
brojčana prihodi i primici prema vrstama i
rashodi i izdaci prema ekonomskoj
namjeni
brojčana teritorijalno definirane cjeline
brojčana
brojčana
brojčana
brojčana
brojčana skupine prihoda i primitaka iz
kojih se podmiruju rashodi i
izdaci određene vrste i utvrđene
namjene
planova u procesu planiranja proračuna postaje puno jednostavnije i brže jer proračunski korisnici znaju kome i u kojem trenutku
predaju financijske planove u skladu s odredbama Zakona o proračunu. Financijske izvještaje na način, prema razinama i u rokovima
propisanim Pravilnikom o financijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu mogu predati samo proračuni i proračunski
i izvanproračunski korisnici, što omogućava njihovo lakše i točnije
prikupljanje i analiziranje.
Uspostava organizacijske klasifikacije
Organizacijska klasifikacija utvrđuje se svake godine prije izrade proračuna i projekcija za sljedeće trogodišnje razdoblje.7 Kod
utvrđivanja organizacijske klasifikacije treba imati u vidu da je njen
temelj najniža razina odnosno proračunski korisnik. Status proračunskog korisnika imaju samo oni subjekti koji se nalaze u Registru
proračunskih i izvanproračunskih korisnika na temelju kojeg se
7
Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13., čl. 7.
Riznica 10/2014
9/30/14 11:49:35 AM
RAČUNOVODSTVO
Proračunsko računovodstvo
svake godine prije izrade proračuna za sljedeću godinu u Narodnim
novinama objavljuju Podaci iz Registra.
Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika ustrojava
i vodi Ministarstvo financija za potrebe utvrđivanja obuhvata proračunskih i izvanproračunskih korisnika općeg proračuna. Podaci iz
Registra sadrže popis svih proračunskih odnosno izvanproračunskih
korisnika državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Međutim, popisom je utvrđena
samo pripadnost proračunskog korisnika proračunu, ali ne i njegova pripadnost razdjelu odnosno glavi. Upravo se uspostavljanjem
organizacijske klasifikacije nekog proračuna svakom njegovom
proračunskom korisniku navedenom u Registru određuje prvo pripadnost glavi, a zatim i pripadnost glave razdjelu.
Iznimno je bitno naglasiti da samo proračunski korisnik ima
pravnu samostalnost8 dok je razdjel i glava nemaju. Razdjeli i glave
su organizacijske razine koje se koriste samo zbog potreba planiranja i izvršavanja proračuna. Za državni proračun organizacijsku
klasifikaciju utvrđuje ministar financija, dok je za proračun jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave određuje upravno
tijelo za financije. Za naziv razdjela, glave i proračunskog korisnika
preuzima se točan naziv iz propisa, rješenja ili odgovarajućeg akta.
Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama9 propisani su rasponi brojčanih oznaka u kojima se moraju kretati oznake za razdjele i
glave. Ministarstvo financija dodjeljuje brojčane oznake razdjelima i
glavama državnog proračuna dok upravna tijela za financije jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave dodjeljuju brojčane
oznake razdjelima i glavama unutar svog proračuna. Šifarske oznake proračunskih i izvanproračunskih korisnika (RKP broj) određuje
Ministarstvo financija u suradnji s FINA-om kroz Registar.
Grupiranje proračunskih korisnika u glave
Kada se u nadležnosti jednog razdjela nalazi više proračunskih
korisnika tada se oni grupiraju u razinu glave. Glava je organizacijska razina utvrđena za potrebe planiranja i izvršavanja proračuna.
Za dobru organizacijsku klasifikaciju bitno je smisleno grupiranje
proračunskih korisnika. Način grupiranja proračunskih korisnika nije
propisan, ali pravilo je da jedan proračunski korisnik može pripadati
samo jednoj glavi. Preporuka je da se u razinu glave grupiraju proračunski korisnici koji obavljaju istu ili vrlo sličnu funkciju unutar
jednog razdjela. Proračuni samostalno određuju organizacijsku
strukturu u smislu koliko će razdjela i glava uspostaviti kao i odrediti
načelo po kojemu će neki korisnik biti dodijeljen nekoj glavi, a time
i razdjelu.
Kako je već gore navedeno, razina glave uspostavlja se za potrebe planiranja i izvršavanja proračuna. Iz toga proizlazi da sve aktivnosti i projekti koji pripadaju jednom proračunskom korisniku
moraju biti planirani i izvršavani samo unutar te glave. Grupiranje
aktivnosti i projekata u više razine organizacijske klasifikacije (glave
i razdjele) bez da se može odrediti pripadnost proračunskom korisniku dio je programske, a ne organizacijske klasifikacije.
8
Tijela državne uprave ostvaruju pravnu samostalnost u skladu s odredbama
Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 75/93., 92/96., 48/99., 15/00.,
127/00., 59/01., 199/03. i 79/07.).
9
Nar. nov., br. 26/10. i 120/12.
Tablica 2. Primjer dobrog grupiranja proračunskih korisnika u
glave na razini proračuna jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave
Razdjel 001
Glava 00105
Razdjel 002
Glava 00205
Glava 00210
Proračunski korisnik RKP
Proračunski korisnik RKP
Glava 00215
Proračunski korisnik RKP
Proračunski korisnik RKP
Razdjel 003
Glava 00305
Glava 00310
Proračunski korisnik RKP
Glava 00315
Proračunski korisnik RKP
Proračunski korisnik RKP
Predstavnička i izvršna tijela
Predstavnička i izvršna tijela
Upravni odjel za školstvo
Upravni odjel za školstvo
Vrtići
Vrtić I.
Vrtić II.
Osnovne škole
Osnovna škola I.
Osnovna škola II.
Upravni odjel za kulturu
Upravni odjel za kulturu
Knjižnice
Knjižnica I.
Muzeji
Muzej I.
Muzej II.
Tablica 3. Primjer lošeg grupiranja proračunskih korisnika u
glave na razini proračuna jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave
Razdjel:
Glava:
Glava:
Proračunski korisnici
Glava:
Proračunski korisnici
Glava:
Proračunski korisnici
Glava
Proračunski korisnici
Razdjel:
Glava:
Proračunski korisnik
Proračunski korisnik
Glava:
Proračunski korisnik
Proračunski korisnik
Ured grada
Proračunski korisnici
Školstvo
???
Programi korisnika proračuna
???
Zaštita i spašavanje
???
Socijalna skrb
???
Gospodarstvo i poljoprivreda
Gospodarstvo
???
???
Poljoprivreda
???
???
Dobivanje statusa razdjela
Status razdjela državnog proračuna može se dodijeliti ministarstvima i onim proračunskim korisnicima državnog proračuna koji
su izravno odgovorni Hrvatskom saboru ili predsjedniku Republike
Hrvatske.10 Status razdjela proračuna jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave može se dodijeliti izvršnom tijelu, predstavničkom tijelu i upravnim tijelima.11
Položaj u organizacijskoj strukturi proračunskom korisniku ne
znači da on ima i samostalnost u upravljanju svojim dijelom proračuna. To mu određuje sustav nadležnosti utvrđene u aktu njegovog
osnivanja.
10
Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13., čl.
6. st. 3. i 4.
11
Ibid, čl. st. 4.
Riznica 10/2014
milic.indd 11
11
9/30/14 11:49:35 AM
RAČUNOVODSTVO
5. PROGRAMSKA KLASIFIKACIJA12
Proračunsko računovodstvo
rashoda administracije unutar jednog proračunskog korisnika na
više aktivnosti i više programa treba izbjegavati ili koristiti kada to
stvarno ima smisla i kada se na takav način mogu izvršavati rashodi. Programska klasifikacija ne znači imati što više programa sa
što više aktivnosti i projekata kod čijeg se praćenja korisnik izgubi
i ne dobiva niti nijednu suvislu informaciju, nego je smisao imati
makar jedan program s minimalnim brojem aktivnosti koji se može
kvalitetno pratiti. Tada možemo govoriti o kvalitetnom proračunu
po programima.
Programska klasifikacija uspostavlja se definiranjem programa,
aktivnosti i projekata, a kod državnog proračuna i definiranjem
glavnih programa. Planiranje proračuna u skladu s programskom
klasifikacijom znači prikazati rashode unutar aktivnosti i projekata,
a aktivnosti i projekte zatim prikazati kroz programe, postaviti ciljeve koje program mora zadovoljiti, te definirati indikatore uspješnosti izvršenja odnosno postizanja ciljeva.
Glavni program sastoji se od
KORISNIK PRORAUNA
IZVORNI PLAN
TEKUI PLAN
IZVRENJE
INDEKS
programa usmjerenih ispunjenju BROJANA OZNAKA
001
395,654
395,654
370,021
93.52
PREDSTAVNIKA
I
IZVRNA
TIJELA
ciljeva iz Strategije Vladinih progra00105
283,863
283,863
262,171
92.36
PREDSTAVNIKA I IZVRNA TIJELA
ma za trogodišnje razdoblje.
1001
283,863
283,863
262,171
92.36
JAVNA UPRAVA I ADMINISTRACIJA
A1000 ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE
279,040
279,040
257,922
92.43
Program je skup neovisnih,
311
173,184
173,184
166,901
96.37
Plae
311
0
0
163,939
Plae za redovan rad
usko povezanih aktivnosti i proje311 Plae za prekovremeni rad
0
0
2,962
kata usmjerenih ispunjenju zajedPROGRAM
312
1,405
1,405
1,387
98.76
Ostali rashodi za zaposlene
AKTIVNOST
0
0
1,387
312 Ostali rashodi za zaposlene
ničkog cilja i sastoji se od jedne
313
27,692
27,692
26,941
97.29
Doprinosi na plae
ili više aktivnosti i/ili projekata, a
313 Doprinosi za zdravstveno osiguranje
0
0
23,941
0
0
3,000
313 Doprinosi za zapoljavanje
aktivnost i projekt pripadaju samo
jednom programu.
Slika 1. Prikaz programske klasifikacije u izvještaju o izvršenju proračuna jedinice
Aktivnost je dio programa za koji nije unaprijed utvrđeno vrijelokalne i područne (regionalne) samouprave
me trajanja, a u kojemu su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje
ciljeva utvrđenih programom.
Projekt je dio programa za koji je unaprijed utvrđeno vrijeme
13
trajanja, a u kojemu su planirani rashodi i izdaci za ostvarivanje ci- 6. FUNKCIJSKA KLASIFIKACIJA
ljeva utvrđenih programom. Projekt se planira jednokratno, a može
Funkcijska klasifikacija označava klasifikaciju funkcija države
biti tekući ili kapitalni. Osnovna razlika između tekućeg i kapitalnog preuzetu od međunarodne klasifikacije Ujedinjenih naroda (COprojekta očituje se u tome da provođenje tekućeg projekta ne FOG). Sadržava 10 osnovnih funkcija države prema kojoj se rasporezultira povećanjem vrijednosti imovine u bilanci dok provođenje ređuju rashodi i transakcije na nefinancijskoj imovini:
kapitalnog projekta za posljedicu ima povećanje vrijednosti imovi- • Funkcija 01 - Opće i javne službe, rashodi općih i javnih službi
ne u bilanci.
• Funkcija 02 - Obrana
Glavne programe utvrđuje Ministarstvo financija. Oznaka glav- • Funkcija 03 - Javni red i sigurnost
nog programa sastoji se od tri znamenke od kojih je prva znamenka • Funkcija 04 - Ekonomski poslovi
slovo od A do Z, a druge dvije znamenke su brojke u rasponu od 01 • Funkcija 05 - Zaštita okoliša
do 99. Dodjeljivanje oznaka glavnih programa za razinu državnog • Funkcija 06 - Usluge unapređenja stanovanja i zajednice
proračuna u nadležnosti je Ministarstva financija.
• Funkcija 07 - Zdravstvo
Osnovna razlika između aktivnosti i projekata je u vremenskom • Funkcija 08 - Rekreacija, kultura i religija
trajanju, odnosno aktivnosti imaju trajni karakter dok su projekti • Funkcija 09 - Obrazovanje
jednokratni. Oznaka aktivnosti, tekućeg ili kapitalnog projekta je • Funkcija 10 - Socijalna zaštita.
sedmeroznamenkasta oznaka koja se sastoji od slova A, T ili K i
Funkcijska klasifikacija sadrži aktivnosti odnosno projekte košesteroznamenkastog broja u rasponu od 100001 do 999999 i risnika proračuna razvrstane prema njihovoj namjeni. Brojčane
dodjeljuje ih Ministarstvo financija za državni proračun, a upravno oznake funkcijske klasifikacije razvrstane su u: razrede, skupine i
tijelo za financije za proračune jedinice lokalne i područne (regio- podskupine. Funkcijska klasifikacija uspostavlja se već kod planiranalne) samouprave.
nja proračuna. Plan po funkcijama znači pridjeljivanje funkcije na
Razdjel sve aktivnosti i projekte grupira u programe, a zatim razini podskupine svakoj aktivnosti i projektu (programska klasifikaih prijavljuje Ministarstvu financija odnosno upravnom tijelu za cija) prilikom planiranja proračuna. Kako se aktivnosti i projekti safinancije jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pri- stoje od ekonomske klasifikacije rashoda unutar razreda 3 Rashodi
padnost programa glavnom programu na razini državnog proračuna poslovanja i 4 Rashodi za nabavu nefinancijske imovine, to znači da
određuju razdjeli uz odobrenje Ministarstva financija.
je i svakom rashodu određena funkcija.
Oznaka programa sastoji se od četveroznamenkaste brojke u
U procesu izvršavanja pojedinih aktivnosti i projekata, tj.
rasponu od 1000 do 9999 i dodjeljuje ih Ministarstvo financija za evidentiranja potrošnje rashoda unutar aktivnosti i projekata, u
državni proračun, a upravno tijelo za financije za proračune jedinice računovodstvu se omogućava podatak o tome u koju funkciju su
lokalne i područne (regionalne) samouprave.
utrošeni planirani rashodi. Ti podaci bitni su u procesu financijskog
Programsku klasifikaciju treba definirati na što jednostavniji izvještavanja, i to kod izrade i predaje Izvještaja o rashodima prema
način i obvezno ispitati mogućnost računovodstvenog praćenja funkcijskoj klasifikaciji.
izvršavanja programa, npr. iskazivanje rashoda za plaće i ostalih
12
Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13.,
čl. 8. - 13.
12
milic.indd 12
13
čl. 14.
Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13.,
Riznica 10/2014
9/30/14 11:49:35 AM
RAČUNOVODSTVO
Proračunsko računovodstvo
U Priručniku statistike državnih financija (GFS-u)14 funkcijska
klasifikacija veže se uz klasificiranje rashoda, ali se posebno naglašava kako primjena funkcijske klasifikacije nije ograničena samo na
rashodne transakcije. Na slici u nastavku prikazan je način na koji
usporedbu ekonomske i funkcijske klasifikacije prate rashodi države.
7. EKONOMSKA KLASIFIKACIJA15
Ekonomska klasifikacija sadrži prihode i primitke po prirodnim
vrstama te rashode i izdatke prema njihovoj ekonomskoj namjeni
i dio je računskog plana koji predstavlja širi okvir i podlogu za
računovodstvene evidencije poslovnih događaja proračuna i proračunskih korisnika.16 Računski plan proračuna u Republici Hrvatskoj
u skladu je sa svim međunarodnim klasifikacijama koje se koriste
u javnom sektoru, a u prvom redu s ekonomskom klasifikacijom
međunarodnog sustava državne financijske statistike17 na čijim je
temeljima i izrađen. U različitim proračunskim procesima koriste se
i različite razine Računskog plana odnosno ekonomske klasifikacije.
Planiranje prihoda i rashoda, primitaka i izdataka proračuna temelji
se na razini podskupine ekonomske klasifikacije jer se i proračun za
tekuću godinu usvaja na istoj razini, dok se projekcije za sljedeće
dvije godine donose na razini skupine. Proračunski korisnici prihode
u svojim financijskim planovima za tekuću godinu iskazuju na razini
osnovnih računa (u državnom proračunu čak i niže), a rashode na
razini podskupine.
Razredi 0, 1, 2 i 9 jesu bilančni razredi na kojima se prate promjene i stanja imovine, obveza i vlastitih izvora. Računi razreda od
3 - 8 Računskog plana (izuzev skupina računa 39, 49, 59, 69, 79 i 89
i njihovih nižih razina) propisanog Pravilnikom o računovodstvu i
Računskom planu18 istovjetni su računima ekonomske klasifikacije
koju su proračuni i proračunski korisnici dužni primjenjivati u procesima planiranja, izvršavanja, evidentiranja i izvještavanja. Računi
računskog plana dijele se na razrede, skupine, podskupine, odjeljke
i osnovne račune, a za dodatne potrebe mogu se otvarati analitički
računi.
Osnovni račun smatra se najnižim zadanim analitičkim računom. To znači da proračuni i proračunski korisnici osnovne račune
dane u Računskom planu ne smiju samostalno mijenjati. Osnovni
računi dodaju se i brišu isključivo izmjenama i dopunama pravilnika
od strane Ministarstva financija. Analitičke račune niže od osnovnih
računa proračuni i proračunski korisnici mogu prema vlastitim potrebama odrediti samostalno.
Oznaka
Naziv
Razina
3
31
311
3111
31111
311111
311112
Rashodi poslovanja
Rashodi za zaposlene
Plaće
Plaće za redovan rad
Plaće za zaposlene
Plaće za zaposlene - službenici
Plaće za zaposlene - namještenici
razred
skupina
podskupina
odjeljak
osnovni račun
analitički račun
analitički račun
14
15
čl. 15.
Zadano/
slobodno
zadano
Lokacijska klasifikacija sadrži teritorijalno definirane cjeline u
skladu s ustrojem Republike Hrvatske, država Europske unije te
ostalih država. Rashodi i izdaci razvrstavaju se sukladno teritorijalnim cjelinama Republike Hrvatske, a to su: županije, gradovi i
općine. Brojčane oznake lokacijske klasifikacije za županije, gradove
i općine određuje Državna geodetska uprava, a nazivi se preuzimaju iz Zakona o područjima županija, gradova i općina u Republici
Hrvatskoj. Lokacijska klasifikacija treba pokazati koliko je sredstava
iz državnog ili proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave ukupno izdvojeno za pojedinu općinu/grad/županiju
ili državu.
Primjer oznaka lokacijske klasifikacije koje koriste jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave:
Županije
Lokacijska klasifikacija Zagrebačke županije je 01; Krapinskozagorska županija 02; Sisačko-moslavačka 03 itd…
Gradovi i općine
Lokacijska klasifikacija grada Ivanić Grada je 158
Lokacijska klasifikacija Općine Brckovljani je 33.
Brojčane oznake lokacijske klasifikacije za županije, gradove
i općine preuzimaju se iz statističkog popisa, a nazivi iz Zakona o
područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj.
Županije
Lokacijska klasifikacija Zagrebačke županije je 901; Krapinskozagorska županija 902; Sisačko-moslavačka 903 itd…
Gradovi i općine
Lokacijska klasifikacija grada Ivanić Grada je 158
Lokacijska klasifikacija Općine Brckovljani je 033.
Za dodjelu oznaka za posebne kategorije, kao što su područja
posebne državne skrbi, otoci, brdsko- planinska područja, zemlje
Europske unije te ostale države, koriste se oznake i nazivi dani u
uputama za izradu prijedloga proračuna koje izrađuje Ministarstvo
financija i koje se uz upute za izradu proračuna dostavljaju i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Na razini državnog proračuna primjenom lokacijske klasifikacije
opći troškovi ministarstava i ostalih tijela državne uprave, a koji su
vezani uz samo njihovo funkcioniranje, lokacijski se klasificiraju
pod oznaku 999 Republika Hrvatska. Rashodi kojima se financiraju
aktivnosti/projekti i ostalo na području pojedinih općina/gradova/
županija klasificiraju se po svakoj od tih lokalnih jedinica. Brojčane oznake lokacijske klasifikacije vežu se u procesu planiranja uz
brojčanu oznaku aktivnosti ili projekta, ako je moguće uspostaviti
jednoznačnu vezu. U suprotnome, vežu se uz svaku transakciju
odnosno poslovni događaj u procesu izvršavanja. 20
9. IZVORI FINANCIRANJA
slobodno
slobodno
www.imf.org.
Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13.,
Sukladno najavljenim izmjenama i dopunama Računskog plana izmijenit
će se i ekonomska klasifikacija.
17
General Financial Statistics 2001.
18
Nar. nov., br. 114/10. i ispr. 31/11.
16
8. LOKACIJSKA KLASIFIKACIJA19
Izvori financiranja čine skupine prihoda i primitaka iz kojih se
podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i utvrđene namjene. Prihodi i primici proračuna se planiraju te raspoređuju i iskazuju pre19
čl. 16.
Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13.,
20
Tablica sa svim šiframa lokacijske klasifikacije za potrebe državnog proračuna nalazi se na internetskoj stranici Ministarstva financija, http://www.mfin.
hr/hr/priprema-proracuna.
Riznica 10/2014
milic.indd 13
13
9/30/14 11:49:36 AM
RAČUNOVODSTVO
ma izvorima iz kojih potječu. Rashodi i izdaci se planiraju, izvršavaju
i računovodstveno evidentiraju prema izvorima financiranja.21
Brojčane oznake izvora financiranja razvrstane su u: razrede i
skupine.
• Prva razina sastoji se od jednoznamenkaste brojke u rasponu 1
- 9 za razred
• Druga razina sastoji se od dvoznamenkaste brojke; prva znamenka označava pripadnost razredu, druga je znamenka u
rasponu 1 - 9 za skupinu.
Brojčane oznake i nazive za prvu razinu izvora financiranja određuje ministar financija u uputama za izradu prijedloga proračuna i
one su obvezujuće i za proračune i proračunske korisnike jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.22
Prva razina izvora financiranja sadrži sljedeće izvore financiranja:
1. Opći prihodi i primici državnog proračuna
2. Doprinosi za obvezna osiguranja23
3. Vlastiti prihodi
4. Prihodi za posebne namjene
5. Pomoći
6. Donacije
7. Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade
s naslova osiguranja
8. Namjenski primici od zaduživanja.
Pregled sadržaja svakog pojedinog izvora financiranja dan je u
nastavku:24
U izvor financiranja - opći prihodi i primici proračun uključuje
prihode koji se ostvaruju temeljem posebnih propisa u kojima za
prikupljene prihode nije definirana namjena korištenja, a to su:
prihodi od poreza, prihodi od financijske imovine, prihodi od nefinancijske imovine, prihodi od administrativnih (upravnih) pristojbi,
prihodi državne uprave, prihodi od kazni te primici od financijske
imovine i zaduživanja za koje nije definirana namjena korištenja.
Općim prihodima i primicima financira se redovna djelatnost proračunskog korisnika.
U izvor financiranja - opći prihodi i primici proračunski korisnik
uključuje prihode koje ostvari iz nadležnog proračuna.
Treba naglasiti da prihodi koji ulaze u Izvor opći prihodi i primici
nisu jednaki za proračun i proračunske korisnike. Proračuni u ovaj
izvor uključuju izvorne prihode iz čije mase zatim, između ostaloga,
financiraju redovnu djelatnost proračunskih korisnika (skupina
računa 61, 64, 65, razred 7 i sl. Računskog plana), dok proračunski
korisnici u ovaj izvor uključuju prihode koje dobivaju iz proračuna
za financiranje redovne djelatnosti (podskupina 671 iz Računskog
plana).
U izvor financiranja - doprinosi uključuju se prihodi od uplaćenih doprinosa za zdravstveno osiguranje, mirovinsko osiguranje i
doprinosa za zapošljavanje.
U izvor financiranja - vlastiti prihodi uključuju se prihodi koje
proračunski korisnik ostvari obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima, a koje poslove mogu obavljati i drugi pravni subjekti
izvan općeg proračuna.
21
čl. 17.
Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 120/13.,
Ibid, čl. 19.
Izvor financiranja 2. doprinosi za obvezna osiguranja, ima samo državni
proračun.
24
Pravilnik o proračunskim klasifikacijama, Nar. nov., br. 26/10. i 10/13., čl.
18.
22
23
14
milic.indd 14
Proračunsko računovodstvo
U izvor financiranja - prihodi za posebne namjene uključuju se
prihodi čije su korištenje i namjena utvrđeni posebnim zakonima i
propisima koje donosi Vlada Republike Hrvatske.
U ovaj izvor pripadaju prihodi koje korisnik ostvaruje obavljanjem poslova iz svoje osnovne djelatnosti, na temelju posebnog
zakona ili drugih propisa koje je donijela Vlada Republike Hrvatske,
a tim propisom utvrđena namjena za koju se prikupljeni prihodi
imaju utrošiti.
Dakle, namjenski prihodi ne mogu se definirati internim propisima proračunskih korisnika, kao što su npr. pravilnici, odluke
mišljenja i sl.
U izvor financiranja - pomoći uključuju se prihodi koji se
ostvaruju od inozemnih vlada, međunarodnih organizacija, drugih
proračuna i od ostalih subjekata unutar općeg proračuna.
U izvor financiranja - donacije uključuju se prihodi koji se
ostvaruju od fizičkih osoba, neprofitnih organizacija, trgovačkih
društava i od ostalih subjekata izvan općeg proračuna.
U izvor financiranja - prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s naslova osiguranja uključuju se prihodi
koji se ostvaruju prodajom ili zamjenom nefinancijske imovine i
od naknade štete s osnove osiguranja, njima se mogu financirati
samo kapitalni rashodi. Pod kapitalnim rashodima podrazumijevaju
se rashodi za nabavu i održavanje nefinancijske imovine, kapitalne
pomoći za nabavu nefinancijske imovine koje se daju trgovačkim
društvima u kojima država ima odlučujući utjecaj na upravljanje,
dodatna ulaganja u nefinancijsku imovinu te ulaganja u dionice i
udjele u trgovačkim društvima.
Kapitalni rashodi planirani iz izvora prihodi od prodaje nefinancijske imovine i nadoknade štete s osnova osiguranja mogu se
ostvarivati samo do visine naplaćenih prihoda. Proračunski korisnici
državnog proračuna nemaju owvwaj izvor financiranja već sve svoje
rashode za nabavu nefinancijske imovine planiraju iz općih prihoda i primitaka dok se ostvareni prihod od prodane nefinancijske
imovine smatra izvorom za nabavu nefinancijske imovine za sve
proračunske korisnike.
Proračunski korisnici jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave koji su ostvarili prihode od nadoknade štete s osnova
osiguranja, a koje je njihov proračun svrstao u izvor financiranja 7.
Prihodi od prodaje ili zamjene nefinancijske imovine i naknade s
naslova osiguranja, iste mogu utrošiti isključivo za nabavu istovrsne
imovine ili tekuće održavanje novonabavljene imovine i to do visine
naplaćenih prihoda.
U izvor financiranja - namjenski primici uključuju se primici od
financijske imovine i zaduživanja, čija je namjena utvrđena posebnim ugovorima i/ili propisima.
Namjenskim izvorima financiranja smatraju se: pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene
imovine u vlasništvu države, odnosno jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski
primici od zaduživanja i prodaje dionica i udjela. Pravila korištenja
namjenskih izvora definirana Zakonom o proračunu:25
• Namjenski prihodi i primici koji nisu iskorišteni u prethodnoj
godini prenose se u proračun za tekuću proračunsku godinu.
• Ako su namjenski prihodi i primici uplaćeni u nižem opsegu
nego što je iskazano u državnom proračunu, korisnik može preuzeti i plaćati obveze samo u visini stvarno uplaćenih, odnosno
raspoloživih sredstava.
25
Zakon o proračunu, Nar. nov. br., 87/08., čl. 49. i 50.
Riznica 10/2014
9/30/14 11:49:36 AM
Proračunsko računovodstvo
• Uplaćene i prenesene, a manje planirane pomoći, donacije i
prihodi za posebne namjene mogu se izvršavati iznad iznosa
utvrđenih u državnom proračunu, a do visine uplaćenih, odnosno prenesenih sredstava.
• Uplaćene i prenesene, a neplanirane pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene i namjenski primici od zaduživanja
mogu se koristiti prema naknadno utvrđenim aktivnostima i/ili
projektima u državnom proračunu uz prethodnu suglasnost
Ministarstva financija.
Kako su ove odredbe propisane Zakonom o proračunu na
odgovarajući se način primjenjuju i na jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave.
Brojčane oznake i nazive izvora financiranja za drugu razinu
izvora financiranja (analitiku) određuje Ministarstvo financija za
državni proračun dok je upravno tijelo za financije jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave samostalno određuje sukladno
svojim potrebama.
Tako je utvrđena razina izvora financiranja u Državnom proračunu obvezujuća samo za proračunske korisnike državnog proračuna i
šifrirana na sljedeći način:26
1 Opći prihodi i primici
11 Opći prihodi i primici
12 Sredstva učešća za pomoći
13 Sredstva učešća za zajmove
14 Neutrošena sredstva za financiranje prenesenih EU aktivnosti i projekata te kapitalnih projekata
2 Doprinosi
21 Doprinosi za mirovinsko osiguranje
22 Doprinosi za zdravstveno osiguranje
23 Doprinosi za zapošljavanje
3 Vlastiti prihodi
31 Vlastiti prihodi
4 Prihodi za posebne namjene
41 Prihodi od igara na sreću
42 Prihodi od spomeničke rente
43 Ostali prihodi za posebne namjene
5 Pomoći
51 Pomoći EU
52 Ostale pomoći
53 Inozemne darovnice
54 Pomoći proračunskim korisnicima temeljem prijenosa sredstava EU
55 Refundacije iz pomoći EU
551 Europski poljoprivredni jamstveni fond (EAGF)
559 Ostale refundacije iz pomoći EU
56 Fondovi EU
561 Europski socijalni fond (ESF)
562 Kohezijski fond (CF)
563 Europski fond za regionalni razvoj (ERDF)
564 Ribarski fondovi (EMFF i EFF)
26
http://www.mfin.hr/hr/priprema-proracuna.
RAČUNOVODSTVO
565 Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD)
57 Ostali programi EU
571 Program Schengen
6 Donacije
61 Donacije
63 Inozemne donacije
8 Namjenski primici
81 Namjenski primici od zaduživanja
82 Namjenski primici od zaduživanja kroz refundacije
83 Namjenski primici od inozemnog zaduživanja.
Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
sadržajno određuju drugu razinu izvora financiranja uz obveznu
primjenu propisanih brojčanih oznaka za prvu razinu. To znači da
lokalne jedinice u svojim aktima mogu propisati primjenu svih
navedenih izvora financiranja osim, naravno, izvora financiranja
doprinosi, što je isključivo u nadležnosti državnog proračuna.
U navedenim aktima određuju i pripadnost pojedinog prihoda
u pojedini izvor financiranja. Pri tome treba voditi računa da je
pripadnost nekih prihoda određena već postojećim zakonskim propisima (Zakon o proračunu - vlastiti prihodi, donacije, pomoći), kojima su propisana pravila ponašanja za neke od izvora. U državnom
proračunu povezivanje računa prihoda (ekonomske klasifikacije)
i izvora financiranja dano je putem “veznih tablica”27. U njima je
svaki osnovni račun28 prihoda iz računskog plana dodijeljen u jedan
izvor financiranja. Jedan osnovni račun (ili njegov analitički račun)
može pripadati samo jednom izvoru financiranja.
Aktivnosti i projekti (sa svojom ekonomskom klasifikacijom rashoda) planirani u nekom od izvora financiranja izvršavaju se prema
pravilima postavljenim za izvor financiranja. Tako će se npr., aktivnosti i projekti planirani u izvoru financiranja 43 Ostali prihodi za
posebne namjene, izvršavati u skladu s pravilima koja su postavljena
u Zakonu o proračunu. Veza izvora financiranja i računovodstvenih
evidencija vidljiva je u knjiženjima koja se primjenjuju za određene
grupe prihoda. Osnovna razlika u knjiženjima očituje se u tome da
za prihode koji su svrstani u npr., izvore financiranja: vlastiti prihodi,
prihodi za posebne namjene, pomoći i donacije proračunski korisnici koji ih uplaćuju u proračun imaju pravo stvaranja potraživanja do
visine uplaćenih prihoda, dok za opće prihode i primitke ne. Način
izvještavanja prema izvorima financiranja nije propisan što znači da
ga proračuni i proračunski korisnici sami određuju.
27
http://www.mfin.hr/hr/priprema-proracuna, Prilog 1. Vezna tablica prihoda i primitaka i izvora financiranja.
28
Povezivanje prihoda i izvora financiranja mora biti minimalno na razini
osnovnog računa prihoda ekonomske klasifikacije. Tamo gdje se javlja potreba
da jedan osnovni račun prihoda može pripadati u više izvora otvaraju se analitički
računi u veznim tablicama.
Riznica 10/2014
milic.indd 15
15
9/30/14 11:49:37 AM
AKTUALNOSTI
IVANA KUNIĆ, ANA MICHIELI PAVUNA, STJEPAN JUSUP
Preporuke za izradu plana razvojnih programa
Izmijenjenim Zakonom o proračunu predviđeno je donošenje pravilnika kojim će se propisati
sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja njihove provedbe.
Obzirom do danas ovaj pravilnik nije donesen autori u tekstu kroz primjer plana razvojnih
programa daju preporuke za njegovu izradu s ciljem osiguranja što ujednačenije izrade
plana razvojnih programa kod svih jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
1. UVOD
2. IZRADA PLANA RAZVOJNIH PROGRAMA
Izmijenjenim Zakonom o proračunu promijenjen je sadržaj
plana razvojnih programa kojeg su jedinice lokalne i područne (regionalne), samouprave (dalje u tekstu: jedinice) dužne
pripremiti u sklopu izrade proračuna. Naime, već je Zakonom
o proračunu iz 2003. bila propisana obveza izrade plana razvojnih programa za jedinice. Ovim Zakonom ta obveza bila
je propisana i za proračunske korisnike državnog proračuna.
Međutim, novim Zakonom o proračunu koji je stupio na snagu
1. siječnja 2009. ova obveza zadržana je samo za jedinice,
dok je za proračunske korisnike državnog proračuna uvedena
obveza izrade strateških planova koji predstavljaju pandan
planovima razvojnih programa.
Dakle, sukladno Zakonu o proračunu iz 2003. i novom iz
2009. jedinice i njihovi proračunski korisnici bili su obvezni
pri izradi proračuna, osim općeg i posebnog dijela, izraditi i
plan razvojnih programa. Plan razvojnih programa uključivao
je rashode investicija za trogodišnje razdoblje te izdvajanja za
kapitalne pomoći i donacije. Planovi razvojnih programa predstavljali su, kod većine jedinica, isječak iz posebnog dijela proračuna odnosno, kod korisnika, isječak iz financijskog plana.
Zakonom o proračunu iz 2009. odredbe vezane uz izradu
plana razvojnih programa jedinica nisu se značajno promijenile
u odnosu na Zakon o proračunu iz 2003., međutim, budući da
su različito primjenjivane, Izmjenama i dopunama Zakona o
proračunu iz 2012. (Nar. nov., br. 136/12.) promijenio se sadržaj plana razvojnih programa.
Kod izrade proračuna za 2015. i projekcija za 2016. i
2017. jedinice će izrađivati plan razvojnih programa prema
novoj metodologiji. Plan razvojnih programa izmijenjen je na
način da mora sadržavati ciljeve i prioritete razvoja jedinice
koji su povezani s programskom i organizacijskom klasifikacijom proračuna. Sam plan razvojnih programa predstavlja
strateško-planski dokument stvarajući dobru pretpostavku za
povezivanje svih strateških dokumenata jedinice s proračunskim planiranjem.
Planovi razvojnih programa važni su i u kontekstu priprema
jedinica za korištenje sredstava iz fondova Europske unije iz
razloga što programi i projekti koji se planiraju financirati iz
navedenih fondova moraju imati vezu sa strateškim ciljevima i
prioritetima jedinica, a koji opet moraju biti u suglasju s nacionalnim strateškim ciljevima i prioritetima.
Izmijenjenim Zakonom o proračunu predviđeno je i donošenje pravilnika kojim će se propisati sadržaj i metodologija
izrade plana razvojnih programa te sustav praćenja njihove
provedbe. Budući da do danas ovaj pravilnik nije donesen, a
kako bi se osigurala što ujednačenija izrada plana razvojnih
programa kod svih jedinica, u nastavku se daje primjer plana
razvojnih programa za jedinicu xy i preporuke za njegovu
izradu.
2.1. Primjer i sadržaj plana razvojnih programa
VIDJETI PRIMJER U PRIVITKU!
Iz primjera je vidljivo da bi se plan razvojnih programa
trebao sastojati od:
1. Ciljeva razvoja - predstavljaju jasan smjer kretanja i djelovanja jedinice u dužem vremenskom razdoblju
2. Mjera - obuhvaćaju niz specifičnih aktivnosti čija provedba
je usmjerena postizanju određenog cilja razvoja, a njihov
redoslijed ukazuje na prioritete razvoja jedinice i prioritete
pri alokaciji resursa u sljedećem trogodišnjem razdoblju
3. Veze s programskom klasifikacijom - povezivanje aktivnosti, odnosno projekata iz financijskog plana jedinice sa
jednom od utvrđenih mjera
4. Veze s financijskim planom - iskazivanje sredstava planiranih za trogodišnje razdoblje na koje se plan razvojnih
programa odnosi po aktivnostima, odnosno projektima iz
financijskog plana jedinice
5. Pokazatelja rezultata - objektivno mjerljivi ili konkretni
znakovi da je nešto učinjeno, a trebaju se definirati na
način da omogućuju praćenje ostvarenja provedenih aktivnosti
6. Veze s organizacijskom klasifikacijom - svaka aktivnost/projekt iz financijskog plana jedinice povezuje se s
organizacijskom jedinicom (upravnim odjelom) u čijoj je
nadležnosti.
Kao prvi korak u izradi plana razvojnih programa, jedinica
utvrđuje ciljeve razvoja te mjere pomoću kojih će se ti ciljevi
i ostvariti. Sukladno Zakonu o regionalnom razvoju Republike
Hrvatske (Nar. nov., br. 153/09.), jedinice područne (regionalne) samouprave imaju obvezu izrade županijskih razvojnih
strategija kao dokumenta u kojem se određuju ciljevi i prioriteti
Riznica 9/2014
4 k aktualnosti.indd 5
5
9/1/14 12:32:42 PM
AKTUALNOSTI
njihovog razvoja. Upravo stoga jedinice područne (regionalne)
samouprave u planu razvojnih programa ne utvrđuju nove
ciljeve razvoja te mjere pomoću kojih će se ti ciljevi ostvariti,
već ih preuzimaju iz svog postojećeg strateškog dokumenta,
odnosno županijske razvojne strategije.
Isto tako, kada jedinice lokalne samouprave, za koje ne
postoji zakonska obveza izrade strateških dokumenata, ipak
imaju izrađen strateški dokument, ciljeve razvoja i mjere za njihovo ostvarenje mogu preuzeti iz tog dokumenta. U protivnom
potrebno je imati na umu da ciljevi i mjere koji se utvrđuju planom razvojnih programa trebaju biti kontinuirani, sveobuhvatni
i takvi da doprinose razvoju jedinice.
Naime, iako se plan razvojnih programa donosi za trogodišnje razdoblje, njime utvrđeni ciljevi kao i mjere, ukazuju na
prioritete jedinice u dužem vremenskom razdoblju. Najčešće
jednom utvrđeni ciljevi razvoja i mjere ostaju nepromijenjeni iz
godine u godinu, iako su uvijek moguće određene korekcije
obzirom na razvojnu politiku jedinice.
Upravo zbog navedenih razloga ciljevi i mjere trebali
bi se utvrđivati na rukovodećim pozicijama (župani,
gradonačelnici, načelnici i njihovi zamjenici te pročelnici) budući da oni imaju uvid u potrebe i smjer kretanja
jedinice.
Iz gore prikazanog plana razvojnih programa vidljivo je da
je cilj „Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva“ trajan
cilj razvoja jedinice koji se ostvaruje u dugom vremenskom
razdoblju. Isto tako mjere koje doprinose njegovom ostvarenju
„Jačanju komunalne infrastrukture“, „Razvoj malog i srednjeg
poduzetništva te poljoprivrede“ i „Razvoj institucionalnih kapaciteta u JLS“ su kontinuirane i provode se u razdoblju dužem
od onog za koje se plan razvojnih programa izrađuje.
Međutim, iako se ove mjere odnose na razdoblje duže od tri
godine, njihov redoslijed u tekućem planu razvojnih programa
ukazuje da će s najveći doprinos u sljedećem trogodišnjem
razdoblju „Razvoju konkurentnog i održivog gospodarstva“ dati
prvenstveno „Jačanje komunalne infrastrukture“, zatim „Razvoju malog i srednjeg poduzetništva te poljoprivrede“, a najmanji
utjecaj imat će „Razvoj institucionalnih kapaciteta u JLS“.
Nakon utvrđivanja ciljeva razvoja i pripadajućih mjera,
aktivnosti, odnosno projekti iz financijskog plana jedinice
povezuju se sa mjerom čijoj provedbi doprinose. Veza između
aktivnosti/projekata iz financijskog plana i ciljeva, odnosno
mjera za njihovo ostvarenje, mora biti jasna i nedvosmislena.
Primjerice, veza između mjere „Očuvanje, obnova i zaštita prirodne i kulturne baštine“ i aktivnosti „Odvoz velikog otpada i
sanacija nelegalnih odlagališta smeća“ je posve jasna. Naime,
kontinuiranim odvozom velikog otpada i smanjenjem broja nelegalnih odlagališta izravno će se utjecati na očuvanje i zaštitu
prirode i okoliša jedinice.
Važno je napomenuti, kako pravilnik kojim se propisuje
sadržaj i metodologija izrade plana razvojnih programa te
sustav praćenja njihove provedbe nije donesen, jedinice kod
izrade plana razvojnih programa imaju dvije mogućnosti, a
to je planom razvojnih programa obuhvatiti ili:
• sve aktivnosti/projekte i sredstva iz financijskog plana
jedinice ili
• samo one za koje jedinica smatra da doprinose njenom
razvoju (primjerice, moguće je isključiti aktivnosti koje se
odnose na administraciju i upravljanje budući da se one
odnose na takozvani „hladni pogon“ jedinice i kao takve
ne pridonose njenom razvoju direktno već indirektno).
6
4 k aktualnosti.indd 6
Kroz vezu između utvrđenih mjera s aktivnostima/projektima iz financijskog plana jedinice moguće je pratiti koliko
sredstava se izdvaja za provedbu pojedinog cilja. Na ovaj
način ciljevi razvoja jedinice održavaju se u njenom financijskom planu. Tako možemo vidjeti kako se primjerice, za mjeru
„Poticanje zdravijeg načina života i unapređenje zdravstvene
zaštite“ u 2015. ukupno planira izdvojiti 4,6 milijuna kuna, u
2016. 4,7 milijuna kuna i u 2017. 4,9 milijuna kuna.
Kako bi se uopće mogla pratiti provedba pojedinih aktivnosti/projekata, odnosno kako bi se moglo utvrditi odvija li
se provedba sukladno očekivanjima i troše li se proračunska
sredstva efikasno, uz svaku aktivnost/projekt utvrđuje se
pokazatelj rezultata s pripadajućim polaznim i ciljanim vrijednostima. Polazna vrijednost odnosi se na godinu u kojoj se
izrađuje financijski plan i plan razvojnih programa jedinice za
sljedeće trogodišnje razdoblje, dok se ciljane vrijednosti utvrđuju za to trogodišnje razdoblje.
Primjerice, za aktivnost „Nabava i opremanje vatrogasnih
vozila“ kao pokazatelj utvrđeno je „Vrijeme dolaska na intervenciju, broj riješenih požara u početnoj fazi“ kojim se prati
opravdanost trošenja pripadajućih sredstava te samim time
poboljšava sustav civilne zaštite i sigurnost u jedinici. Naime,
iz polaznih i ciljanih vrijednosti razvidno je da se očekuje da će
se nabavom i opremanjem vatrogasnih vozila skratiti vrijeme
dolaska vatrogasaca na intervenciju te povećati broj suzbijenih
požara u početnoj fazi. Ili za aktivnost „Održavanje objekata
i uređaja odvodnje“ kao pokazatelj rezultata utvrđen je „Broj
hitnih intervencija (kvarova)“. Iz polazne i ciljanih vrijednosti
ovog pokazatelja jasno je kako bi primjereno održavanje objekata i uređaja odvodnje trebalo smanjiti broj kvarova, a time i
intervencija, na sustavima odvodnje.
Iz prethodna dva primjera vidljivo je kako se prvim pokazateljem mjere dvije kategorije, a drugim samo jedna. U oba
slučaja pokazatelji su ispravno utvrđeni budući da su polazna i
ciljane vrijednosti jasno definirane za sve kategorije.
Ako bi se praćenjem provedbe aktivnosti utvrdilo da se pojedine ciljane vrijednosti ne ostvaruju u skladu s očekivanjima
potrebno je:
- preispitati način provođenja aktivnosti (primjerice, ako se u
sklopu aktivnosti inovacija u prometu radi na sinkronizaciji
semafora, a ista ne dovodi do zadovoljavajućeg smanjenja
vremena prolaza prometa kroz križanja, potrebno je razmotriti provođenje dodatnih radnji koje bi to omogućile) ili
- korigirati ciljane vrijednosti (ako su iste nerealno postavljene, odnosno podcijenjene ili precijenjene) ili
- promijeniti pokazatelj (primjerice, za aktivnost „Pomoć
za funkcioniranje samostana“ kao pokazatelj je utvrđeno
„povećanje postotka gradske populacije koja pripada toj
vjeri“. Međutim, moguće je da bez obzira na razinu pomoći
ne dođe do povećanja postotka pripadnosti toj vjeri budući
da na vjersko opredjeljenje utječe veliki broj faktora na koje
jedinica nema utjecaja.)
Sa svrhom povećanja odgovornosti čelnika pojedinih
organizacijskih jedinica za zakonito, namjensko i svrhovito
trošenje sredstava, odnosno kako bi se znalo tko je zadužen
za provedbu pojedinih aktivnosti/projekata, odnosno praćenje
uspješnosti njihove provedbe kroz pokazatelje rezultata, u gore
prikazanom planu razvojnih programa svaka aktivnost/projekt
povezana je s konkretnom organizacijskom jedinicom u čijoj je
nadležnosti (primjerice, provedba aktivnosti „Hitna medicinska
pomoć“ povezana je s Upravnim odjelom za zdravstvo).
Riznica 9/2014
9/1/14 12:32:46 PM
Riznica 9/2014
CILJ 1. RAZVOJ KONKURENTNOG I ODRŽIVOG GOSPODARSTVA
CILJ 2. RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA
Naziv
mjere
Mjera 1.1.: Jačanje komunalne infrastrukture
Mjera 1.2.: Razvoj malog
i srednjeg poduzetništva
te poljoprivrede
Mjera 1.3.: Razvoj
institucionalnih kapaciteta
u JLS
Mjera 2.1.: Unapređenje
postojećeg obrazovnog
sustava i usklađivanje s
tržišnim potrebama Grada
4 k aktualnosti.indd 7
Mjera 2.2.:
Poticanje
rasta broja
stanovnika
Naziv
cilja
Izgradnja i dodatna ulaganja na zgradama (društveni
domovi i dr.)
Predškolski odgoj
Odgojno i administrativno tehničko osoblje dječjeg vrtića
NM
K100302
P1009
A100901
445,978
445,978
Poticajne mjere demografske obnove
Potpore za novorođeno dijete
P1012
A101201
434,627
391,165
Sufinanciranje troškova školske kuhinje
Sufinanciranje javnog prijevoza srednjoškolaca i
studenata
A101002
A101001
491,162
825,792
Opremanje javne ustanove- Dječiji vrtić Sunce
Javne potrebe iznad standarda u školstvu
13,796,067
1,947,793
1,126,665
17,361,688
1,498,467
755,342
21,959,535
1,295,286
25,508,630
1,239,670
86,526
K100901
P1010
A100903
Odgojno i administrativno tehničko osoblje dječjeg
vrtića N
Odgojno i administrativno tehničko osoblje
Nabava dugotrajne imovine
K100301
A100902
Priprema i donošenje akata iz djelokruga tijela
A100102
Administrativno, tehničko i stručno osoblje
Održavanje zgrada za redovno korištenje
Predstavničko i izvršna tijela
Djelokrug mjesne samouprave
A100101
P1003
1,115,075
Donošenje akata i mjera iz djelokruga predstavničkog,
izvršnog tijela i mjesne samouprave
P1001
A100301
A100302
2,354,745
Prostorno planiranje
K100501
353,732
1,223,475
3,356,207
367,043
Poticanje razvoja gospodarstva
P1005
3,180,127
Poticanje poljoprivrede - Subvencioniranje proizvodnje i
prodaje mlijeka
Inovacija u prometnoj infrastrukturi
T100701
1,827,339
T100503
Izgradnja groblja
K100705
25,009
1,325,431
Izgradnja javne rasvjete
K100704
548,860
Poticanje poljoprivrede - Subvencioniranje uzgoja stoke
Izgradnja objekta i uređaji odvodnje
K100703
397,463
T100502
Izgradnja objekta i uređaja vodoopskrbe i projekta
K100702
4,503,553
Subvencioniranje kamata za odobrene kredite
Izgradnja i asfal.cesta, nogostupa, trgova, parkirališta i
raskrižja sa opremom (semafori i dr.)
K100701
185,592
10,482,350
Djelovanje poduzetničkog centra
Izgradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture
P1007
3,415,156
468,182
646,179
A100501
Održavanje objekata i uređaja odvodnje
A100604
52,966
394,962
T100501
Rashodi za uređaje i javnu rasvjetu
A100603
2,927,233
Održavanje cesta i drugih javnih površina
Održavanja objekata i uređaja komunalne
infrastrukture
P1006
Održavanje i uređivanje javnih zelenih površina
Unapređenje rada policijske postaje YX
T100402
A100602
Nabava i opremanje vatrogasnih vozila
T100401
A100601
6,996,163
Civilna zaštita
A100402
908,716
2,002,823
Zaštita od požara i civilne zaštite
Osnovna djelatnost JVP
Plan
2015.
A100401
Naziv programa/aktivnosti
P1004
Program/
aktivnost
III. PLAN RAZVOJNIH PROGRAMA
470,967
470,967
458,981
413,083
510,368
872,063
13,923,417
1,984,343
1,147,807
17,565,935
1,549,473
784,440
22,313,780
1,322,369
25,970,062
1,265,590
1,138,389
2,403,979
92,442
376,416
1,359,281
360,944
1,254,721
3,443,804
3,255,823
1,867,225
25,514
565,492
416,602
4,596,343
10,726,998
189,472
3,486,561
477,971
3,007,312
7,161,317
679,150
418,410
55,668
931,167
2,084,396
Projekcija
2016.
492,416 2.2.1
492,416
479,883 2.1.6
431,895 2.1.5
539,745 2.1.4
911,779
14,077,750 2.1.3
2,099,604 2.1.2
1,214,477 2.1.1
17,931,576
1,624,586 1.3.6
829,986 1.3.5
22,784,553 1.3.3
1,359,242 1.3.4
26,598,366
1,300,880 1.3.2
1,170,132 1.3.1
2,471,012
98,451 1.2.5
389,313 1.2.4
1,405,852 1.2.3
373,652 1.2.2
1,297,709 1.2.1
3,564,977
3,379,044 1.1.14
1,921,863 1.1.13
26,312 1.1.12
587,349 1.1.11
437,953 1.1.10
4,741,686 1.1.9
11,094,207
194,755 1.1.8
3,583,781 1.1.7
491,299 1.1.6
3,107,805 1.1.5
7,377,641
715,240 1.1.4
454,518 1.1.3
58,626 1.1.2
983,335 1.1.1
2,211,720
Projekcija
2017.
povećanje broja novorođenih
broj korisnika
broj korisnika
opremljenog radnog prostora u metrima po polazniku
broj polaznika po odgajatelju
broj polaznika po odgajatelju
broj polaznika po odgajatelju
broj manifestacija, priredbi održanih u prostorima
broj kopija godišnje, vijek trajanja
broj predmeta u rješavanju, vrijeme rješavanja
kategorija energetske učinkovitosti objekta
postotak izlazaka birača na birališta
učestalost promjene lokalnih propisa vezanih uz
gospodarsku djelatnost
78%
825
-
1,300
3,000
13 m2
-
8/1
8/1
8/1
-
5/16
500.000/5 g.
568/ 40 dana
F
-
45%
1 u 2 g.
-
2.580/530
postotak područja grada pokrivenog prostornoplanskom dokumentacijom
10,200
8/ 24
8 od 24
-
>13 min
17
26 /86%
280
18%/90%/5.260
4.500m2/25
-
10
2.547/ 5g/12g
1 ha
356/198
248
45 min od
dojave/50%
15%
960.000 kn/
16 interv
Polazne
vrijednost
2014.
broj muznih krava u odnosu na broj proizvođača
mlijeka(farmi)
broj odobrenih subvencija
broj novih poduzetničkih projekata, broj
novozaposlenih
broj grla stoke na području Grada
smanjenje vremena prolaza prometa kroz
najfrekventnija križanja
broj grobnih mjesta (novoizgrađenih)
broj rasvjetnih mjesta novih , pokrivenost naseljenih
dijelova grada javnom rasvjetom %
broj dužnih metara kanalske mreže
gubitci u sustavu vodoopskrbe, pokrivenost grada
vodoopskrbom, broj priključaka
metri novog asfalta, broj parkirališnih mjesta
kvadratura uređenih zelenih površina u gradskom
području
broj rasvjetnih mjesta , vijek trajanja , prosječna
starost
broj hitnih intervencija (kvarova)
odnos zaprimljenih prijava (oštećenja)/ broj
intervencija sanacija
broj prometnih nezgoda na području Grada
vrijeme dolaska na intervenciju, broj riješenih požara
u početnoj fazi
površina grada ugrožena poplavom
visina štete uzrokovane požarom / broj intervencija
Pokazatelj rezultata
850
-
1,400
2,500
20 m2
-
6/1
6/1
6/1
-
12/16
750.000/5 g.
568/30 dana
F
-
50%
1 u 5 g.
-
78%
3.000/300
12,000
16/60
15 od 30
-
=13 min
80
24/ 87%
270
10%/94%/5.500
4.500m2/60
-
10
3.000/ 5g/10g
1,5 ha
200/150
150
25 min od
dojave/75%
13%
750.000 kn/
16 interv
Ciljana
vrijednost
2015.
900
-
1,300
2,500
30 m2
-
5/1
5/1
5/1
-
30/20
750.000/5 g.
700/ 25 dana
E
-
55%
1 u 5 g.
-
85%
3.000/200
15,000
32/200
20 od 30
-
<10 min
80
25/87%
280
5%/96%/5.700
5.000m2/60
-
8
3.000/ 7g/7g
2 ha
100/100
100
25 min od
dojave/75%
10%
550.000 kn/
16 interv
Ciljana
vrijednost
2016.
930
-
1,200
2,000
35 m2
-
4/1
4/1
4/1
-
48/20
750.000/5 g.
700/ 21 dan
D
-
58%
1 u 5 g.
-
90%
3.500/200
18,000
64/500
30 od 30
-
<10 min
85
26/88%
290
2%/99%/6.300
7.000m2/40
-
5
3.500/ 7g/5g
2 ha
50/50
100
25 min od
dojave/75%
0%
350.000 kn/
15 interv
Ciljana
vrijednost
2017.
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
001
001
001
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
00205
00205
00205
00205
00205
00205
00205
00205
00205
00205
00201
00201
00201
00201
00201
00101
00101
00101
00203
00203
00203
00203
00203
00203
00204
00204
00204
00204
00204
00204
00204
00204
00204
00204
00204
00204
00202
00202
00202
00202
00202
Odgovornost za
provedbu mjere
(organizacijska
klasifikacija)
AKTUALNOSTI
7
9/1/14 12:32:47 PM
CILJ 3: UNAPREĐENJE KVALITETE ŽIVOTA
4 k aktualnosti.indd 8
Naziv mjere
Mjera 3.1.: Poticanje zdravijeg načina života i
unapređenje zdravstvene zaštite
SVEUKUPNO
CILJ 4: STVARANJE
PARTNERSKIH
ODNOSA NA
LOKALNOJ I
GLOBALNOJ RAZINI
8
Mjera 3.4.: Unapređenje
Mjera 4.1.: Povećanje
zaštite ljudskih prava i prava Mjera 3.3.: Poboljšanje kvalitete života ciljnih/ugroženih
Mjera 3.2.: Očuvanje, obnova i zaštita
stupnja uključenosti,
pojedinaca te promicanje skupina - mladih, žena, djece, branitelja, stradalnika rata,
prirodne i kulturne baštine
motiviranosti i svijesti
osoba s invaliditetom, starih i nemoćnih
rasne, spolne i druge
lokalne zajednice
jednakosti
Naziv cilja
Zaštita okoliša
Odvoz velikog otpada i sanacija nelegalnih
odlagališta smeća
K101602
P1008
A100801
Poticaj djelovanju podružnice umirovljenika i
udruge civil.invalida
Razvoj civilnog društva - vjerske slobode
Pomoć za funkcioniranje samostana
Izgradnja sakralnih objekata
A101803
P1015
A101501
K101501
Osnovne funkcije stranaka
162,316
Proširenje smještajnih kapaciteta Crvenog križa
T101801
A100201
119,576
Humanitarna djelatnost Crvenog križa
A101802
Razvoj civilnog društva - političke stranake
106,938
Hvidra,dragovoljci Dom.rata,veterani Dom.
rata, i dr.
A101801
P1002
446,118
Humanitarna skrb kroz udruge građana
P1018
81,445,129
143,220
143,220
442,288
38,192
480,480
57,288
362,189
Pomoć u naravi (ogrjev, režije i prehrana)
A101704
173,851
1,114,945
706,132
2,357,117
24,629
24,629
206,390
773,389
35,208
1,497,942
2,512,928
1,060,345
506,791
1,567,136
1,503,218
80,442
1,737,620
Pomoć u naravi-javni prijevoz invalida
Javne potrebe djece s poteškoćama u razvoju
Sufinanciranje troškova djece s teškoćama
u razvoju
Socijalna skrb
Stipendije i školarine prema socijalnom
programu
Pomoć u novcu pojedincima i obiteljima
158,483
3,321,280
A101703
A101702
A101701
P1017
A101101
P1011
K101401
A101403
Djelatnost knjižnice
Djelatnost kulturno umjetničkih društava i
mažoretkinja
Izgradnja i opremanje pozornice
Izgradnja športskih objekata
K101601
A101402
Nabava športske opreme
A101601
Manifestacije u kulturi
Osnovna djelatnost Športskog saveza
P1016
A101401
Organizacija rekreacije i športskih aktivnosti
K101301
Javnih potreba u kulturi
Dom zdravlja
A101304
Higijeničarska služba
289,752
Sufinanciranje dovoza pitke vode domaćinstvima
bez mogućnosti priključka na vodov.mrežu
P1014
152,478
Preventivni pregledi i savjetovanja (mamografija,
kontrola šećera u krvi, ovisnost)
A101303
A100801
247,172
Hitna medicinska pomoć
A101302
409,960
1,257,845
Dodatne usluge u zdravstvu i preventiva
Poslovi deratizacije i dezinsekcije
Plan
2015.
A101301
Naziv programa/aktivnosti
P1013
Program/
aktivnost
83,206,756
145,908
145,908
468,312
38,909
507,221
165,362
126,674
58,363
108,944
459,344
382,484
183,592
1,177,418
745,698
2,489,192
26,009
26,009
216,391
787,901
35,944
1,529,261
2,569,497
1,087,425
517,264
1,604,690
1,544,312
83,677
1,770,595
3,398,584
161,680
305,987
160,810
259,784
418,532
1,306,792
Projekcija
2016.
85,723,950
154,383
154,383
507,820
41,169
548,988
174,967
137,606
61,753
115,272
489,599
399,903
191,953
1,231,040
779,658
2,602,554
27,193
27,193
224,548
833,666
36,946
1,571,903
2,667,063
1,124,681
533,450
1,658,132
1,606,862
88,413
1,868,144
3,563,419
166,741
319,922
168,471
273,589
430,202
1,358,926
Projekcija
2017.
4.1.1.
3.4.2
3.4.1
3.3.9
3.3.8
3.3.7
3.3.6
3.3.5
3.3.4
3.3.3
3.3.2
3.3.1
3.2.6
3.2.5
3.2.4
3.2.3
3.2.2
3.2.1
3.1.8
3.1.7
3.1.6
3.1.5
3.1.4
3.1.3
3.1.2
3.1.1
broj aktivnih sudionika u procesu donošenja
gradskih akata
18/ 15.600
broj kulturnih i turistički vaznih objekata na
području grada, broj turista
20
-
80%
-
4
18/ 30
354/ 2
4.800/10
-
30/ 95%
85/ 50%
300/ 10%
22/15
-
30%
-
40
8
25,000
21
-
10/15.000
250m3/ 8
-
531 po dog.
5,300
1/2/8
-
3
48
slučajeva
17/320 /3
14
slučajeva
18 dnev/
22 min
-
Polazne
vrijednost
2014.
postotak gradske populacije koja pripada
toj vjeri
broj izleta i organiziranih skupova kroz godinu
broj korisnika , broj pruženih usluga
korisnicima
broj smještajnih jedinica u odnosu na
očekivane potrebe
broj članova, broj održanih javnih tribina i
radionica za članove
broj korisnika, pokriće troškova u postotku
broj korisnika, pokriće troškova u postotku
broj korisnika, pokriće troškova u postotku
broj korisnika, uspješnost školovanja
visina pokrića troškova po korisniku u %
broj dana korištenja godišnje
broj nastupa u toku godine
rast broja grupnih jednodnevnih turističkih
dolazaka
broj naslova u knjižnici
broj kazni za odlaganje na divlje deponije,
broj cijepljenih kućnih ljubimaca i domaćih
životinja
broj prostornih metara odveženog otpada, broj
divljih deponija
broj amatera uključenih u aktivnosti sportskih
klubova
broj posjetitelja sportskih događanja
postignuti rezultati na državnim natjecanjima
(broj prvih, drugih i trećih mjesta)
broj korisnika po metru kvadratnom
postojećeg kapaciteta
smanjenje broja crijevnih infekcija i bolesti
uzrokovanih zagađenom vodom
broj intervencija, brzina dolaska
broj ranootkrivenih malignih promjena u
odnosu na broj pregleda, broj održanih
edukacija i radionica
broj oboljelih domaćih životinja i kućnih
ljubimaca
Pokazatelj rezultata
25
-
18/ 18.000
80%
-
10
20/ 30
354/ 3
4.800/15
-
30/ 95%
85/ 50%
300/ 12%
23/18
-
35%
-
80
22
25,100
50
-
30/15.000
450m3/ 5
-
600 po dog.
6,500
2/2/12
-
2
24 slučaja
28
-
18/ 20.000
82%
-
12
25/ 30
354/ 4
4.750/20
-
30/ 95%
85/ 50%
300/ 12%
23/19
-
40%
-
100
25
25,200
60
-
80/15.000
500m3/ 3
-
801 po dog.
8,000
2/4/13
-
1
12 slučajeva
12/ 500/ 5
18 dnev/
15 min
18 dnev /
18 min
17/ 450 /5
0 slučajeva
-
Ciljana
vrijednost
2016.
5 slučajeva
-
Ciljana
vrijednost
2015.
31
-
19/ 21.000
85%
-
20
27/ 27
330/ 5
4.750/25
-
30/ 95%
85/ 50%
250/ 20%
23/21
-
40%
-
100
30
25,250
90
-
100 / 16000
650m3/ 0
-
1000 po dog.
10,000
2/5/13
-
1
5 slučajeva
17/ 600 / 10
19 dnev/ 10 min
0 slučajeva
-
Ciljana
vrijednost
2017.
001
001
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
002
00101
00101
00207
00207
00207
00209
00209
00209
00209
00209
00209
00209
00209
00209
00209
00205
00205
00207
00207
00207
00207
00207
00204
00204
00204
00208
00208
00208
00208
00206
00206
00206
00206
00206
00206
Odgovornost za
provedbu mjere
(organizacijska
klasifikacija)
AKTUALNOSTI
Ivana Kunić, Ana Michieli Pavuna, Stjepan Jusup, Ministarstvo financija RH, Zagreb
Riznica 9/2014
9/1/14 12:32:48 PM
-
l
l
l
l
-
-
l
l
l