REVIDIRANJE
REGIONALNOG OPRERATIVNOG PROGRAMA VARAŽDINSKE
ŽUPANIJE
OSNOVNA ANALIZA
2006./2010.
SADRŽAJ
1. UVOD ......................................................................................................................................................................2
2. PRAĆENJE I VREDNOVANJE PROVEDBE ROP-a......................................................................................3
2.1. Baza podataka i metodološka objašnjenja ..............................................................................................3
3. BRUTO DOMAĆI PROIZVOD ...........................................................................................................................5
4. NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE .......................................................................................................8
4.1. Nezaposlenost .........................................................................................................................................8
4.2. Zaposlenost ...........................................................................................................................................12
5. GOSPODARSTVO...............................................................................................................................................14
5.1. Osnovni pokazatelji ..............................................................................................................................14
5.1.2. Struktura gospodarstva i gospodarska kretanja ........................................................................21
5.2. Poljoprivreda i šumarstvo ....................................................................................................................27
5.2.1. Poljoprivreda..............................................................................................................................27
5.2.2. Šumarstvo ..................................................................................................................................30
5.3. Trgovina i turizam ...............................................................................................................................31
5.3.1. Trgovina.....................................................................................................................................31
5.3.2. Turizam......................................................................................................................................31
5.4. Potpora gospodarstvu............................................................................................................................37
5.4.1. Poduzetničke zone .....................................................................................................................37
5.4.2. Slobodna zona Varaždin ............................................................................................................38
5.4.3. Tehnološki park .........................................................................................................................39
5.4.4. Kreditiranje poduzetnika ...........................................................................................................39
5.4.5. GARA - Garancijska agencija Varaždinske županije...............................................................40
6. ZAŠTITA OKOLIŠA .........................................................................................................................................42
6.1. Vode......................................................................................................................................................42
6.2. Tlo.........................................................................................................................................................43
6.3. Zrak......................................................................................................................................................43
6.4. Otpad.....................................................................................................................................................44
6.5. Krajobrazna raznolikost........................................................................................................................47
7. INFRASTRUKTURA ..........................................................................................................................................49
7.1. Vodoopskrba i odvodnja.......................................................................................................................49
7.2. Prometna infrastruktura ........................................................................................................................51
7.2.1. Cestovna infrastruktura..............................................................................................................51
7.2.2. Željeznička infrastruktura........................................................................................................52
7.2.3. Zračni promet............................................................................................................................54
7.2.4.
Informacijsko-komunikacijska infrastruktura .....................................................................54
7.3. Energetika .............................................................................................................................................55
7.3.1. Električna energija .....................................................................................................................55
8. DRUŠTVENE DJELATNOSTI ..........................................................................................................................58
8.1. Obrazovanje..........................................................................................................................................58
8.1.1. Predškolski odgoj ......................................................................................................................58
8.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje ....................................................................................................58
8.1.4. Novi prioritet - cjeloživotno učenje na srednjoškolskoj razini..................................................60
8.1.5. Visoko obrazovanje ...................................................................................................................60
8.1.6. Kultura .......................................................................................................................................61
8.1.7. Šport...........................................................................................................................................61
8.2. Zdravstvena i socijalna djelatnost.........................................................................................................62
8.2.1. Zdravstvo ...................................................................................................................................62
8.2.2. Socijalna skrb.............................................................................................................................64
8.2.3. Civilno društvo ..........................................................................................................................65
9. MEðUŽUPANIJSKA, PREKOGRANIČNA I MEðUREGIONALNA SURADNJA...................................67
10. REVIDIRANJE PRIJAVLJENIH PROJEKATA ..........................................................................................69
1
1. UVOD
Regionalni operativni program (u nastavku: ROP) je plansko-programski dokument, koji je temelj
racionalnog i uspješnog upravljanja razvojem regija i njihovih lokalnih zajednica te se, kao takav, u
Europskoj uniji koristi u planiranju i provoñenju projekata poticanja regionalnog razvoja.
ROP Varaždinske županije izrañen je u skladu s postupkom i standardima koji se primjenjuju u
EU i sadrži plan kojim se ustanovljuju i utvrñuju vizija, strateški ciljevi, prioriteti, mjere i razvojni
projekti Županije te time predstavlja okvir za usmjeravanje razvojnih aktivnosti u Županiji.
Jedan od postavljenih ciljeva ROP-a bilo je i stjecanje novih znanja i vještina upravljanja
razvojem, odnosno razvijanje sposobnosti identificiranja, pripremanja, izrade i vrednovanja razvojnih
programa i projekata. Tragom toga, stvorena je baza razvojnih projekata (informacijska osnova) u
Županiji.
Značaj ROP-a leži u utvrñenoj viziji razvoja Varaždinske županije, u definiranim strateškim
razvojnim ciljevima, prioritetima, programima i projektima za cijelu Županiju. Regionalni operativni
program je osnova za usmjeravanje razvojnih projekata Županije, gradova i općina, čime su ostvareni
preduvjeti za kandidiranje razvojnih projekata gradova i općina prema EU fondovima, proračunskim
sredstvima, sredstvima iz različitih domaćih fondova te od privatnih ulagača. ROP pridonosi jačanju
meñužupanijske, prekogranične i meñuregionalne suradnje u realizaciji zajedničkih razvojnih projekata te
predstavlja informativnu bazu za investitore i ostvarivanje javno-privatnog partnerstva.
2
2. PRAĆENJE I VREDNOVANJE PROVEDBE ROP-a
Kako bi provjerili opravdanost, ostvarivost, stručnost provedbe i učinkovitost projekata i
programa, odnosno stupanj realizacije razvojne vizije Varaždinske županije, potrebno je ROP podvrgnuti
praćenju i vrednovanju.
ROP je, naime, dinamičan, „otvoren“ razvojni dokument, opći okvir razvoja kojim se procjenjuju
razvojni projekti i njihovi odgovarajući prioriteti, ali koji će se s vremenom trebati mijenjati i
prilagoñavati promjenama u okruženju i Županiji te tako pridonijeti boljem rješavanju ključnih razvojnih
pitanja Županije.
Kriteriji za utvrñivanje uspješnosti provedbe projekata, a koji će biti primijenjeni i u praćenju
provedbe ROP-a Varaždinske županije su:
•
angažirani resursi za provedbu projekta (u odnosu na projektni prijedlog),
•
kvantificirani rezultati projekta (u odnosu na predviñene rezultate u studiji izvedivosti i u
projektnoj dokumentaciji),
•
kvalitativni/kvantitativni pomaci kao direktan rezultat implementacije projekta na širu društvenu
zajednicu i
•
kvalitativni/kvantitativni dugoročni učinci (krajnja namjena projekta) na širu društvenu zajednicu.
Utvrñena je obveza revidiranja ROP-a svake dvije godine pa je tako revidiranje provedeno
polovicom 2008. godine te 2010. godine. Vrednovanje ovog ROP-a proveo je izabrani stručni tim
Agencije za razvoj Varaždinske županije (AZRA), u suradnji s Partnerskim odborom. Službenom
odlukom Skupštine Varaždinske županije predložene se izmjene mogu prihvatiti ili odbaciti, ali isključivo
na temelju preporuka od strane Partnerskog odbora.
ROP redovitim postupkom revidiranja i ažuriranja ostaje aktualan i referentan dokument, svi su
rezultati dostupni javnosti, a odlučivanje je službeno evidentirano. Ovaj pristup omogućava stalno
poboljšavanje ROP-a, ažuriranje novosti vezanih za aktualnu razvojnu politiku te jačanje i učvršćivanje
partnerstva. ROP ažuriran na taj način ostaje trajno relevantan za Županiju.
2.1. Baza podataka i metodološka objašnjenja
Za ovu analizu korišteni su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS), Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje (HZZ) - Područne službe (PS )Varaždin, Hrvatske gospodarske komore (HGK), Županijske
komore Varaždin (HGK- ŽK), FINA-e, Hrvatske obrtničke komore Varaždin (HOK), podaci prikupljeni
od jedinica lokalne samouprave, upravnih odjela Varaždinske županije te subjekata u gospodarstvu,
javnom sektoru i sektoru civilnog društva.
Osnovni problem s kojim se suočava svaki ozbiljniji pokušaj analiziranja stanja, naročito u
gospodarstvu, a onda i drugim područjima društveno-ekonomskog razvoja Županije, jest nepostojanje,
nedostatak ili nedostupnost podataka za županijsku razinu.
Naime, DZS za razinu županije prikuplja, procjenjuje i obrañuje vrlo reduciran broj podataka,
koji možda odgovara potrebama analize za promatranje stanja i tendencija na državnoj razni, ali nikako
nije dovoljno za županijsku razinu.
3
No, statistička se istraživanje provode sukladno programu statističkih istraživanja i periodičnih
publiciranja utvrñenom na razini države, na što Županija nema utjecaja pa je i upućenost na korištenje
statističkih podataka bila u onoj mjeri u kojoj su podaci bili dostupni.
Važno je napomenuti da ne postoji obveza svih subjekata, kako u gospodarstvu, tako i ostalim
oblastima rada i djelovanja na području jedne ustrojstvene teritorijalne jedinice, da prate, objavljuju i
podnose statističke podatke nadležnim službama, što objektivno rezultira nepostojanjem baze podataka
(npr. o proizvodnji, zaposlenosti, fluktuacijama, plaćama itd.).
Zbog toga DZS utvrñuje metodologiju za izračun indikatora, koja se bazira na procjenama i
anketama pa su moguća i neke odstupanja u prikazivanju podataka iz različitih izvora.
Hrvatska gospodarska komora i Županijska komora Varaždin sustavno prate rezultate poslovanja
gospodarstva (koji se doduše crpe iz drugih izvora, npr. DZS-a, FINA-e, HZZ-a) pa zahvaljujući tome
postoji baza temeljnih, ali i globalnih podataka za razinu Županije. Činjenica jest da je za dubinsku
analizu potrebno daleko više od nama raspoloživih podataka, što će se u nekim segmentima pokazati kao
nedostatak u analizi stanja i objašnjavanju tendencija.
4
3. BRUTO DOMAĆI PROIZVOD
Od 2001. do 2005. godine bruto domaći proizvod (Tablica 1), izražen u tekućim cijenama, u
Varaždinskoj županiji bilježi rast, uz izuzetak 2004. godine, koja je obilježena blagim padom.
Tablica 1: Bruto domaći proizvod 2001.– 2007.godine
Naziv
BDP u
mil.kuna
Republika
Hrvatska
165.63
Varaždinska
Županija
6.553
Sjeverozap.
Hrvatska
78.368
BDP u
mil.EUR
tekuće cijene
BDP po
BDP po
stan. u kn
stan.u EUR
2001.
Indeks
RH =100
22.177
37.309
4.995
100,00
877
35.490
4.752
95,1
10.492
47.231
6.324
126,5
2002.
Republika
Hrvatska
181.231
Varaždinska
Županija
7.371
Sjeverozap.
Hrvatska
86.378
24.468
40.814
5.510
100,00
995
40.051
5.407
98,1
1.662
52.000
7.021
127,4
2003.
Republika
Hrvatska 198.422
Varaždinska
Županija
7.709
Sjeverozap.
Hrvatska
94.715
26.235
44.689
5.909
100,00
1.019
42.080
5.564
94,2
12.523
57.013
7.538
127,6
2004.
Republika
Hrvatska 214.983
Varaždinska
Županija
7.568
Sjeverozap.
Hrvatska 101.884
28.683
48.426
6.461
100,00
1.010
41.478
5.534
85,7
13.593
61.256
8.173
126,5
2005.
Republika
Hrvatska 231.294
Varaždinska
Županija
7.887
Sjeverozap.
Hrvatska 111.797
31.255
52.070
7.036
100,00
1.066
43.338
5.856
83,2
15.107
67.116
9.069
128,9
5
2006.
Republika
Hrvatska 250.531
Varaždinska
Županija
8.811
Sjeverozap.
Hrvatska 120.627
34.212
56.426
7.705
100,00
1.203
48.485
6.621
85,9
16.473
72.370
9.883
128,3
2007.
Republika
Hrvatska 314.223
Varaždinska
Županija
10.933
Sjeverozap.
Hrvatska 147.012
42.833
70.835
9.656
100,00
1.490
60.325
8.223
85,2
20.040
88.109
12.010
124,4
Izvor: Priopćenja DZS - 2002. - 2010. godine
To je razdoblje s posljednjim raspoloživim statističkim podacima po županijama u RH, koji su
izraženi i dostupni samo u tekućim cijenama (osnovne kategorije korištene za izračun bruto domaćeg
proizvoda su bruto vrijednost proizvodnje, meñufazna potrošnja i bruto dodana vrijednost, koja obuhvaća
ostale poreze na proizvodnju i uvoz, sredstva zaposlenih i bruto poslovni višak). Kao takvi prihvatljivi su
za promatranje tendencija kretanja, no za mjerenje dinamike i razine ekonomskog razvoja nedostaje
obračun u stalnim cijenama, koji se dobije deflacioniranjem podataka, korištenjem baznih indeksa cijena
(u ovom slučaju primjereni su za razinu ukupnog gospodarstva).
Iz Tablice 1 je vidljivo, da BDP po stanovniku u Varaždinskoj županiji iako nominalno raste pada
u odnosu na BDP po stanovniku RH i to od 98,1% republičkog prosjeka u 2002. godine, kad je ostvaren
najviši udio, da bi od 2004. godine bio spušten na cca 85% republičkog prosjeka.
Istovremeno je udio BDP-a po stanovniku sjeverozapadne Hrvatske, koji je gotovo trećinu veći od
republičkog i dalje rastao (vjerojatno zahvaljujući sve bržem razvoju zagrebačke regije ali malo niže u
2007. godini).
6
Podatak o kretanju BDP-a na državnoj razini govori da je realna stopa rasta zapravo negativna,
što govori o još nepovoljnijoj slici u Varaždinskoj županiji.
Kao što je spomenuto, podaci o BDP-u i realnim kretanjima na razini županije za razdoblje 2008.2010. godine još nisu dostupni pa se u nastavku daju osnovni gospodarski pokazatelji na državnoj razini
(Tablica 2) radi sagledavanja dinamike gospodarskog razvoja, a koji će biti u nastavku analize biti
dopunjavani raspoloživim podacima za Varaždinsku županiju.
Tablica 2: Osnovni gospodarski pokazatelji - RH
INDEKSI OSNOVNIH GOSPODARSKIH KRETANJA
2006.
2005.
2007.
2006.
2008.
2007.
2009.
2008.
104,7 105,5
102,4
94,2
104,5 104,9
101,2
90,8
99,0 100,4
98,1
90,7
105,6 105,2
103,6
100,1
104,2 104,5
103,3
96,7
105,2 105,2
107,0
102,6
101,9 102,2
100,8
100,2
106,2 106,2
107,1
102,2
102,9 103,2
100,9
99,8
94,9 90,7
89,5
112,2
104,8 106,7
105,3
85,9
102,1 103,6
98,9
84,7
118,3 119,1
114,2
74,2
115,9 120,2
118,9
69,0
Bruto domaći proizvod u cijenama prethodne godine
Fizički obujam industrijske proizvodnje
Ukupan broj zaposlenih u industriji
Proizvodnost rada u industriji
Zaposleni u pravnim osobama svih oblika vlasništva
Prosječne mjesečne isplaćene neto plaće, ukupno
Realne neto plaće, ukupno
Prosječne mjesečne bruto plaće, ukupno
Realne bruto plaće, ukupno
Ukupan broj nezaposlenih, godišnji prosjek
Nominalni promet u trgovini na malo
Realni promet u trgovini na malo
Izvoz - preračunato u USD
Uvoz - preračunato u USD
Izvor: DZS, Statističke informacije/2008. - 2010.
* procjena BDP-a za 2010. godinu je -1,6%
7
4. NEZAPOSLENOST I ZAPOŠLJAVANJE
4.1. Nezaposlenost
Nezaposlenost je, kako u Republici Hrvatskoj, tako i Varaždinskoj županiji, strukturalne prirode.
To znači da se radi o neusklañenosti ponude i potražnje zaposlenja s obzirom na obrazovanje, zanimanje,
znanje i vještine onih koji traže zaposlenje i zahtjeva za postojeća radna mjesta.
Ukupan broj radno sposobnog stanovništva (osobe starije od navršenih 15 godina) prema popisu
stanovništva iz 2001.godine za Varaždinsku županiju iznosi 118.247. Od toga svega je 81.828
stanovništva aktivno, od čega 35.868 žena.
Prema udjelu u postocima, aktivno stanovništvo u ukupnom stanovništvu čini 44,29%, od toga je
udio u postocima aktivnih žena u ukupnom ženskom stanovništvu 38,78% (Izvor: DZS, Popis
stanovništva 2001.).
U Varaždinskoj županiji, kao i u Republici Hrvatskoj postoji negativna tendencija u prirodnom
kretanju stanovništva:
Tablica 3: Prirodno kretanje stanovništva
Godina
Prirodni prirast
Vitalni indeks
RH
Varaždinska županija
RH
Varaždinska županija
2003.
-12.907
-809
75,5
67,5
2004.
- 9.449
-520
81,0
76,8
2005.
- 9.298
-365
82,0
83,4
2006.
- 8.932
-361
82,3
83,0
2007.
-10.457
-595
80,0
74,3
2008.
- 8.398
- 627
83,9
73,4
2009.
- 7.837
- 500
85,0
78,1
Izvor: Statističko priopćenje 7.1.1. i 7.1.4. /08-10
Negativan prirodni prirast u Varaždinskoj županiji u 2007.godini se ponovo povećava, tako da i
vitalni indeks, koji govori o živoroñenoj djeci na 100 umrlih stanovnika, ponovo pada, prekidajući tako
rast prisutan od 2003.godini, iako je 2009. godina opet povoljnija. Sukladno navedenim podacima,
evidentno je da pada i broj ukupnog stanovništva.
Prema procjeni Državnog zavoda za statistiku, kretanje stanovništva je sljedeće:
Tablica 4: Procjena kretanja stanovništva
_____________________________________________________________________________________
Godina
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
_____________________________________________________________________________________
Republika
Hrvatska
4.440.290
4.439.353
4.441.989
4.440.022
4.435.982 4.434.508 4.429.078
Varaždinska
Županija
183.24
182.475
181.993
181.724
181.244
180.781
180.252
_____________________________________________________________________________________
Izvor: Statističko priopćenje 7.1.1. i 7.1.4. /08-10
8
Takvim kretanjem stanovništva realno je očekivati daljnje smanjenje kontingenta radno
sposobnog, vjerojatno i aktivnog stanovništva.
Tablica 5: Nezaposlene osobe u Varaždinskoj županiji
Godine
Nezaposleni
prosinca
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
31. Prosječan
nezaposlenih
12.505
11.672
10.836
10.614
10.099
8.800
7.334
6.893
9021
broj
12.201
12.476
10.870
10.412
10.271
9.218
7.927
6822
8137
9687
Izvor: HZZ PS Varaždin
Varaždinska županija od 2002.godine, kada je registrirana nezaposlenost dosegla vrhunac, bilježi
kontinuirani pad broja nezaposlenih osoba prijavljenih u evidenciji PS Varaždin, s prosječnom stopom od
gotovo 10% godišnje, ili je prosjek hrvatske nezaposlenosti gotovo prepolovljen.
No, 2009. godine u slici nezaposlenost nosi obilježje ukupnih društvenih zbivanja, što znači da
pod teretom krize, broj nezaposlenih naglo raste i do kraja godine će biti vjerojatno više od 40% u odnosu
na 2008. godinu.
U usporedbi s ostalim županijama u RH, (Tablica 6) Varaždinska županija se nalazi meñu tri
jedinice regionalne samouprave s najnižom stopom registrirane nezaposlenosti, uz Istarsku županiju i
Grad Zagreb.
9
Tablica 6: Nezaposlenost po županijama
STOPA REGISTRIRANE NEZAPOSLENOSTI
stanje 31.ožujka
2005. 2006. 2007.
2008. 2009.
Republika Hrvatska
19,0
17,7 16,3
14,3
15,1
15,4
14,2 12,9
10,6
11,6
14,9
14,0 12,1
9,6
11,7
30,4
28,9 26,3
24,9
27,4
27,2
26,1 24,1
21,8
23,0
15,0
13,6 11,6
9,8
11,2
18,5
17,0 16,1
14,0
14,3
26,1
25,9 24,9
23,1
25,0
14,6
13,4 12,3
10,8
11,6
22,5
22,1 22,0
18,8
18,9
30,5
30,3 28,7
25,8
27,3
21,8
21,7 21,1
19,4
21,5
30,9
29,6 27,6
24,7
26,2
22,4
20,9 20,1
17,7
18,7
28,0
26,1 24,2
22,0
23,3
28,8
25,0 23,5
19,6
20,6
33,6
31,3 29,4
27,5
28,7
23,7
22,2 21,4
19,1
19,4
8,8
8,4 8,0
6,7
8,4
20,0
18,3 17,9
15,3
15,5
17,0
15,8 14,0
11,6
12,7
10,0
9,2 7,8
6,2
6,3
Zagrebačka županija
Krapinsko-zagorska županija
Sisačko-moslavačka županija
Karlovačka županija
Varaždinska županija
Koprivničko-križevačka županija
Bjelovarsko-bilogorska županija
Primorsko-goranska županija
Ličko-senjska županija
Virovitičko-podravska županija
Požeško-slavonska županija
Brodsko-posavska županija
Zadarska županija
Osječko-baranjska županija
Šibensko-kninska županija
Vukovarsko-srijemska županija
Splitsko-dalmatinska županija
Istarska županija
Dubrovačko-neretvanska županija
Meñimurska županija
Grad Zagreb
Izvor: DZS, Statističke informacije/2008.-2010.
10
Prema podacima HZZ-PS Varaždin, Varaždinska županija proteklih godina bilježi konstantno
povećanje udjela nezaposlenih žena. Do 2002.god. udio nezaposlenih žena bio je manji od 50%.
2008.godine, broj nezaposlenih žena dosegao je razinu od 59,2% ukupno nezaposlenih (4042 žene), no
već 2009. godine udio se smanjuje na 55%, da bi se tijekom 2010. godine taj udio spustio ispod 50%.
Istovremeno u Varaždinskoj županiji se pomak bilježi kategorija nezaposlenih osoba bez
prethodno ostvarenog radnog iskustva. Tijekom 2001.godine gotovo četvrtina nezaposlenih osoba u
evidenciji nije imala ostvareno radno iskustvo, ali taj udio u 2010. iznosi 12,9%.
Nepovoljno kretanje u odnosu na ukupan broj zaposlenih bilježe nezaposlene osobe koji su
korisnici novčane naknade. Iako njihov broj bilježi pad, to je smanjenje puno sporije od smanjenja
ukupnog broja nezaposlenih osoba, tako da dolazi do kontinuiranog povećanja udjela korisnika novčane
naknade u ukupnoj masi nezaposlenih. Godine 2001. novčanu naknadu u prosjeku je koristilo 21,5%
nezaposlenih. U rujnu 2010.godine u evidenciji je prijavljeno 3.841 korisnika novčane naknade ili 40,5%
evidentiranih.
Nepovoljna struktura nezaposlenih osoba prijavljenih na evidenciji Zavoda za zapošljavanje
vidljiva je i iz udjela dugotrajno nezaposlenih1 osoba u ukupnoj masi nezaposlenih:
-
31. prosinca 2005.god. - 5.792 dugotrajno nezaposlene osobe (57,4%)
31. prosinca 2006.god. - 5.113 dugotrajno nezaposlenih osoba (58,1%)
31. prosinca 2007.god. - 4.448 dugotrajno nezaposlenih osoba (60,6%)
31. prosinac 2008. god. - 3.758 dugotrajno nezaposlene osobe (54,5%)
31. prosinac 2009. god. - 3.608 dugotrajno nezaposlene osobe (40,0%)
Sama stopa nezaposlenosti nije dovoljan pokazatelj stanja na tržištu rada, već je važno sagledati i
strukturu nezaposlenih koji čekaju na zaposlenje.
Naime, obrazovna i kvalifikacijska razina stanovništva i zaposlenih značajni su činitelji
zapošljavanja, a time i ublažavanja siromaštva i socijalne isključenosti, kao i važan element gospodarskog
razvoja.
Promatrano prema razini obrazovanja, struktura koncem 2010.god. bila je sljedeća:
Slika 1: Obrazovna struktura nezaposlenih u rujnu 2010.god.
1
Dugotrajno nezaposlenim osobama, u ovom slučaju, smatraju se osobe koje su više od godine dana prijavljene u evidenciji Zavoda za
zapošljavanje.
11
Najviše prijavljenih nezaposlenih ima trogodišnju srednju školu i KV i VKV, zatim s kategorijom
osnovne i nezavršene osnovne škole koja čini najveću skupinu nezaposlenih i najteže zaposlivih.
4.2. Zaposlenost
Zaposlenost je prema evidenciji Državnog zavoda za statistiku iskazana kao godišnji prosjek sa
stanjem 31. ožujka, a od 2004.godine, nakon niza promjena u obuhvatu i načinu praćenja, podaci su
usporedivi. No, treba napomenuti da su evidentne razlike u prikazivanju broja zaposlenih iz ovog i nekih
drugih izvora.
Naime, DZS podatke o zaposlenima obrañuje temeljem statističkih istraživanja i Ankete o radnoj
snazi (zbog mogućnosti meñunarodne usporedivosti podataka). Prema Anketi, zaposleni su osobe koje u
referentnom razdoblju obavljaju bilo kakav posao za novac ili u naturi, članovi obitelji koji pomažu u
poslu, mogu biti umirovljenici, studenti itd., dakle osobe bez formalnoga radnog odnosa.
Ovaj obuhvat podataka odnosi se na ukupno zaposlene, u pravnim osobama, obrtu, slobodnoj
profesiji. To su po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2002. godine poljoprivredne, nepoljoprivredne
djelatnosti (rudarstvo i vañenje, prerañivačka industrija, opskrba električnom energijom, plinom i vodom i
grañevinarstvo) te uslužne djelatnosti (trgovina, ugostiteljstvo, prijevoz, financijsko posredovanje,
poslovanje nekretninama, javna uprava, obrazovanje, zdravstvena zaštita i socijalna skrb, ostale
društvene djelatnosti).
Prema strukturi zaposlenih na razini RH bilježi se 80% zaposlenih u pravnim osobama, 17,3% u
obrtu i slobodnim profesijama i 2,7% individualni poljoprivrednici. Upravo kod potonjih dolazi do
velikog pada, tako da ih je 2007.godine bilo gotovo upola manje nego 2000.godine.
U tablici 7 prikazan je broj zaposlenih po županijama, iz kojeg proizlazi da je broj zaposlenih u
Varaždinskoj županiji u promatranom razdoblju u porastu (prosječno 2,6% godišnje) sve do 2008. godine
kad dolazi do pada od 4,2%.
12
Tablica 7: Zaposlenost po županijama
ZAPOSLENI - STANJE 31.OŽUJKA
Republika Hrvatska
Zagrebačka županija
Krapinsko-zagorska županija
Sisačko-moslavačka županija
Karlovačka županija
Varaždinska županija
Koprivničko-križevačka županija
Bjelovarsko-bilogorska županija
Primorsko-goranska županija
Ličko-senjska županija
Virovitičko-podravska županija
Požeško-slavonska županija
Brodsko-posavska županija
Zadarska županija
Osječko-baranjska županija
Šibensko-kninska županija
Vukovarsko-srijemska županija
Splitsko-dalmatinska županija
Istarska županija
Dubrovačko-neretvanska županija
Meñimurska županija
Grad Zagreb
Izvor: DZS, Statističke informacije/2010.
2005.
1 400 644
78 402
36 837
45 051
37 720
61 113
37 641
34 975
111 366
13 668
23 520
21 700
37 117
43 745
88 174
27 460
41 723
134 941
80 759
36 951
36 257
371 524
2006.
2007.
2008.
1 446 403 1 495 039 1 536 166
81 517
37 456
45 991
38 749
62 598
38 426
35 396
113 908
13 515
23 361
20 829
38 486
44 312
91 738
29 717
43 658
138 692
83 867
38 366
37 540
388 581
83 303
38 303
47 625
40 112
64 621
38 652
35 950
117 332
13 525
23 857
20 797
40 108
46 520
94 569
29 848
45 593
141 847
86 843
39 755
39 062
406 711
85 924
38 888
47 919
41 157
66 114
38 736
36 462
118 109
14 117
24 240
20 967
41 427
48 162
97 203
31 308
46 683
146 500
89 241
41 184
40 240
421 585
2009.
1 505 011
85 251
37 258
45 121
28 913
63 366
37 087
34 906
115 793
14 074
23 091
20 002
39 619
47 281
94 134
30 229
45 378
144 901
84 550
40 685
39 109
424 263
13
5. GOSPODARSTVO
5.1. Osnovni pokazatelji
Gospodarstvo Županije temelj je ukupnog razvoja te bez njegove uspješnosti nema razvoja ni
ostalih segmenata društva. Kada je riječ o uspješnosti i razvoju, valja napomenuti da na području
Varaždinske županije najveći stupanj razvijenosti ima grad Varaždin sa 112,62% te općina Kneginec
Gornji sa 110,93%. Najslabije razvijene općine su: Donja Voća (56,19%), Visoko (64,01%), Mali
Bukovec (64,35%) te Sveti ðurñ (64,49%).
Zbog dinamičnosti i tendencija u gospodarskom razvoju, poželjno je promatranje gospodarstva u
duljem vremenskom razdoblju, Tablica 9. Od 2002.-2009. godine (obuhvat zbog relativno dobre
usporedivosti raspoloživih podataka), u gospodarstvu Varaždinske županije, broj pravnih osoba je
porastao 33,8%, odnosno za 689 subjekta. Istovremeno je broj zaposlenih povećan za 11,3% i krajem
2009. godine iznosio je 36.722.
U promatranom razdoblju broj zabilježen je pad broja nezaposlenih. Zabilježena stopa
nezaposlenosti od 11,2 % jedna je od najnižih u Republici Hrvatskoj.
Financijski pokazatelji poslovanja gospodarstva pokazuju povećanje ukupnog prihoda (izuzetak
posljednja 2009. godina), povećanje gubitka u posljednje dvije godine za 49% te smanjenje dobiti za 8,6
% u istom razdoblju.
U Varaždinskoj županiji u 2009. godini ostvareni je izvoz u iznosu 3.665.803.000 kn, a iznos
uvoza je 2.474.260.000 kn što daje veliki pozitivni trgovinski saldo od 1.181.544.000 kn. Udio izvoza
Županije u ukupnom izvozu gospodarstva Hrvatske je 7,2% dok je dio uvoza u ukupnom uvozu Hrvatske
2,8%. Pokrivenost uvoza izvozom je 148,1%, pri čemu se izvoz u 2009. godini smanjio za 9,7% u odnosu
na godinu ranije dok je uvoz gotovo prepolovljen.
Investicije su u 2008. godini povećane za 21,3% i iznosile su 1.762 mil. kuna, dok su se u 2009.
godini smanjile za čak 53,5% u odnosu na 2008. te su iznosile 942.626 (Tablica 8).
Najsporiju dinamiku rasta nažalost bilježi rast prosječnih plaća i to 14,7% nominalno u
promatranom razdoblju, odnosno u uvjetima prosječnog godišnjeg rasta (kroz 3 godine), plaće zaposlenih
u gospodarstvu su rasle po prosječnoj stopi od 7,5% godišnje, sve do 2009. godine kada su se smanjile za
0,7%.
14
Tablica 9: Gospodarstvo Varaždinske županije u razdoblju od 2002.-2009. god. u kunama
R.
br.
POKAZATELJ /
GODINE
1
2
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
Indeks
Indeks
Indeks
Indeks
Indeks
Indeks
Indeks
3
4
5
6
7
8
9
10
10=4/3
11=5/4
12=6/5
13=7/6
14=8/7
15=9/8
16=10/9
PRAVNE OSOBE
1.
2.
Br. pravnih osoba
Prosječan
br.zaposlenih
FINANC.
POKAZATELJI
(u 000 kn)
3.
Ukupan prihod
12.561.480
14.941.728
15.935.432
17.637.853
20.132.240
21.548.282
22.367.346
4.
Ukupni rashodi
12.253.374
14.638.371
15.584.744
16.472.422
19.203.329
20.520.579
22.558.330
19.925121
119,5
106,5
105,7
116,6
106,8
109,9
88,3
5.
Dobit tekuće god.
369.823
514.750
501.201
669.490
921.087
993.356
893.616
817.034
139,2
97,4
133,6
137,6
107,8
90
91,4
6.
Gubitak tekuće
godine
134.864
297.663
243.273
152.455
159.175
145.265
255.395
509.655
220,7
81,7
62,7
104,4
91,3
175,8
199,5
7.
Poslovni rezultat
234.959
217.087
257.928
517.035
761.912
848.091
638.221
307 379
92,4
118,8
200,5
147,4
111,3
75,3
48,2
2.441
2.771
2.930
3.095
3.318
3.408
3.637
3.601
113,5
105,7
105,3
101,3
108,6
106,4
99
8.
PROSJEČ. NETO
PLAĆA
IZVOZ / UVOZ
(000 kn)
2.039
2.100
2.075
2.094
2.310
2.430
2.630
2.728
102,9
98,8
100,9
110,3
105,2
108,2
103,7
33.005
33.692
33.928
34.166
37.278
37.728
38.966
36.722
102,1
100,7
100,7
109,1
101,2
103,3
94,2
20.232 499
118,9
106,7
110,7
114,1
107
103,8
90,4
9.
Izvoz
2.401.669
2.448.701
3.154.700
3.205.038
3.973.473
4.475.082
4.598.916
3.655 803
101,9
128,8
101,6
123,9
112,6
102,7
79,5
10.
Uvoz
3.141.206
3.409.195
3.781.904
3.626.252
3.839.312
4.020.665
4.043.415
2.474.259
108,5
110,9
95,9
105,9
104,7
100,6
61,2
11.
Bilanca robne
razmjene
-739.587
-960.494
-627.204
-421.214
134.161
454.417
555.502
1.181 544
129,9
65,3
67,2
-31,85
338,7
122,2
212,7
12.
NEZAPOSLENOST
Prosječan br.
nezaposlenih
12.475
10.869
10.614
10.099
8.800
7.334
6.893
8.137
87,1
97,7
95,2
87,1
83,3
94,8
13.
Stopa nezaposlenosti
18,2
15
15,1
15
12
9,9
9,4
11,2
82,4
100,7
99,3
80
94,9
94,9
15
Treba napomenuti da se radi o pokazateljima izraženim u tekućim cijenama, stoga za prikaz
realnog rasta nedostaju deflatori (u tom je razdoblju došlo i do promjena u metodologiji obračuna) pa je
kao doprinos realnijoj slici stanja dat prikaz kretanja stopa inflacije u tom razdoblju u RH (Tablica 10).
Tablica 10: Osnovni makroekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva
Pokazatelj / godina
BDP, tekuće cijene, mil. HRK
BDP realne stope rasta u %
BDP, tekuće cijene, mil. EUR
BDP po stanovniku, EUR *
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA
- stope rasta u %
CIJENE, stope rasta u %
Cijene na malo
Troškovi života
Potrošačke cijene – Inflacija **
Cijene industrijskih proizvoda pri
proizvoñačima
PROMET U TRGOVINI NA MALO
- realne stope rasta u %
NETO PLAĆA, u HRK
STOPA NEZAPOSLENOSTI, %
2004.
2005.
2006.
2007.
2009.
2008.
214.983
4,3
28.681
6.461
231.349
4,3
31.263
7.038
250.590
4,8
34.220
7.706
314.223
5,5
37.497
8.450
342.159
2,4
47.370
10.682
333.063
-5,8
45.4
10.245
3,7
5,1
4,5
5,6
1,6
-9,2
2,1
3,3
3,2
2,9
6,1
2,4
3,5
3,0
2,9
3,4
8,4
-0,4
2,5
3,0
2,2
4.173
4.376
4.603
18,0
17,9
16,6
* - odstupanja u odnosu na podatke iz prethodnih tabela zbog konačnih izračuna
** - nova metodologija
5,3
4.841
14,8
-0,5
5.178
8,4
-15,3
5.311
9,1
Izvor: DZS
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
• Smanjenje dobiti i povećanje gubitka u gospodarstvu Varaždinske županije zbog gospodarske
krize
• Usporen rast prihoda i investicija
16
Tablica 11: Gospodarski pokazatelji u razdoblju od 2006. do 2009.god. u Varaždinskoj županiji
VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
R.
br.
1
POKAZATELJI
POSLOVANJA
2
FINANCIJSKI
POKAZATELJI
u 000 kn
2006.
Indeks ili
udio u
RH u %
2007.
3
4.
5.
Indeks ili
udio RH
u
%
6.
2008.
7.
Indeks ili
udio RH
u
%
8.
2009.
Indeks ili
udio RH
u%
Indeks
2007./
2006.
Indeks
2008./
2007.
Indeks
2009./
2008.
9.
10.
11=5/3
12=7/5
13=9/7
1.
Ukupni prihod
20 132 240
3,4
21 548 282
3,3
23 367 346
3,2
20 232 499
2.
3.
4.
5.
Ukupni rashod
Dobit tekućeg razdoblja
Gubitak tekućeg razdoblja
Poslovni rezultat
puni broj
Broj zaposlenih
Broj pravnih osoba
Zaposleni/1 pravnu osobu
(red.br. 6./7.)
19 203 329
921 087
159 175
761 912
3,4
3,0
1,5
3,7
20 520 579
993 356
145 265
848 091
3,3
2,7
1.3
3,4
22 558 330
893 616
255 395
638 221
3,3
2,6
1,5
3,7
19 925 121
692 170
512 349
179 349
37 278
2 310
4,3
2,9
37 728
2 430
4,3
2,9
38 966
2 630
4,2
2,9
16,1
-
15,5
-
14,8
3 973 473
3 839 312
134 161
6,6
3,1
-
4 475 082
4 020 665
454 417
6,8
2,9
-
103,5
214,3
111,3
682 434
658 818
23 616
6,6
3,1
-
103,6
3 138
6.
7.
8.
16.
ROBNA RAZMJENA
u 000 kn
Izvoz
Uvoz
Bilanca robne razmjene
Indeks pokrivenosti uvoza
izvozom
u 000 USD
Izvoz
Uvoz
Bilanca robne razmjene
Indeks pokrivenosti uvoza
izvozom
17.
POKAZATELJI PO
ZAPOSLENOM
puni iznos
Neto plaća
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
107,0
108,4
86,6
2,6
2,3
4,1
106,8
107,8
91,2
111,3
109,9
90,0
175,8
75,3
88,3
77,5
200,6
28,1
36 772
2 728
4,1
13,5
101,2
105,2
103,3
108,2
94,4
103,7
-
-
-
96,2
95,5
4 598 916
4 043 415
555 502
6,6
2,7
-
3 665 803
2 474 260
1 191 543
7,2
2,8
-
112,6
104,7
338,7
102,8
100,6
122,2
79,7
61,2
214,5
232,8
113,7
247,2
148,2
300,0
107,5
102,2
130,3
835 788
751 984
83 804
6,8
2,9
-
937 440
824 620
112 820
6,6
2,7
-
749 473
529 625
156 848
122,4
114,1
354,8
112,2
109,6
135,0
79,9
64,2
130,0
214,3
111,1
231,9
113,7
247,2
126,5
107,2
102,3
111,3
78,7
3 408
79,5
3 627
79,8
3 601
108,6
106,4
99,3
99,1
17
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
Ukupan prihod
Ukupni rashodi
Dobit tekućeg razdoblja
Gubitak tekućeg razdoblja
Poslovni rezultat
u USD
Izvoz
Uvoz
Bilanca robne razmjene
26.
INVESTICIJE
u 000 kn
Investicije
27.
28.
29.
30.
31.
INSOLVENTNOST
puni broj
Broj insolventnih pravnih
osoba
Broj zaposlenih
u 000 kn
Iznos nepodmirenih naloga
NEZAPOSLENOST
puni broj
Broj nezaposlenih
Stopa registrirane
nezaposlenosti
540 057
515 138
24 709
4 270
20 439
78,8
78,8
68,7
34,9
86,2
571 148
543 908
26 329
3 850
22 479
77,5
77,7
63,8
30,0
80,0
599 686
578 923
22 933
6 554
16 379
18 307
17 673
634
152,8
71,2
-
22 153
19 932
2 221
158,8
68,4
-
24 058
21 163
2 895
1 453 144
-
1 614 374
-
1 762 331
701
2 223
3,1
7,4
738
1 821
3,0
6,0
512
1 765
383 039
3,2
407 920
2,8
8 800
3,0
7 334
12,4
77,5
9,9
84,5
84,4
66,0
37,4
95,1
-
550 215
89,7
18 823
13 933
4 890
58,9
62,0
51,5
20 382
16 116
4 265
105,7
105,6
106,5
90,1
109,9
105,0
106,4
87,1
170,2
72,9
91,7
82,1
212,6
29,8
121,0
112,8
350,3
108,6
106,2
130,3
84,7
76,2
147,3
942 626
1,9
111,1
109,2
53,5
2,5
5,4
712
1 670
2,6
3,4
105,3
81,9
69,4
96,9
139,1
94,6
427 157
2,9
497 360
2,3
106,5
104,7
116,4
2,8
6 893
2,9
9 021
3,4
83,3
94,0
130,9
66,9
9,4
71,2
12,4
83,2
79,8
94,9
131,9
Izvor: HGK – Županijska komora Varaždin
Promatrajući kretanja u tablici 11., u 2009. godini, u odnosu na 2008. godinu, došlo je do pada ukupnog prihoda, izvoza i uvoza, plaća i investicija te
porasta nezaposlenosti i insolventnosti.
18
Ostvareni rezultati robne razmjene gospodarstva Varaždinske županije (Tablica 12.) u dužem
promatranom vremenskom intervalu, najpovoljniji su u 2009. godini, kako za Županiju, tako i u odnosu
na RH.
Tablica 12: Udio robne razmjene Varaždinske županije u RH u mil. USD
1
1.
2
Republika Hrvatska
Indeksi
2.
Varaždinska županija
Indeksi
Godina
3
2006.
2007.
2008.
2009.
IZVOZ
4
10.376,3
12.360,2
14.111,6
10.491,8
UVOZ
5
21.488,3
25.829,5
30.728,4
21.204,9
2007./2006.
2008./2007.
2009./2008.
119,1
114,1
74,3
120,2
118,9
69,0
2006.
2007.
2008.
2009.
682,4
835,8
937,4
749,5
658,8
752,0
824,6
597,6
2007./2006.
2008./2007.
2009./2008.
122,5
112,2
80,0
114,1
109,6
71,9
3.
Udio županije u RH (%)
2006.
2007.
2008.
2009.
6,6
6,8
6,6
7,1
3,1
2,9
2,7
2,8
4.
Rang (Županija u RH)
2006.
2007.
2008.
2009.
4.
4.
4.
-
6.
6.
6.
-
BILANCA
6
-11.111,9
-13.469,2
-16.616,8
-
23,6
83,8
112,8
156,9
Pokrivenost uvoza izvozom
7
48,3
47,9
45,9
49,5
103,6
111,1
113,6
126,5
Izvor: HGK – Županijska komora Varaždin
19
Tablica 13: Izvoz, uvoz prema zemljama namjene - podrijetla od 2006. - 2009. godine
ZEMLJA
NAMJENE - PODRIJETLA
Šifra
I+II
UKUPNO
I
RAZVIJENE ZEMLJE
Udio %
UVOZ
100
21.204.851
Indeks
2009.
2008.
69,00
Indeks
2008.
2007.
118,9
Indeks
2007.
2006.
114,2
Udio %
100
7.160.021
73,2
112,3
120,7
68,2
15.307.817
68,60
117,9
115,7
72,2
6.350.487
73,9
115,4
120,6
60,5
13.294.700
67,50
117,8
114,3
62,7
ZEMLJE EFTA-e
177.993
104
112
112,8
1,7
550.027
103,70
107,4
110,5
2,6
OSTALE RAZVIJENE ZEMLJE
631.542
62,4
91,5
115,3
6,0
1.463.090
71,10
121,7
149,1
6,9
3.331.814
76,7
118,9
139,6
31,8
5.897.034
70,00
121,7
105,1
27,8
2.239.639
67,2
120,8
*
21,3
1.090.283
70,50
118,8
*
5,1
454.834
112,7
126,2
296,9
4,3
74.599
59,90
97,5
135,8
0,4
EU ZEMLJE U RAZVOJU
217.554
81,7
112,3
*
2,1
2.054.170
59,80
124,3
*
9,7
OST. AFRIČKE ZEM. U RAZVOJU
199.745
193,1
117,5
149
1,9
87.759
42,70
203,7
90,7
0,4
OST. AZIJSKE ZEM. U RAZVOJU
191.147
117,7
111,8
234,4
1,8
2.283.874
85,40
116,5
132,4
10,8
OST. AMERIČ. ZEM. U RAZVOJU
28.725
37,2
71,9
116,7
0,3
306.308
69,30
135,6
77,7
1,4
ZEMLJE EU
II
2009. GODINA u tisućama USD
Indeks Indeks Indeks
2009.
2008. 2007.
IZVOZ
2008.
2007. 2006.
74,3
10.491.835
114,2 112,5
ZEMLJE U RAZVOJU
ZEMLJE CEFTA-e
ZEMLJE OPEC-a
Napomena: (*) nema indeksa jer su BIH, Srbija i Crna Gora prešle u "ZEMLJE CEFTA-e"
Izvor: DZS – Ekonomski odnosi s inozemstvom
20
Uvoz (Tablica 12.) je rastao relativno ujednačeno u razdoblju od 2006.-2008. godine, dinamikom
nižom od državne, ali i sporije od izvoza pa je tako bilanca u tom razdoblju pozitivna. U 2009. godini
bilježi se pad uvoza i izvoza kako na razini RH tako i na razini županije uslijed posljedica gospodarske
krize.
Naime, u 2009. godini izvozni rezultati smanjili su se za 25% u 2009. godini u odnosu na 2008.
godinu. Ipak, unatoč padu uvoza, koji je za 37,9% u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu, ostvarena je
pozitivna bilanca robne razmjene. Indeks pokrivenosti uvoza izvozom bio je 113,6% u 2008. godini,
odnosno čak 126,5% u 2009. godini. Tim pokazateljem Varaždinska županija odstupa od RH, budući da
je bilanca robne razmjene pozitivna, što nije slučaj za RH, gdje je duže vrijeme prisutna negativna
tendencija, a pokrivenost uvoza izvozom pada.
Udio Varaždinske županije u RH u izvoznim se rezultatima povećao sa 6,6% u 2006. godini na
7,1% u 2009. godini dok je u uvoznim smanjen s 3,1% na 2,8% u 2009. godini.
5.1.2. Struktura gospodarstva i gospodarska kretanja
Od 2.728 registriranih pravnih osoba u 2009. god., njih 97% bilo je u skupini malih poduzetnika,
2% srednjih poduzetnika ili 68 pravnih osobe, a 0,2% čine veliki poduzetnici ili njih 16 (Tablica 16).
Velike tvrtke zapošljavaju 31% (11.374 radnika), srednje 22% (8139 radnika), a male 47% (17.259
radnika), od ukupno zaposlenih u gospodarstvu Županije. Male tvrtke, kojih je najviše i imaju najviše
zaposlenih, ostvaruju 53% poslovnog rezultata, za razliku od srednjih, koje ostvaruju 28% poslovnog
rezultata, i velikih tvrtki, koje ostvaruju 19% ukupnog poslovnog rezultata gospodarstva.
Tablica 14: Pokazatelji za velike, srednje i male poduzetnike
Red.br.
1
NAZIV ELEMENTA
SVI ukupno
100%
2
3=4+6+8
PODUZETNICI
VELIKI
SREDNJI
Iznos
Udio %
Iznos
Udio %
4
5=4/3
6
7=6/3
MALI
Udio %
Iznos
8
9=8/3
puni broj
1.
Broj PRAVNIH OSOBA
2006.
2007.
2008.
2009.
2.310
2.430
2.630
2.728
23
31
18
16
2007./2006.
2008./2007.
2009./2008.
105,2
108,2
103,7
134,8
58,1
88,9
2006.
2007.
2008.
2009.
37.278
38.156
38.966
36.772
12.416
12.936
12.135
11.374
2007./2006.
2008./2007.
2009.72008.
iznosi u 000 kn
Ukupni PRIHODI
2006.
2007.
2008.
2009.
Indeksi
2007./2006.
2008./2007.
2009./2008.
102,4
103,3
94,3
104,2
100,4
93,7
20.132.240
21.646.559
23.367 346
20.232.500
7.729.765
8.884.026
9.106 176
8.547.999
107,5
108,4
86,6
114,9
110,3
93,9
1
1
0,6
0,6
73
74
65
68
3
3
2
2
2.214
2.325
2.547
2.644
96
96
97
97
Indeksi
2.
101,4
87,8
104,6
105,0
109,5
103,8
Broj ZAPOSLENIH
33
34
31
31
9.345
9.152
8.410
8.139
25
24
21
22
15.517
16.068
18.421
17.259
42
42
47
47
Indeksi
3.
97,9
98,4
96,8
38
41
39
42
4.933.115
5.174.241
5.270 636
4.424.904
104,9
100,8
83,9
103,6
107,7
93,7
25
24
22
22
7.469.360
7.588.292
8.990 534
7.259.597
37
35
38
36
101,6
111,5
80,7
21
4.
Ukupni RASHODI
2006.
2007.
2008.
2009.
19.203.329
20.634.651
22.558 330
19.925.121
7.422.218
8.455.868
8.936 702
8.471.956
2007./2006.
2008./2007.
2009./2008.
107,5
109,9
88,3
113,9
112,4
94,8
2006.
2007.
2008.
2009.
921.087
996.019
893.616
692.170
262.732
408.980
215.195
227.120
2007./2006.
2008./2007.
2009./2008.
GUBITAK tekućeg razdoblja
2006.
2007.
2008.
2009.
Indeksi
2007./2006.
2008./2007.
2009./2008.
Poslovni REZULTAT (5.-6.)
2006.
2007.
2008.
2009.
Indeksi
2007./2006.
2008./2007.
2009./2008.
108,1
90,0
77,5
155,7
74,1
105,5
159.175
151.940
255.395
512.349
17.189
26.463
68.623
178.687
95,5
175,8
200,6
154,0
236,7
260,4
761.912
844.079
678.221
179.821
245.543
382.517
146.572
48.433
110,8
75,6
26,5
155,8
38,3
33,0
39
41
40
43
4.628.967
4.953.262
5.011 003
4.327.961
24
24
22
22
7.132.144
7.225.521
8.610 625
7.125.204
37
35
38
36
Indeksi
5.
107,0
102,4
86,4
101,3
112,2
82,7
DOBIT tekućeg razdoblja
29
41
24
33
305.763
227.702
247.639
160.000
33
23
27
23
352.592
359.337
430.782
305.050
38
36
48
44
Indeksi
6.
7.
74,5
76,2
64,6
11
17
27
35
45.099
47.604
31.360
90.580
101,9
114,1
70,8
28
31
12
17
105,6
66,5
288,8
32
45
21
27
260.664
180.098
216.279
69.420
69,1
120,1
32,1
96.887
77.873
115.412
174.207
61
51
45
34
80,4
205
150,9
34
21
32
37
255.705
281.464
315.370
130.843
34
33
46
73
110,1
112,1
41,5
Izvor: HGK – Županijska komora Varaždin; FINA Varaždin
Pokazatelji po veličini poslovnih subjekata ukazuju da je u 2009. godini, u odnosu na 2008.
godinu, došlo do povećanja broja malih i srednjih tvrtki za 3,8% i smanjenja velikih tvrtki za 1,1%.
Nepovoljne trendove bilježi srednje poduzetništvo, čiji su dobit i poslovni rezultati 2009. god.
zabilježili pad, uz povećanje gubitka. Tako je, uz smanjenje prihoda od 19,1% i rashoda od 15,8%,
ostvarena dobit u iznosu od 160 mil. kn, što je čak 54,8% manje od dobiti iz 2008. god. pa je uz gubitak
od 90 mil. kn poslovni rezultat od 69 mil. kn gotovo 3 puta manji od onog u prethodnoj godini. Time je
srednje poduzetništvo u strukturi ukupnog gospodarstva smanjilo udio u ostvarenoj dobiti za 10 postotna
boda i poslovni rezultat za 3 postotnih bodova.
Kod velikih, srednjih i malih subjekata ukupan prihod, dobit i poslovni rezultat bilježe negativne
stope promjena u 2009. godini. Naročito je zabrinjavajući podatak najveće negativne stope promjene
plaća zaposlenih kod malih, ali i srednjih poduzetnika, dakle kod 45% ukupno zaposlenih u gospodarstvu.
22
Tablica 15 A: Poslovanje gospodarstva po granama u 2009. godini
šifra
djelatnost
1
DOBIT
iznos u indeks indeks udio u
000 kn 2008. 2009.
%
u 2009. 2007. 2008. 2009.
god.
god.
2
3
4
5
6
GUBITAK
iznos u indeks indeks udio u
000 kn 2008. 2009
%
u 2009. 2007. 2008. 2009.
god.
god.
7
8
9
10
POSLOVNI REZULTAT
iznos u indeks indeks udio u
000 kn 2008. 2009.
%
u 2009. 2007. 2008. 2009.
god.
god.
11
12
13
14
GOSPODARSTVO
692.167
90
77,45
100 512.354
175,8
200,6
100 179.813
75,3
28,2
100
A
POLJOPRIVREDA
42.794
49,9
295,2
6,2
3.692
195,2
203,3
0,7 39.102
45,2
308,3
21,7
C
E
F
G
H
PRERAð. INDUST.
tekstil i proizvodi
hrana i piće
koža i proizvodi
guma i plastika
metal i proizvodi
EL.EN. VODA PLIN
GRAðEVINARSTVO
TRGOVINA
PRIJEVOZ
I
K
TURIZAM
POSLOV. USLUGE
318.146
83.178
79.123
52.481
37.604
19.074
11.259
83.578
108.319
17.656
1.615
67.834
40.966
83,2
80,1
93,6
90,1
85,9
98,5
73,4
246,8
121,1
108,6
111,7
214,9
92,2
221,3
184,7
50,4
94,3
54,3
53,9
61,7
52,9
102,2
81,7
81,7
41,4
45,9 203.832
12 102.959
11,4 7.657
7,6 3.731
5,4
635
2,7 8.134
1,6 1.885
12,1 76.417
15,6 94.362
2,5 15.241
0,2 8.362
9,8 96.487
5,9 12.076
127,0
70,9
149,6
67,8
134,8
254,6
220,2
160,2
121,8
466,9
104,3
165,1
281,3
350,3
364,6
142,8
61,2
27,4
110,8
127,6
260,7
59,7
105,9
77,6
39,7 114.314
20,1 -19.781
1,5 71.466
0,7 48.750
0,1 36.969
1,6 10.940
0,4 9.374
14,9 7.161
18,5 13.957
2,9 2.415
1,6 -6.747
18,8 -28.653
2,4 28.890
76,2
85,8
91,9
41,2
85,1
85,8
69,8
255,4
120,7
83,8
112,3
240,5
41,9
-33,8
175,4
48,0
95,6
38,7
45,3
5,5
8,28
-29,3
-21,2
33,6
63,6
-11
39,7
27,1
20,5
6,1
5,2
3,9
7,7
1,3
-3,7
-51,5
16,1
Ostale djelatnosti
Izvor: HGK – Županijska komora Varaždin, FINA
Tablica 15 B: Poslovanje gospodarstva po granama u 2009. godini
šifra
1
djelatnost
PRAVNE OSOBE
NETO PLAĆA
ZAPOSLENI
puni indeks indeks udio u puni indeks indeks udio u puni indeks indeks udio u
broj 2008. 2009. %
iznos 2008. 2009. %
broj 2008. 2009. %
2007. 2008. 2009.
2007. 2008. 2009.
2007. 2008. 2009.
god.
god.
god.
2
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
GOSPODARSTVO
2.728 108,2 103,7
A
POLJOPRIVREDA
61
86,2
122
C
PRERAð. INDUST.
452
46
66
27
20
55
23
327
835
160
100
557
213
109,5
100
142,6
86,7
122,2
133,3
120,0
122,3
104,9
116,9
111,5
115,5
97,8
102,2
98,5
103,8
90,9
85,9
328,6
124,8
101,2
109,6
127,5
77,7
tekstil i proizvodi
hrana i piće
koža i proizvodi
guma i plastika
metal i proizvodi
E
F
G
H
I
K
EL.EN. VODA PLIN
GRAðEVINARSTVO
TRGOVINA
PRIJEVOZ
TURIZAM
POSLOV. USLUGE
Ostale djelatnosti
100 3.601 106,4
99,3
100 36.772 103,3
2,2 3.584 107,9
98,7
99,5 2.091
16,6
1,7
2,4
0,9
0,7
2,0
0,8
11,9
30,6
5,8
3,6
20,4
7,8
3.325
2.322
3.641
2.627
3.071
3.442
5.516
3.968
3.714
3.635
3.237
4.490
4.610
106,6
99,7
105,3
98,6
103,6
105,2
106,2
102,8
107,9
87,1
107,9
104,5
100,2
94,5
95,5
102,7
89,1
94,3
105,8
104,0
110,7
102,8
103,7
131,0
92,3
64,5
101,1
72,9
85,3
95,6
153,2
110,2
103,1
100,9
89,9
124,7
128,0
17.741
4.571
2.372
4.962
468
883
825
5.075
5.298
1.400
845
2.214
1.283
4,4
100
99,5 104,3
5,7
101,4
96,1
106,9
117,2
110,1
103,4
96,9
114,6
110,5
110,9
109,8
114,6
92,6
97,0
190,4
108,9
102,2
51,3
123,9
107,4
90,3
98,2
119,
49,5
48,2
12,4
6,4
13,5
1,3
2,4
2,2
13,8
14,4
3,8
2,3
6,0
3,5
Izvor: HGK – Županijska komora Varaždin, FINA
Gospodarske grane s najvećom ostvarenom dobiti u 2009. godini su prerañivačka industrija,
trgovina i grañevinarstvo.
23
Prerañivačka industrija
U poslovanju gospodarstva po svim pokazateljima u 2009. godini najveći dio pripada
prerañivačkoj industriji i to 45,9% prihoda i 63,6% poslovnog rezultata, ali i 39,7% gubitka. U
prerañivačkoj industriji je zaposleno 48,2% svih zaposlenih u gospodarstvu.
Po ostvarenoj dobiti unutar prerañivačke industrije najveći udio pripada proizvodnji tekstila i
proizvoda (12%), slijede hrana i piće (11,4%), koža i proizvodi (7,6%), guma i plastika (5,4%) te
proizvodnja metala i proizvoda (2,7%).
Najveći udio u ostvarenom gubitku bilježi proizvodnja tekstila (20,1%), proizvodnja namještaja
(4,8%) te drvna industrija (3,3%).
Najviše zaposlenih je u tekstilu 12,4%, koži 13,5% te proizvodnji hrane i pića 6,4%.
Prerañivačku industriju slijedi trgovina s 15,6% dobiti, ali i 18,5% ukupno gubitka, 7,7%
poslovnog rezultata i 14,4% zaposlenih, a potom slijedi grañevinarstvo, poslovne usluge i električna
energija, voda, plin.
Treba istaknuti da prerañivačka industrija koja zapošljava 48,2% radnika u gospodarstvu,
ostvaruje tek 92,3% prosječne neto plaće gospodarstva županije ili 3.325 kn.
Više od tog prosjeka bilježe proizvodnja el.energije, voda, plin (53,2% više od prosjeka), poslovne usluge
(15,6% više od prosjeka), grañevinarstvo (9,2%) te trgovina (3,1%).
Trgovina
Trgovina je nakon prerañivačke industrije druga po veličini gospodarska grana koju čini više od
30% od ukupnog broja pravnih osoba u gospodarstvu, nosi 7,7 % poslovnog rezultata i dobiti te
zapošljava 14,4% radnika u gospodarstvu .
Godina 2008. bila je za trgovinu uspješnija od 2009.godine po ostvarenoj dobiti, gubitku, broju
zaposlenih, osim plaća koje su porasle za 10,7%.
Grañevinarstvo
Grañevinarstvo u strukturi gospodarstva Varaždinske županije sudjeluje s 14,9% u ukupnom
prihodu i 13,2% zaposlenosti te 12,1% dobiti i 3,9% u poslovnom rezultatu (Tablica 10A).
Dobit, poslovni rezultat, ali i gubitak u 2009.godini bitno su smanjeni u odnosu na 2008. godinu,
ali su prosječne plaće porasle za 4% i s iznosom od 3.968 kn za 10,2% veće su od prosjeka gospodarstva.
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
• Niže plaće zaposlenih u gospodarstvu, u odnosu na državni prosjek (posebice prerañivačka
industrija, koja je najzastupljenija u ukupnoj strukturi gospodarstva – 20,5% niža od državnog
prosjeka)
• Izraženi problemi održanja poslovanja u prerañivačkoj industriji, trgovini i grañevinarstvu.
24
Valja napomenuti da svi dosad prezentirani podaci, koji se odnose na gospodarstvo, obuhvaćaju
pravne osobe (osim podataka o BDP-u), što znači da nije uključeno obrtništvo, koje je u Varaždinskoj
županiji od velike važnosti i duge tradicije te je neophodno pridružiti podatke dobivene od Hrvatske
obrtničke komore i HOK-a, Županijske komore Varaždin.
Obrtništvo
Na dan 01.01.2010. godine evidentirane su 3.094 obrtničke radionice, koje djeluju u četiri
Udruženja hrvatskih obrtnika – Ivanec, Ludbreg, Novi Marof i Varaždin, što je, u usporedbi s
30.06.2009. godine, smanjenje za 4,6%.
Tablica 16: Podaci o broju obrtnika Varaždinske županije
Udruženje obrtnika
Ivanec
Ludbreg
Novi Marof
Varaždin
UKUPNO
Broj obrtnika
30.06.2009.
525
382
501
1.772
3.180
Broj obrtnika
30.06.2010.
503
362
485
1.684
3.034
Indeks
95,8
94,8
96,8
95,0
95,4
Izvor: HOK – Županijska komora Varaždin
Usporeñujući broj obrta na dan 30.06.2010. godine sa stanjem u isto vrijeme 2009. godine, vidljiv
je pad broja obrta u Varaždinskoj županiji za 4,6%, što se posebno odrazilo na otežano poslovanje
uslužnih i trgovačkih obrta, koji čine pretežiti udio u ukupnoj strukturi obrtništva.
Obrtnici Varaždinske županije, poslujući u uvjetima gospodarske krize, osjećaju negativne učinke
i nema djelatnosti koja ne osjeća posljedice. Prema podacima Županijske komore Varaždin, broj
zaposlenih radnika kod obrtnika je u 2009. godini smanjen za 700 ili za 10,60 % te sada iznosi 5 905, a i
dalje se smanjuje. Broj aktivnih obrta (Tablica 20) na području čitave RH pada.
Početkom 2010. godine gotovo je 1000 djelatnika manje zaposleno u obrtništvu nego u 2007.
godini, što je smanjenje za oko 15%.
25
Tablica 17: Aktivni obrti po županijama 2007.- 2009.godine
rbr.
Županija
XII.
2007.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
Zagrebačka
Krapinsko-zagorska
Sisačko-moslavačka
Karlovačka
Varaždinska
Koprivničko-križevačka
Bjelovarsko-bilogorska
Primorsko-goranska
Ličko-senjska
Virovitičko-podravska
Požeško-slavonska
Brodsko-posavska
Zadarska
Osječko-baranjska
Šibensko-kninska
Vukovarsko-srijemska
Splitsko-dalmatinska
Istarska
Dubrovačko-neretvanska
Meñimurska
Grad Zagreb
UKUPNO
7.610
3.369
2.711
2.677
3.391
1.779
1.742
10.641
1.485
1.532
1.199
3.423
5.389
5.039
3.590
3.275
11.567
9.145
3.667
1.935
18.284
103.450
Udio u
Udio u
Indeks
% XII. 2009. Indeks
XII. 2008.
Indeks
%
2008./ 2007. 2008.
2009./2008.
2007./2006. 2007.
7.431
97,6
1,4
6.720
99,36
98,8
7,4
3.292
97,7
3,3
3.064
99,80
100,0
3,3
2.660
98,1
2,6
2.513
99,45
98,9
2,6
2.565
95,8
2,5
2.406
99,13
101,0
2,6
3.278
96,6
3,2
3.070
99,26
99,9
3,3
1.671
93,9
1,6
1.548
99,23
95,5
1,7
1.665
95,6
1,6
1.513
98,37
98,3
1,7
10.204
95,9
10,1
8.672
94,78
100,0
10,3
1.422
95,7
1,4
1.189
91,11
102,6
1,4
1.524
99,4
1,5
1.400
99,22
98,5
1,5
1.159
96,6
1,2
1.087
99,63
101,4
1,2
3.311
96,7
3,3
2.974
99,40
99,2
3,3
5.293
98,2
5,3
4.370
87,82
101,1
5,2
4.928
97,8
4,9
4.463
99,07
98,7
4,9
3.563
99,2
3,5
3.075
91,11
99,4
3,5
3.229
98,6
3,2
2.988
99,67
99,2
3,2
11.414
98,6
11,3
9.412
88,40
99,1
11,2
9.036
98,8
8,9
8.077
93,81
102,0
8,8
3.642
99,3
3,6
2.836
88,07
101,3
3,5
1.878
97,0
1,9
1.722
99,71
98,9
1,9
17.585
96,1
17,4
15.850
99,19
98,0
17,7
97,4
100,0 88.949
96,46
99,5
100,0 100.777
Udio u
%
2009.
7,6
3,4
2,4
2,7
3,5
1,7
1,7
9,7
1,3
1,6
1,2
3,3
4,9
5,0
3,5
3,6
10,6
9,1
3,2
1,9
17,8
100,0
Izvor: KNJIGA OBRTNIKA – članova HOK-a (2007., 2008., 2009.)
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
• Pad broja obrtnika
• Izostanak meñusobnog povezivanja obrtnika; nedovoljno korištenje iskustava drugih
• Nelikvidnost
• Siva ekonomija
• Neravnopravni položaj u odnosu na druge poslovne subjekte
26
5.2. Poljoprivreda i šumarstvo
5.2.1. Poljoprivreda
Poljoprivreda Varaždinske županije bazira se na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima
(OPG-ima). 2008. godine u Upisnik je bilo upisano 8.960 obiteljskih gospodarstava, 2009. godine 9.670
OPG-a, a do 10. mjeseca 2010. godine u Upisnik je upisano 10.195 OPG-a. No, svega trećina njih
nastupa na tržištu komercijalno, dok dvije trećine OPG-a poljoprivrednu proizvodnju ima za svoje
potrebe. Varaždinska županija puno pažnje posvećuje upravo toj kategoriji, podupirući ukupan razvoj
poljoprivrede osmišljavanjem projekata, njihovim financiranjem i provoñenjem.
Cjelovita slika stanja i kretanja u poljoprivredi svakako podrazumijeva i onaj drugi, ne manje
značajni, privatni sektor, temeljen na malim gospodarstvima, tj. individualne poljoprivrednike, čiji podaci
se ne nalaze unutar ovih praćenih službenom statistikom i ovdje prezentiranih. Upravo stoga Varaždinska
županija puno pažnje posvećuje baš toj kategoriji, podupirući ukupan razvoj poljoprivrede
osmišljavanjem projekata, njihovim financiranjem i provoñenjem. Uz poticanje programa koji se
višegodišnje sufinanciraju, započeti su i neki novi značajni programi i projekti. Od njih valja izdvojiti:
PROGRAM "MILKO_VZ" - PROJEKT ZA OBNOVU GOVEDARSTVA
Cilj programa je zaustavljanje daljnjeg pada broja krava i povećanje proizvodnje mlijeka,
održavanja krajobraza, ostvarivanje dodatnog izvora prihoda u domaćinstvima i zadržavanje ljudi u
ruralnim područjima.
U sklopu projekta Županija je financirala i vodila kroz postupak ishoñenja projektne
dokumentacije za poljoprivredna gospodarstva, koja su ušla u projekt adaptacije postojeće ili izgradnju
nove staje.
Upravni odjel za poljoprivredu te županijski Zavod za prostorno ureñenje, u suradnji s Hrvatskim
zavodom za poljoprivredno savjetodavnu službu, izradili su verziju “preporuka“ vezanih za poljoprivredu,
koje bi se trebale ugraditi u buduće prostorne planove (Tablica 19).
Tablica 19: Preporuke u definiranju udaljenosti izgradnje staja, ovisno o broju grla
Broj
grla
uvjetnih
20-50
51-80
81-100
101-150
151-200
201-300
301 i više
Minimalne udaljenosti
od grañ. područja
(m)
30
50
90
140
170
200
400
od državne ceste
(m)
50
75
75
100
100
150
200
od županijske ceste
(m)
30
40
50
50
60
60
100
od lokalne ceste
(m)
10
15
20
30
40
40
50
Izvor: Varaždinska županija – Upravni odjel za poljoprivredu
27
Dio programa proizvodnje mesa i mlijeka „MILKO_VZ“ je i Projekt školsko mlijeko. U projekt je
uključena 21 osnovna škola, koja je u jelovnik svojih školaraca uvela mliječne proizvode za svih pet dana
u tjednu, a snimljen je, i u distribuciji se nalazi, promotivni film za projekt Školsko mlijeko.
Jedna od aktivnosti u sklopu Programa je i nabava i kupnja laktofriza, kako bi se na taj način omogućilo
malim proizvoñačima daljnji otkup mlijeka, tamo gdje velike mliječne industrije prestaju sa otkupom.
Velike mljekare zbog smanjenja svojih troškova sve više podižu prag otkupa mlijeka i jednostavno malim
proizvoñačima u ruralnim dijelovima županije otkazuju daljnji otkup. Zbog toga proizvoñači zadnju
slamku spasa vide u malim mljekarama, koje se nalaze u bližoj ili daljoj okolici. U 2006. godini županija
je financirala nabavu 16 laktofriza i to 3 laktofriza zapremine 500 litara, 6 laktofriza zapremine 300
litara i 7 laktofriza zapremine 200 litara. U 2007. godini županija je nabavila 3 laktofriza i to 2
laktofriza zapremine 200 litara i 1 laktofriz zapremine 300 litara za potrebe Udruge malih proizvoñača
mlijeka. Dok su 2008. godine nabavljena još 4 laktofriza zapremine od 100 do 400 litara. Ugovorom su
se laktofrizi dali na korištenje udruzi, koja marom dobrog gospodara vodi brigu oko istih. Ujedno
laktofrizi su omogućili daljnje bavljenje proizvoñača proizvodnjom mlijeka, jer je udruga sklopila ugovor
o otkupu mlijeka sa malom mljekarom, koja se zauzvrat obvezala otkupljivati i uredno plaćati predano
mlijeko. Varaždinska županija je ukupno kupila 23 laktofriza. U tablici 1 je prikazan odnos uloženog
novca i njegov odraz u gospodarstvu. U izračunu je korištena cijena mlijeka od 2,00 kn.
Tablica 1. Odnos uloženog i dobivenog novca
I
II
III
Input županije Godina
Broj OPG
250.000,00
2006
100
65.000,00
2007
89
50.000,00
2008
75
2009
67
50.000,00
2010
IV
Mlijeko (kg)
884.318
887.895
947.298
1.265.884
V
Iznos (kn)
1.768.636
1.775.790
1.894.596
2.531.768
V/I
kn
7
11
15
22
"PIGI_VZ" - PROGRAM RAZVOJA SVINJOGOJSKE PROIZVODNJE
Kroz program PIGI_VZ definirano je nekoliko mjera/projekata koji se planiraju
financirati/sufinancirati u razdoblju 2007.-2010. god..
Svinjogojstvo na području Varaždinske županije već duži niz godina prate promjene koje
doprinose smanjenju broja krmača, a time i ukupne proizvodnje mesa. Razlozi opadanja broja svinja u
Varaždinskoj županiji višestruki su. Jedan od najvećih problema je promjena strukture seoskog
domaćinstva, što znači velik udio staračkih domaćinstava koja se rješavaju stoke, a mlaña populacija
teško se odlučuje za ostanak na selu. Problemi oko naplate isporučene robe i državnih premija takoñer
pridonose tom negativnom trendu. Mali broj krmača po gospodarstvu, neorganiziranost izmeñu
uzgajivača i prehrambene industrije, visoki troškovi proizvodnje i zastarjela tehnologija takoñer su razlozi
lošeg stanja u svinjogojstvu. Varaždinska je županija, iz tih razloga, u 2007. god. pokrenula Program
razvoja svinjogojske proizvodnje “PIGI_VZ“, u sklopu kojeg će se kratkoročnim mjerama i dugoročnim
projektima pružiti šansa opstanku i razvoju svinjogojstva.
Program PIGI_VZ omogućava sufinanciraje sljedećeg, a u cilju doprinosa razvoju svinjogojske
proizvodnje:
- projekata stalne edukacije (cjeloživotno obrazovanje),
- provoñenja strogih biosiguronosnih mjera,
- tečajeva za umjetno osjemenjivanje,
- doza sjemena za umjetno osjemenjivanje,
- pravovremenog utvrñivanje estrusa i graviditeta kod krmača,
28
- ishoñenja projektne dokumentacije za izgradnju (adaptaciju) staja,
- povezivanja proizvoñača i prerañivača unutar Varaždinske županije,
- korištenja usluga Garancijske agencije Varaždinske županije.
Osnovan je jedinstveni županijski Savez poljoprivrednih udruga, kao doprinos razvoju civilnog
društva u području poljoprivrede u Županiji.
Proveden je pilot projekt okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta u općini Vidovec te se od
2003. godine provode mjere okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta. Obiteljska poljoprivredna
gospodarstva trebalo bi stimulirati na povećanje svojih malih posjeda, poboljšanje strukture svojih
obradivih površina te osiguranje stabilne proizvodnje.
Varaždinska županija je, u suradnji sa slovenskim partnerima, provela projekt „Putevi
tradicionalne hrane – P.O.T.“, u sklopu Interreg Programa za susjedstvo Slovenija-Mañarska-Hrvatska
(završen 2008.god.). Cilj projekta je uspostava mreže obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
prekograničnog područja Hrvatske i Slovenije. Iako je projekt službeno završen, i dalje se radi na
stvaranju uvjeta za bolju prodaju i promociju tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda.
Varaždinska županija s udrugama/zadrugama aktivno radi na zaštiti autohtonih i tradicionalnih
proizvoda i robnih marki na području Varaždinske županije, i to: Purek z Bednje, Varaždinsko zelje,
Varaždinski klipič, Prosta trnovečka makovnjača, Varaždinsko bučino ulje, Ludbreški rozetlin, Zagorski
puran z varaždinskih brega i Zagorski puran. Voñenje registracijskog postupka, je samo manji i to
tehnički dio projekta. On je nužan, jer dok registracija nije izvršena ne može se ostvarivati pravna zaštita
u smislu pravilnog korištenja i nadoknade štete u slučaju neovlaštenog korištenja i/ili eventualnih
zlouporaba. Ono što je puno značajnije je upravljanje tim pravima i ostvarivanje veće dobiti, jer se radi o
proizvodima posebnih svojstava. Za tu aktivnost je nužna edukacija proizvoñača, koja bi trebala
rezultirati potrebnim znanjem i sviješću o vlastitoj odgovornosti i participiranju u zajedničkom
upravljanju te vrijednošću koja je nastala kao rezultat prirodnih i tradicionalnih pogodnosti odreñenog
područja.
Varaždinska županija je 2008. godine donijela odluku o pristupanju u članstvo Mreže europskih
GMO-Free regija (European GMO-Free Regions Networking). Osnovni motiv učlanjena u Mrežu
europskih GMO-Free regija bilo je promoviranje svojih gospodarskih interesa u pogledu razvoja i
unapreñenja proizvodnje genetski nemodificirane i tradicionalne hrane, radi zaštite njezinih proizvoñača,
te općenito radi razvoja i unapreñenja kvalitetne i održive poljoprivredne proizvodnje, razmjene iskustava
i promicanja vlastite poljoprivredne proizvodnje.
29
5.2.2. Šumarstvo
Prema podacima dobivenima Hrvatskih šuma, šume pokrivaju 35% površine Varaždinske županije,
tj. 44 654 ha. Šume se u Varaždinskoj županiji nalaze na brdovitom području Varaždinske županije, na
masivima Ivančice, Kalnika, Ravne gore te na nižim, brežuljkastim područjima
Od ukupne površine prostora Varaždinske županije pod šumama, 31.163 ha šuma je u privatnom
vlasništvu, a 13.491 ha u državnom vlasništvu. Od toga šume, koje se ubrajaju u skupinu šuma za
gospodarsku uporabu, pokrivaju 41.331 ha, a svega je 2.757 ha šuma zaštićeno. Na 546 ha se prostiru
šume koje se ubrajaju u kategoriju šuma s posebnom namjenom. Za gospodarenje šumama u državnom
vlasništvu zadužena je tvrtka „Hrvatske šume“.
Varaždinska županija je u suradnji sa Slovenijom provodila projekt «For Plan» -Meñuregionalni
plan gospodarenja šumama, u sklopu Interreg programa. (Projekt je završen 2008. godine). Projektom se
nastojalo utjecati na veću iskorištenost drvne mase, smanjiti troškove gospodarenja i poboljšati kvalitetu
proizvoda. Projektom su obuhvaćene privatne šume uz granicu izmeñu Varaždinske županije i Podravja
(SLO). Cilj projekta bio je iniciranje i začetak dugoročne regionalne suradnja izmeñu šumovlasnika i svih
ostalih subjekata uključenih u šumarstvo i preradu drva, što će osigurati održivost u gospodarenju
privatnim šumama.
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
• Usitnjenost zemljišnih posjeda
• Nerazvijenost tržišta poljoprivrednim proizvodima
• Nezainteresiranost poljoprivrednika za udruživanjem
• Prisutan trend pada broja stoke
• Neplaćanje preuzete robe
• Nedostatne marketinške aktivnosti kojima se promoviraju obiteljska gospodarstva i njihovi
proizvodi
• Needuciranost poljoprivrednika
• Nezainteresiranost osoba mlañe životne dobi za poljoprivrednom proizvodnjom
• Odlazak mladih iz sela u grad
30
5.3. Trgovina i turizam
5.3.1. Trgovina
Trgovina je, nakon prerañivačke industrije, druga po veličini gospodarska grana, u kojoj je u 2009.
godini čak 30,6%, od ukupnog broja pravnih osoba u gospodarstvu; nosi 7,7 % poslovnog rezultata te
zapošljava 14,4% radnika u gospodarstvu .
5.3.2. Turizam
U Varaždinskoj Županiji postoji raznolika ponuda kulturnog, lječilišnog, vjerskog, lovnog,
ribolovnog, sportskog i izletničkog turizma.
Tijekom protekle turističke godine bilježi se značajan pad dolazaka turista u Varaždinsku
županiju, te je u 2009. godini Varaždinsku županiju posjetilo 38.615 turista što je pad za 15,5% u odnosu
na 2008. godinu, a samim time došlo je i do pada broja noćenja za 12,2%.
Tablica 20: Turistička noćenja/ ležajevi
Broj
Broj tur.
dolazaka
noćenja u
God.
turista
Županiji
2006.
45.219
139.401
2007.
48.727
141.263
2008.
45.672
136.434
2009.
38.615
119.850
Broj
noćenja u
Varaždinu
37.713
45.117
44.533
42.590
Broj noćenja u
Varaždinskim
Toplicama
82.701
78.738
71.523
63.167
Izvor: Podaci Državnog zavoda za statistiku, Turistička zajednica Varaždinske županije
Najviše turista u posljednjih godina bilježi grad Varaždin s prosječno 22.000 dolazaka godišnje.
Na drugom su mjestu Varaždinske Toplice s prosječno 12.500 dolazaka godišnje, ali sa znatno većim
brojem noćenja u odnosu na grad Varaždin ponajviše zbog značajnih smještajnih kapaciteta.
Usprkos nepovoljnoj financijskoj situaciji, uzrokovanoj recesijom, Turistička zajednica
Varaždinske županije realizirala je veliku većinu projekata i aktivnosti kroz Program rada. Uspješno su
odrañene aktivnosti u oblasti očuvanja i zaštite turističkog prostora te realizaciji novih sadržaja i poticaja
razvoju novih turističkih proizvoda.
Takoñer, turističke zajednice na području Županije postigle su vrlo dobre rezultate u ostvarivanju
svojih programskih zadaća i radu cjelovitog sustava turističkih zajednica, čime je ostvaren vidljiv
napredak u poticanju ukupnog turističkog razvoja. To se posebice odnosi na promidžbene aktivnosti,
provedene akcije ureñenja mjesta te realizaciji postojećih i kreiranju novih manifestacija i dogañanja koja
upotpunjuju turističku ponudu i sadržajno obogaćuju boravak turista na našem području.
Turistička zajednica Varaždinske županije ostvarila je sljedeće aktivnosti u svrhu unapreñenja
općih uvjeta, promocije i stvaranja turističke ponude:
31
-
Interpretacija turističkih sadržaja i smeña signalizacija
Na području svih turističkih zajednica koordinirano je provoñena aktivnost postavljanja
interpretacijskih ploča na značajnijim lokalitetima, odnosno turističkim atrakcijama kulturno-povijesnog i
prirodnog značaja te postavljanja smeñe signalizacije. Projekt je u cijelosti realiziran na području TZ
grada Varaždina, TZ grada Varaždinske Toplice te dijelom na području TZ Lepoglava, TZ Ludbrega,
grada Ivanca i na području TZ općine Bednja.
-
Projekt "Volim Hrvatsku"
Turistička zajednica koordinira aktivnosti sustava turističkih zajednica i drugih subjekata na
području Županije te radi na unapreñenju proizvoda podizanjem kvalitete turističkih i drugih
komplementarnih usluga, očuvanjem i stvaranjem prepoznatljivog i privlačnog turističkog okružja i
osiguranjem turističkog gostoprimstva u turističkom mjestu, gradu, općini i županiji, čemu pridonosi i
realizacija aktivnosti iz projekta VOLIM HRVATSKU.
Program „Čovjek - ključ uspjeha” svoje aktivnosti usmjerava na podizanje razine gostoljubivosti i
kvalitete usluga u suradnji sa strukovnim udrugama i njihovim krovnim komorskim kućama (Hrvatska
gospodarska komora Varaždin i Hrvatska obrtnička komora Varaždin) te turističkim zajednicama gradova
i općina.
Sve turističke zajednice su realizirale programske zadatke na ureñenju mjesta i okoliša.
-
Akcija "Zeleni cvijet"
Sukladno obavezama iz Programa rada Hrvatske turističke zajednice, turističke zajednice županije
provele su na svojem području akciju ocjenjivanja ureñenosti objekata i okoliša.
Po deveti puta provedena je akcija "Zeleni cvijet" u suradnji s "Varaždinskim vijestima",
Varaždinskom televizijom, Radiom Varaždin i Regionalnim tjednikom. Ocijenjeno je 25 mjesta i pet
gradova. U kategoriji gradova prvo mjesto pripalo je gradu Varaždinu, u kategoriji manjih gradova gradu
Ivancu, a u kategoriji mjesta na nivou županije prvo mjesto pripalo je Gornjem Knegincu. Dodijeljena su
32 priznanja "Zeleni cvijet", dok su najuspješniji po pojedinim kategorijama nominirani za nagrade
Hrvatske turističke zajednice. Županijske nagrade dodijeljene su na završnoj svečanosti u Varaždinskim
Toplicama. Na državnom nivou grad Varaždin primio je posebnu nagradu, „Zeleni cvijet sa zlatnim
znakom“, za kontinuirano ureñenje.
-
Projekt “Osposobljavanje turističkih vodiča”
U suradnji s Udrugom turističkih vodiča grada Varaždina, koja je organizator, realizirano je stručno
školovanje i licenciranje turističkih vodiča s područja Varaždinske županije. Školovanje je provedeno i na
području Turističke zone Haloze-Zagorje, koja je nastala u realizaciji projekta sufinanciranog od strane
EU, a u suradnji sa Slovenijom.
-
Potpore
TZ Varaždinske županije je, u suradnji s Primorsko-Goranskom, Šibenskom i Zadarskom
županijom, pokrenula Festival 4 županije, meñunarodni „putujući festival“, s ciljem povezivanja
turističke ponude kontinenta i mora, afirmacije amaterskog kulturnog stvaralaštva, predstavljanja i
promocije Hrvatske u inozemstvu. TZ Varaždinske županije takoñer je bila suorganizator Trash Film
Festivala, jedinog festivala takvog žanra u Hrvatskoj, i jednog od tri u svijetu. Na Festivalu je sudjelovalo
16 zemalja (izmeñu ostalih i SAD).
Poduprt je i Meñunarodni aeromiting, koji će se održavati svake druge godine u Varaždinu.
32
TZ županije bila je suorganizator Prvog svibanjskog izleta u Trakošćan, Festivala lepoglavske
čipke, Kajkavijade - dječjeg festivala na kajkavskom narječju u Varaždinskim Toplicama, kao i
Zeljarijade u Vidovcu.
Ostvarena je novčana potpora TZ grada Varaždinskih Toplica za projekt Edukativno upoznavanje
Varaždinskih Toplica, kao i TZ grada Ivanca za razvoj turističkih puteva prema Ivančici, TZ grada
Varaždina za nove proizvode „Nosi se Varaždin“ i „Grad kao brand“, TZ grada Lepoglave za promociju
lepoglavske čipke u Slovačkoj, TZ Gornji Kneginec za izradu prvog suvenira, Udruzi „Plemenitaši“ za
podizanje razine kvalitete njihove ponude (starinski verglec i ringešpil) te Udruzi Franjo Koščec za
Natjecanje u žabicama.
Turistička zajednica Županije financijski, osim turističke zajednice općina i gradova, pomaže i
poslovne i druge subjekte na području iniciranja, osmišljavanja i stvaranja novih turističkih proizvoda.
(Novi turistički proizvodi su oni turistički proizvodi koji se mogu kontinuirano komercijalno koristiti
tijekom turističke sezone i prvi put su uvedeni na tržište u tekućoj godini).
Recesiji unatoč, Turistička zajednica Varaždinske županije uspjela je osigurati potpore važnijim
projektima, akcijama i manifestacijama, čija realizacija potiče stvaranje novog turističkog proizvoda,
odnosno doprinosi izgradnji ukupne turističke slike Županije, kao i potpore novim turističkim
proizvodima. Tako je TZ Županije bila suorganizator trećeg festivala pučkog teatra „REGA 2009.“,
Svjetskog prvenstva u preciznom slijetanju parajedrilicom, koje se održavalo na području Ravne gore, te
Svjetskog rukometnog prvenstva. Takoñer, potpore su dane i TZG Varaždinskih Toplica - za
manifestaciju „Fašnik vu Toplicama“, TZ grada Ivanca - za organizaciju Svjetskog prvenstva u
preciznom slijetanju parajedrilicom, TZ grada Varaždina - za organizaciju Svjetskog prvenstva u
rukometu i za manifestaciju Špancirfest te TZG Novog Marofa – za organizaciju proslave Dana grada.
Potpore su dane i raznim udrugama za razvoj novih proizvoda i promociju Varaždinske županije.
-
Natječaji za dječje vrtiće i osnovne škole
Na području Županije provedeni su nagradni natječaji za najbolji likovni i literarni rad učenika
osnovnih škola te za najbolji likovni rad polaznika dječjih vrtića na temu "Zeleno i plavo srce Hrvatske".
Na likovni natječaj odazvalo se 15 vrtića, a na natječaje za radove učenika osnovnih škola pristigla su 32
likovna i 16 literarnih radova iz 23 škole.
Nagrañeno je 8 učenika i njihovih učitelja koji su bili na trodnevnom ekološko-edukativnom
putovanju kroz Istru, a posjetili su i Brijune.
-
Izrada promotivnih materijala
Uz dotisak postojećih brošura, izrañeni su novi promotivni materijali za promociju turističke ponude
Varaždinske županije, kao i nova web stranica TZ Varaždinske županije, na kojoj se nalaze sve
informacije potrebne turistu koji doñe u Varaždinsku županiju.
-
Prezentacije i predstavljanja
Sajmovi
U okviru suradnje s TZ središnje Hrvatske na zajedničkom izložbenom prostoru KON-TOUR,
organiziran je nastup TZ Varaždinske županije na najvećem poljoprivrednom sajmu u Hrvatskoj, u
Gudovcu te na sajmu „Gastronomija, kulinarstvo i turizam“ u Petrinji.
Na tradicionalnom meñunarodnom sajmu, Lov, ribolov, priroda i turizam svoje su aktivnosti
predstavile TZ s područja Županije te etno kuća Lepoglavska čipka. TZ Županije je sudjelovala na sajmu
Počitnice u Ljubljani, Sajmu zdravlja u Ljubljani, na turističkoj burzi u Budimpešti, na workshopovima u
Zagrebu te turističkoj burzi PUT .
33
TZ Varaždinske županije predstavila se na sajmovima na kojima je Hrvatska zemlja partner, i gdje
glavni ured Hrvatske turističke zajednice nudi mogućnost agresivnijeg nastupa. Radi se o sljedećim
sajmovima, a koji su održani 2009. i 2010. godine:
- GBR – Munchen (14.-18.02.)
- Vacences- Loisirs – Charleroi (28.02..-03.03.)
U okviru zajedničkog nastupa kontinentalnih turističkih zajednica ostvareno je predstavljanje TZ
Županije na sajmovima (Alpe-Adria Ljubljana, Gudovec ) te samostalno predstavljanje na sajmu “Lov,
ribolov priroda i turizam u Varaždinu, na Turističkoj burzi PUT, te na Gastro-Split) odnosno te na
izložbenim prostorima Hrvatske turističke zajednice.
Prezentacije
TZ Varaždinske županije prezentirala se, u suradnji s tvrtkom Nortia d.o.o., i u trgovačkom centru
Avenue Mall, u središtu Zagreba. Prezentacija se odvijala na preko 30-ak velikih LCD panela unutar
trgovačkog centra te na jednom velikom jumbo panelu ispred centra, a trajala je dva mjeseca. Procjena je
da kroz trgovački centar Avenue Mall dnevno proñe preko 500.000 ljudi.
-
Odnosi s javnošću i propaganda
U okviru studijskih putovanja ugošćeno je 6 inozemnih novinara, odnosno novinarskih ekipa iz
Engleske, Francuske, Češke i Slovačke te 20 domaća novinara iz raznih medijskih kuća.
Pripremljeno je desetak članaka za redakcije i novinare te održano šest konferencija za medije na
kojima su široj javnosti predstavljeni najvažniji projekti.
Zbog nepovoljne financijske situacije samo je djelomično realiziran program „Udruženo
oglašavanje“. Realizirano je oglašavanje u austrijskom turističkom magazinu „Kleine Zeitung“, ukupne
vrijednosti gotovo 20.000 EUR. Projekt je realiziran uz 50%-tnu potporu Hrvatske turističke zajednice.
Prezentirana je ponuda Varaždinskih Toplica, Trakošćana, Ludbrega, Lepoglave i Varaždina.
Varaždinske barokne večeri prezentirane su putem Hrvatske radio televizije.
S područja Varaždinske županije emitirano je nekoliko emisija s turističkom tematikom na
regionalnim i nacionalnim radio postajama, kao i nekoliko reportaža na televizijskim postajama
-
Info stupovi
Godine 2006. pokrenuta je inicijativa Županije i Turističke zajednice županije na projektu
postavljanja info stupova u svim gradovima na teritoriju Županije i Trakošćanu, kojima se želi postići
bolja informiranost turista. Projekt su financijski podržale Hrvatska turistička zajednica i Turistička
zajednica Varaždinske županije (50%), Varaždinska županija (25%) i grad ili općina na čijem se području
info stupovi postavljeni (25%). 2008. godine postavljeni je i posljednji info stup u Varaždisnkim
Toplicama. Stupovi su tijekom 2009. godine uredno održavani.
-
Projekt Look around
„Look around - pronañi svoj najdraži put“ je projekt koji uključuje promoviranje turističkih
zajednica kao informativnih centara, promoviranje lokalnih tematskih putova, zanimljivosti (turizam +) i
dogañanja te privatnih ponuditelja turističkih usluga. Varaždinska županija je (u suradnji s ostalim TZ
Središnje Hrvatske) predstavljena u kartama kao područje na kojem se može slijediti put vila, a u cijelom
projektu naglasak je na putu koji povezuje dvorce u županijama Središnje Hrvatske.
-
Projekt „Put baštine“ i projekt “ Zaštita Zagorskog Betlehema iz sela Pleminščine kao hrvatskog
izvornog proizvoda i njihovo uključivanje u turističku ponudu Varaždinske županije“
34
Projekt „Put baštine“ provodi TZ Varaždinske županije, uz potporu Ministarstva turizma. U
razvoju tog tematskog puta povezat će se svi najznačajniji kulturni i prirodni spomenici (354 registrirana
spomenika kulture) te jedinstvene atrakcije na području Varaždinske županije. Tematski put uključivat će
zanimljive priče i dogañaje s raznim turističkim sadržajima; koncertima, predstavama, igrama i izletima, a
sve popraćeno dobrom gastro ponudom.
-
Projekt Touring Nature
Ovim projektom potiče se održivi ekološki turistički razvoj na području TZ Sjeverno Zagorje, a
završetkom projekta to područje bude upisano u Pan-europsku rutu, europske turističke karte, kao jedno
od najznačajnijih destinacija koje treba posjetiti na ovome području. U projektu će sudjelovati stotinu
turističkih subjekata, koji će u tom vremenskom razdoblju na ekološki način razvijati svoju ponudu.
Nositelji projekta su UNESCO i Vijeće Europe.
-
Projekt „Bike and bed”
U sklopu projekta „Bike and bed” se vrši kategorizacija smještajnih jedinica i kapaciteta koji
imaju spremišta za bicikle. Svi smještajni kapaciteti koji zadovoljavaju uvjete bit će kategorizirani, nakon
čega će biti upisani u biciklističke karte RH.
-
Brošura „Dvori s pogledom“
Izrañena je promotivna brošura kontinentalne Hrvatske u koju je uključena i Varaždinska županija
kao turistička destinacija.
-
Projekt „Tourphoto”
Projekt na kojem zajednički rade TZ Varaždinske županije i TZ Središnje Hrvatske, a odnosi se na
promociju Županije na način da se turistima, koji su snimili najbolje fotografije na području Županije,
(koje se uvijek odnose na dvije zadane teme) dodijele nagrade. Sve prijavljene fotografije objavljuju se na
web galeriji.
-
Projekt Turistička valorizacija Arboretuma Opeka
Projekt koji je TZ odradila tijekom prošle 2009. i ove godine, u suradnji s Javnom ustanovom za
upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Varaždinske županije. U sklopu projekta
odrañene su akcije u ureñenja i revitalizacije djelova Arboretuma u lošijem stanju. Popravljen je
devastirani dio vanjske ograde, napravljen je novi mostić u parku, ureñene su šetnice, park je pokošen te
su maknute suhe grane i otpad. Na ulazu u park postavljena je velika interaktivna ploča s navedenim
biljnim vrstama u parku te ostalim bitnim podacima, a izrañen je i letak kako bi se park mogao što lakše
prezentirati turistima i na turističkim sajmovima. Sredstva za realizaciju projekta dobivena su preko
natječaja Ministarstva turizma.
-
Projekt Put tradicionalne hrane
Projekt je pokrenut na inicijativu Turističke zajednice Varaždinske županije, u skladu sa
Strateškim marketing planom Varaždinske županije i Smjernicama razvoja turizma u Varaždinskoj
županiji. Obzirom na bogatu gastronomsku ponudu Varaždinske županije, cilj je bio osposobiti i ojačati
turističku ponudu u sklopu koje će turisti moći kušati tradicionalne proizvode, kao i sudjelovati u njihovoj
pripremi. U projekt je uključeno 12 gospodarstava. Tim putem povezali su se proizvoñači tradicionalnih
proizvoda od kojih su neki već i zaštićeni.
U sklopu projekta postavljena je kompletna smeña signalizacija, svaki od subjekata na Putu dobio
je interaktivnu ploču na kojoj je kratka priča o proizvodu koji proizvodi te njegova geografska pozicija
prikazana na karti. Takoñer je izrañena i brošura na hrvatskom i engleskom jeziku za potrebe prezentacije
35
projekta, što direktno turistima, što na sajmovima, a otvorena je i internet stranica sa svim potrebnim
informacijama dok se u budućnosti planira otvoriti i web shop.
Projekt je realiziran sredstvima dobivenima preko natječaja Ministarstva turizma i Hrvatske
turističke zajednice.
-
Projekt Putevi vina Varaždinske županije
Projekt je pokrenut na inicijativu Turističke zajednice Varaždinske županije, Varaždinske županije
i Udruge vinogradara Varaždinske županije. Na području Varaždinske županije trenutačno postoje tri
vinske ceste: Jalžabetska, Toplička i vinska cesta „Klampotic“ u Cestici. S obzirom na nedovoljnu
marketinšku promociju tih cesta u turističke svrhe, TZ je pokrenula projekt Putevi vina Varaždinske
županije, koji je prijavljen na natječaj Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, gdje su
dobivena sredstva za dodatno ureñenje tih vinskih cesta te stavljanje istih u funkciju proširenja turističke
ponude.
Postavljena je kompletna smeña signalizacija na području vinske ceste „Klampotic“ u Cestici, dok
je na ostalima dopunjena po potrebi. Izrañena je karta vinskih cesta Županije. Svaki od subjekata
opremljen je čašama i pregačama s logom vinske ceste na kojoj se nalazi te je izrañena web-stranica sa
svim potrebnim podacima i informacijama.
-
Projekt „Mura-Drava Bike“
Projekt koji je TZ Varaždinske županije, zajedno s Varaždinskom županijom kao partnerom,
partnerima iz Meñimurske županije te iz Slovenije, dobila preko natječaja u okviru Operativnog programa
IPA Slovenija-Hrvatska 2007-2013.
Cilj projekta je uspostavljanje atraktivne prekogranične turističke destinacije uzduž rijeke Mure i
rijeke Drave. Projektom će se omogućiti nastavak, odnosno održivost prijašnjih projekata »Muraradweg«
i »Drauradweg« te će se ujedno iskoristiti potencijali postojećih biciklističkih staza. Implementacijom
ovog projekta će se takoñer pridonijeti razvoju turističkih proizvoda, koji su primarno povezani s
biciklizmom, ali će biti funkcionalni i samostalno. Pri izvedbi projekta nastat će opsežna baza podataka
prirodnih i kulturnih znamenitosti (projektnog) područja, koja se može upotrijebiti i u druge svrhe,
odnosno i za druge projekte.
Projekt je započet u kolovozu 2009. i traje 36. mjeseci, a do sada su odrañena 4 radna sastanka,
dok je sa strane TZ Varaždinske županije odrañeno okvirno trasiranje buduće staze.
-
Županijski turističko–informativni centar
Odlukom skupštine Turističke zajednice Varaždinske županije, s Turističkom zajednicom grada
Varaždina sklopljen je ugovor o obavljanju poslova županijskog turističko-informativnog centra i
sufinanciranju istog. Ti se poslovi obavljaju u okviru turističko-informativnog centra grada Varaždina.
Ovom suradnjom osigurano je pružanje informacija, bilo neposredno, bilo telefonom ili e-mailom, a
zainteresiranima se dostavlja promotivni materijal i poštom. Pružaju se turističke informacije o
cjelokupnoj ponudi Županije te aktivnostima svih turističkih zajednica, koje ujedno TIC (Turističkinformativni centar) opskrbljuju vlastitim propagandnim materijalom.
TIC je obavljao i poslove pripreme i organizacije studijskih putovanja inozemnih novinara koji
dolaze u organizaciji Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, predstavništava HTZ-a u svijetu ili
neposredno.
36
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
•
•
•
•
•
•
•
Smanjenje broja dolazaka turista, a samim time i broja noćenja turista (jedan od uzroka je
recesija, zbog koje je općenito smanjen i dolazak turista u Hrvatsku)
Nedostatak smještajnih kapaciteta
Nedovoljna iskorištenost potencijala pojedinih destinacija
Nedostatna turistička signalizacija i interpretacija turističkih sadržaja
Nedovoljna educiranost zaposlenika u turističkom sektoru o načinima ophoñenja s turistima
Nedostatak koordinacije i organizacije meñu dionicima turističkog razvoja
Nedostatak kvalitetnih turističkih proizvoda i njihovo plasiranje na turističko tržište
5.4. Potpora gospodarstvu
Jedinice lokalne i područne samouprave po svojoj vokaciji nemaju direktnog utjecaja na
gospodarstvo, meñutim nizom mjera i aktivnosti stvaraju uvjete za razvoj gospodarstva, privlačenje
kapitala, povećanje broja zaposlenih i broja poduzetnika, sve u cilju stvaranja nove vrijednosti i podizanja
standarda stanovništva.
Kao potporne institucije osnovane su poduzetničke zone, Slobodna zona Varaždin, Tehnološki park,
razvojne agencije (AZRA i DAN), garancijska agencija GARA, a provodi se i kreditiranje poduzetništva
pod posebnim uvjetima.
5.4.1. Poduzetničke zone
Postojeće poduzetničke zone na području Varaždinske županiji prostiru se na oko 680 ha. U
većem djelu su u fazi izgradnje (Tablica 23).
Najatraktivnije poslovne zone su one smještene na području Grada Varaždina (Jalkovec, Brezje)
te one u njegovim rubnim područjima (Kneginec, Jalžabet, Trnovec, Beretinec). Nakon njih meñu
najatraktivnije spadaju one koje se nalaze u gradovima Ludbreg, Ivanec, Lepoglava i Novi Marof jer
imaju tradiciju poduzetništva i postoji raspoloživa radna snaga.
Dobre preduvjete za razvoj imaju poduzetničke zone u Breznici, Brezničkom Humu i Novom
Marofu (zbog blizine Zagrebu i dobre prometne povezanosti) te poslovne zone u općinama Cestica i
Bednja koje se nalaze u pograničnom području s Republikom Slovenijom.
37
Tablica 21: Stanje izgrañenosti infrastrukture u poduzetničkim zonama
Grad/općina
Bednja
Beretinec
Brezje
(1. faza)
Breznica
Breznički
Hum
Cestica
Donji
Martijanec
Ivanec
Jalkovec
Jalžabet
Ključ
Kneginec
Lepoglava
LudbregIstok
LudbregSjever
LudbregZapad
Mali
Bukovec
Maruševec
Novi Marof
Petrijanec
Sračinec
Sveti ðurñ
Sv. Ilija
Trnovec
Vidovec
Vinica
Visoko
IZGRAðENOST INFRASTRUKTURE U ZONI
cesta struja
voda odvodnja plin
telefon
da
da
ne
ne
ne
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
ne
da
ne
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
ne
ne
ne
-
da
da
da
da
da
da
da
da
da
ne
ne
da
da
da
da
da
da
da
da
ne
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
djelomično
da
da
da
da
da
da
da
da
da
da
-
da
Izvor: Poslovne zone d.o.o., 2008.god.
Tablica pokazuje da nekim poslovnim zonama predstoji imovinsko-pravno sreñivanje, komunalno
opremanje, ali i aktiviranje, tj. izgradnja proizvodnih ili poslovnih objekata na kupljenim parcelama i
njihovo stavljanje u pogon.
5.4.2. Slobodna zona Varaždin
Slobodna zona Varaždin osnovana je krajem 2001. godine. Do sada je otvoreno 11 tvornica (2137 novih
radnih mjesta). U Zonu je do sada uloženo oko 902 milijuna kn. Ulagači su tvrtke iz Njemačke, Austrije,
Švicarske i Hrvatske, a proizvodnja u Zoni je uglavnom namijenjena izvozu.
38
Tablica 22: Slobodna zona Varaždin – ulaganja
RB
1.
HANJES d.o.o.
2.
BOXMARK LEATHER d.o.o.
BHS-CORRUGATED STROJEVI
3.
d.o.o.
4.
GUMIIMPEX-GRP d.o.o.
5.
MATREX TRADE d.o.o.
6.
ZRINSKI TEHNOLOGIJA d.o.o.
7.
C. HOEGGER d.o.o.
8.
OPREMA INTERCOM d.o.o.
9.
METEOR-GRUPA d.o.o.
10. WORK-ING d.o.o.
11. OBO BETTERMANN
12. SLOBODNA ZONA VARAŽDIN
Ukupno:
Izvor: Slobodna zona d.o.o., 30.06.2009.god.
Ukupna visina
Broj radnih
investicije
mjesta
(30.06.2009.)
(30.06.2009.)
35.095.123,00 kn
26
681.849.838,00 kn
1861
48.404.378,11 kn
48.288.489,00 kn
5.503.209,00 kn
9.077.599,10 kn
12.319.050,00 kn
14.308.506,81 kn
16.526.227,74kn
6.022.383,00 kn
10.455.824,24 kn
14.183.889,22 kn
902.034.517,22 kn
81
61
3
33
13
16
14
14
10
5
2137
5.4.3. Tehnološki park
U Varaždinskoj županiji postoje dva tehnološka parka. Tehnološki park Varaždin d.o.o. osnovan
je 2003. godine, a osnivači su bili Varaždinska županija, Grad Varaždin, HGK, Geotehnički fakultet
Varaždin, Visoka elektrotehnička škola Varaždin i Elektrostrojarska škola Varaždin. Svrha mu je
doprinijeti gospodarskom razvoju regije, stvaranju novih poduzetničkih subjekata, otvaranju novih radnih
mjesta, razvoju novih tehnologija i primjeni znanja te znanstvenim istraživanjima u gospodarskoj praksi,
kao i podizanju kvalitete obrazovanja na učilištima u okruženju. Na površini od 11.300 m2 u svojem
sastavu trenutno ima 28 tvrtki s 200-tinjak zaposlenih, a radi se o tvrtkama koje se bave novim
tehnologijama, ICT tehnologijama, elektronikom te elektrotehnikom.
Tehnološki park – Impulsni centar dio je istog projekta, ali ima različite usluge – inkubacijski
programi, administrativne i računovodstvene usluge. Cilj ovog Tehnološkog parka je razvoj novih
ekonomskih aktivnosti baziranih na novim tehnologijama, poboljšanju kvalitete edukacije, pomoć u
restrukturiranju ekonomije regije te stvaranje novih radnih mjesta.
5.4.4. Kreditiranje poduzetnika
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva je u svibnju 2007. god. pokrenulo inicijativu za
nastavak provedbe Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva „Lokalni projekti razvoja“, koji se
provodi od 2004. god., pod izmijenjenim nazivom „Lokalni projekti razvoja - mikrokreditiranje“.
Visina kredita za pojedine projekte iznosi od 35.000,00 do 200.000,00 kuna, a sredstva su
namijenjena za nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme, kupnju, izgradnju, ureñenje ili proširenje
objekata, obrtna sredstva u funkciji investicije ili za unapreñenje poslovanja i refinanciranje postojećih
nepovoljnih kredita. Rok otplate kredita 2007. i 2009. iznosio je 5 godina, uz poček do 1 godine od
datuma odobrenja kredita, dok je u 2008. godini rok otplate iznosio 10 godina, uz poček do 2 godine.
Bankarska kamatna stopa na poduzetničke kredite 2007. i 2009. iznosila je 7%, a 2008. godine
tromjesečni EURIBOR + 3,7%. Od tog iznosa 1% subvencionira MINGORP i 1% Varaždinska županija.
Pravo na subvenciju kamata na poduzetničke kredite mogu ostvariti obrti, mala i srednja trgovačka
39
društva, zadruge i ustanove u 100-postotnom vlasništvu državljana Republike Hrvatske, a kredit mogu
dobiti poduzetnici koji su registrirani i ulažu na području Varaždinske županije.
Tablica 23. Pregled odobrenih kredita u okviru Programa poticanja malog i srednjeg poduzetništva
Broj odobrenih kredita
Iznos odobrenih kredita
Iznos subvencionirane kamate od strane
Županije
Iznos subvencionirane kamate od strane
MINGPRP-a
2007.
31
5.000.000 kn
2008.
31
5.000.000
2009.
34
5.080.000
50.000 kn
32.793,10 kn
66.864,73 kn
50.000 kn
32.793,10 kn
66.864,73 kn
Izvor: Upravni odjel za gospodarstvo, regionalni razvoj i europske integracije, 2010.
U 2009. godini ukupno je realizirano 5.080.000 kn, a u 2010. se planira u poduzetničke kredite
plasirati 64 mil. kn i to:
1. Lokalni projekt razvoja – mikrokreditiranje 9 mil. kn
2. Program poticanja malog gospodarstva 5 mil. kn
3. Lokalni projekt razvoja malog gospodarstva 50 mil. kn.
U posebnom programu kreditiranje poduzetnika i obrtnika provode i JLS-i.
5.4.5. GARA - Garancijska agencija Varaždinske županije
Garancijska agencija Varaždinske županije (GARA) osnovana je 1. travnja 2006. godine kao
županijska tvrtka s namjerom potpore projekata u području gospodarstva. Poslovanje Garancijske
agencije usmjereno je na davanje garancija malim i srednjim poduzetnicima, koji nemaju dovoljni
kreditni potencijal prema poslovnim bankama. Garancijska agencija garantira do maksimalno 45% iznosa
glavnice kredita i to za sljedeće:
kupnju, izgradnju, ureñenje ili proširenje poslovnih/proizvodnih objekata;
nabavu opreme ili pojedinih dijelova opreme, strojeva;
obrtna sredstva u funkciji investicije ili unapreñenja poslovanja
ulaganja u poljoprivredi za kupnju poljoprivrednog zemljišta, sadnju dugogodišnjih nasada,
osnovna stada ili jata i unapreñenje poljoprivredne proizvodnje;
ostale aktivnosti u skladu sa strategijskim planom razvoja Varaždinske županije.
Temeljni kapital Garancijske agencije iznosi 3.000.000,00 kn (tri milijuna kuna), koji je u
potpunosti uplatila Varaždinska županija. Uz dogovoreni multiplikator 5, Garancijska agencija može
izdati garancija u vrijednosti 15.000.000,00 kuna. Prosječni iznos garancije iznosi 30% glavnice kredita,
što čini kreditni potencijal Garancijske agencije 50.000.000,00 kuna.
40
Tablica 24. Kreditiranje poduzetnika
Broj izdanih garancija
od strane GARA
d.o.o.
vrijednost izdanih
garancija
multiplikator
2006
2007
2008
2009
I-VI 2010
4
10
42
21
8
311.150,00 2.136.978,64 5.223.075,00 1.253.168,40 641.521,32
5
5
5
5
5
Izvor: GARA, 2010. godina
Garancijska agencija Varaždinske županije i Varaždinska županija pokrenuli su 2009. godine
projekt izdavanja jamstava studentima korisnicima povlaštenih studenih kredita za akademsku godinu
2009./2010. Ovo je prvi takav model u Hrvatskoj u kojem se garancijska (jamstvena) institucija koristi za
takvu vrstu kredita te je i priprema projekta tražila izradu posebnog Pravilnika o uvjetima izdavanja
garancija, procjenu rizika te kontinuirano praćenje realizacije projekta.
Sredstva za jamstveni fond za povlaštene studentske kredite uplatila je Varaždinska županija u
iznosu od 250.00,00 kuna te je s VABA d.d. bankom dogovoren multiplikator 1:6, što daje jamstveni
fond u iznosu od 1.500.000,00 kn. U prvih 6 mjeseci provedbe projekta ukupno je izdano 27 jamstava u
iznosu od 1.368.000,00 kn.
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
• Nedovršena infrastruktura poduzetničkih zona
• Jaka siva ekonomija koja ograničava zdravu konkurenciju
• U financiranju gospodarstva prevladavaju klasični kreditni odnosi u kojima je na jednoj strani
kreditor, a na drugoj dužnik, pri čemu banke zahtijevaju visok stupanj osiguranja povrata
kredita
• Nedostatak rizičnih i garancijskih fondova u pružanju potpore malom gospodarstvu
41
6. ZAŠTITA OKOLIŠA
6.1. Vode
Ležišta podzemne pitke vode posebno su važna za vodoopskrbu Varaždinske županije i,
zahvaljujući izvorištima i crpilištima, Županija je izgradila razgranatu vodoopskrbnu mrežu. Zalihe vode
u kvantitativnom smislu mogu zadovoljiti trenutne i planirane potrebe, no kakvoća vode nije svugdje
jednaka i zadovoljavajuća. Podzemne vode u nizinskom dijelu slabo su zaštićene od prodora onečišćenja s
površine.
Na području Varaždinske županije nalaze se 3 vodocrpilišta i 3 izvorišta. Prema podacima Zavoda
za javno zdravstvo, voda iz regionalnog vodovoda ''Varaždin'', voda vodocrpilišta Bartolovec i
Vinokovščak te vodovoda „Ivkom“ zadovoljavajuće je kakvoće i uglavnom odgovara zahtjevima
Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (''Narodne novine'' br. 182/04). Razvojem regionalne
vodovodne mreže potrebno je uključiti lokalnu vodoopskrbu u jedinstveni regionalni sustav i tako
uspostaviti sustavno praćenje zdravstvene ispravnosti vode za piće.
Obzirom da se dio vodocrpilišta nalazi na dravskim naplavinama, od iznimnog je značaja i
praćenje stanja kvalitete vode rijeke Drave. Utvrñeno je da protok rijeke Drave, u smislu biološkog
minimuma, nije zadovoljavajući, a kemijske i biološke analize ukazuju da je Drava onečišćena. Zbog
promijenjenog prirodnog vodnog režima do kojeg je došlo nakon izgradnje hidroelektrana dionice starog
korita Drave predstavljaju najosjetljiviji i najnepovoljniji dio rijeke za prihvaćanje otpadnih voda. Za
vodno područje sliva Drave (Drava, Bednja, Plitvica) i sliva Save (Lonja) potrebno je izraditi nove
planske osnove upravljanja vodama i to planove upravljanja vodnim područjima (za razdoblje od 15 god.)
i planove upravljanja vodama (za razdoblje od 1 god.).
Za područje Varaždinske županije 2007. godine izrañena je Studija zaštite voda, a u periodu od
2007. do 2009. godine Županija je provela aktivnosti na izradi Elaborata o zaštitnim zonama izvorišta
Varaždin, Bartolovec i Vinokovščak te izvorištima na području Ivanščice i Ravne gore.
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
•
•
•
•
•
Nedostatak monitoringa svih voda u Županiji
Vode – i površinske i podzemne – onečišćene su zbog nerazvijenosti sustava odvodnje i
pročišćavanja otpadnih voda, odnosno nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda
Nedostatak sveobuhvatne i višenamjenske valorizacije vodnog ekosustava
Prekomjerno tretiranje umjetnim gnojivima i zaštitnim sredstvima, kao i odlaganje pilećeg i
stajskog gnoja na poljoprivredne površine, izazvalo je povećanje koncentracije nitrata u prvom
vodonosnom horizontu rijeke Drave
U nekoliko posljednjih desetljeća na vodotocima i širem prostoru izvršen je cijeli niz aktivnosti
koje su negativno utjecale na kakvoću okoliša (izgradnja hidroelektrane, urbanizacija obalnog
pojasa, sječa šuma, ispuštanje otpadnih voda u vodotokove, itd.)
42
6.2. Tlo
Na županijskoj razini provode se manji projekti, kao što su ispitivanja kakvoće podzemne vode u
smislu prisutnosti pesticida i ispitivanja stanja vode ispod oraničnog sloja. Sustavno se provodi ispitivanje
poljoprivrednih tala u cilju optimalne primjene hranjiva i sredstava za zaštitu bilja i uspostave
kontinuiranog nadzora nad primjenom istih.
Godine 2008. izrañena je Studija potencijala mineralnih sirovina i osnove gospodarenja
mineralnim sirovinama u Varaždinskoj županiji, kojom su se za području cijele Županije analizirale
potrebe i potencijali mineralnih resursa te odredio način racionalnog i održivog gospodarenja mineralnim
resursima, kako u gospodarskom, tako i prostorno-planskom pogledu.
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
Nedovoljna kontrola svojstava tala i posljedično, neprovoñenje sanacije kalcifikacijom i drugim
mjerama.
Većina tala, osobito oraničnih, je kisele reakcije kod kojih se dušična gnojiva rastvaraju u nitrate i
dolazi do onečišćenja podzemnih voda.
Slaba educiranost i nedovoljna informiranost poljoprivrednih proizvoñača
Ne postoji kvalitetna i sustavna analiza niti svojstava tala, niti degradacijskih procesa (erozija,
onečišćenja) kojima je ono izloženo (rezultati laboratorijskih analiza uzoraka tala pokazuju da je ono
ugroženo intenzivnom i nestručnom gnojidbom i primjenom zaštitnih sredstava u poljoprivredi)
6.3. Zrak
Ne postoji kontinuirani monitoring kakvoće zraka na području Varaždinske županije, no u cilju
ispitivanja razine onečišćenosti zraka, 2005. god. izrañena je Studija izbora potencijalnih lokacija za
postavljanje mjernih postaja za ispitivanje kakvoće zraka – I faza kojom su obuhvaćena ciljana mjerenja s
ocjenom postojećeg stanja kakvoće zraka. Druga faza Studije proširiti će mjerenja na više
reprezentativnih lokacija, utvrditi mjere za poboljšanje postojećeg stanja i ukoliko se utvrdi potreba,
predložiti lokacije za postavljanje mjernih postaja za trajno praćenje kakvoće zraka s programom
mjerenja.
Godine 2009. donesen je Program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka kojim su odreñeni
prioritetni ciljevi i mjere zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Županiji, a vezano na lokalne posebnosti i
obilježja područja Županije.
Samo u gradu Varaždinu postavljena je stanica za uzorkovanje i ispitivanje peludi, a monitoring
ispitivanja peludi se kontinuirano provodi putem Zavoda za javno zdravstvo. Gospodarski subjekti
provode mjerenja emisije onečišćujućih tvari u zrak iz industrijskih postrojenja i kotlovnica sukladno
zakonskoj regulativi. Za područje Varaždinske županije ne vrše se mjerenja ispušnih plinova vozila na
motorni pogon, ali je moguće pretpostaviti da su urbana područja zbog većeg broja automobila zone veće
ugroženosti narušavanja kakvoće zraka.
43
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
Neuspostavljena regionalna mreža za praćenje kakvoće zraka (zakonska obveza)
6.4. Otpad
2003. god. potpisan je Sporazum o osnivanju Javne ustanove za odlaganje komunalnog i
neopasnog tehnološkog otpada sjeverozapadne Hrvatske, čime Varaždinska županija postaje, uz svojih 6
Gradova, jednakopravni suosnivač te Javne ustanove.
2005. god. donesena je Strategija gospodarenja otpadom Varaždinske županije kojom je
analizirano postojeće stanje glede vrsta, količina i tokova otpada.
2008. god. donesen je Plan gospodarenja otpadom u Varaždinskoj županiji za razdoblje 2008. –
2015. Iste godine započeo je regionalni koncept zbrinjavanja otpada.
2009. godine potpisan je Sporazum o osnivanju trgovačkog društva Piškornica d.o.o. Regionalni
centar za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske, kao pravnog slijednika bivše Javne ustanove
za odlaganje komunalnog i neopasnog tehnološkog otpada sjeverozapadne Hrvatske i odgovornog
subjekta za realizaciju regionalnog koncepta zbrinjavanja otpada.
Obzirom da je Županija odgovorna za gospodarenje svim vrstama otpada (osim opasnog otpada i
termičku obradu otpada), dužna je na svom području osigurati uvjete i provedbu propisanih mjera za
gospodarenje otpadom i u provedbi mjera surañivati s jedinicama lokalne samouprave. Gradovi i općine
odgovorni su za gospodarenje komunalnim otpadom i dužni su na svom području osigurati uvjete i
provedbu propisanih mjera za gospodarenje komunalnim otpadom, meñusobno surañivati i, uz
koordinaciju Županije, osigurati provedbu propisanih mjera za odvojeno prikupljanje otpada.
Plan gospodarenja otpadom Varaždinske županije koncepcijski je orijentiran na uspostavu
cjelovitog sustava gospodarenja otpadom putem Županijskog centra za gospodarenje otpadom (ŽCGO).
Lokacija ŽCGO je odreñena i smještena na područje Motičnjaka, Grad Varaždin, uvažavajući blizinu
najvećeg proizvoñača komunalnog i proizvodnog otpada, ali i mogućnost distribucije toplinske i
električne energije nastale obradom otpada u industrijsku zonu. U obuhvatu ŽCGO predviñen je prostor
veličine 7,8 ha koji obuhvaća radnu zonu (infrastrukturni objekti), zaštitnu (uključujući i vatrozaštitnu)
zonu, te interne i vanjske prometnice. Od infrastrukturnih objekata potrebno je predvidjeti postrojenje za
obradu otpada, reciklažno dvorište i prostor za obradu grañevinskog otpada. Paralelno s uspostavom
ŽCGO-a provodi se sanacija kontroliranih odlagališta i sanacija divljih odlagališta, financirana od strane
JLS-a i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Komunalni otpad
Sukladno Zakonu o otpadu, komunalni otpad se definira kao otpad iz kućanstva te otpad iz
proizvodne i/ili uslužne djelatnosti, ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstva.
Komunalni otpad organizirano se skuplja i odvozi u svim jedinicama lokalne samouprave. Sustavi
za skupljanje komunalnog otpada na području Županije su različiti. Domaćinstva otpad odlažu u posude,
vreće ili kontejnere. Odvoz otpada provodi se specijalnim vozilima, u pravilu jedanput tjedno, a glomazni
otpad dva puta godišnje. Postotak stanovništva pokriven odvozom komunalnog otpada varira, ali se može
zaključiti da je prosjek vrlo visok oko 90 %, odnosno da je sigurno viši od prosjeka RH koji iznosi 80 %.
44
Preostalih desetak posto čine naselja brežnog dijela Županije gdje je otežano osigurati organizirano
skupljanje i odvoz otpada.
Prema podacima o skupljenoj količini otpada za 2006. godinu te broju stanovnika u Županiji od
184.769 (statistički podatak za 2001. godinu) zaključuje se da količina proizvedenog komunalnog otpada
po stanovniku po jednoj godini iznosi 205 kg..
Tablica 25. Količine skupljenog i odloženog komunalnog otpad, prijavljene od skupljača/obrañivača:
Godina
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
Komunalni
otpad
skupljeno (t)
21.338
29.522
30.931
38.367
39.676
– Komunalni
otpad
odloženo (t)
23.249
34.686
24.887
24.973
29.693
–
Iz tablice je razvidno da se količine skupljenog otpada povećavaju, dok se prema podacima
obrañivača otpada, količine odloženog otpada smanjuju. Razlika u količini izmeñu skupljenog /odloženog
otpada leži u činjenici da neki obrañivači nisu prijavili u KEO količine obrañenog - odloženog otpada.
Komunalni otpad skupljaju ovlašteni skupljači na području jedinica lokalne samouprave (JLS)
temeljem dodijeljene koncesije: Varkom d.d., Ivkom d.d., Lukom d.o.o., Novokom d.d. (bivši
Komunalac d.d.), Babić d.o.o., Eko-flor d.o.o., Knekom d.o.o. (od 1.06.2006. god. izabrani koncesionar
za skupljanje otpada u Općini Gornji Kneginec je Eko-flor d.o.o.)
Proizvodni neopasni otpad
Proizvodni neopasni otpad dijelom se obrañuje unutar tvrtki, bilo da se koristi kao energent (npr.
ostaci drva, piljevina u kotlovnicama) uz dozvolu Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureñenja i
graditeljstva, ili se odlaže. To je pojašnjenje činjenice da je količina proizvedenog otpada veća od one
koju skupe skupljači. Skupljanje, uporabu i zbrinjavanje vrše 22 ovlaštene pravne osobe.
Tablica 26. Količine proizvodnog neopasnog otpada
Godina
2002.
2003.
2004.
2005.
2006.
Proizvodni neopasni
proizvedeno
64.484
77.869
94.302
55.717
43.807
otpad - Proizvodni neopasni otpad
skupljeno
33.305
40.245
42.729
16.141
34.800
-
Pravne osobe koje obavljaju skupljanje/oporabu/zbrinjavanje su: GUMIIMPEX d.o.o,
UNIVERZAL d.o.o., BBS d.o.o., GRP d.o.o., OBRT TRGOVINA I USLUGE «MAKS», OBRT
STAGOTA, STEVO BOGDAN, IVKOM d.d., PARKOVI d.d., KOMUNALAC d.d., CIOS d.o.o.,
LOTUS 91 d.o.o., BABIĆ d.o.o., Obrt GO-DI transport i trgovina, VARKOM d.d., LUKOM d.o.o.,
UNIVEL COMMERCE d.o.o., KNEKOM d.o.o., JEDINSTVO KARTONAŽA d.o.o., FIDOS d.o.o.,
M&S METALI, NOVOKOM d.o.o.
45
Opasni otpad
U Varaždinskoj županiji su prema klasifikaciji Agencije za posebni otpad 4 kontrolirana i aktivna
odlagališta, te dva zatvorena odlagališta:
-
1 legalno – Gornji Kneginec (od 1.06.2006. god. zatvoreno za prihvat otpada),
3 u postupku legalizacije – Meka u Ludbregu, Jerovec u Ivancu i Čret u Novom Marofu – sva tri
su u postupku sanacije,
1 službeno – Gornje Vratno – u postupku legalizacije i sanacije
2 dogovorna – Mali Bukovec i Sveti Petar (dovoze se samo grane, pokretanje sanacije)
1 dogovorno – Glogovščak u Varaždinskim Toplicama (zatvoreno od 2002. god., u postupku
sanacije).
Dio opasnog otpada se rješava skupljanjem preko ovlaštenih skupljača, dio se obrañuje u
postrojenjima unutar Hrvatske (otpadana motorna ulja), dok se ostale kategorije (baterija i akumulatori,
medicinski otpad) izvoze.
Na području Varaždinske županije djeluju tri tvrtke koje postupaju s opasnim otpadom, kao
skupljač odnosno obrañivač: Patting d.o.o., Univerzal d.d. i SVIS d.o.o. Proizvedeni opasni otpad skuplja
i privremeno skladišti Univerzal d.o.o., temeljem odobrenja Ministarstva, te predaje na daljnju obradu.
Otpadna motorna ulja predaju se obrañivačima – Patting d.o.o. na području Županije, a izvan Županije
TETO Zagreb, Rafinerija Sisak i dr. Ostale kategorije opasnog otpada (baterije i akumulatori, medicinski
otpad) se izvoze.
Najveće količine opasnog otpada odnose se na otpadna motorna ulja. Za obradu opasnog otpada –
otpadnih motornih ulja, koriste se energetski objekti snage veće od 3 MW (SVIS d.o.o. u Varaždinu za
potrebe skupljača tvrtke Patting d.o.o.) temeljem odobrenja nadležnog Ministarstva.
Prijavljene količine proizvedenog opasnog otpada stagniraju, meñutim detaljnije poznavanje
tokova pojedinih kategorija otpada ukazuje na približno prijavljivanje oko 600 t opasnog otpada u
Županiji. Izuzetak je bila 2002. god., kada je prije konačnog zbrinjavanja prijavljen opasni otpad
skladišten godinama u pogonima bivše tvornice Vartilen.
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
•
•
Povećanje količine otpada, slaba zastupljenost recikliranja otpada, nedovoljna infrastruktura za
zbrinjavanje otpada
Nepouzdani podaci o količinama pojedinih vrsta otpada zbog nedovoljnog nadzora nad tokovima
otpada
46
6.5. Krajobrazna raznolikost
U razdoblju 2002. - 2005. godine nevladina udruga ''Lijepa naša'' provela je, u suradnji sa
Županijom, program Inventarizacija ugroženih biljnih i životinjskih vrsta. Utvrñeno je sljedeće:
zastupljenost i brojnost ugroženih i rijetkih vrsta općenito je u padu; staništa se smanjuju i u sve su
lošijem stanju
pojedine izuzetno ugrožene vrste još uvijek nisu pod zakonskom zaštitom, a neke ugrožene i rijetke
vrste nisu svrstane niti u jednu kategoriju ugroženosti
najugroženija su staništa vezana uz rijeke, potoke i vlažne livade te staništa brdskih livada: dolina
Bednje i Plitvice, Drava izmeñu akumulacijskih jezera HE Čakovec i HE Dubrava, potok Paka i dio
Lonje uz autocestu, krajolik potoka Zbel, dok gorske livade nestaju zbog izostanka potrebnog
održavanja košnjom
U slučaju realizacije aktualnih planova očekuje se osiromašenje ili nestanak sljedećih staništa: Bednja
i Plitivica s vlažnim livadama od izvora do ušća, gorski potoci Ivančice (Belski dol i Bistrica), šuma
Jelačićka, šumarci uz jezero HE Čakovec s vruljama i posljednjim ostacima nekad brojnih rukavaca
Drave
trend ubrzanja osiromašivanja prirodnih ekosustava i njihove sposobnosti održavanja.
Zaštita prirodne baštine provodi se kroz aktivnosti Javne ustanove za upravljanje zaštićenim
prirodnim vrijednostima. Izrañen je Katalog zaštićenih dijelova prirode, kao baza podataka za suvremeni
katastar. Pokrenuti su projekti vezani uz zaštitu, obnovu, održavanje, ureñenje i prezentaciju zaštićenih
prirodnih vrijednosti i to za Dravsku park šumu, Arboretum Opeku, spilju Vindiju, perivoja u Novom
Marofu i Klenovniku te za geološki spomenik prirode Gaveznicu. Za planirani park prirode "Hrvatsko
zagorje" nije izvjesno kako će se realizirati jer nije planiran u dokumentaciji prostora Krapinsko-zagorske
županije, a upitna je i kategorija zaštite sukladno novim propisima (park prirode ili regionalni park).
Za područje rijeke Drave bilo bi svrhovito pristupiti izradi Prostornog plana područja posebnih
obilježja rijeke Drave, kojim bi se na osnovi inventarizacije i vrednovanja utvrdili dijelovi za zaštitu, kao
i način gospodarenja tim područjem, što je u skladu sa Strategijom i akcijskim planom zaštite biološke i
krajobrazne raznolikosti RH.
Područja rijeka Mure i Drave su 2008. godine stavljena pod preventivnu zaštitu u kategoriji
regionalnog parka. 2009. godine Varaždinska županija potpisala je Sporazum o izradi Stručne podloge
evaluacije za zaštitu područja Hrvatskog zagorja, kao polaznog dokumenta u postupku proglašenje tog
područja zaštićenim.
Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno je 29 prirodnih lokaliteta u kategorijama: regionalni park,
park-šuma, značajni krajobraz, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture što predstavlja mali dio
(1,49% površine Županije) postojećih prirodnih vrijednosti.
Uz 29 lokaliteta, koji su zaštićeni, u jednoj od kategorija zaštite nalaze se i dijelovi Ekološke
mreže Republike Hrvatske. Sastavnim dijelom nacionalne ekološke mreže postali su vršni dijelovi planina
Ivančice, Kalnika i Ravne gore, zatim područja uz rijeke Dravu, Plitvicu i Bednju, speleološki objekti i
dr., a riječ je o vrijednim prirodnim predjelima koji će danom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji
postati sastavnim dijelom NATURE 2000, ekološke mreže EU.
47
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
o Nedovoljno razvijena svijest o važnosti očuvanja prirodnih vrijednosti
o Neprimjeren odnos čovjeka prema prirodi (bespravna gradnja, gola siječa šuma, sadnja
alohtonih vrsta, neprikladni vodnogospodarski zahvati ureñenja, zapuštanje gorskih livada,
širenje kamenoloma, prekomjerno ubiranje samoniklog bilja i dr.)
o Nedostatak financijskih sredstva potrebnih za primjereno održavanje i ureñenje zaštićenih
područja (prvenstveno perivoja)
o Vlasništvo nad zaštićenim područjima uglavnom je državno ili privatno, a u slučaju
privatnog vlasništva otežani su upravljanje i nadzor
o Neriješeno pitanje proglašenja parka prirode „Hrvatsko Zagorje“
48
7. INFRASTRUKTURA
7.1. Vodoopskrba i odvodnja
Vodoopskrba stanovništva i gospodarstva na području Varaždinske županije je djelomično riješena,
a u narednih nekoliko godina bit će riješena u potpunosti. Vodoopskrba se razvija sukladno Novelaciji
vodoopskrbnog plana Varaždinske županije iz 2004. godine. Varaždinska županija je podijeljena na 4
vodoopskrbna područja:
A. Varaždin, koji obuhvaća područja - Grad Varaždin, općine Beretinec, Cestica, Gornji Kneginec,
Jalžebet, Petrijanec, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Vidovec i Vinica.
B. Ludbreg, koji obuhvaća područja – Grad Ludbreg te općine Martijanec, Mali Bukovec, Sveti
ðurñ i Veliki Bukovec.
C. Ivanec, koji obuhvaća područja – Gradovi Lepoglava i Ivanec te općine Bednja, Donja Voća,
Klenovnik i Maruševec.
D. Novi Marof, koji obuhvaća područja – Gradovi Novi Marof i Varaždinske Toplice, općine
Breznica, Breznički Hum, Ljubeščica i Visoko.
Vodoopskrba Varaždinske županije temelji se na dva postojeća vodoopskrbna sustava: regionalni
vodovod "Varaždin" i grupni vodovod "Ivanec".
Usluge vodoopskrbe na području Varaždinske županije provode dvije tvrtke: Varkom d.o.o i Ivkom
d.o.o. Vodoopskrbni sustav Varkom d.d. pokriva 26 jedinica lokalne samouprave Varaždinske županije,
uključujući Gradove Varaždin, Ludbreg, Novi Marof, Varaždinske Toplice i dio područja Grada
Lepoglave. Poduzeće Ivkom d.d. za komunalne poslove bavi se distribucijom vode i kanalizacije na
području Grada Ivanca, Grada Lepoglave, Općine Bednja, Općine Klenovnik, Općine Maruševec i
Općine Donja Voća.
Prema podacima Varkoma, stanje u pokrivenosti Varaždinske županije sustavom Regionalnog
vodovoda Varaždin je 83%, a pojedinih područja svega 20-30%. Najmanja je pokrivenost južnog i
pograničnog područja Županije, odnosno općine Breznica, Breznički Hum, Visoko, Donja Voća, Cestica,
Vinica, grad Varaždinske Toplice, grad Novi Marof i dr. Potrošnja pitke vode je oko 8.001.000 m3/god,
od čega 68% iznosi potrošnja domaćinstva, a 32% potrošnja u industriji. Distributivnim područjem
vodoopskrbe obuhvaćeno je 151.000 stanovnika na području Varaždinske županije, odnosno 49.100
domaćinstava (od toga 2.405 priključaka u industriji).
Prema podacima Ivkoma, vodoopskrba stanovništva i gospodarstva procjenjuje se vrlo dobrom, a
za dovršenje je potrebno izvesti još nekoliko projekata vodoopskrbe u ruralnim područjima. Na
navedenom području, aktivnosti na vodoopskrbi i odvodnji provoñene su na projektiranju i planiranju
budućeg rezervoarskog prostora za pitku vodu (vodosprema 800 m3) i planiranju dovršetka sustava
odvodnje otpadnih voda Grada Ivanca. Pokrivenost vodoopskrbnom mrežom je 90%. Na području kojim
gospodari Ivkom sadašnji sustav odvodnje je mješoviti gravitacijski, s ispustima u vodotoke te nema
povezanosti sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Na tom području ukupno su 1.453
domaćinstva priključena na javni sustav odvodnje.
U sustavu je ukupno 7.300 korisnika vodovoda i 1.550 korisnika kanalizacije.
Neka naselja Varaždinske županije imaju sustav vodoopskrbe organiziran samostalno, iz lokalnih
izvora koje karakterizira dobra protočnost, no postoje poteškoće sa praćenjem kvalitete vode.
49
Lokalni vodovodi su :
•
•
Veći lokalni vodovodi su : Vodovod Ivanec i Bela
Manji lokalni vodovodi su : Vodovod „ Beli Zdenci“, Vodovod „ Lančić – Knapić“, Vodovod „
Vuglovec – Gečkovec- Kaniža“, Vodovod „Lepoglava“, Vodovod „ Purga Lepoglavska“,
Vodovod „Bednja“, Vodovod „Ravna gora“, Vodovod „Klenovnik“, Vodovod „Višnjica“,
Vodovod „ Presečno“, Vodovod „ Ključ – Oštrice“, Vodovod „Ljubeščica“, Vodovod „ Kapela
Kalnička“
Odvodnja otpadnih voda na području Županije je djelomično riješena u većim naseljima. Sustavi
odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda su nepovezani, mješovitog tipa. Na području grada Varaždina
kućanske, industrijske i oborinske vode se prihvaćaju jedinstvenom mrežom kolektora i kanala ukupne
dužine 150 km, a u sustavu je izgrañeno i oko 5.000 slivnika.
Županijska skupština donijela je 15.10.2007. god. Zaključak o prihvaćanju Studije zaštite voda
Varaždinske županije, što je najznačajniji strateški dokument za sustavno provoñenje zaštite voda na
području Varaždinske županije. Ciljevi Studije u postavljanju koncepcije zaštite voda su: izgraditi i
proširiti sustave odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda od stanovništva i gospodarstva, staviti pod
kontrolu sve izvore onečišćenja te provesti pročišćavanje oborinskih voda u zonama vodocrpilišta. Ovom
Studijom u sustavu javne odvodnje obuhvaćeno je 94% stanovništva Županije, a troškovi izgradnje
kompletnog sustava odvodnje i pročišćavanja procijenjuju se oko 2,2 mlrd.kuna.
Dosad postojeći sustavi odvodnje: Grad Varaždin, Grad Ivanec, Grad Ludbreg, Grad Novi Marof, Grad
Lubreg, Grad Varaždinske Toplice, Općina Ljubeščica, Općina Bednja, Općina Maruševec,
Objekti vodoopskrbe su:
–
–
–
–
–
–
kaptaže (7 kom – 123 l/sek),
cjevovodi (402.000,00 m),
vodospreme (16 kom – 2.600,00 m3),
prepumpne postaje i postaje za povećanje tlaka (19 kom – ukupno instalirane snage 140,60 kW),
klorinatori (3 kom) i
filter ureñaj (1 kom – 10 l/sek).
Objekti odvodnje su:
– cjevovodi (23.400,00 m),
– reviziona okna (325 kom),
– slivnici (410 kom) i
– preljevne komore (4 kom).
Godišnja količina prodane vode je oko 950.000 m3, a distribuira se oko 200.000 m3 otpadne vode iz
objekata.
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
•
•
•
•
•
•
Umrežavanje vodoopskrbnih sustava u Varaždinskoj županiji
Veliki broj lokalnih sustava
Dotrajalost postojećih vodoopskrbnih sustava
Nedostatna kontrola kvalitete vode u manjim sustavima vodoopskrbe
Veliki broj neiskorištenih izvorišta
Nedostatak zajedničkog sustava upravljanja vodama u Varaždinskoj županiji
50
•
•
•
•
•
•
•
Utjecaj poljoprivrede na vode
Odvodnja otpadnih voda na području Županije je djelomično riješena
Nepostojanje sustava odvodnje u ruralnim sredinama
Veliki broj nekontorliranih „ crnih jama”
Mješanje sanitarnih i oborinskih voda
Nedostatan broj pročistača te slaba kolektorska mreža
Nepovezani manji sustavi odvodnje
7.2. Prometna infrastruktura
7.2.1. Cestovna infrastruktura
Kroz Varaždinsku županiju prolazi autocesta Goričan-Varaždin-Zagreb, oko 40 km, u punom
profilu, koja povezuje sjeverni i južni dio Županije. Pet izlaza/ulaza na autocestu omogućavaju
povezanost naselja koja su u koridoru od 10-15 km od autoceste.
Državne ceste su uglavnom u dobrom tehničkom stanju, no ne zadovoljavaju u cijelosti tu
kategoriju. Kroz Varaždinsku županiju prolazi 9 državnih cesta, u duljini od 209,6 km. Najznačajnija
državna cesta je Podravska magistrala (državna cesta D-2), koja prolazi uzduž Županije, od njenog
najistočnijeg dijela do najzapadnijeg na graničnom prijelazu Dubrava Križovljanska. U planu je izgradnja
ceste Varaždin-Ivanec-Lepoglava –Krapina, kojom bi se povezale Varaždinska i Krapinsko – zagorska
županija.
Mrežu županijskih cesta čini njih 73, u dužini od 473 km. U potpunosti su asfaltirane i većina je u
zadovoljavajućem stanju.
Od ukupno 479,74 km lokalnih cesta na području Županije, 88,4% je asfaltirano, a 11,6% lokalnih
cesta je makadam.
Nerazvrstane ceste, koje spajaju manja naselja i područja na teritoriju općina i gradova te ulice i
trgovi u naseljima, u nadležnosti su jedinica lokalne samouprave.
Radi osiguravanja protočnosti prometa, u posljednje dvije godine na području grada Varaždina
izgrañena su četiri kružna toka.
51
Tablica 27: Državne ceste na području Varaždinske županije
Cesta
Relacija
D2
G.P. Dubrava Križovljanska.(gr. R. Slov.) - Varaždin - Ludbreg Bolfan - Koprivnica
D3
G.P. Goričan - Čakovec - Varaždin - Novi Marof - Mirkovec
Breznički - Zagreb
D 22
Možñenec D3-čv. N.Marof-Sudovec-Gornja Rijeka - Križevci-Sv. I.
Žabno D28
D 24
Lug Zabočki - Zlatar bistrica- D.Konjščina- Pece - N. Marof- V.
Toplice- Ludbreg
D 35
Varaždin - Ivanec - Lepoglava - Očura - Kuzminec - Švaljkovec
D 508 Macelj (D1) - Trakošćan – Bednja - Lepoglava (D35)
D 526 Čvor Varaždinske Toplice A4 - Varaždinske Toplice (D24)
D 528 Varaždin D2 - čvor Varaždin A4
D 530 Čvor Ludbreg A4 - Zamlaka D 2
Sveukupno:
Izvor: Županijska uprava za ceste, 2010.
Duljina u
županiji
70,8 km
34,3 km
11,7 km
38,1 km
30,3 km
19,2 km
1,2 km
2,4 km
1,6 km
209,6 km
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
•
•
•
•
Nedostaje cesta koja bi povezala dva meñunarodna koridora od Varaždina, preko Ivanca do
Krapine, što bi zapadnom dijelu dalo brzu vezu sa Zagrebom
Niska sigurnost prometa na dijelu prometnica bez javne rasvjete, nogostupa i biciklističkih
staza te označenih pješačkih prijelaza
Nedostatak sredstava za provlačenje asfaltnog pokrova na preostalim nerazvrstanim cestama
za koje je to potrebno
Opterećenost cestovnog pravca D2 jer prolazi kroz naseljeno područje.
7.2.2. Željeznička infrastruktura
Područjem Županije prolazi 91,561 km pruga, od čega su pruge R202 Varaždin - Koprivnica i
pruga R201 Čakovec - Varaždin - Zaprešić - (Zagreb) pruge 1. reda, a pruga L 201 Varaždin - Golubovec
pruga 2. reda.
Pruga R201 Čakovec – Zaprešić
Pruga R201 jednokolosiječna je pruga, koja se proteže na području Varaždinske županije, u dužini
29,463 km i na kojoj se nalaze željeznički kolodvori Novi Marof, Turčin i Varaždin.
Na dionici pruge od kolodvora Budinšćina do kolodvora Turčin, zbog uzastopnih lukova
polumjera manjega od 200 m, najveća moguća brzina iznosi 45 km/sat, dok dionica Turčin – Varaždin
omogućuje brzinu od 80 km/sat. Pruga nije elektrificirana. Prugom se odvija putnički i teretni promet, a
njome prometuju i meñunarodni putnički vlakovi. Zadnji remont izveden je 1977/1981.god. (rabljeno
gradivo). Uslijed dotrajalosti kolosijeka na drvenim pragovima, a zbog prometne sigurnosti i
omogućavanja nastavka prometovanja do sljedećeg remonta, najveća dopuštena brzina na nekim
dijelovima pruge morat će se smanjiti na 20 km/sat, a najkritičnije dionice morat će se zatvoriti za promet,
ako se ne provede najnužnija sanacija.. U srednjoročnom planu remont na ovoj pruzi predviñen je samo
na dionici Zaprešić – Zabok 2008/2009. god., a trebao je biti po dionicama Zaprešić – Turčin još
52
1992/1996. i Turčin – Varaždin 2005. god. Bit će potrebno zamijeniti veću količinu dotrajalih drvenih
pragova, veću količinu prekomjerno istrošenih i oštećenih tračnica. Na temelju navedenog, pruga ne
zadovoljava tehničke uvjeti propisane za trans-europsku željezničku mrežu. Ako se želi smanjiti troškove
održavanja ove pruge trebalo bi planirati sadašnje putničke vlakove s dizelskim lokomotivama i klasičnim
vagonima, nadomjestiti motornim vlakovima. Kako na dionici Budinšćina – Turčin nisu moguća nikakva
poboljšanja, niti rekonstrukcije, nužno je razmišljati o izgradnji potpuno nove pruge s povoljnijim
uzdužnim nagibima. Pruga se za sada ne nalazi ni na jednom koridoru, niti povezuje koridore, a vrlo mali
promet trenutno joj ne ide u prilog.
Pruga L201 Varaždin - Golubovec
Prugom L201 se odvija mješovit promet. To je jednokolosiječna pruga koja se proteže
Varaždinskom županijom u dužini od 32.142 km. Na pruzi su kolodvori Cerje Tužno, Ivanec i Lepoglava.
Najveća dopuštena brzina na dionici Varaždin – Lepoglava je 60 km/sat, a na dionici Lepoglava –
Golubovec 45 km/sat. Pruga nije elektrificirana. Nakon završenog remonta pruge 2006. god. cijela pruga
je osposobljena za normalan promet na dulje vrijeme. Potrebno je održavati prugu u funkciji za potrebe
teretnog i putničkog prometa brzinama do 60 km/sat.
Pruga R 202 Varaždin – Koprivnica
Prugom se odvija mješovit promet. Jednokolosiječna pruga koja se proteže na području
Varaždinske županije u dužini od 30.146 km s pripadajućim željezničkim kolodvorima Jalžabet i
Ludbreg. Najveća dopuštena brzina je 100 km/sat. Pruga nije elektrificirana.
Zadnji remont obavljen je 1985.god. i u srednjoročnom planu nije predviñen remont na ovoj pruzi.
Željezničko – cestovni prijelazi
Na mreži pruga HŽ-a u Varaždinskoj županiji je ukupno 91 cestovni prijelaz, od koji je 41 ŽCP
ureñen, a na 50 ŽCP-a je potrebno izvršiti odreñene zahvate:
Program rješavanja ŽCP-a na mreži HŽ-a (u sklopu Nacionalnog programa) predviña za Varaždinsku
županiju naredna ulaganja:
-
2008.god. 1.090.000,00 kuna
2009.god. 930.000,00 kuna
2010.god. 8.180.000,00 kuna
2011.god. 4.970.000,00 kuna
2012.god. 3.540.000,00 kuna
2013.god. 1.860.000,00 kuna
2014.god. 3.440.000,00 kuna
2017.god. 5.500.000,00 kuna (denivelacija)
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
-
Unutar županije stupanj korištenja željezničkog prometa za prijevoz putnika i roba je vrlo nizak
Dotrajalost vlakova i željezničke infrastrukture
Kroz županiju ne prolaze meñunarodni željeznički koridori, pa su sve pruge nižih kategorija
Pruga nije elektrificirana
2/3 željezničko-cestovnih prijelaza je nezaštićeno branicima odnosno, svjetlosno-zvučnom
signalizacijom
U Varaždinu željeznička pruga dijeli grad na dva dijela, a nekoliko prijelaza ograničavaju razvoj i
povezanost grada
53
7.2.3. Zračni promet
U neposrednoj blizini Varaždina izgrañena je tijekom 60-tih godina prošlog stoljeća sportska
zračna luka. Luka spada u referentni kod 2C, za prijevoz putnika i robe manjim zrakoplovima, a prema
ICAO klasifikaciji kodne je oznake 3C. Početkom 80-tih djelomično je modernizirana produženjem i
asfaltiranjem poletno-sletne piste i njezina dužina danas iznosi 1730 metara, širina je 30 metara. Prije
nekoliko godina obnovljena je horizontalna signalizacija te su ureñeni bočni pojasevi.
Grad je prije 5 godina raspisao natječaj za najam infrastrukture aerodroma, a tvrtka DAC d.o.o. je
postala operator aerodroma i pokrenula centar generalne avijacije. Pritom je obnovljena kompletna
infrastruktura aerodroma, aerodromska zgrada, benzinska pumpa i aerodromske površine. Grad Varaždin
i DAC d.o.o. počeli su s otkupom zemljišta za potrebe razvoja aerodroma, no aktivnost je zbog problema
prilikom otkupa prekinuta. Prema podacima nadležnog ministarstva, aerodrom Varaždin nije u grupi
aerodroma od državnog interesa. Tvrtka DAC d.o.o. izradila je studiju „Analiza prostornih potreba zračne
strane aerodroma Varaždin s obzirom na izbor kritičnog zrakoplova i instrumentalnu opremljenost
uzletno-sletne staze“ prema kojoj je utvrñeno da su razvojne mogućnosti aerodroma s obzirom na
ograničenja i prepreke u prostoru ograničene, a samim time i upotrebna dužina piste. Potrebna su velika
ulaganja, koja bi vjerojatno bila neisplativa obzirom na stvarne potrebe regije. Zračna luka bi mogla biti
profitabilna tek s oko 200.000 putnika godišnje.
Od 1. kolovoza 2008. god., nakon isteka ugovora o petogodišnjem zakupu s tvrtkom DAC d.o.o.,
Varaždinskim aerodromom opet upravlja gradsko poduzeće Varaždin Airport, kako se odnedavno zove
bivša tvrtka Zračna luka. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je privremeno rješenje
kojim je gradska tvrtka Varaždin Airport dobila operaterstvo nad aerodromom do 1. studenog 2008.
godine.
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
•
Ograničenost razvojnih mogućnosti aerodroma, neisplativost potrebnih visokih
ulaganja
7.2.4. Informacijsko-komunikacijska infrastruktura
Podaci se odnose na kraj 2007. godinu (Izvor: Hrvatska agencija za poštu i elektroničke medije):
Ukupan broj pretplatničkih parica u Varaždinskoj županiji iznosi 181.920, što je u odnosu na ukupan broj
pretplatničkih parica u RH tek 4,15%. Broj analognih pretplatnika u Varaždinskoj županiji je bio 50.020,
a broj ISDN pretplatnika (broj B kanala) 8.750. Cjelokupna nepokretna telekomunikacijska mreža u RH,
pa tako i u Varaždinskoj županiji, je 100% digitalna. U GSM području pokretne mreže pokrivenost
signalom je 100%. Ukupan broj ADSL pristupa u Varaždinskoj županiji je bio 12.400, što u odnosu na
ukupan broj ADSL pristupa u RH iznosi 3,28%. Pokrivenost kabelskim priključcima u odnosu na broj
stanovnika iznosi 9,2%.
54
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
•
•
Razina kompjuterske pismenosti je niska meñu stanovnicima starije životne dobi
(iznad 40)
Slaba pokrivenost ADSL pristupa.
7.3. Energetika
7.3.1. Električna energija
Distribuciju električne energije na području Varaždinske županije vrši tvrtka HEPOperator distribucijskog sustava d.o.o., Zagreb, ELEKTRA Varaždin na površini od 1003 km²,
ELEKTRA Koprivnica Pogon Ludbreg te ELEKTRA Zagreb, Pogon Zelina.
Područje koje napaja ELEKTRA Varaždin proteže se od državne granice s Republikom Slovenijom i
granice s Meñimurkom županijom na sjeveru, do granice s Krapinsko-zagorskom županijom te do linije
Podrute-Makoišće-Paka na jugu. Na zapadu se to područje proteže od granice s Republikom Slovenijom,
a na istoku do linije Zamlaka-Novakovec-Poljana-Leskovec. ELEKTRA Koprivnica, Pogon Ludbreg
napaja na području Varaždinske županije područje od linije Zamlaka-Novakovec-Poljana-Leskovec pa do
granice sa Koprivničko-Križevačkom županijom. ELEKTRA Zagreb, Pogon Zelina napaja na području
Varaždinske Županije područje od granice s Zagrebačkom županijom pa do linije Podrute-MakoišćePaka.
Područje ELEKTRE Varaždin
Elektra Varaždin napaja 70052 kupaca električne energije, od toga na srednjem naponu (10 i 20
kV) 75 kupaca. Od svih kupaca Elektre Varaždin, 63.959 kupaca spada u kategoriju kućanstava, 5. 424
kupaca spada u kategoriju poduzetništvo, a u kategoriji javna rasvjeta instalirano je 669 brojila.
Ovo područje napaja se električnom energijom preko 3 transformatorske stanice naponskog nivoa
110 kV, preko 8 transformatorskih stanica naponskog nivoa 35 kV, 32 transformatorske stanice
naponskog nivoa 20 kV i 857 transformatorske stanice naponskog nivoa 10 kV. Na distributivnom
području Elektre Varaždin, pod naponom 20 kV ,nalazi se 15 km zračnih vodova te 26 km kabelskih
vodova, a pod naponom 10 kV nalazi se 744 km zračnih vodova i 343 km kabelskih vodova.
Za napajanje kupaca električne energije na naponskom nivou 0,4 kV koristi se zračna
niskonaponska mreža u dužini od preko 2100 km, kabelska niskonaponska mreža u dužini od preko 550
km te kućni priključci u dužini od preko 1600 km. Upravljanje tarifama i radom javne rasvjete na
distributivnom području Elektre Varaždin vrši se mrežno-tonfrekventnim signalom. Injektiranje ovog
signala u distributivnu mrežu vrši se preko 5 injektivnih postrojenja na naponskom nivou 10,20 i 35 kV.
Distribucija električne energije do kupaca vrši se preko distributivnih trafostanica 20/0,4 kV s
instaliranom snagom od preko 28 MVA te preko distributivnih transformatorskih stanica 10/0,4 kV s
instaliranom snagom od preko 290 MVA. Povezivanje trafostanica naponskog nivoa 35 kV izvršeno je
zračnim vodovima u dužini 60 km te kabelskim vodovima u dužini 11 km. Sve transformatorske stanice
naponskog nivoa 110 i 35 kV obuhvaćene su sustavom daljinskog upravljanja tako da se njihovim
postrojenjem upravlja iz Dispečerskog centra Elektre Varaždin. Od transformatorskih stanica naponskog
nivoa 110 kV na području grada Varaždina nalazi se transformatorska stanica 110/35/20/10kV s
transformatorom 110/35 kV snage 31,5 MVA, transformatorom 110/10 kV snage 31,5 MVA te
transformatorom 110/20 kV snage 20 MVA. U neposrednoj blizini grada Varaždina, na području
Nedeljanca, nalazi se transformatorska stanica 110/35 kV s instaliranim transformatorima 40 i 20 MVA.
55
Treća transformatorska stanica 110 kV nalazi se na području grada Ivanca s transformatorom 110/20 kV,
snage 20 MVA i transformatorom 110/10 kV, snage 20 MVA. Od 35 kV transformatorskih stanica na
području grada Varaždina nalaze se tri transformatorske stanice 35/10 kV s instaliranim transformatorima
2x8 MVA, a po jedna transformatorska stanica 35/10 kV nalazi se na podruju Kneginca i Vinice s
instaliranim transformatorima 2x8 MVA. Na području Varaždinskih Toplica nalazi se jedna
transformatorska stanica s transformatorima 2x4 MVA, a na području grada Novog Marofa nalaze se
dvije transformatorske stanice snage 2x4 MVA.
Transformatorska stanica naponskog nivoa 20 kV nalazi se na području grada Lepoglave s
transformatorima 20/10 kV snage 2x4 MVA.
Vršno opterećenje ostvareno tijekom 2009. godine na distributivnom području Elektre Varaždin
iznosilo je 84,18 MW s prosječnim godišnjim porastom od 1,8%.
Većinu svojih investicija u sljedećem razdoblju Elektra Varaždin usmjerit će ka rješavanju loših
naponskih prilika na cijelom distributivnom području. Za ostvarenje ovog cilja vrše se interpolacije novih
distributivnih trafostanica te rekonstrukcije niskonaponskih mreža. Trajna orijentacija Elektre Varaždin je
prijelaz na naponski nivo 20 kV. Sva nova postrojenja, koja se grade, naponskog su nivoa 20 kV.
Trenutno su u fazi realizacije prelasci na naponski nivo 20 kV kompletnih postrojenja priključenih na
dalekovod od Lepoglave do Golubovca te na dalekovod od Lepoglave do Trakošćana i Zlogonja.
Prelaskom na naponski nivo 20 kV povećava se kapacitet distributivne mreže, tj. omogućava se
priključenje novih kupaca električne energije, poboljšavaju se naponske prilike duž postojeće
srednjenaponske mreže i smanjuju se gubici električne energije. Kapitalna investicija Elektre Varaždin u
slijedećem srednjoročnom razdoblju je izgradnja trafostanice 110/20/10 kV na području Kneginca. Ona
će omogućiti napajanje električnom energijom poduzetničkih zona Kneginec i Jalžabet te poduzetničke
zone u južnom dijelu grada Varaždina. Izgradnjom ovog objekta rasterećuje se 35 kV petlja Kneginec Varaždinske Toplice - Novi Marof, a ostvaruje se i rezervno napajanje potrošača na naponskom nivou 20
kV na području grada Varaždina. Radi napajanja električnom energijom poduzetničkih zona na području
zapadnog dijela grada Varaždina planira se rekonstrukcija postojeće trafostanice Nedeljanec s
dogradnjom transformatora 110/20 kV. Napajanje novih kupaca električne energije u južnom dijelu grada
Varaždina te stambene zone na području Brezja omogućit će se izgradnjom rasklopnica 20 kV kod
nogometnog stadiona Varteks i na području Brezja te srednjenaponske 20 kV mreže. U sljedećem
desetogodišnjem razdoblju planira se i izgradnja nove trafostanice 110/20/10 kV na području grada
Novog Marofa, a u cilju zadovoljenja povećanih potreba za električnom energijom na području
spomenutog grada.
Plinoopskrba
Zemni plin, kao drugi najvažniji energent, dobavlja se preko dvaju magistralnih plinovoda koji
prolaze područjem Županije i distribuira potrošačima velikom i dobro razvedenom mrežom plinovoda u
ukupnoj dužini od oko 1.412 km.
Ukupna potrošnja plina na području Županije kreće se oko 115 milijuna prostornih metara
godišnje.
Pokrivenost Županije plinskom mrežom je oko 85% , a oko 70 % stanovnika već koristi mrežu.
56
Tekuća i kruta goriva
Tekuća goriva, kao glavni energent, koriste se za promet vozila u cestovnom i željezničkom
prometu.
Tamo gdje opskrba plinom nije moguća, za zagrijavanje domaćinstava služe tekuća ili kruta
goriva. Kruta goriva (ugljen i drva) koriste se još vrlo rijetko i to uglavnom za grijanje domaćinstava pa
stoga ne predstavljaju značajan energent za Županiju.
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
•
Nedovoljno se koriste jeftini i prihvatljivi obnovljivi izvori energije (biomasa, bioplin iz
spalionica otpada, sunčeva energija, energija vjetra, geotermalni izvori).
57
8. DRUŠTVENE DJELATNOSTI
8.1. Obrazovanje
8.1.1. Predškolski odgoj
Predškolski odgoj i obrazovanje je djelatnost koja svoj rad temelji na Zakonu o predškolskom
odgoju i naobrazbi i Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe. Sukladno
navedenom, dječji vrtići (u privatnom vlasništvu, vjerski i oni nad kojim osnivačka prava ostvaruju
jedinice lokalne samouprave) dužni su uskladiti svoju djelatnost s odredbama propisanog standarda u
roku od 5 godina od dana stupanja na snagu usvojenog Državnog pedagoškog standarda.
Danas na području Varaždinske županije djeluje 10 javnih ustanova za predškolski odgoj, čiji
su osnivači općine i gradovi, 16 privatnih vrtića te 2 vjerska vrtića. Prema posljednjim podacima, u vrtiće
je smješteno oko 4.000 djece. Veliki broj vrtića uz osnovni program nudi i različite dodatne programe
prema izboru roditelja.
Obzirom na niska prosječna primanja, roditelji teško podmiruju troškove vrtića, naročito u rubnim
općinama Županije. Stoga, predškolsko obrazovanje u Varaždinskoj županiji, s udjelom od minimalno
35%, sufinanciraju jedinice lokalne samouprave. Prema mreži predškolskih ustanova jedinice lokalne
samouprave, ali i zainteresirani poduzetnici, odreñuju potrebu za izgradnjom i otvaranjem novih
ustanova.
Tijekom 2009. godine osigurana su sredstva za poboljšanje odgojno-obrazovne razine za djecu
romske populacije, a isto tako, usvojenim prostorno planskim dokumentima, na području gdje žive
stvaraju se preduvjeti u svrhu podizanja ukupnog standarda predškolskog i osnovnoškolskog obrazovanja
Romske populacije. U sklopu Nacionalnog programa za Rome (program Ministarstva znanosti) organizira
se dvogodišnji predškolski odgoj za svu romsku djecu s područja općine Petrijanec i Sveti ðurd od
ukupno 450 sati.
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
•
•
•
Premali broj ustanova predškolskog odgoja
Prostorna ograničenost postojećih ustanova s obzirom na broj djece
Otežano je organiziranje predškolskog odgoja za stanovnike romskih naselja jer naselja nisu
urbanizirana i u njima nema predškolskih ustanova
8.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje
U Županiji djeluje 40 osnovnih škola i 30 područnih škola.
Analizirajući kretanje ukupnog broja učenika i razrednih odjela za razdoblje od 2005.-2010.
godine vidljivo je da dolazi do pada broja učenika od 12 383 učenika u 2005./06. školskoj godini, na 11
709 učenika u školskoj godini 2009./10.
Istovremeno raste broj razrednih odjela u promatranom razdoblju s 620 na 631, što upućuje na
porast kvalitete odgojno-obrazovnog rada, obzirom na manji broj djece u razrednom odjelu. Prosjek
učenika u razrednom odjelu je školske godine 2005./06. iznosio 19,97. U školskoj godini 2009./10.
prosjek učenika po razrednom odjelu iznosi 18,56. Broj učenika u razrednim odjelima odreñen je na
temelju pedagoškog standarda, koji je odobrio Hrvatski sabor.
58
Porast kvalitete rada omogućen je i stvaranjem uvjeta i organizacijom rada u jednoj smjeni u 90%
osnovnoškolskih ustanova na području Županije, kao i mogućnošću cjelodnevnog boravka. Za učenike u
nižim razredima, kojima je mjesto stanovanja udaljeno više od 3 km te za učenike u višim razredima,
kojima je mjesto stanovanja udaljeno više od 5 kilometara od škole, osiguran je besplatni prijevoz do
škole, a temeljem odredbi iz Zakona o odgoju i obrazovanju.
Pored tih škola, osnovno obrazovanje djeca stječu i u Centru „Tomislav Špoljar“ namijenjen
učenicima s posebnim potrebama te umjetničkim školama – Glazbenoj školi u Varaždinu, koja ima
područne odjele u Lepoglavi i Bednji te glazbenim školama u okviru Pučkih učilišta u Ivancu, Ludbregu i
Novom Marofu. Nastava za djecu s posebnim potrebama organizira se i u školi u Ludbregu,
Varaždinskim Toplicama i Novom Marofu te specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske
Toplice, za djecu koja su na lječenju.
Varaždinska županija i dalje prati stručnu zastupljenost u nastavi, stvara uvjete rada i podupire i
sufinancira edukaciju zaposlenih te tako pridonosi profesionalnom razvoju nastavničkog kadra.
Na razini Županije organizirana je profesionalna orijentacija učenika 8. razreda, u čijoj realizaciji
sudjeluju osnovne i srednje škole, poduzetnici, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Područna služba
Varaždin, Hrvatska gospodarska komora Varaždin te Hrvatska obrtnička komora iz Varaždina, u sklopu
koje se učenici upoznaju s potencijalnim radnim mjestima i zanimanjima.
Vezano za identificirane probleme, a u odnosu na centralizirano financiranje, valja naglasiti da je
osnovnoškolsko obrazovanje javna ustavna kategorija, koja treba biti dostupna svima pa se i dalje ističe
potreba za decentralizacijom financiranja.
Na području općina Sveti ðurñ i Petrijanec školuju se i djeca romske populacije, koja u pojednim
razrednim odjelima čine većinu učenika.
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
•
•
•
Nedovoljan broj stručnjaka koji rade izravno u nastavi, ali su za uspješan razvoj djece i
njihovo školovanje vrlo važni (pedagozi, psiholozi i defektolozi)
Pojedine škole bez sportskih dvorana
4 osnovne škole nemaju jednosmjensku nastavu
8.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje
Na području Županije djeluje 11 srednjih škola, kojima je osnivač Županija, te 4 privatne srednje
škole. Učenici su upisani u četverogodišnje gimnazijske i tehničke programe te razne trogodišnje
programe za industrijska i obrtnička zanimanja.
Gotovo 90% učenika nastavlja obrazovanje nakon osnovne škole. Za potrebe smještaja učenika
postoji samo jedan učenički dom.
12 srednjih škola nalaze se u gradu Varaždinu te po 1 u Vinici, Ivancu i Maruševcu. Prijedlogom
mreže srednjih škola, koji je donijela Skupština Varaždinske županije, planira se osnivanje srednjih škola
u Novom Marofu i Ludbregu. U tim gradovima, u ovom trenutku, srednjoškolsko je obrazovanje
organizirano u obliku dislociranih razrednih odjela Prve gimnazije i Gospodarske škole iz Varaždina.
Sve srednje škole, osim medicinske imaju organiziranu nastavu u jednoj smjeni.
59
Županija, u suradnji s jedinicama lokalne samouprave, sufinancira prijevoz učenika vlakom,
odnosno autobusom do škole (5.400 učenika obuhvaćeno uslugom što predstavlja 70% srednjoškolaca
koji imaju prebivalište na području Županije).
U strukovnim sektorima srednjih škola postoji suradnja gospodarstva i srednjih škola u planiranju
potreba za radnom snagom i poticanju upisa u odreñena zanimanja – grañevinarstvo, turizam i ostala
deficitarna zanimanja.
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
•
•
Nedovoljan broj srednjoškolskih programa usklañenih s potrebama gospodarstva
Nedostatak novih tehnologija u školama
8.1.4. Novi prioritet - cjeloživotno učenje na srednjoškolskoj razini
Za Varaždinsku županiju su obrazovanje i osposobljavanje najvažniji čimbenici pokretanja
gospodarskog i društvenog razvoja.
Vrlo se često u mnogim sredinama susrećemo s nedostatkom analiziranja i konkretnog rješavanja
problema, sa slabom povezanošću obrazovanja i područja rada, a posebno nedostatkom cjeloživotnog
učenja.
U RH manje od 1% osoba starijih od 35 godina sudjeluje u obrazovanju odraslih, dok je u EU taj
prosjek 7%.
Varaždinska županija kontinuirano ulaže u srednjoškolsko obrazovanje i podupire sustav
cjeloživotnog učenja, naročito kad su u pitanju strukovni programi. U županijskim odgojno-obrazovnim
ustanovama nudi se obrazovanje za preko 30 obrazovnih područja i niz programa, što u redovitom
obrazovnom procesu, što za obrazovanje i osposobljavanje odraslih. Svakako treba izdvojiti značajnu
obrazovnu djelatnost Pučkih otvorenih učilišta (obrazovanje odraslih, razni tečajevi), kao i veći broj
privatnih škola informatičkog usmjerenja te škola stranih jezika.
Na razini Županije pokrenute su i aktivnosti koje pospješuju suradnju s gospodarstvom, meñu
ostalima i Tehnološki park, a u svrhu poboljšanja transfera znanja s učilišta u gospodarstvo.
Varaždinska županija osposobljavanjem kadrova u svakoj životnoj dobi želi odgovoriti istovremeno
na potrebe pojedinca i potrebe tržišta rada.
8.1.5. Visoko obrazovanje
U Županiji djeluju četiri visokoškolske ustanove: Fakultet organizacije i informatike Varaždin i
Geotehnički fakultet Varaždin u sastavu su Zagrebačkog sveučilišta (dodiplomski i postdiplomski studij)
te ispostave Tehnološkog fakulteta u Zagrebu i Ekonomskog fakulteta u Osijeku. U Maruševcu djeluje
Adventistički teološki fakultet u sklopu adventističke crkve.
U Varaždinu djeluje Veleučilište, koje provodi trogodišnje stručne studije iz područja
elektrotehnike (automatizacija, biomedicinska elektronika), proizvodnog strojarstva, multimedije,
oblikovanja i primjene, graditeljstva te sestrinstva.
Na razini Županije pokreću se aktivnosti koje trebaju pospješiti usklañenost visokoobrazovnog
kadra s gospodarstvom (tehnološki centri, novi nastavni programi). Županija je od školske godine
60
2005./2006. uvela kreditiranje studenata pod posebno povoljnim uvjetima, kroz komercijalne banke, za
što je iskazan veliki interes, a Županija kao jamac garantira kredite za studente čiji roditelji nisu kreditno
sposobni. Projekt se uspješno provodi posljednjih godina.
Isto tako, Županija je 2008. godine uvela stipendiranje učenika i studenata, za što Županija
godišnje izdvaja 2 milijuna kuna.
RAZVOJNI PROBLEMI
•
•
Premali broj visokoškolskih ustanova odnosno visokoškolskih programa na području
Varaždinske županije, jer prevelik broj naših studenata studira izvan Varaždinske županije
Premalen broj studenata koji studiraju u deficitarnim zanimanjima (fizika, matematika,
medicina, grañevina, strojarstvo i elektrotehnika)
8.1.6. Kultura
Varaždinska županija sufinancira sljedeće programe i ustanove u kulturi Varaždinske županije:
Gradski muzej Varaždin, HNK Varaždin, Državni arhiv, Gradska knjižnica, Galerijski centar Varaždin,
Likovno udruženje Varaždin, Hrvatsko keramičko udruženje Kerameikon – Varaždin, Komorni orkestar
Varaždin i Pjevački zbor Millenium.
Uz programe navedenih ustanova, kulturni život Županije očituje se i kroz brojne aktivnosti
Zajednice kulturnih umjetničkih društava, koju takoñer financijski podupire Varaždinska županija. Neke
od značajnijih su održavanje županijskih smotri i to smotre dramskih amatera, puhačkih orkestara,
tamburaških orkestara, zborova i folklornih nastupa.
U okviru glazbeno-scenske djelatnosti, Županija sudjeluje kontinuirano u organizaciji i
financiranju Glazbenih svečanosti hrvatske mladeži te financiranju Varaždinskih baroknih večeri, kao
meñunarodnog festivala.
U okviru književne djelatnosti, podupire se rad Varaždinskog književnog društva, koje organizira
književne večeri te promocije Zbornika pjesnika Varaždinske županije "Senji i meteori" i Zbornika
"Varaždinski književni zbor". Vezano za aktivnosti Udruženja Kajkavsko spravišće Kaj, sufinancira se i
dalje izdavanje časopisa "Kaj" te organiziranje radionica u funkciji njegovanja kulturne baštine kajkavskog jezika na području Varaždinske županije.
U okviru obilježavanja 800. obljetnice slobodnoga kraljevskoga Grada Varaždina, Županija je
sudjelovala u financiranju „Zbornika radova“ – posvećenih toj značajnoj obljetnici.
8.1.7. Šport
Savez športova Varaždinske županije, unutar kojeg se, prema njegovim kriterijima,
raspodjeljuju sredstva športskim klubovima, čiji je glavni cilj poticanje i promicanje športskih aktivnosti
djece i mladeži, u svrhu zdravog razvoja, natjecateljskog duha, okupacije slobodnog vremena i alternative
nepoželjnim porocima. Program Saveza obuhvaća: organizirano djelovanje športskih udruga, športskih
zajednica i saveza, pripreme za domaća i meñunarodna natjecanja, uključujući i zdravstvenu zaštitu,
sportsko rekreativne aktivnosti grañana svih životnih dobi, sportske aktivnosti osoba s teškoćama u
razvoju i osoba s invaliditetom.
Program Školskog sportskog saveza Varaždinske županije obuhvaća: natjecanje školskih športskih
klubova osnovnih škola u 12 športova za dječake i 11 vrsti športova za djevojčice te natjecanja mlañih
61
uzrasta (za 5. i 6. razrede osnovnih škola), natjecanja školskih športskih klubova srednjih škola u 8
športskih disciplina za mladiće i 7 za djevojke te športsko- rekreativne aktivnosti učenika tijekom zimskih
i proljetnih praznika.
Rad i aktivnosti Županijskog nogometnog saveza Varaždin i Udruge dragovoljaca i veterana
Domovinskog rata RH, Podružnice Varaždinske županije, takoñer se podupire u cilju promicanja
nogometnog športa, odnosno u cilju organizacije športskih natjecanja na županijskoj i državnoj razini.
8.2. Zdravstvena i socijalna djelatnost
8.2.1. Zdravstvo
Zdravstveno osiguranje u Varaždinskoj županiji ostvaruje 184.361 stanovnik (podaci iz 2008.), od
čega zdravstvenu zaštitu koristi 142.045 stanovnika.
Zdravstvena zaštita na području Varaždinske županije organizirana je kroz djelatnosti primarne i
sekundarne zdravstvene službe. Primarna zdravstvena služba djeluje kroz dvije ustanove, Dom zdravlja i
Zavod za javno zdravstvo, kojima je osnivač Varaždinska županija, te privatnu praksu iz obiteljske
medicine, pedijatrijske i ginekološke medicine, Ljekarnu Varaždinske županije te ljekarne u privatnom
vlasništvu. Unutar sustava zdravstvene zaštite na primarnoj razini djeluju stručni medicinski timovi čiji
broj se u većini slučajeva razlikuje, odnosno manji je od potrebnog broja timova, utvrñenog Mrežom
javne zdravstvene službe.
U djelatnosti opće medicine (obiteljski liječnik) ugovoreno je 86 timova (Mrežom utvrñeno 97
timova) koji pružaju zdravstvenu zaštitu za 158.624 osiguranih osoba, dok 27% od njih brine za
populaciju ispod 1.700 stanovnika, znači ispod standardnog broja osiguranih osoba po timu. U djelatnosti
zdravstvene zaštite predškolske djece ugovoreno je 8 timova (Mrežom utvrñeno 13 timova), svi timovi u
prosjeku brinu za 45% više osiguranih osoba od standarda. U stomatološkoj djelatnosti ugovorena su 74
tima (Mrežom utvrñeno 89 timova), koji pružaju zdravstvenu zaštitu za ugovorenih 152.902 osiguranika s
područja Varaždinske županije.
Za zdravstvenu zaštitu žena ugovoreno je 9 timova (Mrežom utvrñeno 13 timova), od čega 2 tima
brinu za manje od standardom utvrñenog minimalnog broja od 6.000 osiguranica, dok ostalih 7 timova
ima ugovoreno više od standardom propisanog maksimalnog broja.
Zdravstvena njega u kući bolesnika (patronažna zdravstvena skrb) ugovorena je sa 47
medicinskih sestara na terenu (sestre/tehničari zaposlene u dvije privatne prakse za njegu u kući i dvije
ustanove za zdravstvenu njegu) (Mrežom utvrñena 52 tima).
Djelatnost za laboratorijsku dijagnostiku na području Doma zdravlja Varaždinske županije, za
upisanu 173.731 osiguranu osobu, ugovorena je s 4 laboratorija primarne zdravstvene zaštite (Mrežom
utvrñeno 5 timova) koji su rasporeñeni u Varaždinu, Ivancu, Novom Marofu i Ludbregu.
Djelatnost hitne medicinske pomoći organizirana je u okviru Doma zdravlja Varaždinske županije
i to po 5 timova u Ludbregu, 5 timova u Ivancu, 5 timova u Novom Marofu te 10 timova u sjedištu hitne
medicinske pomoći u Varaždinu.
Djelatnost školske medicine oganizirana je u 6 timova koliko je i utvrñeno Mrežom.
Sekundarna razina zdravstvene zaštite organizirana je kroz rad 4 bolnice, a to su: Opća bolnica
Varaždin, Specijalna bolnica za kronične bolesti Novi Marof, Specijalna bolnica za plućne bolesti i TBC
62
Klenovnik, Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice. Takoñer, u obavljanju
djelatnosti sekundarne zdravstvene zaštite sudjeluje privatna praksa fizikalne medicine.
Za potrebe bolničkog liječenja bolesnika Opća bolnica Varaždin ima ugovoreno 488 kreveta,
Specijalna bolnica Klenovnik 261 krevet, Specijalna bolnica Novi Marof 300 kreveta i Specijalna bolnica
Varaždinske Toplice 488 kreveta.
Sukladno djelatnostima za bolničko liječenje bolesnika, zdravstvene ustanove imaju i organizirane
specijalističke ambulante za dijagnostiku u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti.
U Varaždinskoj županiji je krajem 2008. godine u sustavu zdravstva bilo zaposleno ukupno 3.170
radnika, od čega su 2.162 ili 68% bili zdravstveni radnici, 216 administrativni te 792 tehnički radnici.
Najviše zdravstvenih radnika je sa srednjom stručnom spremom i to 40%, dok liječnici čine samo 13%.
U Varaždinskoj županiji radi 411 liječnik i 89 doktora stomatologije. Na 1.000 stanovnika
Varaždinske županije na raspolaganju je 2,2 liječnika te 0,48 stomatologa.
Kao i u ranijim razdobljima, tijekom 2010. godine i nadalje, iz decentraliziranih sredstava izvršit
će se, sukladno propisima, minimalni financijski standard vezan uz investicijsko ulaganje u prostor,
medicinsku i nemedicinsku opremu i prijevozna sredstva, investicijsko i tekuće održavanje te
informatizaciju zdravstvene djelatnosti zdravstvenih ustanova.
Varaždinska županija, u okviru zakonskih obveza izvan područja decentralizacije, kontinuirano
provodi programe zdravstvene ekologije, monitoringa vode za piće (program započet u 2010.g.) te
mrtvozorstva izvan zdravstvenih ustanova.
Županijska skupština Varaždinske županija postupila je sukladno članku 43. Zakona o zaštiti
prava pacijenata (Narodne novine br. 169/04) i na sjednici dana 20. listopada 2005. godine donijela
Odluku o osnivanju i imenovanju članova Povjerenstva za zaštitu prava pacijenata u Varaždinskoj
županiji (Službeni vjesnik Varaždinske županije br. 27/05). Ciljevi rada Povjerenstva za zaštitu prava
pacijenata tijekom proteklog razdoblja odnosili su se na promicanje prava pacijenata, uključujući razne
aktivnosti kojima se pridonosi ostvarivanju navedenih prava.
Na osnovi članka 10. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine br. 15/08 i 155/09) župan
Varaždinske županije donio je dana 19. kolovoza 2009. godine Odluku o osnivanju Savjeta za zdravlje
Varaždinske županije (Službeni vjesnik Varaždinske županije br. 28/09) te, na temelju iste, 01. rujna
2009. godine, Rješenje o imenovanju članova Savjeta za zdravlje Varaždinske županije, Klasa: 50001/09-01/3, Urbroj: 2186/1-02/1-09-3.
Savjet za zdravlje u Varaždinskoj županiji djeluje na području prikupljanja i obrade informacija u
svrhu pripreme i izrade Plana zdravstvene zaštite u Varaždinskoj županiji, daje sugestije i mišljenja u
pripremnim postupcima dodjeljivanja koncesija u primarnoj zdravstvenoj službi, raspravlja i predlaže
mjere u cilju promocije zdravlja i prevencije bolesti, djeluje na području zaštite specifičnih socijalnih
skupina stanovništva te na području osiguravanja zdravog okoliša.
Novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (Narodne novine br. 150/08 i 155/09) Županiji je
propisana obveza donošenja Plana zdravstvene zaštite za svoje područje, a koji mora biti sukladan Planu
zdravstvene zaštite Republike Hrvatske (Narodne novine br. 28/09). Ovim planom Županija je obvezna,
na temelju slike zdravlja stanovništva, utvrditi prioritetne programe u djelatnosti zdravstvene zaštite svog
stanovništva.
Još jedna zakonska novina za Županiju je obveza provoñenja postupka dodjele koncesija javne
zdravstvene službe u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
63
U području vanzakonskih standarda Varaždinska županija kontinuirano provodi programe
edukacije i prevencije ranog otkrivanja raka dojke, stomatološke preventive i dežurstva, prevencije
ovisnosti, financiranja sektorskih ambulanata, suzbijanja ambrozije, popularizacije zdravog načina
življenja te nabave opreme i dodatnih ulaganja u zdravstvene objekte. U okviru preventivnih programa
zdravog življenja, 2003. godine je izrañena Slika zdravlja Varaždinske županije. Na temelju ažuriranih
informacija iz spomenutog dokumenta, koje će biti ugrañene u Plan zdravstvene zaštite Varaždinske
županije, osiguravat će se sredstva za provoñenje prioritetnih aktivnosti i projekata.
Programom elektroničkog naručivanja pacijenata, koji će se realizirati tijekom 2010. godine,
ostvarit će se kvalitetniji način naručivanja pacijenata, od višestruke koristi i za pacijente i za zdravstvene
ustanove.
Kapitalnim projektom dogradnje kirurgije opće bolnice Varaždin, započetim 2006. godine i
izuzetno važnim za naredno razdoblje, predviñena je organizacija centralnog hitnog medicinskog prijema,
objedinjavanje kirurških struka i organizacija trauma centra za šire područje, u svrhu kategorizacije Opće
bolnice Varaždin kao Regionalne bolnice.
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
•
•
•
•
•
Velika opterećenost zdravstvenog osoblja (nedostaje 11 timova opće/obiteljske medicine, 5
timova pedijatrije, 15 timova stomatologije, 4 tima ginekologije, 5 sestara/tehničara
zdravstvene njege u kući i 1 tim laboratorijske dijagnostike),
Nedovoljno razvijena preventivna medicina,
Dotrajala oprema i neodržavani prostori,
Nedostatak ustanova za palijativnu skrb,
Ljekarne postoje samo u većim središtima, a dežurstvo je osigurano samo u jednoj ljekarni na
području cijele Županije.
8.2.2. Socijalna skrb
Korisnik socijalne skrbi je samac ili obitelj koji nemaju dovoljno sredstava za podmirenje
osnovnih životnih potreba, a nisu u mogućnosti ostvariti ih svojim radom ili prihodom od imovine ili iz
drugih izvora. Korisnik socijalne skrbi je i tjelesno ili mentalno oštećeno ili psihički bolesno dijete,
odrasla osoba, starija, nemoćna i druga osoba koja zbog trajnih ili privremenih promjena u zdravstvenom
stanju ne može udovoljiti osnovnim životnim potrebama.
U 2009. godini u centrima za socijalnu skrb bilo je evidentirano ukupno 3.06 korisnika stalne
novčane pomoći, odnosno 1,7% u odnosu na broj stanovnika u županiji.
U Varaždinskoj županiji djeluju 4 centra za socijalnu skrb (Ivanec, Novi Marof, Ludbreg i
Varaždin), jedan obiteljski centar, šest domova za starije i nemoćne osobe (od kojih je osnivač jednog
Varaždinska županija, dok su osnivači drugih domova pravne, odnosno fizičke osobe, tzv. privatni
domovi), dva doma za psihički bolesne odrasle osobe, jedan dom za tjelesno i mentalno oštećene odrasle
osobe, jedan dom za žrtve obiteljskog nasilja, jedan dom za odgoj te četiri obiteljska doma za psihički
bolesne odrasle osobe. U općini Petrijanec provodi se program Ministarstva obitelji, branitelja i
meñugeneracijske solidarnosti pod nazivom „Dnevni boravak i pomoć u kući za starije osobe“ s kojim je
obuhvaćeno 200-tinjak korisnika.
64
Prema evidenciji Ureda državne uprave u Varaždinskoj županiji, usluge skrbi izvan vlastite
obitelji za starije i nemoćne pruža i 16 obiteljskih domova. Varaždinska županija spada u skupinu
županija u kojima je vrlo dobro razvijeno udomiteljstvo, posebice za smještaj djece.
U Varaždinskoj županiji živi 15,3% osoba starijih od 65 godina te oni čine glavnu skupinu
korisnika socijalno-zdravstvenih usluga, ali i usluge stalnog smještaja koje pružaju domovi socijalne skrbi
u Varaždinskoj županiji, a što je u skladu s trendom starenja stanovništva.
Zbog toga je nastavljen trend značajnog porasta broja domova za starije i nemoćne osobe i to
prvenstveno uslijed interesa privatnog sektora za ovu djelatnost. Temeljem procjene kapaciteta od strane
resornog ministarstva u odnosu na 2007. godinu, očita je iskorištenost postojećih kapaciteta blizu
maksimuma u odnosu na Mrežu domova koju donosi Ministarstvo.
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Nedovoljna je razvijenost prostornih, programskih i kadrovskih uvjeta postojećih kapaciteta
domova
Vaninstitucionalna skrb i ostali oblici zaštite slabo su razvijeni (nedostaju udomiteljske
Obitelji i mali obiteljski domovi)
Rijetka privatna inicijativa u razvijanju programa socijalne skrbi
Nema evidencije osoba s invaliditetom, kako bi se mogli izraditi kvalitetniji programi u
Interesu zbrinjavanja i samozapošljavanja takvih osoba.
Neriješeni socijalni problemi romske zajednice (stambene prilike, komunalna
Opremljenost i legalizacija naselja, socijalizacija, školovanje, zdravstvena zaštita te
Obiteljsko-pravna zaštita)
Izostanak sustavnog pristupa i koordinacije različitih izvora i oblika socijalnih pomoći.
8.2.3. Civilno društvo
U širem društvenom kontekstu, razvoj institucija civilnog društva je relativno neistraženo i
nerazvijeno područje te ima slabu tradiciju. Od kraja devedesetih godina sve više jača svijest o važnosti
razvitka civilnog društva, kao važnog čimbenika u razvoju demokracije, te se čine prvi koraci u njegovoj
afirmaciji. Danas je većini grañana pojam civilnog društva apstraktan i u osnovi nerazumljiv, obzirom da
grañani nisu navikli na to da svojim vlastitim zauzimanjem i inicijativama mogu sudjelovati u rješavanju
problema zajednice u kojoj žive.
Dio toga su i mediji koji aktivnosti organizacija civilnog društva ne prate sustavno, već
povremeno te široj javnosti ne daju pravi uvid u njihove značenje. I same institucije civilnog društva,
zbog neznanja i nedovoljnog iskustva, svoj rad i vrijednosti za koje se zalažu često ne čine dovoljno
vidljivima, važnim i svrhovitim te propuštaju izgraditi prepoznatljivost u široj javnosti, čime se gubi
podrška za njihovo djelovanje.
Civilno društvo samo po sebi znači aktivan odnos grañana i grañanki u promicanju zajedničkih
interesa, a njegova razvijenost može se promatrati kroz razvijenost organizacija civilnog društva u koje
spadaju dva osnovna organizacijska oblika: zaklade i udruge.
Kod zaklada sredstva su namijenjena ispunjavanju javne svrhe, te se one razlikuju po različitim
kriterijima - po namjeni, po načinu financiranja te javne ili privatne. Jedan od novijih oblika zakladništva
su i zaklade lokalnih zajednica, čije djelovanje je usmjereno na poboljšanje kvalitete života u lokalnoj
zajednici .
65
Udruge grañana, osnivaju se iz različitih interesa, prvenstveno s ciljem unaprjeñenja političkih, ili
društvenih ciljeva svojih članova. Najaktivnije su u sportskim, kulturnim, religioznim, zdravstvenim,
socijalnim i sličnim područjima.
IDENTIFICIRANI PROBLEMI
•
•
•
•
•
•
•
•
Nedovoljno poznavanje grañana i zajednice o radu organizacija civilnog društva i civilnom
društvu
Mali broj registriranih udruga sudjeluje u civilnom sektoru
Udruge djeluju uglavnom u urbanijim sredinama
Nedostatak financijskih sredstava
Udruge su slabo meñusobno povezane i neprepoznatljive u svojim sredinama, ne sudjeluju u
kreiranju javnih politika te nemaju utjecaja na donošenje odluka u zajednici
Nedostatak osiguranog prostora za rad
Nedovoljno razvijen volonterski rad kao i nedovoljna osposobljenost na područjima
institucionalnog jačanja i prijave za strane fondove
Nedovoljno medijsko promoviranje i praćenje aktivnosti organizacija civilnog društva
66
9. MEðUŽUPANIJSKA, PREKOGRANIČNA I MEðUREGIONALNA SURADNJA
Varaždinska županija ima razvijenu meñunarodnu, meñuregionalnu i prekograničnu suradnju te
suradnju s drugim županijama u RH.
1. Suradnja sukladno članku 54. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi podaci o suradnji JP(R)S na zajedničkom obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga:
1. Sporazum o kulturnoj, športskoj i gospodarskoj suradnji Županije Varaždinske i
Županije Zadarsko-Kninske
Potpisan s Županijom Zadarsko-Kninskom
Datum potpisivanja: 16.travnja 1996.
Rok trajanja suradnje: neograničeno
2. Sporazum o meñusobnoj suradnji
Potpisan s Županijom Dubrovačko-Neretvanskom
Datum potpisivanja: 11.svibnja 1996.
Rok trajanja suradnje: neograničeno
3. Sporazum o meñusobnoj suradnji
Potpisan s Županijom Vukovarsko-Srijemskom
Datum potpisivanja: 1996.
Rok trajanja suradnje: neograničeno
4. Sporazum o suradnji
Potpisan s krapinsko-zagorskom županijom
Datum potpisivanja: 27. listopad 2009.
Rok trajanja sporazuma: neograničeno
2. Suradnja s inozemnim JLP(R)S:
1. Sporazum o meñusobnoj političkoj, gospodarskoj i kulturnoj suradnji
Potpisan s Županijom Zala
Država: Mañarska
Datum potpisivanja: 9. lipanj 1995.
2. Protokol o suradnji izmeñu Bratislavskog samoupravnog kraja i Varaždinske
Županije
Potpisan s Bratislavskim samoupravnim krajem
Država: Slovačka Republika
Datum potpisivanja: 15.veljača 2005.
3. Sporazum o suradnji izmeñu Trnavskog samoupravnog kraja i Varaždinske županije
Potpisan s Trnavskim samoupravnim krajem
Država: Slovačka Republika
Datum potpisivanja: 10.veljače 2009.
4. Sporazum o trgovinsko-ekonomskoj, znanstveno-tehničkoj i kulturnoj suradnji izmeñu
Karaganske oblasti u Republici Kazahstan i Varaždinske županije u Republici Hrvatskoj,
Potpisan s Karagandskom oblasti
Država: Republika Kazahstan
Datum potpisivanja: 22.siječan 2007.
5. Sporazum o trgovinsko-ekonomskoj, znanstveno-tehničkoj i kulturnoj suradnji izmeñu
Almatske oblasti u Republici Kazahstan i Varaždinske županije u Republici Hrvatskoj,
Potpisan s Almatskom oblasti
Država: Republika Kazahstan
Datum potpisivanja: 25. siječanj 2005.
6. Sporazum o uspostavljanju prijateljskih odnosa i meñusobne suradnje Varaždinske
županije u Republici Hrvatskoj i Konzorcija za razvojne naloge Podravja
67
Potpisan s statističkom regijom Podravje
Država: Republika Slovenija
Datum potpisivanja: 5. studeni 2001.
7. Protokol o suradnji izmeñu Khorasan razavi provincije i Varaždinske županije
Potpisan s Khorasan razavi provincijom
Država: Islamska Republika Iran
Datum potpisivanja: 20.svibanj 2008.
3. Suradnja s inozemnim organizacijama:
1. Skupština europskih regija
Sjedište asocijacije: Strasbourg
Država: Francuska
Datum stjecanja članstva: 29. studeni 2001.
2. CETC-Inicijativi (Central European Transport Corridor Initiative)
Sjedište asocijacije: Szczecin
Država: Poljska
Datum stjecanja članstva: 1.siječanj 2007.
Značajno mjesto u intenziviranju meñužupanijske, prekogranične i meñuregionalne suradnje ima
Agencija za razvoj Varaždinske županije (AZRA).
AZRA je pokrenula inicijativu osnivanja meñužupanijskog tijela te je sudjelovala u izradi
zajedničkog strategijskog plana na razini NUTS II regije – Sjeverna Hrvatska.
AZRA je u suradnji s Varaždinskom županijom izradila, ili sudjeluje u provedbi projekata za čiju
su provedbu dodijeljena sredstva iz EU fondova (INTERREG IIIA, PHARE, CARDS 2004, SIDA –
Švedska agencija za razvojnu suradnju, Program suradnje Flamanske vlade te centralne i istočne Europe,
SEE, IPA CBC SI-HR, Central- Eastern European Initiative, CEI – KEP, Europe for Citizens, IPA - IV.
Komponenta). AZRA je u navedem projektima bila nositelj ili aktivno sudjelovala u aktivnostima poput
usklañivanja proračuna, odabira i kreiranja timova za svaki od projekata, edukacije kandidata,
koordiniranja implementacije (provedbe aktivnosti), kontroliranja arhive i izvještavanja.
68
10. REVIDIRANJE PRIJAVLJENIH PROJEKATA
Revidiranje 2006.
Rbr.
1.
3.
Naziv projekta
Zavičajni muzej Grada Ivanca
Obnova i izgradnja skijaških staza na
Ivanščici
Vinska cesta "Klampotic"
4.
Vinski podrum
Općina Cestica
Turizam/poljoprivreda
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
Turistička zona Haloze-Zagorje
Očuvanje tradicionalnih zanata
Promocija Cestičke graševine
Biciklističke staze
Najljepše ureñenje
Najljepši "Klampotic"
Najljepše jaslice
Sanacija i adaptacija kurije u Čalincu zaštićenog spomenika kulture
Revitalizacija parka «Arboretum Opeka»
Sanacija Kurije Dolanski u Vinici
Očuvanje kulturne baštine - sanacija
ostalih kulturnih dobara ( Kurija
Dolansky) na području Općine Vinica
Razvoj turizma
Razvoj i promocija turističkih potencijala
Općine Bednje
Općina Cestica
Općina Cestica
Općina Cestica
Općina Cestica
Općina Cestica
Općina Cestica
Općina Cestica
Turizam
Turizam/kultura
Turizam/poljoprivreda
Turizam/infrastruktura
Turizam
Turizam
Turizam
projekt se provodi
projekt se neće
provoditi
projekt se provodi
projekt se provodi
projekt se provodi
projekt u pripremi
projekt se provodi
projekt se provodi
projekt se provodi
Općina Maruševec
Općina Vinica
Općina Vinica
Turizam/kultura/infrastruktura
Turizam/kultura
Turizam/infrastruktura/kultura
projekt nije započeo
projekt se provodi
projekt se provodi
Turizam/kultura
Turizam
projekt se provodi
prijedlog projekta
Turizam
projekt se provodi
Turizam/poljoprivreda
projekt započeoprekinut
Turizam/infrastruktura
projekt se provodi
Turizam/kultura
projekt nije započeo
Grad Lepoglava
Turizam/kultura
projekt se provodi
Grad Lepoglava
Turizam
prijedlog projekta
2.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
Organiziranje seoskih gospodarstava za
bavljenje seoskim turizmom
Osiguranje višeg društvenog standarda
stanovništva
Razvoj turizma uz poticanje razvoja starih
zanata
Turističko i kulturno informativni centar
Lepoglava
Organiziranje turizma kao djelatnosti
Naziv podnositelja
Grad Ivanec
Područje
Turizam/kultura
Faza projekta
prijedlog projekta
Grad Ivanec
Turizam/infrastruktura
prijedlog projekta
Općina Cestica
Turizam/poljoprivreda
Općina Vinica
Općina Vinica
Općina Bednja
Općina Bednja
Općina Bednja
Općina Sračinec
69
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
Organiziranje održivih seoskih
gospodarstava
Promocija turističkih resursa Grada
Lepoglave
Oživljavanje kulturno-zabavnih i športskorekreativnih aktivnosti
Izgradnja pješačkih i biciklističkih staza
Razvoj i promocija turističkih potencijala
Grada Ludbrega
Razvoj i promocija turističkih potencijala
Grada Novog Marofa
Oživljavanje kulturno-zabavnih i športskorekreativnih aktivnosti
Organiziranje seoskih gospodarstava za
bavljenje seoskim turizmom
Grad Lepoglava
Turizam/poljoprivreda
prijedlog projekta
Grad Lepoglava
Turizam
prijedlog projekta
Grad Ludbreg
Turizam/šport/kultura
projekt se provodi
Grad Ludbreg
Turizam/infrastruktura
projekt se provodi
Grad Ludbreg
Turizam
projekt se provodi
Grad Novi Marof
Turizam
projekt se provodi
Grad Novi Marof
Turizam/šport/kultura
projekt se provodi
Grad Novi Marof
Turizam/poljoprivreda
projekt se provodi
ovisno o interesu
Turizam/kultura
projekt se provodi
Turizam/kultura
projekt se provodi
Turizam/kultura
projekt se provodi
Turizam/kultura
projekt se provodi
Turizam/kultura/civilno društvo
projekt se provodi
Javna ustanova za
upravljanje zaštićenim
prirodnim vrijednostima na
području Varaždinske
županije
Javna ustanova za
upravljanje zaštićenim
prirodnim vrijednostima na
području Varaždinske
županije
Javna ustanova za
upravljanje zaštićenim
prirodnim vrijednostima na
području Varaždinske
županije
Javna ustanova za
upravljanje zaštićenim
prirodnim vrijednostima na
području Varaždinske
županije
Udruga Plemenitaši
31.
Program ureñenja, zaštite i prezentacije
Spilje Vindija
32.
Program ureñenja, zaštite i obnove
perivoja uz dvorac Klenovnik
33.
Program ureñenja, zaštite i obnove
Arboretuma Opeka
34.
Program ureñenja, zaštite i prezentacije
geološkog spomenika prirode „Gaveznica Kameni Vrh"
35.
Prezentacija starih zanata našeg kraja
36.
Promocija Lepoglavske čipke
Čipkarsko društvo „Danica
Bresler" Lepoglava
Turizam/kultura/civilno društvo
projekt se provodi
37.
Usavršavanje izrade lepoglavske čipke
Čipkarsko društvo „Danica
Bresler" Lepoglava
Kultura/civilno društvo/obrazovanje
projekt se provodi
70
38.
Očuvanje kulturne baštine
39.
Aktivni turizam u Varaždinskoj županiji
40.
Historik hotel
41.
Varaždinska kuća (dobro od Varaždina)
46.
47.
Turistički razvoj na visokoj ekološkoj
osviještenosti
Projekt razvoja turizma
Formiranje vinske ceste Gornji HumŠčepanje i Radešić-Visoko
Ureñenje rekreacijskih centara "Trstika" i
"Skareski Lug"
Lovni turizam
Rekreacijski turizam
48.
Razvoj turizma
42.
43.
44.
45.
49.
50.
51.
52.
53.
54.
55.
56.
57.
58.
59.
60.
Muzejsko-edukativni centar Vindija
Gornja Voća
Voćanski put vina, meda i neandertalaca
Ureñenje, zaštita i prezentacija špilje
"VINDIJA"
Promocija turističkih potencijala općine
Visoko
Razvoj turističkih sadržaja i turističke
ponude
Izgradnja vinskih cesta
Izgradnja pješačkih,biciklističkih i
konjaničkih staza i vinskih cesta
Organiziranje seoskih gospodarstava za
bavljenje seoskim turizmom
Obnova i zaštita mlinova
Izgradnja i ureñenje jezera
Izgradnja pješačkih i biciklističkih staza uz
glavne prometnice (D-24)
Organiziranje seoskih gospodarstava za
bavljenje seoskim turizmom i ekološkim
Čipkarsko društvo „Danica
Bresler" Lepoglava
Kultura/civilno društvo
prijedlog projekta
Turizam
projekt nije započeo
Razvojna agencija SjeverDAN d.o.o.
Turizam
projekt nije započeo
Turistička zajednica grada
Varaždina
Turizam/kultura
projekt se provodi
Grad Varaždinske Toplice
Turizam/zaštita okoliša
projekt nije započeo
Grad Varaždinske Toplice
Općina Breznički Hum
Turizam
projekt se provodi
Turizam/poljoprivreda
prijedlog projekta
Općina Veliki Bukovec
Turizam/šport/infrastruktura
prijedlog projekta
Općina Veliki Bukovec
Općina Veliki Bukovec
Općina Gornji Kneginec
Turizam
Turizam/šport
prijedlog projekta
prijedlog projekta
Turizam
projekt nije započeo
Općina Donja Voća
Turizam/kultura
projekt nije započeo
Općina Donja Voća
Turizam
projekt se provodi
Općina Donja Voća
Turizam/kultura
projekt se provodi
Općina Visoko
Turizam
prijedlog projekta
Općina Visoko
Turizam
prijedlog projekta
Općina Visoko
Turizam/poljoprivreda/infrastruktura
projekt se provodi
Općina Visoko
Turizam/infrastruktura
projekt se provodi
Općina Visoko
Turizam/poljoprivreda
prijedlog projekta
Općina Visoko
Općina Visoko
Turizam/kultura
Turizam/infrastruktura
prijedlog projekta
prijedlog projekta
Općina Ljubešćica
Turizam/infrastruktura
projekt završen
Općina Ljubešćica
Turizam/poljoprivreda
projekt nije započeo
Katarina Džidić
71
61.
62.
63.
64.
65.
66.
67.
68.
69.
70.
71.
72.
poljodjelstvom,osnivanje zadruge
Razvoj turističkih sadržaja:osmisliti i
organizirati korištenje potencijalnih
turističkih resursa
Razvoj i korištenje prostora rekreativnoturističkog centra "Aquacity"
Centar za kulturu
Nastavak arheoloških istraživanja na
lokalitetu Stari grad Ivanec
Organizacija likovne kolonije
Razvoj turizma uz poticanje razvoja starih
zanata
Sanacija doma kulture Općine Maruševec
Ureñenje krovišta na objektu doma kulture
općine Maruševec u Čalincu
Izgradnja Kulturnog centra u Novom
Marofu
Sanacija lokaliteta i arheološka
istraživanja na Grebengradu (Grad Novi
Marof, Ministarstvo kulutre)
Obnova folklornog blaga Visočkog kraja
Maruševečka narodna nošnjajučer,danas,sutra
Općina Ljubešćica
Turizam
projekt nije započeo
Općina Trnovec
Bartolovečki
Turizam/šport
prijedlog projekta
Grad Ivanec
Kultura/infrastuktura
projekt nije započeo
Grad Ivanec
Kultura
projekt se provodi
Općina Cestica
Kultura
projekt se provodi
Općina Sračinec
Turizam/kultura
projekt nije započeo
Općina Maruševec
Kultura/infrastruktura
projekt nije započeo
Općina Maruševec
Kultura/infrastruktura
projekt završen
Grad Novi Marof
Kultura/infrastruktura
projekt se provodi
Grad Novi Marof
Kultura
projekt se provodi
KUD« Braće Radić«Visoko"
KUD "Klaruš" Maruševec
Kultura
projekt nije započeo
Kultura
projekt se provodi
Kultura/gospodarstvo
projekt nije započeo
73.
Centar kreativne industrije-Buka
Razvojna agencija SjeverDAN d.o.o.
74.
ADHOC
Razvojna agencija SjeverDAN d.o.o.
75.
ViTo (nastavak ADHOC projekta)
Razvojna agencija SjeverDAN d.o.o.
76.
DIGI City
Razvojna agencija SjeverDAN d.o.o.
77.
Osnivanje kulturno umjetničkog društva
78.
79.
Istraživanje povijesnih lokaliteta
(Humščak,Paka,Stari Marof,Gornji
Hum,Svajčarija)
Vanjsko ureñenje župne crkve
Općina Breznički Hum
Općina Breznički Hum
Općina Veliki Bukovec
Kultura
Kultura
projekt je završen
projekt nije započeo
Kultura
projekt nije započeo
Kultura/civilno društvo
prijedlog projekta
Kultura
prijedlog projekta
Kultura/ infrastruktura
projekt je završen
72
80.
81.
82.
Unutarnje ureñenje župne crkve
Ureñenje ostalih sakralnih objekata
Ureñenje perivoja
83.
Izgradnja multimedijalnog centra
84.
85.
86.
87.
88.
89.
90.
91.
Izgradnja Centra za kulturu,edukaciju i
rekreaciju u Martijancu
Muzejsko-edukativni centar Vindija
Gornja Voća
Obnova župne crkve Presvetog Trojstva
Arheološka istraživanja utvrde Čanjevo
Obnova kapele Marije Magdalene
Arheološka istraživanja lokaliteta
Fraterščina
Opremanje vatrogasnih postrojbi
Osiguranje višeg društvenog standarda
stanovništva
92.
Sajam zdravlja (zdravi način življenja)
93.
Prevencija raka prostate
94.
Terapeutsko jahanje
95.
Županijsko vijeće mladih Varaždinske
županije
96.
Jačanje kapaciteta civilnog sektora
97.
Županijski program djelovanja za mlade
98.
99.
100.
»Stariji za starije« - Meñusobnom pomoći
do ravnopravnosti starijih u
zadovoljavanju njihovih potreba.
Poboljšanje kvalitete života i odgoja u
duhu ljudskih vrijednosti
Net4AII, Besplatni Wireless Internet
Općina Veliki Bukovec
Općina Veliki Bukovec
Općina Veliki Bukovec
Općina Gornji Kneginec
Kultura/ infrastruktura
Kultura/ infrastruktura
Kultura/zaštita okoliša
prijedlog projekta
prijedlog projekta
prijedlog projekta
Kultura/infrastruktura
projekt nije započeo
Kultura/infrastruktura/obrazovanje/šport
prijedlog projekta
Općina Donja Voća
Kultura/obrazovanje
projekt nije započeo
Općina Visoko
Općina Visoko
Općina Visoko
Kultura
Kultura
Kultura/ infrastruktura
projekt se provodi
projekt se provodi
prijedlog projekta
Općina Visoko
Kultura
prijedlog projekta
Općina Visoko
Civilno društvo
projekt se provodi
Općina Visoko
Civilno društvo/obrazovanje
projekt se provodi
Civilno društvo/zdravstvo
projekt se provodi
Civilno društvo/zdravstvo
projekt se provodi
Civilno društvo/zdravstvo
projekt se provodi
Civilno društvo
projekt se provodi
Civilno društvo
projekt se provodi
Civilno društvo
projekt je završen
Civilno društvo/socijalna skrb
projekt je završen
Civilno društvo
projekt nije započeo
Civilno društvo/infrastruktura
projekt prekinut
Općina Martijanec
"Varaždinska županija i
Društvo za dijabetes
Varaždinske županije"
Varaždinska županija,
Zavod za javno zdravstvo i
Udruga protiv raka prostate
Varaždinska županija i
Udruga za terapeutsko
jahanje
Nezavisna udruga mladih
(ispred Koalicije mladih
Varaždinske županije)
Nezavisna udruga mladih
(ispred Koalicije mladih
Varaždinske županije)
Nezavisna udruga mladih
(ispred Koalicije mladih
Varaždinske županije)
Udruga umirovljenika
Varaždinskih Toplica
Udruga Zlatno Slovo,
podružnica Varaždin
AIESEC Varaždin
73
101.
102.
103.
104.
105.
106.
107.
108.
109.
110.
111.
112.
113.
114.
115.
116.
117.
118.
119.
120.
121.
122.
123.
124.
125.
Izgradnja Sportsko rekreacijskog centra
Izgradnja i dogradnja prostora osnovnih
škola (iz programa JPP)
Dogradnja dječjeg vrtića
Stipendiranje studenata
Škola nogometa
KUP Općine Cestica
Izgradnja dječjeg vrtića
Izgradnja i ureñenje športsko rekreativne
zone
Izgradnja školsko-športske dvorane OŠ
Visoko
Izgradnja malonogometnih i dječjih
igrališta u Novakima i Maruševcu
Dogradnja zgrade osnovne škole «Gustav
Krklec» u Maruševcu i Izgradnja športske
dvorane kod osnovne škole "Gustav
Krklec" Maruševec - spojeni projekti
Dogradnja područne škole u Druškovcu
Dogradnja područne škole u Gredi
Dogradnja i adaptacija Osnovne škole
Martijanec sa školskim bazenom
Izgradnja osnovne škole sa školskom
sportskom dvoranom
Sportska dvorana
Izgradnja sportskog parka
Izgradnja dječjeg vrtića u Brezničkom
Humu
Izgradnja stambene zgrade za potrebe
Općine,škole i privatnih poduzetnika iz
sustava POS-a
Izgradnja dvorane za OŠ Beletinec
Izgradnja dječjeg vrtića i vjeronaučne
dvorane
Izgradnja školsko - športske dvorane u
Donjoj Voći
Jednosmjenska nastava u osnovnoj školi
Izgradnja dječjeg vrtića u Lužanu
Biškupečkom
Proširenje postojećeg dječjeg vrtića u
Gornjem Knegincu
Grad Ivanec
Obrazovanje/šport/infrastruktura
projekt se provodi
Grad Ivanec
Obrazovanje/infrastruktura
projekt se provodi
Općina Cestica
Općina Cestica
Općina Cestica
Općina Cestica
Općina Visoko
Obrazovanje/infrastruktura
Obrazovanje
Obrazovanje/šport
šport
Obrazovanje/infrastruktura
projekt je završen
projekt se provodi
projekt se provodi
projekt se provodi
projekt se provodi
Općina Visoko
šport/infrastruktura
prijedlog projekta
Općina Visoko
Obrazovanje/šport/infrastruktura
projekt je završen
Općina Maruševec
šport/infrastruktura
projekt je završen
Općina Maruševec
Obrazovanje/šport/infrastruktura
projekt je završen
Općina Maruševec
Općina Maruševec
Obrazovanje/infrastruktura
Obrazovanje/infrastruktura
projekt je završen
projekt nije započeo
Općina Martijanec
Obrazovanje/šport/infrastruktura
prijedlog projekta
Općina Beretinec
Obrazovanje/šport/infrastruktura
projekt nije započeo
Općina Breznica
Općina Breznički Hum
šport/infrastruktura
šport/infrastruktura
projekt nije započeo
prijedlog projekta
Općina Breznički Hum
Obrazovanje/infrastruktura
prijedlog projekta
Općina Breznički Hum
Obrazovanje/infrastruktura/gospodarstvo
prijedlog projekta
Općina Sveti Ilija
Obrazovanje/šport/infrastruktura
projekt nije započeo
Općina Donja Voća
Obrazovanje/infrastruktura
prijedlog projekta
Općina Donja Voća
Obrazovanje/šport/infrastruktura
projekt nije započeo
Općina Gornji Kneginec
Obrazovanje
projekt je završen
Općina Gornji Kneginec
Obrazovanje/infrastruktura
projekt je završen
Općina Gornji Kneginec
Obrazovanje/infrastruktura
projekt nije započeo
74
126.
127.
128.
129.
Nova dječja igrališta
Izgradnja nove sportske dvorane uz
osnovnu školu Kneginec
Izgradnja sportskog stadiona uz osnovnu
školu
Ureñenje Dječjeg vrtića
132.
Izgradnja sportske dvorane uz OŠ
Ljubešćica
Izgradnja dječjeg vrtića u naselju
Ljubešćica
Dogradnja dječjeg vrtića
133.
Predškolske igraonice
130.
131.
134.
135.
136.
137.
Ureñenje rekreacijskih centara "Trstika" i
"Skareski Lug"
Jednosmjenska nastava
Prirodoslovna edukacija
("Perivoj","Meka", i "Trstika")
Sanacija i adaptacija dječjeg vrtića
138.
Zaštitna radionica-radno rehabilitacijska
skrb,integracija osoba s posebnim
potrebama u radni proces
139.
Program - radionice za žene i djecu, žrtve
obiteljskog nasilja
140.
141.
142.
143.
144.
145.
146.
147.
148.
Dogradnja objekta OŠ A. Starčevića u
Lepoglavi
Izgradnja školske sportske dvorane (Mjera
16:"Poticanje športsko-zdravstvenih
aktivnosti)
Izgradnja svlačionica i tribina-stadion
NK"Podravina" (mjera br.16:"Poticanje
športsko-zdravstvenih aktivnosti)
Preseljenje športskog parka i ureñenje
centra Grada
Osnivanje srednje škole u Novom Marofu
Izgradnja OŠ Remetinec i OŠ Oštrice
Ekološka edukacija
Informatičko opismenjavanje
1. Strani jezik - sredstvo za uspjeh I-
Općina Gornji Kneginec
Obrazovanje/infrastruktura
projekt se provodi
Općina Gornji Kneginec
Obrazovanje/šport/infrastruktura
projekt je završen
Općina Gornji Kneginec
šport/infrastruktura
projekt nije započeo
Obrazovanje/infrastruktura
projekt se provodi
Općina Ljubešćica
Obrazovanje/šport/infrastruktura
projekt se provodi
Općina Ljubešćica
Obrazovanje/infrastruktura
projekt je završen
Općina Sračinec
Općina Trnovec
Bartolovečki
Obrazovanje/infrastruktura
projekt nije započeo
Obrazovanje
prijedlog projekta
Općina Veliki Bukovec
šport/infrastruktura
prijedlog projekta
Općina Veliki Bukovec
Obrazovanje
prijedlog projekta
Općina Veliki Bukovec
Obrazovanje
projekt se provodi
Općina Veliki Bukovec
Srednja strukovna škola
Varaždin i Upravni odjel za
zdravstvo i socijelanu skrb
Varaždinske županije
Dom za žrtve obiteljskog
nasilja Sv.Nikola u
Varaždinu
Obrazovanje/infrastruktura
projekt se provodi
Obrazovanje/socijalna skrb
projekt se provodi
Obrazovanje/socijalna skrb
projekt se provodi
Grad Lepoglava
Obrazovanje/infrastruktura
projekt se provodi
Grad Ludbreg
Obrazovanje/šport/infrastruktura
projekt je završen
Grad Ludbreg
šport/infrastruktura
projekt se provodi
Grad Novi Marof
šport/infrastruktura
projekt se provodi
Grad Novi Marof
Grad Novi Marof
Osnovna škola Visoko
Osnovna škola Visoko
Škola stranih jezika Žiger
Obrazovanje
Obrazovanje/infrastruktura
Obrazovanje
Obrazovanje
Obrazovanje
projekt nije započeo
projekt se provodi
projekt se provodi
projekt se provodi
prijedlog projekta
Općina Vinica
75
149.
150.
151.
Stjecanje znanja engleskog jezika za
ravnatelje osnovnih i srednjih škola,
dječjih vrtića i studenskih domova
Varaždinske županije
2. Strani jezik - Sredstvo za uspjeh II Stjecanje znanja engleskog jezika za
djelatnike županijske i lokalne samouprave
3. Strani jezik - Sredstvo za uspjeh III Stjecanje znanja engleskog jezika za male i
srednje poduzetnike
4. Strani jezik - Sredstvo za uspjeh IV Stjecanje znanja za djecu predškolskog
uzrasta u vrtićima Varaždinske županije
152.
Tehnološki park
153.
Veleučilište u Varaždinu
Cjelodnevna nastava u ustanovama
osnovnog školstva-živjeti u školi
Centar za odgoj i obrazovanje "Tomislav
Špoljar"-izgradnja novog objekta
154.
155.
156.
Mreža centara za cjeloživotno obrazovanje
157.
REA North
158.
159.
160.
161.
162.
163.
164.
Poduzetničko obrazovanje
učenika/studenata inovatora Europe
Izgradnja staračkog doma
Izgradnja doma umirovljenika na
Varaždin bregu
Razvoj usluga za starije osobe
Izgradnja doma za starije osobe
Izgradnja doma za stare i nemoćne osobe
Uvoñenje priključaka na električnu
energiju obiteljima koji se nalaze u
socijalno-zaštitnoj potrebi u Varaždinskoj
županiji
165.
Edukacija i prevencija ranog otkrivanja
raka dojke
166.
Stomatološka preventiva u dječjim
Škola stranih jezika Žiger
Obrazovanje
prijedlog projekta
Škola stranih jezika Žiger
Obrazovanje
prijedlog projekta
Škola stranih jezika Žiger
Obrazovanje
prijedlog projekta
Obrazovanje/gospodarstvo
projekt nije započeo
Obrazovanje
projekt nije započeo
Grad Varaždin
Obrazovanje
projekt se provodi
Grad Varaždin
Obrazovanje/infrastruktura
projekt se provodi
Obrazovanje
projekt nije započeo
Obrazovanje
projekt se provodi
Veleučilište u Varaždinu,
Elektrostrojarska škola
Varaždin
Veleučilište u Varaždinu
Razvojna agencija SjeverDAN d.o.o.
Razvojna agencija SjeverDAN d.o.o.
Varaždinska županija
Obrazovanje/gospodarstvo
Općina Visoko
Socijalna skrb/infrastruktura
projekt nije započeo-u
fazi evaluacije
prijedlog
Općina Gornji Kneginec
Socijalna skrb/infrastruktura
projekt nije započeo
Općina Vinica
Općina Ljubešćica
Općina Sračinec
Socijalna skrb
Socijalna skrb/infrastruktura
Socijalna skrb/infrastruktura
projekt nije započeo
projekt nije započeo
projekt nije započeo
Varaždinska županija
Socijalna skrb/infrastruktura
projekt se provodi
Zdravstvo
projekt se provodi
Zdravstvo
projekt se provodi
"Varaždinska županija i
Liga protiv raka
Varaždinska
županija"
Varaždinska županija,
76
vrtićima i osnovnim školama
167.
Program suzbijanja ambrozije
168.
Ispitivanje kvalitete vode u lokalnim
vodovodima
169.
Prevencija raka debelog crijeva
170.
Edukacija i kontrola prehrane u školama
171.
Astma škola
172.
Dogradnja kirurgije Opće bolnice
Varaždin
173.
Objedinjavanje praonica rublja
174.
175.
E-naručivanje bolesnika za specijalističkokonzilijarne preglede
Stomatološko dežurstvo
176.
Ureñenje zgrade za izvanbolničku hitnu
medicinsku pomoć i Zavod za javno
zdravstvo
177.
Strategija razvoja zdravstva i zdravstvene
zaštite u Varaždinskoj županiji
178.
Dnevni centar-izvaninstitucijska skrb
osoba treće životne dobi
179.
Pomoć starijim osobama na području
Varaždinske županije-izvaninstitucijska
skrb osoba treće životne dobi u ruralnim
sredinama
180.
Gerontološki centar
Zavod za javno zdravstvo i
stomatološka komora
Varaždinska županija i
Zavod za javno zdravstvo
Varaždinske županije
Varaždinska županija i
Zavod za javno zdravstvo
Varaždinske županije
Varaždinska županija i
Zavod za javno zdravstvo
Varaždinske županije
Varaždinska županija i
Zavod za javno zdravstvo
Varaždinske županije
Varaždinska županija i
Zavod za javno zdravstvo
Varaždinske županije
Varaždinska županija i Opća
bolnica Varaždin
Varaždinska županija i Dom
za starije i nemoćne osobe
Varaždin
Zdravstvo
projekt se provodi
Zdravstvo
projekt se provodi
Zdravstvo
projekt se provodi
Zdravstvo
projekt se provodi
Zdravstvo
projekt se provodi
Zdravstvo/infrastruktura
projekt se provodi
Socijalna skrb
projekt se provodi
Varaždinska županija
Zdravstvo
projekt se provodi
Varaždinska županija
Varaždinska županija,
Zavod za javno zdravstvo i
Dom zdravlja
Varaž.županije
Zdravstvo
projekt se provodi
Zdravstvo/infrastruktura
projekt je završen
Zdravstvo
projekt se provodi
Socijalna skrb
projekt se provodi
Socijalna skrb
projekt se provodi
Zdravstvo
projekt nije započeo
Varaždinska županija
Dom za starije i nemoćne
osobe Varaždin i Upravni
odjel za zdravstvo i
socijalnu skrb Varaždinske
županije
Društvo Crvenog križa
Varaž.žup. i Upravni odjel
za zdravstvo i socijalnu skrb
Varaždinske županije
Zavod za javno zdravstvo
Varaždinske županije i
Upravni odjel za zdravstvo i
77
181.
182.
183.
184.
185.
186.
187.
188.
189.
190.
191.
192.
193.
194.
195.
196.
197.
198.
199.
200.
201.
Izgradnja doma umirovljenika
Izgradnja nove zgrade Centra za socijalnu
skrb Novi Marof
"Vi niste sami"-projekt potpore starim i
invalidnim osobama
Stambena zajednica za nezbrinutu djecu
Ureñenje šetnice i rekreacijskog centra
prilagoñenog osobama sa invaliditetom na
Aquacity
Give women a chance
Projekt gospodarenja otpadnim vodama za
Grad Varaždinske Toplice
Sanacija divljih deponija onečišćenih
otpadom na području Općine Maruševec i
Plan sanacije zatvaranja divljih odlagališta
otpada u Općini Maruševec
Sanacija otpadom onečišćenog otpada
Kanalizacija i pročišćavanje otpadnih voda
Izrada glavnog projekta odvodnje otpadnih
voda s područja Općine Vinica i izgradnja
sustava za odvodnju i pročišćavanje
Odlaganje komunalnog otpada
Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Zaštita vodonosnika "Trešćanica"
Ureñenje okoliša
Projekt odvodnje i zbrinjavanja otpadnih
voda – 1. faza
Sanacija komunalnog odlagališta smeća
(mjera br.24:"Razvoj sustava
gospodarenja otpadom")
Izgradnja pročistača otpadnih voda grada
Ludbrega (mjera br.25:"Razvoj sustava
odvodnje i pročistača otpadnih voda")
Izgradnja kanalizacije u MO Sigetec,
Ludbreg (mjera br. 25:"Razvoj sustava
odvodnje i pročistača otpadnih voda")
Izgradnja sustava za odvoz i zbrinjavanje
otpada Grada Ludbrega
socijalnu skrb Varaždinske
županije
Grad Novi Marof
Socijalna skrb/infrastruktura
projekt nije započeo
Grad Novi Marof
Socijalna skrb/infrastruktura
projekt je završen
Srednja škola Maruševec s
pravom javnosti
Grad Varaždin
Socijalna skrb
projekt se provodi
Socijalna skrb/infrastruktura
prijedlog
Grad Varaždin
Socijalna skrb/infrastruktura
projekt se provodi
Razvojna agencija SjeverDAN d.o.o.
Socijalna skrb
projekt se provodi
Grad Varaždinske Toplice
Zaštita okoliša/infrastuktura
prijedlog
Općina Maruševec
Zaštita okoliša
projekt je završen
Općina Breznica
Općina Breznica
Zaštita okoliša
Zaštita okoliša/infrastruktura
projekt se provodi
projekt se provodi
Općina Vinica
Zaštita okoliša/infrastruktura
projekt se provodi
Općina Petrijanec
Općina Petrijanec
Općina Veliki Bukovec
Općina Veliki Bukovec
Općina Veliki Bukovec
Zaštita okoliša
Zaštita okoliša/infrastruktura
Zaštita okoliša/infrastruktura
Zaštita okoliša
Zaštita okoliša
projekt se provodi
projekt se provodi
projekt se provodi
projekt nije započeo
projekt se provodi
Grad Lepoglava
Zaštita okoliša/infrastruktura
projekt se provodi
Grad Ludbreg
Zaštita okoliša/infrastruktura
projekt se provodi
Grad Ludbreg
Zaštita okoliša/infrastruktura
projekt se provodi
Grad Ludbreg
Zaštita okoliša/infrastruktura
projekt se provodi
Grad Ludbreg
Zaštita okoliša/infrastruktura
projekt se provodi
78
202.
203.
204.
205.
206.
207.
208.
209.
210.
211.
212.
213.
214.
215.
Zbrinjavanje otpada Grada Novog Marofa
Izgradnja sustava za odvodnju i
pročišćavanje otpadnih voda Grada Novog
Marofa (Grad Novi Marof-Novokom Novi
Marof)
Optimiziranje gospodarenja otpadom savjetodavne usluge
Plan gospodarenja otpadom za
Varaždinsku županiju
Mogućnosti uvoñenja biodizela za
Varaždinsku županiju s idejnim
prijedlogom projekta decentraliziranog
postrojenja za proizvodnju biodizela (pilotprojekt)
Prerada grañevinskog otpada
Regionalni centar za
preuzimanje,skladištenje i distribuciju
tržišnih viškova poljoprivrednih proizvoda
Stočarstvo-proizvodnja bioplina-zaštita
okoliša
Uvoñenje HACCP sustava u tvornicu
stočne hrane u Ludbregu
Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda
Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda Općine Donji Martijanec
Izgradnja sustava odvodnje i pročišćavanje
otpadnih voda
Izgradnja sustava za zbrinjavanje otpada
Općine Visoko
Izgradnja sustava za odvodnju i
pročišćavanje otpadnih voda
216.
Razvoj gospodarstva uz zašititu okoliša
217.
Zaštita resursa pitke vode
218.
219.
Iskorištavanje ležišta geotermalne vode u
Lunjkovcu
Aktivnosti zaštite okoliša za čišću
sutrašnjicu - EKO - PATH
Grad Novi Marof
Zaštita okoliša/ infrastruktura
projekt se provodi
Grad Novi Marof
Zaštita okoliša/infrastruktura
projekt se provodi
Brodarski institut
Zaštita okoliša
projekt nije započeo
Zaštita okoliša
projekt je završen
Zaštita okoliša
projekt nije započeo
Zaštita okoliša
prijedlog
Agroludbreg d.d.
Zaštita okoliša/poljoprivreda
projekt nije započeo
Agroludbreg d.d.
Zaštita okoliša/poljoprivreda
projekt se provodi
Agroludbreg d.d.
Zaštita okoliša/poljoprivreda
projekt se neće realizirati
Općina Gornji Kneginec
Zaštita okoliša/infrastruktura
projekt se provodi
Zaštita okoliša/infrastruktura
projekt nije započeo
Zaštita okoliša/infrastruktura
projekt se provodi
Općina Visoko
Zaštita okoliša/infrastruktura
projekt je završen
Općina Ljubešćica
Zaštita okoliša/infrastruktura
projekt nije započeo
Zaštita okoliša/infrastruktura/gospodarstvo
projekt se provodi
Zaštita okoliša
prijedlog
Zaštita okoliša/gospodarstvo
prijedlog
Zaštita okoliša
prijedlog-u fazi
evaluacije
Brodarski institut
Brodarski institut
Cesta - Varaždin d.d.
Općina Martijanec
Općina Visoko
Općina Sračinec
Općina Trnovec
Bartolovečki
Općina Mali Bukovec
Varaždinska županija
79
220.
221.
222.
223.
224.
225.
226.
227.
228.
Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta „Bednjansko polje"
Poljoprivredna zadruga
Poticanje poljoprivredne proizvodnje
Organiziranje održivih seoskih
gospodarstava
Organiziranje otkupa i plasmana
poljoprivrednih proizvoda
Razvoj eko poljoprivrede i malih
obiteljskih gospodarstava
Razvoj poduzetništva u poljoprivredi
Podizanje trajnih nasada autohtone šljive
Bistrice
Pokusno pokazno polje lavande
230.
231.
232.
233.
234.
235.
236.
237.
238.
239.
240.
241.
242.
243.
Organiziranje tematske tjedne emisije na
temu "Organizacija poljoprivredne
proizvodnje"
Seoski turizam
Seoski turizam
Seoski turizam
Seoski turizam
Seoski turizam
Seoski turizam
Seoski turizam i proizvodnja vina
Stočarstvo
Stočarstvo, uzgoj pastrva i seoski turizam
Stočarstvo i seoski turizam
Stočarstvo
Stočarstvo, 70 muznih krava
Stočarstvo
Stočarstvo
244.
Stočarstvo
229.
245.
246.
247.
248.
249.
Proizvodnja povrća u plastenicima i na
otvorenom
Hladnjača i skladištenje povrća
Kvalitativno poboljšanje tla
(poljoprivrednog zemljišta)
Okrupnjavanje i namjensko parceliranje
poljoprivrednog zemljišta
Staklenička proizvodnja cvijeća
Grad Ivanec
Poljoprivreda
prijedlog
Općina Cestica
Općina Cestica
Poljoprivreda
Poljoprivreda
projekt se neće realizirati
projekt se provodi
Grad Lepoglava
Poljoprivreda/gospodarstvo
prijedlog
Grad Lepoglava
Poljoprivreda
prijedlog
Grad Varaždinske Toplice
Poljoprivreda
projekt nije započeo
Grad Ludbreg
Poljoprivredna zadruga
Visoko
Poljoprivredna zadruga
"NEVEN"
Poljoprivreda/gospodarstvo
projekt se provodi
Poljoprivreda
prijedlog
Poljoprivreda
projekt se provodi
Radio Max d.o.o.
Poljoprivreda
projekt je završen
Jadranka i Vinko Žugec
Mladen Mrazek
Robert Novoselec
Stefica Koščak
Stjepan Špoljar
Vladimir Ostrek
Antonija i Davor Šafran
Bara Šinjori
Josip Gale
Mario Falat
Melkior Meštrić
Mirko ðurin
Nevenka Kropek
Slavko Zidarić
Štefica i Mladen
Trakostanec
Poljoprivreda
Poljoprivreda
Poljoprivreda
Poljoprivreda
Poljoprivreda
Poljoprivreda
Poljoprivreda
Poljoprivreda
Poljoprivreda
Poljoprivreda
Poljoprivreda
Poljoprivreda
Poljoprivreda
Poljoprivreda
prijedlog
prijedlog
prijedlog
prijedlog
prijedlog
prijedlog
prijedlog
prijedlog
prijedlog
prijedlog
prijedlog
prijedlog
prijedlog
prijedlog
Poljoprivreda
projekt započeo-prekinut
Tanja i Ivica Antolić
Poljoprivreda
prijedlog
Bios d.o.o.
Poljoprivreda
projekt je završen
Općina Veliki Bukovec
Poljoprivreda
projekt nije započeo
Općina Veliki Bukovec
Poljoprivreda
projekt nije započeo
Općina Veliki Bukovec
Poljoprivreda
projekt nije započeo
80
250.
251.
252.
253.
254.
255.
256.
257.
258.
259.
260.
261.
262.
263.
264.
265.
266.
267.
268.
269.
270.
271.
272.
273.
274.
275.
276.
Gospodarske farme
Proizvodnja zdrave hrane-Tresćenica
Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta
na području Općine Donji Martijanec
Hidroponska proizvodnja povrća u
plastenicima tipa "Multipla"
Proizvodnja i prerada varaždinske repe
kontroliranog autohtonog porijekla
Proizvodnja ekološkog jabučnog octa na
bazi prerade jabuka kontroliranog
domaćeg porijekla
Pomoć u razvitku poljoprivrednih
gospodarstava
Za selo i grad - AgroPortal
Zona malog poduzetništva-zona IvanecIstok
Razvoj gospodarstva i poduzetništva,razvoj
poduzetničkih zona i smanjenje
nezaposlenosti
Gospodarska zona Cestica
Poduzetništvo Haloze - Zagorje
Poticanje gospodarstva
Organiziranje dana poduzetnika
Izgradnja poslovno-stambenog objekta
Poduzetnička zona Vinično
Formiranje poduzetničke zone u Selniku
Otkup zemljišta za formiranje
poduzetničke zone u Selniku
Gospodarska zona Martijanec
Izgradnja poduzetničke zone
Gospodarske zone
Razvoj malog i srednjeg poduzetništva u
poslovnim zonama
Izgradnja stambene zgrade za potrebe
Općine,škole i privatnih poduzetnika iz
sustava POS-a
Korištenje postojećih resursa Općine
Razvoj malog i srednjeg poduzetništva uz
osnivanje poduzetničke zone
Realizacija poduzetničkih zona
Organiziranje obiteljskog poduzetništva
Općina Veliki Bukovec
Općina Veliki Bukovec
Poljoprivreda
Poljoprivreda
prijedlog
projekt nije započeo
Općina Martijanec
Poljoprivreda
projekt nije započeo
Prehrana d.o.o.
Poljoprivreda
projekt nije započeo
Prehrana d.o.o.
Poljoprivreda
projekt se provodi
Prehrana d.o.o.
Poljoprivreda
projekt nije započeo
Općina Mali Bukovec
Poljoprivreda/gospodarstvo
prijedlog
Varaždinska županija
Poljoprivreda
projekt nije započeo-u
fazi evaluacije
Gospodarstvo
prijedlog
Grad Varaždinske Toplice
Gospodarstvo/infrastruktura
projekt se provodi
Općina Cestica
Općina Cestica
Općina Cestica
Općina Cestica
Općina Visoko
Općina Visoko
Općina Maruševec
Gospodarstvo
Gospodarstvo
Gospodarstvo
Gospodarstvo
Gospodarstvo/infrastruktura
Gospodarstvo
Gospodarstvo
projekt se provodi
projekt se provodi
projekt se provodi
projekt se provodi
prijedlog projekta
prijedlog projekta
projekt se provodi
Općina Maruševec
Gospodarstvo
projekt je završen
Općina Martijanec
Općina Beretinec
Općina Breznica
Gospodarstvo
Gospodarstvo/infrastruktura
Gospodarstvo
prijedlog projekta
projekt se provodi
projekt se provodi
Općina Breznički Hum
Gospodarstvo
prijedlog projekta
Općina Breznički Hum
Gospodarstvo/infrastruktura
prijedlog projekta
Općina Vinica
Gospodarstvo
prijedlog projekta
Općina Vinica
Gospodarstvo
prijedlog projekta
Općina Bednja
Općina Bednja
Gospodarstvo
Gospodarstvo
projekt nije započeo
projekt se provodi
Grad Ivanec
81
277.
278.
279.
280.
281.
282.
283.
284.
285.
286.
287.
288.
289.
290.
291.
292.
293.
294.
295.
296.
Promocija Općine Bednja kao
gospodarskog središta
Koordinacija nužnih institucija i
investitora
Pomoć pri realizaciji individualnih
poduzetničkih ideja
Realizacija poduzetničke zone
Gospodarska zona u Velikom Bukovcu
Gospodarska zona u Kapeli Podravskoj
Realizacija poduzetničke (gospodarske)
zone
Poboljšanje korištenja postojećih
potencijala
Organiziranje održivih seoskih
gospodarstava
Korištenje lokalnih resursa u funkciji rasta
poslovanja
Razvoj poduzetništva, uključujući
koordinaciju nužnih institucija i investitora
Promocija grada Lepoglave kao
gospodarskog središta
Izgradnja poduzetničke zone Istok u
Ludbregu
Realizacija poduzetničkih zona i
poduzetničkih inkubatora
Komunalno opremanje industrijske zone
Istok u Ludbregu (mjera
br.4:"Unapreñenje poduzetničke klime i
infrastrukture")
Komunalno opremanje gospodarske zone
Sjever (mjera br.4:"Unapreñenje
poduzetničke klime i infrastrukture")
Promocija grada Ludbrega kao
gospodarskog središta
Koordinacija nužnih institucija i
investitora
Realizacija industrijske i poduzetničkih
zona
Promocija Grada Novog Marofa kao
Općina Bednja
Gospodarstvo
projekt se neće realizirati
Općina Bednja
Gospodarstvo
projekt nije započeo
Općina Bednja
Gospodarstvo
projekt nije započeo
Općina Ljubešćica
Općina Veliki Bukovec
Općina Veliki Bukovec
Gospodarstvo
Gospodarstvo
Gospodarstvo
projekt nije započeo
projekt se provodi
prijedlog projekta
Grad Lepoglava
Gospodarstvo
projekt se provodi
Grad Lepoglava
Gospodarstvo
prijedlog projekta
Grad Lepoglava
Gospodarstvo
prijedlog projekta
Grad Lepoglava
Gospodarstvo
prijedlog projekta
Grad Lepoglava
Gospodarstvo
prijedlog projekta
Grad Lepoglava
Gospodarstvo
prijedlog projekta
Grad Ludbreg
Gospodarstvo/infrastruktura
projekt se provodi
Grad Ludbreg
Gospodarstvo
kontinuirani proces
(poduzetničke zone);
projekt nije započeo
(poduzetnički inkubator)
– 2010.god.
Grad Ludbreg
Gospodarstvo/infrastruktura
projekt se provodi
Grad Ludbreg
Gospodarstvo/infrastruktura
projekt se provodi
Grad Ludbreg
Gospodarstvo
projekt se provodi
Grad Novi Marof
Gospodarstvo
projekt se provodi
Grad Novi Marof
Gospodarstvo
projekt se provodi
Grad Novi Marof
Gospodarstvo
projekt se provodi
82
gospodarskog središta
297.
Poduzetnički inkubator
298.
E-EMPLOYMENT
299.
300.
301.
302.
303.
Poduzetnički portal (nastavak EEMPLOYMENT projekta)
Ciljani razvoj gospodarskih-poduzetničkih
zona
Gospodarska zona Mali Bukovec
Gospodarska zona Sveti Petar
Geotermalni izvor Lunjkovec-Kutnjak
pokretač gospodarskog i društvenog
razvoja Općine Mali Bukovec
Razvojna agencija SjeverDAN d.o.o. i Veleučilište
Varaždin
Razvojna agencija SjeverDAN d.o.o.
Razvojna agencija SjeverDAN d.o.o.
Općina Trnovec
Bartolovečki
Općina Mali Bukovec
Općina Mali Bukovec
Gospodarstvo
projekt nije započeo
Gospodarstvo
projekt je završen
Gospodarstvo
projekt nije započeo-u
fazi evaluacije
Gospodarstvo
prijedlog projekta
Gospodarstvo
Gospodarstvo
prijedlog projekta
prijedlog projekta
Općina Mali Bukovec
Gospodarstvo
prijedlog projekta
Varaždinska županija
Gospodarstvo
projekt nije započeo-u
fazi evaluacije
304.
Inovativni poduzetnički put
305.
Projekt optimalne strategije i
rehabilitiranja županijskih i lokalnih cesta
Varaždinske županije
Županijska uprava za ceste
Varaždinske županije
Infrastruktura
projekt nije započeo-u
fazi evaluacije
306.
Rekonstrukcija ŽC 2175 Visoko - Sudovec
Županijska uprava za ceste
Varaždinske županije
Infrastruktura
projekt se provodi
Županijska uprava za ceste
Varaždinske županije
Infrastruktura
projekt se provodi
307.
308.
309.
310.
311.
312.
313.
314.
315.
316.
317.
318.
Rekonstrukcija postojećih županijskih i
lokalnih cesta uz rješavanje deniveliranih
prijelaza sa željezničkom prugom
(izgradnja novih ili rekonstrukcija
postojećih nadvožnjaka)
Optimalno programiranje prirode u
pograničnom području
Izgradnja brze ceste Varaždin -ðurmanec
Komunalna infrastruktura poslovne zone
Izgradnja sustava kanalizaciji i odvodnje u
Ivancu
Izgradnja i modernizacija nerazvrstanih
cesta
Izgradnja spoja ulice R.Rajtera i M.Maleza
Izgradnja i modernizacija lokalnih cesta
Prometnice
Plan prostornog ureñenja grada i detaljni
plan ureñenja prostora
Asfaltiranje lokalnih prometnica
Ureñenje državne ceste D35 - dionice od
Županijska uprava za ceste
Varaždinske županije
Grad Ivanec
Grad Ivanec
Infrastruktura
Infrastruktura
projekt nije započeo-u
fazi evaluacije
projekt nije započeo
projekt se provodi
Grad Ivanec
Infrastruktura
projekt se provodi
Grad Ivanec
Infrastruktura
projekt se provodi
Grad Ivanec
Grad Ivanec
Grad Ivanec
Infrastruktura
Infrastruktura
Infrastruktura
projekt se provodi
prijedlog projekta
prijedlog projekta
Grad Varaždinske Toplice
Infrastruktura
projekt se provodi
Općina Cestica
Općina Maruševec
Infrastruktura
Infrastruktura
projekt se provodi
projekt nije započeo
Infrastruktura
83
319.
320.
321.
322.
323.
324.
325.
326.
327.
328.
329.
330.
331.
332.
333.
334.
335.
336.
Jurketinca do Ivanca sa izgradnjom
biciklističke staze i odvodnjom oborinskih
voda
Modernizacija nerazvrstanih cesta na
području Općine Maruševec u dužini od 15
km i Modernizacija nerazvrstanih cesta na
području Općine Maruševec
Izgradnja II faze kanalizacijske mreže i
izrada projektne dokumentacije za
jugoistočni dio općine Maruševec i
Nastavak izgradnje kanalizacijske mreže u
Općini Maruševec-spojeni u jedan projekt
Izgradnja kanalizacijske mreže na
području Općine Maruševec
Izrada projekata za rješavanje odvodnje
oborinskih voda sa grañevinskim radovima
Poboljšanje snabdijevanja električnom
energijom-rekonstrukcija n.n. električne
mreže u naseljima Greda i Koskovec
Izgradnja grobne kuće u Druškovcu
Sanacija i adaptacija zgrade stare osnovne
škole u Maruševcu i privoñenje objekta
svrsi
Odvodnja područja općine Beretinec I faza
- naselje Beretinec
Izrada kanalizacijskog sustava
Modernizacija cestovne infrastrukture
Modernizacija nerazvrstane ceste u
Draškoviću
Modernizacija (asfaltiranje) nerazvrstanih
cesta
Izgradnja javne rasvjete
Modernizacija lokalne ceste
Izgradnja plinske mreže
Izgradnja vodovodnih mreža
Modernizacija nerazvrstanih cesta
Završetak plinoopskrbe i vodoopskrbe u
rubnim dijelovima općine
Modernizacija električne mreže
izgradnjom trafostanica i zamjenom
dotrajalih vodova pretežno u rubnim
područjima općine
Općina Maruševec
Infrastruktura
projekt se provodi
Općina Maruševec
Infrastruktura
projekt je u fazi pripreme
za realizaciju
Općina Maruševec
Infrastruktura
projekt nije započeo
Općina Maruševec
Infrastruktura
projekt se provodi
Općina Maruševec
Infrastruktura
projekt je završen
Općina Maruševec
Infrastruktura
projekt se neće realizirati
Općina Beretinec
Infrastruktura
projekt se provodi
Općina Beretinec
Općina Beretinec
Infrastruktura
Infrastruktura
projekt se provodi
projekt se provodi
Općina Breznica
Infrastruktura
projekt se provodi
Općina Breznica
Infrastruktura
projekt se provodi
Općina Breznica
Općina Breznica
Općina Breznica
Općina Breznica
Općina Breznički Hum
Infrastruktura
Infrastruktura
Infrastruktura
Infrastruktura
Infrastruktura
projekt se provodi
projekt se provodi
projekt nije započeo
projekt se provodi
prijedlog projekta
Općina Breznički Hum
Infrastruktura
prijedlog projekta
Općina Breznički Hum
Infrastruktura
prijedlog projekta
84
337.
338.
339.
340.
341.
342.
343.
344.
345.
346.
347.
348.
349.
350.
351.
352.
353.
354.
355.
356.
Izgradnja kanalizacijske mreže
Izgradnja nogostupa Doljan-Turčin,
Stjepana Radića Beletinec i Vinogradska
Sveti Ilija
Opremanje poduzetničke zone
komunalnom infrastrukturom
Modernizacija nerazvrstanih cesta
Izgradnja brze ceste Varaždin ðurmanec
Izgradnja cestovne infrastrukture i
ureñenja naselja
Izgradnja društvene infrastrukture
Sustav navodnjavanja (iz jezera HE
Dubrava) i odvodnje
Rekonstrukcija i sanacija lokalnih cesta
Sanacija i održavanje nerazvrstanih cesta
Ureñenje mjesnog groblja
Infrastrukturno integriranje ruralnog
područja
Komunalno opremanje industrijske zone
Istok u Ludbregu (mjera
br.4:"Unapreñenje poduzetničke klime i
infrastrukture")
Komunalno opremanje gospodarske zone
Sjever (mjera br.4:"Unapreñenje
poduzetničke klime i infrastrukture")
Izgradnja kanalizacije dijela naselja
Remetinec i Novi Marof
Kvalitetno rješavanje pitanja opskrbe
električnom energijom Grada Novog
Marofa (HEP)
Izgradnja zaobilaznice Novog Marofa i
ureñenje centra grada (Hrvatske ceste)
Rješavanje pitanja vodoopskrbe Grada
Novog Marofa (Varkom)
Izgradnja kanalizacije u Krču i pripreme
za izgradnju u Grani, Makojišću Gornjem i
Možñencu
Sanacija i adaptacija društvenih domova
(Strmec, Presečno, Grana, Kamena Gorica,
Završje, Ključ, Krč, Oštrice, G. Makojišće,
Općina Sveti Ilija
Infrastruktura
projekt se provodi
Općina Sveti Ilija
Infrastruktura
projekt nije započeo
Općina Vinica
Infrastruktura
projekt nije započeo
Općina Vinica
Općina Bednja
Infrastruktura
Infrastruktura
projekt se provodi
projekt nije započeo
Općina Sračinec
Infrastruktura
projekt nije započeo
Općina Veliki Bukovec
Infrastruktura
projekt se provodi
Općina Veliki Bukovec
Infrastruktura
prijedlog projekta
Općina Veliki Bukovec
Općina Veliki Bukovec
Općina Veliki Bukovec
Infrastruktura
Infrastruktura
Infrastruktura
projekt se provodi
projekt se provodi
projekt se provodi
Grad Lepoglava
Infrastruktura
prijedlog projekta
Grad Ludbreg
Infrastruktura
projekt se provodi
Grad Ludbreg
Infrastruktura
projekt se provodi
Grad Novi Marof
Infrastruktura
projekt je završen
Grad Novi Marof
Infrastruktura
projekt se provodi
Grad Novi Marof
Infrastruktura
projekt nije započeo
Grad Novi Marof
Infrastruktura
projekt se provodi
Grad Novi Marof
Infrastruktura
projekt nije započeo
Grad Novi Marof
Infrastruktura
projekt nije započeo
85
357.
358.
359.
360.
361.
362.
363.
364.
365.
Sudovec, Podrute)
Asfaltiranje nerazvrstanih cesta
Prostorni plan Varaždinske županijeizmjene i dopune
Opskrba pitkom vodom
Održavanje nerazvrstanih cesta
Javna rasvjeta
Izgradnja prometne,komunalne i
energetske infrastrukture u Poduzetničkoj
zoni Kneginec
Odvodnja dijela područja Općine
Martijanec sa pješačko-biciklističkom
stazom
Modernizacija nerazvrstanih cesta
Obnova (rekonstrukcija ) lokalnih
vodovoda
Grad Novi Marof
Županijski zavod za
prostorno ureñenje
Općina Petrijanec
Općina Petrijanec
Općina Petrijanec
Infrastruktura
projekt se provodi
Infrastruktura
projekt se provodi
Infrastruktura
Infrastruktura
Infrastruktura
projekt se provodi
projekt se provodi
projekt se provodi
Općina Gornji Kneginec
Infrastruktura
projekt se provodi
Općina Martijanec
Infrastruktura/turizam
projekt se provodi
Općina Martijanec
Infrastruktura
projekt se provodi
Općina Visoko
Infrastruktura
projekt se provodi
366.
Izgradnja poslovno-stambenog objekta
Općina Visoko
Infrastruktura
prijedlog projekta
367.
Izgradnja brze ceste Zabok-Breznički
Hum-Visoko-Križevci
Općina Visoko
Infrastruktura
prijedlog projekta
368.
Izgradnja i modernizacija cestovne
infrastrukture i izgradnja plinovoda
Općina Visoko
Infrastruktura
projekt se provodi
369.
Izgradnja kanalizacijske mreže
Općina Ljubešćica
Infrastruktura
projekt se provodi
370.
Izgradnja i modernizacija cestovne
infrastrukture te proširenje i izgradnja
plinske i vodovodne mreže-rekonstrukcija
postojeće
Općina Ljubešćica
Infrastruktura
projekt nije započeo
Općina Trnovec
Bartolovečki
Infrastruktura
prijedlog projekta
Općina Mali Bukovec
Infrastruktura
prijedlog projekta
371.
372.
Izgradnja infrastrukture u poduzetničkoj
zoni
Opremanje gospodarskih zona u Općini
Mali Bukovec
373.
Obnova društvene infrastrukture
Općina Mali Bukovec
Infrastruktura
prijedlog projekta
374.
Izgradnja kanalizacijske mreže u Općini
Mali Bukovec (Kanalizacijska mreža u
Općini Mali Bukovec)
Općina Mali Bukovec
Infrastruktura
prijedlog projekta
86
375.
Obnova i rekonstrukcija ŽC 2079
Slokovec-Kapela Podravska-Mali BukovecLegrad
376.
Općina Mali Bukovec
Infrastruktura
prijedlog projekta
EIB II
Općina Donja Voća
Infrastruktura
projekt je završen
377.
Nerazvrstane ceste Markači i Cikačovi
brijeg
Općina Donja Voća
Infrastruktura
projekt je završen
378.
Pješačka staza
Općina Donja Voća
Turizam/ Infrastruktura
projekt nije započeo
Općina Donja Voća
Infrastruktura
projekt nije započeo
Općina Donja Voća
Infrastruktura
projekt nije započeo
Općina Donja Voća
Infrastruktura
prijedlog projekta
Općina Donja Voća
Infrastruktura
projekt je završen
379.
380.
381.
382.
Asfaltiranje ceste Kapelica sv. Ivana Bijelež
Asfaltiranje nerazvrstanih cesta iz vlastitog
programa
Program vodoopskrbe visinske zone
Gornje Voće"
Vodovodna mreža u zaselku Kišići Vuhani
383.
Rekonstrukcija niskonaponske mreže u
naselju Rijeka Voćanska
Općina Donja Voća
Infrastruktura
projekt je završen
384.
Izgradnja trafostanice - Rijeka Voćanska
Općina Donja Voća
Infrastruktura
projekt nije započeo
385.
Rekonstrukcija niskonaponske mreže i
uvoñenje javne rasvjete u dijelu centra
Donje Voće
Općina Donja Voća
Infrastruktura
projekt nije započeo
386.
Rekonstrukcija niskonaponske mreže i
uvoñenje javne rasvjete u dijelu centra
Gornje Voće
Općina Donja Voća
Infrastruktura
projekt nije započeo
387.
Uvoñenje javne rasvjete u naselju Slivarsko
Općina Donja Voća
Infrastruktura
projekt nije započeo
Općina Donja Voća
Infrastruktura
projekt se provodi
388.
Ureñenje i opremanje grobne kuće
87
Revidiranje 2010.
Redni
br.
1.
Prijavitelj projekta
Naziv projekta
Grad Ludbreg
MJERA 10 - poticanje ekoloske i
tradicijske poljoprivrede
Razvoj obiteljskih gospodarstava
Unapreñenje poduzetničke klime i
infrastrukture
Faza projekta
Proračun
Područje
projekt je u fazi realizacije
poljoprivreda
projekt je u fazi realizacije
poljoprivreda
projekt je u fazi realizacije
poljoprivreda
2.
Grad Novi Marof
Organiziranje seoskih gospodarstava za
bavljenje seoskim turizmom (Grad Novi
Marof, obiteljska gospodarstva)
Ovisno o interesu OPG-a, Planira se
uključivanje sredstava LEADER
programa
poljoprivreda
3.
Općina Klenovnik
Izrada studijskih projekata za eko i
etno turizam i proizvodnju eko hrane
u fazi pripreme projekta
poljoprivreda
4.
Općina Ljubešćica
Organiziranje seoskih gospodarstava
za bavljenje seoskim turizmom i
ekološkim
poljodjelstvom, osnivanje zadruge
projekt nije započeo
poljoprivreda
5.
Grad Ivanec
POSLOVNA ZONA IVANEC - ISTOK
realizirana je kompletna dokumentacija,
a do kraja 2010. godine bit će i
kompletni projekt izgradnje
10.000.000,00 kuna
gospodarstvo
6.
Općina Cestica
Gospodrska zona Cestica
projekt se provodi, a nastavak je projekta
u skopu EU financiranog projekta
Gospodarska zona "Haloze-Zagorje"
2.000.000,00 € u
razdoblju 2010 - 2014
gospodarstvo
88
7.
Općina Cestica
Edukacija
Projektom će se povečati konkurentnost
4 ciljane skupine a to su
gospodarstvenici, turistički djelatnici,
poljoprivrednici i civilno društvo.
8.
Općina Visoko
Opremanje vatrogasnih postrojbi
projekt je u tijeku, realiziran 80%
9.
Općina Beretinec
Izgradnja poduzetničke zone
projekt je u tijeku - izrañen investicijski
elaborat i analiza gospodarskih kretanja,
nastavlja se otkup zemljišta
2.000.000
gospodarstvo
10.
Općina Breznički Hum
Projekt ISO 9001:2008
projekt certifikacije je realiziran
12.000,00
gospodarstvo
11.
Općina Breznički Hum
Izgradnja stambene zgrade za potrebe
Općine,škole i privatnih poduzetnika iz
sustava POS-a
prijedlog
gospodarstvo
12.
Općina Ljubešćica
Realizacija poduzetničke zone
projekt počinje nakon izmjene i dopune
PPUO-a Općine Ljubešćica koji je u
tijeku
gospodarstvo
cca 500.000,00 kn
gospodarstvo
gospodarstvo
89
13.
Općina Veliki Bukovec
Izgradnja Gospodarske zone u Velikom
Bukovcu
pripremljena je studija izvodljivosti i
cost/benefit analiza, Općina je izvršila
zemljišno knjižni upis darovano
zemljišta od strane Vlade RH, a tijekom
2010. godine planira se reguliranje
imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima
privatnog zemljišta, kao i završetak
izrade Izmjena Idejnog projekta.
14.
Grad Lepoglava
Poduzetnička zona Jug 1
pripremljen je master plan, studija
predizvodljivosti, studija izvodljivosti,
cost/benefit analiza te idejno rješenje
15.
Grad Ludbreg
Razvoj obiteljskih gospodarstava
projekt je u fazi realizacije
16.
17.
Grad Ludbreg
Dovrsetak komunalnog opremanja
Zone Istok, Zoni male privrede Istok i
pocetak radova u zoni Sjever.
Grad Ludbreg
SUSTAV GOSPODARENJA
ENERGIJOM U JAVNIM
ZGRADAMA U VLASNISTVU
GRADA LUDBREGA - Mjera 27 /
Prioritet 10 i Mjera 20/ prioritet 8:
razvoj ljudskih resursa
Postojeca zona male privrede A-B u
funkciji od konca 90-ih, preostaje
izgradnja prometnice i javne rasvjete.
Gospodarska zona Istok - radovi na
opremanje na samom zavrsetku i u njoj
posluje nekoliko poduzetnika dok su
ostali u kasnjenju sa izgradnjom posl.
prostora zbog aktualne ekonomske
situacije
Nova zona, zona Sjever je na samom
pocetku opremanja i prije 2011 ne
ocekuju se znacajniji zahvati.
Projekt se provodi, nakon edukacija i
obavljenih detaljnih pregleda zgrada, u
svim javnim zgradama zapocelo se sa
redovitim tjednim ocitavanjem potrosnje
energenata i unosom mjesecnih racuna,
kako bi se uspostavio sustav vodjenja i
nadzora sustava na podrucju grada
Predstoje energetski pregledi i priprema
projekata za rekonstrukcije zgrada
450.000,00 eura
gospodarstvo
2.000.000,00 eura
gospodarstvo
gospodarstvo
3.700.000,00 eura
gospodarstvo
gospodarstvo
90
18.
Grad Ludbreg
Unapreñenje poduzetničke klime i
infrastrukture
projekt je u fazi realizacije
gospodarstvo
19.
Grad Novi Marof
Otvaranje poduzetničkih zona u Beli,
Završju, Možñencu, Oštricama,
Podrutama i Sudovcu
planira se
gospodarstvo
20.
Grad Novi Marof
Poduzetnička zona uz autobusni
kolodvor - ulaganje u tijeku
pripremljen idejni te glavni projekt,
lokacijska i grañevinska dozvola
1.000.000,00 eura
gospodarstvo
21.
Grad Novi Marof
Poduzetnička zona uz ŽC prema Ključu
- ulaganje u tijeku
ulaganje u tijeku - pripremljeno je idejno
rješenje za zonu te idejni projekt za
trafostanicu
500.000,00 eura
gospodarstvo
3.500.000,00 eura
gospodarstvo
22.
Općina Jalžabet
Poduzetnička zona Jalžabet
pripremljen je master plan, cost/benefit
analiza, procjena utjecaja na okoliš,
geotehničke studije, idejno rješenje i
projekt, glavni i izvedbeni projekt te
grañevinska dozvola
23.
Grad Ivanec
Zavičajni muzej Grada Ivanca
prijedlog
turizam
91
- projekt je u fazi izrade razvojnih
strategija, te u stadiju idejnog projekta,
zbog čega se navedeni indikatori u ovom
trenutku ne mogu predvidjeti u realnom
iznosu.
24.
Grad Ivanec
OBNOVA I IZGRADNJA
INFRASTRUKTURE ZA RAZVOJ
TURIZMA NA IVANŠČICI
25.
Općina Cestica
Vinska cesta "Klampotic"
projekt se provodi, a nastavak je projekta
Turistička zona "Haloze-Zagorje"
300.000,00 € u
razdoblju 2010 - 2014
turizam
26.
Općina Cestica
Turistička zajednica Općine Cestica
pripremljeno je idejno rješenje i projekt
500.000,00 kn u
razdoblju 2010 - 2014
turizam
27.
Općina Vinica
Rekonstrukcija, sanacija i prenamjena
objekta kurije Patačić u višenamjensku
(javnu i poslovnu) zgradu
realizirano je idejno rješenje, idejni,
glavni i izvedbeni projekt te lokacijska
dozvola
1.270.000,00 eura
turizam
28.
Općina Sračinec
Izgradnja golf igrališta i turističkih
sadržaja
pripremljeno idejno rješenje i idejni
projekt
Grad Lepoglava
Rekonstrukcija sportsko-rekreativnog
centra
nedostaje investitor, a pripremljeni su
master plan, studija predizvodljivosti i
izvodljivosti, cost benefit analiza, idejno
rješenje i projekt te lokacijska dozvola
29.
turizam
turizam
2.500.000,00 eura
turizam
92
30.
Grad Lepoglava
Brendiranje Grada Lepoglave
pripremljeno je idejno rješenje
150.000 EUR
turizam
31.
Grad Lepoglava
Ureñenje budućeg centra Grada
pripremljen je master plan te idejno
rješenje i idejni projekt
2.000.000,00 EURA
turizam
32.
Grad Lepoglava
Revitalizacija Ravne gore i Ivančice u
tirističke svrhe
pripremeljeno je samo idejno rješenje
500.000,00 euraa
turizam
33.
Grad Novi Marof
Razvoj i promocija turističkih
potencijala Grada Novog Marofa
projekt se provodi-kontinuirano
34.
Grad Novi Marof
Oživljavanje kulturno-zabavnih i
športsko-rekreativnih aktivnosti
projekt se provodi, a obuhvaća sanaciju
postojećih društvenih domova i
izgradnju novih, gradnju i adaptaciju
igrališta, sufinanciranje programa udruga
i klubova iz kulture i športa
35.
Grad Novi Marof
Organiziranje seoskih gospodarstava za
bavljenje seoskim turizmom
ovisno o interesu OPG-a
turizam
400.000,00 kn
turizam
turizam
93
36.
Grad Novi Marof
Gradnja trga u Novom Marofu
planira se
5.000.000,00 EUR
turizam
37.
Grad Novi Marof
Turističko rekreacijski centar Topličica
pripremljen je master plan, idejno
rješenje i projekt
3,500.000,00 EUR
turizam
38.
Grad Novi Marof
Razvojno trgovački centar
pripremljen je master plan, studija
predizvodljivosti, idejno rješenje, idejni
projekt te lokacijska dozvola
8,500.000,00 EUR
turizam
39.
Općina Klenovnik
Izrada studijskih projekata za eko i
etno turizam i proizvodnju eko hrane
u fazi pripreme projekta
40.
Općina Breznički Hum
Ureñenje centra Brezničkog Hum
projekt ureñenja centra naselja Breznički
Hum, tj. postojećeg lokaliteta "stara
pumpa"
3.000,00
turizam
"Flora i fauna područja Općine Veliki
Bukovec"
odabrana lokacija projekta, Općina
namjerava ovaj projekt kandidirati za
sufinanciranje od strane Ministarstva.
Rok realizacije Projekta zavisit će o
iznosu sredstava za sufinanciranje.
85.000,00
turizam
41.
Općina Veliki Bukovec
turizam
94
Općina Visoko
Izgradnja vinskih cesta
projekt je u tijeku, provodi se od 2005.očekivani kraj 2011., realiziran 90%
Općina Ljubešćica
Organiziranje seoskih gospodarstava
za bavljenje seoskim turizmom i
ekološkim
poljodjelstvom, osnivanje
zadruge
projekt nije započeo
turizam
44.
Općina Ljubešćica
Razvoj turističkih sadržaja:osmisliti i
organizirati korištenje potencijalnih
turističkih resursa:lovni turizam,
lovački dom „Budinec“ i pješačkoplaninarske staze na Kalnik:
projekt nije započeo
turizam
45.
Općina Ljubešćica
Razvoj turističkih sadržaja: Ljubeška
pomlica
projekt je završen 2009. godine
turizam
MODERNIZACIJA
NERAZVRSTANIH CESTA NA
PODRUČJU OPĆINE VIDOVEC
pripremljen je izvedbeni projekt,
Trenutno je u postupku odabir
najpovoljnijeg ponuditelja za izvoñenje
radova na modernizaciji i sanaciji
nerazvrstanih cesta na području Općine
Vidovec.
800.000,00 EUR
infrastruktura
SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH
VODA
pripremljen je idejni i glavni projekt te
lokacijska dozvola, trenutno je u izradi
idejni projekt razdjelnog sustava
odvodnje naselja Tužno i idejnog
rješenja ureñaja za pročišćavanje
otpadnih voda u naselju Tužno
800.000,00 EUR
infrastruktura
42.
43.
46.
47.
Općina Vidovec
Općina Vidovec
cca.2.000.000,00 kn
turizam
95
48.
49.
Grad Ivanec
Grad Ivanec
POSLOVNA ZONA IVANEC - ISTOK
realizirana je kompletna dokumentacija,
a do kraja 2010. godine bit će i
kompletni projekt izgradnje
10.000.000,00 kuna
infrastruktura
Izgradnja sustava odvodnje u Ivancu
u planu je izgradnja kanalizacijskog
kolektora u pojedinim naseljima, kao i
izrada glavnog projekta cjelokupnog
kanalizacijskog sustava
ovisno o etapi projekta
infrastruktura
nije poznata, budući da
glavni projekt nije
ishoñen
infrastruktura
22.000.000,00 kuna
infrastruktura
50.
Grad Ivanec
Izgradnja Sportsko rekreacijskog
centra
Tijekom 2009. godine izrañen je Detaljni
plan ureñenja zone sportsko
rekreacijskog centra "Jezera" kao
pretpostavka daljnjeg planiranja i
realizacije projekta
51.
Grad Ivanec
Centar za kulturu
do sad je prikupljena kompletna
dokumentacija
52.
Grad Ivanec
OBNOVA I IZGRADNJA
INFRASTRUKTURE ZA RAZVOJ
TURIZMA NA IVANŠČICI
- projekt je u fazi izrade razvojnih
strategija, te u stadiju idejnog projekta,
zbog čega se navedeni indikatori u ovom
trenutku ne mogu predvidjeti u realnom
iznosu.
53.
Općina Cestica
Modernizacija cesta
pripremljeni su idejno rješenje i projekt
te studija izvodljivosti, u pripremi su
glavni i izvedbeni projekt
infrastruktura
ca 1.500.000,00 EURA
u razdoblju 2010 - 2013
infrastruktura
96
54.
Općina Cestica
Izgradnja vodovoda
izrañena studija izvodljivosti, idejno
rješenje i projekt, a u pripremi su glavni
i izvedbeni projekt
cca 1.000.000,00 EURA
u razdoblju 2010 - 2013
infrastruktura
55.
Općina Beretinec
Odvodnja područja općine Beretinec I
faza - naselje Beretinec
projekt je u tijeku
1.500.000
infrastruktura
56.
Općina Beretinec
Izgradnja poduzetničke zone
projekt je u tijeku - izrañen investicijski
elaborat i analiza gospodarskih kretanja,
nastavlja se otkup zemljišta
2.000.000
infrastruktura
1.000.000
infrastruktura
57.
Općina Beretinec
Izgradnja osnovne škole sa školskom
sportskom dvoranom
Općini je potrebna suglasnost od
Varaždinske županije da uvrsti Program
izgradnje osnovne škole za naselje
Beretinec u mrežu školstva kako bi se
prišlo izradi projektno tehničke
dokumentacije i dozvole te otkupu
zemljišta
58.
Općina Breznički Hum
Projekt ISO 9001:2008
projekt certifikacije je realiziran
12.000,00
infrastruktura
59.
Općina Breznički Hum
Igraonica za djecu
prijedlog
14.000,00
infrastruktura
97
60.
Općina Breznički Hum
Izgradnja ceste Švajcarija (naselje
Butkovec)
projekt je realiziran 2009. godine
56.000,00
infrastruktura
61.
Općina Breznički Hum
Izgradnja nogostupa uz ŽC 2171
projekt je realiziran 2009. godine
28.000,00
infrastruktura
62.
Općina Breznički Hum
Solarna LED rasvjeta
prijedlog
30.000,00
infrastruktura
63.
Općina Breznički Hum
Ureñenje centra Brezničkog Hum
projekt ureñenja centra naselja Breznički
Hum, tj. postojećeg lokaliteta "stara
pumpa"
3.000,00
infrastruktura
64.
Općina Breznički Hum
Izgradnja vodovoda Šćepanje-Radešić
pripremljeno je idejno rješenje i projekt
te glavni projekt
45.000,00
infrastruktura
65.
Općina Breznički Hum
Izgradnja dječjeg vrtića u Brezničkom
Humu
pripremljena je potrebna dokumentacija
1.250.000,00
infrastruktura
98
66.
Općina Breznički Hum
Projekt ureñenja objekta Stara škola
pripremljen je glavni projekt
67.
Općina Sveti Ilija
Biljni pročistač
izrañena je kompletna dokumentacija,
čeka se potpisivanje ugovora s
Hrvatskim vodama
68.
Općina Sveti Ilija
MODERNIZACIJA
NERAZVRSTANIH CESTA EIB II
izrañen je idejni, glavni i izvedbeni
projekt - svi radovi su završeni u
listopadu 2009.
14.000,00
infrastruktura
infrastruktura
260.273 EURA
infrastruktura
69.
Općina Sveti Ilija
Izgradnja dvorane za OŠ Beletinec
gotova je kompletna dokumentacija,
potpisan je ugovor s Min. regionalnog
razvoja, čeka se raspisivanje natječaja za
odabir izvoñača
70.
Općina Vinica
MODERNIZACIJA
NERAZVRSTANIH CESTA
-
300.000 eura
infrastruktura
71.
Općina Vinica
ODVODNJA OTPADNIH VODA
PODRUČJA OPĆINE VINICA
realizirano je idejno rješenje, idejni,
glavni i izvedbeni projekt te lokacijska
dozvola
7.500.000 eura
infrastruktura
infrastruktura
99
Općina Sračinec
Izgradnja dječjeg vrtića
pripremljena je kompletna
dokumentacija
73.
Općina Sračinec
Izgradnja i sanacija nerazvrstanih cesta
nakon izgradnje kanalizacije
pripremljena studija izvodljivosti,
geotehničke studije, idejno rješenje i
projekt, glavni te izvedbeni projekt,
lokacijska i grañevinska dozvola
infrastruktura
74.
Općina Sračinec
Izgradnja golf igrališta i turističkih
sadržaja
pripremljeno idejno rješenje i idejni
projekt
infrastruktura
75.
Općina Sračinec
Izgradnja sustava kanalizacije i
odvodnje
pripremljena je kompletna
dokumentacija
infrastruktura
76.
Općina Sračinec
komunalno opremanje i proširenje
poslovne zone
pripremljeno je idejno rješenje
infrastruktura
77.
Općina Sračinec
Komunalno opremanje i proširenje
stambene zone
pripremljeno je idejno rješenje
infrastruktura
72.
1.000.000,00
infrastruktura
100
78.
Općina Veliki Bukovec
Projekt odvodnje Općine Veliki
Bukovec
79.
Općina Veliki Bukovec
Izgradnja Gospodarske zone u Velikom
Bukovcu
80.
Općina Klenovnik
Asfaltiranje nerazvrstanih cesta
81.
Općina Klenovnik
82.
83.
pripremljen idejni projekt; rokovi
realizacije projekta su se produžili zbog
rješavanja imovinsko-pravnih odnosa
dijela zemljišta u državnom vlasništvu,
te zbog nedostatka sredstava za
financiranje izrade Glavnog projekta.
pripremljena je studija izvodljivosti i
cost/benefit analiza, Općina je izvršila
zemljišno knjižni upis darovano
zemljišta od strane Vlade RH, a tijekom
2010. godine planira se reguliranje
imovinsko-pravnih odnosa sa vlasnicima
privatnog zemljišta, kao i završetak
izrade Izmjena Idejnog projekta.
3.700.000,00 eura
infrastruktura
450.000,00 eura
infrastruktura
projekti su na rezviziji u Prometnom
fakultetu u Zagrebu, pripremljen glavni
projekt
300.000,00 eura
infrastruktura
Izgradnja vodovodne mreže u visokoj
zoni Klenovnika
projekti su gotovi, pribavljanje
grañevinske dozvole je u tijeku
4.800.000,00 kn
infrastruktura
Općina Klenovnik
Izgradnja komunalne infrastrukture u
centru Klenovnika - kanalizacija
projekti su na doradi jer su izrañeni u
2002. godini
infrastruktura
Općina Klenovnik
Projekti za modernizaciju svih
preostalih nerazvrstanih cesta u
Klenovniku
pripremljeni svi projekti, po raspisu EIBa III nominirat će se za financiranje
infrastruktura
101
84.
Grad Lepoglava
Odvodnja i pročišćavanje otpadnih
voda Grada Lepoglave
85.
Grad Lepoglava
Poduzetnička zona Faza 1 - izgradnja
prometnice
86.
Grad Lepoglava
Poduzetnička zona Jug 1
87.
Grad Lepoglava
88.
89.
izrañena je cost benefit analiza te idejni
projekt
10.000.000,00 eura
infrastruktura
400.000
infrastruktura
pripremljen je master plan, studija
predizvodljivosti, studija izvodljivosti,
cost/benefit analiza te idejno rješenje
2.000.000,00 eura
infrastruktura
Muzej čipke i čikarstva - ureñenje
pavlinskog samostana Lepoglava
pripremljen je master plan, studija
predizvodljivosti, idejno rješenje te
idejni projekt
3.000.000,00 eura
infrastruktura
Grad Lepoglava
Fotonaponski paneli na osnovnoj školi
pripremljeno je idejno rješenje i idejni
projekt - slijedi javni natječaj za izvedbu
50.000,00 eura
infrastruktura
Grad Lepoglava
Reciklažno dvorište / odlagalište
grañevinskog materijala
pripremljen je master plan, studija
predizvodljivosti i izvodljivosti, cost
benefit analiza te idejno rješenje
150.000,00 eura
infrastruktura
102
nedostaje investitor, a pripremljeni su
master plan, studija predizvodljivosti i
izvodljivosti, cost benefit analiza, idejno
rješenje i projekt te lokacijska dozvola
2.500.000,00 eura
infrastruktura
90.
Grad Lepoglava
Rekonstrukcija sportsko-rekreativnog
centra
91.
Grad Lepoglava
Toplifikacija naselja na drvenu
biomasu
pripremljen je master plan, studija
predizvodljivosti i izvodljivosti, idejno
rješenje i projekt
20.000.000,00 eura
infrastruktura
92.
Grad Lepoglava
Obnova dječjeg vrtića Lepoglava
pripremljeno je idejno rješenje
500.000,00 eura
infrastruktura
Dovrsetak komunalnog opremanja
Zone Istok, Zoni male privrede Istok i
pocetak radova u zoni Sjever.
Postojeca zona male privrede A-B u
funkciji od konca 90-ih, preostaje
izgradnja prometnice i javne rasvjete.
Gospodarska zona Istok - radovi na
opremanje na samom zavrsetku i u njoj
posluje nekoliko poduzetnika dok su
ostali u kasnjenju sa izgradnjom posl.
prostora zbog aktualne ekonomske
situacije
Nova zona, zona Sjever je na samom
pocetku opremanja i prije 2011 ne
ocekuju se znacajniji zahvati.
3.700.000,00 eura
infrastruktura
Izgradnja reciklažnog dvorišta
odmah po okoncanju postupka
izvlastenja moci ce se nastaviti sa
pribavljanjem ostale dokumentacije
(Glavni i izvedbeni projekt, ishodjenje
gradjevinske dozvole)
2.930.000,00 eura
infrastruktura
93.
94.
Grad Ludbreg
Grad Ludbreg
103
Grad Ludbreg
Izgradnja školske sportske dvorane
(Mjera 16:"Poticanje športskozdravstvenih aktivnosti)
projekt završen
3.000.000,00 eura
infrastruktura
96.
Grad Ludbreg
Izgradnja tribina-stadion
NK"Podravina" (mjera
br.16:"Poticanje športsko-zdravstvenih
aktivnosti)
projekt se provodi
4.500.000,00 kn
infrastruktura
97.
Grad Ludbreg
Sanacija komunalnog odlagališta
smeća (mjera br.24:"Razvoj sustava
gospodarenja otpadom")
projekt se provodi– 2012.g.
21.496.000,00 kn
infrastruktura
98.
Grad Ludbreg
Izgradnja pročistača otpadnih voda
grada Ludbrega i kanalizacijske mreže
projekt se provodi – kraj 2012.g.
24.660.000 eura
infrastruktura
99.
Grad Ludbreg
Projekt izmjene postojece javne rasvjete
Grada Ludbrega sa energetski
štedljivom - Prioritet 10, mjera 27
Predinvesticijska studija u fazi izrade.
Analiza postojeceg stanja zavrsena.
Predstoji faza testiranja pojedinih tipova
svjetiljki i ucinaka ustede.
min. 200.000 eura max. 500.000 eura
infrastruktura
100.
Grad Novi Marof
Preseljenje športskog parka i ureñenje
centra Grada
projekt se provodi-početak 2009.
95.
infrastruktura
104
101.
Grad Novi Marof
Izgradnja Kulturnog centra u Novom
Marofu
projekt se provodi - procjena
završetka:31.12.2010.
3.850.000,00 EUR
infrastruktura
102.
Grad Novi Marof
Poduzetnička zona uz ŽC prema Ključu
- ulaganje u tijeku
pripremljeno je idejno rješenje za zonu
te idejni projekt za trafostanicu
500.000,00 eura
infrastruktura
103.
Grad Novi Marof
Gradnja županijske ceste Novi Marof
(Krč) - Remetinec
planira se
3,000.000,00 EUR
infrastruktura
104.
Grad Novi Marof
Kvalitetno rješavanje pitanja opskrbe
električnom energijom Grada Novog
Marofa (HEP)
planira se
1.000.000,00 eura
infrastruktura
105.
Grad Novi Marof
Izgradnja zaobilaznce Novog Marofa i
ureñenje centra grada (Hrvatske ceste)
planira se; pripremljeno je idejno
rješenje
8,000.000,00 EUR
infrastruktura
106.
Grad Novi Marof
Izgradnja OŠ Remetinec
projekt se provodi - završetak 2010.
2,200.000,00 EUR
infrastruktura
105
107.
Grad Novi Marof
Izgradnja doma umirovljenika
planira se
infrastruktura
108.
Grad Novi Marof
Izgradnja nove zgrade Centra za
socijalnu skrb Novi Marof
(Ministarstvo zdravstva i socijalne
skrbi)
dokumentacija je pripremljena; početak
izgradnje u 2010. godini
700.000,00 EUR
infrastruktura
109.
Grad Novi Marof
Gradnja groblja s mrtvačnicom u
Novom Marofu - plan
planira se
2,000.000,00 EUR
infrastruktura
110.
Grad Novi Marof
Rekonstrukcija postojećih županijskih i
lokalnih cesta uz rješavanje
deniveliranih prijelaza sa željezničkom
prugom (izgradnja novih i
rekonstrukcija postojećih nadvožnjaka)
projekt se provodi
3,000.000,00 EUR
infrastruktura
111.
Grad Novi Marof
Otvaranje poduzetničkih zona u Beli,
Završju, Možñencu, Oštricama,
Podrutama i Sudovcu
planira se
112.
Grad Novi Marof
Poduzetnička zona uz autobusni
kolodvor - ulaganje u tijeku
pripremljen idejni te glavni projekt,
lokacijska i grañevinska dozvola
infrastruktura
1,000.000,00 EUR
infrastruktura
106
113.
Grad Novi Marof
Izgradnja društvenog doma u
Remetincu
projekt završen u 2009. godini
114.
Grad Novi Marof
Kvalitetno rješavanje pitanja
vodoopskrbe područja Grada Novog
Marofa
projekt je u tijeku
115.
Grad Novi Marof
Prva faza izgradnje transportnog
cjevovoda PK "Presečno" PK "Paka" i
centralnih vodoopskrbnih grañevina završetak 2012. godine
projekt se provodi - završetak 2012.
2.500.000,00 EUR
infrastruktura
116.
Grad Novi Marof
Izgradnja kanalizacijske mreže dijela
naselja Novi Marof, Remetinec i Krč
projekt se provodi
1,700.000,00 EUR
infrastruktura
117.
Grad Novi Marof
Gradnja kolektora industrijske zone
Novi Marof
planira se; pripremljeni su idejni i glavni
projekt te lokacijska i grañevinska
dozvola
2,000.000,00 EUR
infrastruktura
118.
Grad Novi Marof
Gradnja trga u Novom Marofu
planira se
5,000.000,00 EUR
infrastruktura
480.000,00 eura
infrastruktura
infrastruktura
107
119.
Grad Novi Marof
Sanacija lokaliteta i arheološka
istraživanja na Grebengradu - u tijeku
projekt se provodi
140.000,00 EUR
infrastruktura
120.
Grad Novi Marof
Gradnja športske dvorane uz osnovnu
školu Remetinec
planira se
1,000.000,00 EUR
infrastruktura
121.
Grad Novi Marof
Razvojno trgovački centar
pripremljen je master plan, studija
predizvodljivosti, idejno rješenje, idejni
projekt te lokacijska dozvola
8,500.000,00 EUR
infrastruktura
Poduzetnička zona Jalžabet
pripremljen je master plan, cost/benefit
analiza, procjena utjecaja na okoliš,
geotehničke studije, idejno rješenje i
projekt, glavni i izvedbeni projekt te
grañevinska dozvola
3.500.000,00 eura
infrastruktura
Nova zgrada Državnog arhiva u
Varaždinu
- projektna dokumentacija je
pripremljena u potpunosti, no nije
dobivena potvrda Glavnog projekta od
strane nadležne službe zbog neriješenih
vlasničkih odnosa na parceli
4 000 000 EUR
infrastruktura
Izgradnja zgrade Gradske knjižnice
- potrebo je faktično realizirati
predmetnu česticu kao lokaciju za
izgradnju knjižnice, izraditi posebnu
geodetsku podlogu te sklopiti ugovor o
pravu grañenja
7,664.000 EUR
infrastruktura
122.
123.
124.
Općina Jalžabet
Grad Varaždin
Grad Varaždin
108
125.
Grad Varaždin
Poslovni prostor za Zavod za znanstveni
rad HAZU u Varaždinu
- problem pronalaska adekvatnog
prostora za rad Zavoda za znanstveni rad
HAZU Varaždin
infrastruktura
126.
Grad Varaždin
Komunalno opremanje bio-tehnološkog
parka Brezje
Projekt će se realizirati nakon izgradnje
infrastrukture potrebne za projekt
infrastruktura
127.
Grad Varaždin
PROJEKT IZGRADNJE I
UVOðENJA GEOGRAFSKOG
INFORMACIJSKOG SUSTAVA
GRADA VARAŽDINA (GIS-GV)
projekt je kompletno dovršen
750.000,00 eura
infrastruktura
128.
Grad Varaždin
Pretvorba organskog otpada u energiju
pribavljen je idejni projekt te idejno
rješenje
10.000.000,00
infrastruktura
129.
Grad Varaždin
IZGRADNJA PODVOŽNJAKA
ANINA ULICA- ULICA VILKA
NOVAKA - VARAŽDIN
pribavljeno je idejno riješenje
5.600.000,00 eura
infrastruktura
130.
Grad Varaždin
IZGRADNJA PODVOŽNJAKA U
ULICI PAVLEKA MIŠKINE VARAŽDIN
pribavljeno je idejno riješenje
400.000,00 eura
infrastruktura
109
131.
Grad Varaždin
IZGRADNJA OBUHVATNOG
KANALIZACIJSKOG KOLEKTORA
GRADA VARAŽDINA
pribavljeno je idejno riješenje te idejni
projekt, izrada glavnog projekta i
lokacijske dozvole je u tijeku
17.000.000,00 eura
infrastruktura
132.
Općina Gornji Kneginec
Kanalizacijska mreža u naselju
Kneginec Gornji
realizirano je idejno rješenje, idejni,
glavni projekt te lokacijska dozvola
6.000.000,00 kn
infrastruktura
133.
Općina Gornji Kneginec
Kanalizacijska mreža u naselju Turčin
realizirano je idejno rješenje, idejni,
glavni i izvedbeni projekt te lokacijska i
grañevinska dozvola
2.000.000 kn
infrastruktura
134.
Općina Gornji Kneginec
Izgradnja komunalne infrastrukture
(prometnice, vodoopskrba, odvodnja,
telekomunikacije i plinovod) u
Poduzetničkoj zoni Kneginec sjeveroistok
realizirano je idejno rješenje, idejni,
glavni i izvedbeni projekt te lokacijska i
grañevinska dozvola
135.
Općina Gornji Kneginec
Kanalizacijska mreža u naselju
Varaždin Breg
pripremljeno je idejno rješenje i idejni
projekt
12.000.000 kn
infrastruktura
136.
Općina Gornji Kneginec
Izgradnja nerazvrstane ceste - Kneginec
Gornji
realizirano je idejno rješenje, idejni,
glavni i izvedbeni projekt te lokacijska
dozvola
4.000.000 kn
infrastruktura
infrastruktura
110
137.
Općina Martijanec
DJEČJI VRTIĆ MARTIJANEC
U IZRADI SU IZMJENE I DOPUNE
PROSTORNOG PLANA OPĆINE
MARTIJANEC PA ĆE PROJEKT UĆI
U
PROSTORNI PLAN. ZA SADA JE ZA
OVAJ PROJEKT OSIGURANO
205.479,00 EUR MRRŠVG TE
109.714,00 EUR SA PDV
OPĆINE MARTIJANEC
(UKLJUČUJUĆI PROJEKTNU
DOKUMENTACIJU)
138.
Općina Martijanec
Dogradnja i adaptacija Osnovne škole
Martijanec sa školskim bazenom
U POSTUPKU JE JAVNA NABAVA
ZA PROJEKTNU DOKUMENTACIJU
2.700.000,00 EUR
infrastruktura
139.
Općina Martijanec
Izgradnja vinskih cesta
projekt je u tijeku, provodi se od 2005.očekivani kraj 2011., realiziran 90%
cca.2.000.000,00 kn
infrastruktura
140.
Općina Martijanec
Izgradnja dječjeg vrtića
projekt je u fazi pripreme
141.
Općina Martijanec
Obnova župne crkve Presvetog Trojstva
projekt je u tijeku, vanjski dio crkve je
obnovljen, slijedi unutrašnja obnova
cca. 1.500.000,00 kn
infrastruktura
142.
Općina Ljubešćica
Izgradnja kanalizacijske mreže
projekt završen
2.600.000,00 kn
infrastruktura
740.000,00 + PDV
infrastruktura
infrastruktura
111
143.
Općina Ljubešćica
Izgradnja sportske dvorane uz OŠ
Ljubešćica
projekt završen
144.
Općina Ljubešćica
Izgradnja doma za starije osobe
projekt nije započeo - u tijeku je
rješavanje imovinsko-pravnih odnosa
infrastruktura
145.
Općina Ljubešćica
Izgradnja sustava za odvodnju i
pročišćavanje otpadnih voda
projekt nije započeo - očekivani početak
tijekom 2010. godine
infrastruktura
146.
Općina Ljubešćica
Izgradnja dječjeg vrtića u naselju
Ljubešćica
projekt završen 2007.
infrastruktura
147.
Općina Ljubešćica
Izgradnja pješačkih i biciklističkih staza
uz glavne prometnice (D-24)
projekt završen 2008.
infrastruktura
Općina Ljubešćica
Izgradnja i modernizacija cestovne
infrastrukture te proširenje i izgradnja
plinske i vodovodne mrežerekonstrukcija postojeće
projekt nije započeo-očekivani početak
proširenja i izgradnje plinske mreže
"Javorni vrh" tijekom 2010. godine kao i
rekonstrukcija postojeće vodovodne
mreže
infrastruktura
148.
15.494.000,00 kn
infrastruktura
112
149.
150.
Općina Ljubešćica
Grad Ivanec
Izgradnja doma za starije osobe
projekt nije započeo - u tijeku je
rješavanje imovinsko-pravnih odnosa
Izgradnja Sportsko rekreacijskog
centra
Tijekom 2009. godine izrañen je Detaljni
plan ureñenja zone sportsko
rekreacijskog centra "Jezera" kao
pretpostavka daljnjeg planiranja i
realizacije projekta
nije poznata, budući da
glavni projekt nije
ishoñen
Obrazovanje i šport
cca 500.000,00 kn
Obrazovanje i šport
Zdravstvo i socijalna skrb
151.
Općina Cestica
Edukacija
Projektom će se povečati konkurentnost
4 ciljane skupine a to su
gospodarstvenici, turistički djelatnici,
poljoprivrednici i civilno društvo.
152.
Općina Visoko
Izgradnja dječjeg vrtića
projekt je u fazi pripreme
740.000,00 + PDV
Obrazovanje i šport
2.700.000,00 EUR
Obrazovanje i šport
153.
Općina Martijanec
DJEČJI VRTIĆ MARTIJANEC
U IZRADI SU IZMJENE I DOPUNE
PROSTORNOG PLANA OPĆINE
MARTIJANEC PA ĆE PROJEKT UĆI
U
PROSTORNI PLAN. ZA SADA JE ZA
OVAJ PROJEKT OSIGURANO
205.479,00 EUR MRRŠVG TE
109.714,00 EUR SA PDV
OPĆINE MARTIJANEC
(UKLJUČUJUĆI PROJEKTNU
DOKUMENTACIJU)
154.
Općina Martijanec
Dogradnja i adaptacija Osnovne škole
Martijanec sa školskim bazenom
U POSTUPKU JE JAVNA NABAVA
ZA PROJEKTNU DOKUMENTACIJU
Obrazovanje i šport
113
155.
Općina Beretinec
Izgradnja osnovne škole sa školskom
sportskom dvoranom
Općini je potrebna suglasnost od
Varaždinske županije da uvrsti Program
izgradnje osnovne škole za naselje
Beretinec u mrežu školstva kako bi se
prišlo izradi projektno tehničke
dokumentacije i dozvole te otkupu
zemljišta
1.000.000
Obrazovanje i šport
1.000,00
Obrazovanje i šport
156.
Općina Breznički Hum
Program Eko škole
model odgoja i obrazovanja za okoliš i
održivi razvoj, provedbom nastavnih i
izvannastavnih aktivnosti u odgojnoobrazovnim ustanovama - školama
157.
Općina Breznički Hum
Izgradnja dječjeg vrtića u Brezničkom
Humu
pripremljena je potrebna dokumentacija
1.250.000,00
Obrazovanje i šport
158.
Općina Breznički Hum
Projekt ureñenja objekta Stara škola
pripremljen je glavni projekt
14.000,00
Obrazovanje i šport
159.
Općina Ljubešćica
Izgradnja sportske dvorane uz OŠ
Ljubešćica
projekt završen
15.494.000,00 kn
Obrazovanje i šport
160.
Grad Lepoglava
Fotonaponski paneli na osnovnoj školi
pripremljeno je idejno rješenje i idejni
projekt - slijedi javni natječaj za izvedbu
50.000,00 eura
Obrazovanje i šport
114
nedostaje investitor, a pripremljeni su
master plan, studija predizvodljivosti i
izvodljivosti, cost benefit analiza, idejno
rješenje i projekt te lokacijska dozvola
2.500.000,00 eura
Obrazovanje i šport
161.
Grad Lepoglava
Rekonstrukcija sportsko-rekreativnog
centra
162.
Grad Ludbreg
Ureñenje sportskih terena
kontinuirani proces
550.000,00 eura
Obrazovanje i šport
163.
Grad Ludbreg
Izgradnja školske sportske dvorane
(Mjera 16:"Poticanje športskozdravstvenih aktivnosti)
projekt završen
3.000.000,00 eura
Obrazovanje i šport
164.
Grad Ludbreg
Izgradnja tribina-stadion
NK"Podravina" (mjera
br.16:"Poticanje športsko-zdravstvenih
aktivnosti)
projekt se provodi
4.500.000,00 kn
Obrazovanje i šport
165.
Grad Novi Marof
Preseljenje športskog parka i ureñenje
centra Grada
projekt se provodi-početak 2009.
166.
Grad Novi Marof
Osnivanje srednje škole u Novom
Marofu
Obrazovanje i šport
Obrazovanje i šport
115
167.
Grad Novi Marof
Izgradnja OŠ Remetinec
projekt se provodi - završetak 2010.
2,200.000,00 EUR
Obrazovanje i šport
168.
Grad Novi Marof
Oživljavanje kulturno-zabavnih i
športsko-rekreativnih aktivnosti (Grad
Novi Marof i privatni investitori)
projekt se provodi
400.000,00 kn
Obrazovanje i šport
169.
Grad Novi Marof
Športski park Novi Marof
planira se
3,000.000,00 EUR
Obrazovanje i šport
170.
Grad Novi Marof
Izgradnja osnovne škole sa sportskom
dvoranom u Oštricama - plan
planira se
3,000.000,00 EUR
Obrazovanje i šport
171.
Grad Novi Marof
Gradnja športske dvorane uz osnovnu
školu Remetinec
planira se
1,000.000,00 EUR
Obrazovanje i šport
172.
Općina Vinica
ODVODNJA OTPADNIH VODA
PODRUČJA OPĆINE VINICA
realizirano je idejno rješenje, idejni,
glavni i izvedbeni projekt te lokacijska
dozvola
7.500.000 eura
Zaštita okoliša
116
173.
Općina Veliki Bukovec
Projekt odvodnje Općine Veliki
Bukovec
pripremljen idejni projekt; rokovi
realizacije projekta su se produžili zbog
rješavanja imovinsko-pravnih odnosa
dijela zemljišta u državnom vlasništvu,
te zbog nedostatka sredstava za
financiranje izrade Glavnog projekta.
3.700.000,00 eura
Zaštita okoliša
85.000,00
Zaštita okoliša
174.
Općina Veliki Bukovec
"Flora i fauna područja Općine Veliki
Bukovec"
odabrana lokacija projekta, Općina
namjerava ovaj projekt kandidirati za
sufinanciranje od strane Ministarstva.
Rok realizacije Projekta zavisit će o
iznosu sredstava za sufinanciranje.
175.
Grad Lepoglava
Reciklažno dvorište / odlagalište
grañevinskog materijala
pripremljen je master plan, studija
predizvodljivosti i izvodljivosti, cost
benefit analiza te idejno rješenje
150.000,00 eura
Zaštita okoliša
176.
Grad Ludbreg
Sanacija komunalnog odlagališta
smeća (mjera br.24:"Razvoj sustava
gospodarenja otpadom")
projekt se provodi– 2012.g.
21.496.000,00 kn
Zaštita okoliša
SUSTAV GOSPODARENJA
ENERGIJOM U JAVNIM
ZGRADAMA U VLASNISTVU
GRADA LUDBREGA - Mjera 27 /
Prioritet 10 i Mjera 20/ prioritet 8:
razvoj ljudskih resursa
Projekt se provodi, nakon edukacija i
obavljenih detaljnih pregleda zgrada, u
svim javnim zgradama zapocelo se sa
redovitim tjednim ocitavanjem potrosnje
energenata i unosom mjesecnih racuna,
kako bi se uspostavio sustav vodjenja i
nadzora sustava na podrucju grada
Predstoje energetski pregledi i priprema
projekata za rekonstrukcije zgrada
Izgradnja reciklažnog dvorišta
odmah po okoncanju postupka
izvlastenja moci ce se nastaviti sa
pribavljanjem ostale dokumentacije
(Glavni i izvedbeni projekt, ishodjenje
gradjevinske dozvole)
177.
178.
Grad Ludbreg
Grad Ludbreg
Zaštita okoliša
2.930.000,00 eura
Zaštita okoliša
117
179.
Grad Novi Marof
Sanacija, nastavak rada i zatvaranje
odlagališta otpada "Čret" u Novom
Marofu
projekt je spreman za realizaciju
2,000.000,00 EUR
Zaštita okoliša
180.
Grad Novi Marof
Utvrñivanje lokacije i ureñenje novog
reciklažnog dvorišta i pretovarne
stanice i sanacija divljih deponija - plan
planira se
700.000,00 EUR
Zaštita okoliša
181.
Grad Novi Marof
Izgradnja kanalizacijske mreže dijela
naselja Novi Marof, Remetinec i Krč
projekt se provodi
1,700.000,00 EUR
Zaštita okoliša
182.
Grad Novi Marof
Gradnja kolektora industrijske zone
Novi Marof
planira se; pripremljeni su idejni i glavni
projekt te lokacijska i grañevinska
dozvola
2,000.000,00 EUR
Zaštita okoliša
183.
Grad Novi Marof
Gradnja ureñaja za pročišćavanje
otpadnih voda u Novom Marofu
planira se
3,000.000,00 EUR
Zaštita okoliša
184.
Grad Novi Marof
Izgradnja kanalizacijskih mreža u svim
naseljima Grada Novog Marofa
planira se
25,000.000,00 EUR
Zaštita okoliša
118
185.
Općina Vidovec
SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH
VODA
pripremljen je idejni i glavni projekt te
lokacijska dozvola, trenutno je u izradi
idejni projekt razdjelnog sustava
odvodnje naselja Tužno i idejnog
rješenja ureñaja za pročišćavanje
otpadnih voda u naselju Tužno
186.
Općina Klenovnik
Izrada studijskih projekata za eko i
etno turizam i proizvodnju eko hrane
u fazi pripreme projekta
187.
Općina Breznički Hum
Solarna LED rasvjeta
prijedlog
30.000,00
Zaštita okoliša
188.
Općina Gornji Kneginec
Kanalizacijska mreža u naselju
Kneginec Gornji
realizirano je idejno rješenje, idejni,
glavni projekt te lokacijska dozvola
6.000.000,00 kn
Zaštita okoliša
189.
Općina Gornji Kneginec
Kanalizacijska mreža u naselju Turčin
realizirano je idejno rješenje, idejni,
glavni i izvedbeni projekt te lokacijska i
grañevinska dozvola
2.000.000 kn
Zaštita okoliša
190.
Općina Gornji Kneginec
Kanalizacijska mreža u naselju
Varaždin Breg
pripremljeno je idejno rješenje i idejni
projekt
12.000.000 kn
Zaštita okoliša
800.000,00 EUR
Zaštita okoliša
Zaštita okoliša
119
191.
Općina Visoko
Opremanje vatrogasnih postrojbi
projekt je u tijeku, realiziran 80%
200.000,00 kn
Zaštita okoliša
192.
Općina Ljubešćica
Izgradnja sustava za odvodnju i
pročišćavanje otpadnih voda
projekt nije započeo - očekivani početak
tijekom 2010. godine
Zaštita okoliša
193.
Općina Sračinec
Izgradnja sustava kanalizacije i
odvodnje
pripremljena je kompletna
dokumentacija
Zaštita okoliša
ovisno o etapi projekta
Zaštita okoliša
194.
Grad Ivanec
Izgradnja sustava odvodnje u Ivancu
planira se izgradnja pojedinih
kanalizacijskih sustava i to u
naseljima:Jerovec Donji, Prigorec,
Lovrečan, i Ivanec (Rajterova ulica spoj Pahinsko i Mihanovićeva ulica), a
isti će se kasnije integrirati u cjelokupnu
kanalizacijsku mrežu grada Ivanca.
195.
Općina Breznički Hum
Igraonica za djecu
prijedlog
14.000,00
Civilno društvo
196.
Općina Breznički Hum
Projekt ureñenja objekta Stara škola
pripremljen je glavni projekt
14.000,00
Civilno društvo
120
197.
Grad Ivanec
Centar za kulturu
do sad je prikupljena kompletna
dokumentacija
22.000.000,00 kuna
Civilno društvo
198.
Grad Lepoglava
Muzej čipke i čikarstva - ureñenje
pavlinskog samostana Lepoglava
pripremljen je master plan, studija
predizvodljivosti, idejno rješenje te
idejni projekt
3.000.000,00 eura
Kulturna i prirodna baština
199.
Grad Novi Marof
Izgradnja Kulturnog centra u Novom
Marofu
projekt se provodi - procjena
završetka:31.12.2010.
3.850.000,00 EUR
Kulturna i prirodna baština
200.
Grad Novi Marof
Oživljavanje kulturno-zabavnih i
športsko-rekreativnih aktivnosti (Grad
Novi Marof i privatni investitori)
projekt se provodi
400.000,00 kn
Kulturna i prirodna baština
201.
Grad Novi Marof
Sanacija lokaliteta i arheološka
istraživanja na Grebengradu (Grad
Novi Marof, Ministarstvo kulutre)
projekt se provodi kontinuirano
100.000,00 kn
Kulturna i prirodna baština
202.
Općina Breznički Hum
Ureñenje centra Brezničkog Hum
projekt ureñenja centra naselja Breznički
Hum, tj. postojećeg lokaliteta "stara
pumpa"
3.000,00
Kulturna i prirodna baština
121
203.
Općina Breznički Hum
Projekt ureñenja objekta Stara škola
pripremljen je glavni projekt
14.000,00
Kulturna i prirodna baština
204.
Općina Visoko
Obnova župne crkve Presvetog Trojstva
projekt je u tijeku, vanjski dio crkve je
obnovljen, slijedi unutrašnja obnova
cca. 1.500.000,00 kn
Kulturna i prirodna baština
205.
Općina Visoko
Arheološka istraživanja utvrde Čanjevo
projekt se provodi, započeo 2003.očekivani kraj kroz 5 god., realiziran
60%
700.000,00 kn
Kulturna i prirodna baština
Nova zgrada Državnog arhiva u
Varaždinu
- projektna dokumentacija je
pripremljena u potpunosti, no nije
dobivena potvrda Glavnog projekta od
strane nadležne službe zbog neriješenih
vlasničkih odnosa na parceli
4 000 000 EUR
Kulturna i prirodna baština
7,664.000 EUR
Kulturna i prirodna baština
206.
Grad Varaždin
207.
Grad Varaždin
Izgradnja zgrade Gradske knjižnice
- potrebo je faktično realizirati
predmetnu česticu kao lokaciju za
izgradnju knjižnice, izraditi posebnu
geodetsku podlogu te sklopiti ugovor o
pravu grañenja
208.
Grad Varaždin
Poslovni prostor za Zavod za znanstveni
rad HAZU u Varaždinu
- problem pronalaska adekvatnog
prostora za rad Zavoda za znanstveni rad
HAZU Varaždin
Kulturna i prirodna baština
122

Dekodiranje ljubavi

Lokalna i regionalna samouprava u Hrvatskoj

administrativni ustroj hrvatske kroz povijest

Zajedno - Općina Kistanje

Akcijski planovi [Compatibility Mode]

Kralj David12. svib - Ured za crkvenu glazbu varaždinske biskupije

6. Plan razvoja turizma općina Goričan, Donja Dubrava i Donji

Nedžad Koldžo

null