Glas Vinodola Glasilo Općine Vinodolske Izdavač: Općina Vinodolska Bribir 34, 51253 Bribir Godina III, Broj 15, srpanj 2011. g. ISSN 1846-6230 Glas Vinodola glasilo Općine Vinodolske izlazi 4 puta godišnje Godina III, Broj 15, srpanj 2011. g. ISSN 1846-6230 BESPLATNO Impresum Izdavač: Općina Vinodolska općina Za izdavača: Ivica Crnić Urednik: Zdravko Kleva Uređivački odbor: Željka Jurčić Kleković, Iris Bruketa Suradnici: Željka Jurčić-Kleković, Zlatica Balas, Iris Bruketa, Mira Krajinović Zeljak, Vedran Vučinić ( križaljka), Stipe Jurčić Fotografije: Zdravko Kleva, Iris Bruketa, Mira Krajnović Zeljak, Božo Novaković, Eugen Novaković Važni telefoni Vinodolska općina–Bribir Bribir 34, 51253 Bribir centrala tel: 385 51 42 25 40 [email protected] www.vinodol.hr Načelnik: Ivica Crnić tel: 385 51 42 25 47 385 51 24 81 72 Pročelnica jedinstvenog upravnog odjela; voditeljica Odsjeka za kulturu: Željka Jurčić-Kleković tel: 385 51 24 81 72 tel: 385 51 42 25 43 Odsjek za financije i proračun voditelj: Den Strizić tel: 385 51 42 25 44 Odsjek za pravne i opće poslove voditelj: Anto Matković tel: 385 51 42 25 41 Odsjek za komunalnu djelatnost i gospodarenje prostorom voditelj: Bernard Peko-Lončar tel: 385 51 42 25 45 Prijem stranaka: ponedjeljak, srijeda i petak od 8.30 do 15.00 h, utorak od 13.00 do 17.00 h, četvrtkom se stranke ne primaju Narodna knjižnica i čitaonica “Bribir” Bribir tel: 385 51 24 81 03 tel: 385 51 24 80 30 Radno vrijeme: ponedjeljak i srijeda od 10.00 do 19.00 h, utorak od 8.00 do 16.00 h, četvrtak i petak od 8.00 do 15.00 h Turistička zajednica Općine Vinodolske tel: 385 5124 87 30 Radno vrijeme: od 8.00 do 14.00 h svakim danom osim nedjelje Ambulanta Bribir tel: 385 51 24 81 11 ponedjeljak, srijeda i petak od 7.00 do 13.30 h, utorak i četvrtak od 13.00 do 19.30 h Policija: 92 Prva pomoć: 94 Vatrogasci: 93 Vučna služba HAK: 1987 Autobusni kolodvori: Novi Vinodolski, tel: 385 51 24 42 68 Crikvenica, tel: 385 51 78 13 33 Grafičko oblikovanje i tisak: Zambelli, Rijeka Ovo je mjesto za Vaš oglas, čestitku, propagandnu poruku. Naklada: 1500 primjeraka Agencija “Primari” ul. Nikole Tesle 1, 51000 Rijeka Cjenik oglasnog prostora 1/1 stranica (210 x 297) = 2900.00 kn 1/2 stranice (210 x 148) = 1500.00 kn 1/4 stranice (210 x 74) = 700.00 kn druga stranica (omot): 210 x 297 = 3400.00 kn zadnja stranica (omot): 210 x 297 = 3700.00 kn 2 Glas Vinodola Za upite obratite se: mob: 0915431672 e-mail: [email protected] Aktualnosti 13. sjednica Općinskog vijeća Prvo veliko zaduženje Vinodolske općine N akon niza godina, suzdržavanja od velikih kreditnih zaduživanja, što je ponekad od oporbenih vijećnika kritizirano u smislu, kako vlast u općini koči razvoj, ne pokreće razvojne projekte i ne radi na ukupnom poboljšanju standarda lokalne zajednice, Vinodolska općina posegnula je za kreditom. Riječ je o bankovnoj pozajmici od 5,5 milijuna kuna s kojom se namjerava izgraditi kanalizacijski sustav prema projektu “Kanalizacija Vinodolske općine–glavni kolektori”. Sredstva su namijenjena izgradnji dijela kanalizacijskog sustava Bribir–(II faza) kolektor: Vrba-Kičeri-Stokolin te izgradnji dijela kanalizacijskog sustava Tribalj–dio kolektora K1, Most Ričina-UPOV Tribalj. Nakon provedenog natječaja odabrana je Erste banka kao banka kreditor s najpovoljnijom kamatom od 3,61% na vremensko razdoblje otplate od 14 godina s počekom dvije godine nakon zadnje tranše kredita. Vijećnici su sa devet glasova za, 2 protiv i jednim suzdržanim, prihvatili odluku o zaduženju. Postupku zaključivanja ugovora s bankom mora prethoditi još i suglasnost vlade, odnosno Ministarstva financija. Ruralne kuće adut razvoja turizma u Vinodolu Akcijski plan razvoja turizma Vinodolske općine, kao provedbeni dokument, prezentirao je vijećnicima Ivica Jerčinović predsjednik radne grupe koja ga je sačinila. Suština plana jeste da bude operabilan, provediv i živući a odnosi se na petogodišnje razdoblje od 2011. do 2015. godine. Aktualna kretanja u turizmu Vinodolske općine, ukazuju na permanentan rast turističkog prometa. U posljednjih pet godina, istaknuo je Jerčinović, broj dolazaka turista se udvostručio a broj noćenja porastao za 86%. Najveći adut Vinodolske općine, prema toj analizi jeste prostor koji omogućava razvoj turizma, posebice ruralnog. Ključni resursi za to su stare autohtone kuće i čitava sela koja na prostoru općine postoje, priroda, privlačnost flore i faune, bogata kulturno povijesna baština Vinodola (frankopanski kašteli). I na kraju, potencijali za razvoj poljoprivrede i agro turizma koji je, kao ponuda, za sada izostao. Dokument, kojim je zacrtan razvoj ruralnog turizma kao osnovni pravac turističkog razvoja općine, vijećnici su prihvatili uz preporuku njegove javne objave i poziva građanima da sugeriraju poboljšanja. Tekst akcijskog plana u cijelosti je istaknut na internetskim stranicama: www.pcvinodol.com i www.vinodol.hr. Pat pozicija oko izglasavanja važne odluke Sukladno Zakonu o sprječavanju sukoba interesa Općinsko je vijeće trebalo usvojiti odluku kojom se utvrđuju načini provedbe javnih natječaja i uvjeti za izbor članova upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava u kojima općina ima udjel, odnosno dionički paket. Svrha te odluke jeste postavljanje jasnih kriterija kako bi se izbjeglo kadroviranje u upravnim i nadzornim odborima tih poduzeća i ustanova na osnovi političke podobnosti, nepotizma, klijentelizma itd. Vijećnici su usvojili odluku o popisu društava i javnih ustanova u kojima Općina Vinodolska ima udjela i za čija upravna i nadzorna tijela bi se kandidati birali prem stručnim kriterijima. (K.T.D. Vodovod “Žrnovnica” d.o.o., K.T.D. ”Ivanj” d.o.o., Poduzetnički centar “Vinodol”, PZ Plodovi Vinodola, TZ Cjelovite zapisnike sjednica OV možete pronaći na internetskoj stranici www.vinodol.hr Glas Vinodola 3 Aktualnosti 12. sjednica Općinskog vijeća Vinodolske općine V Vinodolske općine, DVD Bribir, Dječji vrtić “Cvrčak i mrav”). U diskusiji o tekstu odluke vijećnik Zoran Spoja (HNS) zatražio je, pozivajući se na obrazloženje da je odluka korisna, dobra i u svrhu sprječavanja eventualnog sukoba interesa, brisanje članka 8. kako bi se odmah krenulo u primjenu akta i omogućilo dovođenje kvalitetnih i stručnih ljudi u uprave društava. U članku 8. stoji: Dosadašnji članovi/ članice nadzornog odbora odnosno upravnih odbora trgovačkih društava u (su) vlasništvu Vinodolske općine, imenovani po ranijim propisima, ostaju na funkciji do kraja mandata. Dugo je obrazlagano da već imenovani dosadašnji članovi imaju legitimitet ostati u tijelima do kraja mandata. Predloženo je glasovanje no klub HDZ s ostalim oporbenim vijećnicima zatražio je stanku i povukao se iz vijećnice. Po povratku predložili su amandman da se članak 8. briše i umjesto njega stavi tekst: Raspisivanje natječaja potrebno je provesti 30 dana od dana donošenja ove odluke. Kod glasovanja za taj amandman ruku je diglo 6 oporbenih vijećnika, predlagača, dok je 6 bilo protiv. Potom se glasovalo za prvobitno predložen tekst odluke gdje je šest vijećnika, SDP-HSS-PGS i HSLS glasovalo za a oporbeni HDZ i HNS protiv. Odluka o kriterijima natječaja i uvjetima za izbor članove upravnih tijela i nadzornih odbora trgovačkih društava u kojima Općina ima udjel Općinsko vijeće Vinodolske općine nije donijelo. Tekst i foto Zdravko Kleva 4 Glas Vinodola ijećnici vijeća Vinodolske općine 23. svibnja održali su svoju 12. sjednicu na kojoj je razmatrano 12. točaka dnevnog reda. Den Strizić, pročelnik Odjela za financije i proračun obrazložio je godišnji obračun proračuna općine za 2010. godinu. U protekloj godini ukupno ostvareni prihodi i primici Vinodolske općine iznosili su 19,2 a rashodi i izdaci 17,9 milijuna kuna. Ostalo je neutrošenih 1.250.000 kuna. Dodajući tom iznosu 33.000 kuna, 1,28 milijuna kuna prenesena su u financijsku imovinu u tekuću godinu i bit će raspoređena na pokrivanje troškova uređenja kaštela Drivenik, izgradnju i održavanje vodovodne i kanalizacijske infrastrukture, te za pokrivanje troškova potrošnje vode i električne energije. Vijećnici su usvojili izvješća o godišnjem programu održavanja i uređenja objekata komunalne i infrastrukture u 2010. godini za što je bilo planirano 5,1 milijun kuna, a prikupljena sredstva u visini od 4,8 milijuna kuna utrošena su za različite namjene od radova na grobljima, javnoj rasvjeti, održavanju građevinskih objekata, spomenika kulture, parkova i nasada, saniranje deponija, itd. Jedino se za održavanje ceste Lič-Lukovo nije moglo izdvojiti sredstava. Vijećnici su usvojili to kao i izvješće načelnika o izvršenju Plana gospodarenja otpadom Općine Vinodolske za lanjsku godinu, te podržali izmjene i dopune planova javnih i bagatelnih nabava. Elektro – na djelu Radovi na gradini Drivenik Ustanovljena priznanja Vinodolske općine Odlukom o javnim priznanjima Vinodolske općine, koju su vijećnici prihvatili, ustanovljena su priznanja općine te utvrđeni kriteriji za njihovu dodjelu, kao i oblik i izgled priznanja. On će se dodjeljivati kao javna a za iznimna postignuća i doprinos razvoju Vinodolske općine na području gospodarstva, znanosti, prosvjete, kulture i športa te u niz drugih aktivnosti. Najviše priznanje je Nagrada Vinodolske općine za životno djelo. Ona se sastoji od Povelje, novčane nagrade i zlatne ukrasne igle-broša s reljefom Vinodolske općine. Godišnja nagrada sastoji se od Povelje te novčane nagrade. Dodjeljivati će se također: Zahvalnica Vinodolske općine; Grb Vinodolske općine; i Povelja o imenovanje počasnog građanina Vinodolske općine. Prijedloge za dodjelu nagrada mogu dati najmanje 1/3 članova Općinskog vijeća, radna tijela Općinskog vijeća, načelnik općine, vijeća mjesnih odbora, ovlaštena tijela, udruge, ustanove, trgovačka društva i druge pravne osobe sa sjedištem na području Vinodolske općine, vjerske zajednice te najmanje 50 građana s prebivalištem na području općine. VijeĆnici prihvatili izvještaj o radu načelnika Ivice Crnića P rilično detaljni godišnji izvještaj o radu za 2010. godinu načelnik Ivica Crnić započeo je osvrtom na suradnju i rad njega kao izvršnog i Općinskog vijeća kao predstavničkog tijela. Načelnik Crnić istaknuo je kako nerado piše u prvom licu, jer smatra da pored njega, kao načelnika, koji izvješće mora podnijeti, na provedbi planova i odluka rade zajedno svi, pa i vijećnici kojima izvještaj podnosi. Tijekom 2010. godine na ukupno 6 sjednica Vijeće je prihvatilo 56 općih i pojedinačnih akata, neke s neznatnim korekcijama, čije je prijedloge utvrdio načelnik sa stručnim službama. Aktualni sat, kao neizostavna točka dnevnog reda Općinskog vijeća, bile su prigode, gdje sam, stoji u izvješću na skoro sva pitanja postavljena meni i općinskoj upravi, nastojao promptno odgovoriti. Naglasio je načelnik Crnić da je osobno bio na svakoj sjednici Općinskog Vijeća. njih 100 pokrenuti su postupci ovrhe. Također su pokrenuti sudski postupci radi naplate dugovanja zakupnina. U svrhu stvaranja uvjeta formiranja radnih zona, izgradnje kanalizacijskog sustav u Triblju i Bribiru, uređenja parkova i zelenih površina, tijekom lanjske godine načelnik Crnić potpisao je nekoliko službenih naloga za pokretanje postupka zemljišno-knjižnog sređivanja prava vlasništva nad nekretninama. Načelnik općine Ivica Crnić sada opomenule 200 dužnika grobne naknade. Kada je riječ o neplatišama komunalne naknade, na adrese njih 150 poslane su opomene a prema Mirno riješeni sporovi s građanima U 2010. godini na sastancima stručnog kolegija načelnika donijeto je 370 zaključaka, ponajviše iz područja javne nabave, sređivanja zemljišno knjižnog stanja, imovinsko pravnih i ugovorenih odnosa. Načelnik Crnić, iznosi u izvješću i da je osobno inicirao mirno rješavanje sporova dugovanja obveznika po osnovi komunalne i grobne naknade te zakupnine. Stručne službe su glede toga do Preuzeta odgovornost za nabave vrijedne 3,6 milijuna kuna U postupcima javne nabave roba, radova i usluga zaključio sam, piše u izvješću, 12 ugovora vrijednih 2,2 milijuna kuna među kojima su i aneksi ugovora za radove na Kaštelu Drivenik, za ugradnju PVC stolarije na staroj školi u Driveniku te o obnovi fasade zgrade “Kuća Klović”. Tu su i ugovori za održavanje nerazvrstanih cesta u 2010. godini, izgradnji dijela kanalizacijskog sustava Bribir-Crpna stanica Centar. Državni ured za reviziju u kontroli postupka javne nabave u 2009. godini nije našao ni najmanje zamjerke, stoga se može izvesti zaključak, stoji u izvješću, da je i javna nabava u 2010. godini dobro pripremljena i zakonski provedena. Što se tiče nabava ispod 70.000 kuna takozvanih bagatelnih, u 2010. godini sklopljeno je ukupno 54 ugovora bagatelne nabave, ukupne vrijednosti 1,3 milijuna kuna. Dubračina Glas Vinodola 5 Aktualnosti Pet pitanja Olga Antonić Dukić: “Trudili smo se, možda smo mogli i više” Kandidirani programi važni za općinu Vinodolska općina u protekloj godini kandidirala je niz projekata prema županiji i državnim ministarstvima, tijelima uprave. Na županijskom nivou prijavljena je kandidatura za Program razvoja poslovnih zona. Prema mjerodavnom ministarstvu kandidiran je, za sufinanciranje uređenja, park u Driveniku te gradina Drivenika. Podsustav kanalizacije Tribalj i Bribir kandidiran je kod Hrvatskih voda te za IPAD program sustav kanalizacije glavnog kolektora Bribir-Vrba-Kičeri-Stokolin. Sa Primorsko-goranskom županijom i Ministarstvima sklopljeni su sporazumi o financiranju sanacija divljih deponija, a sanirani su mnogi dijelovi prometne infrastrukture, vodotoci suhe Ričine i obalni zid potoka Dubračine. Divlji deponij Održana visoka razina društvenog standarda Na kraju izvješća načelnik Ivica Crnić osvrnuo se na izvršenje proračuna u 2010. godini u kojoj je ostvareno 90,36% planiranih sredstava, što je na razini izvršenja proračuna iz ranijih godina. I u 2010. godini, zaključuje Crnić, i pored krizne situacije u svijetu i državi, uspjeli smo održati prilično visoko postignutu razinu društvenog standarda građana, pa čak i ostvariti određena povećanja standarda i socijalne skrbi. Tekst i foto Zdravko Kleva 6 Glas Vinodola P redsjednica Općinskog vijeća Vinodolske općine Olga Antonić Dukić, prije tiskanja ovog broja Glasa Vinodola uspješno je otvorila i zaključila 13. sjednicu općinskog vijeća. Ono što je karakteristika svake od dosada održanih sjednica, jeste smirenost i ekspeditivnost kojom predsjednica vodi sjednice. Na njima su rijetki povišeni tonovi, neargumentirane rasprave, ukratko, pod vodstvom predsjednice Antonić-Dukić, anagažman vijećnika i drugih sudionika dolazi do izražaja što sjednice Vijeća čini dodatno kvalitetnim i konstruktivnim. Gospođo Olga nakon evo polovice mandata saziva Općinskog vijeća kojim predsjedate što nam možete reći je li Vam obnašanje te funkcije u proteklom razdoblju bilo naporno i jeste li u nekom trenutku požalili što ste ju prihvatili? Funkciju predsjednice Općinskog vijeća prihvatila sam nakon savjetovanja u našem stranačkom ogranku PGS-a. Tada sam dvojila, ali mi danas nije žao što sam je prihvatila. Neke sjednice su napornije od drugih. Kako ocjenjujete rad i sve ono što je do sada Vijeće kao samoupravno tijelo napravilo i jesu li se, s time u vezi, i vaša osobna očekivanja ispunila? Mislim da smo se maksimalno trudili u ispunjavanju postavljenih zadataka, premda ponekad mislim da se moglo još više učiniti. Danas je vrlo teško puniti proračun pa moramo prihvatiti i neka skromnija riješenja. Koga bi, odnosno čiji rad i u kom segmentu bi posebno istaknuli kada je riječ o kreiranju politike Općine, koju u konačnici, u na usvajanje Vijeću, Vi formalno i predlažete? U kreiranju politike sudjeluju sve političke stranke koje imaju svoje vijećnike. Načelnik sa svojim timom vodi u kreiranju općinske politike. Kakvom ocjenjujete i koliko ste zadovoljni atmosferom u kojem vijeće radi i donosi odluke i također međusobnom suradnjom vijeća i načelnika općine? Atmosfera na većini sjednica Vijeća je dobra, dobro surađujemo i međusobno i sa načelnikom. Moram istaknuti i dobru suradnju sa djelatnicima Upravnog odjela Općine. Koje su vaše želje i što bi htjeli na čelu Vijeća učiniti za boljitak općine u preostalom dijelu ovog mandata? U daljnjem radu bih željela bolja ostvarenja u punjenju proračuna jer bi se time moglo više izdvojiti za pomoć učenicima i studentima iz naše Općine jer znamo da su financijske prilike sve teže. Također bih bila zadovoljna kad bi se komunalni problemi mogli brže rješavati. U Lukovu proslavljen Dan antifašističke borbe S edamdeseta obljetnica borbe protiv fašizma u kojem su narodi Hrvatske krenuli u oslobađanje svoje zemlje i vraćanje njezinih dijelova Dalmacije, otoka, Istre i Primorja oduzetih od okupatora, svečano je obilježena u Lukovu. Proslavi je nazočilo nekoliko tisuća građana crikveničko-vinodolskog kraja i Gorskog kotara te otoka Krka. Nakon što su izaslanstva udruga boraca antifašističkog rata, te županije Primorsko-goranske i gradova i općina organizatora položili vijence na središnje spomen obilježje palim u NOB-u, svečanost je nastavljena prigodnim govorima. Hrvatska izrasla na antifašizmu Na osnivanje prvog partizanskog voda polovicom kolovoza 1941. godine sastavljenog od domoljuba s crikveničko-vinodolskog područja, te prvog partizanskog logora na Viševici, prisjetio se Matija Koščić, predsjednik Udruženja antifašističkih boraca Grada Crikvenice, Novog Vinodolskog i Vinodolske općine. Oružanom pobjedom nad fašizmom rekao je on, izvojevali smo socijalno i nacionalno oslobođenje i tom pobjedom vratili otuđene krajeve Hrvatske. U Hrvatskoj se pojavio jedan od prvih antifašističkih pokreta otpora u Europi, rekao je domaćin skupa, načelnik Vinodolske općine Ivica Crnić. Mi ovdje na Lukovu, gdje se narod crikveničko-vinodolskog i goranskog kraja borio na antifašistič- vinskog rata. koj strani slavimo tu borbu i baštinimo tekovine rata ali i spremnost na oprost, na poštovanje i sućut svim grobovima, te opredijeljenje za slobodu i mir. Hrvatska je izrasla iz antifašističke borbe započete prije 70 godina, cjelovita i slobodna. Takvu smo je i prije dvadeset godina ponovno morali braniti u Domovinskom ratu, rekao je župan Zlatko Komadina i istaknuo da ovaj kraj prednjači po vrednovanju antifašizma. Polovicu članstva današnjeg Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, čine antifašisti iz naše županije, rekao je župan Komadina i čestitao okupljenima praznik antifašističke borbe kao i dvadesetu obljetnicu od početka Domo- O antifašizmu glasno govoriti Na kraju svečanog dijela proslave, bivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić kao počasni predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske, poručio je da o antifašizmu, temelju današnje Hrvatske treba svake godine govoriti sve glasnije i jasnije. Antifašističku borbu poveli su komunisti i upravo radi tih protagonista treba se suprotstaviti današnjim pokušajima falsificiranja njihovog angažmana u antifašističkom pokretu. Uz firmu istraživanja zločina komunističkog režima, rekao je Mesić, uporno se nameće teza kako je komunizam u svome zločinačkom karakteru jednak nacifašizmu. Te kako su partizanska petokraka pod kojom se ginulo za slobodu i ustaško “U” pod kojim se ubijalo po kriteriju nacije i vjere, jednako neprihvatljivi. A to naprosto nije istina. Mi to znamo ali moramo se potruditi da to znaju i oni koji bi mogli podleći sve agresivnijoj propagandi, istaknuo je Stipe Mesić. Nakon prigodnih govora u Lukovu je nastavljeno druženje uz Puhački orkestar Fužine iz Fužina i Bribirske tamburaše. Tradicionalno, za mnogobrojne posjetitelje i izletnike, bio je organiziran besplatni grah, a nudila se i janjetina s ražnja te osvježavajuća pića. Tekst i foto Zdravko Kleva Dinko Tamarut-predsjednik UAB-a PGŽ, Stipe Mesić te Matija Koščić, predsjednik UAB-a Crikveničko-vinodolskog kraja Glas Vinodola 7 Kolumna U IŠČEKIVANJU SUDNJEG DANA P uno je bilo najava sudnjih dana, ili smakova svijeta, a ništa se još nije dogodilo, koliko mogu primijetiti, osim što tu i tamo netko umre, a to se smatra normalnom situacijom. No, prije nekoliko dana dobila sam email s novom najavom i novim terminima smaka. U navedenom dopisu smak svijeta očekuje nas 26. rujna ove godine, a ako pak taj dan uspijemo preživjeti smak zasigurno dolazi 21.12. 2012. godine. Toga nas dana, naime očekuju silni potresi, raznorazne katastrofe velikih razmjera i pomicanje zemljine osi, a sve će to učiniti monstruozni komet Elenin, koji će upravo tada doći u konjunkciju između Sunca i Zemlje i iz tog razloga izazvati sve gore navedeno. Stiglo je i upozorenje da se odmaknem barem 25 kilometara od morske obale, popnem na 200 metara nadmorske visine, izađem iz područja velike naseljenosti i organiziram grupe za preživljavanje, opskrbljene hranom, vodom i oružjem za obranu… e pa sad ja malo razmišljam o svemu tome… I kad malo bolje porazmislim, ja se zapravo tom sudnjem danu veselim. Zato što će tada zajedno sa svima nama s lica zemlje konačno nestati i sve banke. Bolje bi mi odgovarao ovaj prvi datum-26.rujna, dok su mi još blokirani svi računi i nisam otplatila kredite, niti zaduženja po odavno prerezanim karticama… jer baš koncem 2012. to bi sve u mojem slučaju trebalo biti riješeno, pa mi nikakav smak svijeta više neće trebati. Što se priprema tiče neću se nikuda penjati, niti odmicati, neću se grupirati niti skrbiti hranom i vodom, odlučila sam… ja ću se pripremati na svoj Klović na magnetu Turistička zajednica Vinodolske općine seriji promotivnog materijala kojim otkriva turistima i posjetiteljima ljepote i znamenitosti Vinodola, pridodala je i magnet-bedž s likom J. J. Klovića. Suvenir-magnet, turisti po povratku sa putovanja iz svih krajeva svijeta stavljaju, najčešće na vrata hladnjaka, kako bi ih, pri svakom otvaranju podsjetio na mjesto koje su pohodili. Magnet-Klović, prvi takve vrste u ponudi suvenira iz Vinodola, podsjećat će ih na Vinodol kao i na činjenicu da je najveći minijaturist svih vremena Juraj Julije Klović rođen u Grižanama u Vinodolskoj općini. 8 Glas Vinodola Piše: Željka Jurčić-Kleković vlastiti način. Neću od danas platiti niti jedan jedincati račun, a bogme niti rate kredita, to zbilja nema nikakvog smisla. Sve što zaradim potrošit ću samo na sebe, šteta bi bilo da me sudnji dan zateče s nekakvim kunama u džepu. Ili ne daj Bože uplatnicama (plaćenim, mislim). Skoro da neću više dolaziti ni na posao. Čemu? Ostat ću lijepo doma, ležati u krevetu, odmarati se i čekati zločesti komet, koji za cilj ima opasno smanjenje broja ljudi na Zemlji, a zatim osnivanje jedne totalitarističke države najmračnijeg scenarija. Jer, zaboravila sam Vam reći, na Sudnji dan Bog će uzeti sebi sve dobre ljude, na Zemlji ostaju oni najzločestiji… i sad mi je proletjelo kroz glavu… koliko sam ja zapravo dobra??? Sve mi se nekako čini da i nisam baš naročito… ajmeee, zamislite situaciju da sve živo bude zbrisano s lica Zemlje, a preživimo samo svi bankari i ja???? Eto ti situacije koja može biti gora i od Sudnjega dana!!! (idem ipak poplaćati račune, ne sve…) Oko nas Popis stanovništva 2011. UmirovljEnici obi lježili obljetnicu N a području Vinodolske općine uspješno je proveden popis stanovništva. U razdoblju od 1. travnja do 28. travnja svaki od 13 popisivača, imao je zadaću obići 110 domaćinstava i popisati njihove članove. Povjerenstvo za Vinodolsku općinu ih je izabralo po ranije utvrđenim kriterijima, što znači da se radilo o nezaposlenim osobama i jednom studentu. Svaki od njih dobio je u zadaću da popiše 110 domaćinstava te ih je 6 raspoređeno za Bribir a 7 za zapadni dio općine Drivenik, Tribalj i Grižane. Uz članicu Županijskog povjerenstva Željku Jurčić Kleković i voditelja Popi- snog centra Vinodolske općine Dena Strizića, regularnost i provedbu popisa kontrolirali su Ksenija Kraljić i Anton Ficko. Popisivanje su uspješno obavili: Stjepan Špalj, Milorad Pečanić, Jasmina Kajfeš Malnar, Jelena Gašparović, Matea Bruketa, Marin Švast, Katarina Ropac, Nevija Bačić, Mirela Mureta, Jasmina Fejzić, Marina Vrđuka Beleš, Nataša Butorac i Rene Ševerdija. Tribaljci obilježili svjetski dan zaštite okoliša Tribalj–Zelene snage Triblja, odnosno članovi tribaljske Udruge za očuvanje narodnih običaja i krabunosne grupe “Barilac” očistili su smeće i porezali divlje raslinje pored Doma kulture u Triblju i uredili zelene površine oko Doma. Više od desetak dragovoljaca pridružilo se tako akciji koju Primorsko-goranska županija organizira u povodu obilježavanja 5. lipnja, Svjetskog dana zaštite okoliša koji se ove godine odvija na temu “Šume-Priroda na usluzi”. Trimerima za košenje trave, pilama, grabljama radilo se gotovo cijeli dan, a nakon što su otpad i porezano granje uklonili, sudionike akcije organizatori su počastili obilatom marendom. Tribalj–Udruga umirovljenika Grada Crikvenice i Vinodolske općine u tribaljskom domu održala je svečanu skupštinu kojom je obilježena 65. obljetnica Matice umirovljenika Hrvatske. Matica umirovljenika je osnovana 1. travnja 1946. godine, a danas ima 312 članica – udruga iz cijele Hrvatske sa 800 podružnica i klubova umirovljenika i ukupno 265.000 članova. – Naša Matica djeluje na području Grada Crikvenice i Vinodolske općine i trenutno broji 1.016 članova ili gotovo 50 posto od ukupnog broja umirovljenika na ovom području, rekao je predsjednik Udruge Anđelko Manestar. Udruga djeluje po podružnicama čija su sjedišta u Bribiru, Crikvenici, Dramlju, Driveniku, Grižanima, Jadranovu, Selcu i Triblju. Brojem članova te mnogobrojnim aktivnostima ubraja se među bolje i aktivnije umirovljeničke udruge među 32 koliko ih djeluje u županiji Primorsko-goranskoj. Udruga umirovljenika je nestranačka, humanitarna i neprofitna organizacija. U njoj i djeluju komisije za kulturno-prosvjetni rad, rekreaciju i zdravlje umirovljenika. Udruga organizira izlete, tradicionalni humanitarni bal, druženja, pomoć i posjete bolesnim članovima, odlazak u kazalište i druge aktivnosti. Za sada ostajemo politički neopredijeljeni, a opredijelit ćemo se za one koji se bore i za ostvarivanje naših zahtjeva. Ne želimo podupirati nikoga tko ne vodi računa o nama, poručio je Anđelko Manestar istaknuvši uz ostalo dobru suradnju s jedinicama lokalne samouprave te brojnim institucijama. U četiri podružnice Udruge umirovljenika u Vinodolskoj općini, ukupno je učlanjeno 600 članova. Glas Vinodola 9 Oko nas Održana 9. izborna skupština DVD Bribir Bribir – 19. ožujka. Dobrovoljnim vatrogasnim društvom Bribir u predstojećem razdoblju upravljati će mlađe vodstvo, ekipa članova-volontera, obučenih vatrogasaca, koja je s društvom rasla od dana njegova osnutka. U najboljim su stvaralačkim godinama, rekao je Zdravko Kalafatić iznoseći program rada za 2011. godinu i odstupajući sa mjesta predsjednika društva na kojem je proveo proteklih devet godina. Prijedloge kandidacijske komisije odnosno Upravnog odbora jednoglasno je podržalo 87 članova Skupštine i za novog predsjednika izabralo Nevena Antonića, za njegove zamjenike Harija Petrinovića i dosadašnjeg predsjednika, Zdravka Kalafatića. Marino Pajić, novi zapovjenik DVD Bribir Neven Antonić, predsjednik DVD-Bribir 10 Glas Vinodola Zapovjedništvo DVD-om Bribir od dosadašnjeg zapovjednika Ivana Tomića, preuzeo je mladi Marino Rapajić. Skupština je izabrala i članove Nadzornog odbora kojim će i u idućem mandatu predsjedati mr. Ivica Jerčinović, te donijela odluku da se Karmen Barac postavi kao profesionalna osoba na mjesto tajnika društva. Stalna zadaća–unapređenje vatrogastva Rukovodstvo DVD-a Bribir značajno je pomlađeno (prosjek starosti 35 godina) i preuzima nove zadaće predvodeći članstvo od 162 člana, od kojih 103 aktivno obavlja razne aktivnosti u društvu. Članstvo DVD-a Bribir sačinjava i 160 djece u dobi od vrtića do 18 godina. DVD će svoju aktivnost u buduće prilagoditi Planu zaštite od požara Vinodolske općine, a prvenstveno nastaviti unapređivati vatrogastvo i vatrozaštitu na cijelom njezinom području. Pored preventivnih aktivnosti poput dežurstva, ophodnje, uređenje okoliša i čišćenje protupožarnih putova, prioritet daljeg razvoja je opremanje prema novim pravilima i zakonskim odredbama. Na tome se Zdravko Kalafatić već započelo raditi, naglasio je Zdravko Kalafatić, istaknuvši da će na tom zadatku biti potrebna angažiranost i jedinica lokalne samouprave. Našu postrojbu, rečeno je, tehniku i opremu stavit ćemo u funkciju što boljeg ustroja vatrogastva na području našeg mjesta, općine i županije. DVD Bribir značajan čimbenik u Vatrogasnoj zajednici PGŽ O radu DVD-a u 2010. godini izvijestio je zapovjednik Ivan Tomić. On je istaknuo deset radnih akcija u kojem je sudjelovalo članstvo i dalo 800 radnih sati. Spomenuo je i mnogobrojna sportska natjecanja i posebno uspjeh ženske seniorske ekipe koja Novo vodstvo DVD Bribir je po četvrti put osvojila prvo mjesto na prvenstvu Županije. Kada je riječ o najmlađima 37 članova mladeži i 4 instruktora boravili su po tjedan dana u vatrogasnom kampu u Fažani. O kadrovskom potencijalu društva također je bilo govora. Šezdeset i pet članova je s položenim ispitom za vatrogasca. Četiri člana su ranga vatrogasnih časnika 1. klase, troje je vatrogasnih časnika, troje vatrogasnih dočasnika (od toga jedna žena), 39 va- trogasaca 1. klase (od kojih je 8 žena) i 16 vatrogasaca. Na radnom ali i svečanom dijelu Skupštine, nije se zaboravilo istaknuti djelo nedavno preminulog pionira, entuzijaste i dugogodišnjeg tajnika vatrogasnog društva Bribir, Josipa Kalafatića. Njegova smrt, najgore je nešto s čime se moralo suočiti članstvo DVD-a Bribir, rekao je Velibor Topolovec u ime zapovjedništva vatrogasne zajednice Primorsko-goranske županije. Zahvaljujući upravo Joži, za- ključio je, DVD-Bribir postao je nezaobilazni čimbenik vatrogastva u našoj županiji. Prijatelji iz više od 15 vatrogasnih društva u Hrvatskoj, načelnik općine Ivica Crnić i drugi, čestitali su društvu i novoizabranom vodstvu a na kraju skupa dodijeljena su priznanja zaslužnim i vrijednim vatrogascima DVD-a Bribir. Nakon svečanosti nastavljeno je druženje uz program orkestra i folklornog ansambla KUD-a Bribir. Tekst i foto Zdravko Kleva Priznanja dodijeljena na 9. Izbornoj skupštini DVD-a “Bribir” Uvjerenje Vatrogasni časnik I. klase dobili su: GORAN GRUBIŠIĆ, MARIN RAPAIĆ, MARIO ŠTAGLJAR i DAVOR MACANIĆ Uvjerenje Vatrogasac I. klase dobili su: DAVOR ANTONIĆ, VITOMIR CAR, STJEPAN BLAŽIČEVIĆ, MIHAEL TONKOVIĆ, GORAN TOMIĆ, ANDREJA KOMADINA, ANA MAVRINAC, BARBARA STIPEČ-SAFTIĆ, ANICA SAFTIĆ, JELA BAGARA, MARINKO BAGARA, VERICA HEMPEL, SNJEŽANA ĐUKIĆ-TRIŠIĆ, RADOSLAV ĐUKIĆ i KARMEN BARAC Diplomu za položen ispit na usavršavanju za spašavanje s visina i dubina (I. stupanj) dobili su: GORAN GRUBIŠIĆ, VITOMIR CAR, BORIANA ŠTAGLJAR i MARIO ŠTAGLJAR Priznanja za izuzetne zasluge u razvoju vatrogastva i zaštite od požara dobili su: MIHOVIL KOMBOL i DRAGAN STIPEČ Glas Vinodola 11 Reportaža U Triblju otkriveni tragovi rimski V ješto oko Nedeljka Vidovića uočilo je na rubu parcele jedne obiteljske kuće iznad tribaljskog nogometnog igrališta, hrpu zemlje i u njoj sitne ostatke keramike. Poznavajući područja Vinodola, prepuna ostataka prastarih gradina, rimskih cesta i imajući iskustva s arheološkim ostacima, slutio je da i tu u okolici te hrpe nečega ima. Bio je u pravu, pronašao je lokalitet rimske nastambe. Nedeljko Vidović Nedeljko sam priznaje da za razliku od drugih koji u šetnji gledaju ptice, krošnje drveća, šumsko raslinje, on gleda u kamenje i prevrće ga. Pronašavši komadiće keramike i stakla, uzeo je detektor za metal kojima je otkrio nekoliko novčića. Pronađene predmete je odmah pokazao mjerodavnoj muzejskoj ustanovi u Crikvenici i ljude od struke stao uvjeravati da na tom mjestu mora nešto biti. Nemiran duh i znatiželja ponovno su ga, već sutra dan, odveli na isto mjesto na kojem je tada počeo čeprkati po nekom sloju ugljena, davnog zgarišta, i u njemu našao gemu. I arheolozi su povjerovali Na nađenom predmetu gemi, prepoznaju se dva lika, okrenuta jedan prema drugome. Mogao je to biti pečat, koji bi ostavljao otisak tih lica. Nadalje, tumači Nedeljko, mogao je i značiti vjernost i odanost jednog lika drugom. Teško je reći točno o čemu se radi, možemo samo nagađati. I gemu je Nedeljko pokazao Ranku Starcu, kustosu i arheologu Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci, i od tada prostor nagađanja sve je manji i manji. U Triblju su živjeli Rimlja- Gema, novčići i drugi nalazi 12 Glas Vinodola Rimska gema ni, uvjerili su se i stručnjaci. Goranka Lipovac-Vrkljan s Instituta za arheologiju u Zagrebu pokazala nam je i posvjedočila da se radi o prostoru kojeg su nastanjivali Rimljani. Ovo je rimski zid, pokazuje nam stabilnu kamenu građevinu, i komadić rimske žbuke, koja dokazuje tu tvrdnju. Zemlja koja je nabacana iza zida, znak je da je unutrašnjost objekta nasipavana zemljom do poravnavanja. Znači, iza zida treba kopati i pronaći ćemo prostor, uvjerena je arheologinja Lipovac-Vrkljan. Ovo je nastalo za vrijeme Rima Pronalazimo i dio tegule, krovne oblice koja je, kaže gospođa Vrkljan, rađena u Crikvenici, a znamo to po njezinoj specifičnoj narančastoj boji. Ta boja odaje glinu specifičnog kemijskog sastava, a to je glina iz Vinodola iz Slanog potoka. Slani potok, tvrdi Lipovac-Vrkljan, osim što je najveće klizište ono je i najveće glinište čija je debljina profila gline veća od 80 metara. Izvedimo zaključak: tu imate glinu, čistu vodu, potok Dubračinu u kojem Goranka Vrkljan–dr.sc. arheologije, pokazuje komad krovne tegule na koju nasjedaju krovne oblice tekst Zdravko Kleva foto: N. Vidović i Z. Kleva Prema Klaićevom riječniku: Gema lat. (gemma) ukrasni kamen u prstenu ili drugom nakitu s urezanim likom (za razliku od kameje na kojoj je lik ispupčen); upotrebljava se kao pečatnjak. se glina ispirala, imate drva za peć. Na kraju ono najvažnije, imate komunikacije Bakar-Senj i najvažniju pomorsku komunikaciju u Crikvenici. Tu su bili bogom dani uvjeti da ovdje čovjek napravi radionicu. Apsolutno, kazat će Lipovac-Vrkljan, unutar ovog rimskog objekta, koristio se crikvenički materijal. Pitanje je samo je li to bila neka gospodarska vila ili je ona imala i funkciju promatračnice, konačišta, obzirom da je komunikacija išla ovuda. Čim ovo nađete, ponovno pokazuje na komad tegule, znači da je bio krov i znači da je bio jako veliki objekat. Kućni lijep, kojim se dodatno glinom premazivala amfora, sve upućuje da je bila kuća u kojoj se živjelo, radilo. Bilo bi šteta do kraja ne istražiti Na nalazištu se jasno vidi komad rimskog poda, deke. Debljina zida je između 60 i 80 centimetara što ukazuje na to da je riječ o čvrstom i vjerojatno velikom objektu. Površina bi mogla biti od 300 do 350 kvadrata, što Specifična boja crikveničke keramike ne znači da može biti i više. U njemu Lipovac-Vrkljan. Sada tražimo mogućse živjelo vjerojatno u kontinuitetu od nost da to istražujemo a to znači pro1 do 3 ili 4 stoljeća u doba Ad turesa, naći sredstva. Lokalna zajednica kao kada cvate trgovina, imamo novčiće i korisnik mora dati suglasnost za istrakada djeluje keramičarska radionica u živanje nalazišta i odobrenje vlasnika Crikvenici. Tada se razvija i prostor oko parcele, s kojim nam je jako teško usTarsatike. Ovaj objekt, gotovo je uvje- postaviti kontakt, živi negdje u Zagrerena Lipovac-Vrkljan, imao je funkciju bu. Potom moramo imati osigurana na komunikacijskom pravcu između sredstva, postoji mogućnost sustavSiscije, Senja i Salone. nog financiranja od Ministarstva kulPronađeni lokalitet za sada je pod pri- ture, županije i preko lokalne zajedvremenom zaštitom, koja traje 3 godi- nice koja mora biti zainteresirana za ne. Mi ćemo tražiti produženje, rekla je to. Bilo bi šteta ne istražiti lokaciju i ne Rimski pod otkriti arheološke vrijednosti koje sutra, Vinodolskoj općini, mogu biti od velike vrijednosti u širenju povijesnog značaja ovog područja i privlačenja turista u ovaj kraj. Rimski zid debljine 60 do 80 centimetara ukazuje da se radilo o velikoj, moćnoj građevini Glas Vinodola 13 Oko nas Dujmova 2011 D ujmova, tradicionalna i prigodna svečanost kojom se u Driveniku obilježavao dan mjesta, blagdan sv. Dujma i ove je godine obilježena raznovrsnim i bogatim programom. U manifestacijama i prigodnim okupljanjima koja su trajale od petka 6. do nedjelje 8. svibnja, aktivno je sudjelovalo više od stotinu mještana Drivenika, a raspoloženju su pridonosili i njihovih prijatelji s područja Vinodolske općine, te susjednih općina i gradova. Blagdan sv. Dujma – Dujmova posvećen je zaštitniku župe, odnosno starokršćanskom mučeniku iz 3. stoljeća, biskupu antičke Salone. Povodom Dujmova blagdana članovi Lovačkog društva Medviđak otvorili su lovačku kuću u Driveniku. Lovci su tu kuću kod boćališta podigli dobrovoljnim radom. Uz prostoriju za druženje, održavanje sastanaka i čuvanje trofeja, uređena je prostorija za pripremu divljači, kako danas nalažu propisi. LD Medviđak broji 90 članova i u zakupu ima dva lovišta. Tradicionalno, nekoliko lovačkih društava natjecalo se u kuhanju lovačkog kotlića. Ovaj put najboljim lovačkim gulašom ocijenjen je onaj iz kotlića LD “Kotor” iz Crikvenice.Na sam blagdan Natjecanje u kotliću 14 Glas Vinodola Otvaranje lovačkog doma u organizaciji Boćarskog kluba “Drivenik” održan je tradicionalni boćarski turnir, na kojem su trofej pobjednika odnijeli boćari iz BK Križišće. Drugo mjesto pripalo je BK Sv. Jelena iz Dramlja, a domaćinima iz BK Drivenik, treće, ”brončano” priznanje. U crkvi sv. Dujma održana je sveta misa koju je predvodio mons. dr. Ivan Devčić, uz pratnju međužupnog zbora Bakarskog dekanata “Trisagion”. Na tom misnom slavlju sakrament Svete potvrde primilo je sedamnaest krizmanika s područja Drivenika, Triblja i Grižana. Završetak Dujmove označen je nedjeljnom svetom misom u crkvi sv. Dujma na kojoj je deset pričesnika primilo sakrament prve svete pričesti. Završetak Dujmove označen je feštom uz spomenuto tradicionalno Krizmanici natjecanje u kuhanju kotlića i tamburaše. Zasluge za dobru organizaciju pripale su i ovaj put Mjesnom odboru Drivenik, Društvu Imena Isusova, Udruzi za narodne običaje “Drivenik”, B.K. Drivenik i LD “Medviđak” kao i pokroviteljima Vinodolskoj općini i Turističkoj zajednici Vinodolske općine. Događaj, koji je privukao veliku pozornost publike i mještana zbio se u subotu. U centar Drivenika, ispred Doma kulture, parkiralo se 50-ak automobila, sudionika “15. Međunarodnog susreta – OLDTIMER RALLY–RIJEKA 2011.”. Riječ je o tradicionalnom susretu u organizaciji Oldtimer kluba “Rijeka”. U jutarnjim satima krenuli su iz Rijeke, preko Grobnika, Bakra i Drivenika do Crikvenice. Petrova va Bribire 2011. O vogodišnja višednevna svetkovina mjesnog blagdana Svetog Petra i Pavla apostola u Bribiru obilovala je programima koje su priredili mnogobrojni sudionici svih dobi od osnovnoškolaca do umirovljenika. Prvu priredbu u programu Petrova va Bribire 2011. priredili su “Neki novi klinci” odnosno sudionici istoimenog festivala koji se na crikveničko-vinodolskom području održava jedanaestu godinu za redom. Na ovogodišnjoj prvoj od ukupno tri večeri 11. Festivala za djecu i mladež »Neki novi klinci« održanoj na ljetnoj pozornici u Birbiru, unatoč skoro orkanskoj buri, šesnaest darovitih osnovnoškolaca i osnovnoškolki pjevalo je svoje skladbe uz instrumentalnu pratnju talentiranih vršnjaka iz benda “Skrivene kvinte”. Među solistima koji su nastupili, Vinodolsku općinu predstavljali su: Lucija Bebić, Paula Antonić, Dorotea Dražić, Antonio Pandža, Dominik Dražić iz Bribira i Lucija Trifunović iz Triblja. Umjetnički ravnatelj festivala prof. Darko Majstorović nakon stručno i pedagoški pomno i kvalitetno provedenih priprema i izbora izvođača izrazio je zadovoljstvo kako festival uspješno ulazi u novo desetljeće i zahvalio se mnogobrojnim roditeljima te pokroviteljima gradovima Novom Vinodolskom i Crikvenici te Vinodolskoj općini i Turističkoj zajednici Općine Vinodolske. Smotra folklora–skromnije ali ipak… Tradicionalno za Petrovu, Bribir ugosti folklorne ansamble iz cijele Hrvatske. Tako je bio i za ovog puta. Bribirom je u mimohodu prodefiliralo preko 150 sudionika obučenih u nošnje svojih krajeva, i na pozornici ispod Bribirske kule izvelo program tradicionalnih narodnih pjesama i plesova. Iz Jalžabeta su nastupili članovi KUD-a „Elizabeta“, KUD „Poculica“ iz Letovanića pokraj Siska. Plesove i pjesme otoka Krka predstavilo je KUD „Poljica“ a uz domaćina KUD „Bribir“ nastupila je i vokalna grupa „Vinodolke“ iz Grižana. Nije se za Petrovu samo pjevalo (na tanko i debelo) i igralo, bilo je i sportskih natjecanja. Umirovljenici su se nadmetali u pikadu odnosno pokazivali jedni drugima tko ima oštrije oko i mirniju, sigurnu ruku. Tradicionalni boćarski turnir, treći za redom, „Kičeri 2011.“ također je odigran. Organizatori turnira bili su Turistička zajednica Vinodolske općine i mještani sela Kičeri, koji se i inače okupljaju svaki ponedjeljak na svojem jogu u Kičerima, igrajući buće po starinski. Posebnost ovog turnira je igranje po starinskim pravilima, s time da ekipe broje po 3 igrača–“trojke“! U nedjelju na jogu u Kičerima (Restoran „Lucija“) okupilo se ukupno 10 ekipa, sa 30 sudionika, te se uz podršku brojnih navijača, navijalo i veselilo do dugo u noć! Rezultati, koji nisu bili u prvom planu (ali je ipak važno osvojiti pehar, bilo koje veličine!) su sljedeći: Prvo je mjesto pripalo ekipi u sastavu– Mate Čorluka, Žarko Tonković i Ivica Jerčinović. Drugoplasirana ekipa je ekipa u sastavu–Vlatko Dražić, Davor Saftić i Ivica Tonković. Ekipa u sastavu– Frane Antonić, Vinko Antonić i Drago Stipeč osvojila je treće mjesto. Pregršt smijeha i pljeska “Va hladu” Blagdan sv. Petra i Pavla apostola slavljen je dvjema misama na sam 29. lipanj u bribirskoj župnoj crkvi. Nakon mise, mještani su sjeli pred pozornicu ispod Bribirskog kaštela na kojoj je KUD Bribir izvelo igrokaz “Va hladu”. Riječ je o četvrtom po redu igrokazu autorice Katarine Grgurić a u režiji Suzane Šestan. I ovaj put mnogobrojnim gledateljima predstavljeni su stari bribirski običaji, koje je autorica doživjela, zapamtila u svoj njihovoj punoći i duhovitosti a uz pomoć članova KUD-a, šarmantno i zabavno priredila za scensko izvođenje. Nakon smijeha i pljeska kojim je nagradila aktere igrokaza, dobro raspoložena mnogobrojan publika bila je počašćena jelima pripremljenim u sklopu gastronomske manifestacije “Ča su jeli naši stari”. Nakon degustacija prisnaca i drugih delicija, ispred zgrade Vinodolske općine, ponovno se zaorila pisma uz pratnju Bribirskih tamburaša i to do dugo,dugo u noć. Zdravko Kleva Glas Vinodola 15 Baština Vinodolke predstAvile svoj prvi CD Grižane, 20. svibnja – Stari napjevi griško-belgradskog kraja kao i cijelog Vinodola i Crikvenice zabilježeni su na kompakt disku, i ostati će u nasljeđe generacijama koje dolaze. To su ushićeno rekle članice već afirmiranog i po mnogo čemu posebnog vokalnog sastava “Vinodolke”iz Grižana. Svoj veliki i vrijedan posao službeno i svečano zaokružile su javnim predstavljanjem CD -a nazvanog “Pisme po zgoru”. U realizaciji tog projekta, kako nam je rekla Zlatica Balas, pomogli su kao nakladnik Centar za kulturu “Dr. Ivan Kostrenčić” iz Crikvenice uz pokroviteljstvo Vinodolske općine, Grada Crikvenice te Udruga za očuvanje narodnih običaja i kulturne baštine “Juraj Julije Klović” iz Grižana. Članice sastava “Vinodolke”, koje djeluju pri spomenutoj udruzi, tijekom proteklih deset godina sakupljale su već podosta zaboravljene napjeve. Upornost i ljubav prema pjesmi njihovog kraja bila je presudna da svaku do koje su uspjele doći pažljivo slože i rezultat imamo. Vinodolke su ostavile budućim naraštajima ali i muzikolozima, etnomuzikolozima i povjesničarima umjetničke baštine, nekoliko desetina vokalnih pjesama i napjeva, rekonstruiranih i interpretiranih, not- “Pisme po zgoru” Spašena nematerijalna baština G nim pismom zapisanih i njih 32 tonski snimljenih. Na promociji kojoj su nazočili mnogobrojni žitelji griško-belgradskog i cijelog vinodolskog kraja, čestitke protagonistikinjama, na ovom pothvatu, su izrekli mnogi uzvanici i gosti. Na CD-u skladbe su otpjevale: Anica Tomašević, Jožica Manestar, Katica Barbarić, Ljubica Barac, Darinka Mavrić-Ivanović, Ružica Saftić, Marija Kovač, Danica Badurina i Zlatica Balas. Program predstavljanja CD-a, pred punom dvoranom Doma kulture u Grižanama, obogatili su svojim nastupom tamburaški orkestar KUD -a dr. Antuna Barac iz Grižana te ženska klapa “Kirice”. odine 2007. Centar za kulturu “Dr. Ivan Kostrenčić” iz Crikvenice započeo je projekt zaštite nematerijalne baštine. Pored sakupljanja starih riječi prisutnih u govoru crikveničko-vinodolskog kraja dio tog projekta odnosi se na prikupljanje starih pjesama i napjeva tog kraja. Kako je jako malo toga sačuvano i zapisano, nema notnih niti tonskih zapisa, rekla je za Glas Vinodola, prof. Sanja Škrgatić, ravnateljica Centra za kulturu, to nas je ponukalo da počnemo sakupljati te stare pjesme i napjeve. Kako su Vinodolke uspjele obnoviti jedan jako veliki broj starih pjesma to je bio poticaj da i njih uklopimo u ovaj projekt. Naime, Crikvenica Grižane-Belgrad, to je uvijek bila jedna kulturno povijesna cjelina, pa na taj način i dan danas funkcionira. Pjesme koje se pjevaju ovdje i u Crikvenici su vrlo slične, rekla je Sanja Škrgatić. Vinodolke su učinile jedan ogroman posao i to s velikim entuzijazmom. Snimili smo, tijekom dvije godine sve pjesme i za svaku izradili notne transkripcije, što je jako vrijedno, i s tim radom sakupljanja nastavljamo dalje, snimajući i druge izvorne pjevače. Cilj nam je, kaže ravnateljica Škrgatić, u budućnosti cijeli taj materijal dati na jednu muzikološku obradu i sve objediniti u okviru jednog izdanja namijenjenog ljubiteljima te glazbe a i turistima. Možemo li Vinodolke nazvati pionirkama u tom pothvatu otimanja vokalnog izričaja ovog kraja zaboravu? Sigurno. Jer njihov je posao bio toliko velik i dragocjen. One su zapravo od dijelova nekoliko različitih pjesama pokušavale pronaći cjelinu. Svaka je znala neki dio, neki detalj. One su uspijevale na taj način, surađujući jedna s drugom i pitajući naravno najstarije mještane, rekonstruirati više od 32 pjesme. Je li ih je moguće datirati,odrediti vrijeme u kojem su nastale? Teško je to ustanoviti. Ipak je to tradicija koja je prelazila s koljena na ko- 16 Glas Vinodola MARIJINA DOTA Etno izložba u režiji umirovljenika Crikvenice i Vinodolske općine Sanja Škrgatić–ravnateljica Centra za kulturu dr. Ivan Kostrenčić–Crikvenica ljeno. Zanimljivo je da su pjesme tugaljivog sadržaja nastale u razdoblju odlaska ljudi iz ovog kraja trbuhom za kruhom u Ameriku, na druge kontinente, na plovidbu, zarađivati kruh. Tu možemo odrediti okvirno vrijeme ali jedan dobar dio pjesama je mnogo stariji od toga vremena. Ja se nadam da je ovo što smo mi sada pokrenuli, tek jedan manji segment i nadam se da će i druge sredine, primjerice Bribir, osjetiti potrebu da nešto slično učine. Evo i u Novom Vinodolskom upravo sada kreću u taj projekt zaštite nematerijalne baštine. Naime mi pripadamo takozvanom dvoglasnom istarskom pjevanju–na tanko i debelo. To je ta čuvena istarska ljestvica koju je nedavno i UNESCO zaštitio kao dio ljudske nematerijalne baštine. Nedavno je na jednom stručnom skupu u Crikvenici etnomuzikolog Joško Čaleta rekao: “Vi ovdje pripadate tom kulturnom krugu međutim, nigdje vas nema, nigdje niste registrirani.” Tako da je ovaj projekt upravo doprinos tom nastojanju da se uključimo i u tom kontekstu budemo prepoznatljivi. Crikvenica–Udruga umirovljenika Grada Crikvenice i Vinodolske općine u suradnji s Muzejem Grada Crikvenice i Društvom Crikveničana, priredila je zanimljivu i dobro posjećenu etno–izložbu “Marijina dota”, na kojoj je predstavljen sadržaj i izgled djevojačke dote na crikveničko-vinodolskom području tijekom prve polovice 20. stoljeća. Za izložbu su korišteni originalni eksponati djevojačke dote koje čuvaju brojne crikveničke i vinodolske obitelji, a koji svojom ljepotom i načinom izvedbe pokazuju svu ljubav i trud koji su uloženi u njihovom nastajanju. - Romantični tragovi što svjedoče o načinima darivanja djevojačke dote, samo jednoga u nizu brojnih zanimljivih običaja iz života naših predaka, otkrivaju nam sliku jednog drugog vremena, za jedne zaboravljenog, a za druge nepoznatog. Bogatstvo određene obitelji ogledalo se u pripremi djevojačke dote. Djevojka je u novu obitelj donosila svoju odjeću, nakit, tekstil (belinu), namještaj, alat za rad i sitnu stoku, najčešće ovcu ili tele. Zbog skromnog življenja i neimaštine, pogotovo krajem 19. i početkom 20. stoljeća, brojne dote nisu bile jako bogate, lijepo vezene i toliko bijele. Često su se sastojale od beline, slamarice na kojoj se spavalo i pokojeg alata – navedeno je u pratećim tekstovima izložbe, čije su autorice Slavica Car–Frišova i Tea Rosić. “Samom činu sklapanja braka, u našim krajevima piru, prethodi cijeli niz predsvadbenih običaja, koji proizlaze iz tradicije i vjerovanja što su se stoljećima oblikovali i ustalili na ovim prostorima. Jedan od najvažnijih predsvadbenih običaja, koji je bio i osnovni preduvjet za sklapanje braka, je darivanje djevojačke dote. Dota je svadbeni dar u obliku materijalnih dobara, koje djevojka udajom donosi u novu obitelj. Dota ujedno predstavlja i svojevrsnu otpremninu kojom se namiruje pravo ženskog djeteta na dio roditeljske imovine, koju prema tradiciji u Vinodolu nasljeđuju muški potomci. Vinodolski zakon izričito ne spominje dotu, ali u dijelu koji se odnosi na nasljeđivanje zemlje ostavlja mogućnost davanja zemlje ili otpremnine kćeri, i to jedino u slučaju nepostojanja braće ili strica, koji bi inače bili nasljednici. Odluku o davanju otpremnine, odnosno dote, ili zemljišta, donosi sam knez – istaknuto je, između ostalog, u katalogu izložbe. Izložbu je otvorila umirovljenica Jelena Jendrašić, a na svečanosti otvorenja pjevale su “Vinodolke” iz Grižana, dok su na sopilama tradicionalnu glazbu izvodila dvojica mladića. Posjetitelji su mogli kušati i kolače koje su pripremile umirovljenice po tradicionalnim receptima. Tekst i foto Mira Krajinović Zeljak foto i tekst: Zdravko Kleva Glas Vinodola 17 Kultura Tranzicijom do dijaloga Međunarodni skup u hotelu Balatura U Hotelu Balatura ponovo se početkom ovoga ljeta okupila zanimljiva grupa pisaca, esejista i publicista. Balatura je inače poznata kao mjesto u kojemu se svake godine, preko ljeta i uz pomoć Turističke zajednice Vinodola i TZ Kvarnera, nađu najistaknutiji pisci Hrvatske i međunarodne književne scene. Tema ovogodišnjeg festivala „Fiction meets Balatura“ bila je „Tranzicija“. Promjene koje se trenutno u svijetu događaju na području društva, politike i kulture bile su u centru pažnje festivala. I ove su godine gosti i sudionici festivala stigli iz više zemalja što je garantiralo šarene, raznolike i zanimljive diskusije. Iz Njemačke je došao Abdul-Rahman Alawi (rodom iz Palestine), publicist i izdavač koji u svojoj izdavačkoj kući objavljuje isključivo rukopise ženskih autora iz arapskog svijeta. U današnjim vremenima se u arapskim zemljama događaju možda najveće tranzicije, što je Alawi vrlo živo i kompetentno pred znatiželjom publikom objašnjavao. Rijetko kad se u Hrvatskoj nađu gosti iz tih zemalja, a da postoji veliki interes od strane publike pokazao je veliki broj pitanja Alawiju na tribinama. Robert Perišić, dalmatinski kultni autor i književni kritičar sa zagrebačkom adresom, nakon sudjelovanja u tematskim tribinama predstavio je svoju najnoviju knjigu „Uvod u smiješni ples“ (Profil, 2011.), koja je ovih dana izašla iz tiska. Ravno iz Kikinde, iz Vojvodine, doputovao je Srđan Srdić, mladi zanimljivi autor odlične knjige „Mrtvo polje“ (Stubove kulture, 2010.), ali poznat i kao organizator prestižnog književnog festivala „Kikinda short“. Boris Gunjević iz Zagreba je filozof, svećenik i teolog. Objavio je razne knjige, među njima i neke za- 18 Glas Vinodola jedno sa slavnim autorima kao što su Predrag Matvejević i Slavoj Žižek. Na festivalu je govorio o vjerskoj perspektivi na tranziciji, o identitetu i društvu, pogotovo na Mediteranu. Simpatični bosansko-norveški pisac Bekim Sejranović, dobitnik nagrade Meša Selimović, koji je odrastao u Rijeci i koji živi na relaciji Oslo-Hvar predstavio je knjigu „Ljepši kraj“ (Profil, 2010.), koja govori o čovjeku s dva identiteta, o čovjeku koji nigdje nije kod kuće i čiji je život zapravo neprestana tranzicija. Tematske tribine održale su se u ugodnom ambijentu Balature i – a to je bilo novo – u knjižari Ribook u Rijeci. Tim korakom se festival po prvi put širio preko granice Vinodola, gostovao je u velikom gradu i na taj način prenosio ideju književnog okupljanja s vinodol skim štihom među gradsku publiku. Događanja u sklopu festivala bila su živa i zbog raznolikosti gostiju zabavna. Naime, puno toga se – kao i prošle godine – događalo prije i nakon čitanja i nakon diskusije s publikom. Sudionici su bili 24 sata zajedno sva tri dana, družili se, pričali i diskutirali uz tipično jelo u kamenim zidovima Balature, okruženi lavandom i maslinama u opuštenoj atmosferi Tribaljskog ljeta. A to je možda najvažnije u „Fiction meets Balatura“. Festival u tom hotelu uvijek znači dijalog među kulturama, kontakt među piscima, koji se svaki na svoj način i u svom svijetu bave istim temama, stvaranjem literature. Rodili su se na tom vikendu brojni daljnji projekti u kojima sudjeluju svi, a ponekad samo pojedini autori. To su projekti, kao što su zajedničke knjige i prijevodi, koje se već u sljedećim mjesecima stvaraju. I baš nam je to drago. Neka Balatura bude, neka cijeli Vinodol bude mjesto susreta, razgovora i kreativnog surađivanja. Neka bude mjesto za dijalog među kulturama. tekst i foto Anne Kathrin-Godec Škoro u Bribiru “Dobro je za života napraviti knjigu o sebi i preporučio bih svima da to naprave. Iz jednostavnog razloga što je bolje da je vi napišete, nego netko drugi onda kada vi umrete”. Tim je duhovitim riječima Miroslav Škoro, popularni pjevač i pisac tekstova počeo u bribirskoj knjižnici predstavljanje svoje autobiografije “Stoput bi isto ponovo–Škoro”. Nisam ja toliko važan da bi pisao autobiografiju, rekao je, ali sam je napisao radi drugih dobrih ljudi s kojima sam od rođenja nastajao i postao Škoro. Zanimljivu večer, ispunjenu iskrenim i sa puno šarma, pripovijedanjem o svom životnom putu, Škoro je poklonio nažalost malom broju odazvanih na događaju kojeg je organizirao Odjel za kulturu Vinodolske općine. Ovdje se osjećam kao kod kuće, otkrio je Škoro, podrijetlom iz Imotskog, a kojemu je životna pratilja iz Hreljina. Uz pratnju autora glazbe njegovih mnogobrojnih hitova i skladbi Željka Barbe, zanimljiv i duhovit gost začinio je večer pjevajući nekoliko svojih popularnih pjesama, koje se nalaze i na dva, knjizi pripadajuća, CD-a. Z. Kleva NA LIVADI – open air festival 2011. N a livadi Podbadanj, na cesti Crikvenica-Grižane, održan je peti po redu “Na livadi” open air festival. Najveći mali festival okupio je dosada najveći broj posjetitelja, njih više od dvije tisuće. Kamp prepun šatora, izgledao je kao pravi mali grad, a pogled sa stagea davao je pravu sliku koliko je dobra posjećenost bila. Antirecesijski, besplatni upad i kampiranje zasigurno su pripomogli tome, kao uostalom i atraktivni izvođači. Festival je zadržao svoju uglavnom alternativnu tradiciju pri izboru izvođača dok je jednu drugu, neugodniju tradiciju uspio na sreću izbjeći. Na ovogodišnjoj Livadi palo je svega deset kapi kiše što je rekordno mala količina. Kroz dva dana festivala nastupilo je dvanaest bendova i DJ, na glav- nom stageu, a na malom “Struja” stageu, koji je ujedno i odlično prihvaćen novitet na festivalu, preko dana nastupilo je četvero DJ-a sa prijateljima. Uz glazbeni dio, festival je zadržao i tradicionalni sportski dio, koji se je i ove godine sastojao od “divljih igara” u koje je ukomponiran mali nogomet, graničar i potezanje konopa, te “Livading”, laganu rekreativnu šetnju po uređenim šumskim stazama. Dvoje vodiča, Iva i Feri Halasz proveli su zaljubljenike u prirodu, od “Suhog Potoka”, ceste za “Tribalj”, “Ljubavne stazice”, stare utvrde “Badanj” do “Kavranove stene”, uživali su u pogledu na “Mala vrata, “Vinodolski kanal”, otoke i “Velebit”, hladu borova, jednom riječju uživali su u čarima Vinodola. Na oduševljenje posjetitelja, nakon četiri godine u program festivala ponovno je vraćen i izbor za “Miss i Mistera Livade”. Kao i svake godine svi su mogli uživati u ponudi hrane i pića, a od ove godine i promo štandovima gostujućih udruga, kao i organizatora, te izložbe fotografija četvorice autora: Tine Schwarz, Diane Butković, Bojana Crnića i Ivana Tonkovića. Organizatori su bili udruga Malik i TZ Vinodolske općine. Duboke misli Tinove Bribir–Mladi splitski glumac Robert Kurbaša, predstavio se vinodolskoj publici u Bribiru monodramom „Ispit savjesti“ koju je, prema prozi Tina Ujevića,scenski oblikovao. Vrhunskom interpretacijom i duboko proživljenom odabranom Ujevićevom prozom, očitom ljubavi i saživljenosti s njegovim svjetonazorom i mislima o odnosu muškarca i žene, religiji, politici – Kurbaša je osvojio brojnu publiku okupljenu u Galeriji Narodna knjižnice i čitaonice „Bribir“, odvodeći je, gotovo neprimjetno, u neku drugu dimenziju utonuća u vlastitu nutrinu, doživljaja i osjećaja. Nečeg drugačijeg i ljepšeg od uobičajene stvarnosti, gotovo božanskog – u prostranstva gdje se nalaze odgovori na sva pitanja o životu, univerzumu, ljubavi. Predstava, u organizaciji Odsjeka za kulturu Vinodolske općine, je nesvakidašnji poziv na humaniji i bolji život, poziv na dostizanje ideala, koja zasigurno zaslužuje biti ponovljena na jednoj od vinodol skih ljetnih pozornica. U Bribiru, ili u Driveniku. Ž. J. Kleković “Intrade” podno kaštela Bribir–Ljetne kulturne manifestacije u Vinodolskoj općini, svojim su nastupom u Bribiru, na ljetnoj pozornici, podno stare frankopanske kule otvorili Tomislav Bralić i Klapa „Intrade“. U tijeku koncerta koji je trajao puna dva sata izveli su svoje velike hitove, kao što su „Zora bila“, „Croatio iz duše te ljubin“, „Stina pradidova“, ali i brojne druge poznate klapske pjesme kao „Meni ne more bit“, „Vilo moja“, “Večeras je naša fešta“ i druge kojima su podigli atmosferu u frankopanskom kaštelu, tako da je i nakon neprekidna dva sata pjesme publici bilo žao što je koncert ipak došao svojem kraju i to upravo pjesmom „Odlazak“ Arsena Dedića, prema stihovima vječnog i najvećeg Tina Ujevića. Ž. J. Kleković Glas Vinodola 19 Kultura Dani vrtića “Cvrčak i Mrav” Z avršnom priredbom u Domu kulture Tribalj, izložbom i dizanjem Zelene zastave završeni su Dani Dječjeg vrtića “Cvrčak i Mrav”. To je već treći put da ova predškolska odgojna ustanova u Vinodolskoj općini organizira programe čija je svrha djeci omogućiti upoznavanje s vrtićem na neposredan i ležeran način te i njihovim roditeljima pokazati u kakvoj sredini njihovi mališani, dok ne stasaju za školu, mogu boraviti. Mnogobrojni programi odvijali su se tijekom zadnjeg tjedna svibnja. Tete su vodile mališane u posjet DVD-u Bribir, na izlet u Gologorički dol kod Pazina, organiziran je sportski dan, dan otvorenih vrata kada vrtić ugošćuje roditelje djece.Bilo je sve skupa veselo, poučno, lijepo. Kako je na početku završne priredbe kazala ravnateljica dječjeg vrtića Dajana Jerčinović, godinu nakon početka rada vrtića 2008. godine, uključili smo se u projekt Međunarodnih eko škola, a u travnju 2009. godine dobili smo taj status i zelenu zastavu. Dobivanje statusa eko-škole i veće uključivanje eko sadržaja u rad s djecom pomogli su nam u pronalasku našeg specifičnog puta koji određuje karakter i izgled ustanove. U ove dvije godine koliko imamo taj status uspjeli smo u sljedećem: uvesti eko sadržaje u rad s djecom te organizirati tri eko izložbe na lokalnom i županijskom 20 Glas Vinodola nivou. Skupljanjem PET ambalaže uspijemo financirati najmanje jedan eko izlet godišnje. Također predstavili smo svoj rad na 1. međunarodnoj konferenciji “Vaspitanje i obrazovanje predškolskog deteta u kontekstu strategije održivog razvoja” u listopadu 2010. kao jedina eko škola iz Hrvatske i još dosta toga. Sljedeći veliki zadatak koji nas očekuje je adaptacija jedne stare zgrade za potrebe vrtića prema uzusima ekološke gradnje. Suglasnost našeg osnivača, Vinodolske općine, već odavno imamo, dobra volja nam ne nedostaje, projekt je u izradi a sve ostale probleme rješavat ćemo u hodu s našim eko kumovima i uz pomoć ljudi koji razumiju i potiču misiju našeg vrtića: ‘’ Mali vrtić za velika djela’’. Z. Kleva Hodočašće na susret s Papom P ovodom dolaska pape Banedikta XVI u posjet Hrvatskoj, iz Bribira je na svečano misno slavlje koje je predvodio Papa, na zagrebačkom hipodromu, hodočastilo nekoliko desetaka građana. U posjet Svetom Ocu putovalo je 9 članova Udruge sv Petra i Pavla apostola, koji su išli organiziranim prijevozom od strane Nadbiskupije. Kompletan trošak ulaznica snosila je Udruga iz svoje proračunske blagajne kao znak zahvalnosti svojim članovima na trudu i zalaganju oko rada Udruge, ali i kao dio plana rada za 2011. godinu u kojem se Udruga obvezala ići na takva i slična hodočašća. Maršiliji – zaseok nekadašnjeg plemstva V inodolac ing. Martin Marušić tragao je za podrijetlom imena zaseoka Maršiliji na vrhu sela Marušići u Grižanama, gdje su mu roditelji 1922. godine kupili kuću. U toj kući s brojem 4., koja je od Tereze Marsilia Šimunove prešla u vlasništvo obitelji mu, tvrdi ing. Marušić, živio je izvjesni Francuz Bartolomeo Marsilia. On se u toj kući priženio za Margaretu Crnić i s njome imao djecu. Naselje Maršilije, prema gospodinu Marušiću, dobilo je ime upravo po tom Bartolomeu Marsiliu. Obitelj Marsilia proglašena plemićima Za vrijeme vladavine Leopolda I, Bartolomeo Marsilija stanovnik zaseoka pokraj Grižana iskazao se izgleda u ratovima kojih je velik broj vodio Leopold I. i stekao pravo uživanja plemićkog staže. Martin Marušić spominje pronađen dekret ispisan na magarećoj koži čiji se trag zametnuo a na kojoj je bilo uz ostalo ispisano: “Mnogi naši vjerni podnijeli su uistinu pažljivom i promišljenom vjernošću našem Veličanstvu molbu zbog zaslužnog služenja našeg sina Bartolomeja Marsilia, koji se je na raznim mjestima i u više Leopold I. navrata iskazao u našem kraljevstvu Ugarske krune, te kod našeg Veličanstva, a nadamo se da će se i u buduće iskazati postojano i vjerno u obrani naše službe. Stoga, našom milošću i darežljivosti prema svakom u Kraljevstvu i Kršćanskoj republici, a zbog zasluge i hrabrosti našeg navedenog podanika iz kraljevine Ugarske, običavamo izdati dekret, kojim bismo ga počastili i koji bi bio trajan spomenik njegove hrabrosti. Stoga smo Zaseok Maršiliji se sjetili BARTOLOMEJA MARSILIJA, njegove žene MARGARETE CRNIĆ, sina ANTONIJA, kćerke KATARINE, te krvno njegove braće GRGURA I MATEJA, također MARSILIO, koji do sada bijahu priprosta roda, te ih naša vlast s osobitom hvalom proglašuje plemićima kraljevine naše Ugarske s pripadajućim pokrajinama, sa svime što im se time pribraja i pripisuje. Iz pouzdanog našeg znanja i duše potvrđujemo, da se oni na taj način mogu koristiti i uživati sve milosti, časti, naklonosti, privilegije, sloboštine, prava, povlastice i nepovredivosti, kojima naša stara, istinska kraljevina Ugarska s pripadnim pokrajinama dariva plemiće, bilo pravo, bilo po starom običaju, čime se mogu koristiti i njihovi nasljednici obaju spolova. Ugarske u gradu našem Beču u Austriji, dana 19. mjeseca oktobra godine Gospodnje 1685. sedamnaeste godine našeg vladanja Rimom, dvadesete godine vladanja Ugarskom i ostalim pokrajinama i devetnaeste vladanja Češkom. Povelja na magarećoj koži Povelju pisanu na magarećoj koži, prema kazivanja gospodina Marušića potražili smo kod gospođe Nevenke Barac udane Pobor u Crikvenici. Taj dio nasljeđa, rekla nam je gospođa Barac, dala je svojoj kćeri koja je htjela provjeriti vrijednost takvog predmeta kod znalaca. Odgovor je bio da je takvih magarećih koža bilo jako puno i da je njihova vrijednost bez velikog značaja. Inače posljednji potomak Marsilija nestao je za vrijeme II. svjetskog rata a neki članovi te obitelji pokopani su na groblju u Belgradu. Odakle je Bartolomeo Marsilija došao i tko je bio prvi potomak, teško je razaznati. Kuća Marušić Glas Vinodola 21 Dota od nigda Petešje pero V griški zaselak Zajam po prvi put prišli sedandesetih let mladi par z Francuske Emil, sin tete Vere i nje Milana, ki su još pred Drugi svecki rat šli po svitu, va Francusku i žena mu Maria Teresa, ku si zovu od dragosti Mariete. Već od prvoga dana seljani su jih zavoleli i pomogli učit divanit po hrvatski. Mariete po naravi žveljta i dopadljiva ženica, čistokrvna Francuzica, ne samo ča je naučila divanit po hrvatski, nego i čakafski, pa je va ton skoro pretekla svoga Emila, ki je hrvat, ali isto rojen va Francuskoj. Posebno jih je zavolela njihova prva suseda teta Marija Kotorkina. Jedno jutro kad su si skupa pili kafu pita Napisala Zlatica Balas jih teta Marija kako su spali. Ma lipo, lipo… veli Emil, samo nas sako jutro već pred četrtun urun probudi ničiji peteh. Kad zakukurikne probudi nas i prekine san. Teta Marija je zamučala, ni niš odgovorila, popila kafu i žveljto, kako je ona hodila, prošla doma. Ni prošlo ni dvi ure vrimena, kad gre teta Marija nazad i nosi va jednoj ruki lonac, a va drugoj kuglof. San van prnesla malo fine juhice, da se malo okovrate, a i kuglof san van spekla. Kad je zinela kuglof, va škulji od kuglofa bilo je zabodeno velo petešje pero. Četvrta berba lavande u Vinodolu N a polju lavande u Triblju PZ „Plodovi Vinodola“ završena je ovogodišnja četvrta po redu berba cvjetova Lavande Agnustofolije. Kaka saznajemo od ravnatelja zadruge Željka Lončarića, ovogodišnja je berba bila uspješna. Ubrano je 271 kilograma cvijeta lavande od čega je nakon destilacije u destileriji OPG –a Gverina Kučića u Martinšćici na otoku Cresu, dobiveno 2 litre lavandinog ulja i 115 litara hidrolata. Inače priča o PZ „Plodovi Vinodola“ i proizvodima od lavande objavljena je u nedavno izdanoj fotomonografiji „Putevi užitka- Kvarner i Gorski kotar“ Rina Gropuzza. Ulovljen rekord jezera Tribalj U Tribaljskom jezeru, jednoj od najkvalitetnijih šaranskih voda u Hrvatskoj ulovljen je prvi kapitalni primjerak, 20,42 kg težak šaran. Posrećilo se to upornom, spretnom ali i sretnom Mariu Kardoš– članu ŠRD “Šaran” Tribalj. U slobodnom ribolovu na zapadnoj obali jezera nakon dugotrajne borbe i izvlačenja trofeja Kardoš je poljubio izmorenu ribu, obavio “foto session” i kako regule i etika nalažu, pustio šarana natrag u jezero. Ovaj ulov potvrda je dobrog gospodarenja nad jezerom od strane ribolovnog društva ŠRD “Šaran” Tribalj i poruka, pogotovo onima koje privlače kapitalni primjerci, da dođu loviti u Tribalj. 22 Glas Vinodola A ča znači to pero? Pitali su Emil i Mariete. To van je sinjal da ćete od danas bez brige spat i da vas više ne će budit moj peteh aš sam mu ja presudila. Nima on pravo mladih mutit. Emil i Mariete su se zagljedali i samo ča se nisu rasplakali, ča je zbog njih platil neboški peteh. Zavavik jin je bilo žal da su se potužili teti Mariji, ka jin je bila dobra ko mat i ka je, ča jih je volela, žrtvovala svoga peteha. Glas Vinodola 23
© Copyright 2024 Paperzz
