2011/12
Bosnia andhHerzegovina’s
C oice
Green Garden • broj 80 • svibanj / lipanj 2012. • godina XII • cijena 3,50 KM
Pelargonije i petunije
Suzbijanje pauka na povrću
Plamenjača povrtnih kultura
Zaštita od zmija
Suzbijanje muha
[email protected]
www.sjemenarna.com
Želite li
pojednostaviti
vaše
poslovanje?
www.crosig.ba/mob
Na jednom mjestu pronađite sve potrebne podatke
o osiguranju i uštedite vrijeme i novac. Brzo i
jednostavno dođite do neobveznih i informativnih
ponuda osiguranja putem kalkulatora, pošaljite
bilo kakav upit i pronađite kontakte svih poslovnih
jedinica Društva u Bosni i Hercegovini.
Visa Business
Electron
kartica i iPad3
idealna su
kombinacija.
Visa nagradna igra
Uživajte u fleksibilnosti plaćanja vaših
poslovnih troškova na milionima
prodajnih mjesta širom svijeta i
osvojite vrijednu nagradu iPad 3 što
će vaše poslovanje dodatno učiniti
jednostavnijim i fleksibilnijim.
Saznaj više na unicreditbank.ba
Skenirajte QR code
vašim smartphone
uređajem i posjetite
www.crosig.ba/mob
3
Editor’s word
Pred Vama se nalazi novi, ljetni broj, stručnog glasila Green Garden
koji na svojim stranicama, kao i uvijek, donosi niz zanimljivih priloga iz
oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja.
U ovom broju izdvajamo nekoliko priloga o cvjetnim vrstama, posebice
članke o petunijama i pelargonijama koji krase balkone obiteljskih kuća.
Tijekom ljetnih mjeseci aktualna je berba i sušenje ljekovitog bilja.
Kako pravilno brati odnosno sušiti pojedine ljekovite biljne vrste pročitajte u prilogu na stranici broj 10.
Tijekom lipnja mjeseca provodi se intenzivna zaštita vinove loze od
uzročnika biljnih bolesti. Koji su to kemijski pripravci koje se koriste za
suzbijanje bolesti u vinogradima doznajte više na stranici 21. Nadalje,
stranice posvećene zaštite bilja donose i prilog o zaštite povrtnih kultura od plamenjače te nove kemijske pripravke koji se koriste za suzbijanje stakleničke grinje (pauka) u nasadima rajčice. Tijekom ljetnih
mjeseci veliki problem predstavljaju muhe i komarci. Na koji način se
zaštititi o neugodnih kukaca doznajete više na stranicama 24 i 25. Isto
tako vjerujemo da će biti interesantan prilog o zaštiti od zmija koje tijekom ljetnih mjeseci kod mnogih ljudi izazivaju strah i nelagodu.
Za ljubitelje voćaka pripremili smo nekoliko priloga od kojih posebno
izdvajamo dva priloga posvećena jagodama.
I ljubitelji pčela doći će na svoje. Za njih smo pripremili prilog o otrovnosti i opasnosti za pčele od pesticida.
Ništa manje nisu zanimljivi ni prilozi o zalijevanju sustavom kap po
kap, gnojidbi voćaka, bolestima borovnice, Ali kako ni to nije sve, ipak
Vam preporučamo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate, a ukoliko smo nešto propustili nadamo se da nam to nećete zamjeriti.
Uredništvo
In front of you is a new, summer, edition of Green Garden where you may
find number of interesting articles in the field of fruit growing, viticulture,
vegetable growing, and floriculture and plant protection. In this issue, there
are few articles that deal with particular types of flower, especially articles
about petunias and geraniums, which adorn the balconies of family houses.
Summer is also time for harvesting and drying medicinal herbs. If you
want to learn how to properly harvest and dry particular species of herbs
we recommend you to read article on page 10.
During June in grape wine we carry out intensive measures of plant protection from different pests and diseases. You can also find useful information’s about new products for plant protection on page 21.
Furthermore, on pages dedicated to plant protection you can find article
that explain how to protect vegetables from blight, and also article with
new products that are used to suppress Tetranychus urticae.
Flies and mosquitoes are common problem during the summer months.
You will find useful information’s about protection from this pests on pages 24. and 25. There is also very interesting article about protection from
snakes, which during the summer cause in people fear and discomfort.
For fruit lovers, we have prepared few interesting articles, among which
we recommend two articles about strawberries.
And of course, for beekeepers there is article about toxicity and hazard
of different pesticides on bees.
No less interesting are articles about system drop by drop, fertilization of
fruit trees, blueberry diseases…. But, as this is not everything, we recommend that you read carefully all articles in this issue of Green Garden, and
if we miss something – we hope you will not resent us.
Editor’s office
Ljetni ples fuksija.....................................................................................4
Petunije – dekorativne balkonske cvjetnice....................................5
Pelargonije - balkonske ljepotice........................................................ 6
Zaštita ruža od bolesti i štetnika...........................................................7
Sušenje ljekovitog bilja.........................................................................10
Suzbijanje stakleničke grinje (pauka) na povrću...........................11
Povrtnjak početkom ljeta..................................................................... 12
Kolci od bambusa idealan potporanj u vrtovima.......................... 13
Plamenjača - najštetnija bolest povrtnih kultura......................... 14
Pripreme zemljišta za podizanje nasada jagoda............................16
Boja plastične folije utječe na kakvoću jagoda...............................17
Specifičnosti gnojidbe voćaka............................................................18
Bolesti borovnica i brusnica................................................................19
Vinogradi sa natapnim sustavom kap po kap................................20
Kontaktni ili sistemični fungicidi - što koristiti?........................... 21
Jednostavna i sigurna zaštita od zmija............................................. 23
Suzbijanje muha.................................................................................... 24
Prirodna zaštita od komaraca............................................................ 25
Otrovnost i opasnost za pčele od pesticida.......................................26
Zanimljivosti...........................................................................................30
Nagradna križaljka................................................................................30
Sadržaj
Riječ urednika
Glasilo
GREEN GARDEN
Obavijest za sve naše kupce: Otvoren je novi Agrocentar Sjemenarne u Čitluku!!!
Novi Agrocentar Sjemenarne u Čitluku od ovog proljeća postaje mjesto okupljanja poljoprivrednih
proizvođača (hobista i profesionalaca), pčelara, stručnjaka iz oblasti poljoprivrede te svih ostalih
zaljubljenika u poljoprivredu koji žele unaprijediti svoju proizvodnju te saznati nove aktualnosti iz
područja poljoprivrede. Kao i naši ostali Agrocentri (u Širokom Brijegu, Mostaru i Grudama), i ovaj u
Čitluku će Vam ponuditi velik i raznovrstan asortiman roba i u njemu možete pronaći sve što Vam je
potrebno. Ali to nije sve! Uz otvaranje novog Agrocentra u Čitluku, Sjemenarna nagrađuje sve kupce
(u periodu 15.05. – 15.06.) sa jednogodišnjim besplatnim članstvom u Klubu Green Garden, te daje
mogućnost korištenja svih pogodnosti Kluba Green Garden u bilo kojem Agrocentru Sjemenarne!
Kako postati član Kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno
– preuzmete pristupnicu, ispunite i pošaljete/dostavite prema uputama koje ćete pronaći u pristupnici.
Članstvo u Klubu Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim Agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: greengarden.glasilo@
sjemenarna.com.
POSJETITE NAS!
Sjemenarna d.o.o., Agrocentar Čitluk, Podpolje b.b. Čitluk, 88260 Čitluk, tel./fax: +387 36 641 700
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
Nakladnik:
SJEMENARNA d.o.o.
Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiH
Tel.: + 387 (39) 700 000;
Fax: + 387 (39) 706 572;
[email protected]
[email protected]
www.sjemenarna.com
Glavni urednik:
dr. Ivan Ostojić
Redakcijski kolegij:
Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar,
Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić
Marketing:
Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.
Andrea Šaravanja, mr. oec.
Lektor:
Blanka Kraljević, prof.
Fotografija na naslovnici:
Ivan Ostojić
Mišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja,, nauke, kulture i športa broj:
05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis
Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.
4
Ljetni ples fuksija
Za fuksije, u narodu često zvane menđušice, s pravom možemo ustvrditi kako
su profinjene dive među lončanicama. Fuksije uljepšavaju sjenovita mjesta,
raznovrsne su te cvjetaju tijekom cijelog ljeta. A latice cvjetova, nalik na
balerinine haljinice iz kojih izviruju prašnici, predstavljaju pravi melem za oči.
Ivana Markota, master struke
Z
ahvaljujući svojim prelijepim
cvjetovima i rasporedom latica, koje možemo pronaći u
različitim nijansama boja, fuksija
predstavlja pravu balerinu koja dominira među lončanicama. Zvonoliki cvjetići nošeni laganim ljetnim
povjetarcem kao da plešu na terasama i balkonima okućnica. Razne
vrste fuksija često cvjetaju u dvije
boje i nude brojne nijanse bijele,
ružičaste, ljubičaste i crvene boje.
A od početka proljeća pa do kasne
jeseni, stotinama cvjetova biva
prekrivena cijela biljka, tako da
cvjetovi nadmašuju sitne listove.
Zbog toga su viseća zvonca fuksije
oduševila mnoge uzgajivače cvijeća te se, iz godine u godinu, stvaraju
novi hibridi ove biljke. Pored svega
fuksija je poznata po različitim uzgojnim oblicima, te se tako može
uzgojiti u vidu grma, kao viseći
oblik, piramida ili kao stablašica.
Odlučite li se pak ovu biljku zasaditi u balkonske žardinjere dobro bi
bilo da birate niže sorte koje imaju
gusto lišće i koje bogato cvatu. Osim
toga, na terasama lijepo i elegantno
izgledaju fuksije stablašice uz koje
možete kombinirati i neke od pu-
zavica, tako da na koncu imate fino
ispunjen donji dio lonca. Koristite
li bilo koji od ovih oblika, uz malo
njege i sjenovito mjesto, dobit ćete
lijepe i zdrave biljke u kojima možete uživati tijekom cijelog ljeta.
Njega fuksija
Pomislite li da je njega i briga
oko ove biljke teška-griješite. Naime, ono što trebate znati jest da
većina sorti fuksija voli
polusjenu tako da bi
idealan položaj bio
uz istočni ili zapadni zid kuće. Biljke
se sade isključivo
u svježu zemlju namijenjenu za
balkonske lončanice. Nakon što
smo obavili sadnju, potrebno je
redovito zalijevati, a sve kako bi
postigli optimalnu vlažnost tla. Također ne smijete izostaviti redovito
prihranjivanje tekućim gnojivima
jedanom do dva puta tjedno. Zasjenjena mjesta ispod krošnje drveća
i mjesta na kojima mogu uživati u
blagom podnevnom suncu također
su prikladna za sadnju fuksija. Naime, jako podnevno sunce izazvalo
bi opekline na listovima i cvjetovima zbog čega takve položaje treba izbjegavati. Kako fuksije teško
podnose vruće ljetne dane dobro ih
je rano ujutro ili kasno navečer poprskati vodom. Pored toga trebamo
i posude štititi od pregrijavanja na
način da ih polijevamo vodom ili
da vodimo računa da budu smještene u hladu. Osobito pažljivi trebate biti zapazite li da su se listovi
„sparili“ na vrućini! Iza toga se često ne krije nedostatak vode, nego
je riječ o prirodnoj zaštiti listova.
Zalijete li tada biljku, unatoč tomu
što je zemlja vlažna lako može doći
će do oštećenja korijena.
Dakle, pažljivo zalijevanje važan je preduvjet za uspješan rast i
razvoj biljke. Ona ne podnosi suhu
zemlju kao ni pretjerano nakupljanje vode u posudi. Osim toga, toplu
biljku i korijenje ni u kojem slučaju
nije dobro zalijevati hladnom vodom. A kako bi fuksija raskošno
cvjetala, potrebno je neprekidno
uklanjati ocvale cvjetove. Nadalje,
redovitim pregledom biljaka na
vrijeme možemo otkriti nametnike, poput lisnih ušiju i bijelih
mušica. U tom slučaju trebamo
upotrijebiti neki od insekticida
predviđenih za njihovo suzbijanje.
Dolaskom jeseni biljke gube lišće,
pa je prije prvog mraza fuksije potrebno podrezati i smjestiti u svijetlu ili tamnu prostoriju s temperaturom od 2 do 8 stupnjeva C,
gdje će i prezimiti.
Atraktivni cvjetovi fuksije
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
5
PETUNIJE – dekorativne
balkonske cvjetnice
Matea Pehar, dipl. ing.
P
ostale su nužne za ljepotu
balkona. Imaju dugo i obilno
vrijeme cvatnje, bez obzira
na to jesu li uobičajene ili viseće
(surfinije).Oplemenjivačkim radom dobiveno je bezbroj sorti grmolikog ili padajućeg rasta, u svim
mogućim bojama jednostavnih i
ispunjenih cvjetova.
Petunije su biljke za sadnju na
južnim, istočnim ili zapadnim položajima. Kvalitetan rasad i supstrat, te optimalno stanište su
osnovni preduvjeti manje pojave
patoloških i fizioloških “neprijatelja” petunija.
Početak uzgoja
Prigodom kupovanja presada
odaberite samo zdrave biljke, sa 2
do 3 izboja, zelenih neoštećenih listova, a ne izdužene, tanke, lomljive, bljedozelenih listova s jednim
cvijetom na vrhu. Najbolje je za početak kvalitetnog uzgoja petunija, a
pogotovo surfinija kupiti originalnu
zemlju za surfinije ili u univerzalnu humusnu zemlju za cvijeće
umiješati sporodjelujuće gnojivo (Osmokote, Pluskote, u obliku
granula, briketa ili tableta). Zemlja
(supstrat), mora biti izrazito hranjiva, velikog kapaciteta za vodu
Različite boje cvijeta petunije
i ocjedita, te blago kisele reakcije.
Još dok su «presad» dobro ih je
pincirati, tj. rukom otkidati vrhove
izboja kako bi se dobila busenastija
biljka i spriječila kasnija ogoljelost.
Razmak sadnje kod surfinija bi bio
25 cm. Ako je razmak manji, može
kod nekih sorti doći do propadanja
i truljenja dijelova biljaka, što je
veoma pogodno za razvoj bolesti.
Mogu se kombinirati s margaretama, bidensom, diasciom, verbenama i drugim cvijećem, ali pri tome
morate voditi o rasporedu i
razmaku sadnje. Surfinije
su zahtjevnije za uzgoj od
obične petunije, ali zato
i pravi izazov. Imaju dnevni
porast od 2 do 3 cm, pa je
potrebno puno hranjiva i
vode. Za njih često kažu da
su: gladne i žedne.
Prihrana
U fazi prve cvatnje prihranjuju se jednom tjedno. Najbolje je koristiti
posebno gnojivo za surfinije i petunije. To su kompleksna mineralna gnojiva
s većim sadržajem fosfora
i kalija, i dodatkom željeza i maB RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
gnezija. Za izrazito bogatu cvatnju
možete prihranjivati dva puta tjedno gnojivom za cvatnju, a jedanput
tjedno u vodu za zalijevanje dodajte
željezo, kojim se sprečava kloroza –
požutjeli listovi, slabija cvatnja i vrlo
brzo propadanje. Tijekom vegetacije, osluškujte biljke, one će same
svojim rastom i cvatnjom pokazati
da li ih treba dodatno prihranjivati.
Zalijevanje
Supstrat mora biti stalno vlažan, ne mokar. Za vrlo vrućih dana
biljke na južnim položajima treba
zalijevati i 2 do 3 puta na dan. Općenito, učestalost zalijevanja ovisi
o veličini cvjetnog lonca i količini
supstrata, te broju biljaka.
Njega
Cvatnju produljujete ako redovito uklanjate uvele cvjetove. Ako
se vaše surfinije i petunije suviše
otegnu, tako da rastu u dužinu ,a
u gornjem dijelu ostanu ogoljele,
potrebno je oštrim podrezivanjem
biljke prikratiti. Odrežite četvrtinu najdužih izboja, čime potičete
stvaranje novih izboja i cvatnju u
gornjem dijelu. Orezivanjem biljke
postaju grmolikije.
Redovito pregledavati zdravstvenu ispravnost, a kemijska tretiranja
obavljati smo po potrebi.
Na tržištu postoje gotovi preventivni fungicidni pripravci za zaštitu
petunija i surfinija od uzročnika
biljnih bolesti
6
PELARGONIJE
balkonske ljepotice
Pelargonije kraljice balkona
Matea Pehar, dipl.ing.
U
narodu ih zovu blagene,
geranije, mušketini, đirani i dr. Jedna od najvećih
privlačnosti pelargonija je širok
raspon sorti. A svake se godine pojavljuju nove.
I dok stare sorte imaju kraće vrijeme cvatnje (dva ili tri mjeseca),
noviji oblici mogu cvasti cijelu godinu, dokle god ima dovoljno svjetla i topline. Njihovoj popularnosti
i raširenosti doprinosi lak uzgoj i
razmnožavanje, te obilna i dugotrajna cvatnja.
Način sadnje
Prije sadnje pelargonija pripremite cvjetne posude. Na dno posude u visini 1 do 2 cm ravnomjerno
naspite granule za drenažu (glinepor kuglice) ili djeliće starih glinenih posuda. Na taj sloj potom naspite sloj krupnog pijeska koji je bar
nekoliko dana bio na sunčanom
mjestu, zbog dezinfekcije. Na kraju dolazi zemlja tj. humus. Najbolje je u tu svrhu koristiti specijalni
supstrat za pelargonije ili pak onaj
za balkonske biljke, u koji također
trebate umiješati gnojivo za cvjetnice s produženim djelovanjem
(npr. Pluscote).
Presadnice pelargonija obvezno
kupujete kod provjerenih proizvođača. A pri kupnji pazite da su
biljke kompaktnog rasta, dobre
razgranatosti, bez znakova venuća i ostalih oštećenja. Poželjno je i
da biljke imaju barem jedan otvoren cvijet kako biste bili sigurni u
pogledu njihove boje. Optimalna
dubina sadnje određuje se tako da
dio stabljike koji graniči s korijenovim vratom dođe dva centimetra
niže od ruba posude. U istu cvjetnu posudu mogu doći pelargonije
različitih boja cvijeta i različitog
tipa rasta, i to: uspravne (zonale) i
viseće (peltatum). Mogu se miješati
i s ostalim balkonskim cvijećem te
zato slobodno tragajte za dobrom
kombinacijom. Ali ne zaboravite
kako biljke u kombinaciji moraju
imati slične zahtjeve prema suncu i
vlazi. Poznato je i pravilo da najviše
biljke dolaze u pozadinu cvjetnog
korita ili u sredinu posude dok
se naprijed sade one nižeg
rasta i puzavice.
Izbor stalnog mjesta
Zonale
pelargonije
dobro uspijevaju na toplim južnim i zapadnim položajima. Viseće pelargonije pak
vole mnogo svjetlosti i izravne sunčeve
zrake nekoliko sati
dnevno. Za podnevnih jakih žega poželjno ih je premjestiti u
blagu sjenu. Cvjetovi
ovih pelargonija posebno su izloženi vjetru
i kiši pa ih stoga po nevremenu pokrijete ili unesite u kuću. Ukoliko
ih je nevrijeme već oštetilo, nemojte ih bacati već ih razmnožite
pomoću reznica.
Gnojidba tijekom vegetacije
Kvalitetno posađene pelargonije prvih tjedana imaju dovoljno
hranjivih tvari u supstratu. Nakon
nekoliko tjedana intenzivnog rasta
potrebna je prihrana. Prihranjuje
se tekućim mineralnim gnojivom
za cvatuće biljke s većim sadržajem fosfora i kalija, a manje dušika (npr. formulacija NPK-4:6:8)
Uz osnovna hranjiva, kompleksna
tekuća hranjiva sadrže i mikrohranjiva (bor, bakar, željezo, cink), a
za pelargonije je osobito va-
žan magnezij. Najbolje je nabaviti
namjensko gnojivo za pelargonije,
koje već sadrži sve što biljci treba
u pravilnim omjerima. Pridržavajte se uputa o doziranju i uvijek
dobro promiješajte da biste dobili
jednoličnu otopinu. Prihranjuje se
jednom u deset do petnaest dana, a
sorte izrazito bujne cvatnje i češće.
Ako je zemlja sasušena, s izrazitom
pokoricom, najprije je razrahlite,
zalijte običnom vodom, a zatim
otopinom hranjiva. Prihranjivanje
obustavljajte potkraj kolovoza, radi
lakšeg prezimljavanja pelargonija.
Zalijevanje
Učestalost zalijevanja najbolje je
prilagoditi vanjskim temperaturama, s tim da nikada ne zalijevajte
za toplog dijela dana.
Općenito pravilo za
količinu vode glasi:
bolje jednom pošteno zaliti nego više
puta pomalo. Najbolji
indikator za zalijevanje
je «prst». Ako je supstrat na dubini od 1 do
2 cm suh, vrijeme je
za zalijevanje. A za
vrućih ljetnih dana
zalijevanje se vrši
i dva puta dnevno.
Dakle, supstrat ne
smije biti mokar,
nego vlažan jer
pelargonije ne podnose
stagnirajuću vodu u zoni korijena.
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
7
Ivan Perić, dipl. ing.
R
uža je kao malo koja vrsta
ukrasnog bilja napadana
tako velikim brojem štetnih
organizama tako da u pojedinim
godinama proizvođači ali i hobisti
često puta ostaju razočarani njezinim izgledom.
Od početka mjeseca svibnja potrebno je barem dvaput mjesečno
provoditi mjere zaštite protiv različitih uzročnika bolesti (pepelnica, hrđa, siva plijesan), i štetnih
kukaca (lisne uši, različiti kornjaš
i dr. štetnici). Ovi štetni organizmi
mogu u značajnoj mjeri umanjiti
tržnu vrijednost ruže.
Najčešće bolesti ruže
Pepelnica ruže najčešća je bolest
ruža. Posebno je značajna u mediteranskom uzgojnom području,
odnosno u suhim i toplim razdobljima s povišenom vlagom zraka.
Jednako se javlja pri uzgoju ruža u
zaštićenom i otvorenom prostoru.
Raspoznaje se po razvoju sivo-bijele prevlake na gornjoj strani lišća.
Bolest se vrlo brzo proširi za dana
s temperaturama višim od 25°C, uz
relativnu vlažnost 40-70 %. U tom
slučaju dolazi do uvijanja i sušenja
lišća, a pepelnica može napasti peteljku lista, izboj ili cvijet ruže (lapove i latice).
Kod sorata s crvenim laticama
lakše se uočava rahla pepeljaste
prevlaka eliptična oblika nego na
hibridima s bijelim cvjetovima.
Hrđa kod nekih sorata ruža može
prouzročiti defolijaciju ili potpun
gubitak lišća. Simptomi su uglavnom vidljivi na lišću, ali mogu biti
napadnuti i drugi zeleni dijelovi
ruža. Obično u rano proljeće s donje strane lišće nastaju malo uzdignuta mjesta narančaste boje ,
dok se na licu zaraženog tkiva pojavljuju žućkaste ili smeđe pjege.
Prema kraju vegetacije narančasti
sorusi postaju gotovo crni, odnosno
nastaje zimska forma bolesti priprema na prezimljenje. Uz dovoljno vlage (vlaženje osjetljivog tkiva
barem 4 sata) optimalna temperatura za razvoj hrđe je 18-21ºC. Neki
pripravci djelotvorni na pepelnicu
uspješno suzbijaju i hrđe.
Na tržištu se nalaze gotovi pripravci za suzbijanje bolesti na ružama (pepelnica, hrđe) u pakiranju
od 0,5 litara koje je dostatno za primjenu
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
Zaštita ruža od
bolesti i štetnika
Grinje na listu ruže
Štetnici na ruži
Ružina lisna uš ubraja se među
veće vrste lisnih uši. Proširena je
svuda, a uzgajivači ruža obično početkom svibnja primjećuju brojne
nježne kukce na mladim i nježnim
izbojima. Uši su velike oko 1,6-3,3
mm, svijetlozelene boje s tek naznačenim tamnijim pigmentima na
kraju proširenog dijela tijela. Lisne
uši sišu biljne sokove, a višak biljnih šećera izlučuju u obliku slatkaste tekućine koju posjećuju mravi.
Razvoju i umnažanju ružine lisne
uši pogoduju povišene temperature i relativna vlažnost zraka. Ruže
valja redovito štititi protiv lisnih uši
jer mogu spriječiti ili nagrditi razvoj
cvjetnih pupova. Mogu se koristiti
neki od sljedećih pripravaka: Piri-
Simptomi pepelnice na ruži
mor 25 WG, Boxer 200 SL, Actara
25 WG i dr. Danas se na tržištu nalaze gotovi insekticidni pripravci na
osnovi imidakloprida u pakiranju
od 0,5 litara koji su idealni za primjenu na okućnicama i vrtovima.
Prisutnost crvenog pauka na ruži
prepoznaje se po žućkastom lišću i
brojnim sitnim, pokretnim, narančasto-crvenim grinjama na naličju
lišća. Suzbija crvenog pauka provodi se uglavnom primjenom akaricida (npr. Demitan ili Vertimec).
Na tržištu se nalaze gotov akaricidni pripravak za suzbijanje grinja
u pakiranju od 1 litra koji je dostatan za obiteljska gospodarstva ali i
za manje proizvođače.
Ovlašteni uvoznik i distributer firmi:
Mostar, Bišće polje bb.;
Tel.: 036 352 560
www. unikomerc.ba;
E-mail: [email protected]
PRODAJNA MREŽA U BIH: BILEĆA - Poljooprema MT (059 371 069); BIHAĆ - Velmah (037 304 673); Čavkunović (037 315 318); BOSANSKA KRUPA - Čavkunović (037 315 317); Plana Kop Elma (037 471 036);
BOSANSKI PETROVAC - Trgo Proizvodi (037 883 383); BUGOJNO - Dadić Promet (030 253 301); BUSOVAČA - Draško servis (063 333 230); BUŽIM - Pleska (037 410 666); CAZIN - Lida Comerc (037 518 002);
ČAPLJINA - Granum (036 810 550); Misir (036 805 912); ČAJNIČE - AS (058 310 342); ČITLUK - Agroodak (036 644 098); Vibo (036 650 556); DONJI VAKUF - Espro (030 201 377); DRVAR - Moto Zorić (065 456 254);
FOČA - Čančar (065 911 533); FOJNICA - Elektrovod (030 831 843); GABELA POLJE - Šiljeg (063 890 686); GACKO - Autocentar (059 472 270); GLAMOČ - Alpina (063 477 959); GORAŽDE - Agropodrinje
(038 224 528); Agros (038 222 710); G.VAKUF-USKOPLJE - Ivica P. Apoteka (030 495 651); GRUDE - Enigma (039 660 111); GRUDE - SOVIĆI - Padina (039 670 965); JABLANICA - Metal (061 285 598); JAJCE Bojanić (030 659 428); KLJUČ - Kometa (037 661 938); KONJIC - Tuščica (036 730 859); LIVNO - Pavić (034 208 034); LJUBUŠKI - Padina (039 831 070); MOSTAR - Gibraltar (036 551 502); Najvest (036 347 027);
Poljotehnika (036 326 400); Sjemenarna (036 352 700); MRKONJIĆ GRAD - Agro Auto (050 221 380); Agro MG (050 211 308); NEUM - Judik (036 884 162); Misir (036 884 256); NEVESINJE - Poljooprema
(065 602 789); POSUŠJE - Trgometal (039 680 904); PROZOR - Voda (036 771 048); SANSKI MOST - Velmah (037 684 740); STOLAC - CRNIĆI - Faam Commerce (036 862 311); ŠIPOVO - Medex (050 371 368);
ŠIROKI BRIJEG - Sjemenarna (039 703 572); TOMISLAV GRAD - Elfin (034 353 552); TRAVNIK - Green Coop (061 598 462); Metabo (030 708 222); TREBINJE - Agrocentar (059 220 191); TRNOVO - NS Moto
(061 210 063); VITEZ - Fis (063 467 465); VELIKA KLADUŠA - Euro Klas (037 773 366).
ŠKARE ZA ŽIVICU
ZA NAJBOLJI REZ
Oni su idealni partneri za
njegu parkova i posjeda
i snažni su pomagači u
vrtu. Obzirom da su dostupni
u izvedbama za različita područja primjene, u pravom
smislu riječi ćete uvijek dobro rezati. STIHL škare za
živicu su dostupne sa električnim kao i sa benzinskim
motorom, a uskoro su dostupne i akumulatorske škare
za živicu.
Ukoliko prirodu želimo dovesti u formu, najvažniji su
snaga i izdržljivost. Profesionalci za njegu posjeda to
znaju i oslanjaju se na optimalni rez benzinskih škara
za živicu STIHL. Snažni uređaji su konstruirani za primjenu na dugim posjedima
kao što su parkovi. Neovisni
o strujnoj mreži, različitih duljina noževa, sa malom teži
nom i visokom snagom poma-
žu pri rezanju gustih živica i
ukrasnog drveća.
.
.
Ukoliko preferirate električne
uređaje, sve što trebate učiniti
jest prikopčati uređaj na strujnu
mrežu, osigurati kabal i početi
rezati živicu. Živica oko Vašeg
doma se gotovo i ne može lakše
rezati. Sa laganim, tihim STIHL
električnim škarama za živicu
možete odmah početi s radom.
Sa do 500 W snage i različitim
Sa do 500 W snage i različitim
varijantama noža, dovest ćete
Vaše zelenilo u željenu formu,
bez obzira da li se radi o dugoj
živoj ogradi ili visokom grmu.
10
Cvjetača za zimsku berbu
Zbog svoje izvanredne hranjive vrijednosti cvjetača pripada samom vrhu povrtlarskih kultura. Riječ je o
odličnoj dijetetskoj namirnici koja bi trebala naći mjesto u svakom povrtnjaku
Nino Rotim, dipl. ing.
njem na pari premda se može kuhati i u vodi bez soli. A otkrit ćemo
vam i malu tajnu-ukoliko je kuhate
u slanoj vodi brzo će vam potamniti. Osobito je ukusna ukoliko se
kuha u mješavini vode i mlijeka, a
dobro dođe i pokoji začin kao što su
vlasac, celer ili peršin. U dalmatinskoj se kuhinji pak najviše priprema na lešo, začinjena kvasinom i
maslinovim uljem. Pa tko voli neka
izvoli…
K
ao i ostale kupusnjače cvjetača potječe s Mediterana i
Bliskog istoka. Prva pisana
informacija o cvjetači potječe iz 12.
stoljeća što znači da je imala značajnu ulogu u svijetu povrtlarstva
starih civilizacija. Iako u našim
krajevima nije zastupljena kao primjerice rajčica i paprika zamjetno
je da proizvodnja cvjetače zadnje
desetljeće u svijetu itekako raste.
Možda je tomu uzrok i njezina hranjiva vrijednost koja se ogleda u
sadržaju ugljikohidrata, bjelančevina, masti, minerala (natrij, kalcij, fosfor, magnezij, željezo, jod)
te vitamina (A,B i C). Ipak, tomu
pridonosi činjenica kako se veliki
metamorfozirani cvat s nekoliko
najmlađih listova može koristiti
kao povrće prisutno na tržištu gotovo cijele godine.
Voda kao bitan čimbenik uzgoja
cvjetače
Cvjetača ima nešto slabije razvijen korijenov sustav što znači da
automatski ima i veće potrebe za
vlagom i hranjivim tvarima. Tako
je praksa pokazala da nedostatak
vlage u tlu, ali i samom zraku znatno usporava rast lisne mase, koja
ostaje sitna s jakom voštanom prevlakom, pa nastupa prijevremeno
oblikovanje cvjetnih glavica slabe
kakvoće. Svakako treba napomenuti kako cvjetača najveću potrebu za vlagom iskazuje u vrijeme
oblikovanja cvjetne glavice. Stoga,
treba uzeti u obzir činjenicu kako
Fiziološki poremećaji
se navedeno povrće može uspješno
proizvoditi samo uz dobro natapanje, prvenstveno metodom orošavanja (kišenja) biljaka i tla, čime se
stvara visoka relativna vlaga zraka
što itekako godi cvjetači.
Međutim, većina hercegovačkih
povrtlara prakticira nešto manji
razmak sadnje (40 x 40 cm) kako bi
na taj način što bolje iskoristili prijeko potrebne, ali još uvijek male i
usitnjene proizvodne površine.
Vrijeme sjetve
Berba cvjetače
U našim toplim krajevima cvjetača se za zimsku i proljetnu berbu
sije u kolovozu, a sadi u rujnu dok
se za jesensku berbu sije u srpnju,
a sadi u kolovozu. U nešto hladnijem klimatu cvjetaču treba posijati
nešto ranije kako bi se sama berba
planirala prije dolaska hladnijih
dana, odnosno prije pojave mrazeva. Sadnja se obavlja na razmak
redova od 60 cm koliko iznosi i razmak unutar samih redova. Navedeni razmak redova potreban je kod
uzgoja kasnih jesensko-zimskih
sorata tj. hibrida koji zahtijevaju i
nešto više proizvodnog prostora.
Cvjetača se bere u stadiju tehnološke zrelosti, kada cvat dosegne
promjer preko 10 cm, a što odgovara
sortnim svojstvima. Berba se odvija
za suha vremena, rezanjem do korijena, tako da uz glavicu ostane nekoliko listova. Budući da se cvatovi
ne razvijaju ujednačeno, berba je
sukcesivna. Nakon branja cvjetaču
je potrebno naglo ohladiti i uskladištiti na temperaturi nešto većoj od
točke smrzavanja. Kupljenu pak na
tržnici možete čuvati zamotanu u
papir u hladnjaku do tri dana.
Međutim, trebate znati da se
cvjetača najbolje pripravlja kuha-
Fiziološki poremećaji u razvoju
cvata cvjetače najčešće se očituju
kroz: formiranje sitnog cvata, prorastanje brakteja, rižavost i sljepoća.
«Sitni cvat» posve otvara unutrašnje lišće rozete prije nego što
cvat postigne tržnu veličinu. Više
je mogućih uzroka: zastoj u rastu,
niže temperature nakon presađivanja, prestare presadnice, slaba
prehrana dušikom.
Prorastanje brakteja – pojava
malih listova koji prorastaju kroz
cvat. Dok je cvat dobro zaštićen
lišćem, ti su listovi bijeli, a čim se
izlože svjetlu, postaju zeleni.
Rižavost – pojava malih cvjetnih
pupoljaka na površini cvata, što
cvatu daje samtast izgled. I ta pojava je u vezi s temperaturama od 15
do 25 dana nakon zametanja cvata.
Sljepoća – rozeta lišća bez cvata- u stadiju sedmog ili osmog lista
ugiba vegetacijski vrh od niskih
temperatura (0 do -1oC), listovi su
deblji i tvrđi nego što je normalno
zbog nakupljanja ugljikohidrata.
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
11
TIKVA - cvijet povrća u polju
Tikva predstavlja kulturu starih civilizacija, a danas je susrećemo uzgojenu u vrtovima i uz rubove parcela.
Najčešće se koristi kao izvor stočne hrane, a manje kao ulje dobiveno iz sjemenki. Pored toga ima i veliku
hranjivu i ljekovitu vrijednost.
Ivan Perić, dipl. ing.
P
osljednjih godina sve više u
uzgoju je zastupljen uzgoj
tikava, kako za stočnu hranu
tako i za ulje i prehranu, a ništa manje ne i kao ukras vrtovima ljeti. Ta
stara kultura koja je predstavljala
osnovnu hranu urođenicima odakle potječe, a to je središnja i Južna
Amerika (Meksiko). Amerikanci je
često nazivaju squash, a prevedeno znači hrana koja se jede sirova. U Europu su je davno donijeli i
danas raste kultivirana uz rubove
parcela, u među usjevima (najčešće kukuruzu) i u našim vrtovima.
Postoji veliki broj vrsta tikve, kako
za koju namjenu, odnosno rijetko
koje povrće ima toliko raznovrsnu
primjenu kao tikva i to ne samo u
kulinarstvu.
Zastupljenost tikve u uzgoju
Kao i što smo rekli najčešće je
nalazimo po vrtovima, a najčešće
uzgojena po kukuruzištima kao
među usjev. Tikva je jednogodišnja
zeljasta biljka puzavica. Stabljika je najčešće rebrasta i sa sitnim
bodljama koja može doseći i do 10
m dužine. Može puzati po tlu ili se
penjati uz naslon. Ima jako velike
srcolike listove koji su na rubu nazubljeni. Cvjetovi su izrazito žute
boje do svjetlijih nijansi. Veći cvjetovi su muški, a manji su ženski.
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
Plod je tikva koja može biti različite
veličine i oblika, više od 10 kg, a i
mnogo više kao što i sami znamo
da postoje kapitalci. U sredini mesnatog ploda se nalaze sjemenke
bijele boje presvučene zelenom
korom. Tikva najbolje uspijeva na
dubokim i plodnijim tlima koja
su bogata hranjivima. Zbog bujne
nadzemne mase tikvi je neophodna gnojidba osobito dušičnim gnojivima pored ostalih. Tikve se obično sade na komposištima, odnosno
na hrpi otpada organske hrane,
gdje uz vlagu i toplinu dobivaju svu
neophodnu hranu koju tikva maksimalno iskoristi. Kod nas tikva
ima prvenstveno značenje kao jeftina stočna hrana koja dobro dođe
u ljetnim mjesecima za prehranu
stoke. Pored toga uzgaja se zbog široke primjene u kulinarstvu, odnosno u pripremi raznih jela (pite, kolači) a od sjemenki se dobiva ulje.
Postoje i ukrasne tikve koje mnogi
uzgajaju radi ukrasa, a njihova ljepota proizilazi iz raznolikih oblika,
veličina i boja koje privlače mnoge.
Ljekovita svojstva i primjena
Tikva pored velike hranjive vrijednosti ima i ljekovita svojstva koja
ne treba zanemariti. Iz sastava se
vidi da tikva sadrži 90 – 93 % vode,
6 % ugljikohidrata, 1 % bjelančevina, 0,1 % masnoća, te pored toga
karotin koji daje žutu boju, B vita-
mini, C vitamin, minerale magnezij,
kalcij, željezo, fosfor i dr. Osobita
vrijednost je bundevinog ulja koje
je jako probavljivo. Dakle pospješuje probavu i olakšava rad bubrega.
Preporuča se koristiti za dijetetsku
prehranu. Narančasto meso bundeve koje je slatkog okusa se koristi za raznovrsnu pripremu slatkih
i slanih jela. Najčešće se od njega
pripremaju pite, kolači, marmelade
i sl. Mnogi tikvino meso zamrznu i
ostave za zimnicu. Iscijeđeni sok ili
kuhano meso tikava liječi psorijazu, upalu tankog crijeva, mokraćni
organa i prostate. Sjeme tikava ima
izrazito ljekovito svojstvo, a u svom
sastavu imaju esencijalne masne
kiseline koje sprečavaju grušanje
krvi u žilama. Pored toga najbolje je
koristiti tikvino ulje u izravnoj primjeni kao dodatak salatama, a koje
ima ulogu poboljšanja općeg stanja
organizma u cijelosti.
12
Sušenje ljekovitog bilja
Početkom ljeta veliki broj ljekovitih biljka počinje cvasti, a i trenutak kada veliki broj ljubitelja ljekovitih
biljaka, bilo da su amateri ili profesionalci, kreću u sakupljanje. Ubrano ljekovito bilje moramo pravilno
osušiti ako želimo zadržati ljekovite sastojke
Ivan Perić, dipl. ing.
U
spješnim se smatra ono
sušenje kojim se iz svježih
biljaka ukloni vlaga a ostanu eterična ulja. Sam postupak sušenja mora se obaviti što prije, kako
eterična ulja ne bi nestala prigodom
prirodnog
procesa raspadanja.
Ključ pravilna sušenja su ispravna
temperatura i niska vlažnost.
Temperatura za sušenje
Prosječna temperatura za komercijalno sušeno bilje iznosi 38oC,
što se teško može ostvariti kod kuće
bez specijalnih uređaja. Temperatura zraka između 20 i 32oC, koja
vlada u zračnim vitrinama ili u
vitrinama blizu grijača, posve će
odgovarati. Za sušenje ljekovitog
bilja dobro će poslužiti i neka soba
s električnom grijalicom koja nije
izravno uperena u bilje.
Sušenje na suncu provodi se u
krajevima gdje su visoke temperature i gdje ima malo vlage, ali se na
taj način gubi boja, a bilje je izloženo većoj mogućnosti zagađenja.
Mjesto za sušenje mora biti suho
i prozračno, te mračno da bi se bolje
očuvala boja. Za ovu namjenu garaže nisu prikladne.
Sušenje u pećnici nije prikladno posebno za cvjetove i listove,
čak i na najnižoj temperaturi, ali
je prikladno za sušenje korijenja.
Isto tako sušenje ljekovitog bilja u
mikrovalnoj pećnici nije prikladno,
jer se zbog sprječavanja svjetlosnog
luka stavlja mala posuda s vodom
čime se dobiva suprotan učinak.
Sušenje listova
Zeleno bilje sitnih listova može
se sušiti na stabljikama, ali veliki
listovi se suše pojedinačno.
Sušenje se najčešće obavlja na
razapetoj mreži između okvira, da
zrak može cirkulirati i ispod, na
koju se rašire listovi. Mreže se drže
na toplu, tamnu i zračnu mjestu. Lišće se suši sve dok ne postane pucketavo na dodir. Vrijeme sušenja
ovisi o debljini listova i o količini
vlage, o stupnju topline i o vlazi u
zraku. Sušenje najčešće traje od 3-4
dana do najviše jednog tjedna. Kad
su listovi suhi, skidaju se sa stabljike, a ako su listovi veliki smrve se i
spremaju.
Ljekovito bilje se može sušiti i tako da se zaveže u svežnjeve i
objesi na čisto i zračno mjesto.
Kod velikog broja ljekovitog bilja
suše se cvjetovi. Cvjetove nevena
lakše je sušiti cijele, pa se poslije,
prema potrebi mogu skidati latice.
Kako se suše pojedine vrste?
Lavandu je najbolje objesi-
Sušenje listova ljekovitog bilja u sušari
Sušenje ljekobilja
ti u svežnjevima svezane rafijom.
Cvjetni klasovi prekriju se papirnatom vrećicom da po njima ne pada
prašina.
Osim toga papirnate vrećica sakupljaju otpale latice.
Cvjetovi luka vlasca i ružini
pupoljci koji se upotrebljavaju u
dekorativne svrhe, zadržat će lijep oblik ako se suše u uspravnom
položaju tako da se stapke provuku
kroz žičane rešetke za kolače.
Ako prigodom sušenja cvjetova
želite zadržati savršen oblik i boju,
stavite cvijet na tanak sloj sitnog
specijalno obrađenog pijeska i njime prekrijte cvijet. Tako pripremljen cvijet suši se 2-3 tjedna.
Sjeme se bere zajedno sa sjemenim glavama koje se nalaze na
stapkama. Zavežite ih u svežnjeve,
a preko glavica stavite papirnate
vrećice i objesite na toplo i zračno
mjesto. Sjeme se ne smije sprema-
ti u plastične vrećice jer one potiču
stvaranje vlage.
Sušenje korijenja
Korijenju za uspješno sušenje
treba temperatura 50-60oC. Za
sušenje je prikladna pećnica podešena na najnižu temperaturu s
otvorenim vratima. Prije sušenja
korijenje dobro oribajte, narežite
ga na komadiće i raširite po limu za
pečenje. Komadiće stavite u hladnu
pećnicu i povremeno okrećite zbog
ravnomjernog sušenja. Vrijeme sušenja ovisi o vlazi i veličini.
Spremanje osušenog bilja
Osušeni listovi i cvjetovi brzo
će propasti i izgubiti aromu i boju.
Uvijek ih spremite na suho i mračno
mjesto. Cvjetove i listove od kojih
ćete napraviti potpuri možete spremiti u papirnate vrećice i hermetički zatvorene limenke ili staklenke.
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
13
Suzbijanje stakleničke
grinje (pauka) na povrću
Obični crveni pauk, koprivina ili staklenička grinja (Tetranychus urticae), jedna je od najpoznatijih
i najraširenijih grinja na plodovitom povrću i cvijeću. Zadnjih nekoliko godina raste populacija ove
grinje, ali i štete na povrću i cvijeću. Najveće štete pričinjava u vrijeme plodonošenja kad je i izbor
pripravak za suzbijanje ograničen.
Ivica Doko, dipl. ing.
• Među povrtnim kulturama osjetljivim na napad običnoga crvenog
pauka osobito se ističu krastavac i rajčica. Tijekom ljetnih mjeseci,
na području Hercegovine, veliki broj nasada rajčice, na obiteljskim
gospodarstvima, strada od napada običnoga crvenog pauka zato što
proizvođači ne obavljaju zaštitu.
Morfološke odlike vrste
Odrasli oblici su nježne građe
s četiri para nogu. Boja tijela je
uglavnom narančasta ili tamnožuta
s dvije naglašene tamne pjege na
hrptu. Odrasla ženka je dugačka
0,6-1 mm. Jaja su bjeličasta i prozirna i jedva se mogu primijetiti
prostim okom. Ličinke do doraslog
stadija prođu kroz tri razvojna stadija. Između pojedinih razvojnih
stadija ličinke miruju, te su tada
vrlo otporne na primjenu akaricida. Najmlađe ličinke imaju samo
tri para nogu. Ženka odloži 100200 jaja. Tijekom godine ostvari
6-10 naraštaja ovisno o klimatskim
uvjetima. Pri temperaturi od 30-32
oC razvoj naraštaja traje 8-12 dana.
Izgled šteta
Zaraženo lišće puno je bjeličatih
točkica, te postaje prošarano. Lišće se suši, nekrotizira i otpada. Na
naličju lišća nalaze se pauci u finoj
gustoj pređi kojom povezuju više
listova. Kod jačeg napada plodovi
su sitniji, slabije kakvoće. Urod je
znatno manji..
Suzbijanje
Suzbijanje se uglavnom provodi
primjenom akaricida koji su registrirani u pojedinim kulturama. Na
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
tržištu se najčešće koristi pripravak
Vertimec 018 EC.
Mali proizvođači povrća-hobisti
često puta imaju velikih problema
s ovom grinjom jer su im pakiranja
kemijskih pripravaka za suzbijanje grinja velika. Danas na tržištu
postoje gotovi akaricidni pripravci
za suzbijanje grinja koji su osobito
pogodni za primjenu kod hobista.
Sjemenarnini agrocentri u
Mostaru, Širokom Brijegu,
Grudama i Čitluku u ponudi
imaju i gotov akaricidni
pripravak za suzbijanje
običnog crvenog pauka s
vrlo malom karencom.
Simptomi napada pauka na različitim povrtnim kulturama
14
Povrtnjak
početkom ljeta
Nakon suše koja
je obilježila drugu
polovinu ožujka
mjeseca, te padalina
koje se pratile cijeli
travanj, početkom
svibnja vrijeme se
konačno stabiliziralo
te omogućilo sadnju
mnogih povrtnih
kultura
Mladen Karačić, dipl. ing.
K
ako tijekom svibnja i lipnja
u Hercegovini obično vladaju velike vrućine, praćene duljim sušnim razdobljem, nužno je vršiti i redovito zalijevanje. To
se posebice odnosi na tek posijano
sjeme povrća koje treba svakodnevno zalijevati do potpunog nicanja biljaka. U kasnijim fazama
razvoja zalijevanje se provodi po
potrebi ovisno o vladajućim klimatskim prilikama.
Iako sadnja prijesadnica povrća
u Hercegovini obično završava do
sredine svibnja, ne postoje klimatske zapreke u pogledu sadnje, a što
se prije svega odnosi na presadnice
proizvedene kontejniranim putem.
Posebice je aktualna sadnja lubenice i to prije svega one cijepljene
na tikvu. Naime, cijepljena lubenica osim što je otpornija na bolesti
i što ostvaruje veće prinose ranije
plodonosi za 20-tak dana što na tržištu ranog povrća nije zanemarivo.
Posljednjih godina je zamjetan i sve
češći uzgoj neobičnih vrsta povrća
poput bijelog patlidžana, žutih rotkvica, blitve s crvenom stabljikom
i sl. Premda se radi o sporadičnom
uzgoju, navedeni «rariteti» predstavljaju svojevrsno osvježenje na
vrtnim gredicama. Jer dobro je da u
našim sjemenskim kućama možete pronaći i vrste povrća koje osim
u kuhinji isto tako možete upotrijebiti i na ukrasnim gredicama. Zato
u agrocentrima dobro i pomno promotrite police i kataloge, jer vrijeme se ipak promijenilo…
Kao i proteklih godina tako i ove godine u Sjemenarninim Agrocentrima možete pronaći veliki izbor presadnica povrća i to: rajčica, krastavac, dinja, lubenica (obična i cijepljena na podlogu tikve), paprika,
tikvice, kupus, patlidžan, salata i dr.
VRSTA POVRĆA
MRKVA
CIKLA
RADIČ
GRAH MAHUNAR
CVJETAČA
PERŠIN
PORILUK
KELJ PUPČAR
ZIMSKI KELJ
ZIMSKI KUPUS
JESENSKA SALATA
BAMIJA
KRASTAVCI (kis.)
ARTIČOKA
BROKULA
RAŠTIKA
KOLIČINA
SJEMENA (g/m2)
OPTIMALNO
VRIJEME SJETVE
3
4
3
15
3
2
15
3
3
3
3
5 sjemenki u kućicu
3 sjemenke u kućicu
4
2
2
01.05.-30.06.
01.05.-21.06.
01.05.-30.06.
01.05.-30.06.
01.06.-22.06.
01.06.-15.06.
01.06.-15.06.
01.06.-20.06.
20.06.-30.06.
20.06-30.06.
10.06-20.06.
01.06.-10.06.
20.06.-30.06.
01.06.-15.06.
15.06.-30.06.
01.06.-15.06.
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
15
Kolci od bambusa
idealan potporanj u vrtovima
Dado Marić, dipl. ing.
O
pćenito gledano, uzgoj biljaka uz potporanj ima
niz prednosti. Povrh toga,
vertikalnim uzgojem se redovito
ostvaruju visoki prinosi zbog čega
se ovaj vid uglavnom prakticira u
ozbiljnoj intenzivnoj proizvodnji.
Međutim, svjedoci smo činjenice
kako i na manjim površinama tj.
u obiteljskim povrtnjacima, voćnjacima i cvjetnjacima koristimo
različite vrste potpornja od kolaca,
žice, mreže, štapova i dr. I dok smo
nekada nabavljali drvene kolce od
seoskih prodavača i na „divljim
štandovima“ uz lokalne prometnice danas to nije potrebno. Naime,
danas u svim bolje opskrbljenim
poljoljekarnama možemo nabaviti
namjenske bambusove kolce čija
tvrdoća omogućava njihovo korištenje tijekom nekoliko godina.
Drugim riječima, kada nabavite
bambus kolce možete ih nesmetano koristiti kroz nekoliko narednih
sezona što nije slučaj s klasičnim
drvenim osloncima.
Bambus iz vlastitog vrta
Zbog činjenice kako se
bambus kolci sve više koriste kao oslonac za posađene
voćke, lozu, povrće i ukrasne penjačice primjetna
je i sve veća potražnja za
njegovim sadnicama. Jer
zašto bambus ne uzgojiti
u vlastitom vrtu? Bambusi su rastom najveći
predstavnici obitelji trava. Zbog toga se bambusi
srednje i velike veličine
koriste kao vjetrobrani,
bilo da ih uzgojite kao
veliki šumarak, u izoliranim skupinama ili kao
živicu. U tu svrhu dosta
se koristi crni bambus
(Phyllostachys nigra)
koja naraste u visinu
do 4 metra. Njegove
vitke stabljike potpuno
su prekrivene lišćem i
kao takve predstavljaju idealan zaklon koji
učinkovito smanjuje
buku. Stoga ga obično
možete zapaziti u vrtovima
lociranim uz prometnice.
Ukoliko volite bambuse,
a ne želite narušiti ranije
formirani ambijent vašeg
vrta onda vam jedino preostaje uzgoj patuljastih
formi (0,50-1,0 m). Osim
toga, spomenute patuljaste forme obično se koriste u vrtovima smještenim
na padinama odnosno na
mjestima gdje je potrebno
povezati zemljište u cilju
sprječavanja erozije. Povrh svega, patuljaste vrste
bambusa
predstavljaju
savršeni izbor za nepristupačna područja i na
mjestima gdje bi travnati
pokrivač zahtijevao previše pozornosti.
Bambus kolci imaju niz
prednosti u odnosu na
klasične drvene kolce
zato što su dugotrajni,
čvrsti, lagani i ravni te su
jednostavni za postavu.
Osim toga, bambus je za
30 % tvrđi od hrastovine
te je zahvaljujući
sadržanoj količini
masnoća prirodno
vodootporan.
Uvjeti uzgoja bambusa
Bambus je relativno
nezahtjevna biljka koja
se može uzgojiti i u našem klimatu. Pri tomu je
osnovno pravilo da biljkama osiguramo dostatne količine vode. Naime,
dobro je poznato kako
bambus predstavlja žednu biljku koju je tijekom
velikih vrućina potrebno
doslovce
svakodnevno zalijevati. Ukoliko
se toga budemo revno
pridržavali za vrlo kratko vrijeme dobit ćemo
veoma bujan grm bambusa što se pravilnim
uzgojem postiže već za jednu vegetacijsku sezonu. Ipak, da bi
stabljike bambusa mogli iskoristiti
u vidu drvenih kolaca moramo
pričekati najmanje dvije godine
koliko je nužno da njegove trske
potpuno dozriju. Ali, pošto je bambusove kolce danas jednostavnije
nabaviti u poljoljekarnama, po pri-
stupačnoj tržnoj cijeni, to je poželjnije „poštedjeti“ uzgojene grmove
da dominiraju svojom bujnošću i
ljepotom. Uostalom, zbog toga grmovi bambusa sve češće pronalaze
mjesto u dekorativnim vrtovima
gdje dominiraju svojom gracioznošću te nadasve svojom elegantnom
formom.
Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u svojoj ponudi imaju bambusove kolce različite visine, koja
omogućava primjenu kod različitih kultura.
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
16
PLAMENJAČA
najštetnija bolest
povrtnih kultura
Ivica Doko, dipl. ing.
M
eđu bolestima povrtnih
kultura koje se javljaju
svake godine, posebno
se ističe Plamenjača, koja u pojedinim godinama može pričiniti
katastrofalne štete. Zaštitu protiv
ove bolesti potrebno je provoditi
preventivno.
Plamenjača krumpira
Plamenjača krumpira ili krumpirova plijesan je najčešća ali i najštetnija bolest krumpira. Simptomi
bolesti najuočljiviji su na listu, ali
uzročnik bolesti napada stabljiku i
gomolj. Najčešće je napadnuto donje lišće, a prvi simptomi su u obliku pjega žućkaste boje koje postupno poprimaju smeđu boju. Ako je
vrijeme vlažno, pjege se povećavaju, zahvaćaju cijele listove. zaraženi
listovi ostaju visjeti na cimi. Bolest
kasnije zahvati i izboje, a kao zadnja faza napada ostaju gole stabljike pa krumpirište izgleda kao
ofureno. Ako potraje vlažno i toplo
vrijeme, napadnuti organi trunu pa
se nadaleko osjeća smrad truleži.
Mjere zaštite
Jedna od osnovnih mjera zaštite je sadnja zdravih, nezaraženih,
gomolja uz obvezno poštivanje
plodoreda. Po mogućnosti saditi
otpornije sorte. Od agrotehničkih
mjera još je bitno dobro obaviti zagrtanje, tako da ispod busa nema
jarčića u koje bi se slijevala voda s
cime. U većini slučajeva, posebno u
godinama s više oborina, primorani
smo koristiti neki od kemijskih pripravaka. Najčešće korišteni su:Star
80 WP, Cuprablau Z, Polyram DF,
Daconil 720 SC, Shirlan 500 SC,
kao kontaktni, odnosno Ridomil
Gold MZ 68 WG, Acrobat, Pergado
MZ, Revus SC, Quadris i dr. kao sistemici.
Ako nema prognozne službe,
prvo prskanje se obično provodi
pred cvatnju odnosno u vrijeme
cvatnje.
Plamenjača krastavca
Plamenjača krastavca (Pseudoperonospora cubensis) je najčešća
i vrlo opasna bolest. Javlja se na
krastavcima koji se uzgajaju na
otvorenim, ali i u zaštićenim prostorima. Bolest se najčešće javlja
prije formiranja prvih plodova. Prvi
simptomi uočavaju se na listu u
obliku pjega koje su okrugle, svjetlozelene boje. Pjege se postupno
povećavaju i zauzimaju prostor
između žila lista. Nastavkom bolesti, broj pjega se povećava, a stare
pjege poprimaju žutosmeđu boju.
Zaraženi dio lista se suši. Osušeni dijelovi lista lako se lome, te se
takvi listovi suše. Biljka na vrhu
vriježe stvara novi list koji također
zahvaća zaraza.
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
17
Kako zaštititi krastavce od ove
bolesti?
Prije svega, sjetvu (sadnju) krastavaca obaviti na onim parcelama
na kojima prethodne godine nisu
rasle dinje, lubenice, krastavci, tikvice i ostale vrste iz porodice Cucurbitacea. Saditi otpornije hibride,
a krastavce uzgajati uz konopac ili
na mreži. Ako se pridržavamo ovih
mjera zaraza će biti manja, ali svakako tijekom vegetacije potrebno
je koristiti i kemijske mjere zaštite.
Sa zaštitom treba početi
kad biljke razviju 3-5
listova.
Danas na tržištu postoji veći broj fungicida
koji uspješno suzbijaju
ovu bolest. Od fungicida sa površinskim
djelovanjem mogu se
koristiti pripravci na osnovi bakra i mankozeba
(Nordox 75 WG, Star 80
WP ).
Bolju zaštitu pružaju sistemični fungicidi,a
od pripravaka mogu se koristiti
sljedeći: Ridomil Gold MZ 68 WG,
Acrobat MZ, Revus SC, Pergado
MZ, Quadris. Prskanje sistemičnim
fungicidima ponavljati nakon 8-10
dana uz poštivanje karence.
Kod zaštite krastavca protiv ove
bolesti potrebno je prskati naličje
lista, jer infekcija dolazi kroz pući
na donjoj strani lista.
Plamenjača rajčice
Sistemični kemijski
pripravci za suzbijanje plamenjače
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
Jedna od najčešćih ali i najo-
pasnijih bolesti rajčice je svakako
plamenjača (Phytophthora infestans). Bolest se javlja još u rasadu, tako da već tada treba obaviti
zaštitu.
Na starijim biljkama simptomi bolesti mogu se primijetiti na
listu, plodu i stabljici. Simptomi
na listu očituju se u obliku pjega
raspoređenih najčešće na rubu, ali
mogu nastati i na bilo kojem drugom mjestu. Pjege su nepravilna
oblika,svijetlosmeđe boje. Prve
pjege obično nalazimo na donjim
etažama stabljike.
Na stabljici se također uočavaju
pjege i to na mjestima spajanja lista
i stabljike. Na napadnutim zelenim
plodovima javljaju se male tamne
pjege brončane boje.
Rajčica koja se uzgaja u zatvorenim prostorima,a zalijeva se rasprskivačima, podložnija je napadu
od one rajčice koja se zalijeva položenim cijevima. Također i sorte
bujnijeg rasta s velikom količinom
lisne mase su više osjetljive. Nasadi
rajčica u blizini krumpirišta podložniji su napadu, jer se smatra da
su izvor primarne zaraze zaražene
biljke krumpira.
Zaštita
Zaštitu rajčice protiv ovog parazita svakako treba provoditi posebno u zatvorenim prostorima,a
i u onim područjima uzgoja gdje
tijekom vegetacije često padaju
veće količine oborina. Za uspješnu zaštitu na raspolaganju je veći
broj pripravaka, a posebno onih
na osnovi bakra (Cuprablau Z,
Bordoška juha, Champion, Nordox
75 WG idr), organskih pripravaka
(Polyram DF, Star 80 WP, Daconil
720 SC ), te sistemični pripravci
(Ridomil Gold MZ 68 WG, Acrobat
MZ, Pergado MZ, Revus SC, Quadris
i dr.). Prigodom tretiranja dobro poprskati lice i naličje lista.
Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i Čitluku u ponudi imaju kemijske pripravke s vrlo malom karencom za
zaštitu povrća od uzročnika biljnih bolesti.
18
Pripreme zemljišta za
podizanje nasada jagoda
Jagoda je kultura koja na jednom mjestu ostaje dvije do tri, a nekada i četiri godine, pa je vrlo bitno
pravilno odabrati mjesto za novi nasad. Od izbora lokacije ovisi prinos, kvaliteta plodova i sama
rentabilnost proizvodnje. Odabrano mjesto treba omogućiti biljci da iskaže svoj biološki potencijal.
Mario Ćubela,dipl. ing.
I
zbor položaja-ekspozicija ima
veliki značaj kod uzgoja jagoda.
Na južnim ekspozicijama jagode dozrijevaju nekoliko dana ranije
nego na sjevernim. U kontinentalnim područjima jagoda se može uzgajati do 500 m nadmorske visine, a
u južnim područjima to može biti i
do 1000 metara nadmorske visine.
Kad je u pitanju nagnutost terena, za
uzgoj jagode bolji su ravniji odnosno
blago nagnuti tereni u odnosu na
strme terene. Tereni s nagibom preko 8 % nisu pogodni za uzgoj jagode.
Predkultura i plodored
Kod izbora lokacije za podizanje novog nasada jagoda, posebnu
pažnju treba obratiti predkulturi.
Dobre predkulture za jagodu su
žitarice, grah, grašak, grahorica, a
nepovoljne predkulture su: jagode,
malina, krumpir, rajčica, kukuruz
jer iza ovih kultura ostaju brojni
uzročnici bolesti, štetnici i korovi.
Na istu parcelu jagoda bi ponovno
trebala doći nakon 3-4 godine. U
tom razdoblju na toj parceli bi se
trebale uzgajati kulture koje su dobre kao predkulture za jagodu.
Priprema zemljišta
S pripremom zemljišta za podizanje nasada jagoda treba početi na vrijeme, što prvenstveno
ovisi o predkulturi. Ako je parcela
zakorovljena, onda prije bilo kakve obrade treba uništiti korovnu
floru. Jagoda ima plitak korjenov
sustav koji je u istoj zoni kao i korijen korovskih biljaka. Korijen
korovskih biljaka je agresivniji
i oduzima jagodama vodu i hranjive tvari. Korovi a posebno ako
se radi o višegodišnjim vrstama
uništavaju se primjenom herbicida u fazi intenzivnog porasta. U tu
svrhu se najčešće koriste pripravci
na osnovi glifosata (Herkules, Ou-
ragan system 4). Nakon uništenja
korova pristupa se dubokom oranju, koje se obavlja pri umjerenoj
vlažnosti tla, na dubinu 35-40 cm.
Jagoda ima plitak korjenov sustav,
čija se glavna masa prostire na
dubini15-25 cm. Oranje se obavlja
najmanje dva mjeseca prije sadnje
da bi se tlo usitnilo i na vrijeme pripremilo za sadnju.
Meliorativna gnojidba ili popravka osobina tla izvodi se u slučajevima kada se na osnovu analize
utvrdi da odabrana parcela nije
zadovoljavajuće plodnosti. Jagoda
traži blago kiselu reakciju tla pH
5,5–6,5.Ako je parcela kiselija,
smanjenje kiselosti obavlja se dodavanjem potrebnih količina krečnjaka (CaCO3) istodobno s organskim gnojivom, nekoliko mjeseci
prije sadnje. Meliorativna gnojidba,
kalcifikacija i rasturanje organskog
gnojiva, obavlja se nakon dubokog
oranja. Jagoda dobro reagira na
organsko gnojivo pa se preporu-
ča primjena Biorex-a ili Frutortto.
Konačna obrada zemljišta za sadnju obavlja se nekoliko dana prije
same sadnje koristeći, tanjurače,
rotofreze i druge uređaje.
Sadnja jagoda
Mada se jagoda može saditi tijekom cijele godine, najbolja je ljetna
sadnja, koja se obavlja od sredine
srpnja do sredine kolovoza. Prednosti sadnje u ovom roku su velike
u donosu na ostale rokove (proljeće, jesen). Za sadnju se koriste tzv.
frigo sadnice, a sadnja se obavlja na
gredice uz korištene crne malč folije i navodnjavanja. Dan uoči sadnje dobro je obaviti navodnjavanje,
ako je tlo suho. Sadnju je najbolje
obaviti u popodnevnim satima,
kada su temperature niže. Bitno je
da sadnice što manje budu izložene suncu. Posebnu pažnju treba
obratiti na sabijanje (slijeganje) tla,
dobrom zalijevanju i što manjem
oštećivanju folije.
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
19
Boja plastične folije
utječe na kakvoću jagoda
Najčešća svrha uporabe plastičnih malčeva u proizvodnji jagode je sprječavanje isparavanja vode iz tla
(evaporacija), regulacija temperature tla, očuvanje strukture tla i smanjenje razvoja korova.
Prof. dr. sc. Tomislav Jemrić
U
Hrvatskoj se najčešće rabi
plastični malč od crne polietilenske folije. Ona pomaže zagrijavanju tla u proljeće i
sprječava razvoj korova, ali tijekom
ljeta je zagrijavanje tla ispod nje
preveliko.
Prednost malčiranja
Stoga se nastoji kombinirati s bijelom folijom koja se stavlja ispod
nje. Za uspješnu primjenu ovog
sustava potrebno je uzeti manje
trajnu crnu foliju koja se do ljeta
rastvara pod utjecajem svjetla, tako
da ostane samo bijela folija.
Osim bijelih i crnih folija, u posljednje vrijeme se sve vise istražuje i primjena folije drugih boja.
Plava folija ima odprilike 30-60%
slabije sprječavanje rasta korova, dok su crvena, zelena, smeđa i
žuta gotovo podjednako učinkovite
u sprječavanju rasta korova kao i
crna folija. Prozirna folija može i
pojačati rast korova zbog povećanja temperature tla i propuštanje
svjetla. U usporedbi sa smeđom
folijom, uzgoj jagode na bijeloj foliji
povećava količinu fenola, antocijana i elagične kiseline u plodovima.
Ove tvari imaju povoljan učinak na
zdravlje ljudi.
Jagode uzgajane na crvenoj foliji
imaju više šećera i bogatiju aromu
u usporedbi s onima uzgajanima
na crnoj foliji. S obzirom na to da je
aroma plodova jedno od najvažnijih svojstava o kojem ovisi prihvatljivost ploda kod potrošača, a time
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
i uspjeh na tržištu, crvena folija
zaslužuje veću pozornost u uzgoju
u Hrvatskoj.
Više šećera i bogatija aroma
Posebice je zanimljiva primjena
crvene folije. Crvena boja reflektirasvjetlost iz crvenog dijela spektra, koja ima značajan učinak na
izgled biljaka.
Ova folija u usporedbi s crnom
standardnom folijom značajno povećava ukupan prirod i daje tamniju boju mesa, ali je količina ukupnih kiselina manja, kao i količina
elagične kiseline.
Različite sorte-različito
djelovanje
Zanimljivo je da ista boja folije ne djeluje jednako na sve sorte.
Tako, primjerice, sorta Clery ima
značajno više topljive suhe tvari i
šećera na foliji srebrene boje, a sorta Miss na crnoj foliji. Također sorta
Chandler ima podjednak prirod i
masu plodova na bijeloj i crnoj foliji, dok je prirod sorte Sweet Charlie
na bijeloj foliji vise nego dvostruko
niži nego na crnoj foliji.
Boja plastičnog malča može značajno pridonijeti kakvoću jagode,
ali također može imati i negativan
učinak. Boju folije treba odabrati
uzimajući u obzir klimatske prilike, način uzgoja i, osobito, sortu.
Pri tome se ne bi trebalo rukovoditi
stranim podacima, nego prvo provesti vlastita istraživanja kako bi se
utvrdila optimalna boja plastičnog
malča za naše ekološke i tehnološke uvjete.
Prednost ovog sustava je u tome
što se tlo u proljeće brže zagrijava i
nema uvjete za rast korova pa biljke imaju bolje uvjete za rast. Ljeti
nema prejakog zagrijavanja tla i
popravlja se kakvoća plodova zbog
refleksije svjetla koje daje bijela
folija. I bijela i crna folija gotovo
podjednako dobro sprječavaju rast
korova.
(Preneseno iz Gospodarskog lista)
Crna folija najčešća u proizvodnji jagoda
20
Specifičnosti
gnojidbe voćaka
Svaka voćna vrsta ima specifične potrebe za vrstom i količinom
potrebnih biljnih hranjiva. To prije svega ovisi o sorti, tipu tla,
klimatskim prilikama te o količini i kvaliteti planiranog prinosa
Mladen Karačić, dipl. ing.
doslovce poharala Hercegovinu.
Bolest se redovito javlja u godinama kada imamo vlažno vrijeme u
početku listanja bresaka. Ali, kod
voćara koji su uz odgovarajuću i
pravodobnu zaštitu bresaka obavili
i pravilnu gnojidbu, ona je izostala.
Barem su tako pokazale prve informacije s terena i naši pokusi s područja Stoca. Iz toga se može lako
zaključiti kako je pravilna gnojidba
itekako važna jer podiže obrambenu moć biljnog organizma i na taj
način utječe na saniranje šteta koje
se javljaju kao posljedica suše, bolesti i drugih negativnih čimbenika.
U
koliko upitate bilo kojeg
voćara da vam pomogne
objasniti na koji način prihraniti i pognojiti pojedine voćne
vrste smatrat će vas i više nego
laikom u ovoj grani poljoprivredne
proizvodnje. Međutim, tko se imalo
bolje razumije u navedenu tematiku znat će da je riječ o vrlo specifičnoj oblasti koja ovisi o velikom
broju čimbenika. Osim toga, potreban odnos biljnih hranjiva i njihova
količina ovise o samoj plodnosti
tla, podneblju, voćnim vrstama pa
i sortama kao i o mnogim drugim
čimbenicima. Ipak, najveći problem predstavlja neznanje koje se
najbolje očituje na konkretnim primjerima na terenu. Čak i sami djelatnici u poljoljekarnama često ne
prepoznaju simptome neadekvatno izbalansirane gnojidbe voćaka
pa navedene nedostatke nastoje
«zaliječiti» nekim od fungicida.
Ono što hoću reći jest činjenica da
veliki broj navedenih simptoma često mijenjamo s biljnim bolestima.
Ruku na srce, to je ipak iz neznanja.
Najčešći simptomi nedostatka
pojedinih hranjiva
Za našu hercegovačku zemlju
slobodno možemo reći da je «osuđena» na nedostatak željeza čije
simptome redovito susrećemo na
biljnim vrstama, počevši od aktinidije pa sve do vinove loze. Ali, za
nedostatak željeza ćemo relativno
lako, jer već i najveći laici na listovima raspoznaju klorozu ili gubitak
zelene boje, o čemu smo u više navrata iscrpno i pisali. Međutim, što
ako listovi poprime blijedožutu boju
a lisni nervi ostanu i dalje zelene
boje. Tada je riječ o nedostatku magnezija a što se najbolje uočava na
listovima vinove loze. Napomenimo
Simptomi Fe kloroze na breskvi
kako se navedena pojava uglavnom
i zamjenjuje s nedostatkom željeza.
S druge strane, nedostatak kalija se
uočava po karakterističnom sušenju rubnog dijela lista. Tako je list po
svome obodu potpuno osušen (nekrotičan) dok je njegova unutrašnjost i dalje zelene boje. Spomenuta
nekroza se najčešće može uočiti
na stablima jabuka i krušaka kao i
u nasadima jagoda. Pored toga, na
plodovima jabuka i to prvenstveno
sorte Zlatni delišes često možemo
uočiti gorke pjege koje se javljaju
kao posljedica nedostataka kalcija.
Na plodovima jabuka se pojavlju-
ju i slične plutaste pjege ali sada
«zahvaljujući» nedostatku bora. U
praksi se događaju još i mnoge druge, rekli bismo neuobičajene pojave
a koje su posljedica nedostatka nekih drugih biljnih hranjiva. Takva je
i pojava tzv. sitnolisnosti kod jabuka
a koja se javlja u slučajevima nedostatka cinka. Ono što želim naglasiti
jest činjenica da je pravilno izbalansirana gnojidba temelj uspješnog
uzgoja voćnih vrsta.
Kovrčavost lista breskve
Još jedan primjer je i opasna
kovrčavost lista bresaka koja je
Rješenje je u folijarnoj prihrani?
U sušnoj nam Hercegovini folijarna gnojiva puno znače iz razloga
što se mineralna gnojiva dodana
još u proljeće ne mogu bez dovoljne količine padalina otopiti te
se stoga u vidu granula još mogu
uočiti u tlu. Hranjiva iz tih gnojiva
korijen ne može usvojiti pa biljke
osim zbog suše pate i zbog njihova
nedostatka. Rješenje je, dakle, u
folijarnoj prihrani ili prihrani preko
lišća. Folijarnom prihranom dana
hranjiva voćka brže i potpunije
usvaja jer se i nanose neposredno
na list. Osim toga, dio koji padne na
tlo biljka usvoji putem korijena. Na
ovaj način hranjivo možemo dati
u pravom trenutku uz puno veću
učinkovitost. Tako 1 kg dušika folijarno primijenjen odgovara 4 kg
dušika dodanog u tlo, a kod bora
je taj odnos 1:5, dok kod magnezija
1 kg folijarno primijenjen odgovara
čak 75 kg dodanih putem tla. Dakle, na navedeni način voćna stabla
možemo vrlo brzo i učinkovito opskrbiti potrebnim mikro i makroelementima, samo vodeći računa da
prihranu preko lista obavljamo u
ranim jutarnjim ili kasnim večernjim satima.
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
21
Bolesti borovnica
i brusnica
Dr. sc. Tihomir Miličević
B
orovnice i brusnice su voćne
vrste značajne po velikom
sadržaju medicinski važnih
spojeva, kao što su različiti antioksidansi (neki vitamini, fenoli i dr.),
te stoga vrlo povoljno djeluju na čovjekovo zdravlje . Između ostalog, i
to je razlog povećanog zanimanja
za uzgoj ove voćne vrste. Kod nas
je u uzgoju najproširenija američka
borovnica (Vaccinium corymbosum). Kao i na drugim kultiviranim
biljkama, tako se i na borovnicama
javlja veliki broj bolesti, a u našim
agroekološkim uvjetima najvažnije
su: palež cvjetova ili siva plijesan,
rak stabljike, antraknoza plodova,
monilioza, pjegavost lišća, hrđa,
crvenilo lišća, trulež korijena i dr.
Važno je istaknuti da kod nas dosad
još nema registriranih fungicida za
suzbijanje bolesti na ovim biljkama, pa su u ovom članku navedene
mjere suzbijanja koje se provode u
svijetu, gdje je uzgoj borovnice rašireniji.
Palež cvjetova ili siva plijesan
Ovo je jedna od najčešćih bolesti
na borovnicama. Uzročnik bolesti je svima poznata fitopatogena
gljiva Botryotionia fuckeliana, poznata pod nazivom Botrytis cinerea. Bolest se osobito javlja jačim
intenzitetom u kišnim i hladnijim
godinama. Simptomi se najbolje uočavaju u vrijeme cvatnje u
obliku paleži cvjetova, ali i truleži
plodova. Cvjetovi izgledaju kao da
su spaljeni i suše se. Palež ponekad može zahvatiti i lišće i izboje
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
biljaka. Suzbijanje se provodi fungicidima, a kod nas su poznati: dikarboksimidi ( Kidan SC, Lupo SC, i
dr.), fludioksonil (Switch 62,5 WG),
fenheksamid (Teldor SC 500), pirimetanil( Botril 300 SC, Cezar SC,
Botryticid SC i dr.). Suzbijanje treba
provoditi već od početka cvatnje do
početka zriobe plodova.
Rak stabljike borovnice
Ovu bolest mogu prouzročiti
više vrsta fitopatogenih gljiva, kao
što su: Fusicoccum putrefaciens,
Phomopsis vaccini i Botryosphaeria corticis. Simptomi se najčešće
uočavaju na stabljikama biljaka u
obliku nekroza, raka- rana i odumiranja kore stabljike, zatim sušenja izboja, pa i cijelih grmova u slučaju jače zaraze i uzgoja osjetljivih
kultura. Mjere suzbijanja ne daju
baš zadovoljavajuće rezultate, što
povećava opasnost od pojave ove
bolesti. Prema iskustvima iz svijeta
(Amerika), od fungicida se najčešće
koriste iz skupine ftalamida, kao
što je kaptan (Merpan 80 WG, Captan 50 WP, Stoper WP i dr.) i folpet
(Folpan 80 WDG, Folpan WP, Futura WP, Shavit WP i dr.). Fungicidi se
primjenjuju jedanput mjesečno od
ranog proljeća do opadanja lišća.
Obvezno bi trebalo uklanjati zaražene dijelove biljaka i izboja iz nasada. Od kultivara koji se uzgajaju
kod nas najosjetljiviji su Bluecrop i
Covile, a razmjerno su otporni Blueray, Pioneer.
Antraknoza plodova
Ova bolest najčešće se javlja na
plodovima borovnica u vrijeme
zriobe u obliku antraknoznih udu-
Posljednjih nekoliko godina
u Hrvatskoj je zabilježen
intenzivniji uzgoj borovnica
i brusnica, pogotovo u
području Gorskog kotara,
zagrebačkoj okolici, ali i
drugim dijelovima Hrvatske
gdje postoje povoljni
uvjeti za uzgoj ove vrlo
korisne voćne vrste. Razlog
povećanog uzgoja su i dobri
državni poticaji za ove
kulture.
bljenih pjegica. Simptomi se mogu
javiti i na drugim dijelovima biljke
(cvjetovima, listovima i izbojima),
ali dosta manje. U jakom napadu
bolesti dolazi i do truleži i propadanja plodova. Uzročnik su fitopatogene gljive iz roda Colletotrichum.
Vrlo osjetljive sorte na ovu bolest
su: Blueray, Harrison, Bounty. Bolest se suzbija fungicidima od sredine cvatnje do početka razvoja
plodova u razmaku 8-10 dana. Prema svjetskim iskustvima, najbolju
djelotvornost pokazuju fungicidi
na bazi kaptana (Captan 50 WP,
Merpan 80 WG, Stoper WP i dr.) i
azoksitrobina (Quadris, Amistar
250 SC i dr.).
Monilioza
Ova bolest je u pojedinim dijelovima svijeta (Amerika) gdje se
uzgaja borovnica jedna od najvažnijih i najopasnijih bolesti. Bolest
se još naziva mumificiranost ploda.
Uzročnik je patogena gljivica Monilinia vaccinii-corymbosi. Simptomi se javljaju već u rano proljeće
u obliku odumiranja izboja, listova
i cvjetova. Sa zaražene biljke širi se
izražajni miris po truleži, po kojem
se ova bolest vrlo lako uočava. Bobice se razvojem bolesti smežuraju
Borovnica je
podložna napadu
različitih uzročnika
biljnih bolesti
i poslije mumificiraju, zbog čega
se bolest i zove još mumificiranost
plodova. Bolest se suzbija obveznim uklanjanjem svih zaraženih
plodova i izboja. Od kemijskih zaštitnih mjera koristi se veliki broj
fungicida, od kojih su prema svjetskim iskustvima najdjelotvorniji
fungicidi na bazi benzimidazola
(karbendazim), kao što su pr. preparati Bavistin FLKS, Zino KS, i dr.
Tretiranja početi u cvatnji i nastaviti do zriobe plodova u razmaku
7-10 dana.
Pjegavost lišća
Od više bolesti na lišću borovnice, najčešća je tzv. gleosporijska
lisna pjegavost koju uzrokuje fitopatogena gljiva Gleoeosporium minus. Javlja se obično pokraj lipnja u
obliku crvenkastih pjega na licu lista. U slučaju jače zaraze (što je kod
nas rijetkost), može doći i do defolijacije ili opadanja lišća. Suzbijanje se provodi fungicidima na bazi
kaptana (Captan 50 WP, Merpan
80 WG, Stoper WP i dr.) i benzimidazola (Bavistin FLKS, Zino KS).
Tretiranje se obavlja nakon berbe u
razmaku od dva tjedna.
Zavod za fitopatologiju
Agronomskog fakulteta u Zagrebu
22
Vinogradi sa natapnim
sustavom kap po kap
Posljednjih nekoliko godina unutar vinograda uočava se sve veći broj instaliranih sustava kap po kap koji
predstavljaju i svojevrsnu budućnost natapanja vinograda u Hercegovini. Svima nam je poznato kako analiza
klimatskih čimbenika pokazuje da je potreba za natapanjem izražena na području cijele Hercegovine.
Dado Marić, dipl. ing.
T
o je i razumljivo ukoliko se
u obzir uzme činjenica kako
Hercegovina ima dostatne
količine padalina, samo što su one
neravnomjerno raspoređene. Drugim riječima, padalina nema u razdoblju intenzivnog porasta većine
poljoprivrednih kultura, te se stoga
i pristupa natapanju.
Hit su sustavi kap po kap
I doista, svakim danim u hercegovačkim vinogradima možemo
uočiti sve veći broj instaliranih
sustava kap po kap. Navedeni sustavi se već desetljećima masovno
koriste u vinogradima na području
južne Italije. Tamošnja praksa je
pokazala da se navedenim sustavom može uštedjeti količina vode i
do 60 posto zato što se natapa samo
dio tla uz trs, što je posve dostatno.
Uostalom, ukoliko pogledamo prostrane vinograde tvrtke Hercegovina vina (Konjusi, Blizanci) vidjet
ćemo kako je u njima instaliran sustav kap po kap na nekoliko stotina
hektara. Isto tako, novi suvremeni
nasadi stolnog grožđa tvrtke Revita
plant na Buni su također sa sustavom zalijevanja kap po kap. Osim
toga sve veći broj manjih vinogradara svoje vinograde navodnjavaju
sustavom kap po kap. Oni najbolje
i svjedoče kako je profi vinogradarstvo isplativo samo uz poštivanje novih tehnologija i suvremenih
trendova. Osim toga, dokazano je
kako su se primjenom navodnjavanja kapanjem prinosi povećali za
čak 30 posto. Ukoliko to pomnožimo s nekoliko stotina hektara površine dobit će se itekako rentabilna
računica. Zanimljiv je i podatak da
je na osnovu dosadašnjih istraživanja, saznanja i osobnih iskustava
uočeno kako u kritičnim mjesecima za vinovu lozu treba osigurati 4
mm vode dnevno.
Sjemenarnini Agrocentri u Mostaru, Širokom Brijegu, Grudama i
Čitluku u ponudi imaju kompletan sustav natapanja kap po kap.
Prednost sustava kap po kap
Osim uštede vode i osiguravanja
većih prinosa ugrađivanjem sustava
kap po kap smanjujemo vlažnost
zraka i tla u nasadu te su time i opasnosti od bolesti manje. Osim toga,
međuredni prostori ostaju suhi što
omogućuje slobodno kretanje ljudi
i strojeva. Također, kontinuiranost
navodnjavanja koja se postiže ovim
načinom uvjetuje veoma povoljan
mikroklimat gdje se u permanentno vlažnom zemljištu eliminiraju šokovi nastali kao posljedica
hercegovačkih tropskih vrućina.
Drugim, riječima u Hercegovini
vladaju tropski uvjeti što potvrđuju
i svakodnevne temperature preko
30 stupnjeva C koje se mogu javiti u svim mjesecima vegetacije te
Postavljanje crijeva za navodnjavanje u vinogradu
izrazito vrući dani s preko 35 stupnjeva C od konca travnja do konca
rujna. Uslijed toga, često dolazi do
ekscesnih pojava u pogledu potreba
za vodom i određenih šokova koji
se eliminiraju kontinuiranim, svakodnevnim navodnjavanjem putem
sustava kap po kap. Pored toga ne
zanemarimo ni činjenicu kako je
cijena sustava više nego prihvatljiva a samo instaliranje i održavanje
vrlo jednostavno.
Što na kraju reći nego da dio
budućnost hercegovačke poljopri-
vrede dobrim dijelom svakako leži
i u nje zinu vinogradarstvu koje je
opet u usponu. Ali, razumljivo je
da samo uvođenjem novih tehnologija i osuvremenjivanjem proizvodnje možemo očekivati i dobre
proizvodne rezultate. Uostalom,
kada danas- sutra uđemo u toliko željenu Europsku uniju morat
ćemo konkurirati našim budućim
vinogradarskim kolegama. Stoga,
ukoliko nam s navodnjavanjem baš
i ne ide tješimo se saznanjem kako
je kvaliteta ipak na našoj strani…
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
23
KONTAKTNI ILI SISTEMIČNI
FUNGICIDI - što koristiti?
U zaštiti vinove loze, od uzročnika bolesti, koriste se kontaktni i sistemični fungicidi. Kontaktni
fungicidi uglavnom se koriste do cvatnje, a nakon cvatnje, veći značaj imaju sistemični fungicidi.
Velimir Lasić, dipl. ing.
K
ako djeluju sistemični fungicidi i kada ih primijeniti u
zaštiti vinove loze?
Vrlo često primam upite o razlikama u načinu djelovanja kontaktnih (protektivnih) i sistemičnih
(kurativnih) fungicida, te o njihovoj
idealnoj poziciji u programu zaštite
vinove loze kroz fenofaze razvoja.
Osnovna razlika između ove dvije skupine je u tome što sistemični
fungicidi, nakon primjene, ulaze u
biljku gdje prekidaju već započeti razvoj bolesti unutar zaraženih
organa, dok kontaktni fungicidi ne
ulaze u biljku već čine zaštitni sloj
na biljnoj površini sprječavajući
pojavu bolesti (infekciju). Dakle,
sistemični fungicidi djeluju kurativno (terapeutski) – liječe bolest,
a za razliku od njih kontaktni djeluju preventivno (onemoguće pojavu bolesti). Sistemični fungicidi u
praksi manje ovise o pravodobnoj
aplikaciji, nisu podložni ispiranju
ni utjecaju sunčeva svjetla, a djelomično se premještaju i u novoizrasle izboje. Zato se koriste u većim
vremenskim razmacima. Pružaju
sigurnu zaštitu i kod lošije primjene (lošije pokrovnosti). Međutim,
sistemični fungicidi prouzročuju
otpornost parazitskih gljivica, pa
im je primjena zato ograničena na
2-3 aplikacije tijekom vegetacije.
Radi usporavanja razvoja otporno-
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
sti patogena, sistemične fungicide
proizvođači najčešće formuliraju
kao kombinirane sistemično-kontaktne pripravke čime se ujedno
postiže dvostruki učinak na gljivice
uzročnike bolesti.
Sistemični fungicidi se po načinu
«kretanja» u biljci dijele na lokosistemične i sistemične u užem
smislu. Lokosistemični fungicidi
u tretiranoj biljci djeluju na mjestu aplikacije-prodiru u organe ili
dijelove organa koji su s apliciranim fungicidom došli u kontakt.
Zapravo, lokosistemici nisu sistemici u pravom smislu riječi jer se
ne translociraju kroz cijelu biljku
već samo na mjestu kontakta«dubinski». Ovaj tip fungicida najčešće se koristi u suzbijanju uzročnika krastavosti jabuke i kruške,
jer gljivica prigodom infekcije ne
prodire duboko u tkivo nego se širi
subkutikularno (između kutikule
i epiderme). Sistemične fungicide
u užem smislu biljka nakon aplikacije upije (apsorbira) i dalje ih
translocira kroz netretirane biljne
organe koji transpiriraju (imaju
funkcionalne puči). Tipični predstavnik je FORUM STAR. Funkcionalne puči nemaju jako mladi listići (npr. vinove loze) pa je u to ranoj
fenofazi opravdana primjena kontaktnih (preventivnih) fungicida.
U praksi se često koriste sistemici
koji mijenjajući metabolizam stanice domaćina povisuju mehaničku
Kontaktni kemijski pripravci
ili biokemijsku otpornost na gljivicu
uzročnika bolesti (npr. RIVAL).
Kada koristiti kontaktne a kad sistemične fungicide u vinovoj lozi?
- Od fenofaze pojave listića do
pred cvatnju (D-G) koriste se KONTAKTNI pripravci (slabija bujnost
vinove loze dopušta kvalitetno pokrivanje svih biljnih dijelova, puči
nisu potpuno aktivne za primjenu
sistemika, brzi porast mladice i loze
može se zaštititi jedino kontinuiranom primjenom jefinijih-kontaktnih pripravaka)
- Od fenofaze početak cvatnje
Sistemični kemijski pripravci za zaštitu vinove loze
do pred zatvaranje grozda (H-K)
koriste se SISTEMIČNI pripravci
(pojačana bujnost vinove loze traži primjenu mobilnih-sistemičnih
fungicida, razdoblje cvatnje zahtijeva «mir» u smislu primjene fungicida, a sistemici primjenjeni tik
u početku cvatnje pružaju sigurnu
zaštitu kroz cijelu cvatnju, zaštitćuju novoizrasle mladice i listiće...)
-od fenofaze zatvaranja grozda
do šaranja (K-L) koriste se KONTAKTNI pripravci osim za sivu
plijesan (bakreni imaju prednost,
plamenjača je manje opasna, pepelnica se može suzbiti kontaktno..)
24
Štetnici cvjetova ruža i ukrasnog bilja
Živim u blizini borove šume i početkom proljeća, točnije od svibnja
do lipnja, u mom vrtu pojave se sitni
kukci koji isključivo napadaju cvjetne
pupove ukrasnih grmova kao i ostalo
cvijeće. Kukci imaju tvrd oklop, crne
su boje s bijelim točkicama na leđima i
dosta su dlakavi.. Isprobala sam razne
insekticide ali bez uspjeha. Molim vas
da mi preciznije pojasnite o kojem je
štetniku riječ, te da mi pomognete oko
njihova uništavanja.
Na osnovu vašeg opisa pretpostavljam da se radi o dvije vrste kornjaša
koje početkom proljeća često primjećujemo na cvjetovima različitog bilja.
Vrste pripadaju kornjašima odnosno,
tvrdokrilcima (Coleoptere). Ličinke
ovih kukaca žive u tlu . Kukac s crnom
bojom koji vam stvara poteškoće jest
crni ružičar (Oxythirea funesta), a ona
koja na tijelu ima dosta dlaka nosi naziv dlakavi ružičar (Epicometis hirta).
Obje vrste napadaju cvjetove i cvjetne
pupove različitih biljaka, oštećujući
generativne organe. Također oštećuju
mekane i plodove u koje se rado zavlače. Pošto se obje vrste javljaju u vrijeme cvatnje i intenzivnog leta pčela,
njihovo suzbijanje insekticidima koji
negativno djeluju na pčele nije dopušteno. Stoga ih pokućajte suzbiti postavljanjem bijelih posuda (PVC čaša)
u koje ste nasuli vodu. Štetnike privlači
bijela boja, ulaze u posude i utope se u
vodi. Možete koristiti i staru provjerenu metodu ručnog sakupljanja štetnika, pri čemu vam savjetujem da to učinite rano ujutro kada su štetnici slabije
pokretni zbog hladnoće. Ako imate
veće ružičnjake, u Sjemenarninim
agrocentrima, možete nabaviti posebne lovke koje uveliko mogu smanjiti
brojnost štetnika.
Ako pak u blizini nemate pčele,
možete koristiti različite kemijske pripravke. U Sjemenarninim agrocentrima možete nabaviti posebna pakiranja
gotovih insekticidnih pripravaka u pakiranju od 0,5 lit.
dr. Ivan Ostojić
vedene pjege se lagano šire i obuhvate
veliki dio ploda koji potom više nema
tržne vrijednosti. Kako riješiti navedeni problem?
S navedenom problematikom sam
vrlo dobro upoznata pa s velikom
sigurnošću mogu ustvrditi kako su
navedeni simptomi prouzročeni nedostatkom kalcija tijekom razvoja
ploda. Dakle, ne radi se o uzročniku
bolesti nego je do truleži vrha ploda
paprike isključivo došlo zbog poremećaja u opskrbi biljke kalcijem.
Kako bi se propadanje vrha ploda
paprike uistinu i spriječilo, potrebno
je folijarno (preko lista) primijeniti
Cifo gnojivo (Calcium fast) na bazi
kalcija koje korišteno po preporuci u
nekoliko navrata, vrlo učinkovito otklanja navedene simptome. Prvo prskanje trebamo obaviti odmah nakon
cvjetanja paprike a posljednje 10-tak
dana prije same berbe. Za sve dodatne
informacije slobodno me možete potražiti u prostorijama Sjemenarninih
agrocentara.
Ivana Markota, master struke
likim brojem različitih biljnih vrsta.
Međutim, u dijelu vrta s laganom
sjenom htjela bih posaditi nekoliko
grmova koje bi bez većih poteškoća
mogla uspješno uzgojiti. Što mi predlažete?
Malo je poznato da se veliki broj
biljnih vrsta, osim na osunčanim položajima, može uspješno uzgajati i u
laganoj polusjeni. Svakako, da će te
biljne vrste malo zaostajati u rastu
što znači da im ipak treba posvetiti
malo više pažnje kroz gnojidbu, zalijevanje i održavanje. Od ukrasnih
grmova preporučila bih vam forziciju
(Forsytia), suručicu (Spiraea), šimšir
(Buxus), keriju (Kerria japonica) ili
aukubu (Aucuba japonica) ali pod
uvjetom da je navedeni dio vrta zaštićen od hladnih vjetrova.
Matea Pehar, dipl. ing.
Savijanje grana voćaka
Pročitao sam da se savijanjem
kod voćaka plodovi mogu očekivati
mnogo ranije nakon sadnje, pa me
zanima vrijedi li to za sve voćne vrste.
Savijanje grana u lukove na mlađim voćkama u prvim godinama
poslije sadnje može se više ili manje
skratiti trajanje njihove mladenačke nerodnosti, odnosno vrijeme od
sadnje do donošenja prvih plodova. To posebno vrijedi za jabuke i
kruške cijepljene na bujnim podlogama i njihove pojedine sorte. Na
slabije bujnim podlogama i sortama
sklonim ranijem plodonošenju savijanjem se ne postigne puno. Na
savijanje se troši mnogo vremena pa
ga primjenjuju voćari amateri koji
imaju manji broj stabala. U većim
voćnjacima obavlja se minimalna
rezidba, samo toliko koliko je nužno
za oblikovanje krošnje i primjenjuje
se uravnotežena prehrana, odnosno
pravilna gnojidba mladih voćaka, što
također pridonosi njihovu ranijem
plodonošenju.
Savijanje se ne prakticira kod koštunjavih voćaka (breskva, trešnja,
višnja, marelica i šljiva), jer one na
njega gotovo i da ne reagiraju.
Mladen Karačić, dipl. ing.
Berkley- sorta borovnice
U vašem voćnom rasadniku u Mostaru kupio sam odraslu sadnicu borovnice, za koju pouzdano ne znam
je li pripada skupini američkih borovnica. Na priloženoj deklaraciji se
vidi da je riječ o sorti Berkley, s tim da
detaljnijeg opisa sorte nema. Stoga
vas molim da mi kratko opišete njene
karakteristike.
Većina sorti borovnica američkog je
podrijetla, s tim da sorta Berkley pripada skupini sorata koje odlikuju veliki plodovi. Osim toga, navedena borovnica formira veoma bujne grmove
širokog i poluuspravnog rasta. Obično
naraste do visine od 1,8 m i formira
velike te umjereno rahle grozdove, s
velikim svjetloplavim bobicama koje
na sebi imaju slabo zamjetan ožiljak
od peteljke. Meso ploda je slatkokiselkastog okusa i ugodne arome. Sorta srednje brzo dozrijeva, redovito dobro rađa, ali ne podnosi izrazito velike
hladnoće. Osim navedene, u našim
voćnim rasadnicama možete pronaći
Smeđe pjege na plodu paprike
Posjedujem plastenik površine 1000 još sorte Blueray i Bluecrop.
Mladen Karačić, dipl. ing.
četvornih metara. U njemu pretežito
uzgajam papriku na čijim plodovima
učestalo iz godine u godinu zamje- Grmovi za sjenovito mjesto
S prednje, osunčane strane kuće
ćujem pojavu velikih svijetlosmeđih
pjega kojim podsjećaju na trulež. Na- imam lijepo uređen cvijetnjak s ve-
www.crosig.ba/mob
Na jednom mjestu pronađite sve potrebne podatke
o osiguranju i uštedite vrijeme i novac. Brzo i
jednostavno dođite do neobveznih i informativnih
ponuda osiguranja putem kalkulatora, pošaljite
bilo kakav upit i pronađite kontakte svih poslovnih
jedinica Društva u Bosni i Hercegovini.
Skenirajte QR code
vašim smartphone
uređajem i posjetite
www.crosig.ba/mob
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
25
Jednostavna i sigurna
zaštita od zmija
Dolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenom, uz okućnice
ili u prirodi. Ali, bez obzira na kultiviranost tih površina moramo znati
kako opasnost vreba i to u obliku, uvijek neugodnih zmija. Bez obzira o
kojoj vrsti zmija se radilo, susret s njima uvijek izaziva strah kod ljudi.
Velimir Lasić, dipl. ing.
V
eć u rano proljeće, čim se
temperatura zraka podigne
iznad 12°C u prirodi se počinju pojavljivati zmije. Zmije su
vjerojatno najomraženije od svih
životinja. Neobično veliki strah
često vodi njihovom bezrazložnom
proganjanju i ubijanju. Pri tome se
ne gleda, a najčešće ne zna radi li se
o otrovnim ili neotrovnim zmijama.
Naime, u hercegovačkom kršu
obitava nekoliko vrsta zmija otrovnica od kojih je daleko najopasniji
poskok. Bilo kako bilo, zmije se
obično nalaze posljednje na popisu
životinja koje biste voljeli vidjeti ili
susresti. Možda nekog utješi i podatak da je od otprilike 3000 vrsta
zmija koliko danas obitava na Zemlji za čovjeka opasno svega 10-12
posto te da je od tog broja nekoliko
stotina vrsta otrovno ali opet neškodljivo za čovjeka. S druge strane, hercegovačke zmije su velike
otrovnice koje u nadolazećim toplijim danima predstavljaju realnu
opasnost za sve izletnike i ljubitelje
prirode.
Poskok i riđovka-najopasnije zmije
Poskok (Vipera ammodytes) je
najopasnija i najveća europska
otrovnica. Ženka naraste oko 60
cm dok mužjaci mogu narasti i do
jednog metra. U nekih je populacija zamjetna razlika u boji između
mužjaka i ženki pa otuda i različiti
sinonimi koji se vežu za ovu zmiju.
Tako je neki, opravdano ili ne, svrstavaju čak i pod crnostrika.
Riđovka (Vipera berus) slovi
za najrasprostranjeniju europsku
zmiju i najrasprostranjeniju zmiju
uopće. Riječ je o zmiji koja je iznimno dobro proučena i zmiji koja
voli nešto vlažnija staništa u odnosu na poskoka. Tako se za razliku
od njega često može pronaći u nizinama, u blizini bara i močvara.
Savjet više
Od zmija nismo sigurni i na svojoj okućnici gdje se zmije često
mogu uočiti u blizini izvora vode
te oko stogova sijena. To su njihova
omiljena mjesta na kojima se zadržavaju te jednom uočena zmija
predstavlja realnu opasnost za sve
ukućane. Stoga je ohrabrujuća vijest kako se na tržištu pojavio namjenski repelent za zmije znamenitog naziva VIPER ALT. Dostatno
je navedeni repelent dobro protresti
i nakon toga nanijeti na površine
koje su za zmije i najprivlačnije
(izvori vode, stogovi sijena i sl.). Jednom nanesen repelent odbija zmije
u trajanju od 15 dana bez obzira na
Poskok
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
Sjemenarnini Agrocentri
u Mostaru, Širokom
Brijegu, Grudama i
Čitluku u ponudi imaju
različite pripravke za
efikasnu zaštitu od zmija
Solarni rastjerivač zmija
klimatske čimbenike (kiša ga ne
ispire). Preparat je novost na našem
tržištu i bit će veliko olakšanje za
sve osobe koje imaju poteškoće s
navedenim gmazovima. Valja napomenuti, kako navedeni pripravak
nema neugodan miris za čovjeka.
Solarni rastjerivač zmija
Od ove godine na tržištu BiH bit
će jedan potpuno nov uređaj za
zaštitu od zmija. Uređaj radi na solarnu energiju i svako malo emitira
zvuk koji izaziva vibracije koje se
prenose kroz tlo a koje zmije itekako osjete. Naime, zmije su potpuno
gluhe ali osjete i najmanje pokrete
na tlu tako da bježe od izvora vibracija. Uređaj pokriva površinu od
30-50 m2.
Riđovka
26
SUZBIJANJE MUHA
Muhe ili dvokrilci najčešći su kukci u ljudskom okruženju. Ima ih više vrsta, a najčešće
i one koje nas najviše uznemiravaju su kućna muha (Musca domestica), muha zujara
(Calliphora erytrocephala), muha mesara (Sarcophaga carnaria), muha pecavka
(Stomoxys calcitrans) i stajska muha (Muscina stabulas).
Ivica Doko, dipl. ing.
N
a kućnu muhu otpada 80 %
od ukupno prisutnih vrsta
muha u čovjekovu okruženju. Ubraja se u muhe koje ne bodu
i ne sišu krv. Hranu otopi pomoću
sline a zatim usiše. Ženka tijekom
života nekoliko puta položi u grupicama od 120 do 150 jajašaca. Već
nakon nekoliko sati (12-20) iz jajašaca izlaze larve. Presvlače se triput
i zatim prelaze u stadij kukuljice.
Nakon nekoliko dana iz kukuljice
izlaze odrasle muhe. Ubrzo nakon
izlaska iz kukuljice pare se i odlažu
jajašca, i razvojni ciklus teče dalje.
U našim krajevima tijekom godine
može biti i 10 naraštaja, što ovisi o
temperaturi i relativnoj vlazi zraka.
Cijeli razvojni ciklus muhe na temperaturi od 16 stupnjeva C traje 32
dana, a na 40 stupnjeva C svega 9
dana. Žive razmjerno kratko, svega
dva do četiri tjedna. Dolaskom jeseni njihov broj se smanjuje i mali
broj odraslih muha prezimi. Uglavnom prezimljavaju u stadiju ličinke
ili kukuljice na gnojištima. Muhe
svoja jajašca odlažu u organski
supstrat bogat hranjivim tvarima,
gdje su sigurne da će se larve dobro
razvijati i presvlačiti. Preferiraju
sve vrste gnoja, a najviše svježi
kokošji, zatim svinjski i konjski.
Goveđi gnoj manje im je zanimljiv.
Primjerice od 1 kg svježeg kokošjeg gnoja može se razviti do
10.000, a iz goveđeg svega 2000 muha. Osim u
gnoj, svoja jajašca odlažu u ostatke hrane
(pomije), trulo voće
i ljudski izmet.
Pripravci za
suzbijanje muha
Za kućnu uporabu
se svakako preporučuje
koristiti ekološka sredstva
napravljena na prirodnoj bazi.
Jedno od najučinkovitijih i ekološki najboljih proizvoda jest muholovac traka, napravljena od prirodnih materijala, bez mirisa i otrova.
Može se vrlo jednostavno postaviti
u bilo kojoj prostoriji u kući, ali
se može koristiti i na otvorenom.
Njezina učinkovitost traje čak do
8 tjedana.
Još jedno odlično ekološko
sredstvo za suzbijanje muha, ali
za primjenu isključivo na otvorenom, jest posebna lovka za muhe
koja sadrži hranidbeni mamac koji
privlači muhe. Primjena je vrlo
jednostavna: nakon što otvorite
poklopac lovke hranidbeni mamac
koji dobijete u pakiranju stavite
u lovku, zatim je napola dopunite vodom i objesite na mjesto gdje
ima najviše muha. Miris hranidbe-
nog mamca će privući muhe koje
će se zatim utopiti u smjesi mamca
i vode. Ova lovka je iznimno praktična jer se može objesiti u vrtu,
voćnjaku, blizu staje ili skladišta.
• Osim insekticida koji se
koriste za suzbijanje muha,
na tržištu se nalaze i različite lovke koje vrlo učinkovito
uništavaju muhe. Od mehaničkih lovki najviše se koriste
tzv. prozorske lovke koje se
postavljaju u dno prozorskog
stakla. U prodaji se nalaze u
različitim bojama. Osim njih,
za suzbijanje muha koriste se
i posebne lovke s feromonima
koji privlače muhe. Ove lovke
su se pokazale vrlo učinkovitim, posebno u ambijentu
gdje je populacija muha
velika (štale, gnojišta,
štenare i sl. mjesta)
va i ostalih nametnika.
Ono što je vrlo bitno za bilo kojeg čovjeka i potrošača prigodom
korištenja kemijskih pripravaka jest da prije uporabe
pažljivo pročita deklaraciju, tj.
upute za upotrebu i doziranje na
proizvodu, jer kemijski pripravci
mogu biti u potpunosti učinkoviti i
djelotvorni samo ako se pravilno i
prema uputama koriste.
Draker 10,2 – novi pripravak za
suzbijanje muha
Od ove godine na tržištu se nalazi pripravak za suzbijanje muha
pod nazivom DRAKER 10,2 -koncentrirani insekticid s cipermetrinom i tetrametrinom kao djelatnim
tvarima. Draker se obavezno prije
uporabe razrjeđuje u vodi.Očituje
brzo početno i dugotrajno rezidualno djelovanje. Djelotvoran je ne
samo u suzbijanju muha, nego i u
suzbijanju komaraca, žohara, mra-
Kemijski pripravci za
suzbijanje muha
Klopka za muhe
Poseban kemijski pripravak za suzbijanje muha
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
27
Prirodna zaštita
od komaraca
Matea Pehar, dipl. ing.
L
jeto nam pored lijepog vremena i godišnjih odmora sa
sobom donosi i mnoge neugodnosti, a između ostalog i svima
vrlo poznatu neugodnost tj. komarce. Ti maleni napasnici nam svojim
zujanjem često pokvare savršenu
ljetnu večer, a iako njihov ubod nije
bolan – neugodan je, te ostavlja za
sobom crvenilo i otok nakon kojih
se javlja manji ili veći svrab.
U područjima gdje ima više komaraca provodi se i njihovo aktivno suzbijanje, uglavnom različitim
kemijskim pripravcima. Međutim,
u područjima u kojima se samo
želi smanjiti njihova brojnost, te
ih se želi otjerati iz kuća, okućnica
i vrtova nema potrebe za kemijskim suzbijanjem, nego je dovoljno
• Sjemenarnini Agrocentri u
Mostaru, Širokom Brijegu,
Grudama i Čitluku u ponudi
imaju veliki izbor pripravaka za
zaštitu od komaraca.
koristiti različite repelente, i to po
mogućnosti repelente na prirodnoj
bazi. Jedan od najpoznatijih prirodnih repelenata koji će sigurno
istjerati ove dosadne ljetne kukce
iz vašeg doma – jeste citronela, tj.
proizvodi napravljeni na bazi ekstrakta citronela ulja.
Eterično ulje citronele se u
svijetu koristi već više od 50
godina u zaštiti od kukaca.
Agencija za zaštitu okoliša ga je
u SAD-u registrirala 1948.god.
kao biopesticid. Trenutačna
svjetska proizvodnja ovoga ulja
je 4000 tona.
Od ovoga ljeta se i na našem tržištu može pronaći posebna Green
Garden linija proizvoda – bazirana
na eteričnom ulju citronele, te posvećena prirodnoj zaštiti od komaraca.
Citronela VRTNE SVIJEĆE – su iznimno pogodne za uporabu u vrtovima i na terasama, a mogu se
koristiti i u kućanstvu. Mogu se pronaći u različitim pakiranjima. Dugotrajne su i otporne na vjetar.
Citronela MIRISNI ŠTAPIĆI – su idealni za rastjerivanje
komaraca u vrtovima. Primjena ovih štapića je vrlo jednostavna. Dovoljno je zapaliti vrh štapića, ostaviti da gori nekoliko sekundi, zatim ga ugasiti i ostaviti da tinja. Tinjajući štapić ispušta miris koji tjera komarce, ali i ostale nepoželjne kukce što dalje
od vrta.
Citronela SPIRALA PROTIV KOMARACA – je odlična za primje nu na
otvorenom, posebno u vrtovima i na terasama. Potrebno je zapaliti vrh spirale, ostaviti da gori nekoliko sekundi, zatim ugasiti i ostaviti da tinja. Tinjajući spirala ispušta
miris koji tjera komarce što dalje od vrta ili terase.
NARUKVICA PROTIV KOMARACA – je već otprije poznata na našem tržištu. Napravljena je
na prirodnoj bazi, od ekstrakta citronela ulja, te ne samo da udaljava komarce nego je i zanimljiv
modni dodatak. Sada još jedan prirodni repelent može poslužiti i kao modni dodatak – a to su
FLASTERI PROTIV KOMARACA napravljeni na bazi citronela ulja. Ovi flasteri se ne lijepe izravno
na kožu, nego se lijepe na odjeću, obuću, torbu, krevet, radni stol itd….
Zanimljivost ova dva proizvoda je u tome što učinkovito štite protiv komaraca i dok smo aktivni, tj. prigodom šetnje, planinarenja, kampiranja ili rada u vrtu.
ULTRAZVUČNI RASTJERIVAČI KOMARACA – stvaraju slabe zvučne valove koji smetaju komarcima i drugim letećim kukcima, te ometaju i onemogućavaju njihovo djelovanje. Pogodni su za korištenje u zatvorenom
i na otvorenom. Na otvorenom djeluju u krugu od 25 m2, a u zatvorenom prostoru u krugu od 50 m2.
ELEKTRIČNA LAMPA PROTIV KOMARACA – svjetlom privlači komarce, a
nakon što ih privuče visokonaponska rešetka ih uništi. Pogodna je za korištenje
u kućanstvima, hotelima, poslovnim prostorima, skladištima i ostalim mjestima koja komarci često naseljavaju. Lampa ima učinkovitost djelovanja u krugu
od 16 m, ukoliko ništa ne ometa njezino svijetljenje. Najbolji način za privući i
uništiti što više komaraca jest postavljanje lampe ispred vrata ili prozora.
Zanimljivost i prednost svih ovih proizvoda pred drugim sličnim proizvodima jest u tome što ne samo da tjeraju komarce i nisu štetni za okoliš, nego su praktični, jednostavni za primjenu, napravljeni na prirodnoj bazi i iznimno djelotvorni.
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
28
OTROVNOST I OPASNOST
U Republici Hrvatskoj ima oko 8000 pčelara i približno 360.000 košnica. Osim izravne koristi od
pčela zbog njihovog proizvoda (npr. med), pčele su višestruko korisne zbog oprašivanja nekih vrsta
poljoprivrednog bilja.
mr. sc. Milorad Šubić
P
rema analizama provedenih
upitnika gubici u pčelarstvu
su u Hrvatskoj se posljednjih
nekoliko godina kreću od 12 do 15
% (procjena Veterinarskog fakulteta Zagreb, Zavod za biologiju riba i
pčela, 2011). Pritom su najviše oštećeni pčelari kod kojih su zabilježeni
gubici veći od 60 %.
Koristi od pčela u poljoprivrednoj proizvodnji
Prinos sakupljenog meda
(kg/ha)
malina 96 kg
Šumske jagode 106 kg
Borovnica 47 kg
Jabuke 10-47 kg
Suncokret 20-40 kg
Kruške 20-30 kg
na kemijskih pripravaka protiv
varooze dovodi do smanjenja
imuniteta zajednice, pa time
postaje prijemljivija za druge
nametnike)
- Negativni okolišni čimbenici
(npr. oštra zima, slaba prezimljujuća prehrana pčela)
- Otrovanje od pesticida (npr.
sredstva za zaštitu bilja, sredstva za sanitarnu higijenu-npr.
pripravci za suzbijanje komaraca).
- Elektromagnetno zračenje bežičnih kućnih telekomunikacij-
Povećanje prinosa
oprašivanjem
Jabuke 12 x
Kupina i višnja 10-12 x
Trešnja 10 x
Badem i stranooplodne šljive 8 x
Borovnica 8-12 puta
Suncokret 2 x
Uzroci propadanja pčelinjih
zajednica
Različiti su uzroci propadanja
pčelinjih zajednica a najvažniji koji
se navode u našoj zemlji i drugim
državama diljem svijeta su sljedeći:
- Različiti nametnici pčela i pritom loša pčelarska praksa (npr.
nepravilna i višekratna primje-
skih uređaja u Njemačkoj dokazano utrostručuje učestalost
raspada pčelinjih zajednica!
- Poremećaj propadanja pčelinjih
zajednica (engl. Collony Collapse Disorder, CCD) – dosad neutvrđeni specifični uzrok propadanja zajednica 30-40 % (npr.
Belgija, Španjolska, Francuska,
Grčka). Iz naizgled zdrave zajednice iznenada nestaju odrasle
pčele, a mali broj mladih pčela
ne može se brinuti za leglo. Kao
mogući uzrok spominju se nuklearne elektrane!
- Primjena GMO u konvencionalnoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Usprkos brojnim nedostatcima
primjena sredstava za zaštitu bilja
u poljoprivrednoj je proizvodnji još
uvijek najraširenija metoda suzbijanja neželjenih organizama.
Mjerilo otrovnosti
Svako sredstvo za zaštitu bilja
može biti u većoj ili manjoj mjeri
otrovno za ljude, ali također u većoj
ili manjoj mjeri mogu biti otrovna i
za domaće životinje, divljač, ptice,
ribe i pčele.
Srednja letalna doza (LD50) je
uobičajeno mjerilo otrovnosti kemijskih spojeva, a označava broj
miligrama (mg) tog sredstva na
kilogram (kg) tjelesne težine pokusnih životinja potreban da ubije 50% tih životinja. Što je taj broj
manji, kemijska tvar je jači otrov!
Velika većina sredstava za zaštitu bilja, koja imaju dopuštenje za
promet u našoj zemlji (nešto više
od 98%), na temelju općih podataka o otrovnosti svrstana je u tri
skupine otrova, a slobodna prodaja
bez evidencije je pri tom dopuštena
samo za III. skupinu otrova.
Čovjek danas koristi vise od
70.000 kemijskih spojeva u najrazličitije svrhe (u industriji, prometu, prehrambenim i konditorskim
pogonima, kućanstvu, medicini i
B RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
29
ZA PČELE OD PESTICIDA
dr.), a za suzbijanje štetnih organizama u hrvatskoj poljoprivrednoj
proizvodnji tijekom 2011. godine
bila je dopuštena samo “221” djelatna tvar.
Sredstva za zaštitu bilja smiju
se koristiti sukladno njihovoj registraciji koju izda je nadležna uprava Ministarstva poljoprivrede (NN
27/11.) u dopuštenim kulturama, u
propisanoj količini i na propisan
način.
U vrijeme berbe ili žetve poljoprivrednih usjeva ostaci ili rezidui sredstava za zaštitu bilja
ne smiju biti veći od tolerance
propisane“Pravilnikom o maksimalnim razinama ostataka pesticide u i na hrani i hrani za životinje
biljnog i životinjskog podrijetla”.
(NN 148/08., 49/09., 118/09., 36/10.
i 26/11.).
Približno 75% sredstava za zaštitu bilja u Republici Hrvatskoj je
barem 400 % manje otrovno od
natrij-klorida (kuhinjska sol) koji
se koristi kao dodatak jelima i/ili
acetil salicilne kiseline (npr. Andol, Aspirin koju u svijetu kao lijek
koristimo u godišnjoj količini od
42.000 tona. Srednja letalna doza
natrij-klorida i acetil salicilne kiseline je približno 300.
Stoga, poljoprivredni proizvođači
moraju poznavati karencu svakog
sredstva za zaštitu bilja u dopuštenim kulturama!
Neke od tih kemijskih tvari su
poznate i pčelarima jer ih koriste za
suzbijanje neželjene varooze (npr.
amitraz, fluvalinat). Pri ocjeni dvaju jednako otrovnih sredstava opasnost im dodatno određuje njihova
formulacija, hlapivost, način, uvjeti
i mjesto primjene, te izloženost
osobe koja obavlja aplikaciju.
Za pčelare su najotrovnija i najopasnija sredstva za suzbijanje kukaca ili insekata (insekticidi).
Zaštita pčela
Za pčele je od dva jednako otrovna sredstva manje opasno ono koje
ima odbijajući (repelentni) učinak.
Sve do početka 1990-ih godina u
našoj zemlji, ali također i u svijetu,
zabilježeni slučajevi povremenog
trovanja pčela manjih razmjera
zbog nestručnog rukovanja sredB RO J 8 0 • SV I BA N J / L I PA N J 2 0 1 2 .
stvima za zaštitu bilja. Često bi
poljoprivrednici iz neznanja i/ili
nehaja početkom i/ili tijekom cvatnje poljoprivrednih kultura koje
privlače pčele (npr. uljana repica,
jabuke) koristili za pčele otrovne i
opasne insekticide (npr. dimeotat,
klorporifos-etil, abamektin).
Najveća opasnost od trovanja
pčela sredstvima za zaštitu bilja
prijeti ako tijekom cvatnje poljoprivrednih kultura koje posjećuju
oprašivači koristimo sistemične
pripravke rezidualnog učinka, poglavito ako su oni otrovni na pčele
(npr. insekticidi). Stoga je tijekom
cvatnje poljoprivrednih usjeva
zabranjena bilo kakva primjena
sistemičnih insekticida, a ostala
se kontaktna sredstva smiju koristiti samo u doba dana kada pčele
ne lete (dva sata nakon zalaska do
dva sata prije izlaska sunca)! Vrlo
je važno tijekom zaštite višegodišnjih nasada (voćnjaka i vinograda)
cvjetni podrast uvijek prije aplikacije pokositi.
Za pčele vrlo otrovna i opasna
sredstva za zaštitu bilja (neki insekticidi) koja su u našoj zemlji
dopuštena za primjenu u višegodišnjim nasadima (voćnjaci i vinogradi). Pčele jako stradaju ako se
prskanje obavlja tijekom njihova
leta, ali zbog njihove perzistentnosti i narednih 5 dana nakon primjene:
DJELATNA TVAR TRGOVAČKI PRIPRAVCI
abametrin------------------- Vertimek EC, Kraft EC
klorporifos-etil--------------- Pyrinex 250 ME
dimeotat-------------------- Rogor 40 EC (Chromogor, Perfekthion,
Calinogor, Zagor, Ritam, Sistemin E-40)
imidakloprid----------------- Confidor 200 SL (Boxer, Rapid, Magnum,
Kohinor, Dali, Congo)
Stoga su “Pravilnikom o uputama kojima su se obavezni pridržavati korisnici sredstava za zaštitu
bilja te uvjetima kojima moraju
udovoljiti” (NN 135/08., 73/10.) u
člancima 6. i 7. Propisane mjere
za zaštitu pčela. Članak 6. propisuje da korisnik u vrijeme cvatnje
poljoprivrednih kultura mora obavijestiti pčelare (i/ili najbližu pčelarsku udrugu i/ili Hrvatski pčelarski savez) najmanje 48 sati prije
tretiranja kontaktnim sredstvom
opasanim za pčele. Članak 7. propisuje da podrast u višegodišnjim
nasadima u trenutku tretiranja
sredstvima opasnim za pčele mora
biti pokošen.
U vrijeme cvatnje poljoprivrednih kultura zabranjena je primjena
sistemičnih sredstava opasnih za
pčele. Primjena kontaktnih sredstava opasnih za pčele u vrijeme
cvatnje poljoprivrednih kultura
dopuštena je samo u noćnim satima i to počevši dva sata nakon
zalaska do dva sata prije izlaska
sunca.
(Preneseno iz Gospodarskog lista)
32
Nagradna
križaljka
Zanimljivosti
Potrošnja krumpira u svijetu
Prema podacima FAO u 1991.-1992.
godina Zapadna Europa troši godišnje
po glavi stanovnika oko 79,3 kg krumpira, Istočna Europa oko 80,3 kg, SAD
oko 58,4 kg, Azija 11,7 kg, Afrika 8,0 kg,
Latinska Amerika 20,6 kg. U razvijenim
zemljama opada potrošnja krumpira u svježem stanju a povećava se
potrošnja prerađevina. SAD danas 50 % proizvodnje prerađuju i troše
oko 63,5 kg prerađeniva krumpira po stanovniku.
Proizvodnja kukuruza u svijetu
Kukuruz se ubraja u najznačajnije
gajene biljne vrste u svijetu. Po površini kukuruz zauzima treće, a po
ukupnoj proizvodnji drugo mjesto u
svijetu (FAO, 1998.). Najveće količine
kukuruza proizvode se u SAD, Kini,
Brazilu, Meksiku, Francuskoj i Argentini. Zanimljivo je da SAD po površinama u svijetu sudjeluju s 20,5 %,
a po proizvodnji s 39,4 %. Najveće površine pod kukuruzom u Europi
su u: Rumunjskoj, Francuskoj, Srbiji, Mađarskoj i Ukrajini.
Peruanski papar – nekada vrlo skup začin
Plod ovog papra iste je veličine kao
i pravi papar i ima oštar okus. Stoga
ne čudi da se prije često koristio kao
zamjena za papar, nekada vrlo skup
začin. U šarenim mješavinama papra
mogu se i danas pronaći plodovi ovog
papra. Brazilski papar čije grane ne
vise, a liske su šire i tamnozelene boje, također se često uzgaja ali i
često podivlja. Njegovi žarkocrveni plodovi su otrovni i dugo ostaju na
granama. Stoga se u tropima rado koristi kao božićni ukras umjesto
božikovine koja je uobičajena u Sjevernoj Americi.
Sapota – sirovina za žvakaće gume
Meso ploda sapote je slatkoga aromatičnog okusa i kašasto, sa «zrncima»
poput mekane kruške. Obično se jede
žlicom izravno iz nejestive kore. Nekada
se sapota više uzgajala, jer se iz njezine
zarezane kore dobivao mliječni sok koji je bio osnovna masa za proizvodnju guma za žvakanje. Danas se one većim dijelom proizvode
sintetski. Bliski srodnik balata (Manilkara bidentata) daje lateks koji
jače otvrdnjava i koji se vrlo cijeni kao prevlaka za golf-loptice.
Mitovi o ruži
I u drevnoj Grčkoj ruže su bile poznate i
omiljene. Prvi javni vrt u Ateni osnovao je
306. godine p.n.e Epikur jer je želio da svakog dana ubere ružin cvijet. Stari Grci su prinosili Afroditi, boginji ženske ljepote ljubavi
i plodnosti, ružu na oltar, dok se Afroditine
sluge prigodom vjerskih obreda nosile vjenčiće od bijelih ruža, a putovi kojima su prolazile bili su posuti ružama.
Postanak crvene ruže, prema mitologiji, vezan je za Adonisovu smrt
, lijepog pastira u koga se zaljubila Afrodita. Njega je prema vjerovanju, bio smrtno ranio vepar. Afrodita mu je pritekla u pomoć, ali je
morala da se provuče kroz gust zasad bijelih ruža i tada je iz njezinog
izranjenog tijela potekla krv i obojila u crveno sve okolne bijele ruže.
Autor:
Mariofil
Soldo
Hrvatski
filmski
snimatelj
x
Spoj arsena
s nekim
elementom
Uzvik pri
skoku
Lovački pas
Stabljika
vinove loze
Turski
velikaši
koji Kola za
Mala gorka Radnici
ugrađuju topovsku
naranča
izolacije
municiju
Soul-pjevač
Morrison
Neprofesionalac
Prikazivanje
idiličnoga
Otrovanje
jodom
Duševna
tegoba
Mila Elegović
Andrija
Fijan
Dušik
Mješanac
Korozija
(Hrđa)
“Energija”
Gradić na
obali Aralskog jezera
Zamućenje
očne leće
Ruska nov.
agencija
Nekoć skijaš,
Boris
Ivica Đikić
Njem.
šahist,
Emanuel
Španjolska
Otpadak od
sijena, trina
Trijeska
Nogometaš
Kranjčar
Starinsko
oruđe
Pozdrav
Cezaru
Sve ... ništa
Radij
Slaven
Knezović
Vanadij
Ćelavac
Postanite i Vi član Kluba Green Garden te
ostvarite sve pogodnosti koje Vam pruža.
Za sve informacije obratite se na
broj telefona 039/700-000 ili na
e-mail: [email protected]
- Univerzalni, gotovi akaricidni i insekticidni pripravak, visoke djelotvornosti, namijenjen suzbijanju štetnih
grinja na povrću, voću, sobnim i ukrasnim biljkama.
- Štiti biljku od napada grinja, tripsa, lisnih minera, gusjenica i mnogih drugih štetnika.
- Pripravak ima lokal-sistemično djelovanje, brzo prodire u biljku osiguravajući joj maksimalnu zaštitu i
dugotrajno djelovanje.
Vrlo učinkovit protiv:
grinja
tripsa
lisnih minera
i mnogih drugih štetnika.
[email protected]
www.sjemenarna.com
PHENIX
GOTOVI KEMIJSKI PRIPRAVCI
ZA SUZBIJANJE UZROČNIKA BILJNIH
Organsko + mineralno gnojivo NPK 6:8:15 + MgO
BOLESTI, ŠTETNIKA I KOROVA
Primjena u povrću, voću,
vinovoj lozi, cvijeću,
ukrasnom bilju i okućnicama
Vinograd: količina: 60-70 kg/dulum
e-mail: [email protected]
www.sjemenarna.com
Voćnjak: količina:80-100 kg/dulum
Povrće: Količina 80-120 kg/dulum

Bioplex(PDF) - AM AGRO doo

VOLLEY - acetamiprid 200g/kg WG Insekticid za

ovdje - Sjemenarna

ovdje - Sjemenarna

CLINIC - glifosat (aminosol) 480 g/l SL Neselektivni

20%

KOMARCI

Brošura o uspostavi dobre poljoprivredne prakse na

BIOSTIMULATORI – Prirodno iz Rusije !

Nastavak izobrazbe za održivu uporabu pesticida

UMOSTART GNOJIVO

DOBRA PROIZVODNA I DOBRA

Skripta_Fitofarmacija_Balicevic, Ravlic.pdf

FUNGICIDI - Glasnik Zaštite Bilja

Katalog zaštitnih sredstava TRAGUSA

PROGRAMI ZAŠTITE