Intelektualno vlasništvo, inovacije i transfer tehnologije u ekonomiji temeljenoj na znanju Dr. sc. Zrinka Banić Tomišić, voditeljica INCENTIV – Informacijski centar za intelektualno vlasništvo Samostalna služba za korisničke informacije i usluge Zagreb, MZOS, SIIF II, 22. svibnja 2014. DRŽAVNI ZAVOD ZA INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO (DZIV) www.dziv.hr tijelo državne uprave koje • obavlja poslove iz područja zaštite prava intelektualnog vlasništva (IV) • provodi postupke za priznavanje prava industrijskog vlasništva • obavlja stručnu i zakonodavnu djelatnost (uključujući autorska i srodna prava) • obavlja informacijske i uslužne djelatnosti • surađuje s drugim institucijama 2 3 INCENTIV Informacijski centar za intelektualno vlasništvo http://www.dziv.hr/hr/informacije-usluge/incentiv • javni informacijsko-uslužni centar DZIV-a • stručna informacijska pomoć svima koji žele učinkovito zaštititi, koristiti odnosno upravljati intelektualnim vlasništvom • profesionalne usluge pretraživanja fondova registriranog industrijskog vlasništva • uslugu specijalizirane knjižnice i čitaonice 4 HRVATSKO INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO 5 OD IDEJE DO INOVACIJE tržište ideja poslovna tajna kreativnost inventivnost žig izum inovacija implementacija zaštita znanje patent licenca komercijalizacija know-how inovativnost industrijski dizajn 6 IDEJE Ideje su recepti koje rabimo prilikom preoblikovanja kako bismo dobili veću vrijednost i bogatstvo. Leif Edvinsson, Korporacijska longituda Ideje •... se ne rađaju u vakuumu •... proističu iz brojnih izvora i inspiracija •... nastaju kombinacijom i adaptacijom postojećih ideja •... nastaju stvaranjem novih veza •... nastaju na temelju drugačijih razmišljanja •... posuđuju se, a katkada i kradu •... dijele se i razvijaju If you have an apple, and I have an apple, and we exchange these apples, then you and I will still each have one apple. But if you have an idea, and I have an idea, and we exchange these ideas, then each of us will have two ideas. G. B. Shaw 7 INOVACIJE = ideje (izumi) realizirane u proizvod ili praksu • inovacije proizvoda • inovacije usluga • inovacije procesa • inovacije u organizaciji rada • inovacije u dizajnu • inovacije u marketingu ... radikalne vs. male potaknute razvojem tehnologije vs. proizašle iz potreba tržišta 8 INVENTIVNOST vs. INOVATIVNOST INOVATIVNOST (INOVACIJE) nova rješenja i proizvodi INVENTIVNOST (IDEJE) kreativni duh IZUM (engl. invention) – nova tehnologija INOVACIJA (engl. innovation) – primjena nove tehnologije / proizvod Ideje se NE mogu patentirati! 9 OTVORENA INOVACIJA (engl. OPEN INNOVATION) ISTRAŽIVANJE RAZVOJ NOVO TRŽIŠTE ISTRAŽIVAČKI PROJEKTI GRANICE TVRTKE SADAŠNJE TRŽIŠTE fakulteti, javni instituti, … slika preuzeta s: http://www.crowdsourcing.org/ 10 VRIJEDNOSTI financijski kapital nekretnine, MATERIJALNE VRIJEDNOSTI strojevi, roba, itd. intelektualni kapital NEMATERIJALNE VRIJEDNOSTI 11 INTELEKTUALNI KAPITAL LJUDSKI KAPITAL (zaposlenici) • umovi, znanja, iskustva, vještine, potencijali LJUDI, zaposlenika • ono što zaposlenici mogu i žele SOCIJALNI / POTROŠAČKI KAPITAL (korisnici / kupci, vanjski) • odnosi • ugled, tržišne marke, lojalnost, klijenti, partneri ORGANIZACIJSKI KAPITAL (interni) • patenti, žigovi, copyright, baze podataka, licence, procesi, ICT, itd. • ono što ostane u tvrtki nakon što njezini zaposlenici napuste radno mjesto 12 INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO (IV) TRŽIŠNA VRIJEDNOST MATERIJALNA NEMATERIJALNA INTELEKTUALNI KAPITAL ORGANIZACIJSKI SOCIJALNI ili POTROŠAČKI INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO … 13 IV IV = proizvod ljudskog uma, komercijalna vrijednost (?) • Kreativna ili umjetnička realizacija neke ideje koja je plod ljudskog intelekta pripada njezinom stvaratelju te, pod određenim uvjetima, predstavlja njegovo intelektualno vlasništvo. • Iako neopipljivo u fizičkom smislu, intelektualno vlasništvo ima velike sličnosti s imovinom pa ono može biti predmet pravnog prometa: može se licencirati, zamijeniti, pokloniti, naslijediti. • Pravo intelektualnog vlasništva obuhvaća sustav pravnih instrumenata kojima se uređuje način stjecanja intelektualnog vlasništva i način zaštite od njegovog neovlaštenog korištenja. • U poslovnom smislu intelektualno vlasništvo predstavlja nematerijalnu imovinu čija uspješna eksploatacija može biti vrijedan temelj poslovanja. 14 SVIJEST o IV-u Zaštititi svoje intelektualno vlasništvo. Ne kršiti tuđa prava. Stvoriti vrijednost iz postojećeg IV-a. Planiranje zaštite IV-a: • Što (sve) treba štititi? • Zbog čega / od koga treba štititi? • Na koji način treba štititi? • Na kojem području / tržištu treba štititi? • Jesu li troškovi zaštite prihvatljivi u usporedbi s očekivanom koristi kasnijeg iskorištavanja IV-a? Aspekti / elementi IV-a: • tehnološki • pravni • poslovni 15 IV IV (engl. IP) = kreacija ljudskog uma prava IV / PIV (engl. IPR) = štite IV ideja → IV → PIV • AUTORSKO I SRODNA PRAVA (engl. copyright) autori, izvođači, baze podataka, SW, … • INDUSTRIJSKO VLASNIŠTVO patenti (engl. patent) žigovi / oznake razlikovnosti (engl. registered trade-mark) industrijski dizajn (engl. registered design) (topografija poluvodičkih proizvoda) (oznake geografskog podrijetla i izvornosti) • NEFORMALNO IV know-how, poslovna tajna (engl. trade secret) slika preuzeta s: http://www.iptrademarkattorney.com/trade_secrets/ 16 IV • stjecanje PIV: upis u registar neregistrirano • vrijeme trajanja zaštite: autorsko i srodna prava – do smrti + 50-70 g patent – 20 g od prijave (+ 5 g) žig – 10 g, neograničeno produljenje ind. dizajn – 5 g, produljenje do maksimalno 25 g poslovna tajna – zauvijek (?) • vlasništvo (“autor” vs. “nositelj prava”) autorsko pravo – autor, ako nije drugačije dogovoreno patent – poslodavac ind. dizajn – obično poslodavac 17 AUTORSKO I SRODNA PRAVA subjektivno, originalno, duhovno ostvarenje koje ima individualan karakter iz područja književnosti, umjetnosti i znanosti 18 POSLOVNA TAJNA štiti svaku povjerljivu informaciju koja omogućava (tržišnu) prednost 19 INDUSTRIJSKO VLASNIŠTVO PATENT • štiti izum, novo rješenje nekog tehničkog problema (SW / kod se ne može štiti patentom u EU, može u SAD i nekim dr. zemljama) ŽIG / oznake razlikovnosti proizvoda i usluga • štiti znak koji služi za razlikovanje od sl. proizvoda i/ili usluga na tržištu • štiti se svaki znak koji se može grafički prikazati (npr. verbalni, figurativni, boja, 3D, zvuk) INDUSTRIJSKI DIZAJN • štiti novi vanjski oblik ili izgled proizvoda (TOPOGRAFIJA POLUVODIČKIH PROIZVODA) (OZNAKE GEOGRAFSKOG PORIJEKLA I IZVORNOSTI) 20 REGULIRANJE INDUSTRIJSKOG VLASNIŠTVA Institucije – nacionalne, regionalne, svjetske Patenti: DZIV, USPTO, JPO, NOs EPO WIPO Žig i industrijski dizajn: DZIV, NO OHIM WIPO Kratice: DZIV - Državni zavod za intelektualno vlasništvo EPO - European Patent Office OHIM - Office for Harmonization in the Internal Market WIPO - World Intellectual Property Organization USPTO – US Patent and Trademark Office JPO – Japan Patent Office NOs – nationa offices Zakoni i sl. (HR) Zakon o patentu, o žigu, ... Zakon o radu Kolektivni ugovor Pravilnik o radu institucije Pravilnik o IV-u (engl. IP Policy) Pravilnik o tajni Ugovor o čuvanju tajne ... Tijela (HR) DZIV, Žalbena vijeća Sud(ovi) MUP, Carina ... 21 PATENT AZITROMICIN 22 PATENTNA ZAŠTITA I ZAKONODAVSTVO Nacionalna zaštita (u RH) • Zakon o patentu (NN 173/03, 87/05, 76/07, 30/09, 128/10, 49/2011, 76/13) • Pravilnik o patentu (NN 117/07, 3/11, 66/11, 145/12, 85/13) Europski patent • Europska patentna konvencija (EPC) http://www.epo.org/patents/law/legal-texts/epc.html Zaštita u drugim zemljama • Nacionalni zakoni • PCT (Patent Cooperation Treaty) sustav međunar. prijave patenta Postoje brojni drugi međunarodni i nacionalni zakonski propisi koji su važni za patentnu zaštitu. 23 PATENTNA PRAVA proizvodnja korištenje marketing prodaja uvoz i izvoz prijenos prava u Hrvatskoj: patent (potpuno ispitivanje, zaštita 20 godina) vs. konsenzualni patent (nema potpunog ispitivanja, zaštita 10 godina) 24 PATENTIRANJE – glavni koraci općenito • 0. mjesec: datum podnošenja (prve) patentne prijave = datum prava prvenstva (engl. priority date) • unutar 12 mjeseci potrebno je odlučiti o daljnjoj teritorijalnoj zaštiti (druge zemlje, npr. PCT) • 18. mjesec: publiciranje patentne prijave (PCT 12 + 18 mj.), ako se ne traži prijevremena objava; tada patent ulazi u ″stanje tehnike″ • pravne mjere zaštite uglavnom se mogu poduzeti nakon što je patent priznat (eventualno ranije: privremena mjera zaštite) • naknada štete može se potraživati od datuma objave • troškovi: pisanje patentne prijave (patentni zastupnici!) postupak patentiranja (nacionalni, EPO, WIPO/PCT) održavanje – troškovi održavanja rastu s godinama jer se pretpostavlja da se od patenta sve više zarađuje 25 POSTUPAK ZA PRIZNANJE PATENTA U RH 1. Podnošenje zahtjeva i patentne prijave DZIV-u priznati datum podnošenja prijave = datum prava prvenstva 2. Formalno ispitivanje – ispitivanje pretpostavki za objavu prijave u službenom glasilu DZIV-a (HGIV) 3. Objava prijave u HGIV-u roku 18 mj. od datuma podnošenja (ili ranije na zahtjev) – istovremeno ulazak u stanje tehnike 4. Zahtjev za priznanje patenta (patent ili konsenzualni patent; unutar 6 mjeseci od objave) 5. Postupak potpunog ispitivanja (ako je odabran) 6. Rješenje o priznanju / odbijanju patenta / konsenzualnog patenta (ima pravni učinak od objave u HGIV-u) 7. Objava podataka o priznanju patenta / konsenzualnog patenta u HGIV-u i upis u Registar 8. Izdavanje isprave o patentu / konsenzualnom patentu i patentnog spisa (opcija) Važenje patenta je 20 godina od datuma prvenstva (uz godišnje plaćanje održavanja), osim kod lijekova kod kojih se može produljiti za najviše 5 godina. 26 PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA PATENT u RH 1. Zahtjev za priznanje patenta (obrazac P-1) 2. Patentna prijava izumitelj(i) (pod)nositelj (zastupnik) opis izuma naziv, područje tehnike kojemu izum pripada (MKP – međunarodna klasifikacija patenata), tehnički problem, stanje tehnike, bit izuma (suština), kratak opis crteža (ako postoje), detaljan opis (najmanje jednog od načina ostvarivanja izuma), način industrijske ili dr. primjene patentni zahtjevi (engl. patent claims) određuju predmet i opseg zaštite – iznimno važni! crteži (ako postoje) sažetak 3. Uplata upravne pristojbe i naknade troškova 27 TROŠKOVI PATENTNE ZAŠTITE u RH (orijentacijski, bez popusta) • zahtjev za priznanje patenta: 1.300 kn (uključuje objavu prijave + prve 2 god. održavanja) • zahtjev za potpuno ispitivanje: 4.000 kn • zahtjev za priznanje temeljem priznatog patenta u inozemstvu (ako su podneseni rezultati): 2.080 kn • zahtjev za konsenzualni patent: 1.060 kn • objava patenta: 160 kn • izdavanje patentnog spisa (po stranici): 25 kn • izdavanje isprave o priznatom pravu 200 kn • održavanje patenta (od 3. do 20. god.): 320 – 6.900 kn / god. 28 ŽIG (primjeri registriranih žigova) CROATA BAN HOMELAND OF TIES POTOMAC 29 ŽIG (primjeri registriranih žigova) PLIVA ANDOL GLAVU ČUVA TORBA GLAVU ČUVA AKO JE U NJOJ ANDOL C SUMAMED ZITHROMAX DINAMICO MAXFLU PROTOS STEPRI STEP2 OBLO MediLED Robin Hood 30 ŽIG (primjeri registriranih žigova) 31 INDUSTRIJSKI DIZAJN (primjeri registriranih industrijskih dizajna) LEGO 32 Primjer: OBLO „At Croatia’s University of Zagreb, student designed a 3D puzzle, cousin to the Rubik’s cube, for children." Businessweek, July 28, 2008 Oblo je nagrađivana 3D kuglasta slagalica koja predstavlja izazov i potiče djecu različitog uzrasta. Igrač mora pronaći ispravan položaj za svaki dio, kako bi se napredovalo iz jednog nivoa u drugi, odnosno kako bi se postupno gradile sfere unutar sfera. Oblikovano u Hrvatskoj. Proizvedeno u Kanadi. patent: Marko Pavlović, SuZ, Af verbalni žig: SuZ, Af Igračku sada proizvodi: http://marko-pavlovic.com/89240/9018/projects/oblo-spheres 33 OBLO (nastavak) 34 Primjer: Cedevita GO patent 3D žig 35 EU Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj Ekonomski rast Hrvatske ovisi o uspješnoj pretvorbi istraživačkih rezultata i znanja u komercijalne proizvode i tehnologije. Uspješna integracija u nova tržišta zahtijeva pomak prema ekonomiji znanja u kojoj su znanost, tehnologija i ekonomija međusobno povezani više nego ikada. Europska unija Lisbon Agenda (2000 – 2010) ekonomija temeljena na znanju i učenju, inovacije, kompetitivnost, održivost Europe 2020 prioriteti: pametan, održiv, uključujući rast ciljevi: zapošljavanje, I&R, klimatske promjene i energetska održivost, obrazovanje, borba protiv siromaštva i socijalne isključivosti 36 EU Inovacijska unija Budućnost Europe povezana je s njezinom snagom inovacije. Europska komisija, preporuke Sutrašnji ekonomski rast i društvena dobrobit u Europskoj uniji ovise o današnjim istraživačkim i inovacijskim sposobnostima. . 37 Hrvatska & SIIF SIIF, svrha: povećati komercijalizaciju istraživačkih rezultata i transfer tehnologije, što će pridonijeti održivom regionalnom razvoju i kompetitivnosti poslovnog sektora 38 PARTNERSTVA: MODEL TROSTRUKE UZVOJNICE za unapređenje inovacijskog kapaciteta • javne znanstveno-istraživačke ustanove (baza znanja) • industrija, mala i srednja poduzeća / biznis • državne institucije i sl. (nacionalne, regionalne) + poduzetnici sveučilište OECD Organization for Economic Cooperation and Development biznis slika preuzeta s: http://vilnews.com/category/lithuania-today/page/5 vlada 39 NOVA ULOGA ZNANSTVENIKA – UPRAVLJANJE ZNANJEM i TRANSFER TEHNOLOGIJE • EDUKACIJA • ISTRAŽIVANJE • PRIJENOS ZNANJA STVORENOG ISTRAŽIVANJEM Partnerstva! UPRAVLJANJE ZNANJEM (engl. knowledge management) stvaranje novog znanja / tehnologije prijenos znanja / tehnologije (engl. technology transfer) eksploatacija znanja / tehnologije TRANSFER TEHNOLOGIJE = proces kojim se IV / izum prenosi industriji / MSP putem licence ili drugim putevima 40 PRIJENOS i KOMERCIJALIZACIJA ZNANJA i TEHNOLOGIJE (istraživači → biznis) Kolaborativa istraživanja Ugovorna istraživanja Analize, testiranja Stručna mišljenja Praksa (engl. Internships) Naslovna profesura (engl. Industrial Professorships) Licenciranje ili prodaja IV Stvaranje spin-out/off tvrtki Prodaja know-how ... Nerealno je očekivati veliku dobit. Međutim, akademska zajednica treba maksimalno povećati ekonomski i društveni utjecaj rezultata svog istraživačkog rada. Timski rad – poštujte razlike akademska zajednica vs. industrija / MSP! 41 AZITROMICIN PLIVA: Jugoslavija, SSSR i druge zemlje istočnog bloka Pfizer: gotovo sve ostale zemlje svijeta 42 FARMEBS 2012., Zagreb, 5. svibnja 2012. U pripremi podataka za prezentaciju sudjelovali: Rene Kajp, dipl. ing. Igor Bošnjaković, dipl. ing. Marija Petrović, dipl. oecc. dr. sc. Jelena Žafran Novak 44 Vrednujte svoje intelektualno vlasništvo i brinite o njemu! Hvala na pažnji! DZIV RH, INCENTIV - Informacijski centar za intelektualno vlasništvo www.dziv.hr, [email protected] Dr. sc. Zrinka Banić Tomišić [email protected] Prezentacija predstavlja osobne poglede autorice, a ne nužno i službeno stajalište DZIV-a. © Zrinka Banić Tomišić 45 Pretraživanje patentnih baza podataka Igor Bošnjaković, viši stručni savjetnik INCENTIV – Informacijski centar za intelektualno vlasništvo Samostalna služba za korisničke informacije i usluge Zagreb, MZOS, SIIF II, 22. svibnja 2014. hr.espacenet.com 47
© Copyright 2024 Paperzz