b
pr es
im pla
je tn
ra i
k
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Časopis za zdrav život
Broj 3 - svibanj 2013.
Diabetes
s l a t k i
ž i v o t
Tema broja:
Psihološke tegobe
Kongres pod okriljem Sv. Vlaha
Intervju s dr. sc. Mirjanom Pibernik-Okanović:
Depresivne tegobe u dijabetičara
su dvostruko veće nego u općoj populaciji
godišnji sponzor HSDU-a
Impressum / Sadržaj
br. 3/2013
velika
Internet i nove tehnologije
40 Senzor na ruku, pa prst u uho!
postignuća
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
Diabetes/Slatki život
ISSN 1333-8404
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,
broj 3/2013., godina izlaženja XXI.
Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991,
e-mail: [email protected]
web: http://www.diabetes.hr
1922. godine Marie Krogh je
uvjerila svog muža da započnu
proizvodnju inzulina u Danskoj
Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u
kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i
pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću,
one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i
popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke
za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se
izbjegle kronične komplikacije.
Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je,
a za one koji žele dostavu na kućnu adresu
naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn
koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj”
12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe).
Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na
fax: 01 4847 807 ili na [email protected]
Za izdavača:
Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a
Uredništvo:
Glavna urednica:
dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.
Medicinska urednica:
Kristina Blaslov, dr.med.
Prevencija:
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Edukacija:
mr.sc. Manja Prašek, dr.med.
Prehrana:
Snježana Gaćina, dipl.ms.
Tjelesne aktivnosti:
Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša
fizioterapeutkinja
Djeca i mladi:
mr.sc. Marina Grubić, psihologinja
Grafičko oblikovanje i priprema:
Tatjana Dinter
Lektura/Redaktura:
Tonči Bonaći
Administracija:
Sandra Kerim, Štefica Dolčić
Tisak:
Tiskara Vjesnik
Tiskano: svibanj 2013., u 30 000 primjeraka
DR MARIE KROGH (1874–1943)
Liječnica i znanstvenica, Danska
Marie je imala dijabetes tipa 2
Tim znanstvenika u Kanadi, koji su predvodili Frederick Banting i John Macleod,
otkrio je inzulin 1921. godine. Kao liječnica koja je i sama imala dijabetes tipa 2,
Marie je shvatila važnost ovog otkrića. Za vrijeme posjeta Sjedinjenim Državama,
uvjerila je svog supruga Augusta Krogha, danskog nosioca Nobelove nagrade da
otputuju u Kanadu i zatraže dozvolu znanstvenika kako bi u Danskoj mogli početi
proizvodnju ovog važnog lijeka. Isto tako je uvjerila svog kolegu znanstvenika
Hansa Christiana Hagedorna da im se pridruži jednom kada budu imali dozvolu.
U travnju 1923., prvi bolesnici su primili inzulin proizveden u Danskoj.
Od tada, Novo Nordisk unaprijeđuje inzulinsku terapiju osoba
s dijabetesom.
Urednički savjet:
Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica
Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.
dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić,
dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med.
/ Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni,
dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić,
dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. /
mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof.
dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana
Švast-Singer, dr.med.
Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja
tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži
se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu
s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i
postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika
HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život
boduju se s 2 boda po članku.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik
časopisa Diabetes/Slatki život.
Informatizacija u zdravstvu za
dijabetičara ima i poseban vid
pomoći u praćenju i regulaciji bolesti
zahahvaljujući ekipi poduzetnih
stručnjaka sa FER-a
Također u ovom broju:
4Uvodnik
Izdavač:
Hrvatski savez dijabetičkih udruga
Izdanje: 01-22.02.2013.
GODINA MIJENJAMO DIJABETES
S adržaj:
5
Događanja i akcije
12
Intervju
16
Tema broja
18
Medicina
23Prehrana
25
Recepti
28
Gastro putovanja
32
Tjelovježba
9
Događaji i akcije
34
Iz udruga HSDU-a
Baš nam se digao tlak!
37
Najava dječjeg kampa
Znamo li dovoljno o opasnostima
od povišenog krvnog tlaka? Svjetski
dan zdravlja povod je da problem
ozbiljno shvatimo
38
Djeca i mladi
40
Internet i nove tehnologije
42
Međunarodna iskustva
46
Civilno društvo
48
Popis udruga
Medicina
18 Nema općeg zdravlja
bez oralnog zdravlja
Preporuka je struke da se najmanje
dva puta godišnje kontrolira zube i
usnu šupljinu, posebice ako ste
dijabetičar
50Maldoria
51
Nagradna križaljka
5
Djeca i mladi
38 Kad prihvatiš dijabetes, sve je u
tvojim rukama
Za uspješno upravljanje dijabetesom
i djeca i roditelji moraju uspješno
prebroditi stres nakon postavljene
dijagnoze
Diabetes
www.diabetes.hr
3
Događanja i akcije
Riječ urednice / Poruka predsjednika
br. 3/2013
br. 3/2013
RIJEČ UREDNICE
Kongres pod okriljem Sv. Vlaha
Pomoć u krizi
Ž
ivimo u vremenu kad i bez dijabetesa imamo razloga za nemir, depresiju i nezadovoljstvo. Uz brige u svakodnevnom životu i naša bolest još može biti praćena i bolnim stanjima i pogoršanjem zbog komplikacija.
Pa i prijetnjom smrću.
Možemo li si pomoći sami? Ponekad se moramo suočiti s činjenicom da uz sva naša nastojanja i prihvaćanja preporuka struke ne znamo zbog čega nam je šećer visok ili nizak. Davno sam pročitala u engleskom časopisu Balance da u takvim
situacijama ne smijemo paničariti nego poduzeti sve što treba da trenutno stanje sa šećerom u krvi „sredimo“.
Svatko se od nas na drugačiji način ponaša i uspijeva sam riješiti krizna stanja. Ipak, u nekim je slučajevima potrebna pomoć stručnjaka – psihologa o čemu u ovom broju časopisa možete pročitati u razgovoru s dr. sc. Mirjanom Pibernik-Okanović. O problemima
prilagodbe u djece s dijabetesom tekst je napisala psihologinja Jelena Vajagić iz udruge Veliki za male sa šećernom bolešću. Postoji i
mogućnost da se suočimo osobno ili zbog nekog bližnjeg u obitelji s posebno teškim stanjima što je u nadležnosti palijativne medicine
pa se može potražiti i pomoć duhovnika. To je jedan od oblika pomoći koje daju centri za palijativnu skrb u kojima bi u savjetovalištu
trebali raditi i psiholozi, psihijatri, fizioterapeuti... a koji bi prema zakonu morali biti dostupni u svim medicinskim centrima što se nažalost vrlo sporo realizira.
Onima koji nisu bili u mogućnosti sudjelovati na 11. Kongresu u Dubrovniku sigurno će biti zanimljivo pročitati kako je taj skup prošao
i što su propustili. Po onome što sam čula, bilo je izvrsno.
Želim vam ugodno čitanje.
Mensura (Seka) Dražić
RIJEČ PREDSJEDNIKA
Snaga HSDU-a
U
mnoštvu udruga civilnog društva u Hrvatskoj HSDU može opstati i razvijati se jedino ako zadrži
svoju autentičnost i respektabilnost kao organizacija, što danas ima. Autentičnost, jer predstavlja
autentično stanovništvo s dijabetesom, pa time i respektabilnost što još pojačava i naša samoodrživost kroz aktivno djelovanje. HSDU je organizacija u kojoj prevladava efikasnost, efektivnost, kognitivnost, emocionalnost i ljubav prema organizaciji i svima uključenima u mrežu i projekte. Svi vi, voditelji
udruga i aktivisti koji svoju pozitivnu energiju, vrijeme i znanje ulijevate u zajedničku organizaciju i mrežu, u društveno koristan rad i
unapređivanje udruga i društvene zajednice, bilo lokalne, regionalne ili nacionalne - vi ste autentičan i respektabilan HSDU!
Donijeli smo planove za mandat 2013. - 2017. godine. Napravili smo analize sadašnjeg djelovanja našeg Saveza kroz SWOT analizu
kapaciteta HSDU-a, PEST analizu vanjskog okruženja HSDU-a, analizu korisnika i konkurencije HSDU-a. Odredili i strateške smjernice
našeg budućeg djelovanja za razdoblje od 2013 - 2017. godine.
U društvenoj zbilji nužno je zadržati respektabilnost organizacije uz razvijanje interne demokracije omogućavanjem predlaganja različitih rješenja, uvažavanje volje većine, demokracije na djelu. U HSDU-u smo uspješno proveli demokraciju i na izbornoj skupštini u
Dubrovniku - prvobitno isticanjem tri kandidata za predsjednika. Demokracija na djelu.
Također smo u demokratskoj proceduri izabrali novi Izvršni odbor prema regionalnoj zastupljenosti, koji će ubuduće kormilariti našim
HSDU brodom u moru civilnih udruga Hrvatske, olujama zakonodavne moći i odluka između mogućnosti države i naših objektivnih
potreba. Samo sinergijskim jedrenjem svih nas na HSDU brodu, taj
će brod ploviti dalje na zadovoljstvo 300.000 osoba s dijabetesom u
Lijepoj našoj. Našoj u kojoj jesmo i u kojoj ćemo biti i nastojati je mijenjati i poboljšavati, lokalno, regionalno ili nacionalno.
Davor Bučević, prof.
4
Diabetes
www.diabetes.hr
D
HSDU
ubrovnik, Ragusa, Libertas, Sv. Vlaho...
Pa zatim Marin Držić, Ivan Gundulić, Ruđer Bošković...
Mogli bismo ovako nabrajati zaista dugo. No ono što nas je ovog travnja sve najviše zaokupilo je održavanje 11. kongresa
osoba sa šećernom bolešću u ovom divnom gradu.
Činilo se teško izvedivo na početku. Dubrovnik je svima daleko, put je dug, financijska konstrukcija zatvaranja cijelog projekta
dolaska i boravka nije jednostavna. No, na kraju se svima isplatilo. Četiri dana kongresa, predavanja, radionice, druženja, susreti, sportske igre, pa razgled samog grada... Vjerujemo da smo, sve zbrojivši i oduzevši, svi iz Dubrovnika otišli zadovoljni, puni
dojmova i novih planova i projekata.
Bilo nas je sve skupa 490; predstavnici naših 45 udruga, zatim gosti iz iz susjednih zemalja: Bosne i Hercegovine, Srbije, Makedonije, Slovenije i Kosova. U tri dana kongresa održana su 44 predavanja stručnog dijela kongresa, a natjecanje u sportskim
igrama provodilo se u 10 disciplina. Ne smijemo zaboraviti 17 tvrtki koje su nas podržale i uvelike pomogle kako bi se kongres
uspješno održao.
Prvu večer održana je i Izborna skupština gdje je ponovno za predsjednika izabran Davor Bučević, a izabran je i novi Izvršni i
Nadzorni odbor.
No kongres ne čini samo radni dio, vjerujemo da ste se izvrsno i zabavljali u susretima s dragim prijateljima i kolegama, na plesu
pod maskama, svečanoj večeri, obilasku grada uz stručno vodstvo...
Nadamo se da vam je kongres dao priliku za nove ideje, razmjene iskustava, te da ste se vratili kućama zadovoljni i ispunjeni.
Uz zahvale našim prijateljima, suogranizatorima kongresa, Društvu za zaštitu od šećerne bolesti i Udruge roditelja i djece oboljele od šećerne bolesti „Slatki život“ iz Grada, koji su odradili sjajan posao, te svima vama, našim sudionicima, čiji su nam osmjesi
najveći podstrek da sljedeći kongres pokušamo napraviti još boljim,
Zahvale svim predavačima, sponzorima, te agenciji Dubrovnik Sun bez čije pomoći ne bismo uspjeli stvoriti ovako uspješan kongres!
Podsjetite se i uživajte uz fotografije s kongresa.
Vaš organizator kongresa, HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA
6
Diabetes
www.diabetes.hr
Diabetes
www.diabetes.hr
7
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 3/2013
br. 3/2013
Na Svjetski dan zdravlja 2013. godine utvrđeno:
Trčanjem
do kampa
svaka treća osoba u svijetu boluje od hipertenzije
BAŠ NAM SE DIGAO TLAK!
HSDU
te nakon toga donirali novčana sredstva u skladu sa svojim
Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja fokusirao se na problematiku povišenog krvnog tlaka, odnosno
hipertenziju. Statistika kazuje da u razvijenim zemljama svijeta od hipertenzije boluje 37 posto
muškaraca i 37 posto žena, dok su u Hrvatskoj istraživanja pokazala još poraznije rezultate:
hipertenziju ima 45 posto muškaraca i 43 posto žena
mogućnostima. Uz mjerenje glukoze u krvi educirali smo zainteresirane osobe o šećernoj bolesti.
Akciju su popratili i mediji, te je skupljen iznos koji će svakako
biti od pomoći u organizaciji kampa. Istu takvu akciju ponovit
ćemo u lipnju u Avenue Mallu u Zagrebu.
Nataša Gajski Kovačić
S
C
ity Center One West u Zagrebu se 27. i 28. travnja
pretvorio i u sportski centar. Nenad Šimunko i Ivan
Blažek, osobe koje boluju od šećerne bolesti tip 1
trčali su 2 x 12 sati (radno vrijeme trgovačkog centra) na traci
za trčanje s ciljem da se prikupi novac za djecu oboljelu od
šećerne bolesti. Prikupljen novac Hrvatski savez dijabetičkih
udruga utrošit će za organizaciju kampa za djecu oboljelu od
šećerne bolesti. Doniranje novčanih sredstava vršilo se na
način da su posjetitelji centra besplatno izmjerili glukozu u
krvi na štandu HSDU-a smještenom pokraj trake za trčanje
8
Diabetes
www.diabetes.hr
vjetski dan zdravlja - World Health Day – i ove je godine obilježen 7. travnja. Pod pokroviteljstvom Svjetske
zdravstvene organizacije ovaj se dan u svijetu obilježava još od 1950. godine kako bi
se izgradila svijest o bilo kojoj temi
koja je vezana za zdravlje.
Svake godine riječ je o drugom području, a ove godine u fokusu interesa bila
je borba protiv povišenog
krvnog tlaka - hipertenzije.
U svijetu od te bolesti pati
svaka treća osoba, odnosno
milijarda ljudi starijih od 20
godina. Statistika kazuje da u
razvijenim zemljama svijeta od
hipertenzije boluje 37 posto
muškaraca i 37 posto žena dok
su u Hrvatskoj istraživanja pokazala još poraznije rezultate: hipertenziju ima 45 posto muškaraca i 43
posto žena.
Malo tko ne zna da visoki krvni tlak povećava rizik od srčanog i moždanog udara te zatajenja bubrega. Ako se ne liječi, može uzrokovati sljepoću, srčane tegobe
i u konačnici, zatajenje srca. U 95 posto slučajeva uzrok arte-
rijske hipertenzije nije poznat, no na pojavu visokog krvnog
tlaka utječu debljina, visoki unos soli, alkohola nedovoljno
kretanje I neki drugi faktori. Ove godine posebna pozornost posvećena je utjecaju
povećanog unosa kuhinjske soli u organizam.
Istraživanja su pokazala da svaki
čovjek u Hrvatskoj prosječno
dnevno unese 11,6 grama kuhinjske soli dok udio soli u prehrani školske djece iznosi oko 9
grama dnevno. Prema Svjetskoj
zdravstvenoj organizaciji preporučen je unos 5 grama pa je cilj
nacionalne kampanje smanjiti
unos soli na 5 do 6 grama dnevno u idućih 10 do 15 godina.
Kampanja za smanjenje unosa
kuhinjske soli bez ikakve je dvojbe najjeftinija i najučinkovitija
mjera primarne prevencije.
Hrvatska inicijativa za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli CRASH (Croatian Action on
Salt and Health) čiji slogan je „Manje soli – više zdravlja“ kao
i Nacionalni program smanjenja prekomjernog unosa kuhinjske soli, započeti su još 2006. godine. No, da bi ta kampanja
Diabetes
www.diabetes.hr
9
Događanja i akcije
br. 3/2013
urodila plodom nužna je suradnja s prehrambenom industrijom budući da se velike količine soli u organizam unose gotovom ili polugotovom hranom. Značajne količine soli prisutne
su i u proizvodima za koje ne biste od prve rekli da ih ima u
tolikoj mjeri - primjerice kilogram kruha sadrži najmanje 13
grama kuhinjske soli, a udio soli u nekim pecivima je čak 4,7
posto.
Tijekom Svjetskog dana zdravlja koji je obilježen u Hrvatskoj
i na razini Ministarstva ali i na razini lokalnih zajednica, voditeljica Ureda Svjetske zdravstvene organizacije u Hrvatskoj
prof. dr. sc. Antoinette Kaić Rak, tom je prigodom kazala da
visoki krvni tlak pogađa muškarce više nego žene, a izravno
se povezuje s oko 25 posto infarkta miokarda u Europi te s
oko 42 posto svih smrtnih slučajeva od kardiovaskularnih bolesti u cijeloj europskoj regiji godišnje.
Ravnateljica Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju Zagreb - Srčana, prim. mr.sc. Mirjana Jembrek Gostović, dala je pak kratki osvrt na hipertenziju kao
jedan od čimbenika kardiovaskularnih bolesti. Upozorila je
na podizanje svijesti i senzibiliranje javnosti na pravilan unos
soli koji pridonosi regulaciji krvnog tlaka.
Ravnateljica Zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba dr. Slo-
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
10
bodanka Keleuva, predstavila je Projekt „Spasi život“. Naime,
Zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba povodom Svjetskog
dana zdravlja osmislio je i izradio 6.500 primjeraka naljepnica
„Spasi život“ koje se postavljaju na sva frekventnija mjesta
u Gradu Zagrebu. Naljepnice na jednostavan način prikazuju postupak prve pomoći u slučaju kada se osoba iznenada
sruši i izgubi svijest. Naljepnice se postavljaju u sve ZET-ove
tramvaje i autobuse, u osnovne i srednje škole i dječje vrtiće,
u knjižnice, kazališta i muzeje te u sve sportske objekte na
području Grada Zagreba.
Povodom Svjetskog dana zdravlja 2013. u Školi narodnog
zdravlja Andrija Štampar Medicinskog fakulteta u Zagrebu,
održan je i stručni skup „Kontrolirajte svoj tlak, smanjite rizik
za srčani i moždani udar“. Skup je organizirao Gradski ured za
zdravstvo i branitelje u sklopu projekta “Zagreb zdravi grad”,
uz suorganizaciju Hrvatskog društva za javno zdravstvo Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar“. Na skupu
su prezentirana predavanja na temu „Javnozdravstveni značaj hipertenzije“ i „Epidemiologija akutnog infarkta miokarda
i moždanog udara“, a predstavljeni su i rezultati projekta „Podizanje svijesti o štetnosti prekomjernog unosa soli“.
19.04.2013. CROENERGY 2013 - Ulaganje u obnovljive izvore energije
19.04.2013. Izbor za najuspješniji EU projekt u Hrvatskoj
19.04.2013. Predstavljen projekt prikupljanja zalihe projektnih ideja za strukturne fondove 2014.-2020.
19.04.2013. Ured za udruge - 3. Dani EU fondova
19.04.2013. Održan 1. Simpozij hitne medicine u Koprivnici
19.04.2013. Međunarodni dan zaštite od buke
17.04.2013. Tisućita transplantacija bubrega u KBC Rijeka
17.04.2013. KB Dubrava: specijalistički pregledi radi prevencije karcinoma glave i vrata
16.04.2013. Rijeka: drugi okrugli stol TIH-a o korupciji u zdravstvu
15.04.2013. Otvorena Dnevna bolnica u Klinici za dječje bolesti KBC Split
11.04.2013. Obilježen Dan borbe protiv Parkinsonove bolesti
11.04.2013. Nastavlja se javnozdravstvena kampanja "Za zdravlje. Danas."
10.04.2013. Ministar Ostojić posjetio požešku bolnicu
10.04.2013. Održan tečaj o ekonomskoj evaluaciji zdravstvenih tehnologija
09.04.2013. Otvorene dvije novouređene operacijske dvorane u Kliničkoj bolnici Dubrava
07.04.2013. Svjetski dan zdravlja
05.04.2013. Predstavljen „Vodič za zdravlje“
Diabetes
www.diabetes.hr
Intervju
Intervju
br. 3/2013
br. 3/2013
goršati jer oslabljuje imunološki sustav, a može i otežati podnošenje boli.
Istraživanja pokazuju da depresija
može biti i sama simptom nekih bolesti ili poremećaja kao što su određeni
metabolički poremećaji, neurološke
bolesti poput Parkinsonove i Alzheimerove bolest ili pak endokrinološki
poremećaji poput dijabetesa. O učestalosti depresije u dijabetičara sve se
više govori, a o povezanosti dijabetesa
i depresije kao i ostalih psihičkih bolesti, razgovaramo sa dr. sc. Mirjanom
Pibernik-Okanović, psihologinjom sa
Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac.
RAZGOVOR: Dr. sc. Mirjana Pibernik-Okanović, psihologinja,
Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac
Depresivne tegobe u dijabetičara
su dvostruko veće
nego u općoj populaciji
Klinički oblici depresije i tzv. velika depresivna epizoda javljaju se u 11 posto osoba sa šećernom bolešću,
dok je prevalencija istih poremećaja u ne-dijabetičkoj populaciji pet posto. Pored toga, 31 posto dijabetičkih
bolesnika iskazuje povišene depresivne simptome koji se, iako ne dosežu kriterije za kliničku dijagnozu,
nepovoljno odražavaju na osobnu dobrobit pojedinca i samozbrinjavanje šećerne bolesti
Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
D
ugotrajna potištenost, gubljenje
interesa za život, gubitak interesa za ono što je nekad usrećivalo osobu i za ono u čemu većina ljudi
pronalazi užitak, stalni umor, nesanica….
12
Diabetes
www.diabetes.hr
simptomi su depresije - bolesti koju najbolje opisuje riječ - apatija. Ili slikovitije
rečeno, osobi koja pati od depresije cijeli
je svijet siv. Niti je dobre vijesti raduju,
niti je loše vijesti uzbuđuju.
Ozbiljna medicinska stanja doprinose
depresiji jer fizička slabost smanjuje
otpornost na stres koji predstavlja jedan od glavnih okidača za depresiju.
Depresija može medicinska stanja po-
U radu kojeg ste lani prezentirali na
2. hrvatskom kongresu o prevenciji i
rehabilitaciji u psihijatriji stoji da je
depresivnost u osoba sa šećernom
bolešću otprilike dva puta učestalija
nego u općoj populaciji. Je li suočava-
nje sa samom bolešću razlog depresije ili se depresija češće javlja u razvijenijim fazama šećerne bolesti?
Šećerna bolest je sama po sebi značajan rizični čimbenik za razvoj depresivnih poremećaja raspoloženja
– vjerojatnost da tijekom životnog vijeka razviju depresiju u dijabetičkih je
bolesnika, u usporedbi s fizički zdravim
pojedincima, 24 posto veća. Odnos između šećerne bolesti i depresije nije
nužno posredovan prisutnošću dijabetičkih komplikacija – podaci istraživanja pokazuju da nepovoljna sprega
između šećerne bolesti i depresije
ostaje značajnom i kada se prisutnost
komplikacija statistički kontrolira. To
znači da i različiti drugi čimbenici, ponajprije emocionalni distres uvjetovan
šećernom bolešću, sudjeluju u nastanku depresije.
Raspolažete li podacima koliki je postotak oboljelih od dijabetesa suočen
sa takvim depresivnim epizodama?
Klinički oblici depresije i tzv. velika depresivna epizoda javljaju se u 11 posto
osoba sa šećernom bolešću, dok je
prevalencija istih poremećaja u nedijabetičkoj populaciji pet posto.
Pored toga, 31 posto dijabetičkih bolesnika iskazuje povišene
depresivne simptome koji se,
iako ne dosežu kriterije za
kliničku dijagnozu, nepovoljno odražavaju
na osobnu dobrobit
pojedinca i samozbrinjavanje šećerne
bolesti. U općoj se populaciji bilježi samo 14
posto slučajeva subkliničke depresije. Dakle,
pojavnost depresivnih
tegoba je u dijabetičkih bolesnika dvostruko veća nego u
općoj populaciji. Problem depresije u
dijabetesu možda ćemo moći predočiti
jasnije kažemo li da će se u svake treće
osobe sa šećernom bolešću vjerojatno
pojaviti povišeni depresivni simptomi,
te da će se 10 posto ovih osoba suočiti
s velikom depresivnom epizodom.
O psihičkom zdravlju se danas dosta
govori i piše, pa opet psihički bolesnici
su i dalje suočeni s javnom stigmom.
Što mislite, zašto?
Ideju o stigmi psihičke bolesti možemo
razmatrati na razini socijalne zajednice
ali i na razini stavova i vjerovanja pojedinca. Osobno sam sklonija potonjem
pristupu - razumijevanje vlastitog odnosa prema određenom problemu
čini mi se korisnijim nego li isticanje
da je stav javnosti prema tom problemu pogrešan, iskrivljen, nekorektan ili
obilježavajući. U kliničkoj praksi često
susrećem bolesnike koji imaju emocionalnih teškoća, no zbog različitih su subjektivnih razloga nevoljko raspoloženi
prema psihološkom radu. Navode, primjerice, da njihov problem nije toliko
ozbiljan da ga ne bi mogli riješiti sami,
ili podliježu vjerovanju da bi prihvaćanjem psihološke pomoći potvrdili svoju nedostatnost ili slabost. Je li takav
pristup povezan s javnom stigmatiziranošću psihičke bolesti ili je posrijedi
ambivalencija u svezi psihološkog tretmana, odnosno sklonost pojedinca da
umanjuje važnost psihičkih simptoma
s kojima se suočava? Smatram da je
informiranje bolesnika o tijesnoj sprezi
između fizičkog i psihičkog zdravlja put
prema prevladavanju disfunkcionalnih
vjerovanja o mentalnom zdravlju.
U svom radu navodite da je kod depresije u bolesnika sa šećernom bolešću
važno rano prepoznati simptome i provesti kolaborativnu zdravstvenu skrb.
Na koji način se simptomi mogu uočiti?
Diabetes
www.diabetes.hr
13
Intervju
Intervju
br. 3/2013
br. 3/2013
Kako se u okviru Klinike Vuk Vrhovac provodi
terapija za one bolesnike suočene sa psihičkim
tegobama? Postoje li u
sklopu dnevne bolnice i
Promjene raspoloženja su sastavni dio
svakodnevnog života. Loša razdoblja
ne moraju nužno značiti da se radi
o razvoju depresivnog poremećaja.
Primjerice, izgubimo li blisku osobu
ili doživimo neuspjeh u ostvarivanju
nekog osobno važnog cilja, tuga i potištenost bit će prirodni odgovori na
događaj. Da bismo prepoznali granicu
na kojoj emocionalna ranjivost prelazi u možebitni depresivni poremećaj,
moramo obratiti pažnju na dva osnovna čimbenika: na trajanje depresivnog
raspoloženja i njegove posljedice na
svakodnevne aktivnosti. Opazimo li
da tegobe traju dugo, te da značajno
narušavaju naš svakodnevni život, socijalne kontakte i slično, vrijeme je za
odluku da porazgovaramo o njima sa
14
Diabetes
www.diabetes.hr
psihološke terapije? Koliko se bolesnika odaziva?
U okviru Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac postoji
Ambulanta za psihološku
medicinu u kojoj redovno
rade psiholozi, a povremeno se uključuje psihijatar. Psihološka je pomoć,
dakle, dostupna svakom
bolesniku sa šećernom
bolešću. Da bismo potaknuli svjesnost bolesnika
o važnosti psiholoških
čimbenika u liječenju šećerne bolesti, posljednjih
nekoliko godina prakticiramo organizirati kratki razgovor s bolesnicima koji dolaze u Kliniku prvi puta.
U toj ih prilici informiramo o mogućnostima za psihološku podršku i pomoć,
radnom vremenu ambulante, kontaktnim telefonskim brojevima i sl. Pored
toga, kod svih bolesnika koji dolaze na
prvi pregled primijenimo kratke upitnike za probir depresivnih i anksioznih
tegoba. Pokaže li se da su rezultati upitnika povišeni, odnosno da bi mogli upućivati na kliničke poremećaje raspoloženja, obavijestimo bolesnike o nalazu i
sugeriramo im da se nakon ovladavanja
osnovnim mjerama liječenja, jave psihologu. Dio bolesnika to doista i učini.
Dnevna bolnica predviđa svojim programom svakodnevni rad u psihološkoj
radionici. On je prvenstveno namije-
njen osviješćivanju emocionalnih teškoća koje utječu na samozbrinjavanje
bolesti, te podršci za istraživanje mogućih promjena zdravstvenog ponašanja. Psihološki rad u Dnevnoj bolnici je
prevladavajuće psihoedukacijski – s bolesnicima se razmjenjuju znanja koja bi
mogla biti korisna pri planiranju osobno
prihvatljivog plana liječenja. Polaznicima Dnevne bolnice u kojih se procijene
ozbiljnije emocionalne tegobe sugerira
ne i kratkotrajne bihevioralne intervencije mogu popraviti raspoloženje i
unaprijediti zdravstveno ponašanje u
bolesnika s depresivnim simptomima.
se individualni rad s psihologom.
jasno je da se radi o nepovoljnoj sprezi
koja može imati pogubne posljedice na
osobnu dobrobit bolesnika. Budući da
svaka navika podrazumijeva odluku pojedinca o tome što želi ili ne želi činiti,
smatram da u većine postoji mogućnost
odabira. Nije uvijek lako odreći se prekomjernog konzumiranja alkohola primjerice, no ako je osoba spremna potražiti
pomoć za psihičke tegobe koje su djelomično odgovorne za takvo ponašanje,
izgledi za promjenu postoje.
Psihički bolesni dijabetičari skloniji su i
zanemarivanju postupaka samozbrinjavanja bolesti. Zanemaruju zdravu prehranu, tjelovježbu i mjerenje glukoze
u krvi, a skloniji su i različitim propustima pri uzimanju lijekova za snižavanje
glukoze, lipida i krvnog tlaka za nego
oni dijabetičari koji nemaju simptome
depresije. Začarani krug se nastavlja
jer time se dodatno narušava njihovo
fizičko stanje, pa zbog toga i dodatno
psihički pate. Kako izaći iz tog kruga?
Teškoće samozbrinjavanja šećerne bolesti izražene su i u bolesnika s
blažim, subkliničkim emocionalnim
simptomima. S obzirom da je takvih
bolesnika znatno više nego onih s kliničkom dijagnozom nekog psihičkog
poremećaja, čini mi se opravdanim da
se edukacijske i psihološke aktivnosti
usmjere prvenstveno prema njima. U
istraživanju koje provodimo posljednje
tri godine, a koje se odnosi na utjecaje
bihevioralnih tretmana – psihoedukacije, tjelovježbe i kratke dijabetičke
re-edukacije, na depresivne simptome
i kontrolu šećerne bolesti, prvi rezultati sugeriraju smanjenje depresivnih simptoma i učestalije provođenje
postupaka samozbrinjavanja. Iako se
ne radi o pokazateljima koje možemo
smatrati konačnima - prikupljanje podataka je još uvijek u tijeku - može se
pretpostavljati da relativno jednostav-
Uz psihičke bolesti česti su pratilac nikotin i alkohol – kako se takav način
života odražava na šećernu bolest?
Kao psiholog nisam kompetentna prosuđivati kompleksne odnose između štetnih navika i tijeka šećerne bolesti. Ipak,
U idealnim uvjetima, na koji bi način
trebalo provoditi skrb o šećernim bolesnicima koji pate od psihičkih tegoba?
Najboljim se obično pokazuje stupnjevit pristup koji se temelji na redovitom mjerenju depresivnih simptoma,
te praćenju promjena. Objasnit ću
to primjerom. Ako je početna razina
simptoma umjerena, može se procijeniti dovoljnim da se bolesniku kao
način ovladavanja depresivnim tegobama preporuči neki jednostavan pristup, primjerice tjelovježba. Ukoliko
ne dođe do poboljšanja, preporuči se
složeniji tretman, poput terapije razgovorom. Ako se niti nakon toga ne
opazi napredak, zaključuje se da prethodni postupci nisu bili dovoljni te se
prelazi liječenje psihofarmacima. Učestalo praćenje bolesnika s depresivnim
tegobama omogućava, dakle, prilagođavanje tretmana od jednostavni-
jih prema složenijim oblicima, ili pak
prekid ukoliko je došlo do povlačenja
simptoma. Redoviti probir za psihičke
simptome i praćenje promjena osnovica su učinkovite skrbi o dijabetičkim
bolesnicima, osobito onih u kojih je
samozbrinjavanje šećerne bolesti loše.
Koliko je podrška obitelji značajna u
prevladavanju simptoma depresije?
Obiteljska podrška je značajna za ovladavanje simptomima depresije, no u
nekim slučajevima ne i dovoljna. Izuzetno je važno da obitelj prihvati problem i bude spremna o njemu razgovarati. To će pomoći pogođenoj osobi
da se lakše nosi s teškoćama, te da donese odluku o eventualno potrebnim
dodatnim oblicima pomoći.
još nisu uznapredovale do mjere koja
ograničava pojedinca u obavljanju
svakodnevnih aktivnosti i ostvarivanju
osobnih ciljeva. S obzirom da podaci
istraživanja sugeriraju da je depresija
jedan od rizičnih čimbenika za razvoj
komplikacija, praktični bi naputak bio
da se s liječenjem depresije počne što
prije. U protivnom događaji će se vjerojatno odvijati u zatvorenom krugu:
depresivnost- slabo zbrinjavanje bolesti- osjećaj neefikasnosti-pogoršanje
depresije- daljnje pogoršanje kontrole
bolesti - razvoj komplikacija - još veće
produbljivanje depresije.
Cilj nam je, dakle, osnaživanje bolesnika za aktivno samozbrinjavanje bolesti uz pomoć dijabetičke edukacije i
psihološkog rada, ukoliko se pokaže
potrebnim. Ako se komplikacije ipak
razviju, ostaje mogućnost psihološke
potpore za prilagođavanje stanju. Psihološko savjetovanje i podrška mogu
se ostvariti u Ambulanti za psihološku
medicinu Sveučilišne klinike Vuk Vrhovac. Općenito je znano da su učinci
psihološkog rada to veći što je osoba
motiviranija za uključivanje. I u osoba
sa šećernom bolešću, briga za emocionalnu dobrobit i traženje psihološke
pomoći u slučaju doživljene potrebe,
važni su sastavni dijelovi liječenja.
Na koji način teške komplikacije šećerne bolesti (poput amputacija ili pak
sljepoće) utječu na psihičko zdravlje
dijabetičara? Kakva se psihološka potpora pruža takvim bolesnicima?
Emocionalni simptomi i komplikacije
šećerne bolesti povezani su dvosmjerno. S jedne strane prisutnost emocionalnih simptoma je rizični čimbenik
za razvoj dijabetičkih komplikacija,
uključujući retinopatiju, nefropatiju,
neuropatiju, kardiovaskularnu bolest i
erektilnu disfunkciju, dok s druge prisutnost komplikacija šećerne bolesti
povećava rizik za razvoj emocionalnih
simptoma. Nedvojbeno, bolesnici
KUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 3/2013
s razvijenim komTraženi pojam je
plikacijama čine
veoma vulnerabilIme i Prezime
nu skupinu kojoj
treba
posvetiti
God. rođenja
Dijabetičar od
osobitu pažnju.
Najviše se može
Adresa
učiniti dok komplikacije bolesti

stručnom osobom, odnosno da se informiramo o
mogućnostima za psihološku pomoć.
izreži i pošalji na adresu redakcije
Diabetes
www.diabetes.hr
15
Tema broja
Tema broja
br. 3/2013
br. 3/2013
Četverodnevna edukacija sekundarnih edukatora za osobe s dijabetesom tip 2
Kako se suočiti s dijagnozom dijabetesa
BUDIMO PAMETNI I RACIONALNI:
SAMO POGLEDAJMO ISTINI U OČI
Ako primijetite da se zbog otkrivene bolesti ne uspijevate ni samostalno ni uz pomoć društvene okoline
izboriti s depresijom i tjeskobom, te da zbog toga imate teškoće i da pati vaša kvaliteta života, najbolje je
obratiti se timu za mentalno zdravlje. Vjerujte, oni znaju kako će vam pomoći
Ivana Dujić, mag. psych.
O
boljenja koja traju najmanje šest mjeseci tijekom
kojih postoje razdoblja poboljšanja i pogoršanja,
ali koja najčešće imaju lošu prognozu te izazivaju
posljedice koje utječu na kvalitetu života pojedinca, nazivamo kroničnim bolestima (6).
Dijabetes je jedna od najčešćih kroničnih bolesti i kao takva
može imati i niz posljedica na psihu oboljele osobe. Zašto?
Kad spozna da boluje od kronične bolesti pojedinac (kao
i njegova obitelj) na početku može negirati samo stanje ili
osjećati ljutnju, a potom slijedi žalovanje, depresivna faza te
u konačnici pomirenje sa stanjem (1).
No, s pomirenjem sa stanjem bolesti ne mora nužno doći i do
poboljšanja psihičkog stanja pojedinca budući da svakodnevna briga oko različitih životnih aspekata izazivaju veliki napor
i stres koji posljedično mogu dovesti do depresije. Depresija
je poremećaj raspoloženja koji karakterizira niz simptoma
među kojima su najčešći negativne misli i očekivanja, beznadnost, samokritičnost i osjećaj bezvrijednosti, povlačenje
u sebe, iznenadni gubitak apetita ili pretjerani apetit, nesanica ili pretjerano spavanje, osjećaji krivnje, žalosti i tjeskobe,
te gubitak energije, interesa i generalna tromost.
Ukoliko je ovakvo stanje neprekidno prisutno tijekom najmanje dva tjedna, a predstavlja promjenu u odnosu na uobičajeno funkcioniranje pojedinca, potrebno je potražiti pomoć
kako bi se utvrdilo da li je zaista riječ o depresivnoj epizodi
i na koji način osoba može dobiti stručni savjet. Istraživanja
pokazuju da među oboljelima od dijabetesa petina njih, ili
Vrijeme održavanja: 6. - 9. lipnja 2013.
Mjesto održavanja: Zagreb.
Polaznici: članovi udruga Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga, u ovome terminu 10 osoba.
Predavači: liječnici specijalisti, medicinske sestre, nutricionist.
Trošak tečaja i boravka u Zagrebu pokriva Hrvatski savez dijabetičkih udruga.
Edukacija edukatora laika planirana je Nacionalnim programom zaštite od šećerne bolesti i HSDU će je provoditi kontinuirano. Polaznici tečaja će organizirati stručne programe edukacije u lokalnim udrugama prema Nacionalnom programu.
Nakon završenog tečaja i položenog testa polaznici dobivaju potvrdnicu od HSDU-a.
Prijave: na [email protected] do 27. svibnja 2013. (odnosno do popune mjesta).
Više pojedinosti o tečaju možete naći na www.diabetes.hr te u dopisu poslanom na adrese udruga.
Zahvaljujemo tvrtki Novo Nordisk Hrvatska d.o.o. na pomoći u organizaciji radionice.
čak četvrtina, pati od depresije, a najčešćim uzrokom ove povezanosti smatra se stres (2).
Hoće li stres zbog bolesti negativno djelovati na psihičko zdravlje
pojedinca najviše ovisi o strategijama suočavanja s bolesti koje
pojedinac primjenjuje. Emocionalne reakcije koje služe trenutnom „ventiliranju“ emocija i pražnjenju napetosti učinkovita su
reakcija na bolest samo tijekom kratkog razdoblja, a dugoročno
su povezane s lošijom kvalitetom života oboljelih (5).
Jednako je tako izbjegavanje suočavanja sa situacijom povezano s lošijom kvalitetom života. Ono što pomaže prilagodbi na
dijabetes je aktivno suočavanje s bolešću i to putem edukacije
o potrebnim mjerama i načinima držanja dijabetesa pod kontrolom, te putem traženja informacija i socijalne podrške (7).
Kako bi pružile nužnu podršku u procesu educiranja o dija-
betesu, udruge redovito organiziraju razna predavanja i radionice na kojima možete naučiti na koji način što kvalitetnije
živjeti s dijabetesom.
Kod socijalne podrške važno je da ona bude primjerena te da
je pojedinac ne percipira kao znak samilosti od drugih ili znak
vlastite bespomoćnosti i nemogućnosti kontrole bolesti. U
tom kontekstu važnije je da osoba koja boluje od dijabetesa
u svojoj okolini susreće prihvaćanje, razumijevanje i odobravanje, a ne pretjeranu pomoć oko samog tretmana bolesti. U
obiteljskoj okolini važno je da su članovi, kao i sami dijabetičari, prvenstveno dobro informirani te da pružaju podršku (7).
Ono što valja istaknuti jest da su se grupe podrške od strane
drugih dijabetičara poput sastanaka, kampova, radionica ili
kongresa udruga dijabetičara, pokazale iznimno korisnima za
poboljšanje kvalitete života i psihičkog nošenja s dijabetesom, osobito u
starijoj dobi (2, 4). Tu treba spomenuReference......
ti i kongres osoba sa šećernom bolešću koji se nedavno, već po jedanaesti
put, održao u Hrvatskoj, ovom prili1. Diminić-Lisica, I. Rončević-Gržeta. Obitelj i kronična bolest. Medicina
fluminensis 2010: 46(3):300-308
kom u Dubrovniku. Kongresi poput
ovoga omogućuju upoznavanje te su
2. J.L. Gilden , M.S. Hendryx , S. Clar , C. Casia, S.P. Singh .: Diabetes
kao takvi izvrsna prilika za razmjenu
support groups improve health care of older diabetic patients. Journal of
American Geriatrics Society 1992: 40(2): 147-150
iskustava i znanja te davanje i primanje socijalne podrške i ohrabrenja od
3. M. Grubić: Stres i dijabetes. Paediatria Croatica 2003: 41(1). 159-162
strane ljudi u sličnoj situaciji.
4. M. J. Coffman: Effects of tangible social support and depression on
U slučaju da primijetite da se ne usdiabetes self-efficacy. Journal of gerontological nursing 2008: 34(4): 32-39
pijevate samostalno a niti uz pomoć
5. M. Jović, A. Vulić-Prtorić : Strategije suočavanja sa stresom i kvaliteta
društvene okoline izboriti s depreživota djece oboljele od dijabetesa. Review od psychology 2009: 16(1): 29-36
sijom i tjeskobom, te da zbog toga
6. N. Pop Jordanova, S. Fustić, T. Zorčec: Kronične bolesti u djece i
imate teškoće i da pati vaša kvaliteta
adolescenata – neke psihološke karakteristike. Paediatria Croatica 2008:
52(2): 71-76
života, najbolje je obratiti se timu za
mentalno zdravlje gdje ćete uz raz7. Petričić, A. Vulić-Prtorić: neki prediktori suočavanja s dijabetesom TIP I i
TIP II. Društvena istraživanja 2009: 18(1-2): 47-66
govor dobiti potrebnu pomoć.
Diabetes
www.diabetes.hr
17
Medicina
Medicina
br. 3/2013
br. 3/2013
Savjeti za dobro oralno zdravlje kod šećerne bolesti
"NEMA OPĆEG ZDRAVLJA
BEZ ORALNOG ZDRAVLJA"
Danas je jedan od glavnih ciljeva u stomatologiji (dentalnoj medicini) unaprijediti oralno zdravlje
(zdravlje usne šupljne) jer se time unapređuje opće zdravlje
Doc. dr. sc. Miranda Muhvić Urek, dr. med. dent., specijalist oralni patolog
Klinika za dentalnu medicinu, KBC Rijeka
U
sna šupljina dio je organizma i u njoj se mogu očitavati
brojne sustavne bolesti (npr. slabokrvnost, bolesti želuca,
bolesti jetre, pa i šećerna bolest). Također, infekcije usne
šupljine mogu se širiti u okolne i udaljene organe uzrokujući niz
zdravstvenih problema koji kod osoba s oslabljenim obrambenim sustavom mogu uzrokovati i po život opasne komplikacije
(tzv. fokalne infekcije). Zato je danas jedan od glavnih ciljeva
u stomatologiji (noviji naziv naše struke je dentalna medicina)
unaprijediti oralno zdravlje (zdravlje usne šupljne) jer se time
unapređuje opće zdravlje. Jedan od naših slogana je "NEMA OPĆEG ZDRAVLJA BEZ ORALNOG ZDRAVLJA".
Osobe sa šećernom bolešću česti su pacijenti u ordinaciji dentalne medicine. Zbog oslabljenog obrambenog sustava, mikrovaskularnih i makrovaskularnih komplikacija te neuroloških
komplikacija, u usnoj šupljini ovih pacijenata nalazimo zadah
po acetonu, suhoću usta, brojne zubne karijese, bolesti zubnih
desni (krvarenje, gingivitis, parodontitis, gnojni iscjedak iz zubnih desni), gljivične infekcije (kandidijazu), crvene usne kutove,
povećane žlijezde slinovnice te oralni lihen (slika 1). Vrlo često
pacijenti se žale i na pečenje u usnoj šupljini. Broj i stupanj ovih
oralnih promjena u direktnoj je vezi sa stupnjem regulacije šećerne bolesti. Tako u osoba s dobro reguliranom šećernom bolešću ne nalazimo ili nalazimo vrlo malo oralnih promjena, dok
u osoba s loše reguliranom bolešću nalazimo brojne promjene.
Danas se parodontitis (bolest zubnih desni) smatra šestom komplikacijom šećerne bolesti. Postoje dokazi da između šećerne
bolesti i parodontitisa postoji obostrana povezanost tj. da loše
regulirana šećerna bolest pridonosi nastanku i težini parodontitisa, ali i da neliječeni parodontitis utječe na lošu regulaciju
šećerne bolesti (glikemijskog indeksa). Zadatak je doktora dentalne medicine ili specijalista iz dentalne medicine da liječe te
18
Diabetes
www.diabetes.hr
oralne promjene u usnoj šupljini te da educiraju pacijente o
poboljšanju oralnog zdravlja. No, za održavanje oralnog zdravlja
i sprečavanje nastanka promjena u usnoj šupljini važnu ulogu
ima i sam pacijent održavanjem dobre oralne higijene, redovitim kontrolama kod doktora dentalne medicine i dobrom regulacijom šećerne bolesti.
Redoviti kontrolni pregledi izuzetno su bitni za unapređenje
oralnog zdravlja. Savjetuju se kontrole najmanje dva puta godišnje. Pri tome je bitno da:
-informirate doktora dentale medicine da bolujete od dijabetesa i od kojeg tipa
-ponesete sa sobom medicinsku dokumentaciju o dijabetesu ali
i o drugim sustavnim bolestima
-ponesete popis lijekova te informirate doktora koje lijekove
stalno i povremeno koristite
-informirate doktora o stupnju regulacije dijabetesa (doktoru je
bitno da li je šećerna bolest dobro ili loše regulirana)
-ponesete sa sobom glukometar
-pojedete nešto prije posjeta doktoru dentalne medicine (najbolje vrijeme posjeta je kada je šećer stabilan i kada je djelovanje
dijabetičke terapije na niskoj razini); ukoliko ste na inzulinu preporuča se posjet doktoru nakon jutarnje doze inzulina i obroka
-uzmete uobičajene lijekove osim ako vas doktor dentalne medicine ne uputi u ispravljenu dozu u dogovoru s doktorom koji
vodi osnovnu bolest
Doktor dentalne medicine napravit će detaljni pregled svih struktura u usnoj šupljini (zubi, zubnih desni, oralne sluznice i žlijezda
slinovnica) te provesti terapijske postupke da se bolesti u usnoj
šupljini pravovremeno izliječe. Ukoliko on nije u mogućnosti provesti liječenje poslat će vas specijalistima dentalne medicine.
Ukoliko osjetite ili primijetite:
-zadah iz usta
-suhoću usta ili osjećaj puno guste ljepljive sline
-pečenje u ustima
-krvarenje iz desni ili klimanje zuba
-crvenilo sluznice ili jezika
-crvene i ispucale usne kutove
-bijele naslage na sluznici i jeziku, zatažite pomoć doktora dentalne medicine
Za održavanje oralnog zdravlja i sprečavanje bolesti od velike je
važnosti dobra oralna higijena. Potrebno je četkati zube najmanje dva puta dnevno, ujutro i navečer u trajanju od dvije minute.
Savjetuje se upotreba meke („soft“) četkice. Pri tome je potrebno
očetkati zube s unutarnje, vanjske i gornje, odnosno donje strane
laganim kružnim i vibrirajućim pokretima (slika 2). Najmanje jednom dnevno treba koristiti interdentalni konac (slika 3) ili interdentalne četkice (slika 4) kako bi se uklonili ostaci hrane između
zuba. Četkanje zuba preporuča se jedan sat nakon obroka. Nakon
obroka usta i protetske radove isperite vodom. Također je preporuka uzeti gumu za žvakanje bez šećera nakon obroka. Ona stimulira stvaranje sline, čisti usta od ostataka hrane te podiže pH sline
čime sprečava nastanak karijesa. Vodice za ispiranje usta i oralni
antiseptici mogu se koristiti ali oprezno, ne prečesto i predugo
(uobičajena shema je 15 dana korištenja pa 15 dana pauze).
Ukoliko imate mobilne protetske radove (djelomične ili potpune
proteze koje se vade iz usta), ne nosite ih noću, već ih navečer
dobro operite tekućim sapunom i potopite u čašu vode ili teku-
ćinu za održavanje higijene proteza.
Ukoliko imate suha usta izbjegavajte paste za zube s jakim okusima, one često uzrokuju pečenje u ustima. Na tržištu postoje
paste za zube koje se koriste kod pacijenata sa suhim ustima.
Kad kupujete pastu za zube izaberite onu koja u sebi sadrži fluor
(on štiti zube od karijesa).
Suhoću usta možete si olakšati žvakanjem guma za žvakanje bez
šećera, otapanjem bonbona bez šećera te ispiranjem usta čajem
od korijena bijelog sljeza. Danas na tržistu postoje i brojni preparati umjetne sline u obliku spreja, tekućina ili gela. Trenutačno na teret HZZO možete dobiti preparate spreja (Glandosane
sprej) i otopinu (Caphosol otopinu).
Budući da je sluznica usne šupljine kod pacijenata sa šećernom
bolešću tanka i podložnija infekcijama i ozljedama, savjetuje se
izbjagavanje pušenja, alkohola i crne kave. Te tvari isušuju i iritiraju sluznicu te povećavaju mogućnost oralnih infekcija.
Dobrom oralnom higijenom kod kuće i redovitim kontrolama
kod doktora dentalne medicine i vaš osmijeh može biti blistav.
Održavanjem dobrog oralnog zdravlja pridonosite boljoj kontroli
šećerne bolesti i boljem općem zdravlju.
Vidimo se u rujnu!
Svake godine 12. rujna obilježava se Svjetski dan oralnog
zdravlja. Toga se dana u našoj zemlji održavaju različita događanja u obliku organiziranih predavanja i radionica o oralnom
zdravlju, dijeljenje četkica i pasta za zube te besplatnih pregleda, pa vas pozivam da nam se pridružite.
Tehnika četkanja zuba. Zubi se četkaju s vanjske,
unutarnje te gornje odnosno donje strane laganim kružnim i vibrirajućim pokretima.
Korištenje interdentalnog konca. Konac dužine oko 40 cm omota se oko
srednjeg prsta obje ruke, te lagano
provlači izmedu zubiju pokretima naprijed-natrag pridržavajući konac palcem i kažiprstom. Kad se konac ošteti
ili zakrvari odmota se 5 cm neupotreljenog konca te se nastavlja s čišćenjem sljedećeg interdentalnog prostora.
Oralne komplikacije šećerne bolesti. a) suhoća usta-suha i istanjena sluznica jezika;
b) gljivična infekcija-kandidijaza-crveni i
ispucali usni kutovi; c) gljivična infekcijakandidijaza-crvena sluznica nepca d) oralni lihen; e) karijes u području vrata zuba;
f) parodontitis-upala zubnih desni-krvarenje zubnih desni i klimavost zuba.
Interdentalne
četkice i njihovo
korištenje. Za čišćenje interdentalnih prostora
stražnjih zuba te
za čišćenje interdentalnih prostora između zuba kada postoji razmak između zuba ili povlačenje zubnih desni puno su prikladnije interdentalne četkice. Četkica se postavlja u prostor između zuba te potiskuje prema unutrašnjosti usta, izvlači i taj se postupak ponavlja nekoliko puta.
Diabetes
www.diabetes.hr
19
Medicina
Medicina
br. 3/2013
br. 3/2013
Preuzeto iz Diabetes Voice br. 57, prosinac 2012
Depresija i dijabetes - veliki
izazov za osobe s dijabetesom i
zdravstvene radnike
Nia Coupe, Charlotte Garrett, Linda Gask
D
ijagnoza dijabetesa je uvijek stresna, ljudi su iznenada
suočeni sa strogim režimom liječenja, uključujući izmjenu prehrane, redovitog praćenja glukoze u krvi, što često
dovodi do raznih novih strahova i odgovornosti za vlastito zdravlje. Problemi emocionalne prilagodbe na stanje mogu imati negativne učinke na samokontrolu dijabetesa - što pak može utjecati na emocionalnu dobrobit. U ovome tekstu autori govore o
povezanosti dijabetesa i depresije te predlažu model zajedničke
skrbi za osobe s dijabetesom i problema mentalnog zdravlja.
Stopa depresije u ljudi koji imaju dijabetes je dvostruko veća od
one u općoj populaciji. Nadalje, kada se depresija stavi u kontekst s dugotrajnim stanjima kao što je dijabetes, depresija je
značajno povezana s velikim smanjenjem zdravstvenog statusa
nego što je to slučaj kod depresije same, ili za jedan ili više drugih dugotrajnih stanja.
Mentalno i fizičko zdravlje u dijabetesu
Suživot s dijabetesom može dovesti do tjeskobe, tuge i depresije
kroz teret koji dijabetes nosi te njegovom utjecaju na funkciju i
kvalitetu života. Problemi u promjenama raspoloženja mogu dovesti do slabijih rezultata samokontrole, zbog smanjene sposobnosti da osoba brine o svom zdravstvenom stanju, ili do nezadovoljavajuće komunikacije na liniji liječnik-pacijent. Kako bi bolje
razumjeli odnos između depresije i dijabetesa, naša istraživačka
skupina provela je 22 studije o toj temi. Zaključak studije je ukazao na široku paletu psiholoških reakcija i potvrdio da utjecaj dijabetesa na funkcioniranje osobe, kao i sukobe sa zdravstvenim
radnicima te sa vlastitom obitelji, može biti značajan izvor stresa
za osobe s dijabetesom.
Bilo da pojedinac vidi sebe kao "osobu s dijabetesom" ili kao
"dijabetičkog pacijenta", vrlo je važno u smislu emocionalne
20
Diabetes
www.diabetes.hr
prilagodbe i njenog utjecaja na samokontrolu. Koliko je ta etiketa koju si stavimo značajna, o tome se vode vruće rasprave, no
koncept je neupitan - ljudi koji prvenstveno vide sebe kao "osobu koja ima dijabetes" mogu osjećati veću kontrolu nad svojim
stanjem i obavljati samokontrolu učinkovitije,
a oni koji sebe vide kao "dijabetičkog pacijenta“ podrazumijevaju da ih je dijabetes
pretvorio u nekoga čije je stanje loše,
pod povećanim su psihičkim stresom te
također imaju slabije rezultate samokontrole.
Naša studija je također istaknula raznolikost u reakcijama
na psihološki stres kod ljudi
s dijabetesom. Dobivali smo
ponekad i neadekvatne odgovore zbog obrambenog stava i
poricanja ranjivosti, u mjeri koja
remeti njihovu sposobnost da
se uključe u rad sa zdravstvenim
službama i da kvalitetno vrše samokontrolu. Istaknut je i širok izbor strategija koje koriste
osobe s dijabetesom za
suočavanje s psihološkim stresom.
Prepoznavanje i dijagnoza depresije
Istraživanja, uključujući i
ona na našoj odabranoj
grupi, pokazuju nekoliko važnih razloga zašto depresija prolazi
neopaženo. Prvo, samo mali broj ljudi s dugotrajnim stanjima,
kao što je šećerna bolest, se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
povezuje s psihološkim problemima, kod većine ljudi karakteriziran je problem kao isključivo fizičke prirode. Drugo, ljudi s
dijabetesom i zdravstveni radnici mogu "normalizirati" depresiju
kod ljudi s dijabetesom tumačeći je kao opći i sasvim razumljiv
odgovor na promjene i gubitke povezane sa tim stanjem.
U porastu je djelotvorno kontroliran pristup bolesti u konzultacijama s liječnikom obiteljske medicine u nekim bogatijim državama, kao što je Velika Britanija, što također može predstavljati
problem jer sužava mogućnost da se uopće povuče pitanje depresije kod osobe. Iako se u Velikoj Britaniji inzistira na kompletnom pregledu osobe s dugotrajnim stanjima, kao što je šećerna
bolest, malo je poznatih nalaza obrada, vrlo vjerojatno jer osobe
koje su pregledavane ne poduzimaju daljnje korake u obradi. U
međuvremenu, pitanje kako nazvati i etiketirati depresiju čini
poseban izazov, a ljudi sa dugotrajnim stanjima možda neće željeti prihvatiti svoj problem kao poseban poremećaj koji zahtijeva posebnu skrb. Etikete kao „psihijatrijski poremećaj“ još uvijek
nezasluženo nose stigmu, ali može im se oduprijeti.
Učinkovitost trenutno dostupnih tretmana
Trenutno dostupni tretmani za depresiju, kao što su tablete antidepresivi i psihološki tretmani sa stručnjacima su učinkovite u
poboljšanju smanjenja simptoma depresije kod osoba s dijabetesom. U Velikoj Britaniji, takvi tretmani su preporučeni od strane Nacionalnog instituta za zdravlje i kliničku izvrsnost (NICE) za
osobe s depresijom, kao jedna od mjera u modelu skrbi.
Međutim, malo dokaza postoji o učinku liječenju koji ostvaruju
istodobno poboljšanje kako u psihičkom, tako i fizičkom zdravlju - što predstavlja daleko veći izazov. Doista, nedavni pregled
psihosocijalnih tretmana u osoba s ko-morbidnom depresijom
i dijabetesom nije se mogao odrediti barem jedan specifičan
oblik tretmana koja dosljedno pruža poboljšanja u simptomima
i rezultatima kako za fizičko, tako i mentalno zdravlje.
Zajednička briga
Zajednička briga, takav način organiziranja skrbi za osobe s kroničnim stanjima, uputan je način cjelovite skrbi za osobe s dijabetesom i ko-morbidnih afektivnih poremećaja te može dati
bolje rezultate. Zajednička briga u pravilu uključuje:
- uključivanje više stručnjaka u tretman, predvođenih jednim
stručnjakom
- strukturirani plan tretmana
- planirana suradnja nakon tretmana (follow-up)
- što uža suradnja i komunikacija među zdravstvenim stručnjacima.
Uloga ovoga stručnjaka koji vodi tretman jest da pomogne osobi
s dijabetesom povezati sve načine skrbi. Ovu ulogu može vršiti bilo koji stručnjak iz područja primarne zaštite, iako rezultati
meta analiza slučajeva zajedničke skrbi za depresiju pokazuju
da je možda bolje uzeti stručnjaka specijaliziranog za mentalno zdravlje. Ovakav stručnjak-voditelj će komunicirati i povezati
sve ostale stručnjake koji djeluju u ovom tretmanu zdravstvene
skrbi, a idealno bi bilo da može pružiti brzu psihološku pomoć
te motivacijsku potporu ljudima koji su pod stalnim nadzorom
stručnjaka za mentalno zdravlje.
Primjeri iz SAD-a pokazuju da ovakav model zajedničke skrbi
doista može poboljšati rezultate za osobe s depresijom i šećerne bolesti unutar primarne zdravstvene zaštite. Nedavna usporedba modela zajedničke skrbi u odnosu na uobičajenu skrb
za osobe s depresijom i ko-morbidnom dijabetesa i/ili bolesti
srca, pokazuje da je došlo do značajnih poboljšanja, kako kod
fizičkog, tako i psihičkog zdravlja. U Velikoj Britaniji je također u
tijeku proces ispitivanja može li zajednička skrb proizvesti slične
rezultate u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u osoba s depresijom i
dijabetesom i/ili bolesti srca.
Buduće smjernice
Problemi mentalnog zdravlja kao što je depresija ostaju neprepoznati i neprimjereno liječeni kod osoba s dijabetesom. Ograničen uspjeh u postizanju i psihičkog i fizičkog zdravlja proizlazi
od postupaka u tijeku liječenja. Put unapređenja možda leži u
integriranim intervencijama za depresiju i dijabetes kroz kolaborativni pristup. Međutim, unatoč potencijalne koristi od ovog
modela s više holističkim pristupom skrbi, postoje mnogi izazovi
za njegovu provedbu.
Izazovi zajedničkoj skrbi
Osiguravanje cjelovitog, zajedničkog pristupa skrbi predstavlja
jedan takav izazov. Kao što se obično događa s uvođenjem novog načina rada, vremenom postoji tendencija vraćanja na stare
načine rada. Stalan angažman, snažno vodstvo i redoviti susreti
osoblja za ocjenu napretka i rješavanje problema vjerojatno će
biti potrebni kako bi se održao kolaborativni model skrbi u praksi.
Čak i nakon upoznavanja s modelom zajedničke skrbi ostat će
mnoge prepreke za prepoznavanjem i dijagnostikom. Stručno
osposobljavanje i usavršavanje vještina bit će potrebne za rješavanje nekih od tih problema. Takva edukacija trebala bi otkriti
načine kako se mogu istražiti raspoloženja u određenom vremenskom roku u sklopu primarne zdravstvene obrade.
Izazov također predstavlja i aktivno uključenje osoba s dijabetesom i zdravstvenih radnika s kojima surađuju u modelu zajedničke skrbi. Niska očekivanja za psihološkom pomoći vjerojatno
znače da treba uložiti značajan rad prije i poslije upućivanja osobe u depresiji na tretman, u cilju poticanja osoba da prepoznaju
svoje loše raspoloženje kao problem za koji bi oni mogli i trebali
dobiti pomoć, podršku i liječenje.
Ka boljem razumijevanju
Potrebno je napraviti više istraživanja da bi se razumio cijeli raspon emocionalnih problema vezanih uz dijabetes. Posebno je
potrebno više truda uložiti u poboljšanje shvaćanja na koji su
način povezane depresija i tjeskoba te da se lako razlikuje od
stresa uzrokovanih dijabetesom, i da se tako može spriječiti početak emocionalnih problema.
Diabetes
www.diabetes.hr
21
Prehrana
br. 3/2013
velika
Proljetno – ljetni jelovnik
postignuća
1930. godine, Novo i Nordisk u
Danskoj osnivaju bolnice za
dijabetičare kako bi unaprijedili skrb
Snježana Gaćina, dipl.med.techn.
KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac
Č
arobna formula za prehranu ljeti je svježe sezonsko
voće i povrće, voda, voćni i osvježavajući sokovi,
riba, bijelo pileće i pureće meso, žitarice…
Dobro zvuči za vrele ljetne dane.
Ljeto je dio godine u kojoj prekrasni dugi dani tjeraju na aktivnosti, ali i navode na razmišljanje o tome kako po vrućini
jesti lagano, osjećati se dobro i uživati zdravo.
Odgovor leži u uravnoteženoj prehrani, odabiru namirnica iz
svih skupina namirnica. Dobra teorija, ali što to zapravo znači
i što to znači u svakodnevnom životu?
Ravnoteža između gubitaka i unešenih nutrijenata
Voda je prije svega, jer ona je život i medij u kojemu se odvijaju sve životne funcije. Ljeti gubitak vode može zbog visokih
temperatura biti dramatičan. Rehidracija s minimalno dvije
litre vode osigurava normalno odvijanje biokemijskih procesa neophodnih za normalan metabolizam.
EDITH DANIELSEN (1904-2002)
Glavna sestra, Hvidøre Diabetes Sanatorium, Danska
Podučavanje dječaka s dijabetesom
1932. godine, Nordisk je osnovao bolnicu Steno Memorial. Šest godina kasnije,
Novo je osnovao Hvidøre Diabetes Sanatorium. Glavna sestra u Hvidøre,
Edith Danielsen, bila je predvodnik u promicanju zdravog života kao ključnog
faktora regulacije dijabetesa. Zahvaljujući vlastitim bolnicama, ove dvije tvrtke su
ponudile specijaliziranu brigu za dijabetičare u Danskoj, dok su istovremeno skupljale
saznanja o potrebama bolesnika. 1992. godine, Steno i Hvidøre su spojene u jednu
ustanovu stvorivši Steno Diabetes Center.
Novo Nordisk nastavlja rast na holističkom pristupu liječenja dijabetesa koji je
primjenjivan u Steno i Hvidøre centrima. Noviji primjer je DAWN2™ studija
(Diabetes Attitudes, Wishes and Needs), koja stremi prema novim saznanjima i
iskustvima osoba s dijabetesom, njihovih obitelji i drugih učesnika.
Izdanje: 01-22.02.2013.
GODINA MIJENJAMO DIJABETES
Namirnice u hladnjak
pa na izlet i tjelovježbu
Povećati unos voća i povrća
Puno je vitamina i hranjivih tvari, a niskog kalorijskog potencijala i gotovo bez udjela masnoća. Zaboravite na namirnice
„ praznih kalorija“ - to su namirnice koje sadrže samo kalorije
bez ikakve nutritivne kvalitete i nemaju ulogu osim nadoknade kalorija.
Cjelovite žitarice sadrže važne hranjive tvari kao što su željezo, vitamini B skupine, magnezij i prehrambena vlakana.
Izostavite bijeli kruh, tjesteninu od rafiniranog brašna i rafiniranu rižu i zamijenite ih onim od cjelovitog zrna.
Fermentirano mlijeko poput jogurta, ab kulture, acidofila, kiselog mlijeka odličan je izbor uravnotežene namirnice. Bogat
je kalcijem i vitaminom D. Oprez kod odluke o udjelu masno-
će, svakako neka to bude ispod 2,8 posto mliječne masti (ne
zaboravite da je udio zasićenih masnoća-životinjskih visok).
Povećati konzumaciju ribe
Iako smo mediteranska zemlja, potrošnja ribe po stanovniku
je poražavajuća. Riba je bogat izvor kvalitetnih bjelančevina
koje su lako probavljive. Riba je dobar izbor mesa u odnosu
na ostala mesa i bogat izvor omega-3 masnih kiselina koje
uz omega-6 masne kiseline štite od srčanih bolesti. Jedina
iznimka i oprez potreban je kod osoba s oštećenjem bubrega
koji imaju ograničenje unosa nekih vrsta ribe zbog visokog
udjela fosfata.
Mahunarke, žitarice, povrće i voće obiluju prehrambenim
vlaknima koja snižavaju kolesterol. S obzirom da dijetalna
vlakna pridonose osjećaju sitosti i da nisu iskoristiva u probavnom sustavu, ona pridonose ukupnom smanjenju kalorijskog unosa kao i poboljšanju probave.
Gubitak soli (natrija i kalija) ljeti je moguć znojenjem zbog
izuzetno visokih temperatura. Nadoknaditi kuhinjsku sol izu-
Prehrana
br. 3/2013
JUHA OD KRUMPIRA S JUNETINOM
RAŽNJIĆI OD BIJELOG PILEĆEG MESA
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - S V IB A NJ 2013
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - SV I BAN J 2 0 1 3
KUHANO POVRĆE NA PARI
PRUS MARTIN
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - S V IB A NJ 2013
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - SV I BAN J 2 0 1 3
zetno je važno ali je potreban oprez (do 5 g/dan) imajući
u vidu da pretjerana količina soli povisuje krvni tlak. Nadoknada kalija je važna za sve one koji zbog bilo kojeg
razloga povećavaju mokrenje. On se nadoknadi
unosom namirnica kao što je rajčica i banana, bogate kalijem.
Oprez je je potreban kod svih
onih koji imaju oštećenje bubrega i
imaju ograničenje unosa i natrija i kalija.
Ne zaboravite „čuvare kože“
Beta karoten (provitamin A) potiče
pigmentaciju a kao antioksidans
osigurava normalnu funkciju imunološkog
sustava, gradi otpornost na infekcije, štiti
sluznice i sprečava upale i ublažava negativne učinke sunčevih zraka. Savjetuje se tri do četiri tjedna
prije sunčanja povećati unos namirnica: dinje, marelice, breskve, mrkve, špinata, rajčice i paprike. Vitamin C potreban za
stvaranje kolagena nalazi se u paprici, rajčici, špinatu, zelenoj
salati, brokuli, limunu, trešnji, šipku, a podsjećamo da se kuhanjem gube svojstva.
Zamijenite zasićene masnoće zdravima
Nezasićene masnoće: mononezasićene masti (primjerice,
repičino i maslinovo ulje, avokado i kikiriki) može sniziti kolesterol i smanjiti rizik od srčanog ili moždanog udara i polinezasićene masti (primjerice, orasi, sjemenke suncokreta)
također smanjuju LDL razinu kolesterola.
Ravnoteža između vježbanja i prehrane
Ako ste ljubitelj vježbanja ne posustajte ni ljeti ali imajte na umu
baš to: vrućinu, gubitak vode i soli putem znojenja, gubitak kalorija (mogućnost nastanka hipoglikemije). Vježbajte u hladovini, bavite se tjelesnom aktivnošću kad sunce nije jako. Ako ste
na otvorenom zaštitite kožu zaštitnim faktorom i uživajte!
Slobodno nosite hladnjak sa sobom!
Ako idete na izlet trebat će vam zaliha hrane i pića. Kako su
temperature visoke a hrana promjenjivih vrijednosti u toplom mediju, hladnjak će pomoći da pojedete zdrav i ispravan obrok. Ali ne samo to, obrok će biti svjež, dat će vam
osjećaj osvježenja nakon vrućine i sačuvati vas od mogućeg
trovanja neispravnom hranom te sačuvati od moguće dehidracije zbog povraćanja ili proljeva. U hladnjak također možete spremiti i rezerve inzulina.
POMAGALA KOD ŠEĆERNE BOLESTI
iz Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima NN 38/13
Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o ortopedskim i drugim pomagalima (Narodne novine br. 38/2013) koji
je stupio na snagu 1. travnja 2013. godine ponovno je omogućeno pacijentima oboljelima od šećerne bolesti pravo na
doznaku za aparate za mjerenje GUK-a koji koriste fotometrijsku metodu. Naime, ovim propisom aparati za mjerenje
GUK-a tvrtke Roche d.o.o. (Accu-Chek Active, Accu-Chek Compact i Accu-Chek Go) vraćeni su na Popis ortopedskih i
drugih pomagala. Sada se na Popisu pomagala, uz dijagnostičke trakice za mjerenje glukoze u krvi uređajem Accu-Chek
Active, Accu-Chek Compact i Accu-Chek Go nalaze i pripadajući uređaji, što je svakako dobra vijest!!!
24
Diabetes
www.diabetes.hr
RAŽNJIĆI OD BIJELOG PILEĆEG MESA
JUHA OD KRUMPIRA S JUNETINOM
ZA 1 OSOBU
ZA 1 OSOBU
100 g crvene rotkvice
60 g bijelog pilećeg ili purećeg mesa
60 g integralnog peciva
10 g ulja (dvije čajne žlice)
100 g krumpira
60 g mljevene junetine
50 g crvenog luka
50 g mrkve
30 g kiselog vrhnja (do 12% masnoće) (2 jušne žlice)
20 g brašna
5 g ulja (1 čajna žlica)
5 dl vode
sjeckani list peršina
crvena paprika
sol i papar po želji
Meso oprati, osušiti, izrezati na manje komade, posoliti i
namazati uljem. Zatim ga nabosti na drveni štapić i peći na
tavi s jedne i druge strane dok ne porumeni.
Rotkvice oprati, očistiti i poslužiti.
Energetska vrijednost jedne porcije: 298 kcal
ugljikohidrata 26,8 g, proteini 18,3 g, masti 13,1 g
Na ulju propirjati sitno sjeckani luk, dodati crvenu papriku te
krumpir (oguljeni) i mrkvu izrezanu na sitne kockice. Podliti
sa 5 dl vode i kuhati na laganoj vatri. Kada je krumpir mekan,
dodati mljevenu junetinu. U dvije žlice vode razmutiti brašno
te dodati u juhu i prokuhati 15-ak minuta. Posoliti i popapriti
po želji. Prije posluživanja dodati žlicu sjeckanog lista peršina
te 2 žlice kiselog vrhnja.
Energetska vrijednost jedne porcije: 329 kcal
ugljikohidrata 41,6 g, proteini 17,1 g, masti 11,5 g
Recepti preuzeti iz priručnika "Jelovnici pravilne prehrane"
u izdanju HSDU-a
KUHANO POVRĆE NA PARI
ZA 4 OSOBE
ZA 4 OSOBE
600 g kruški tipa Prus Martin
750 g (boca) crnog vina npr. Barolo
10 klinčića
cimet u štapiću
tekući zaslađivač
300 g cvjetače
100 g mlade mrkvice
200 g zelenog graška
120 g riže
40 g ulja (2 jušne žlice + 2 čajne žlice)
sol i papar po želji
Energetska vrijednost jedne porcije: 104 kcal
ugljikohidrata 26 g, bjelančevina 0 g, masti 0 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Darja Lovšin
Veliki kuharski vodič za dijabetičare
• tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran
• prvi takav na Hrvatskom tržištu
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 105,00 kn
(+ troškovi poštarine)
Isprobani recepti za:
• predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice
• Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti
Recepti preuzeti iz priručnika "Jelovnici pravilne prehrane"
u izdanju HSDU-a
PRUS MARTIN
Kruške tipa "Prus Martin" su male, tvrde i gorke kruškice
i gotovo ih je nemoguće jesti sirove. Međutim nakon
odgovarajućeg kuhanja, po mogućnosti u vinu Barolo, ona
postaje delicija i može se jesti kuhana ili pečena. Operite Prus
Martin bez rezanja i skidanja peteljki i postavite ih uspravno
jedne pored drugih u lonac malo veći od njih, tako da ih
možete poklopiti. Dodajte vino i pirjajte prvo pokrivene, a
kada vino zakuha, otklopite, smanjite vatru i nastavite kuhati
dok vino gotovo u potpunosti ne ispari.
Svatko neka sebi, po potrebi, zasladi.
Poslužite ih hladne ili mlake.
KNJIGE I PRIRUČNICI U IZDANJU
HRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA
Cvjetaču očistite i operite. Mrkvu očistite i izrežite na kockice.
U posudu dolijte vodu, a iznad posude u metalno cjedilo
stavite cvjetaču, grašak i mrkvu. Kuhajte deset minuta. Povrće
razdijelite na četiri tanjura i prelijte jednom čajnom žlicom
ulja po svakom tanjuru. Rižu skuhajte u blago posoljenoj
vodi. Poslužite s naglo pečenim ili kuhanim mesom (npr. 60 g
pilećih prsa pečenih na naglo) i ¼ kuhane riže.
Hrvatski zbor nutricionista u suradnji s
Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga predstavlja priručnik
Jelovnici pravilne prehrane
• spiralni uvez • jelovnici po kalorijskim vrijednostima
• bogato ilustriran • birajte i izračunajte sami dnevni jelovnik
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 25,00 kn
(+ troškovi poštarine)
• glavni obroci • međuobroci • izračuni kalorijskih i jediničnih vrijednosti
Energetska vrijednost jedne porcije: 314 kcal
ugljikohidrata 29,4 g, proteini 20,7 g, masti 12,9 g
Recepti preuzeti iz priručnika "Jelovnici pravilne prehrane"
u izdanju HSDU-a
Gastro putovanja
Gastro putovanja
br. 3/2013
br. 3/2013
Gastronomske skitnje
Na svjetlu dana
jela iz podzemlja
Vedran Obućina
L
judi su oduvijek bili fascinirani jamama, grotama, pećinama, ponorima. To su ulazna vrata u svijet podzemlja,
koje ne označava samo ono fizičko što se nalazi u utrobi
zemlje, nego sve što je skriveno, tajno, a samim time pomalo
i zločesto. Primjerice, krumpir dugo vremena nije bio prihvaćen u Europi, jer je svećenstvo smatralo da se radi o vražjoj
gomoljki koja raste uvijek u zemlji i koja je vragu sklona. U
nekim jezicima krumpir se i dalje smatra neodvojivo vezan
uz podzemlje: tako se u perzijskom jeziku krumpir kaže sib-ezamini, što znači doslovno jabuka u zemlji.
Oduvijek sam bio zaintrigiran kršćanskim poimanjem vraga
čije se glave mogu naći kao potporni stupovi mnogih crkvi u
svijetu. Zasigurno jedan od najslavnijih demona drži crkvu u
glasovitom mjestu Rennes-le-Chateau u francuskim Pirinejima, a za koju se veže još glasovitija knjiga Sveta krv, Sveti gral,
a sličnih se slučajeva igranja s ne tako dobrim bićima može
nazrijeti u mnogim drugim sakralnim građevinama.
Vražja stvorenja koja obitavaju u skrivenim dijelovima svijeta
ostavština su i poganskih vjerovanja, no staroslavenska mitologija je tu sasvim posebna. Recimo, stari bog Veles ili Volos
(po kojemu je ime dobila opatijska luka Volosko, kao i makedonski grad Veles). Prvo mjesto, Volosko, otkrivam gotovo
svakog tjedna iznova, očekujući nove pozive iz poznatih i onih
manje znanih restorana i konoba, dok mi drugo, Veles, ostaje
u sjećanju kao posebno mjesto izvorne makedonske gostoljubljivosti i crvenih papričica koje vise na kućama.
Dakle, stari bog Veles bio je bog podzemlja, ali zanimljivo i
bog hrane, seljaka, poljoprivrede i stoke.
28
Diabetes
www.diabetes.hr
U Vražjem vrtecu
Kad je vrag u pitanju, ništa nije prepušteno slučaju. Ťako su
razmišljali i Rimljani dok su gradili ceste po našoj sadašnjoj domovini. U širokom su luku zaobilazili Gorski kotar, osim onda
kad se stvarno moralo. Za njih je to mjesto bilo skriveno i tajanstveno, puno mračnih crnogoričnih šuma, vrletnih spletova
i surih vrhova. Pravo mjesto gdje živi vrag (u kasnijoj njemačkoj
tradiciji, na takvom mjestu živi Rumpenštilski). Zato su i nazvali to područje Hortus Diabolicus – Vražji vrtec! Upravo kao
sjećanje na to, Vid Arbanas, karizmatičan čovjek iz mjesta Lokve, nedaleko Delnica, postao je poznat u Hrvatskoj pa i šire
po likeru Papri koji ponosno nosi uz to naziv - Hortus Diabolicus. Radi se o mješavini 13 vrsta trava i četiri korijena koji svi
rastu u Lokvama i bližoj okolici, temeljeno na lozovači od sorte
muškata. Papra je dižestiv, a na naljepnici se koči vrag ispred
velike vatre. Tu vatru osjeća svatko tko popije ovu lozu, prvo
miješajući tekućinu po ustima. Nakon kratkog peckanja dolazi
do osjećaja olakšanja, a kasnije i baršunastog okusa u ustima,
kao da smo netom oprali zube. Arbanas je sklon navesti sve
sastojke osim jednog tajnog korijena, i kaže da upravo taj skriveni korijen daje ključnu sastavnicu ovoga pića.
Katkad je ta vatra i te kako potrebna, posebno zbog nezdrave
navike da legnemo i malo „ubijemo oko“ nakon ručka. Nema
gorega! Neke statistike pokazuju da većina ljudi umire u snu
puna želuca. Potrebno je upravo suprotno, dobar dižestiv (u
normalnim količinama, naravno) i potom daljnja dnevna aktivnost. Stoga bi bilo dobro svratiti u Lokve, pojesti glasovite
žabe iz Lokvarskog jezera, te se nakon posjeta mjesnom Muzeju žaba, uputiti na jednu Papru!
Rudarski objedi
Jedne od najpoznatijih posjetitelja podzemlja uvijek prati pozdrav: Sretno! Radi se, dakako, o rudarima. Spuštajući
se oknom u nepregledne tunele i zavojite uske prolaze, ovi
hrabri ljudi riskiraju svoj život ne bi li zaradili kruh. No, kad
govorimo o kruhu labinskih rudara, onda se ne govori o bilo
kakvom pekarskom umijeću, već o Kavarskom paninu, malom smotuljku hrane u masnom trgovačkom papiru. Činile
su ga dvije jednako velike kriške kruha ( precizno oblikovane
prema veličini džepa rudarske jakne), nadjevene slaninom,
čvarcima, ponekad kuhanim ili pečenim mesom, a najčešće
kajganom. Takav kavarski panin nošen je u mračne dubine
gdje se jeo za užinu, odnosno za marendu. Taj se kruh pripremao ispod čripnje (peke), a kako se to točno radi donosimo
na kraju teksta. Takav kaloričan sendvič održavao je rudare u
fizičkoj kondiciji u mračnim dubinama svijeta.
Slične posebnosti mogu se vidjeti i drugdje u svijetu. Pod zaštićenim imenom u Europskoj uniji (možda i potez koji treba
očekivati kavarski
panin!) našao se
Cornish Pasty, pečena pita punjena
govedinom, krumpirom, repom i
lukom, te se smatra
kulinarskim
p r e d s t a v n i ko m
Cornwalla, najzapadnije engleske pokrajine.
Meksički praznik
Da jesmo prah i da ćemo se u prah jednog dana ponovno
pretvoriti, to znamo još od Adama. Od pamtivijeka su se ljudi
ukapali u zemlju kad preminu, a u tropskim krajevima, kao
što je Indija, spaljivali su se. Naših se pokojnika prisjećamo
uvijek na Dušni dan, ali dok je u nekim zemljama to miran
i povučen trenutak sjećanja, drugdje se slavi i banči na groblju. Tako primjerice naši susjedi Srbi vole pojesti i popiti na
grobovima predaka, a u Makedoniji je zadržan starinski običaj ukapanja s hranom, rakijom i sličnim stvarima koje mogu
zatrebati na onome svijetu.
Ipak, nigdje nije tako živo na groblju kao u Meksiku kad se
slavi Dia de los Muertos, odnosno Dan mrtvih. Radi se o
jednom od najvažnijih blagdana u meksičkome kalendaru,
a nadahnut je starim indijanskim vjerovanjima. Pri tome se
jede tzv. Pan de Muerto ili Kruh mrtvih, slatki kruh kojega
obitelji peku za svoje preminule, pa se jedan kruh uvijek stavi
na psoeban oltar načinjen samo za Dan mrtvih. Takav kruh se
peče, glazira i dekorira raznobojnim šećerom. Radi se i slatka
bundeva, pri čemu se kriške bundeve kuhaju u piloncillo glazuri. Piloncillo je nerafinirani šećer koji Meksikanci najčešće
upotrebljavaju u svojoj kuhinji. Koristi se najmanje 500 godina, jer su Španjolci naišli na njega kad su prvi puta doplovili
do Meksika. Radi se tako da se prikupi sok šećerne trske, prokuha se i stavlja se u posude gdje se stvrdne u blokove. Da bi
se koristio mora se naribati ili istući što stvara poseban okus,
ali i oduzima previše vremena. Okus piloncilla je dimljen,
odražava karamel i zemlju.
Češnjakom protiv vampira
Kad ne jedemo i pijemo s mrtvima, katkad mrtvi mogu oživjeti, pa jedu nas. Ili barem tako tvrde neka stara vjerovanja.
Radi se, dakako, o danas planetarno popularnim vampirima.
Da oni sišu krv, to znamo od romana Brama Stokera Drakula,
a danas razni erotizirani prikazi vampira govore više o nama,
Diabetes
www.diabetes.hr
29
Gastro putovanja
br. 3/2013
simbolički dobro povezati s komarcima, a osobito ondje gdje
su ljudi obolijevali od malarije.
U mističnom islamu, u sufizmu, Kamen mudraca je metafora
za samog čovjeka, sumpor i sol su njegovo tijelo i duša. Skrivenost značenja, traženje Kamena mudraca u nekim špiljama
i slično, odražava se često i u hrani pojedinih naroda. Tako
sjeverni narodi, kao Englezi ili Skandinavci, vole skrivati ono
što jedu. Zato u tim zemljama možemo probati razne pite
koje su izvana jednostavne, ali tek kad oštro probijemo koru
možemo doprijeti do onoga unutra. Nije li zadivljujuće kako
hrana odražava mentalitet naroda!
nego o njima. No, jeste li znali da se radi o totalno krivoj predodžbi vampira? Oni, prema tradicijskom vjerovanju, ne sišu
krv, već samo iskazuju svoj sadizam. Vampir je ime koje je postalo popularno na novovjekovnom Balkanu, u borbama protiv Turaka. Krvoločni ratovi i kasnije krvna osveta, odnosno
žeđ za krvi, naziva se vampirizam. Kad govorimo o onima koji
ustaju iz grobova da bi plašili ljude, onda se radi o sasvim drugim bićima, i ti ne sišu krv. Jedan od najstarijih zapisa takve
jeze dolazi iz naše Istre, iz mjesta Kringa u središnjem dijelu
poluotoka. Jure Grando je najstariji imenom i prezimenom
dokumentirani europski vampir. U jednoj mračnoj noći 1672.
godine devetero mještana Kringe, predvođeno seoskim poglavarom i svećenikom zaputilo se na groblje odlučno da se
obračuna s napašću koja je 16 godina terorizirala selo. Mještanin Jure Grando, otkad je umro 1656., počeo je svake noći
ustajati iz groba, lutati mjestom, lupati na vrata kućama u
kojima bi uskoro netko umro, te posjećivati svoju udovicu.
Devetero neustrašivih, kazuje priča, otkopalo je grob neumrlog noćnika i u njemu zateklo očuvano tijelo rumenih i
nacerenih obraza. Nakon neuspješnog probadanja glogovim
kolcem, vampiru je odrubljena glava, grob je zatrpan i nakon
toga Jure Grando više nije uznemiravao mještane Kringe.
Jure nosi zapravo ime štriguna, a štrige i štriguni su, uz more,
najveća strava koja vas može zadesiti u Istri i na Kvarneru.
Kako se obraniti od njih? Pa odgovor svi znamo – češnjakom!
No, zašto postoji takvo vjerovanje da češnjak štiti od vampira? Jedna od najuvjerljivijih teorija jest ta da su vampiri simbol za ugriz komaraca. Komarci sišu krv i time šire bolesti.
Baš kao i vampiri. Neki od simptoma malarije – umor, vrućica, anemija – poznati su kao učinci na ljude kad ih, prema
književnim djelima, ugrize vampir. Češnjak je poznat kao najbolja obrana protiv insekata, a posebno dobro djeluje protiv
komaraca. Nemojte zaboraviti da se vampiri pojavljuju i kao
šišmiši. Iako šišmiš nije insekt nego sisavac, sasvim se može
30
Diabetes
www.diabetes.hr
Recepti
KAVARSKI PANIN
Od najveće plohe polovice kruha odreže se i prepolovi kriška
debljine od dva do tri centimetra. Nadjev sa šparogama pripremao se od dvadesetak grama suhe slanine narezane na
kockice i rastopljene u tavici. Njima se dodalo oko pedeset
grama šparoga lomljenih na centimetar dužine. Kada bi šparoge bile gotove, dodavala su se tri prethodno izlupana i blago
posoljena jaja. Takvom toplom, bujnom, polutvrdom kajganom nadjenuo bi se panin, lagano pritisnuo, i umatao u čistu
kuhinjsku krpu kako bi se ohladio. Ohlađeni panin spremao se
u masni papir, koji se učvršćivao sa četiri kolutića gume.
PAN DE MUERTO
Sastojci:
¼ šalice mlijeka
¼ šalice margarina
ili putra narezanog u
osam komada
¼ šalice šećera
½ žličice soli
1 suhi kvasac
¼ šalice vruće vode
2 jaja
3 šalice brašna
½ žličica anisa
¼ žličice cimeta
2 žličice šećera
Priprema:
Zakuhajte mlijeko i kad zavrije dodajte margarin ili putar, ¼
šalice šećera i sol. U velikoj posudi pomiješajte kvasac s toplom vodom dok se ne rastopi i ostavite da stoji pet minuta,
a potom dodajte mlijeko. Odvojite žumanjak i bjelanjak jed-
nog jajeta. Dodajte žumanjak u kvasac, a bjelanjak sačuvajte
po strani. U međuvremenu nauljite posudu za pečenje i zagrijte pećnicu na 350 stupnjeva. Napravite tijesto i rasjecite
ga na četiri dijela. Zarolajte tri djela, te ih stavite u posudu za
pečenje. Preostali dio pretvorite u oblik dvije kosti, prekrižite
ih i stavite na vrh drugog tijesta. Pokrijte sve mješavinom s
kvascem, te ostavite da se tijesto diže pola sata. U međuvremenu, pomiješajte u posudi anis, cimet i dvije žličice šećera,
a u drugoj zdjeli lagano utucite bjelanjak. Nakon pola sata
premažite vrh kruha s bjelanjkom i pospite mješavinu, osim
na onim dijelovima gdje su „kosti“. Pecite na 350 stupnjeva
35 minuta.
JUHA OD ČEŠNJAKA
Sastojci:
10 režnjeva češnjaka
½ žlice maslinova ulja
½ žlice običnog ulja
1 glavica luka
1 žlica brašna
100 ml bijelog vina
700 ml povrtnog temeljca
200g milerama
½ žličice sjeckanog peršina
½ žličice mljevene čili papričice
sol i papar
Priprema:
U lonac, na mješavinu maslinovog i biljnog ulja dodamo
sjeckani luk, malo posolimo i na laganoj vatri pržimo dok ne
omekša. Zatim dodamo protisnuti češnjak te dalje pržimo
dok češnjak ne omekša i ne zamiriše (pazimo da ne zagori).
Potom dodamo brašno, promiješamo, podlijemo bijelim vinom i povrtnim temeljcem, te kuhamo na laganoj vatri 15-ak
minuta. Pred kraj kuhanja juhu izmiksamo štapnim mikserom, umiješamo mileram, začinimo solju, paprom i mljevenom čili papričicom. Poslužimo u duboke tanjure ili zdjelice i
posipamo sjeckanim peršinom.
Tjelovježba
Tjelovježba/Kolumna
br. 3/2013
br. 3/2013
Najnovija studija znanstvenika i stručnjaka za sport i zdravstveni fitness prof. dr. sc. Gorana Markovića i njegovih suradnika
dala je odgovor na višegodišnje kontroverzno pitanje o učincima statičnog istezanja tijekom zagrijavanja na radnu sposobnost
vježbača, što je primijetio i prenio ugledni američki časopis The New York Times.
Istraživanje je provedeno na Zagrebačkom Kineziološkom fakultetu i pokazuje kako statično istezanje, ukoliko je JEDINI oblik
zagrijavanja prije treninga, značajno smanjuje jakost, snagu i motoričku izvedbu vježbača, bez obzira na njegovu dob, spol ili
razinu treniranosti.
Zaključak istraživanja objavljen je u priznatom međunarodnom znanstvenom časopisu Scandinavian Journal of Medicine and
Science in Sports. To međutim ne znači da se statično istezanje ne može
koristiti na kraju treninga ili pak u svrhu poboljšanja fleksibilnosti.
Profesor Marković nam je predložio jednu vježbu koja će poboljšati
fleksibilnost tijela, a fotografirali smo ga ispred zgrade HTV-a, nakon što
smo, na njegov prijedlog, snimili cijelu seriju vježbi. Pokušajte i vi.
To je on, Zoki
Vesna Mimica
J
edan sam dan nešto posprema-
koliko divnih kamena. O Zokiju morate
od druge. I supruga mu je profesorica
la na moru u malom apartmanu
znati nekoliko stvari. Mi smo kao eki-
engleskog i njemačkog. Najstarija kći je
koji su moji roditelji namijenili
pa strašno uspješni. Vedran je jedan
diplomirala antropologiju, a Mia je po-
meni. Kao, ja ću tamo stanovati, a ne s
od najpoznatijih arhitekata u svijetu,
stala moja kolegica. Studira ples.
njima. Uglavnom, kao što možete pret-
Ognjen najmlađi kapetan duge plo-
Eh, i sada čemu sve ovo? Moj je su-
postaviti, ja sam i dalje živjela s njima,
vibe, sad pravi biznismen u Chicagu,
družnik bio zaprepašten Zokijevom
a apartmančić je postao velika ostava.
ja plesačica i koerografkinja, a Zoki je
pojavom, kamenčićima i mojim odu-
Sada je bio trenutak za spremanje. I
doktor pravnih znanosti. Nisam vas
ševljenjem. Meni je Zoki sasvim običan
tako ja raščupana i zadihana bacam
iznenadila, jel da ? Pa to je uobičajeno.
jer je to - on. Takav, nasmijan, nepred-
stvari, kad mi moj životni suputnik,
Zvršio je pravo, magistrirao, doktori-
vidiv, lutalica, pjesnik.
kojem naravno nije palo na pamet ra-
rao. Nema iznenađenja.
U selu katkada kažu da je lud ali ja
diti to isto, bane na vrata sa smiješnim
Ali, sad slijedi. Zoki živi po cijeloj Euro-
znam da je on istinski pametno i do-
izrazom lica i kaže:" Miško, traži te neki
pi. Uopće ne radi kao pravnik, ispravak,
bro biće. Samo, nije kao mi pristao na
čovjek koji nosi kamenje u džepu."
radio je dvije godine i onda je svijet
standard. Je li pogriješio? Nije. Samo
Lice mi se samo razvuklo u osmjeh. To
postao njegova adresa. Studirao je na
nam je pokazao koliko smo uskogrudni
je moj Zoki! I istrčim vani, bacim se Zo-
filmskoj akademiji u Švedskoj. Zašto?
i ne prepoznajemo sve ljepote života.
kiju u zagrljaj, totalno ga izljubim.
Kaže da je tako najjeftinije dobivao
Materijalno mu nije najvažnije, nije ni
Naime Zoki, Vedran, Ognjen i ja smo
karte za kino. Bio je podvornik na prav-
sporedno, ima on gdje biti i zapravo
odrasli zajedno. Bili smo ekipa. Stalno
nom fakultetu u Beču. Zanimalo ga je
stalno radi. A i doktor znanosti je.
smo bili skupa, plovili, sanjali, igrali
kakav je to posao. Izdao je knjigu haiku
E sad, tko je tu lud? Mi ili on? Kako bilo,
se, zaljubljivali, pričali. Kad smo odra-
poeizije i veoma je cijenjen u svijetu
kad se vidimo, naš četvero, ne rastavlja-
sli raspršili smo se po svijetu pa Zoki
kao haiku pjesnik. Proučavao je svijet
mo se. Zoki nas zabavlja svojim nevje-
stanuje u Beču, Ognjen u Chicagu, a
indijske filozofije, pročitao brdo knjiga
rojatnim planovima koje mi sve podrža-
Vedran u Hagu. Ja, naravno, ovdje.
i baš se vratio iz Londona da bi bio kod
vamo. Supruge "mojih dečkiju" kolutaju
Ne mrdam, čekam njih da svako ljeto
mame dva dana. Jer mama kuha naj-
očima ali se smiju, a ja ih sve volim.
dođu da se nastavi priča.
bolje. Zoki nije samac. Ponosan je otac
Mi smo rijetkost u "normalnom" svijetu.
I tako je Zoki došao. Donio mi je ne-
triju kćeri, jedna zgodnija i pametnija
32
Diabetes
www.diabetes.hr
prof. dr. sc. Goran Marković,
stručnjak za sport i zdravstveni fitness
Uhvatite se za koljeno i privucite ga prema prsima.
Brojite polako do 4.
Tom nogom iskoračite duboko naprijed. Stražnja noga je
ispružena. Brojite polako do 4.
Spustite suprotnu ruku od povijenog koljena dlanom na
pod, brojeći do 4
Podlakticom dotaknuti stpalo savijene noge ili, ako
možete, položite ga na pod, brojeći polako do 4...
Diabetes
www.diabetes.hr
33
Iz udruga Hsdu-a
Iz udruga Hsdu-a
br. 3/2013
br. 3/2013
Iz udruga
Splićani zapaženi i na Kongresu u Dubrovniku
Dubrovčani kao pravi domaćini
Branko Lulić
Željko Jaković
DUBROVNIK
Č
lanovi Udruge djece oboljele od
dijabetesa i njihovih roditelja
SLATKI ŽIVOT bili su od 04.-07.
travnja u Hotelu Valamar Lacroma u
Dubrovniku na 11. Kongresu osoba sa
šećernom bolešću, 8. sportskim igrama
i 5. susretu mladih dijabetičara. Organizator Kongresa bio je Hrvatski savez
dijabetičkih udruga, a mi smo zajedno s
Društvom za zaštitu od šećerne bolesti
Dubrovnik suorganizator i domaćin.
Razgovarali smo o različitim temama o
liječenju šećerne bolesti i komplikaci-
jama izazvanim lošom regulacijom šećera u krvi. Bilo je to i mjesto susreta
starih prijatelja. Tema “velikog” kongresa bila je Dijabetes i komplikacije.
Na susretu mladih razgovaralo se o
edukaciji, temama odrastanja uz dijabetes, dostupnosti inzulinskih pumpica u Republici Hrvatskoj i kako se braniti od komplikacija.
Navedimo i podatak da su u sportskim
igrama članovi naše udruge osvojili 2.
mjesto u malom nogometu i 3. mjesto
u plivanju.
Svaku večer je bio zabavni program, a
svi smo se dobro zabavili. Uz terapiju
inzulinom, pristup liječenju osoba sa
šećernom bolesti potpuno se izmijenio.
Danas mladi oboljeli od tipa 1 dijabetesa imaju podjednaku šansu za proživjeti
kvalitetan život i doživjeti duboku starost kao i njihovi “zdravi” vršnjaci.
Izražavamo svoje zadovoljstvo sudjelovanjem na ovom jedanaestom okupljanju oko dijabetesa u našem Gradu,
a zahvaljujemo Gradu Dubrovniku, Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gvardijanu Franjevačkog samostana, Društvu
turističkih vodiča i Libertasu Dubrovnik
na pomoći u besplatnom razgledavanju
Grada što je ostalo sudionicima Kongresa u nezaboravnoj uspomeni.
Zahvaljujemo i svim donatorima nagrada koji su nam omogućili uspješno
organiziranje lutrije.
uspješan suživot s njom.
Redovito obavljamo savjetovanje potrebitih uz mjerenje šećera u krvi i
krvnog tlaka te radionice i igraonice za
najmlađe.
S
tartali smo 11. travnja s ciklusom
„edukacije-radionica u grupama“ koji se realizira u sklopu projekta „Edukacija i rehabilitacija osoba
sa šećernom bolešću“ što podržava i
sufinancira Ministarstvo zdravlja, grad
Split i realni sektor.
Čestim gostovanjima u medijima pokušavamo pojasniti problem šećerne
bolesti, efekte njezinog razornog djelovanja na zdravlje ljudi, stalnog porasta šećerne bolesti ali i kako imati
O
siječko društvo zaključilo je
početkom ožujka sporazum o
pružanju zdravstvenih usluga
građanima oboljelima od dijabetesa pod
povoljnijim uvjetima i cijenama usluga s
34
Diabetes
www.diabetes.hr
Zdravi i veseli bili uz dobro regulirane
šećere!
Kao udruga, imali smo veoma zapaženi
udio u radu a XI Kongresu osoba sa šećernom bolešću koji se održao 04.-07.
travnja u Dubrovniku.
Sudjelovali smo na „Cochrane kolaboraciji“ simpoziju na Medicinskom fa-
Ivica Martinčević
ORAHOVICA
OSIJEK
Poliklinikom Zeus koja djeluje u Osijeku i
Vinkovcima. Poliklinika Zeus je moderno
opremljena najsuvremenijim aparatima
za pružanje zdravstvenih usluga te za
njegu i rehabilitaciju pacijenata. Posebni
tretmani su predviđeni za zadravstvenu
zaštitu dijabetičara i rješavanje njihovih
zdravstvenih poteškoća.
Društvo je sklopilo navedeni sporazum
kako bi oboljeli od dijabetesa mogli
koristiti, uz ostale suvremene uređaje, posebno aparat Vacumed s najnaprednijom tehnologijom protiv bolesti
donjih ekstremiteta i krvožilnog sustava, celulita i vezivnoga tkiva.
kultetu u Splitu.
Održali smo redovitu godišnju Skupštinu udruge gdje smo izabrali Ivana
Petričevića za tajnika i člana Izvršnog
odbora udruge, umjesto spriječene
Irene Grgičević. Jagoda Rogošić izabrana je za člana Izvršnog odbora umjesto
Salka Šemovića.
Redovna Skupština u Orahovici
Osijek: po zdravlje u Polikliniku Zeus
Mladen Došen
SPLIT
Ponovimo na kraju da ovim sporazumom oboljeli od dijabetesa mogu koristiti zdravstvene usluge u Poliklinici
Zeus po znatno nižim cijenama u odnosu na druge pacijente.
U
subotu 23. ožujka 2013. godine
Dijabetička udruga Orahovica
održala je redovnu izvještajnu
skupštinu kojoj je prisustvovalo 49 od
60 aktivnih članova, gradonačelnik
grada Orahovice, kao i mnoštvo gostiju
iz dijabetičkih udruga regije i koordinator regije za Slavoniju, Baranju i Moslavinu g. Slavko Lacković.
Predsjednik udruge Ivica Martinčević
naglasio je da je udruga u prošloj godini radila na bazi dobrovoljnosti i donatorstva, ali sve planirano je realizirano
zahvaljujući gradskoj vlasti i farmaceutskim tvrtkama.
Udruga radi i djeluje već 13 godina.
Uspješno surađuje sa mnogim udrugama, te ima 130 registriranih članova.
Protekle godine članovi su se susreli
41. put. Napravljeno je oko 400 mjerenja šećera u krvi, organizirano 9 stručnih predavanja i nekoliko terenskih
mjerenja šećera i tlaka. Održane su i 3
akcije „Šetnjom do zdravlja“ u kojima
je sudjelovalo između 15 i 40 članova
po akciji.
Prema planu rada udruge za tekuću godinu članovi planiraju ispuniti
osnovni cilj postojanja udruge, a to je
edukacija i osposobljavanje osoba sa
dijabetesom za normalan život, održavati stručna predavanja za sve zain-
teresirane u suradnji sa dr. Marijanom
Peček Vidaković, nastaviti provoditi
akcije „Šetnjom do zdravlja“, te pod
pokroviteljstvom Grada Orahovice ove
godine na jezeru organizirati tradicionalnu akciju „Slatki na Papuku“ gdje
prisustvuje oko 400 ljudi iz regije, a
ima i gostiju iz udruga diljem Hrvatske.
Susret će se održati 15. lipnja 2013.
godine.
Po završetku skupštine gradonačelnik
je čestitao udruzi na dobrom radu i
svima prisutnima poželio što manje
šećera, a što više ovakvih druženja.
Diabetes
www.diabetes.hr
35
Djeca i mladi
Iz udruga Hsdu-a
br. 3/2013
br. 3/2013
Križni put: Popovača – Moslavačka Slatina
Gordana Lacković
POPOVAČA
O
bilježavanje 10. godišnjice
tradicionalne šetnje Udruge
dijabetičara općine Popovača poznate kao Križni put započeo je
okupljanjem dijabetičara, sugrađana
i gostiju u dvorištu popovačke crkve
sv. Alojzija Gonzage tog sunčanog 20.
travnja 2013.
Sve učesnike i drage nam goste dočekalo je sunčano i vedro prijepodne.
Nakon uobičajenog mjerenja šećera
i tlaka naših vrijednih volontera, krenula je kolona put Moslavačke Slatine.
Za sve one koji nisu bili u mogućnosti
da pješke prođu put od Popovače do
Moslavačke Slatine bio je organiziran
prijevoz vozilom DVD-a Popovača.
Put od sedam, ne baš lakih kilometara,
prošlo je pedeset dijabetičara, sugrađana i gostiju. Negdje na polovici puta
bila je organizirana.
Nakon okrijepe ostatak puta činio se
lakši. I prije nego li smo se nadali učesnici Križnog puta došli su do Moslavačke Slatine, pitomog sela na obroncima Moslavačke gore. Naselje koje je
prije 500-600 godina brojalo i nekoliko
stotina mještana, danas u selu živi sedamdeset duša. Iako brojčano malobrojni nisu dopustili da selo zamre.
Nakon kratkog odmora a prije početka mise, moglo se ponovo kontrolirati i mjeriti šećer i tlak, usporedbom
vrijednosti prije početka i po dolasku
moglo se vidjeti koliko fizička aktivnost
povoljno utječe na dijabetes.
U 14 h započela je Sveta misa, a kapelica u Moslavačkoj Slatini bila je prepuna. Misu su uveličali svojim prisustvom
i mještani susjednog sela Gornja Jelenska. Nakon mise, svojim spletom narodnih pjesama i plesova predstavio
se KUD Gornje Jelenske. Prisutni su bili
oduševljeni programom i pozvali su
članove KUD-a na bis, koji je potom i
uslijedio.
Za naše umorne ali zadovoljne učesnike obilježavanja 10. godišnjice Križnog puta pripremljen je vojnički grah
i moglo se kušati domaće vino naših
domaćina. Nešto više od stotinjak ljudi
oživjeli su selo „na kraju grada“, barem
jedan dan. Vatrogasnim domom Moslavačka Slatina odzvanjali su pjesma
i ples tog sunčanog proljetnog dana i
izmamilo osmjehe na licima.
Zahvaljujemo svima koji su svojim doprinosom pomogli da ova travanjska
subota svima ostane u lijepom sjećanju još dugo, dugo vremena.
Dva ljetna kampa za djecu i mlade sa šeíernom bolešíu
Hrvatskog saveza dijabetickih udruga
15. – 24. lipnja 2013. i
6. - 15. srpnja 2013.
I ove godine Hrvatski savez dijabetičkih udru­
ga organizira dva ljetna kampa za djecu i mla­de!
Ponovno idemo u dva termina, podijelivši se po
godinama - jedan za naše mlađe članove (10 - 13
godina), drugi za malo starije (14 - 16 godina). Poučeni dobrim prošlogodišnjim iskustvom, u lipnju
idemo u Rabac, u srpnju u Zadar, a detalje ćete
sa­zna­ti ubrzo na našoj internet stranici www.diabetes.hr, prateći nas na Facebooku ili na našem
telefonu 01/4847 807.
Uz iskusno medicinsko osoblje, liječnike i medicinske sestre iz Sve­uči­liš­ne klinike Vuk Vrhovac
i Kliničke bol­ni­ce Sestara Milosrdnica, koji će
voditi cje­lo­dnev­nu brigu o vama, pružiti vam dovoljno edukacije, pomoći da se nakon povratka
ku­ći osjećate sa­mo­stal­ni­ji i ospo­so­blje­ni­ji za bo­
lju kontrolu svoga dijabetesa, bit će tu i profesor
tjelesne kulture i animator, tako da je obilje zabave i druženja uz kupanje i igre, kao što već i sami
znate - za­ga­ranti­ra­na!
Cijenu će ove godine subvencionirati Hrvatski
savez dijabetičkih udruga sa 1.400,00 kn po djetetu, a ostatak od 2.800,00 kn po prijavljenom
djetetu očekujemo da uplate
roditelji ili udruge. Rok prijave
je 20. svibnja
2013.
Sve dodatne
informacije možete
pročitati na
www.diabetes.hr,
nazvati nas na
broj te­lefona
01/4847 807
ili mail:
[email protected]
Veselimo se ovogodišnjim kampovima i
po­nov­nom druženju
sa svima vama!
Vaš Hrvatski savez
dijabetičkih udruga.
O B R A Z A C P R I J AV E Z A D J E Č J I L J E T N I K A M P 2 0 1 3 .
SOL i PAPAR, Zagreb, Vlaška 78 pomaže Hrvatskom savezu dijabetičkih udruga
u organizaciji ljetovanja naših malih dijabetičara!!!!!
Za kupnju bilo kojeg LEKUE proizvoda za zdravo kuhanje,
doniramo 10 % za organizaciju edukativno-rekreativnih kampova HSDU-a.
Ime i prezime djeteta
Datum rođenja
Ime i prezime roditelja
Prijavljujem se za kamp u (označi):
Akcija traje od 15. svibnja 2013. - 15. lipnja 2013.
Rapcu
Zadru
P O D A C I Z A K O N TA K T
Ulica,kućni broj, poštanski broj i mjesto
Te l e f o n 
Važno je što jedemo, ali jednako tako i u čemu je pripremamo. Lékué su vrhunski
proizvodi od platinastog silikona za zdravu pripremu hrane. Termostabilni su,
zabavni, praktični, s dugogodišnjim garancijom i eko friendly!!!!

Mobitel
e-mail
Djeca i mladi
Djeca i mladi
br. 3/2013
br. 3/2013
Psihološka prilagodba na dijabetes djece i adolescenata oboljelih od dijabetesa tipa I
KAD PRIHVATIŠ DIJABETES
SVE JE U TVOJIM RUKAMA!
Upravljanje dijabetesom zahtijeva privrženost mnogostrukim dnevnim zadacima kod kuće, u školi i
društvenoj zajednici. Psihološka prilagodba na dijabetes traje od 6 do 9 mjeseci kod djece i od 9 do 12
mjeseci kod roditelja. Dobra psihološka prilagodba na bolest je proces, a ne događaj. Uključenost obitelji,
prijatelja, nastavnika i zdravstvenih djelatnika predstavlja put do uspješnog upravljanja dijabetesom.
To je dugotrajno nastojanje da se uspješno iziđe na kraj s izazovima života sa šećernom bolesti i uz to
se dobro osjećati unatoč povremenim neuspjesima i razočaranjima. Prihvaćanje dijabetesa preduvjet je
dobre kontrole bolesti
Jelena Vajagić, psihologinja
B
ilo koje potencijalno po život opasno stanje ima psihološki
utjecaj na oboljelu osobu. Ako je briga za bolest složena,
utjecaj bolesti na život oboljele osobe je veći u smislu financijskih troškova, nerazumijevanja i neprihvaćanja od strane
okoline i različitih potreba koje bolest sama po sebi nameće. Ako
osoba nije prošla kroz faze tugovanja mogu se javiti narušeni
odnosi unutar obitelji.
Kontrola dijabetesa i uobičajeno funkcioniranje unutar obitelji
za vrijeme ovoga razdoblja su narušeni i teški te zahtijevaju potporu od strane dijabetičkog tima. Stresovi svakodnevnog života
mogu snažno utjecati na obiteljsko funkcioniranje i kontrolu glukoze u krvi. Obitelj tako ima i ključnu ulogu u psihološkoj prilagodbi djeteta na dijabetes, razini brige o bolesti i pridržavanja
tretmana brige za dijabetes. Koliki utjecaj će dijabetes imati na
djetetov život ovisi o tome kako dijete i roditelji percipiraju bolest, o znanju o bolesti i načinima brige o vlastitome zdravlju.
Upravljanje dijabetesom zahtijeva privrženost mnogostrukim
dnevnim zadacima kod kuće, u školi i društvenoj zajednici.
Podupiruća uključenost obitelji, prijatelja, nastavnika i zdravstvenih djelatnika predstavlja put do uspješnog upravljanja
38
Diabetes
www.diabetes.hr
dijabetesom. Roditeljska uključenost u brigu oko dijabetesa je
pozitivno povezana s psihološkim i zdravstvenim ishodima kao
što su postizanje određenih ciljeva oko brige o dijabetesu, smanjeni konflikti unutar obitelji i poboljšana glikemička kontrola.
Roditeljska uključenost u brigu oko dijabetesa bi trebala biti
uravnotežena s djetetovim stupnjem zrelosti. Odstupanja od
ove ravnoteže imaju suprotne učinke.
Dijagnoza dijabetesa tipa I predstavlja veliki stres u životu djeteta i njegovih roditelja. Članovi obitelji često prolaze kroz fazu
tugovanja koja zatim prelazi u ljutnju, poricanje i depresiju te
posljednju fazu prihvaćanja bolesti. U prvih nekoliko mjeseci
uobičajeno je za djecu i adolescente da se osjećaju tužno, usamljeno, anksiozno i razdražljivo. Promjene raspoloženja, pesimizam glede budućnosti, odbijanje davanja inzulina te odbijanje
odlaska u školu su manje učestali te zbog toga predstavljaju veći
razlog za zabrinutost. Roditelji, osobito majke, također obavještavaju o djetetovoj depresiji i anksioznosti, što može biti dodatno naglašeno jer osjećaju krivnju i zabrinutost za njegovu
budućnost.
Ove negativne reakcije kod mladih i njihovih roditelja predstav-
ljaju normativne odgovore i one postupno opadaju tijekom prve
godine. Međutim, ako problem psihološke prilagodbe na bolest
potraje duže vrijeme, tada se povećava rizik za nezadovoljavajuću metaboličku kontrolu. Metabolička kontrola koja nije zadovoljavajuća kroz duže vremensko razdoblje može dovesti do akutnih i kroničnih komplikacija dijabetesa. Psihološka prilagodba na
dijabetes traje između 6 do 9 mjeseci kod djece i 9 do 12 mjeseci
kod roditelja.
Ono što predstavlja dio procesa psihološke prilagodbe jest činjenica da se u svakodnevnom životu moraju dogoditi određene
promjene. To uključuje razvoj novih prioriteta i reorganizaciju
obiteljske odgovornosti. Krajnji cilj je uspješno upravljanje dijabetesom koje neće dopustiti da dijabetes utječe na postignuća koja bi dijete trebalo ostvariti s obzirom na svoju dob. Ovo
nije jednostavan zadatak koji se stavlja pred dijete i adolescenta
oboljelog od dijabetesa.
Dio psihološke prilagodbe predstavlja i preuzimanje odgovornosti za brigu oko vlastite bolesti. Mnoge roditelje brine pitanje
u kojem trenutku prepustiti brigu za bolest djetetu. Djecu od
najranije dobi treba poticati da sudjeluju u različitim zadacima
koji se odnose na brigu oko dijabetesa. Kod djece predškolskog
uzrasta većinu brige oko bolesti vode roditelji, ali već i u toj dobi
dijete može naučiti što smije jesti a što ne, i može prepoznati
znakove hipoglikemije. Djeca školske dobi obično mogu naučiti
davati sama injekcije inzulina i uz pomoć roditelja učiti o količini inzulina koju je potrebno dati. Adolescenti, pak, mogu davati
samostalno inzulin, određivati koje količine inzulina su potrebne
za pojedini obrok i koja količina inzulina je potrebna za davanje
korekcijskog bolusa u situacijama kada je GUK visok.
Važno je da svi zadaci u kojima dijete sudjeluje budu u skladu s
njegovom dobi i sposobnostima. Ako roditelji od djeteta očekuju da će u određenom trenutku preuzeti u potpunosti brigu za
svoju bolest, tada takva očekivanja mogu dovesti do negativnih
ishoda i različitih problema. Djeca i adolescenti koji imaju premalu brigu oko svoje bolesti, mogu se osjećati nesposobnima.
Ako roditelji od njih očekuju da preuzmu previše odgovornosti,
mogu se pojaviti poteškoće u kontroli bolesti.
Posebno je osjetljivo razdoblje adolescencije. Adolescenti pokušavaju uspostaviti vlastiti identitet i životni stil. U ovom životnom razdoblju moraju donijeti odluke koje će na njihov život
imati dugoročne posljedice. Gledajući iz razvojne perspektive,
dnevne obaveze, briga i regulacija dijabetesa mogu smetati
adolescentima u njihovim svakodnevnim aktivnostima kao što
je npr. druženje i provođenje slobodnog vremena s prijateljima.
Adolescenti dijabetičari su u nezavidnoj poziciji jer se istodobno
moraju suočavati sa svim razvojnim zadacima s kojima se suočavaju njihovi vršnjaci, ali isto tako moraju naučiti kako živjeti i
suočavati se sa svojim dijabetesom. Osim toga, adolescenti često kao prioritet u svojem životu ističu važnost socijalnih odnosa
sa svojim vršnjacima pritom zanemarujući brigu oko dijabetesa.
Između adolescenata i njihovih roditelja česti su konflikti zbog
brige oko bolesti i pridržavanja tj. nepridržavanja plana liječenja.
Osim toga, djeca i adolescenti se često znaju osjećati drugačijima od svojih vršnjaka, a svakodnevne obaveze koje je potrebno
obavljati kako bi se bolest držala pod kontrolom, često narušavaju život. Odgovornost koju adolescent dobiva oko brige o svojem dijabetesu mora biti postupna. Nije dobro ako se odjednom
sva odgovornost za liječenje i briga oko bolesti prepusti adolescentu. Brigu oko bolesti treba prepustiti adolescentu na njegov
zahtjev, a ne na zahtjev roditelja.
Istraživanja su pokazala da postoje određene karakteristike djece i adolescenata koje utječu na psihološku prilagodbu na bolest
i na kontrolu dijabetesa. Npr., djeca i adolescenti koja imaju visoko samopoštovanje, kompetenciju i vještine suočavanja, imaju bolju kontrolu bolesti. Mogućnost da adolescent ne podlegne
pritisku vršnjaka, ali da istovremeno sudjeluje u svim socijalnim
aktivnostima koje su karakteristične za njegovu dob, utječu na
to kakva će biti psihološka prilagodba na bolest, odnosno bolju
prilagodbu na bolest imaju oni oboljeli koji sudjeluju u svim socijalnim aktivnostima kao i njihovi vršnjaci. Na taj način se adolescent ne osjeća izolirano i odbačeno od svojih vršnjaka te uviđa
da unatoč tome što ima dijabetes može ravnopravno sa svojim
vršnjacima sudjelovati u zajedničkim aktivnostima.
Dobra psihološka prilagodba na bolest je proces, a ne događaj.
To je dugotrajno nastojanje da se uspješno iziđe na kraj s izazovima života sa šećernom bolesti i uz to se dobro osjećati unatoč
povremenim neuspjesima i razočaranjima. Prihvaćanje dijabetesa preduvjet je dobre kontrole bolesti. Dobra psihološka prilagodba uključuje i dobru metaboličku kontrolu, odnosno zadovoljstvo s načinom života u kojem se slijede upute. Adolescenti
koji imaju lošu psihološku prilagodbu, na dijabetes će, na svoju
bolest, gledati kao na nešto što ih ograničava u svakodnevnom
životu. Dijabetes će za njih biti faktor koji će predstavljati stalnu
prijetnju njihovom zdravlju i budućim životnim izborima. Sama
bolest za njih predstavlja jedan veliki stresor s kojim se oni ne
znaju suočavati na odgovarajući način.
Diabetes
www.diabetes.hr
39
Internet i nove tehnologije
Internet i nove tehnologije
br. 3/2013
br. 3/2013
Tjelovježba uz Osobni zdravstveni informacijski i mobilni sustav
Senzor na ruku
pa prst u uho!
Korištenjem najnovijih komunikacijskih standarda omogućeno je sigurno i pouzdano spremanje svih
osobnih parametara koji su u svakom trenutku dostupni pacijentu i liječniku. Sklopovski dio sustava
sastoji se od minijaturnih senzora malih dimenzija čime se ne utječe na svakodnevne aktivnosti
pacijenata. Senzorski čvor se može smjestiti na zapešće dominantne ruke, na potkoljenicu ili pak na
remen oko struka
Tomislav Pozaić, Dominik Džaja, Matija Varga, Josip Čović, Luka Celić i Ratko Magjarević
Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu
P
oboljšano liječenje i produljenje životnog vijeka s jedne
strane, a moderan ubrzani i često nezdravi način života
s druge strane, doveo je do rasta broja osoba oboljelih
od raznih kroničnih bolesti pa i dijabetesa. Liječenje kroničnih bolesti odvija se u većini slučajeva izvan zdrastvenih ustanova i ustanova specijaliziranih za medicinsku njegu, u vlastitom domu pacijenata te zahtijeva od njih da sami upravljaju
vlastitim liječenjem i prilagođavaju način života i ponašanja
potrebama liječenja.
Osobe sa šećernom bolešću na temelju samostalnog prikupljanja i praćenja podataka (eng. self-monitoring) kao što su
koncentracija glukoze u krvi, dnevna terapija inzulina, tjelesna
masa, redovita tjelovježba i tjelesna aktivnost te krvni tlak,
vode dnevnike samokontrole. Pri tome liječnici i dijabetolozi
imaju ograničen kontakt sa svojim pacijentima i u većini slučajeva se oslanjaju na podatke iz dnevnika samokontrole što često bude nepraktično zbog količine i pouzdanosti informacija.
No, upravljanje liječenjem (menadžment!) moguće je značaj-
40
Diabetes
www.diabetes.hr
no unaprijediti korištenjem modernih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) čime bi se omogućilo kontinuirano
bežično praćenje fizioloških parametara pacijenata u stvarnom vremenu u udobnosti njihova vlastitoga doma. U tu svrhu na Fakultetu elektrotehnike i računarstva razvijen je Osobni
zdravstveni informacijski i mobilni sustav (OZIMS). Zasnovan
je na elektroničkom prikupljanju podataka s bežičnog osjetilnog čvora te komunikaciji između pacijenta i liječnika pomoću
specijaliziranih programskih paketa putem Interneta.
Intuitivno i efikasno grafičko korisničko sučelje prilagođeno je
upotrebi na osobnom računalu ili tabletu i stoga dostupno pacijentima i liječnicima u svakom trenutku i na svakom mjestu.
Kontinuirano praćenje podataka i povećana mogućnost komunikacije omogućuje pravovremeno i preventivno prilagođavanje i/ili promjenu terapije između osobnih posjeta liječniku.
Ove godine na Kongresu udruga osoba sa šećernom bolešću
održanom u Dubrovniku, predstavljena je nadogradnja sustava OZIMS koja omogućuje potpomognutu (interaktivnu)
tjelovježbu, dakle s pomoću ICT osoba koja vježba vodi se
kroz planirani program tjelovježbe i stvarnovremenski dobiva
informaciju o uspješnosti obavljanja vježbi.
OZIMS je posebno prilagođen za različite grupe korisnika: profesionalne korisnike (liječnike obiteljske medicine, liječnike
specijaliste kao i za ostalo profesionalno osoblje koje sudjeluje
u liječenju - medicinske sestre, fizikalne terapeute, trenere) i
korisnike – osobe sa šećernom bolešću. Sustav se može podijeliti na podsustav zadužen za potpomognuto vježbanje koji
s jednog ili više senzorskih čvorova prikuplja podatke o kvantiteti i kvaliteti fizičke aktivnosti, elektrokardiogram, tjelesnu
temperaturu te podsustav koji se sastoji od hrvatske inačice
dnevnika samokotrole osoba sa šećernom bolešću.
Korištenjem
najnovijih
komunikacijskih standarda omogućeno je sigurno
i pouzdano
spremanje
svih osobnih
parametara
u tzv. oblak
(eng. cloud)
gdje su u svakom trenutku dostupni pacijentu i liječniku preko zaštićene komunikacijske veze.
Sklopovski dio sustava sastoji se od minijaturnih, vrlo laganih senzora smještenih na bežičnom senzorskom čvoru malih
dimenzija čime se ne utječe na svakodnevne aktivnosti pacijenata. Senzorski čvor se može smjestiti na zapešće dominantne ruke, na potkoljenicu ili pak na remen oko struka. Cijeli sustav razvijen je u skladu s novim ekološki orijentiranim
tehnologijama (eng. Energy Aware Software) što posljedično
znači minimalnu potrošnju energije (do 13 dana kontinuiranog rada na jedno punjenje baterije).
Također, omogućeno je bežično povezivanje glukometra i automatizirani prijenos izmjerenih vrijednosti iz glukometra u
elektronički dijabetički dnevnik što uvelike pomaže u boljoj samokontroli pa time i smanjuje rizik od kasnijih kroničnih komplikacija. Istovremeno je omogućeno da se ta dnevna potreba
svake osobe oboljele od dijabetesa obavlja u značajno kraćem
vremenu i praktički s minimalnim sudjelovanjem pacijenta.
Na temelju izmjerenih vrijednosti koncentracije glukoze u
krvi i obavljenoj tjelesnoj aktivnosti, moguće je lakše prilagoditi terapiju inzulina te korištenjem matematičkih modela
implementiranih u aplikaciji, predvidjeti rizik od pojave hipo-
glikemije čime se daje dodatna doza sigurnosti pacijentima u
bavljenju fizičkom aktivnosti i omogućuje uravnotežena kontrola koncentracije glukoze u krvi.
Aplikacijski dio sustava omogućava medicinskom osoblju jednostavnu dodjelu planova vježbanja i promjene terapije te
dobro strukturirani pregled osobnih fizioloških parametara
pacijenata.
Pacijentima je omogućeno praćenje plana vježbanja ili eventualne promjene plana u prethodnom dogovoru s osobnim
liječnikom. Tijekom potpomognutog vježbanja, uz praćenje
svih fizioloških parametara, pacijentima je omogućena vizualna i glasovna podrška čime se omogućava slijeđenje zadanog ritma i izvođenje vježbi na točno propisani način. Pravilno izvođenje
vježbe prema preporuci
profesionalaca, omogućeno
je
korištenjem
povratne
informacije
o vježbanju
u stvarnom
vremenu. Algoritam prema unaprijed zadanim personaliziranim parametrima vježbanja, vrednuje svaku vježbu te daje ocjene koje su
kao obrađena i krajnja informacija dostupne liječnicima za
lagani pregled fizičke aktivnosti pacijenata. Fokusiranost na
uštedu vremena, automatiziranost postupaka i dobro strukturiranje obrađenih informacija, omogućuje vrlo jednostavnu i široku primjenu ovog sustavu za sve dobne uzraste.
Ovaj projekt prvi puta u Hrvatskoj prikazuje mogućnost integracije uređaja koje osobe sa šećernom bolešću koriste svakodnevno i praćenje fizioloških parametara bitnih u samokontroli, a posebna vrijednost projekta je u tome što je ideja
i veliki dio tehničkih rješenja razvijen i napravljen u sklopu
Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu.
Opisani sustav za potpomognutu tjelovježbu sufinanciran je
i iz sredstava Sedmog okvirnog programa Europske Unije kojim upravlja REA-Research Executive Agency (FP7-SME-2012,
Research for SMEs), ugovor broj nº 315659.
Osobe sa šećernom bolešću mogu se prijaviti za suradnju na
daljnjem razvoju i primjeni sustava za tjelovježbu putem Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,
e-mailom na [email protected].
Diabetes
www.diabetes.hr
41
Međunarodna iskustva
Međunarodna iskustva
br. 3/2013
br. 3/2013
Prenosimo iz Diabetes Forecast-a, studeni 2012.
SEKS I ŠEĆERNA BOLEST
Vaše zdravlje može igrati veću ulogu u vašem seksualnom životu nego što mislite
Tracey Neithercott
D
ok kultura koja ima prenaglašen seksualni nagon
nema straha u pomicanju granica na TV-u, filmovima, na radiju, u knjigama i časopisima, mi smo jako
sramežljivi u vezi seksa kada se radi o našem zdravlju. Zapravo, iako osobe sa šećernom bolesti imaju veći rizik kad su u
pitanju seksualni problemi, studija iz 2010. godine časopisa
Diabetes Care pokazuje da je samo polovica svih muškaraca
sa šećernom bolesti i 19% žena sa šećernom bolesti razgovaralo o ovoj temi sa svojim liječnikom.
I istina je da se većina doktora ne osjeća ugodno pitajući pacijente za detalje njihove seksualne funkcije. Zato osobe kojima se dijagnosticira šećerna bolest brzo nauče o očima, živcima, bubrezima, oštećenjima srca vezanim za lošu kontrolu
šećerne bolesti, ali jako teško ikada čuju o tome kako šećerna
bolest utječe na seksualno zdravlje. Važno je da osobe budu
otvorene i iskrene sa svojim liječnicima o svim aspektima
svoga zdravlja, pa i problemima sa seksualnom funkcijom.
Problemi sa seksualnom izvedbom i zadovoljstvom mogu biti
znak drugih zdravstvenih problema.
Na primjer, mnogi muškarci s erektivnom disfunkcijom tek
kasnije shvate da imaju šećernu bolest. Za one koji već imaju
šećernu bolest, seksualni problemi mogu biti znakovi oštećenja živaca, blokiranih arterija ili podivljalih hormona. Iako
imamo još puno za naučiti o seksualnoj disfunkciji osoba sa
šećernom bolesti, istraživači su sigurni u jedno: kronično visoka razina glukoze u krvi krije se iza mnogih seksualnih problema s kojima se susreću oboljeli, te je prva stvar koju treba
poduzeti, poboljšanje kontrole glukoze u krvi.
DRAGA, NE VEČERAS
Slab libido ili seksualna želja pravi je problem, onaj koji utječe
na ljude sa šećernom bolesti više nego na one koji je nemaju. Muškarci i žene susreću se sa slabim libidom zbog slabo
kontrolirane šećerne bolesti. Ako je vaš nagon u zastoju, po-
42
Diabetes
www.diabetes.hr
gledajte vašu kontrolu šećerne bolesti te učinite korake kako
biste snizili razinu glukoze. Tada uzmite u obzir svoju terapiju. Neki lijekovi, kao što su antidepresivi, mogu smanjiti vašu
seksualnu želju, stoga razgovarajte s vašim liječnikom.
Istraživači teoretiziraju kako i upala može smanjiti želju. „Seksualna želja je događaj kojeg pokreće mozak“, kaže dr. Stacy
Tessler Lindau, direktor Programa sveobuhvatne seksualne
medicine na Sveučilištu u Chicagu. „Ako upaljene molekule
prođu krvnu barijeru u mozgu i kruže područjem u kojem se
nalazi seksualna želja, onda je vjerojatno da će utjecati na
seksualnu želju.“ Drugi mogući krivac je nizak testosteron,
koji često pogađa muškarce i žene sa šećernom bolesti.
ON Studije su pokazale kako muškarci sa šećernom bolesti,
posebno oni koji imaju Tip 2 ili su pretili, ili oboje, mogu imati dvostruko veći rizik niske razine testosterona nego njihovi
vršnjaci bez bolesti, što može utjecati na muškarčevu strast
za seksom. „Liječenje je davanje testosterona, te je nevjerojatno kako to može utjecati na šećernu bolest“, kaže dr.
Irwin Goldstein, direktor San Diego Seksualne medicine na
Alvarado Hospital i vodeći urednik „The Journal of Sexual
Medicine“. Kada se niska razina testosterona liječi gubitkom
tjelesne težine i/ili terapijom testosterona, mnogim se muškarcima obnovila želja za seksom.
ONA Liječenje žena nije tako jednostavno (naviknite se da
ćete čuti to). Neke studije predlažu uzimanje testosterona za
povećanje seksualne želje u žena – članak iz 2008. godine u
časopisu „New England Journal of Medicine“ donosi da su
žene nakon terapije testosteronom u postmenopauzi imale veću seksualnu želju kroz gotovo šest mjeseci – ali to još
uvijek nije dovoljno istraženo, pogotovo dugoročni efekti na
žensko zdravlje. Ne samo to, istraživačima je teško odrediti da li je smanjen libido kod žena rezultat šećerne bolesti,
emocionalnih pitanja ili nečeg drugog, jer smanjeni libido
čest je kod žena bez obzirna na prisutnost šećerne bolesti.
NASTAVIMO – ILI NE
Ovo je razlika između želje i uzbuđenja: prvo, seksualna želja
se mora pojaviti, tada tijelo reagira, signalizirajući uzbuđenje. Naravno, ako sve funkcionira ispravno. I muškarci i žene
sa šećernom bolesti mogu osjećati želju, međutim bore se s
problemom uzbuđenja, iako su mehanizmi koji se kriju iza ove
seksualne disfunkcije bolje izučeni kod muškaraca. I za žene i
za muškarce, dobro mjesto za početak traženja mogućih uzroka je vaš ormarić s lijekovima. Npr. neki lijekovi za snižavanje
krvnog tlaka mogu uzrokovati erektivnu disfunkciju. Ako lijekovi nisu krivac za smanjenje uzbuđenja, to bi mogla biti šećerna
bolest. Loša kontrola šećerne bolesti s vremenom može dovesti do oštećenja krvnih žila i živaca – kao što to čini u bolesti srca i neuropatiji (oštećenje živaca), te drugih komplikacija
bolesti koje omogućuju uzbuđenje.
ON Jedan od glavnih problema s kojim se suočavaju muškarci sa šećernom bolesti je nemogućnost erekcije. Oštećenja vaskularnog sustava mogu smanjiti protok krvi. Ukoliko
krvne žile ne funkcioniraju pravilno ili je arterija blokirana,
nedovoljna količina krvi će putovati do penisa, te tako otežati
postizanje erekcije.
Živčana funkcija također ima ulogu. Ukoliko mozak ne komunicira na odgovarajući način sa živcima u seksualnim organima, tijelo možda neće moći poslati krv tamo, smanjujući
tako mogućnost muškarca da postigne erekciju. Funkcija održavanja erekcije također može biti pogođena jer mozak mora
komunicirati s živcima kako bi se zadržala krv u penisu. Imajte
na umu: muškarčeva mogućnost postizanja i držanja erekcije
tipično se smanjuje s godinama.
Srećom, postoji velik broj mogućnosti za liječenje. Kako
muškarci tako niti njihove partnerice ne bi trebali prihvatiti
mušku seksualnu disfunkciju, kaže Janis Roszler, certificirana
edukatorica za šećernu bolest i autorica knjige „Sex and diabetes: For him and her“. „Za muškarca, apsolutno postoji lije-
čenje koje će pomoći“. Opcije uključuju PDE5 inhibitore, kao
što su Viagra i Cialis, koji mogu poboljšati krvotok, injekcije
testosterona, lijekovi ili čepići, suženi prsteni koji se stavljaju na bazu penisa; vakuum pumpe koje dovode krv u penis;
podupirući tuljci koji drže penis na mjestu za vrijeme seksa; i
implantati penisa.
ONA Oštećenje živaca može uzrokovati vaginalnu suhoću,
koja je dvostruko češća kod žena sa šećernom bolesti nego
kod onih koje je nemaju. Također, rezultat je i starenja. „Vaginalna suhoća česta je u žena koje su u menopauzi ili post
menopauzi“, kaže Lindau. U tim slučajevima radi se o manjku
estrogena koji se može liječiti prepisivanjem terapije estrogenom, koja može biti u obliku pilula, flastera, ili kreme koja
se koristi u vagini.
S obzirom da znanstvenici ne znaju točno zašto žensko tijelo
gubi mogućnosti samo-podmazivanja kada nema menopauze, mogućnosti liječenja su vrlo male. Mnogi stručnjaci preporučaju kupnju lubrikanata.
Žene oboljele od šećerne bolesti također su sklone istim problemima kao i muškarci kada se radi o krvotoku zbog oštećenja
živaca ili krvnih žila. Komplikacije šećerne bolesti mogu otežati
dovod krvi u vaginu i klitoris. „Pitanje koje se postavlja, što se
žena tiče jest - ima li žena sa odličnim A1Cs-om koje nemaju
nikakve probleme s krvnim žilama“, kaže Roszler. „One nemaju
nikakvu neuropatiju. Ali ipak imaju seksualne probleme“.
Iako je istraživanje problema uzbuđenja kod žena teško iz
više razloga – žene imaju težak zadatak utvrditi koliko su baš
sada uzbuđene ili nisu, i manje je fizičkih znakova uzbuđenja
u žena nego u muškaraca – liječenja je malo. Ipak, Goldstein
kaže da su istraživanja obećavajuća.
Mala studija u izdanju časopisa „The Journal of Sexual Medicine“ iz kolovoza 2012. ustanovila je da su žene s šećernom
bolesti Tip 1 koje su uzimale 5mg tadalafila (Cialis) kroz 12
tjedana, primijetile poboljšanje u kvaliteti života, većoj uzbuđenosti i orgazmu, više uživanja i zadovoljstva od seksa
te češći seks. To ne znači da biste trebali skrivečki uzimati
partnerove pilule – molimo nemojte: liječenje nije dokazano na ženama, opasno je kod nekih ljudi koji imaju srčanih
problema i općenito opasno dok se ne dokaže drugačije. No,
javlja se obećanje za liječenje žena u budućnosti. Što se tiče
sadašnjosti, Lindau kaže da neke žene koriste pumpe za klitoris kako bi potakle protok krvi uz napomenu kako naprava
nije za svakoga“.
VELIKI O
Orgazam je nagrada koja se traži nakon seksa, no za osobe sa
šećernom bolesti to može biti kao nedostižan cilj. I da, govo-
Diabetes
www.diabetes.hr
43
Međunarodna iskustva
360° View
br. 3/2013
rimo o muškarcima i o ženama. Oboje se mogu boriti s nedostižnim O, te je prva stvar koji bi trebali oni i njihovi liječnici
provjeriti - lijekovi koji uzimaju, kao npr. antidepresivi.
ONA Iako žene primjećuju manje poteškoća u doživljavanju
orgazma u odnosu na muškarce, one sa šećernom bolesti
imaju veće poteškoće. Naravno, mogućnost žene da postigne
orgazam često ima veze s njenim mentalnim i emocionalnim
stanjem (više o tome kasnije), ali i sa šećernom bolesti. Prema studiji objavljenoj u časopisu „Obstetrics & Gynecology“
u kolovozu 2012., za 80% je veća vjerojatnost da će žene
srednjih godina čija šećerna bolest zahtjeva inzulin primijetiti probleme u postizanju orgazma u odnosu na one žene koje
nemaju šećernu bolest.
„Do sada ono što najbolje znamo jest da je neurovaskularni sustav neophodan za uzbuđenje i orgazam“, kaže Lindau.
„Ukoliko mali živci ne funkcioniraju kako treba mogu se javiti
problemi osjetljivosti. Kako bi klitoris mogao nabujati treba
mu orgazam, mora imati protok krvi i osjetljivost.“
Hormonska neravnoteža može biti razlog, kaže Roszler. Neki
su znanstvenici postavili hipotezu, proučavajući ženski ovulacijski ciklus, kako hormoni koji nisu u ravnoteži, i ne samo testosteron, mogu biti uzroci smanjenog uzbuđenja i orgazma
u žena, ali istraživanja su u začecima.
ON Postizanje orgazma u muškaraca je često jednostavno,
što pak s druge strane može biti poprilično frustrirajuće ako
ne može postignuti vrhunac. Kao i kod žena, muškarci koji
boluju od neurovaskularnog oštećenja i manjka protoka krvi
i/ili uzbuđenja koje ono stvara, mogu imati problema pri postizanju orgazma. Muškarci se mogu boriti s erektivnom disfunkcijom na razne načine, od lijekova do vakuum pumpi, ali
to ne može popraviti neuropatiju.
PAUZIRANJE
Seks bi trebao donijeti vama i vašem partneru zadovoljstvo,
bol je pokazatelj kako nešto nije u redu. I ako ste sramežljivi,
vrlo je važno da razgovarate o problemima bolnog seksa s vašim liječnikom. „Posjetite liječnika koji je upoznat s rješavanjem seksualnih problema jer na taj način možemo ispraviti
probleme u većini pacijenata, pogotovo kod osoba sa šećernom bolesti“, kaže Goldstein.
ON Muškarci sa šećernom bolesti imaju povećan rizik za razvoj Peyronovoe bolesti, stanje u kojem oštećeno tkivo unutar penisa stvara zakrivljenu i bolnu erekciju. Prije nego što
se zabrinete, uzmite na znanje: penisi su različitog oblika te
stoga mala zakrivljenost nije velika stvar. S Peyronovom bolesti, krivulja i luk je značajan i može seks, te postizanje i održavanje erekcije, učiniti teškim i bolnim. Doktor će vam savje-
44
Diabetes
www.diabetes.hr
tovati trebate li pričekati, uzeti lijekove ili napraviti operaciju.
ONA Vođenje seksa s vrlo malo podmazivanja može žene
dovesti do vrištanja – i to ne u pozitivnom smislu. Suhoća vagine tijekom seksa jedan je od glavnih razloga zašto žene sa
šećernom bolesti imaju bolove za vrijeme seksa, te odgovor
može biti bolje podmazivanje. Bilo da se radi o terapiji estrogenom zbog suhoće za vrijeme menopauze ili lubrikantima u
trgovinama, cilj je biti dobro navlažen prije seksa.
Žene sa šećernom bolesti su također u većem riziku obolijevanja od infekcija urinarnog trakta (UTIs) i vaginalnih gljivičnih
oboljenja, što može dovesti do bolnog seksa. Međutim, budite uvjereni da osobe sa šećernom bolesti nisu u većem riziku
od seksualno prenosivih bolesti od onih koji nemaju šećernu
bolest. Smanjite mogućnosti dobivanja UTI-a ili vaginalne gljivične infekcije na način da održavate dobru kontrolu razine
glukoze u krvi, te posjetite liječnika na prvi znak nelagode.
SEKSUALNO ISCJELJIVANJE
Možda vaš seksualni život nije tamo gdje bi trebao biti. Ukoliko to možete priznati svom liječniku, već ste dobili pola bitke.
Ovisno o stupnju vaše seksualne disfunkcije, moći ćete vidjeti poboljšanja na način da stavite glukozu pod kontrolu. Pa
iako su komplikacije preozbiljne za povratak samo sa boljom
kontrolom šećerne bolesti, održavanje razine glukoze može
spriječiti daljnju štetu. Još jedan savjet: prestanite pušiti. Povezano je sa seksualnim problemima, te je također vrlo loša
vijest za ostatak vašeg tijela.
Nekoliko je pristupa od kojih i muškarci i žene mogu imati
koristi, uključujući posjet liječniku koji je specijaliziran za seksualnu medicinu te razgovor s profesionalcem za mentalno
zdravlje. Razgovor je važan korak zato što problemi u vezi,
problemi s tijelom i/ili stres mogu utjecati na sve aspekte vašeg seksualnog života. Možda ćete biti previše okupirani samim osobom da biste se oraspoložili ili uzbudili, ili ste previše
pod stresom da biste postigli orgazam.
Savjetnik također može pomoći vama i vašem partneru kako
biste riješili bilo koju napetost koja je uzrok vašoj seksualnoj
disfunkciji. „To stvara takve emocionalne tenzije u vezi da se
prožima kroz cjelokupan odnos, a ne samo u spavaćoj sobi“,
kaže Roszler. Zato razgovarajte i saznajte kako riješiti vaše
seksualne probleme.
Na kraju, razmislite o promjeni životnih navika.
Dobro upravljanje vašom šećernom bolesti, uključujući zdraviju prehranu, redovitu tjelovježbu te smanjenje stresa, koristit će vašem tijelu, a ne samo donjim dijelovima. „Mislim
kako je vrlo vjerojatno da dobar seksualni život vodi boljem
zdravlju,“ kaže Lindau. „I bolje zdravlje vodi dobrom seksu“.
Strukturirano testiranje sa Accu-C hek 360° View
pomaže liječnicima i pacijentima u boljoj
kontroli dijabetesa
B rzo i
jednostavno
Papirnati analitički al at jednostavno za razumjeti, brzo za
ispuniti
Vizualno
Vizualizira rezultate mjerenja
kako biste dobili kompletnu sliku
na prvi pogled
Opisno
Pokazuje odnose između
vrijednosti glukoze u krvi, veličine
obroka i razine tjelesne aktivnosti
Efikasno
Efektivnije, personalizirano
savjetovanje o dijabetesu
Roche d.o.o.
Ulica grada Vukovara 269a
Zagreb
Glukofon - besplatni telefon:
0800 60 00 60
Bolje
razumijevanje
Pomaže pacijentima u razumijevanju
odnosa između vrijednosti glukoze
u krvi i utjecaja lijek ova, hrane i
vježbanja.
Motivirajuće
Motivira pacijente da aktivnije
upravljaju svojim dijabetesom i
načinom života.
Civilno društvo
Civilno društvo
br. 3/2013
br. 3/2013
Duhovno – psihološki vidik palijativne skrbi
Nada koja daje
smisao smrti
Bez nade u vječni život borba s fazom akutne krize, fazom akutnog-kroničnog življenja-umiranja, i na
kraju termalnom fazom, postaje besmislena
o. Igor Grahovac-Fedesin, Hrvatski centar za palijativnu skrb
D
a je čovjek spoj fizičkog, psihičkog i duhovnog to već
i ptice na grani znaju, ali sve je veći postotak ljudi
koji se ne znaju nositi sa svojom psihom. Još je više
onih koji teško prihvaćaju postojanje duše u sebi. Zašto kažem duše? Zato jer je to fundamentalni pojam za prihvaćanje
pojma duhovno. U ovom izlaganju pokušat ću vam pokazati
koliko je duhovno i psihološko simbiozom vezano i samim tim
nerazdvojno, a jako mi olakšava i činjenica da se ovdje konkretno radi o palijativnoj skrbi koja je po definiciji gledanje
smrti oči u oči.
Postoji jedna krasna izreka koja kaže: “ Ne postoji dostojanstvena smrt, postoji samo dostojanstven život“.
U našem slučaju život traje do trenutka kada nastupi cerebralna smrt, tako da sve do tada ne govorimo o smrti pa je i
u našim rukama hoćemo li ljudima život do tada olakšati ili
ćemo jednostavno čekati da umru i prestanu biti teret sustavu i nama svima.
Kako psihološki pomoći čovjeku u trenutku kada liječnik uđe
na vrata i kaže recimo: "Dijagnosticiran vam je inoperabilni
karcinom pankreasa".
Slijedi šok, neverica i pitanje: „ i što sad?“.
Kako se u praksi nikada ne igramo brojkama dana ili mjeseci
vremena koje je vjerojatno ostalo, nemamo baš previše izbora što tada reći ili učiniti. Nadamo se da će šok dovoljno dugo
trajati da se neprimjetno izvučemo, izbacimo nekakvu naučenu frazu koja obično prolazi, poput: nije to tako strašno,
učinit ćemo sve da vam olakšamo itd… a u praksi znamo i da
je zaista strašno i da nema baš prevelike pomoći.
Na što se u tom trenutku nasloniti? Na sažalijevajuće poglede obitelji i bližnjih koji i sami u nevjerici pretražuju po mislima koju frazu ili reakciju trebaju upotrijebiti? Na liječnike
koji su pretrpani poslom i realno gledajući imaju potrebu više
se brinuti za ljude za koje „ima nade“? Na svoju psihu koja
46
Diabetes
www.diabetes.hr
slomljena leži pred nama jer je bila izgrađena od samo materijalnog, ovozemaljskog poimanja svijeta i cijeli život bježala
od nečega duhovnog, onostranog, Božanskog?
Kada bi u tom trenutku na drugoj strani čekaonice stajali svećenik i psiholog, što mislite koga bi ljudi većinom, velikom većinom, istinktivno izabrali za razgovor? Možda vam se teško
staviti u tu poziciju, ali onaj koji svjedoči Boga u tom trenutku
odnosi pobjedu. Podsvijest instiktivno otvara škrinju duše jer
zna da je to jedini most koji se ne urušava ni u ovakvim situacijama, jedino mjesto gdje se s obje noge može stati i ne
osjećati se beznadežno.
Slijedi bolno i mučno razdoblje u kojem se ljudi ovisno o
stupnju snalažljivosti, na ovaj ili onaj način navikavaju na novonastalu situaciju. Pacijent polako u glavi prerasporedjuje
hijerarhiju vrijednosti; obitelj skoro pa automatski zauzima
stav koji je u sebi sažaljenje, ili nešto poput „ponašat ćemo
se normalno kao da bolesti i nema“.
Tek ih odlazak u ambulantu za bol ili neprospavane noći koje
sijeku bolni jecaji, podsjećaju da se ipak nešto mijenja i događa. Čovjek je biće koje je naviklo da uvijek bar na neki način
kontrolira stvari, i kada se nađe u ovakvoj situaciji u kojoj je
teško nešto suvislo napraviti ako niste ili profesionalac ili fanatik, počinje u glavi proživljavati pet faza umiranja (prema Kübler-Ross): poricanje, bijes, cjenkanje, depresija i prihvaćanje.
Ukoliko integriramo u sustav način da kao educirani ljudi za
takve situacije sudjelujemo od samoga početka, ovaj put
onda možemo bitno skratiti i olakšati. Na žalost, ne dožive
svi pacijenti dolazak do faze prihvaćanja, nego odlaze s ovoga
svijeta u jednoj agoniji koju kasnije ostavljaju i svojima najmilijima. Mi, nažalost, nemamo nikakvu ili skoro nikakvu sustavnu brigu za ovakve pacijente, ali pogledajmo na trenutak
kako bi to izgledalo u nekakvom idealnom svijetu.
Ranije je navedena situacija kad liječnik priopćava dijagnozu
pacijentu i obitelji. Pun razumijevanja, sada ih odvodi k svećeniku ili psihologu, s obzirom na njihov izbor. Počinje razgovor u kojem se i pacijentu i obitelji prvo posvješćuje situacija
kako bi šok brže prošao. Objašnjava im se kako će vjerojatno
doći do faze bijesa, gdje će uslijediti okrivljivanje, traženje razloga, smisla, izgovaranje itd, te faza cjenkanja. U ovom slučaju moguća je samo s Bogom, eventualno s nečim što zovu
sudbina, ali kako baš Bog i nije lik za cjenkanje, ovo razdoblje
brzo počne kliziti u depresiju.
Kako ne bismo imali pacijenta kojega k tomu moramo tretirati i antidepresivima uz sve terapije koje će primati i kako to
ne bi zarazilo cijelu obitelj i okolinu, nužno je odmah uputiti
pacijenta i obitelj da gleda prema gore, prema nebu. Ovdje
to nije simbolični pogled, nego pogled nade i traženja jednog novog smisla. Sami ste vjerojatno već uvidjeli kako je
s pacijentima koji su duboko i iskreno u vjeri daleko lakše i
jednostavnije, no ovdje govorimo o nekakvom prosječnom
vjerniku Hrvatu katoliku koji nije baš integrirao Boga u svoju
svakodnevicu nego ga je sveo na nedjeljni posjet u Crkvu, na
i Božić i Uskrs.
U situacijama intenzivnih emocija poput ove, i pitanje vjere se itekako otvara i ubrzano razvija. Nada i novi smisao o
kojem ovdje govorimo nije nikakav placebo, kako to nažalost neki noviji psihološki pravci pokušavaju servirati. To je
nada koja se okreće ka Bogu, Gospodaru živih i mrtvih, ka
vječnom životu kao jedinoj činjenici koja daje smisao i utemeljenje ljubavi, dobrote, morala i etike na ovome svijetu.
To je nada koja jedina u potpunosti, onako kako samo duša
u toj situaciji može razumjeti i prihvatiti, daje smisao smrti.
Bez nade u vječni život, borba s fazom akutne krize, fazom
akutnog-kroničnog življenja-umiranja, i na kraju termalnom
fazom, postaje besmislena.
Možete li zamisliti što znači ne imati smisao u trenucima života kada je smisao sve?! Što znači ne imati kamo uprijeti pogled i prema kome pružiti ruku? Dok to ne shvatimo nećemo
znati koliko je bitno tretirati svakog pacijenta palijativne skrbi
i s ove duhovno-psihološke strane.
Na bol čak možemo i otupiti, mozak nam može sam isključiti
pojedine receptore, ali kako otupiti na beznadje i besmisao
koji nam obuzima cjelokupnu svijest? Zadaća svakoga čovjeka koji sudjeluje u palijativnoj skrbi mora biti na prvom mjestu pružanje smisla, razumijevanje očaja i boli koju pacijent
i njegovi najbliži osjećaju, usmjeravanja svakog osjećaja u
dobrom pravcu koji ih vadi iz tunela i mraka te naravno olakšavanje svih simptoma na koje možemo medicinski utjecati.
Samo čovjek ima palijativnu skrb i neka taj odnos onda zaista
bude čovječan, jer ako se možda Boga i ne bojimo, jedina je
istina da ćemo se svi kad-tad naći oči u oči sa smrću.
Saznajte najnovije napretke
u liječenju šećerne bolesti i obrazovanju
400 stručnih govornika
1000 postera
275 sati znanstvenih sjednica
Nove programske struje
Dijabetes kod autohtonih naroda
Istraživanje u 20. stoljeću
usta
37% pop
za ranu
ciju
registra
JA
LIPN
do 14.
www.worlddiabetescongress.org
Popis udruga
Popis udruga
br. 3/2013
br. 3/2013
POPIS
UDRUGA
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
tel: 091/52 77 224
e-mail: [email protected]
DIJABETIČKA UDRUGA GAREŠNICA
Boško Kutleša
V. Nazora 18, 43280 GAREŠNICA
tel: 043/54 50 99
e-mail: [email protected]
[email protected]
UDRUGA DIJABETIČARA
LIČKO-SENJSKE ŽUPANIJE
Zrinka Rosić
Kralja Petra Krešimira IV 13, 53000 GOSPIĆ
tel: 053/57 25 09
e-mail: [email protected]
DIJABETIČKA UDRUGA BJELOVAR
Nataša Galović
Veliko Korenovo 123 A, 43000 BJELOVAR
mob: 091/50 33 288
e-mail: [email protected]
DIJABETIČKA UDRUGA GRADINA
Željka Počuć
Matije Gupca 97, 33411 GRADINA
tel: 033/78 40 16
e-mail: [email protected]
UDRUGA DIJABETIČARA MEÐIMURJA
Marija Stojić
Kralja Tomislava 36, 40000 ČAKOVEC
tel: 040/31 20 11
e-mail: [email protected]
[email protected]
UDRUGA DIJABETIČARA IMOTSKE KRAJINE
Ante Lažeta
Put Jezerca 15, 21260 IMOTSKI
mob: 095/86 23 399
e-mail: [email protected]
DARUVARSKA DIJABETIČKA UDRUGA
Velimir Simić
Frana Kršinića 11, 43500 DARUVAR
mob: 098/93 71 037
DIJABETIČKO DRUŠTVO JASTREBARSKO
Velimir Mirt
V. Mačeka 2, 10450 JASTREBARSKO
mob: 091/75 05 600
E-mail: [email protected]
[email protected]
DRUŠTVO DIJABETIČARA DELNICE
Ljubica Vujnović
Kranjčevićeva 12, 51300 DELNICE
tel/fax: 051/81 13 36
e-mail: [email protected]
DIJABETIČKO DRUŠTVO KARLOVAC
Ljubo Batalo
Domobranska 20C, 47000 KARLOVAC
tel: 047/41 52 50
DRUŠTVO ZA ZAŠTITU OD DIJABETESA
DONJI MIHOLJAC
Darija Kovačević
Vukovarska 9, 31540 DONJI MIHOLJAC
tel/fax: 031/63 00 51
e-mail: [email protected]
UDRUGA OBOLJELIH
OD DIJABETESA KRAPINA
Marko Štefanko
Gajev trg 12, 49000 KRAPINA
tel: 049/37 15 58
mob: 099/84 24 426
UDRUGA DIJABETIČARA
KOPRIVNIČKO – KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Mirko Jukić
Pemija 1C, 48322 DRNJE
tel: 048/83 15 58
UDRUGA DIJABETIČARA GRADA BAKRA
Mirjana Perković
Krasica 145a, 51224 KRASICA
tel/fax: 051/76 62 93
e-mail: [email protected]
DRUŠTVO ZA ZAŠTITU OD ŠEĆERNE
BOLESTI DUBROVNIK
Ivo Bratičević
A. Hebranga 83, 20000 DUBROVNIK
mob: 098/52 64 06
KUTINSKO DIJABETIČKO DRUŠTVO
Svjetlana Koutnik
Kralja P.Krešimira IV 3/I, 44320 KUTINA
tel: 044/68 28 11
e-mail: [email protected]
UDRUGA DJECE OBOLJELE OD
ŠEĆERNE BOLESTI I NJIHOVIH RODITELJA
“SLATKI ŽIVOT”
Željko Jaković
Iva Račića 5, 20000 DUBROVNIK
tel: 020/42 28 55
e-mail: [email protected]
MAKARSKA DIJABETIČKA UDRUGA
Milivoj Brkušić
Put Požara 6a, 21300 MAKARSKA
tel: 021/61 38 17
e-mail: [email protected]
UDRUGA DIJABETIČARA DUGO SELO
Marijan Dinjar
Bože Huzanića 20, 10370 DUGO SELO
mob: 098/93 54 455
e-mail: [email protected]
DRUŠTVO DIJABETIČARA ÐAKOVO
Marinka Andraši Đurkić
Vijenac Kardinala A. Stepinca 10, 31400 ĐAKOVO
UDRUGA DIJABETIČARA CRES-LOŠINJ
Ivan Vlašić
Vladimira Gortana 32/I, 51550 MALI LOŠINJ
tel: 051/23 25 48
e-mail: [email protected]
UDRUGA DIJABETIČARA NAŠICE
Silvija Cindori
Dore Pejačević 27, 31500 NAŠICE
tel: 031/ 61 12 48
e-mail: [email protected]
[email protected]
KLUB DIJABETIČARA NEDELIŠĆE
Dragutin Serec
Čakovečka 37, 40305 NEDELIŠĆE
tel: 040/82 14 07
e-mail: [email protected]
UDRUGA DIJABETIČKIH BOLESNIKA
NOVA GRADIŠKA
Marija Vuković
Prvča 41, 35400 NOVA GRADIŠKA
tel/fax: 035/35 18 42
e-mail: [email protected]
DIJABETIČKA UDRUGA ORAHOVICA
Ivica Martinčević
Stjepana Radića 13, 33515 ORAHOVICA
mob: 091/64 60 621
e-mail: [email protected]
DIJABETIČKA UDRUGA „ZDRAVLJE“
ORAHOVICA
Stjepan Dujmić
Bana Jelačića 21, 33515 ORAHOVICA
tel: 033/67 36 73
e-mail: [email protected]
DRUŠTVO ZA ZAŠTITU
OD DIJABETESA OSIJEK
Mladen Došen
A. Waldingera 11, 31000 OSIJEK
tel/fax: 031/28 33 33
e-mail: [email protected]
UDRUGA MALIH DIJABETIČARA "MADI"
Renata Bockovac
Voćarska 3, 31000 OSIJEK
mob: 091/58 12 396
e-mail: [email protected]
UDRUGA DIJABETIČARA PISAROVINA
Senada Klarić
Ivana Gorana Kovačića 2, 10451 PISAROVINA
mob: 091/51 17 757
e-mail: [email protected]
[email protected]
Vatrogasna 21, 51314 RAVNA GORA
mob: 091/79 05 875
e-mail: [email protected]
DRUŠTVO DIJABETIČARA RIJEKA
“Ortopedija” d.o.o.
Božidar Dasović
Krešimirova 60D, 51000 RIJEKA
tel/fax: 051/33 13 60
DIJABETIČKA UDRUGA
"SLATKA STRANA ŽIVOTA"
Irena Ivančić
Trg na Križu 11, 52210 ROVINJ
mob: 095/19 64 477
e-mail: [email protected]
DIJABETIČKO DRUŠTVO GRADA SISKA
Darko Velhes
Brijunska 5, 44000 SISAK
mob: 091/47 41 115
e-mail: [email protected]
DIJABETIČKA UDRUGA SLATINA
Marija Dupan
Voćinska 47, 33520 SLATINA
tel: 033/55 56 32
mob: 091/90 47 072
e-mail: [email protected]
BRODSKA DIJABETIČKA UDRUGA
Slavko Lacković
P. Krešimira IV 2, 35000 SLAVONSKI BROD
tel: 035/41 04 57
e-mail: [email protected]
SPLITSKO DIJABETIČKO DRUŠTVO
Branko Lulić
Ban Mladenova 9/I, 21000 SPLIT
tel/fax: 021/39 50 16
e-mail: [email protected]
UDRUGA “SLATKI” PLOČE
Tonći Krilić
Rogotinska 5, 20340 PLOČE
tel/fax: 020/67 81 55
e-mail: [email protected]
UDRUGA DIJABETIČARA OPĆINE POPOVAČA
Vladimir Tušek
Sisačka 40, 44317 POPOVAČA
tel: 044/67 94 27
mob: 091/60 09 416
e-mail: [email protected]
POŽEŠKA DIJABETIČKA UDRUGA KUNE
Marina Šmit
Jagodnjak 200, 34000 POŽEGA
mob: 099/83 35 590
e-mail: [email protected]
DIJABETIČKA UDRUGA ISTARSKE ŽUPANIJE
Vanja Mihalić
Mutilska 47, 52100 PULA
tel/fax: 052/21 37 54
e-mail: [email protected]
UDRUGA DIJABETIČARA RAB
Željka Škrabec
A. Ugalje 3, 51280 RAB
tel: 051/72 50 59
DRUŠTVO DIJABETIČARA RAVNA GORA
Karlica Krulić
DRUŠTVO DIJABETIČARA ŠIBENIK
Davor Lambaša
A. Vrančića 1, 22000 ŠIBENIK
tel: 022/21 66 38
fax: 022/21 62 51
e-mail: [email protected]
DIJABETIČKA UDRUGA TAR-VABRIGA
Jadranka Radojković
Istarska 8, 52465 TAR
tel: 052/44 37 31
mob: 098/80 75 29
DIJABETIČKO DRUŠTVO TROGIR
Katja Šćurla
Ul.kardinala Alojzija Stepinca 74, 21220 TROGIR
mob: 091/53 61 939
e-mail: [email protected]
DRUŠTVO ZA ZAŠTITU
OD DIJABETESA VARAŽDIN
Antonija Brlek
Meštrovićeva bb, 42000 VARAŽDIN
tel/fax: 042/39 31 55
mob: 091/39 31 555
e-mail: [email protected]
VG DIJABETIČAR
Ivo Ferjančić
Zagrebačka 3, 10410 VELIKA GORICA
tel: 01/ 62 22 281
mob: 091/54 31 599
e-mail: [email protected]
UDRUGA DIJABETIČARA VINKOVCI
Goran Međugorac
Bana Jelačića 34, 32100 VINKOVCI
tel/fax: 032/37 30 88
mob: 098/ 82 64 66
UDRUGA DIJABETIČARA VIROVITICA
Zdenka Vajtner
Trg bana J. Jelačića 10, 33000 VIROVITICA
tel: 033/72 12 97
e-mail: [email protected]
DIJABETIČKA UDRUGA VOJNIĆ
Veseljko Domjanović
Krešimirova 3, 47220 VOJNIĆ
mob: 098/17 93 242
VUKOVARSKA DIJABETIČKA UDRUGA
Ivica Sablić
Trg kralja Tomislava 2, 32000 VUKOVAR
mob: 095/82 31 373
e-mail: [email protected]
ZADARSKA DIJABETIČKA UDRUGA
Serđo Mičić
Bana J. Jelačića 6, 23000 ZADAR
tel: 023/33 22 65
fax: 023/30 59 23
e-mail: [email protected]
ZAGREBAČKO DIJABETIČKO DRUŠTVO
Ivana Babić
Ilica 48/I, 10000 ZAGREB
tel/fax: 01/48 47 429
e-mail: [email protected]
UDRUGA DIJABETIČARA ZAPREŠIĆ
FINICO - za udrugu dijabetičara
Sandra Bršec Rolih
F. Andrašeca 18, 10000 ZAGREB
mob: 098/36 00 97
fax: 01/30 96 245
e-mail: [email protected]
DIJABETIČKA UDRUGA ŽUPANJA
Pavao Mach
Vlahe Bukovca 4, 32270 ŽUPANJA
tel: 032/83 25 66
e-mail: [email protected]
UČLANITE SE U VAMA NAJBLIŽU
UDRUGU OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU!
HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA ČINI 48 UDRUGA ČLANICA!
Mi ne možemo doći k vama, ali vi možete pristupiti nama. Zajedno smo jači!
Ujedinjeni protiv dijabetesa – pokažimo da nam je stalo!
PRISTUPNICA ZA UČLANJENJE U UDRUGU
Ispunjenu pristupnicu pošaljite na adresu najbliže udruge ili je
osobno donesite
Ime i prezime
Datum rođenja
Ulica i kućni broj
Poštanski broj i mjesto
Broj telefona
Broj mobitela
e-mail
Ukoliko u vašem mjestu ne postoji udruga javite se uredu
Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Dobiti ćete upute za
osnivanje udruge:
Ilica 48
10000 Zagreb
Tel/fax: 01/4847 807
Mob: 091/3131 050
e-mail: diabetes�diabetes.hr
Dugi dol 4a
10000 Zagreb
Tel/fax: 01/2330 991
Mob: 091/3131 020
e-mail: presi�diabetes.hr

Križaljka
br. 3/2013
Nagrađeni iz broja 2/2013: Marina Saletnik, Matulji; Petra Pavečić, Zagreb;
Jadranka Rajčević, Stari Mikanovci; Romano Kučić, Mali Lošinj; Ivan Špoltar, Županja
Diabetes
www.diabetes.hr
51
velika
postignuća
GODINA MIJENJAMO DIJABETES
Kako se pandemija dijabetesa
nastavlja, svijet treba
više velikih postignuća
Dijabetes
Otkriveni
Dobivaju
skrb
Postižu
ciljeve
liječenja
Postižu
željene
ishode
Pravilo polovice
Već 90 godina tvrtka Novo Nordisk je definirana presudnim uspjesima koji su rezultirali
bitnim poboljšanjima u životima ljudi s dijabetesom, hemofilijom i drugim
ozbiljnim kroničnim stanjima. Danas tvrtka Novo Nordisk ima tisuće
zaposlenika u cijelom svijetu koji sa strašću, znanjem i predanošću stvaraju nova
velika postignuća.
Koje će biti vaše veliko postignuće?
Izdanje: 01-22.02.2013.
Danas 371 millijuna ljudi ima dijabetes. Do 2030. godine ta brojka bi mogla narasti,
na više od 550 millijuna. U cijelom svijetu, nedostatak svijesti o dijabetesu, nezdrav
način života ili nedostatan pristup skrbi znače da će milijuni ljudi ostati bez vida,
biti podvrgnuti amputacijama ili će prerano umrijeti zbog komplikacija vezanih uz dijabetes.

planirani projekti hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kroz 2015

O nama - CRO-ENDO

Ovdje - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Dijabetes u sportaša - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Alternativne i komplementarne metode liječenja

Privremena lista za financiranje_prioritetno područje 1.2.1

60 godina tkanja HSDU mreže - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Stres i klimakterij - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Popis projekata koji su dobili sredstva možete pogledati ovdje.

program kongresa 2015. - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Tehnologija i dijabetes - Hrvatski savez dijabetičkih udruga