Pregled politika zapošljavanja u BiH za 2011 .godinu

Agencija za rad i zapošljavanje
Bosne i Hercegovine
PREGLED POLITIKA ZAPOŠLJAVANJA
U BOSNI I HERCEGOVINI ZA 2011. GODINU
Sarajevo, maj 2012. godine
PREDGOVOR
Izvještaj pod nazivom „Pregled politika zapošljavanja u
Bosni i Hercegovini za 2011. godinu” je pripremljen u
skladu sa ciljevima i smjernicama Bukureštanske
deklaracije, koju su potpisali ministri zemalja jugoistočne
Evrope odgovorni za oblast rada, zapošljavanja i
socijalne politike i Preporukama iz CREP izvještaja za
Bosnu i Hercegovinu sa Treće ministarske konferencije o
zapošljavanju i socijalnoj politici u jugoistočnoj Evropi
održanoj u Budvi, Republika Crna Gora.
Ovaj izvještaj predstavlja pregled najvažnijih aktivnosti
na tržištu rada nadležnih javnih institucija u oblasti
zapošljavanja u 2011. godini, sa naglaskom na provedene
mjere aktivnih politika zapošljavanja.
„Pregled politika zapošljavanja u Bosni i Hercegovini za
2011. godinu” je uradio zajednički tim sastavljen od
predstavnika Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i
Hercegovine, Federalnog zavoda za zapošljavanje,
Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
2
SADRŽAJ
PREDGOVOR
2
I. GENERALNI PREGLED MAKROEKONOMIJE
4
II. ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA
8
III. ANALIZA ZAPOŠLJAVANJA I POLITIKA TRŽIŠTA RADA
24
IV. RAD SLUŽBI/AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE
45
V. SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE I OSJETLJIVE GRUPE NA TRŽIŠTU RADA
52
VI. RADNA MOBILNOST U REGIJI I ULOGA AGENCIJE ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE
BOSNE I HERCEGOVINE
54
VII. REZIME NAJVAŽNIJIH ZAKLJUČAKA O POLITIKAMA ZAPOŠLJAVANJA I
PRIJEDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO PREDUZETI
60
3
I.
GENERALNI PREGLED MAKROEKONOMIJE
Period od 2000. godine do 2008. godine u Bosni i Hercegovini bio je obilježen ekonomskim
rastom i makroekonomskom stabilnošću, dok je u 2009. i 2010. godini globalna ekonomska kriza
značajno usporila ekonomske aktivnosti u Bosni i Hercegovini. Može se ocijeniti da je 2011. godina
donijela novi blagi oporavak ekonomije BiH, ali s nižim intenzitetom nego što se očekivalo. Posljedice
nedavne recesije još uvijek su vrlo prisutne. Domaća ekonomija je bila pod udarima novih
nestabilnosti, prvenstveno u eurozoni, i to je onemogućilo intenzivniji rast. Na unutrašnjem planu je
došlo do izvjesne stabilizacije i rasta domaće tražnje, te intenziviranja kreditnih aktivnosti nakon
dužeg perioda stagnacije. Prema podacima Agencije za statistiku BiH za 2011. godinu, BiH je
zabilježila rast fizičkog obima industrijske proizvodnje od 5,6% u odnosu na prethodnu godinu. Rast u
2011. ostvaren je kroz povećanje domaće tražnje, prije svega zahvaljujući djelimičnom oporavku
investicija, praćenim rastom vanjskotrgovinskog deficita.
Tabela 1.
Bosna i Hercegovina, osnovni makro-ekonomski indikatori1
Godina
1990
1996
1997
1998
1999
2000
2001
2002
2003
Nominalni GDP (u milionima USD)
13.500
--
--
--
4.901
4.743
5.307
6.177
8.367
GDP po stanovniku(u USD)
2.000
546
800
1020
1.316
1.254
1.397
1.614
2.184
Realni GDP (stopa rasta %)
--
61,9
30,0
15,6
10,0
5,5
4,5
5,5
3,0
Stopa rasta cijena na malo (%)
--
--
--
--
3,7
4,8
3,1
0,4
0,6
Bilans tekućeg računa (u % GDP)
--
-27,29
-30,06
-18,37
-10,2
-8,4
-14,1
-19,1
-19,4
Bilans robne razmjene (u % GDP)
--
--
--
--
-67,3
-58,4
-55,8
-53,7
-49,5
Iznos vanjskog duga (u milionima KM)
Servisiranje vanjskog duga
(u % izvoza roba i usluga)
Stopa registrovane nezaposlenosti (%)
--
--
--
2.239
3.745
4.055
4.421
4.290
4.014
--
--
--
--
6,7
5,9
5,0
7,0
6,7
--
--
--
38,0
39,3
39,7
40,3
40,9
42,0
Stopa anketne nezaposlenosti (%)
--
--
--
--
--
--
--
--
--
Broj stanovnika (u mil.)
4,4
--
--
--
3,725
3,781
3,798
3,828
3,832
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011*
Nominalni GDP (u milionima USD)
Godina
10.020
10.889
12.346
15.222
18.481
17.054
16.758
19.754 (p)
GDP po stanovniku (u USD)
2.607
2.834
3.212
3.962
4.810
4.438
4.361
5.144 (p)
Realni GDP (stopa rasta %)
6,3
3,9
6,0
6,1
5,6
-2,9
0,7
2,4% (p)
Stopa rasta cijena na malo (%)
0,4
3,8
6,1
1,5
7,4
-0,4
2,1
3,7
-16,3
-17,1
-7,8
-10,4
-15,1
-7,5
-5,2
-7,6
Bilans tekućeg računa (u % GDP)
Bilans robne razmjene (u % GDP)
-45,6
-45,2
-34,6
-37,2
-38,2
-27,8
-25,8
-20,7
Iznos vanjskog duga (u milionima KM)
Servisiranje vanjskog duga
(u % izvoza roba i usluga)
Stopa registrovane nezaposlenosti (%)
4.032
4.338
4.071
3.961
4.240
5.234
6.289
7.303
4,9
4,1
3,8
2,9
2,5
3,2
3,3
6,5
43,1
44,1
44,2
43,4
41,1
41,7
43,1
43,4
--
--
31,1
29,0
23,4
24,1
27,2
27,6
3,842
3,843
3,843
3,842
3,842
3,843
3,843
3,840
Stopa anketne nezaposlenosti (%)
Broj stanovnika (u mil.)
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Centralna banka BiH, podaci za 2011. godinu su preliminarni; *(p) projekcije DEP-a.
Time je donekle normalizovana struktura ekonomskog rasta u odnosu na prethodne dvije
godine kada su tražnja i deficit bilježili pad. Međutim, nakon ohrabrujućeg prvog tromjesečja,
indikatori rasta su uglavnom konstantno slabili iz kvartala u kvartal, najviše usljed jačanja dužničke
Centralna Banka Bosne i Hercegovine - “Osnovni makroekonomski indikatori” – predhodni podaci, broj stanovnika je procjena Agencije za statistiku
Bosne i Hercegovine.
1
4
krize u EU i neposrednom okruženju, što je dovelo do postepenog slabljenja rasta vanjske trgovine,
industrijske proizvodnje i zaposlenosti, te novčanih priliva bh. građana iz inostranstva. Nominalni
GDP prema procjenama Direkcije za ekonomsko planiranje za 2011. godinu iznosi 19.754 miliona, a
GDP „per capita” je 5.144,00 USD.
Cijene u decembru 2011. godine u odnosu na decembar 2010. godine u prosjeku su više za
3,1%. Dvanaestomjesečno kretanje cijena u 2011. godini u poređenju sa 2010. godinom u prosjeku je
bilo više za 3,7%. Kamatne stope su u posljednjih nekoliko godina bilježile značajan pad. U 2009.
godini došlo je do njihovog povećanja i to za kratkoročne kredite, da bi u 2010 i 2011. godini ponovo
bio zabilježen njihov pad izuzev kamatnih stopa na kratkoročne kredite stanovništvu koje su porasle u
odnosu na 2010. godinu. Prosječne kamatne stope na kratkoročne kredite stanovništvu u decembru
2011. veće su za 0,34% u odnosu na 2010. godinu i iznosile su 10,01% (9,78% u decembru 2004.),
dok su za preduzeća smanjene za 0,7% i iznosile su 7,14% (9,92% u decembru 2004.).
Kamatne stope na dugoročne kredite stanovništvu u decembru 2011. iznosile su 8,51% i one su
se značajno smanjile u odnosu na prošlu godinu i to za 0,59% (10,78% u decembru 2004.), dok su za
preduzeća iznosile 7,41% i manje su u odnosu na prošlu godinu za 0,84% (8,23% u decembru 2004.).
Tabela 2.
Kretanje kamatnih stopa u Bosni i Hercegovini u periodu 2002-2011.2
KREDITI U KM
Kamatne stope na
kratkoročne kredite u KM
Mjesec
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
DEPOZITI U KM
Kamatne stope na
dugoročne kredite u KM
Privatnim
preduzećima i
udruženjima
Stanovniš
tvu
Privatnim
preduzećima i
udruženjima
Stanovni
štvu
12,07
10,54
9,92
9,03
7,66
7,03
7,42
8,10
7,84
7,14
9,78
9,32
9,55
10,54
9,14
9,88
9,67
10,01
10,59
9,18
8,23
7,70
7,39
7,10
7,16
6,80
8,25
7,41
10,78
9,90
9,34
9,97
11,09
7,87
9,10
8,51
12.
12.
12.
12.
12.
12.
12.
12.
12.
12
Kamatne stope na depozite
po viđenju u KM
Privatnim
preduzećima i
udruženjima
0,54
0,45
0,37
0,33
0,37
0,30
0,17
0,13
Stanovniš
tvu
1,44
0,96
0,77
0,63
0,49
0,35
0,32
0,25
0,15
0,08
Kamatne stope na oročene i
štedne depozite u KM
Privatnim
preduzećima i
udruženjima
2,42
3,41
3,75
3,65
2,99
3,60
3,38
2,14
Stanovni
štvu
4,38
3,40
4,02
3,63
3,48
3,98
3,61
3,57
2,89
2,72
Izvor: Centralna banka BiH
Kako je tržišna transformacija BiH došla do nivoa održavanja makroekonomske stabilizacije,
zemlja uživa stabilnost tzv. nominalnih ekonomskih indikatora (stabilnost i konvertibilnost domaće
valute, fiksiran devizni kurs i niska stopa inflacije). Nasuprot nominalnim, realni ekonomski
indikatori pokazuju ekonomsko zaostajanje zemlje (konstantno visoka stopa nezaposlenosti, visok
deficit trgovinskog i platnog bilansa, održivost vanjskog duga uz međunarodnu pomoć i transfere iz
inostranstva) i stopa ekonomskog rasta nedovoljna je za dostizanje nivoa privrednog razvoja vodećih
evropskih zemalja.
2
Izvor: Centralna Banka Bosne i Hercegovine – Statistika finansijskog sektora (www.cbbh.ba).
5
Iako je zabilježen stalni trend povećanja prosječnog GDP-a „per capita“, životni standard
većine stanovništva u BiH i dalje je na niskom nivou. Prema posljednjim podacima iz Ankete o
potrošnji domaćinstava u Bosni i Hercegovini za 2007. godinu, stopa apsolutnog siromaštva se
povećala u odnosu na 2004. godinu i sada iznosi 18,6%3. Najmanja stopa apsolutnog siromaštva je u
Federaciji BiH (17,4%), zatim u Republici Srpskoj (20,2%) i u Brčko distriktu BiH (25,0%). Ovo
istraživanje je međutim pokazalo, da ekstremno siromaštvo ne preovladava. Među najsiromašnijim
grupama stanovništva u BiH su: domaćinstva sa troje i više djece, izbjegla i raseljena lica i nezaposleni
(ILO klasifikacija).
U BiH, kao režim monetarne politike, primjenjuje se valutni odbor koji se zasniva na fiksnom
deviznom kursu i zakonom eksplicitno utvrđenim pravilima. Osnovna svrha pravila je uspostavljanje
kredibiliteta Centralne banke i izbjegavanje eventualnih gubitaka zbog donošenja nekonzistentnih
odluka nosilaca ekonomske politike, koje bi mogle štetiti osnovnim makroekonomskim kretanjima u
zemlji. Uprkos ozbiljnim ekonomskim teškoćama tokom proteklog perioda, valutni odbor je uspješno
funkcionisao i njegova stabilnost nije bila ugrožena. Centralna banka BiH je nastavila da dosljedno
provodi zakonom zacrtana pravila i osigurava punu konvertibilnost domaće valute, tako da je održan
visok stepen povjeranja javnosti u domaću valutu.
Reforme trgovinskih politika su bile vrlo izražene, uz usvajanje najliberalnijeg trgovinskog
režima u regionu i pregovore o bilateralnim trgovinskim sporazumima sa zemljama jugoistočne
Evrope. U 2007. godini je BiH pristupila Centralno-evropskoj zoni slobodne trgovine (CEFT-i), što
stvara pretpostavke za povezivanje tržišta zemalja centralne i jugoistočne Evrope, ali u isto vrijeme
privreda Bosne i Hercegovine izložena je konkurenciji na domaćem tržištu iz drugih zemalja.
Prošlogodišnji izvoz BiH bio je oko 8,2 milijarde KM, što je za 0,9 milijardi KM ili 12,33 % više u
odnosu na 2010. godinu, dok je uvoz iznosio oko 15,5 milijardi KM i viši je za 16,54 % u odnosu na
2010. Ukupan spoljnotrgovinski deficit u ovom periodu znatno je povećan i iznosio je 7,3 milijarde
KM, što je za 16,12 % više u odnosu na 2010. godinu.
Tržište rada u BiH i dalje karakteriše visok udio neformalne zaposlenosti, te visoka neaktivnost
radno sposobnog stanovništva. Isto tako, tržište rada u BiH je nefleksibilno, a mobilnost radne snage je
veoma niska. I dalje je prisutan trend rasta broja nezaposlenih lica, a potražnja za radnom snagom je
još uvijek na nižem nivou nego u vremenu prije recesije, iako je zabilježen trend rasta.
Proces privatizacije u početnoj fazi nije uspio da pokrene proizvodno-programsko
restrukturisanje preduzeća. Restrukturisanje je ograničeno, kako u ključnoj industrijskoj bazi, tako i u
javnim preduzećima i infrastrukturi. Firme koje su privatizovane vaučerima i certifikatima su pokazale
slabo interesovanje za restrukturisanje i veću produktivnost. U 2011. godini proces privatizacije
preduzeća u BiH je gotovo potpuno zamro, prvenstveno zbog: nedostatka investitora, političke volje
da se privatizacija izvrši, kao i zbog toga što su na listi ostale mahom neatraktivne firme koje su više
puta bezuspješno nuđene na prodaju. Ukupno gledano, već četvrtu godinu uzastopno nije bilo napretka
u planiranom procesu privatizacije.
Recesijom izazvan snažan pad investicija iz 2009. godine nastavljen je i u 2011. godini.
Ovakav pad je rezultat smanjenja kako privatnih, tako i javnih investicija. Kao glavni uzroci se navode
slabi poslovni rezultati preduzeća u protekle skoro dvije godine, povećani rizici investiranja obzirom
3
Saopštenje Agencije za statistiku BiH, Sarajevo, 01.12.2008. godine.
6
na pad i spori oporavak izvozne tražnje, te skroman porast javnih prihoda. Finansiranje privatnih
investicija je dodatno otežano usljed reducirane dostupnosti bankarskih kredita, te pada direktnih
stranih ulaganja koja su prisutna skoro od samog početka svjetske finansijske krize. Direktna strana
ulaganja u BiH su od 1994. godine do kraja 2011. godine dostigla nivo od 8,603 milijarde KM.
Tabela 3. Priliv stranih direktnih investicija (SDI) u Bosni i Hercegovini po godinama
Period
Iznos - neto
% učešća
1994 - 1997.
I - XII 1998.
I - XII 1999.
I - XII 2000.
I - XII 2001.
I - XII 2002.
I - XII 2003.
I - XII 2004.
I - XII 2005.
I - XII 2006.
I - XII 2007.
I - XII 2008.
I - XII 2009.
I - XII 2010.4
I - XII 2011.5
83.330
117.436
324.533
310.098
274.198
604.319
330.812
1.209.348
474.752
356.815
2.393.804
577.792
472.997
681.200
391.900
0,97%
1,37%
3,77%
3,60%
3,19%
7,02%
3,85%
14,06%
5,52%
4,15%
27,82%
6,72%
5,50%
7,92%
4,56%
UKUPNO - TOTAL
8.603.334
100,00%
U 000 KM
Izvor: MOFTER - Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH
U BiH prema posljednjim istraživanjima iz 2010. godine ima 145.249 registrovanih pravnih
subjekata, što pokazuje da otprilike svaki 26. stanovnik BiH ima registrovanu firmu6. U Federaciji BiH
su registrovane 84.633 firme, a u Republici Srpskoj 56.089, dok je u Brčko distriktu BiH 4.527
preduzeća. Međutim, mnogi smatraju da ovo istraživanje ne pokazuje realno stanje u oblasti
preduzetništva u BiH, a suština je u tome da veliki broj registrovanih firmi ne funkcioniše, ali su ipak i
dalje ostale registrovane zbog komplikovane procedure u vezi s gašenjem preduzeća. Broj
novoregistrovanih preduzeća u 2011. godini u odnosu na predhodnu godinu je smanjen za 50%. Trend
povećanja broja blokiranih firmi u BiH nastavljen je i u 2011. godini, pa je najmanje jedan blokiran
račun imalo 32 539 preduzeća, dok je ukupno blokirano 52 960 računa, podaci su Centralne banke
BiH. U poređenju sa januarem prošle godine, broj preduzeća kojima je blokiran jedan račun veći je za
gotovo 4 000, dok je broj ukupno blokiranih računa veći za 6 000. Ovi podaci ukazuju na veoma
izraženu nelikvidnost privrede i dodaju da je teško očekivati da će se stvari u budućem periodu
poboljšati.
Postupci registrovanja imovine na nekim sudovima su u 2011. godini značajno skraćeni.
Rokovi i troškovi sudske registracije su usklađeni među entitetima, kao i notarske naknade. Međutim,
proces za dobijanje svih potrebnih dokumenata i dozvola je i dalje dug, a preduzeća se još uvijek
moraju registrovati u oba entiteta ako žele da posluju u cijeloj državi. Ukupno gledano, zabilježen je
određeni napredak, naročito u postupcima registracije.
Revidirani izvještaj Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
Prema revidiranom privremenom izvještaju Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
6
Prema istraživanju koje je sprovela kompanija “New Market Consulting” iz Sarajeva.
4
5
7
II.
ANALIZA SITUACIJE NA TRŽIŠTU RADA
Tržište rada kao nerazdvojni element tržišne privrede, isto kao i tržište roba i kapitala u osnovi
predstavlja razmjenu između ponude i tražnje zainteresovanih subjekata na određenom prostoru ili
nivou. Specifičnosti tržišta rada definišu rad kao jednu od osnovnih ljudskih vrijednosti, zbog čega je
potrebno da ono bude regulisano i organizovano tržište, ali i da ima određeni segment svoje slobode.
Kao generalnu ocjenu stanja, možemo reći da tržište rada u BiH karakteriše veoma niska stopa
formalne i visok udio neformalne zaposlenosti, te visoka nezaposlenost i neaktivnost radno sposobnog
stanovništva7. Podaci o tržištu rada u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH mogu se
prikupiti iz dva izvora: administrativni podaci i Anketa o radnoj snazi (ARS). Administrativni izvori
temelje se na podacima o registrovanim zaposlenim i nezaposlenim licima iz statističkih evidencija i
relevantnih ustanova na tržištu rada, dok se Anketa o radnoj snazi provodi jednom godišnje na uzorku
domaćinstava, u skladu s metodološkim pravilima Međunarodne organizacije rada (MOR) i
Evropskog statističkog ureda (Eurostata).
II – 1. ADMINISTRATIVNI PODACI
Prema posljednjim procjenama Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina ima oko 3,840
miliona stanovnika, a radni kontigent stanovništva se procjenjuje na oko 67% od ukupnog broja
stanovništva (67,82% u FBiH, 64% u Republici Srpskoj i 65,30% u Brčko distriktu BiH).
Tabela 4. Stanje tržišta rada u BiH u 2011. godini - prosjek
Bosna i Hercegovina
Federacija BiH
Republika Srpska
Brčko distrikt BiH
Ukupno registrovana zaposlenost
696.126
440.747
238.956
16.423
Ukupno registrovana nezaposlenost
529.690
367.515
150.344
11.831
43,2%
45,5%
38,6%
41,9%
Stopa registrovane nezaposlenosti
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku, Zavod za statistiku Republike Srpske.
Zaposlenost
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Federalnog zavoda za statistiku i Republičkog
zavoda za statistiku Republike Srpske, u Bosni i Hercegovini je u decembru 2011. godine bilo
evidentirano 687.917 zaposlenih lica, što u odnosu na prošlu godinu predstavlja smanjenje za
9.070 lica ili 1,3%. Posmatrano za dvanaest mjeseci 2011. godine broj zaposlenih lica manji je za
0,6% u odnosu na isti period 2010. godine. Gledajući stanje po entitetima, rast broja zaposlenih lica na
godišnjem nivou u Federaciji BiH je bio 1.798 ili 0,4%, dok je u Republici Srpskoj zabilježen pad
zaposlenosti od 5.497 ili 2,2%. U Brčko distriktu BiH u 2011. godini broj zaposlenih lica zabilježio je
pad od 426 ili 2,5%. Analizirajući zaposlenost kroz glavne djelatnosti, oblast koja je imala najveći rast
zaposlenih lica u 2011. godini je poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge (5,3%),
zatim sektor obrazovanja (3,7%), sektor zdravstvene zaštite i socijalne pomoći (1,9%), i sektor javne
uprave (1,1%).
Izvor: Agencija za statistiku,Anketa o radnoj snazi 2010;Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje
Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.; Na osnovu razlika podataka iz administrativnih izvora i podataka iz Ankete o radnoj
snazi može se zaključiti da siva ekonomija ostavlja tragove na tržištu rada i može se dobiti približan okvir o zaposlenosti unutar sive ekonomije.
7
8
Tabela 5. Registrovana zaposlenost u Bosni i Hercegovini prema sektorima djelatnosti –XII/ 2011.
A
B
C
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
O
P
Q
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
Ribarstvo
Rudarstvo i vađenje ruda i kamena
Perađivačka industrija
Opskrba električnom energijom,plinom i vodom
Građevinarstvo
Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala te predmeta za ličnu upotrebu i kućanstvo
Hoteli i restorani
Prijevoz, skladištenje i veze
Finansijsko posredovanje
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge
Javna uprava i odbrana; obavezno socijalno osiguranje
Obrazovanje
Zdravstvena i socijalna zaštita
Ostale društvene, socijalne i lične uslužne djelatnosti
Djelatnosti kućanstva
Izvanteritorijalne organizacije i tijela
16.752
411
19.066
132.912
23.212
37.178
127.399
27.710
49.005
16.355
28.663
71.762
60.823
47.420
26.003
0
0
UKUPNO:
687.917
Najveće smanjenje broja zaposlenih lica u odnosu na prethodnu godinu bilo je u sektoru
ribarstva (10,3%). Druge oblasti koje su imale pad broja zaposlenih lica su građevinarstvo (5,8%),
hoteli i restorani (3,9%), poljoprivreda, lov i šumarstvo (2,9%).
U Federaciji Bosne i Hercegovine, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u 2011.
godini prosječno je bilo zaposleno 440.747 radnika, što je u odnosu na prosjek 2010. godine (438.949)
više za 1.798 radnika, odnosno 0,4%. Broj zaposlenih u 1991. godini na području koje je sada
Federacija BiH iznosio je 631.020, tako da je nivo zaposlenosti u 2011. godini (440.747) dostigao
69,85% nivoa iz 1991. godine. Prema Anketi o radnoj snazi u 2011. godini, koju je provela Agencija
za statistiku Bosne i Hercegovine, stope aktivnosti i zaposlenosti su iznosile 42,1% i 29,8% dok su u
2010. godini bile 42,9% i 30,4%. Stope su bile znatno više za muškarce nego za žene.
Tabela 6. Registrovana zaposlenost u Federaciji BiH prema sektorima djelatnosti
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
Ribarstvo
Rudarstvo
Prerađivačka industrija
Snabdjevanje elektr. Energijom, plinom i vodom
Građevinarstvo
Trgovina; popravak mot. vozila, motocikla,
predmeta za vlastitu upotrebu
Ugostiteljstvo
Prevoz, sklad. i veze
Finansijsko posredovanje
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl.
Usluge
Javna uprava i odbrana, obavezno soc.
10.134
179
16.288
90.397
14.558
24.503
10.265
189
16.132
88.641
14.299
23.616
10.089
175
16.170
84.720
14.906
23.007
10.044
151
16.232
82.507
14.691
23.923
9.468
156
15.343
85.093
13.346
26.167
9.487
166
15.129
87.695
13.216
27.526
9.364
172
14.990
82.010
13.191
26.134
9.010
180
14.649
84.064
13.451
26.024
8.811
172
14.294
84.700
13.488
24.975
51.230
51.163
53.124
54.633
68.689
76.959
76.809
80.969
81.140
14.425
28.752
7.533
9.362
49.429
32.915
26.938
10.738
0
0
0
14.840
27.784
7.703
8.667
48.542
33.079
27.405
12.856
72
913
2.144
15.086
27.525
8.019
9.761
47.233
33.773
28.088
13.588
90
1.140
1.924
13.875
27.662
8.396
10.642
47.024
34.526
27.970
14.206
75
1.140
1.904
15.656
28.434
8.981
14.581
46.623
34.751
27.272
15.917
58
1.184
1.957
17.641
28.898
9.989
16.108
45.069
35.413
27.855
16.123
114
1.279
2.078
17.848
28.631
10.310
15.791
46.138
36.446
28.846
16.439
8
892
2.537
17.084
29.756
11.040
18.232
46.873
37.324
29.235
17.199
21
773
3.065
17.135
29.406
10.879
19.194
47.532
38.653
29.830
17.150
37
688
2.663
Ukupno
387.381
388.310
388.418
389.601
413.676
430.745
426.556
438.949
440.747
Obrazovanje
Osiguranje
Zdravstvena i socijalna zaštita
Ostale javne društvene, socijalne i vlastite
uslužne djelatnosti
Privatna
domaćinstva sa zaposlenim licima
Eksteritorijalne org. i tijela
Neraspoređeno po djelatnostima KD
Izvor: Federalni zavod za statistiku
9
U proteklih devet godina (2003.-2010.) u Republici Srpskoj broj zaposlenih je povećan za
1,06%. Nova radna mjesta su najviše otvarana u sektorima trgovine, obrazovanja, saobraćaja,
skladištenja i komunikacija, nekretnina, finansijskog posredovanja i zdravstvenog i socijalnog rada.
Međutim, u 2011. godini, došlo je do pada broja registrovanih zaposlenih lica i to za 5.497 lica ili
2,2% u odnosu na predhodnu godinu. Najveći pad zabilježen je u sektorima prerađivačke industrije,
trgovine, građevinarstva, ugostiteljstva i saobraćaja, skladištenja i komunikacija. Povećanje broja
zaposlenih lica u odnosu na 2010. godinu zabilježeno je u sektorima obrazovanja, poslovanja
nekretninama, zdravstvenog i socijalnog rada, javne uprave, i ostalih javnih, komunalnih, društvenih,
socijalnih i ličnih uslužnih djelatnosti.
Tabela 7.
Registrovana zaposlenost u Republici Srpskoj prema sektorima djelatnosti
2003
Poljoprivreda, lov i šumarstvo
2004
9.567
8.816
Broj zaposlenih
2005
2006
8.453
8.074
2007
8.098
2008
8.918
2009
8.869
2010
2011
8.632
8.318
311
304
262
261
282
315
317
288
251
3.800
3.537
3.272
3.561
4.348
4.970
4.759
5.022
5.058
Prerađivačka industrija
Proizvodnja i snabdijevanje elektr.
Energijom, gasom i vodom
63.270
59.107
56.893
51.590
50.490
58.356
55.117
49.014
45.797
9.454
9.415
9.701
9.188
8.959
9.347
9.494
9.515
9.491
Građevinarstvo
12.249
11.815
12.079
12.078
12.700
14.447
15.012
12.774
11.742
Ukupno proizvodne djelatnosti
98.651
92.994
90.660
84.752
84.877
96.353
93.568
85.245
80.657
Trgovina na veliko i trgovina na malo,
opravka motornih vozila, motocikla i
predmeta za ličnu upotrebu i
domaćinstvo
37.090
40.272
43.736
47.036
50.688
53.081
53.327
46.839
45.452
Ugostiteljstvo
13.309
13.709
13.146
14.649
15.598
14.685
14.010
11.895
10.940
Saobraćaj, sklad. i komunikacije
14.653
14.510
14.768
15.205
16.089
15.078
15.396
19.983
19.565
2.815
2.604
2.666
2.792
3.272
3.890
5.227
5.108
5.209
5.408
5.688
8.317
9.204
10.173
9.500
9.295
8.039
8.618
20.411
19.892
18.670
19.405
20.245
21.092
22.797
22.552
22.715
Obrazovanje
15.272
16.018
16.724
17.111
17.692
18.196
18.886
19.611
20.322
Zdravstvstveni i socijalni rad
Ostale javne, komunalne, društvene,
socijalne i lične uslužne djelatnosti
Ukupno uslužne djelatnosti
14.331
14.396
15.306
15.800
15.926
15.692
16.145
16.525
16.715
14.498
16.156
18.631
22.185
23.676
11.638
9.983
8.656
8.763
137.787
143.245
151.964
163.387
173.359
162.852
165.060
159.208
158.299
Ukupno
236.438
236.239
242.624
248.139
258.236
259.205
258.634
244.453
238.956
Ribarstvo
Vađenje ruda i kamena
Finansijsko posredovanje
Poslovanje nekretninama,
iznajmljivanje i poslovne djelatnosti
Javna uprava i odbrana, obavezno
socijalno osiguranje
Izvor: Republički zavod za statistiku Republike Srpske
U Brčko distriktu BiH, broj zaposlenih lica u 2011. godini manji je u odnosu na 2010.
godinu za 426 lica ili 2,53%. U posmatranom periodu broj zaposlenih lica imao je trend laganog rasta
sve do 2011. godine, tako da je u odnosu na 2003. godinu, registrovana zaposlenost veća za 4.572 lice
ili 38,58%. Najveći broj registrovanih zaposlenih je u sektoru trgovine i popravke motornih vozila
(30,94%) i u prerađivačkoj industriji i rudarstvu (19,66%).
10
Tabela 8.
Registrovana zaposlenost u Brčko distriktu BiH prema sektorima djelatnosti
2003
A
Poljoprivreda, lov i šumarstvo i ribarstvo
D
E
F
G
H
I
J
K
L
M
N
Prerađivačka industrija i rudarstvo
Snabdjevanje elektr. energijom, plinom i vodom
Građevinarstvo
Trgovina; popravak mot. vozila, motocikla, predmeta
za
vlastitu upotrebu
Ugostiteljstvo
Prevoz, sklad. i veze
Finansijsko posredovanje
Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i posl.
uslugeuprava i odbrana, obavezno soc. osiguranje
Javna
Obrazovanje
Zdravstvena i socijalna zaštita
Ostale javne društvene, socijalne i vlastite uslužne
djelatnosti
O
Ostale djelatnosti (ukupno: E,F,H,J,K,N,O)
Ukupno
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
118
110
74
90
87
1.591
910
-
3.145
173
1.029
4.780
832
879
305
314
1.493
920
710
3.126
190
1.074
4.983
879
902
331
527
1.606
868
729
2.222
179
839
3.814
668
687
241
426
1.252
687
554
3.108
320
1.034
5.382
978
916
292
554
1.824
1.041
772
3.229
326
996
5.082
786
925
273
520
1.716
994
742
-
-
425
580
445
538
747
1.860
2.042
1.238
-
-
-
-
-
12.521
13.196
14.118
15.123
15.903
16.113
16.849
16.423
1.694
1.576
1.686
2.677
-
-
-
-
1.476
1.705
2.078
2.554
649
-
660
-
452
-
490
-
1.235
784
-
1.407
804
-
1.419
868
-
-
-
1.810
11.851
Izvor: Agencija za statistiku BiH
Posljedice svjetske ekonomske krize su nažalost preokrenule trendove i u oblasti zaposlenih. U
2009. godini broj zaposlenih se smanjio i taj trend smanjenja nastavljen je i u 2010. i 2011 godini. Ipak
broj zaposlenih lica u 2011. godini smanjivao se sa nešto manjim intenzitetom nego u prethodnom
periodu. Ako pogledamo strukturu registrovane zaposlenosti na nivou Bosne i Hercegovine i na nivou
entiteta, evidentno je dugogodišnje smanjivanje broja zaposlenih u proizvodnom sektoru. Ovakva
situacija je pogoršana uticajem globalne ekonomske krize, koja je samo dodatno otežala već postojeću
tešku situaciju u industrijskom sektoru koji je svakako imao veoma spor oporavak.
Plate
U BiH je u 2011 godini zabilježen rast plata, koji je značajno usporen u odnosu na ranije
godine. Prosječna neto plata u BiH je iznosila 816 KM, što je nominalno povećanje od 2,3% u odnosu
na 2010. godinu. Najveći doprinos rastu plata u BiH bio je u okviru sektora rudarstva i vađenja ruda
9,6%, zatim u okviru građevinarstva 4,8%, dok je u okviru poljoprivrede, lova i šumarstva, javnog
sektora i sektora finansijskog posredovanja to povećanje iznosilo oko 3%.
Tabela 9. Nominalni rast plata u Bosni i Hercegovini za period 2006.- 2011. godina
Nominalni rast plata
2006.
7,7%
2007.
12,2%
2008.
16,6%
2009.
5,1%
2010.
1,0%
2011.
2,3%
Izvor: Agencija za statistiku BiH.
11
Neto plate u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i Brčko distriktu BiH u 2011. godini su bile
ujednačene. Tako je prosječna neto plata u Federaciji BiH iznosila 819 KM, u Republici Srpskoj 809
KM, dok je u Brčko distriktu BiH iznosila 808 KM, sa stopama rasta od 2,3% u Federaciji BiH, 3,2%
u Republici Srpskoj i 1,5% u Brčko distriktu BiH.
Tabela 10. Iznos prosječne neto plate u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH
za period 1998-2011.8
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
2010
2011
BiH
296
343
372
409
446
484
505
538
586
645
752
790
798
816
Federacija BiH
329
374
413
444
483
524
534
558
603
662
751
792
804
819
Republika
Srpska
170
216
275
309
347
379
423
465
521
585
755
788
784
809
Brčko distrikt
BiH
-
-
-
-
676
695
707
676
674
685
729
769
796
808
Izvor: Agencija za statistiku BiH.
Nezaposlenost
Globalna ekonomska kriza preokrenula je trend smanjenja registrovanih nezaposlenih lica od
oktobra 2008. godine i već tri godine bilježimo povećanje broja nezaposlenih lica registrovanih na
evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. Kao i prethodne godine i u 2011. godini nastavljen je
trend rasta registrovane nezaposlenosti na tržište rada u Bosni i Hercegovini. Ovaj rast bio je nešto
usporeniji nego u prethodnoj godini i na kraju 2011. godine povećanje broja nezaposlenih lica u
odnosu na isti period 2010. godine iznosilo je 2,8%. Prosječan broj nezaposlenih osoba u 2011. godini
iznosio je 529.690 i u odnosu na prosjek u 2010. godini (517.840) povećao se za 11.850 ili 2,3%.
KRETANJE REGISTROVANE NEZAPOSLENOSTI
U BIH U 2011. GODINI
538.000
536.781
536.000
534.000
532.000
530.000
528.000
526.000
526.701
530.055
529.423
527.749
526.616
530.976
528.429
525.877
524.000
522.000
520.000
8
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Federalni zavod za statistiku i Zavod za statistiku Republike Srpske
12
532.442
530.893
529.989
Prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje
Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH, zaključno sa 31.12.2011. godine u
Bosni i Hercegovini je registrovano 536.781 nezaposleno lice, što u odnosu na 31.12.2010. godine
predstavlja povećanje za 14.729 lica ili 2,82%.
Tabela 11.
Registrovana nezaposlenost - BiH / entiteti – decembar 2011. godine
Bosna i Hercegovina
Federacija BiH
Republika Srpska
Brčko distrikt BiH
Registrovana nezaposlenost - 31.12.2011.
536.781
371.090
153.535
12.156
Registrovana nezaposlenost - 31.12.2010.
522.052
364.929
145.620
11.503
102,82
101,69
105,43
105,68
Indeks 31.12.2011./ 31.12.2010.
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
U strukturi lica koja traže zaposlenje, zaključno sa 31.12.2011. godine, NKV radnika je bilo
161.785 ili 30,14%, PKV 11.395 ili 2,12%, KV 187.199 ili 34,87%, VKV 3.936 ili 0,73%, NSS 1.913
ili 0,36%, SSS 133.454 ili 24,86%, VŠS 7.508 ili 1,40% i VSS 29.591 ili 5,51%. Najveći broj
evidentirane nezaposlenosti čine lica sa trećim stepenom obrazovanja KV radnici 34,87%, te NKV
radnici 30,14%. Prema polnoj strukturi registrovanih nezaposlenih lica, muškarci čine 49,66%, dok po
procjeni demografa u ukupnom stanovništvu učestvuju sa oko 48%. Učešće žena u registrovanoj
nezaposlenosti je 50,34%, a u ukupnom stanovništvu oko 52%.
Tabela 12. Kvalifikaciona i polna struktura registrovane nezaposlenosti sa 31.12.2011. - BiH / entiteti
Red.
Stepen
Bosna i
broj
obrazovanja
Hercegovina
1
VSS
2
VŠS
3
SSS
4
NSS
5
VKV
6
KV
7
PKV
8
NKV
9
Ukupno:
%
Federacija
%
BiH
Republika
%
Srpska
svega
žene
svega
žene
svega
žene
svega
žene
svega
žene
svega
žene
svega
žene
svega
žene
29.591
19.053
7.508
4.673
133.454
80.393
1.913
1.279
3.936
510
187.199
75.626
11.395
4.441
161.785
84.257
5,51%
7,05%
1,40%
1,73%
24,86%
29,75%
0,36%
0,47%
0,73%
0,19%
34,87%
27,99%
2,12%
1,64%
30,14%
31,18%
18.410
12.250
4.934
3.189
89.947
54.193
772
703
2.232
266
127.467
52.532
8.530
2.987
118.798
64.661
4,96%
6,42%
1,33%
1,67%
24,24%
28,41%
0,21%
0,37%
0,60%
0,14%
34,35%
27,54%
2,30%
1,57%
32,01%
33,89%
svega
žene
536.781
270.232
100%
50,34%
371.090
190.781
100%
51,41%
10.311
6.288
2.430
1.414
39.896
23.981
1.141
576
1.634
232
55.673
21.424
2.663
1.344
39.787
17.786
Brčko
%
distrikt BIH
6,72%
8,61%
1,58%
1,94%
25,98%
32,83%
0,74%
0,79%
1,06%
0,32%
36,26%
29,33%
1,73%
1,84%
25,91%
24,35%
870
515
144
70
3.611
2.219
0
0
70
12
4.059
1.670
202
110
3.200
1.810
7,16%
8,04%
1,18%
1,09%
29,71%
34,64%
0,00%
0,00%
0,58%
0,19%
33,39%
26,07%
1,66%
1,72%
26,32%
28,25%
153.535
100%
73.045 47,58%
12.156
6.406
100%
52,70%
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
13
FEDERACIJA BIH
Prosječan broj nezaposlenih u Federaciji BiH u 2011. godini bio je 367.515 i u odnosu na
prosjek 2010. godine (360.513) veći je za 1,94 %. Takođe, zabilježeno je povećanje nezaposlenosti u
ljetnom periodu zbog prijava osoba po završetku školovanja. Prosječna stopa nezaposlenosti9 u
Federaciji BiH u 2011. godini iznosila je 45,46% i ima blagu tendenciju rasta (0,58%) u odnosu na
prethodnu godinu.
Tabela 13. Pregled osnovnih pokazatelja o nezaposlenosti u Federaciji BiH u 2011. godini
Pokazatelji
1. Broj zaposlenih
Osobe koje
2. traže zaposlenje
- UKUPNO
2.1. Žene
3. Stručne osobe
Nestručne
4.
osobe
Osobe koje
5. traže zaposlenje
prvi put
Prijavljeni na
6. evidenciju u toku
mjeseca
Zaposleni sa
7.
evidencije
Prekinut radni
8.
odnos
Brisani sa
9. evidencije u toku
mjeseca
Prijave o
10. potrebama za
radnicima
Realizirane
11. prijave u toku
mjeseca
Korisnici
12. novčane
naknade
Korisnici
13. zdravstvenog
osiguranja
Demobilizirani
14.
branioci
Jan
Feb
Mar
Apr
Maj
Jun
Jul
Aug
Sep
Okt
Nov
440.461 440.767 439.994 440.419 440.429 441.184 442.226 440.201 441.115 442.021 440.677
Dec
439.473
367.180 366.481 367.255 366.658 365.322 365.029 367.113 369.644 367.512 367.975 368.922
371.090
187.571 187.323 187.741 187.936 187.630 187.625 188.915 190.729 189.392 189.756 190.092
237.254 236.607 237.296 237.020 236.037 236.398 238.795 241.502 239.858 240.513 241.343
190.781
242.990
129.926 129.874 129.959 129.638 129.285 128.631 128.318 128.142 127.654 127.462 127.579
128.100
168.953 168.145 168.483 167.896 167.143 167.996 169.469 169.339 169.479 169.687 169.473
169.349
8.459
6.465
9.942
6.553
5.711
8.546
9.737
8.849
9.647
9.301
8.123
8.377
3.344
3.871
3.768
4.402
4.306
5.690
4.689
3.678
8.078
4.704
3.653
3.179
2.253
1.373
1.739
1.739
1.663
1.696
2.115
3.221
1.951
2.352
2.240
2.673
6.208
7.164
9.168
7.150
7.047
8.839
7.653
6.318
11.779
8.838
7.176
6.209
1.015
1.114
1.205
1.582
1.393
1.507
1.306
1.162
2.578
1.328
1.164
1.074
1.706
2.043
2.007
2.601
2.544
2.904
2.363
1.913
4.773
2.308
2.030
1.793
8.458
8.829
8.926
7.823
7.952
7.775
7.404
8.046
8.819
7.965
7.807
8.093
214.368 215.150 216.523 216.994 216.812 216.540 218.029 220.102 220.856 222.637 224.038
226.206
69.763
69.417 69.340
68.918
69.308
69.418
69.088
68.895
68.266
67.903
67.844
68.000
Izvor: Federalni zavod za zapošljavanje
- Nezaposlenost po kantonima u Federaciji BiH
Povećanje broja nezaposlenih lica u odnosu na 2010. godinu evidentirano je u Unsko-sanskom
kantonu za 4,26%, Tuzlanskom kantonu za 2,91%, Zeničko-dobojskom kantonu za 0,53% i u
Srednjobosanskom kantonu 1,95%. Veći broj nezaposlenih u odnosu na prosjek iz 2010. godine
zabilježen je i u Kantonu Sarajevo za 2,47% i Kantonu 10 za 1,64%. Manji broj nezaposlenih u
odnosu na prosjek iz 2010. godine zabilježen je u Posavskom kantonu za 0,86%, Bosansko9
Stopa nezaposlenosti je procenat učešća nezaposlenih u ukupnom broju (zbiru) zaposlenih i nezaposlenih osoba.
14
podrinjskom kantonu za 2,26%, Hercegovačko-neretvanskom
Zapadnohercegovačkom kantonu za 1,90%.
kantonu
za
0,17%
i
u
- Učešće žena u registrovanoj nezaposlenosti
Broj nezaposlenih žena u Federaciji BiH u 2011. godini bio je 188.791, što je više za 3.850 ili
2,08% u odnosu na prethodnu godinu. Posmatrano po kantonima, evidentirano je povećanje broja
nezaposlenih žena u svim kantonima osim u Bosansko-podrinjskom, gdje je broj nezaposlenih žena
manji za 1,18%. Najveće povećanje broja nezaposlenih žena zabilježeno je u Kantonu 10 za 3,84%,
Unsko-sanskom za 3,71% i Posavskom za 3,61%.
- Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih
Broj stručnih lica koje traže zaposlenje u Federaciji BiH u 2011. godini, u odnosu na 2010.
godinu, veći je za 3,53%. U svim stepenima stručnosti veći je broj stručnih osoba koje traže
zaposlenje. Povećan je broj nezaposlenih sa visokom (VSS), zatim sa višom (VŠS) i srednjom
stručnom spremom (SSS). Broj nestručnih lica koje traže zaposlenje u Federaciji BiH u 2011. godini,
u odnosu na 2010. godinu, manji je za 0,89%. Smanjen je broj nezaposlenih polukvalifikovanih (PKV)
i sa nižom stručnom spremom (NSS), a povećan je broj nekvalifikovanih osoba (NKV).
- Promjene u evidenciji nezaposlenih
U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
osoba i Pravilnikom o evidencijama u oblasti zapošljavanja, sa evidencije kantonalnih službi za
zapošljavanje, po raznim osnovama, u 2011. godini u Federaciji BiH brisano je 92.609 osoba. U
odnosu na 2010. godinu to je više za 8,28%. U istom periodu prijavljeno je 99.717 osoba, što je u
odnosu na prethodnu godinu više za 3,88%.
- Tražnja radne snage
Prosječna mjesečna tražnja radne snage registrovana u kantonalnim službama za zapošljavanje
u 2011. godini iznosila je 1.369, što je više za 12,08% u odnosu na 2010. godinu. Od toga su
registrovane 453 tražnje na neodređeno vrijeme, što je manje za 0,26%, a 916 tražnji na određeno
vrijeme, što je više za 19,38%. Prosječna mjesečna zadovoljena tražnja radne snage registrirana u
kantonalnim službama za zapošljavanje u 2011. godini iznosila je 2.415, što je više za 1,60% nego u
2010. godini. Zapošljavanje lica sa evidencije premašuje registrovanu tražnju jer poslodavci nemaju
zakonsku obavezu da službama za zapošljavanje prijavljuju slobodna radna mjesta, te se ukupna
tražnja radne snage na tržištu rada u Federaciji BiH ne registruje u kantonalnim službama za
zapošljavanje.
-Zapošljavanje lica sa evidencije službi za zapošljavanje
U 2011. godini službe za zapošljavanje su posredovale u zapošljavanju za 52.876 osoba sa evidencije nezaposlenih. Posmatrano po kantonima, broj posredovanja se kreće od 774 u Posavskom, 912
u Livanjskom, 922 u Zapadnohercegovačkom, 1.027 u Bosansko-podrinjskom, 4.529 u
Srednjobosanskom, 4.646 u Hercegovačko-neretvanskom, 4.768 u Unsko-sanskom, 10.124 u
Zeničko-dobojskom, 12.228 u Tuzlanskom, do 12.946 u Kantonu Sarajevo. U 2011. godini sa
evidencije nezaposlenih zaposleno je 520 lica s invaliditetom.
15
REPUBLIKA SRPSKA
Analiza stanja nezaposlenosti u četvorogodišnjem periodu ukazuje na činjenicu da je nakon
pada nezaposlenosti do 2008. godine, prisutan trend povećanja broja lica koja traže zaposlenje.
Povećanje nezaposlenosti predstavlja posljedicu recentne ekonomske krize što je evidentno i u širem,
međunarodnom kontekstu. Sa 31.12.2011. godine na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike
Srpske nalazilo se ukupno 153.535 nezaposlena lica što je za 7.915, odnosno 5,4 % više u odnosu na
isti period 2010. godine.
Tabela 14. Pregled stanja registrovane nezaposlenosti u Republici Srpskoj po filijalama –
31.12.2011.
Banja Luka
Bijeljina
Doboj
Prijedor
I.Sarajevo
Trebinje
Ukupno
NK
PK-NSS
KV
SSS
VKV
VŠS
VSS
Ukupno
Žene
10.343
908
16.874
11.497
485
566
3.436
44.109
21.030
8.634
1.191
10.372
7.759
327
541
2.184
31.008
15.229
9.054
865
9.639
6.102
248
319
1.097
27.324
12.139
6.275
405
7.937
5.022
176
336
741
20.892
9.247
2.614
285
5.407
5.082
232
261
1.666
15.547
7.843
2.867
150
5.444
4.434
166
407
1.187
14.655
7.557
39.787
3.804
55.673
39.896
1.634
2.430
10.311
153.535
73.045
% žena
47,7%
49,1%
44,4%
44,3%
50,4%
51,6%
47,6%
Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
- Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih
Podaci o promjenama obrazovne strukture upućuje na zaključak da je došlo do poboljšanja
kvaliteta ponude radne snage. U tom smislu treba ukazati na sljedeće:
-
U posmatranom periodu evidentan je kontinuiran pad broja i relativnog učešća, u ukupnom
broju nezaposlenih lica, nekvalifikovanih, polukvalifikovanih ili lica niže stručne spreme. Ova
grupa lica je treća po broju u ukupnom broju nezaposlenih;
-
Lica III stepena obrazovanja čine najbrojniju grupu u ukupnom broju lica na evidenciji, u
posmatranom periodu se kreće između 37,23% u 2008. godini do 36,26% u 2011. godini, što
ukazuje na neznatan pad učešća ovog stepena za oko 1%;
-
Učešće lica četvrtog stepena obrazovanja, srednja stručna sprema, ima tendenciju blagog rasta
u posmatranom periodu, od 24,65% u 2008.godini do 25,98% u 2011.godini. Inače ova grupa
lica je druga po brojnosti u odnosu na ukupno stanje nezaposlenosti.
-
Lica petog stepena, visokokvalifikovani radnici, u posmatranom periodu bilježe pad i relativne
i apsolutne zastupljenosti od 1,30% do 1,06%;
-
Lica više stručne spreme u apsloutnoj i relativnoj zastupljenosti pokazuju neznatan trend pada
od 1,87% u 2008. godini do 1,58% u 2011. godini. Inače se može konstatovati stagnacija broja
lica na evidenciji u ovom stepenu stručne spreme, što je posljedica reorganizovanja
obrazovnog sistema koji više ne daje lica ovog stepena obrazovanja;
16
-
U četvorogodišnjem periodu lica visoke stručne spreme imaju tendenciju stalnog povećanja od
3.090 odnosno 2,32% lica u 2008.godini do 10.076 odnosno 6,56% u 2011.godini. Takođe je
znatno povećanje lica sa zvanjem mastera i magistara od 23 u 2008. godini do 234 u 2011.
godini.
-
U ukupnom broju registrovanih nezaposlenih lica učešće žena kreće se oko 47%, dok je
njihova zastupljenost u direktnoj srazmjeri sa ukupnim brojem registrovanih nezaposlenih lica
u pojedinim stepenima obrazovanja.
Tabela 15. Pregled kvalifikacione strukture nezaposlenih lica u Republici Srpskoj 2008.-2011.
Stepen
stručnog
obrazovanja
NK
PK-NSS
KV
SSS
VKV
VŠS
VSS
magistri
doktori
Ukupno
Godina
2008
Broj
39.273
4.124
49.539
32.799
1.734
2.491
3.090
23
1
2009
%
29,51
3,10
37,23
24,65
1,30
1,87
2,32
0,02
0,00
133.074
Broj
41.077
4.207
54.483
35.951
1.806
2.623
5.198
50
1
2010
%
28,25
2,89
37,47
24,73
1,24
1,80
3,58
0,03
0,00
145.396
Broj
39.606
3.910
54.307
37.397
1.688
2.447
6.152
109
4
2011
%
27,20
2.69
37,29
25,68
1,16
1,68
4,22
0,07
0,00
145.620
Broj
39.787
3.804
55.673
39.896
1.634
2.430
10.076
234
1
%
25,91
2,48
36,26
25,98
1,06
1,58
6,56
0,15
0,00
153.535
Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
I 2011. godine, kao i prethodnih godina prisutna je nepromijenjena zastupljenost i rang
pojedinih zanimanja, po broju registrovanih nezaposlenih lica. U trećem stepenu (KV) najviše
registrovanih lica je u sljedećim strukama i zanimanjima: trgovci i srodni (10.064), metalci (9.212),
mehaničari i mašinisti (6.777), ugostitelji i srodni (5.641), električari i energetičari (4.355), tekstilci
(3.699), vozači i srodni (3.475), prerađivači drveta (2.101), vršioci ličnih usluga, frizeri i sl. (1.729),
građevinari (1.552). Povećanje broja kod ovih struka i zanimanja u ovoj godini u odnosu na prošlu je:
trgovci i srodni (304), metalci (45), mehaničari i mašinisti (168), ugostitelji i srodni (168), električari i
energetičari (140), tekstilci (194), vozači i srodni (78), prerađivači drveta (56), vršioci ličnih usluga,
frizeri i sl. (61), građevinari (9).
U četvrtom stepenu (SSS) najviše registrovanih lica je u sljedećim strukama i zanimanjima:
finansijski radnici i ekonomski tehničari (7.651), mehaničari i mašinisti (5.521), maturanti gimnazije
(4.669), električari i energetičari (3.595), zdravstveni radnici (2.078), poljoprivredni tehničari (1.769),
ugostitelji i srodni (1.759), građevinari (1.482), trgovci i srodni (1.255) i adminstratori (1.149). U
ovom stepenu obrazovanja broj evidentiranih nezaposlenih lica u odnosu na prethodnu godinu
povećao se u zanimanjima: finansijski radnici i ekonomski tehničari (492), mehaničari i mašinisti
(296), maturanti gimnazije (170), električari i energetičari (328), zdravstveni radnici (108),
poljoprivredni tehničari (123), ugostitelji i srodni (144), građevinari (150), trgovci i srodni (138) i
adminstratori (25).
U petom stepenu obrazovanja (VKV) najviše je registrovano nezaposlenih lica u sljedećim
strukama i zanimanjima: metalci (395), mehaničari i mašinisti (280), vozači i srodni (193), trgovci i
srodni (191), električari i energetičari (174), ugostitelji i srodni (152), građevinari (59), tekstilci (43),
17
monteri i instalateri (24), i prerađivači drveta (21). U odnosu na prethodnu godinu, u ovom stepenu
obrazovanja smanjen je broj evidentiranih nezaposlenih lica u šest najbrojnijih zanimanjima, dok je u
četiri neznatno povećan to: metalci (-51), mehaničari i mašinisti (-18), vozači i srodni (+15), trgovci i
srodni (+15), električari i energetičari (-6), ugostitelji i srodni (-7), građevinari (+2), tekstilci (+2),
monteri i instalateri (-1), i prerađivači drveta (-6).
U šestom stepenu obrazovanja (VŠS) registrovano je najviše lica u sljedećim strukama i
zanimanjima: finansijski radnici i ekonomisti (861), ing. organizacije rada i srodni (247), pravnici
(191), mašinski inženjeri (158), turistički i ugostiteljski radnici (128), informatičari (79) i tekstilni
inženjeri (72). U ovom stepenu zanimanja, povećanje broja nezaposlenih lica evidentirano je kod
zanimanja ing. organizacije rada i srodni (21) i pravnici (5), dok je kod finansijskih radnika i
ekonomista i turističkih i ugostiteljskih radnika broj ostao gotovo isti. Smanjenje broja evidentirano je
u zanimanjima mašinski inženjeri (-6), informatičari (-2) i tekstilni inženjeri (-5).
U sedmom stepenu obrazovanja (VSS) najviše nezaposlenih lica je registrovano u sljedećim
strukama i zanimanjima: finansijski radnici i dipl.ekonomisti (3.176), dipl.pravnici (1.237), profesori
razredne nastave (447), diplomirani inženjeri poljoprivrede i sl. (424), profesori fizičkog vaspitanja i
sl. (402), pedagozi (229), profesori geografije i sl.(204) ,informatičari (200), inženjeri elektrotehnike,
energetike i sl. (197), profesori engleskog jezika (195), srpskog jezika i sl. (175).
- Registrovana nezaposlenost prema dužini čekanja na zaposlenje
Kada se podatak o dužini čekanja na zaposlenje dovede u vezu sa godinama starosti i nivoima
obrazovanja nezaposlenih lica, uočava se sva složenost aktivnosti koje se odnose na zapošljavanje u
Republici Srpskoj. Ovaj problem je izražajniji kod lica nižih stepena obrazovanja i starijih godišta.
Analizom podataka o dužini čekanja na zaposlenje u četvorogodišnjem periodu uočava se da se učešće
lica koja na zaposlenje čekaju do jedne godine kreće od oko 27% u 2008. godini do 27,8% u 2011.
godini. Evidentna je tendencija stalnog opadanja relativnog učešća u ukupnom broju nezaposlenih lica
koja na zaposlenje čekaju od 1-3 godine. Učešće lica koja na zaposlenje čekaju od 3-5 godina
konstantno opada i u apsolutnom i u relativnom broju i kreće se od 19,1% u 2008. godini do 14,4% u
2011. Učešće lica koja na zaposlenje čekaju od 5 do 7 godina i dalje ima tendenciju povećanja sa
9,4% na 11,0%. I dalje raste broj lica koja na zaposlenje čekaju duže od sedam godina i kreće se od
16,9% do 20,5%.
Tabela 16. Registrovana nezaposlenost po dužini čekanja na zaposlenje i starosti – 31.12.2011.
Dužina čekanja na zaposlenje
0- 1 god
1-3 god
3 -5 god
ukupno
žena
ukupno
žena
ukupno
15-29
19.873
9.148
15.197
6.971
5.918
30-44
13.536
6.216
13.935
6.548
45-54
6.783
2.978
8.081
3.580
55-65
2.462
779
3.017
Ukupno
42.654
19.121
40.230
5 -7 god
žena
7 -9 god
preko 9 god
ukupno
žena
349
46.158
22.153
5.466
57.248
29.367
3.469
36.571
17.286
2.474
703
13.558
4.239
19.222
9.987
153.535
73.045
ukupno
žena
ukupno
žena
ukupno
žena
3.040
3.014
1.646
1.596
999
560
8.252
4.312
6.734
3.645
5.600
3.180
5.695
2.751
5.241
2.665
3.774
1.843
6.997
903
2.277
737
1.976
683
1.352
434
18.002
22.142
10.840
16.965
8.639
12.322
6.456
Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
18
9.191
- Prijava na evidenciju nezaposlenih i brisanje sa evidencije nezaposlenih
Ukupan broj prijavljenih lica na evidenciji u periodu od 2008. godine je porastao sa 61.104 na
66.699 lica prijavljenih u 2011. godini. Analizom pokazatelja uočljivo je da opada broj lica bez radnog
iskustva, dok raste broj lica sa radnim iskustvom. U grupi lica sa iskustvom, koja su već bila zaposlena
opada broj onih kojima je radni odnos prestao zbog stečaja, kao i prestanka radnog odnosa po osnovu
izjave radnika/poslodavca o prekidu radnog odnosa, te sporazumnog prestanka radnog odnosa. U istoj
grupi raste broj lica kojima je radni odnos prestao po osnovu prestanka rada poslodavca, po osnovu
tehnološkog viška kao i zbog isteka vremena rada na određeno vrijeme koji je ujedno i najupečatljiviji
jer se broj lica prijavljenih po tom osnovu povećao sa 5.019 iz 2008. godine na 10.525 lica prijavljenih
u 2011. godini. Iz trenda porasta prijavljenih lica sa iskustvom može se zaključiti da je rast
nezaposlenosti ovih lica velikim djelom uslovljen smanjenjem privrednih aktivnosti, usljed
produženog utjecaja svjetske ekonomske krize i smanjenjem ukupne zaposlenosti u procesu
restrukturisanja preduzeća, na šta ukazuje i podatak znatno većeg broja otkaza ugovora na određeno
vrijeme.
- Zapošljavanje sa evidencije
U 2011. godini posredstvom Zavoda za zapošljavanje zaposleno je ukupno 24.963 lica što je za
91 lice ili 0,36% manje u odnosu na 2010. godinu. Analiza zapošljavanja na mjesečnom nivou ukazuje
na nešto veći broj zaposlenih lica u periodu od aprila do jula mjeseca kao i u novembru i decembru
mjesecu gdje je ostvareno veće zapošljavanje u odnosu na isti period 2010. godine.
Tabela 17. Pregled broja zaposlenih lica u 2011. godini sa evidencije Zavoda za zapošljavanje
Republike Srpske po filijalama i načinu zasnivanja radnog odnosa
FILIJALA
BANJA LUKA
BIJELJINA
DOBOJ
PRIJEDOR
I.SARAJEVO
TREBINjE
ZAVOD
Po načinu zasnivanja radnog odnosa
UKUPNO
Obavljanje
privatne djel.
Neodređeno
Određeno
Sezonski
Pripravnici
9.160
4.134
4.452
3.176
2.479
1.562
195
101
60
55
8
38
8.965
4.033
4.392
3.121
2.471
1.524
4.085
1.224
2.656
983
940
540
4.913
2.839
1.740
2.165
1.478
942
1
0
33
3
11
18
161
71
23
25
50
62
24.963
457
24.506
10.428
14.077
66
392
42,6%
57,4%
0,3%
1,6%
Zaposlenje
Izvor: Zavod za zapošljavanje Republike Srpske
Analizirajući zapošljavanje po djelatnostima može se konstatovati da je u 2011. godini najveći
broj lica zaposlen u prerađivačkoj industriji 6.549 ili 26,2%, zatim u oblasti trgovine 4.717 ili 18,9%, u
oblasti javne, društvene i lične uslužne djelatnosti zaposleno je 2.876 lica ili 11,5%, u oblasti
građevinarstva 2.384 lica ili 9,6%, u ugostiteljstvu 2.048 ili 8,2%, obrazovanju 1.665 ili 6,7%, u
oblasti zdravstva i socijalne zaštite 926 lica ili 3,7% i u oblasti javne uprave i obaveznog socijanog
osiguranja 753 lica ili 3,0%. U ostalim djelatnostima broj zaposlenih kretao se od 2,8% u oblasti
saobraćaja, skladištenja i veza do 0,1% u oblasti ribarstva i eksteritorijalnim organizacijama i tijelima.
19
BRČKO-DISTRIKT BiH
U Brčko distriktu BiH, sa 31.12.2011. godine bilo je evidentirano 12.156 nezaposlenih lica,
što je u odnosu na isti period prošle godine više za 653 lica ili 5,68%. Nakon dugogodišnjeg trenda
smanjenja broja registrovano nezaposlenih lica u Brčko distriktu BiH u 2011. godini registrovano je
povećanje broja nezaposlenih. U ukupnoj nezaposlenosti učešće žena je nadpolovično (52,70%).
- Kvalifikaciona struktura evidentiranih nezaposlenih
U kvalifikacionoj strukturi registrovane nezaposlenosti u Brčko distriktu BiH, najveće je
učešće kvalifikovane radne snage (KV) sa 33,39% od ukupnog broja nezaposlenih. Relativno veliko
učešće je i radnika SSS sa 29,71% i NKV radnika sa 26,32%.
Tabela 18. Registrovana nezaposlenost u Brčko distriktu BiH po kvalifikacionoj
strukturi – 31.12.2011.
R/b
Aplikacija - obilježja
1.
NKV
2.
PKV
3.
KV
4.
VKV
5.
NSS
6.
SSS
7.
VŠS
8.
VSS
Ukupno:
Ukupno
%
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
Svega:
Žene
3.200
1.810
202
110
4.059
1.670
70
12
0
0
3.611
2.219
144
70
870
515
26,32%
28,25%
1,66%
1,72%
33,39%
26,07%
0,58%
0,19%
0,00%
0,00%
29,71%
34,64%
1,18%
1,09%
7,16%
8,04%
Svega:
Žene
12.156
6.406
100,00%
52,70%
Izvor: Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH
- Prijava na evidenciju nezaposlenih i brisanje sa evidencije nezaposlenih
U 2011. godini, na evidenciji nezaposlenih lica evidentirano je ukupno 4.194 novoprijavljena
lica. Sa druge strane, sa evidencije nezaposlenih u 2011. godini brisano je ukupno 4.541 lice, od čega
je po osnovu posredovanja u zapošljavanju brisano sa evidencije 975 lica.
20
Tabela 19. Pregled lica brisanih sa evidencije nezaposlenih po različitim osnovama u Brčko distriktu BiH
1.
2.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Brisanje po osnovu zaposlenja
1.549
1.278
937
975
975
Brisani po drugim osnovama (odustalo od traženja
posla, rad na crno, promjena mjesta prebivališta,
odlazak u penziju, odlazak na školovanje, brisanje po
osnovu smrti i sl.)
4.447
3.847
4.094
3.624
3.566
5.996
5.125
5.031
4.599
4.541
Svega:
Izvor: Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH
U 2011. godini broj lica zaposlenih sa evidencije ostao je nepromjenjen u odnosu na 2010.
godinu i iznosio je 975. Broj lica brisanih sa evidencije po drugim osnovama kao što su lica koja su
odustala od traženja posla, rad na crno, promjena mjesta prebivališta, odlazak u penziju, odlazak na
školovanje, brisanje po osnovu smrti i sl. smanjio se u odnosu na 2010. godinu za 58 lica ili 1,26%.
II -2. ANKETA O RADNOJ SNAZI10
Kako bi dobili međunarodno uporedive podatke o tržištu rada, Agencija za statistiku BiH,
Federalni zavod za statistiku i Republički zavod za statistiku Republike Srpske su od 2006. godine
počele provoditi na godišnjem nivou Anketu o radnoj snazi zasnovanu na standardima MOR-a i
EUROSTAT-a. Prema rezultatima Ankete o radnoj snazi za 2011. godinu11, u BiH radnu snagu
(ekonomski aktivno stanovništvo) je činilo 1.126.983 lica, dok je broj neaktivnih iznosio 1.433.852
lica. U okviru radne snage zaposlenih je bilo 816.036 i 310.947 nezaposlenih lica. Anketna stopa
nezaposlenosti je značajno manja od registrovane i na nivou BiH za 2011. godinu iznosi 27,6%. Stopa
zaposlenosti manja je u odnosu na 2010. godinu za 0,6% i u 2011. godini je 31,9%.
ANKETA O RADNOJ SNAZI 2011. - RADNO SPOSOBNO STANOVNIŠTVO
PREMA AKTIVNOSTI U BIH
2.560.835
Radno sposobno
stanovništvo (15+)
1.126.983
Aktivno stanovništvo
816.036
Zaposleni
310.947
Nezaposleni
1.433.852
Neaktivno stanovništvo
0
10
11
1000000
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Anketa o radnoj snazi, 2011.
Izvor: Agencija za statistiku BiH, Anketa o radnoj snazi
21
2000000
3000000
U više od 2,5 miliona radno sposobnih lica, preko 1,1 milion se klasifikuje kao ekonomski
aktivno, a nešto iznad 1,4 miliona kao ekonomski neaktivno. Podaci pokazuju da je manje od polovine
radno sposobnog stanovništva iznad 15 g. starosti u BiH aktivno (44%) sa uočljivim razlikama među
polovima (muškarci-56%, a žene-33%). Stopa aktivnosti od 44,6% još uvijek je vrlo niska po
međunarodnim standardima. Broj aktivnih i neaktivnih lica koji čine radno sposobno stanovništvo se
smanjio u odnosu na 2010. godinu. Radna snaga – aktivno stanovništvo smanjila se za 2,7%. Broj
zaposlenih lica manji je za 3,2%, dok se broj nezaposlenih lica smanjio za 1,3% u odnosu na 2010.
godinu.
Neaktivnost pogađa više od polovine radno sposobnog stanovništva u BiH (56,0% u 2011.), a
posebno žene, odnosno 67,2% radno sposobnih žena u BiH. Stopa neaktivnosti žena različita je među
entitetima i u 2011. g. iznosila je 70,2% u Federaciji BiH, 61,3% u Republici Srpskoj i 74,1% u Brčko
distriktu BiH. Neaktivnost žena nije dovoljno istražen problem u BiH, ali se svakako može povezati sa
niskim stepenom obrazovanja i kulturološkim i ekonomskim odlukama koje žene donose unutar
domaćinstva.
Tabela 20. Anketa o radnoj snazi – mjere aktivnosti stanovništva u BiH i entitetima (%)
Stopa aktivnosti (%)
Stopa zaposlenosti (%)
Stopa nezaposlenosti (%)
BiH
Federacija BiH
Republika Srpska
Brčko distrikt BiH
2006.
43,1
43,1
43,3
37,6
2007.
43,9
42,3
47,0
39,0
2008.
2009.
2010.
2011.
43,9
43,6
44,6
44,0
42,4
41,6
42,9
42,1
47,0
47,4
47,9
47,8
36,8
38,1
40,6
37,4
2006.
29,7
29,1
30,9
23,7
2007.
31,2
29,2
35,1
23,4
2008.
2009.
2010.
2011.
33,6
33,1
32,5
31,9
31,8
30,9
30,4
29,8
37,3
37,2
36,6
36,1
25,1
27,0
25,8
22,9
2006.
31,1
32,4
28,5
37,1
2007.
29,0
31,1
25,2
40,0
2008.
23,4
25,0
20,5
31,9
2009.
2010.
2011.
24,1
27,2
27,6
25,7
29,1
29,2
21,4
23,6
24,5
29,2
36,4
39,0
Izvor: Agencija za statistku BiH.
Prema ovoj Anketi, polna struktura nezaposlenih je: 58,3% muškaraca i 41,7% žena.
Obrazovna struktura nezaposlenosti pokazuje da najveći udio 69,8% čine lica sa završenom srednjom
školom, 21,9% su lica sa osnovnim obrazovanjem i niže, dok je 8,3% završilo višu školu, fakultet,
akademiju, magisterij ili doktorat.
22
STOPA NEZAPOSLENOSTI PREMA ANKETI O RADNOJ SNAZI U
2006, 2007, 2008, 2009, 2010. I 2011. GODINI - BIH/ENTITETI
2011.
27,6%
29,2%
24,5%
2010.
27,2%
29,1%
23,6%
24,1%
25,7%
21,4%
29,2%
23,4%
25,0%
20,5%
31,9%
29,0%
31,1%
25,2%
2009.
2008.
2007.
31,1%
32,4%
28,5%
2006.
0,0%
5,0%
39,0%
36,4%
Bosna i Hercegovina
Federacija BiH
Republika Srpska
Brčko Distrikt BiH
40,0%
37,1%
10,0% 15,0% 20,0% 25,0% 30,0% 35,0% 40,0% 45,0%
Obrazovanje
Institucionalna slika obrazovnog sektora u Bosni i Hercegovini logičan je odraz specifične
državne strukture i shodno tome, Ustavom i zakonima utvrđenih odgovornosti konstitutivnih jedinica i
države Bosne i Hercegovine u oblasti obrazovanja. Ministarstvo civilnih poslova Bosne i
Hercegovine jedino je ministarstvo na nivou Bosne i Hercegovine koje, pored ostalih nadležnosti, ima
i nadležnosti u oblasti obrazovanja. Ministarstvo civilnih poslova je nadležno za utvrđivanje osnovnih
principa koordinacije aktivnosti, usklađivanje planova entitetskih organa i drugih vladinih tijela, te za
definisanje strategija na međunarodnom planu u oblasti obrazovanja. Obzirom da nema izvornih
ustavnih nadležnosti u oblasti obrazovanja, Ministarstvo civilnih poslova svoje zakonom definisane
nadležnosti, poslove i zadatke vrši u bliskoj i kontinuiranoj saradnji sa entitetskim, kantonalnim i
obrazovnim vlastima Brčko distrikta BiH. Odgovornost za upravljanje obrazovnim sektorom na nivou
entiteta, kantona i Brčko distrikta BiH imaju nadležna ministarstva obrazovanja, odnosno Odjeljenje
za obrazovanje u Vladi Brčko distrikta BiH.
Zabilježen je mali napredak u oblasti obrazovanja. Vijeće ministara usvojilo je koncept Osnove
kvalifikacijskog okvira u Bosni i Hercegovini (Početni okvir za kvalifikacije) koji definiše
kvalifikacije na osnovu rezultata učenja za sve kvalifikacije u Bosni i Hercegovini i uspostavlja temelj
za dalji rad. Osam od deset kantona uskladilo je svoje zakone o predškolskom obrazovanju sa
okvirnim zakonom. U Kantonu Sarajevo uvedeno je obavezno predškolsko obrazovanje. U Federaciji
BiH nije bilo napretka u usklađivanju zakona o stručnom obrazovanju i obuci sa okvirnim zakonom,
budući da u osam kantona nije usvojeno novo zakonodavstvo. Provedba okvira za kvalifikacije u
oblasti visokog obrazovanja i dalje je na probnom nivou. Dva kantona nisu uskladila svoje zakone sa
Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju. Državna Agencija za razvoj visokog obrazovanja i
osiguranje kvaliteta izradila je smjernice i standarde za akreditaciju institucija za visoko obrazovanje i
izvršila obuku stručnjaka. U Republici Srpskoj osnovana je Agencija za akreditaciju visokoškolskih
ustanova Republike Srpske, u skladu sa Okvirnim zakonom o visokom obrazovanju.
23
III. ANALIZA ZAPOŠLJAVANJA I POLITIKA TRŽIŠTA RADA
Kretanja na tržištu rada usko su povezana sa trendovima ekonomskog razvoja i kretanjima
privrede u cjelini. U 2011. godini je zabilježen rast nezaposlenosti na evidencijama zavoda i službi
zapošljavanja u BiH, iako je postojao pozitivan trend rasta novozaposlenih lica sa evidencija na
biroima zavoda i službi za zapošljavanje. U odnosu na početak godine, krajem 2011. godine broj
registrovanih nezaposlenih lica povećao se za oko 10.000 i iznosio je 536.781. U 2011. godini, sa
evidencija Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda
za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH ukupno je zaposleno 78.843 nezaposlena lica, što je u odnosu na
2010. godinu više za 5.215 ili 7,1%.
U Bosni i Hercegovini je složen sistem institucija u oblasti rada i zapošljavanja koji slijedi
ustavno-pravno uređenje. U skladu sa postojećim zakonskim propisima, aktivne politike zapošljavanja
sprovode:
- Federalni zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja (u Federaciji BiH),
- Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i
- Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Sve provedene aktivnosti, a posebno mjere aktivne politike zapošljavanja, su u saglasnosti sa
osnovnim ciljem Strategije zapošljavanja u Bosni i Hercegovini 2010.-2014., a to je da se poveća
kvalitet i kvantitet radnih mjesta i istovremeno promoviše socijalna uključenost i borba protiv
nejednakosti među polovima. Kod provođenja mjera aktivne politike zapošljavanja, zavodi i službe
zapošljavanja su posebnu pažnju obratili na programe namjenjene za poboljšanje zapošljivosti
ugroženih grupa na tržištu rada. Oko 60% programa se odnosilo na programe sufinansiranja novog
zapošljavanja i samozapošljavanja, a programima su bili najviše obuhvaćeni mladi bez radnog
iskustva, žene, povratnici i pripadnici romske populacije.
24
FEDERACIJA BiH
Aktivna politika zapošljavanja u 2011. godini je realizovana u skladu sa Zakonom o
posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica, Strategijom zapošljavanja
2009-2013 i Akcionim planom zapošljavanja u Federaciji BiH za period 2010-2013. godina. Podrška
je pružena ciljnim grupama nezaposlenih lica koje su navedenim strateškim dokumentima utvrđene
kao teže zapošljive, a posebno mladim licima i ženama.
Mjere aktivne politike zapošljavanja uglavnom su bile usmjerene na:
• podsticanje zapošljavanja kod poznatog poslodavca,
• samozapošljavanje,
• obuku, dokvalifikaciju i prekvalifikaciju,
• pripremu nezaposlenih za tržište rada (prilagođavanje promjenama na tržištu rada),
• stvaranje jednakih mogućnosti za sve u pristupu tržištu rada.
Program sufinansiranja zapošljavanja lica sa invaliditetom i drugih teže zapošljivih grupa
nezaposlenih osoba
U 2011. godini završena je realizacija Programa zapošljavanja lica s invaliditetom i drugih teže
zapošljivih grupa nezaposlenih lica, čija je realizacija započela krajem 2009. godine, a koji je direktno
implementirao Federalni zavod za zapošljavanje. Programom je pružena podrška u zapošljavanju i
samozapošljavanju lica sa invaliditetom od najmanje 60% i lica sa invaliditetom sa smetnjama u
psihičkom razvoju/mentalnom retardacijom, te ženama žrtvama nasilja. Programom je obuhvaćeno
167 nezaposlenih lica, od čega 77 žena, i to: 114 zapošljavanjem kod 83 pravna subjekta, a 53
samozapošljavanjem. Prema kvalifikacionoj strukturi, najviše su zastupljena lica sa srednjom
stručnom spremom (68%), zatim nekvalifikovane osobe (17%), te osobe sa visokom stručnom
spremom (5%). Za realizaciju Programa u 2011. godini isplaćena su sredstva u iznosu od 347.100 KM.
Tabela 21. Pregled broja zaposlenih i samozaposlenih lica sa invaliditetom i drugih teže zapošljivih grupa
nezaposlenih lica po kantonima
Kanton
1.
Unsko-sanski
2.
Broj
poslodavaca
Broj
zaposlenih
Broj
samozaposlenih
Odobrena sredstva
(KM)
7
9
8
142.800
Posavski
13
15
4
159.600
3.
Tuzlanski
16
18
7
210.000
4.
Zeničko-dobojski
5
5
7
100.800
5.
Bosansko-podrinjski
9
9
5
117.600
6.
Srednjobosanski
1
2
1
25.200
7.
Hercegovačko-neretvanski
6
22
0
184.800
8.
Zapadnohercegovački
13
13
3
134.400
9.
Kanton Sarajevo
13
21
13
285.600
10.
Kanton 10
0
0
5
42.000
83
114
53
1.402.800
UKUPNO
25
Takođe, u 2011. godini završena je realizacija Programa sufinansiranja zapošljavanja lica s
invaliditetom i drugih teže zapošljivih grupa nezaposlenih lica, započetog 2010. godine, koji je
implementiran posredstvom kantonalnih službi za zapošljavanje. Programom je omogućeno
zapošljavanje 177 lica s invaliditetom i tri žene žrtve nasilja. Za realizaciju Programa u 2011. godini
isplaćena su sredstva u iznosu od 604.700 KM.
Program sufinansiranja zapošljavanja mladih lica bez radnog iskustva
U 2011. godini završena je realizacija Programa sufinansiranja mladih lica bez radnog iskustva
započetog 2010. godine, a koji je implementiran posredstvom kantonalnih službi za zapošljavanje.
Programom je omogućeno zapošljavanje 869 lica i to: 487 visoke, 57 više, 181 srednje stručne spreme
(IV stepen) i 144 srednje stručne spreme (III stepen). Za realizaciju Programa u 2011. godini
isplaćena su sredstva u iznosu od 3.850.000 KM. Takođe, Programom sufinansiranja zapošljavanja
mladih lica bez radnog iskustva započetog 2010. godine, koji direktno implementira Federalni zavod
za zapošljavanje, odobrena su sredstva u iznosu od 4.782.250 KM, radi zapošljavanja, tj. sticanja
prvog radnog iskustva za 874 mlada lica, od kojih su 502 žene. U 2011. godini za realizaciju Programa
utrošeno je 3.897.250 KM.
Tabela 22. Pregled realizacije programa sufinansiranja zapošljavanja mladih lica po kantonima
Kanton
1.
Unsko-sanski
2.
Broj mladih lica čije se
zapošljavanje sufinansira
Broj
poslodavaca
VŠS
VSS
SSS IV
Odobrena
sredstva(KM)
SSS III
38
46
2
3
4
364.200
Posavski
6
1
0
2
10
40.200
3.
Tuzlanski
62
75
1
30
13
668.100
4.
Zeničko-dobojski
60
71
4
35
49
764.800
5.
Bosansko-podrinjski
13
5
0
14
11
107.700
6.
Srednjobosanski
17
12
2
4
3
116.100
7.
Hercegovačko- neretvanski
19
29
2
12
5
255.500
8.
Zapadnohercegovački
31
28
12
14
1
323.100
9.
Kanton Sarajevo
150
242
8
83
32
2.084.350
10.
Kanton 10
8
5
2
3
0
58.200
404
514
33
200
128
4.782.250
UKUPNO
Program Mladi poduzetnik
Cilj programa Mladi poduzetnik, koji se implementira posredstvom kantonalnih službi za
zapošljavanje, jeste podsticanje razvoja poduzetništva kod 100 mladih lica, radi pokretanja vlastitog
biznisa, i to:
•sufinansiranjem obuke iz poduzetništva za nezaposlena lica kojima je odobrena realizacija
poslovne ideje,
•sufinansiranjem troškova registracije, nabavke sredstava za rad, repromaterijala i potrebne
opreme, te sufinansiranje dijela zakonom propisanih doprinosa i poreza, u iznosu do 7.000 KM
po osobi.
26
Obuka iz poduzetništva je obuhvatila upoznavanje korisnika s osnovnim principima pokretanja
i vođenja vlastitog biznisa. Od 100 odobrenih zahtjeva realizovano je 99 poslovnih ideja (jedan
korisnik je odustao), od kojih se 34 odnosi na žene. Najviše malih biznisa je pokrenuto u
poljoprivrednoj i prehrambenoj djelatnosti, te uslužnoj ili srodnoj djelatnosti. Većina mladih
poduzetnika je dobi od 26 do 30 godina, srednje su stručne spreme, a na evidenciji nezaposlenih
proveli su prosječno od jedne do tri godine. Za realizaciju Programa u 2011. godini obezbijeđena su
finansijska sredstva u iznosu od 693.000 KM.
Tabela 23. Pregled broja samozaposlenih mladih po kantonima
Kanton
1.
Unsko-sanski
2.
Obrazovanje
Broj mladih
poduzetnika
VŠS
VSS
SSS IV
11
2
0
Posavski
6
0
3.
Tuzlanski
13
1
4.
Zeničko-dobojski
13
5.
Bosansko-podrinjski
6.
SSS III
Odobrena
sredstva (KM)
NK
4
5
0
77.000
1
4
1
0
42.000
0
11
0
1
91.000
2
1
6
4
0
91.000
6
0
0
6
0
0
42.000
Srednjobosanski
12
1
1
4
6
0
84.000
7.
Hercegovačko-neretvanski
12
3
0
4
5
0
84.000
8.
Zapadnohercegovački
6
0
0
1
4
1
42.000
9.
Kanton Sarajevo
13
3
0
5
5
0
91.000
7
0
0
6
0
1
49.000
99
12
3
51
30
3
693.000
10. Kanton 10
UKUPNO
Program sufinansiranja zapošljavanja mladih lica bez radnog iskustva „400+“
Program sufinansiranja zapošljavanja mladih lica bez radnog iskustva „400+“ dio je
zajedničkih aktivnosti Federalnog zavoda i Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP), koji se
realizuje u okviru Programa zapošljavanja i zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini (YERP). Cilj
Programa je da se omogući prvo zapošljavanje za više od 400 osoba dobi do 30 godina, sa srednjom
(III i IV stepen), višom i visokom stručnom spremom, bez radnog iskustva, a koje su prijavljene na
evidenciju nezaposlenih u Federaciji BiH. Programom, koji se realizuje posredstvom kantonalnih
službi za zapošljavanje, omogućeno je sufinansiranje zapošljavanja:
• lica srednje stručne spreme (III i IV stepen) u trajanju od šest mjeseci u neto iznosu od 402 KM
mjesečno,
• lica više i visoke stručne spreme u trajanju od 12 mjeseci u neto iznosu od 563 KM mjesečno.
Tim programom je zaposlena 321 lice (128 žena), i to: 243 lica sa srednjom (III i IV stepen) i 78
sa višom i visokom stručnom spremom, koje u prosjeku imaju 24 godine, a na evidenciji nezaposlenih
su provele 2,5 godine. Vrijednost Programa iznosi 1.081.224 KM, od čega dvije trećine sredstava
obezbjeđuje UNDP, a trećinu Federalni zavod za zapošljavanje.
27
Tabela 24. Pregled broja zaposlenih mladih lica po kantonima
Broj mladih lica čije se
zapošljavanje sufinansira
Broj poslodavaca
kojima je odobreno
učešće u Programu
Kanton
VSS / VŠS
Odobrena sredstva
(KM)
SSS IV / SSS III
1.
Unsko-sanski
53
31
47
322.800
2.
Posavski
11
3
17
61.272
3.
Tuzlanski
36
5
50
154.380
4.
Zeničko-dobojski
40
6
43
142.320
5.
Bosansko-podrinjski
15
4
12
55.968
6.
Srednjobosanski
24
12
15
87.324
7.
Hercegovačko-neretvanski
10
4
19
72.852
0
0
0
0
12
8
Zapadnohercegovački
9.
Kanton Sarajevo
20
7
30
119.652
10.
Kanton 10
10
6
9
62.244
219
78
242
1.078.812
UKUPNO
Program zapošljavanja i samozapošljavanja žena
U 2011. godini završena je realizacija Programa zapošljavanja i samozapošljavanja žena
započetog 2010. godine, koji je implementiran posredstvom kantonalnih službi za zapošljavanje.
Programom je omogućeno zapošljavanje 579 žena, i to 309 kod poslodavaca, a 270 je pokrenulo
vlastiti biznis (samozapošljavanje). Takođe, Programom zapošljavanja i samozapošljavanja žena
započetog u 2011. godini pružena je podrška u zapošljavanju nezaposlenih žena dobi preko 30 godina,
bez obzira na stepen obrazovanja, i to sufinansiranjem:
• zapošljavanja nezaposlenih žena kod poslodavaca, u iznosu od 3.000 KM po korisnici, uz
obavezu poslodavca da korisnicu zaposlenu po Programu zadrži u radnom odnosu najmanje 12
mjeseci,
• samozapošljavanja nezaposlenih žena u iznosu od 4.000 KM do 5.000 KM po korisnici, i to
za obavljanje registrovane djelatnosti, uz obavezu obavljanja registrovane djelatnosti u trajanju
od najmanje 12 mjeseci (poljoprivredna djelatnost 5.000 KM, zanatska djelatnost 4.500 KM,
seoski turizam ili druga djelatnost 4.000 KM).
Programom je omogućeno zapošljavanje 530 i samozapošljavanje 418 žena. Za realizaciju
Programa iz 2011. godine zajedno sa obavezama iz 2010. godine utrošeno je 3.850.000 KM.
Služba za zapošljavanje Zapadnohercegovačkog kantona nije potpisala Razvojnog programa UN, Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih
službi za zapošljavanje.
12
28
Tabela 25. Pregled broja zaposlenih i samozaposlenih žena po kantonima
Kanton
Broj zaposlenih
Broj samozaposlenih
Odobrena sredstva (KM)
1.
Unsko-sanski
52
34
319.000
2.
Posavski
41
17
206.200
3.
Tuzlanski
116
70
675.000
4.
Zeničko-dobojski
88
58
542.500
5.
Bosansko-podrinjski
7
28
158.500
6.
Srednjobosanski
42
43
336.500
7.
Hercegovačko-neretvanski
49
32
303.000
8.
Zapadnohercegovački
41
33
256.000
9.
Kanton Sarajevo
79
89
586.400
10.
Kanton 10
15
14
115.000
530
418
3.498.100
UKUPNO
Program zapošljavanja i samozapošljavanja povratnika
U 2011. godini završena je realizacija Programa zapošljavanja i samozapošljavanja povratnika
započetog u 2010. godini. Za zapošljavanje 563 povratnika utrošeno je 1.124.000 KM, i to: za
samozapošljavanje 174 lica, te zapošljavanje 389 lica kod poslodavaca. Programom
samozapošljavanja i zapošljavanja povratnika započetog u 2011. godini, daje se podrška u stvaranju
uslova za održivi povratak, i to:
• sufinansiranjem poslodavaca radi zapošljavanja povratnika u iznosu od 3.000 KM, sa obavezom
poslodavca da lice zaposleno po Programu zadrži u radnom odnosu najmanje 12 mjeseci;
• sufinansiranjem samozapošljavanja povratnika u iznosu od 4.000 KM do 5.000 KM, sa obavezom
povratnika da registruju i održe djelatnost najmanje 12 mjeseci.
Za realizaciju Programa odobreno je 2.018.000 KM za zapošljavanje 576 povratnika, i to: 420
lica kod pravnih subjekata, dok je 155 lica pokrenulo vlastiti biznis.
Tabela 26. Pregled broja zaposlenih i samozaposlenih povratnika po kantonima
Kanton/entitet
Broj poslodavaca Broj zaposlenih Broj samozaposlenih
Odobreno u KM
1.
Unsko-sanski
33
46
21
239.000
2.
Posavski
30
119
16
436.500
3.
Tuzlanski
1
7
4
41.000
4.
Zeničko-dobojski
11
14
2
51.500
5.
Bosansko-podrinjski
2
23
9
113.000
6.
Srednjobosanski
44
78
22
341.500
7.
Hercegovačko-neretvanski
5
10
25
148.500
8.
Kanton Sarajevo
2
5
8
53.500
9.
Kanton 10
2
2
23
119.000
10.
Republika Srpska
9
116
26
474.500
139
420
156
2.018.000
UKUPNO:
29
Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma
U 2011. godini završena je realizacija Programa zapošljavanja i samozapošljavanja Roma
započetog u 2009. godini, a koji je direktno implementirao Federalni zavod za zapošljavanje. Tim
programom je omogućeno zapošljavanje i samozapošljavanje 98 Roma. Federalni zavod je, u skladu
sa Memorandumom o razumijevanju, za implementaciju Akcionog plana Bosne i Hercegovine za
rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja, započeo realizaciju novog Programa zapošljavanja
i samozapošljavanja Roma u 2011. godini. Raspoloživa finansijska sredstva, u skladu sa smjernicama
iz Memoranduma, usmjerena su za:
• sufinansiranje poslodavaca radi zapošljavanja Roma sa evidencije nezaposlenih u iznosu od:
- 5.000 KM po osobi u trajanju od 12 mjeseci;
- 8.000 KM po osobi u trajanju od 24 mjeseca;
- 12.000 KM po osobi u trajanju od 36 mjeseci.
• sufinansiranje samozapošljavanja Roma u iznosu od 12.000 KM po osobi za registraciju i obavljanje:
- zanatske ili srodne djelatnosti (tradicionalni zanati, domaća radinost, proizvodno i
uslužno zanatstvo),
- sakupljanja sekundarnih sirovina,
- poljoprivredne djelatnosti (plastenička proizvodnja, pčelarstvo ili druga grana
poljoprivrede) ili druge djelatnosti u trajanju od 24 mjeseca.
Ukupno je zaposleno 58 Roma, od kojih je 29 pokrenulo vlastiti biznis (samozapošljavanje), a
29 se zaposlilo kod 15 poslodavaca. Od ukupno 629.000 KM odobrenih sredstava po Programu, u
2011. godini utrošeno je 364.165 KM.
Tabela 27. Pregled zaposlenih i samozaposlenih Roma po kantonima
Kanton
Broj
poslodavaca
Broj
samozaposlenih
Broj zaposlenih
Odobreno
sredstava u KM
1.
Unsko-sanski
1
1
6
84.000
2.
Posavski
1
2
3
46.000
3.
Tuzlanski
5
5
2
63.000
4.
Zeničko-dobojski
3
4
6
92.000
5.
Srednjobosanski
1
1
6
84.000
6.
Kanton Sarajevo
4
16
6
260.000
15
29
29
629.000
UKUPNO
Program obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije
U 2011. godini završena je realizacija Programa obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije
započetog u 2010. godini, koji su implementirale kantonalne službe za zapošljavanje. Programom su
obezbijeđena sredstva za obuku 2.194 lica, i to: informatička obuka za 1.482 lica, obuka 364 lica radi
zapošljavanja kod poznatog poslodavca, te obuka 348 lica radi zadržavanja postojećeg zaposlenja.
Ukupna vrijednost ovog programa iznosila je 1.544.967 KM, od kojih je u 2011. godini utrošeno
634.590 KM.
30
Aktivnosti kantonalnih službi za zapošljavanje
Za realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja u 2011. godini kantonalne službe za
zapošljavanje su svojim sredstvima ili uz pomoć drugih institucija implementirale sljedeće programe:
Tabela 28. Pregled provedenih programa APZ-a kantonalnih službi za zapošljavanje u 2011. godini
Služba za
zapošljavanje
(kanton/županija)
Vrsta mjere/poticaja
Naziv programa
Ciljna
grupa
Izvor finansiranja
Broj
Zeničko-dobojski
Program poticaja zapošljavanja VSS
pripravnika
VSS mladi
Vlada Zeničko-dobojskog
kantona
272
Srednjobosanski
Program poticaja zapošljavanja ili
volontiranja mladih u 2010. godini13
Mlada lica sa VSS i VŠS koje su završile
školovanje po trogodišnjem bolonjskom
procesu
Služba za zapošljavanje
Srednjobosanskog kantona
59
Program zapošljavanja mladih sa
VSS
VSS pripravnici
Služba za zapošljavanje
Hercegovačkoneretvanskog kantona
Program obavljanja pripravničkog
staža za lica sa VSS i VŠS
Lica dobi do 30 godina bez radnog iskustva
u struci sa VSS i VŠS
Služba za zapošljavanje
Zapadnohercegovačkog
kantona/Sporazum
sa
Vladom
Zapadnohercegovačkog
kantona i općinama
Sufinansiranje
pripravnika
Lica bez radnog iskustva u struci
Hercegovačkoneretvanski
Zapadnoherce-govački
Kanton
Sarajevo
zapošljavanja
Program javnih radova
Dugoročno nezaposlena lica, žene, lica sa
ograničenom radnom sposobnošću i lica
težeg imovinskog stanja
Program sufinansiranja lica starijih
od 40 godina
Lica starije od 40 godina
Program obuke nezaposlenih lica za
aktivno traženje zaposlenja
Teško zapošljiva lica starija od 30 godina
Program Posao za sve
Lica sa radnim iskustvom koje nisu u
statusu pripravnika
Program samozapošljavanja
Demobilisani borci, šehidske porodice,
Romi, lica sa invaliditetom, dugoročno
nezaposlena lica, žene žrtve nasilja,
samohrani roditelji i roditelji sa četvero i
više djece i druga nezaposlena lica
Program
sufinansiranja
zapošljavanja i samozapo-šljavanja
nezaposlenih kategorija iz oblasti
socijalne politike
Roditelji djece sa invaliditetom od najmanje
80% invaliditeta, žrtve nasilja u porodici,
bivši štićenici domova za nezbrinutu djecu,
liječeni ovisnici, Romi, roditelji/staratelji
djece koja ostvaruju pravo na dječiji
dodatak, lica ometena u fizičkom i
psihičkom razvoju i lica kod kojih postoji
invalidnost prouzrokovana bolešću ili
povredom, povratnici u Kanton Sarajevo i
povratnici iz Kantona Sarajevo
UKUPNO
13
Implementacija Programa je započela u 2010. godini i nastavljena je u 2011. godini.
31
2
5
1
113
1
128
9
908
6
695
1
187
4
457
3
338
JU „Služba za zapošljavanje
Kantona Sarajevo“
3
364
6
68
3
3.589
Projekat podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP)
Cilj Projekta podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP) jeste da u
periodu od 2010. do 2014. godine pruži podršku u posredovanju pri zapošljavanju za oko 6.000 lica
koje aktivno traže posao a izgubile su pravo na novčana primanja ili su socijalno ugrožene (lica sa
onesposobljenjem, demobilisani borci, lica koja aktivno traže posao, registrovane kod službi za
zapošljavanje u Federaciji BiH i identificirane kao ugrožene i teško zapošljive kategorije i dr.).
Projekat se finansira iz sredstava Federalnog zavoda za zapošljavanje i kredita kod Međunarodne
asocijacije za razvoj (IDA), u saradnji sa Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike –
Jedinicom za implementaciju projekata socioekonomske podrške, obuke i prezapošljavanja (PIU
SESER), a realizuju ga kantonalne službe za zapošljavanje. U 2011. godini Projektom je obuhvaćeno
1.189 lica, od kojih je zaposleno 401, samozaposleno 200, dok je 588 lica pohađalo odgovarajuću
obuku. Za realizaciju Projekta u 2011. godini Federalni zavod je utrošio 1.500.000 KM.
Program dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja
Programom dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja iz sredstava revolving kreditne
linije promijenjen je pristup i koncept kreditiranja iz vlastitih namjenskih sredstava, čime su ta
sredstva postala dostupna većem broju korisnika. Sredstva revolving kreditne linije se koriste
posredstvom Razvojne banke Federacije Bosne i Hercegovine, u svrhu pružanja posebnih uslova za
one korisnike koji imaju mogućnost i potrebu da novim zapošljavanjem radne snage ili
samozapošljavanjem doprinesu ublažavanju problema nezaposlenosti. Iznos kredita je:
• za industriju 25.000 KM po novozaposlenom radniku
• za zanatstvo i usluge 15.000 KM po novozaposlenom radniku
• za poljoprivrednu proizvodnju 10.000 KM po novozaposlenom radniku.
Svrha kredita za održavanje zaposlenosti namijenjena je za zadržavanje zaposlenih u radno
aktivnim sredinama kroz osiguranje potrebnih likvidnih sredstava za neometano obavljanje poslovnih
aktivnosti. Kredit za kreditnu liniju OZO-010, namijenjenu za održavanje zaposlenosti, utvrđuje se u
minimalnom iznosu od 15.000 KM do najviše 500.000 KM ili 5.000 KM po zaposlenom. Rok otplate
je do 36 mjeseci, uključujući i grace period do šest mjeseci. Kamatna stopa se utvrđuje u visini 5%
fiksno na godišnjem nivou. U 2011. godini su provedene sljedeće aktivnosti:
• po kreditnoj liniji ZZ-260/revolving realizovano je 11 novih kredita, u ukupnom iznosu od
4.159.966 KM (uz obavezu zapošljavanja 175 novih zaposlenika),
• po kreditnoj liniji ZB-266/zapošljavanje demobilisanih boraca realizovan je jedan kredit, u
ukupnom iznosu od 35.000 KM (uz obavezu zapošljavanja tri nova zaposlenika),
• po kreditnoj liniji OZO-010/održavanje zaposlenosti, poslodavcima (koji su prije realizacije kredita
imali 2.175 zaposlenika), odobreno je 12 kredita za zadržavanje postojećeg nivoa zaposlenosti od
2.175 zaposlenika.
Projekat „Socijalna, poduzetnička i e-inkluzija žena 40+“
Federalni zavod je, zajedno sa Vanjskotrgovinskom komorom Bosne i Hercegovine –
Institutom za edukaciju (ECOS) i Fondacijom za socijalno uključivanje, finansirao i realizovao
projekat „Daj ideju – postani poduzetnica“. Ovaj projekat, kao specijalna mjera, predstavlja nastavak
projekta „Socijalna, poduzetnička i e-inkluzija nezaposlenih žena 40+“, koji je uspješno realizovan
32
2010. godine u saradnji sa istim partnerima. Cilj Projekta, kojim je obuhvaćeno 140 žena sa evidencije
nezaposlenih Službe za zapošljavanje Kantona Sarajevo bio je podizanje kompetentnosti žena na
tržištu rada, njihovo osposobljavanje za aktivno traženje posla i samozapošljavanje, te smanjenje
isključenosti žena sa tržišta rada. U okviru Projekta održane su dvije vrste obuke: informatičko
opismenjavanje kroz ECDL Start školu računara, te pohađanje Škole malog biznisa, kroz koju se stiču
praktične poduzetničke vještine, tj. znanje o tome kako registrovati preduzeće ili obrt, napraviti biznis
plan, dobiti novac za realizaciju ideja, te kako aktivno tražiti posao. U okviru Škole malog biznisa
polaznice su napisale vlastite biznis planove, nakon čega su izabrana dva najbolja biznis plana koja su
nagrađena sa po 10.000 KM (proizvodnja začinskog bilja i salata i izrada suvenira – kaligrafija).
Ukupna vrijednost Projekta je 124.200 KM, a Federalni zavod je osigurao 40.000 KM, od čega je u
2011. godini realizovano 32.000 KM, jer je Projekat nastavljen i u 2012. godini.
Program zapošljavanja i zadržavanja mladih u Bosni i Hercegovini (YERP)
U okviru ovog programa, pored pomenutog Programa sufinansiranja zapošljavanja mladih lica
bez radnog iskustva „400+“, uspostavljeno je devet centara za informisanje, savjetovanje i obuku
(CISO) u službama za zapošljavanje Federacije BiH, i to u: Sarajevu, Bihaću, Mostaru, Zenici, Vitezu,
Tuzli, Odžaku, Goraždu i Livnu. Korisnici usluga CISO su nezaposlena lica dobi do 30 godina,
učenici pred izborom daljeg obrazovanja i zanimanja, poslodavci i drugi zainteresovani. U Federaciji
BiH evidentirano je 5.288 korisnika CISO koji se prvi put javljaju, odnosno 4.572 korisnika koji se
javljaju više puta u 2011. godini. Radionicu za pisanje biografije i razgovor s poslodavcem pohađalo je
7.508 lica, a njih 1.069 je iskoristilo uslugu grupnog savjetovanja, odnosno 2.531 individualnog
savjetovanja, pri čemu su izrađena 1.353 plana zapošljavanja. Info seminare pohađalo je 3.077 lica, te
2.417 obuku o pisanju CV-a i popratnog pisma. Informatičku i obuku iz jezika prošlo je 529 mladih
nezaposlenih lica dobi do 30 godina, a 205 je koristilo usluge prekvalifikacije. Broj korisnika CISO
koji se nakon primljenih usluga zaposlio jeste 487, dok je 123 volontiralo. Informaciju o
regularnim/iregularnim migracijama dobilo je 820 korisnika, a na facebook profilima centara
zabilježeno je 5.362.593 posjete.
Projekat zapošljavanja mladih (YEP)
Projekat zapošljavanja mladih u BiH (YEP) finansiraju Švicarska agencija za razvoj i saradnju
(SDC) i Austrijska razvojna agencija (ADC), a realizuje ga njemačka konsultantska firma GOPA, u
saradnji sa Federalnim zavodom i Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske. Projekat se sastoji od
četiri komponente fokusirane na aktivne mjere zapošljavanja, prvenstveno kroz karijerne centre u
odabranim školama, poduzetničku obuku, savjetodavno djelovanje na mlade koji traže zaposlenje i
razvoj saradnje između zavoda za zapošljavanje i privatnih agencija koje se bave zapošljavanjem, što
treba dovesti do pozitivnih promjena na tržištu rada. Početkom 2011. godine uspostavljen je Klub za
traženje posla pri Službi za zapošljavanje Tuzlanskog kantona, koji je omogućio mladim licima
stručnu i tehničku pomoć u savladavanju tehnika aktivnog traženja posla. Obuku u Klubu pohađalo je
108 osoba, a 31 se zaposlila.
Sajmovi zapošljavanja
Organizovanje sajmova za zapošljavanje formalizirano je potpisivanjem ugovora o realizaciji
projekta Sajmovi zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine u 2011. godini između Federalnog
zavoda, kantonalnih službi za zapošljavanje i Udruženja poslodavaca u Federaciji BiH. U junu 2011.
33
godine održan je sajam zapošljavanja u Vitezu i tom prilikom su potpisana 72 ugovora sa
poslodavcima o zapošljavanju 89 lica. Za učešće na sajmu u Zenici, održanom u oktobru 2011. godine,
prijavila su se 52 poslodavca sa 934 oglašena slobodna radna mjesta. Sajmu su prisustvovale 1.164
lica, a održano je deset radionica za aktivno traženje posla. U organizaciji Službe za zapošljavanje
Kantona Sarajevo, u decembru 2011. godine održan je sajam zapošljavanja, na kojem je učestvovalo
48 poslodavaca, koji su iskazali potrebu za zapošljavanjem 366 radnika. Federalni zavod je i u 2011.
godini podržao održavanje Regionalnog Virtualnog dana karijera i znanja, na web stranici
www.dankarijera.com, koji je okupio 50 najjačih regionalnih kompanija (13 iz BiH) i obrazovnih
ustanova, koje su oglasile 250 slobodnih radnih mjesta. Kroz 3D virtualni izložbeni prostor
omogućena je interaktivna komunikacija između posjetilaca, poslodavaca i obrazovnih ustanova.
Materijalna i socijalna sigurnost za vrijeme nezaposlenosti
Članom 28. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba
propisano je da zaposlenici osiguravaju svoju materijalnu i socijalnu sigurnost za vrijeme
nezaposlenosti prvenstveno osiguranjem za slučaj nezaposlenosti. Materijalna i socijalna sigurnost
podrazumijeva novčanu naknadu i uplatu doprinosa za zdravstveno i penzijsko osiguranje u skladu sa
ovim i drugim zakonima.
Novčana naknada za nezaposlenost
Pravo na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, u skladu sa članom 29. Zakona o
posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, stiče nezaposleno lice koje u
trenutku prestanka radnog odnosa ima najmanje osam mjeseci rada neprekidno ili osam mjeseci sa
prekidima u posljednjih 18 mjeseci, s tim da se kao vrijeme provedeno na radu smatra vrijeme
obaveznog osiguranja prema propisima koji regulišu sistem poreza i obaveznih doprinosa. Visinu
novčane naknade čini 40% prosječne neto plate isplaćene u Federaciji BiH u posljednja tri mjeseca
prije prestanka radnog odnosa nezaposlenog lica, a koju objavljuje Federalni zavod za statistiku.
Novčana naknada se, ovisno o vremenu provedenom na radu, utvrđuje u trajanju od tri do 24 mjeseca,
ukoliko se u toku trajanja prava ne promijene okolnosti koje utiču na dužinu trajanja naknade.
U 2011. godini u Federaciji BiH novčanu naknadu koristilo je prosječno mjesečno 8.158
nezaposlenih lica. U odnosu na 2010. godinu, broj korisnika novčane naknade je manji za 12,33%. Za
realizaciju ovog prava kantonalne službe za zapošljavanje su utrošile 37.950.922,47 KM, što je za
1.045.890,68 KM više nego u 2010. godini. Dakle, iako je smanjen broj korisnika novčane naknade,
utrošeno je više sredstava jer veći broj lica koristi novčanu naknadu u dužem trajanju. Zbog
nedovoljnih finansijskih sredstava za isplaćivanje novčanih naknada, kantonalne službe za
zapošljavanje su bile prinuđene smanjiti iznos mjesečne novčane naknade nezaposlenim licima, u
skladu sa zakonskim odredbama, u omjeru koji je omogućavao isplatu novčane naknade svim
nezaposlenim licima koje imaju pravo na tu naknadu. S obzirom na stalno povećanje broja prijava na
evidenciju nezaposlenih, naročito onih lica koje stiču pravo na novčanu naknadu, u 2012. godini se
može očekivati dodatno finansijsko opterećenje službi za zapošljavanje po tom osnovu.
Zdravstveno osiguranje
Članom 31. stav 1. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
osoba propisano je da se zdravstveno osiguranje nezaposlenom licu osigurava u skladu sa propisima o
34
zdravstvenom osiguranju, a članom 19. tač. 12, 13. i 14. Zakona o zdravstvenom osiguranju utvrđeno
je pod kojim uslovima nezaposlena osoba prijavljena službi za zapošljavanje ima obavezno
zdravstveno osiguranje. Članom 84. Zakona o zdravstvenom osiguranju propisano je da osnovicu,
način obračunavanja i uplate doprinosa za nezaposlena lica utvrđuje svojim propisima zakonodavno
tijelo kantona na prijedlog kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja. Iz pomenutih zakonskih
propisa vidljivo je da kantonalne službe za zapošljavanje i Federalni zavod nemaju nikakvog utjecaja
kod određivanja davanja za zdravstveno osiguranje nezaposlenih lica, tako da su izdvajanja za
zdravstveno osiguranje različito utvrđena po kantonima i kreću se od 6,00 do 14,00 KM po
nezaposlenom licu. Federalni zavod i kantonalne službe za zapošljavanje konstantno ukazuju na
probleme u vezi sa zdravstvenim osiguranjem nezaposlenih lica, kao i na nerealne odluke o visini
izdvajanja koje kantonalne skupštine donose na prijedlog kantonalnih zavoda za zdravstveno
osiguranje. S tim u vezi, pokrenuta je inicijativa izmještanja administriranja zdravstvenog osiguranja
iz službi za zapošljavanje. U tom kontekstu neupitno je i smanjenje stope doprinosa za osiguranje za
slučaj nezaposlenosti za iznos koji se odnosi na zdravstveno osiguranje nezaposlenih lica, a sve radi
rasterećenja kantonalnih službi za zapošljavanje poslova koji opterećuju njihovu funkciju aktivne
politike zapošljavanja.
U izvještajnom periodu u Federaciji BiH zdravstvenim osiguranjem bilo je prosječno mjesečno
obuhvaćeno 219.021 nezaposleno lice. U odnosu na 2010. godinu broj korisnika ovog prava veći je za
12.282 ili 3,28%, za što su kantonalne službe za zapošljavanje utrošile 18.885.193,90 KM, s tim da
nisu izvršene uplate za posljednji kvartal 2011. godine.
Penzijsko i invalidsko osiguranje
Članom 31. stav 2. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
osoba određeno je da se penzijsko i invalidsko osiguranje obezbjeđuje nezaposlenom licu kojem
nedostaju do tri godine do sticanja uslova za starosnu penziju u skladu sa Zakonom o penzijskom i
invalidskom osiguranju. U 2011. godini ovo pravo u Federaciji BiH ostvarilo je 2.726 nezaposlenih
lica, što je za 572 lica ili 26,56% više nego prethodne godine. Za realizaciju ovog prava kantonalne
službe za zapošljavanje utrošile su 1.416.013,05 KM, što je za 220.004 KM više u odnosu na 2010.
godinu.
Novčana naknada prema Zakonu o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica
U 2011. godini novčana naknada demobiliziranim braniocima je isplaćivana u skladu sa
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih
porodica („Službene novine Federacije BiH“, broj 27/08), kojim je propisano da potrebna novčana
sredstva za isplatu novčanih naknada osiguravaju kantonalne službe za zapošljavanje u visini 50%
svojih ukupnih prihoda ostvarenih od doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti, a da razliku
potrebnih sredstava osiguravaju Federacija BiH i kantoni preraspodjelom udjela sredstava sa
jedinstvenog računa u korist Federacije BiH u skladu sa Zakonom o pripadnosti javnih prihoda u
Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj 22/06).
Postupajući po zaključcima Vlade Federacije BiH, kantonalne službe za zapošljavanje izvršile
su uplatu sredstava za obaveze iz 2009. godine u iznosu od 11.944.882,91 KM i dio sredstava za
obaveze za maj i juni 2008. godine u iznosu od 4.685.145,03 KM, dok je Federalni zavod, uz
35
odobrenje Parlamenta Federacije BiH, izvršio isplatu sredstava za obaveze iz 2008. godine u iznosu
od 10.300.000,00 KM. Takođe, prema zaključcima Vlade Federacije BiH, Federalno ministarstvo za
pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodilačkog rata izvršilo je isplatu sredstava iz Budžeta
Federacije BiH u iznosu od 14.475.726,75 KM. (Ukupno isplaćena sredstva za novčane naknade
demobiliziranim braniocima u 2011. godini iznosila su 41.405.754,71 KM.)
Program mjera za socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji su u procesu stečaja, likvidacije,
restrukturiranja i privatizacije preduzeća ostali ili ostaju bez posla
U skladu sa Programom za socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji su u procesu stečaja,
likvidacije, restrukturiranja i privatizacije preduzeća ostali ili ostaju bez posla, Upravni odbor
Federalnog zavoda usvojio je Operativni plan, kojim su utvrđeni redoslijed postupaka učesnika u
realizaciji Programa, uslovi i kriteriji za raspodjelu namjenskih sredstava radi podrške kantonalnim
službama za zapošljavanje, kao i odobreni iznosi pojedinim kantonalnim službama za zapošljavanje.
Na osnovu Programa u 2011. godini, a po zahtjevu Službe za zapošljavanje Zeničko-dobojskog
kantona, utrošeno je 1.275.653,00 KM, čime je omogućeno penzionisanje 132 osobe, koje su brisane
sa evidencije nezaposlenih.
REPUBLIKA SRPSKA
Aktivnosti Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske i realizacija funkcija zapošljavanja u
2011.godini odvijale su se u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti, Statutom Zavoda, Strategijom zapošljavanja Republike Srpske 2011.- 2015. i
Akcionim planom za provođenje Strategije za 2011.godinu. Ključno područje djelovanja odnosilo se
na realizaciju funkcije posredovanja i mjera aktivne politike zapošljavanja. Posredovanjem, kao
jednom od ključnih funkcija nastojale su se zadovoljiti iskazane potrebe poslodavaca i usmjeriti lica
koja će kvalitetno odgovoriti zahtjevima slobodnih radnih mjesta. Aktivnosti su bile usmjerene i na
što veći obuhvat lica iz aktivne ponude radne snage, kojima je takođe pružena pomoć u boljem
snalaženju na tržištu rada. To se, prije svega odnosilo na osposobljavanje i razvoj vještina za aktivno
traženje zaposlelja, pisanje biografije i bolje predstavljanje poslodavcu. Ove mjere su imale za cilj
jačanje konkurentnosti nezaposlenih lica i njihovo brže zapošljavanje na otvorenom tržištu rada.
Projekat zapošljavanja pripravnika visoke stručne spreme u Republici Srpskoj „Prvi posao“
Projekat zapošljavanja pripravnika visoke stručne spreme u Republici Srpskoj „Prvi posao“
pripremljen je u toku 2010.godine i na isti je Vlada Republike Srpske dala saglasnost i obezbijedila
finansijsku podršku za njegovu realizaciju. S obzirom da su prva sredstva po Projektu odobrena
sredinom 2010. godine, najveći dio aktivnosti na realizaciji Projekta nastavio se u 2011. godini. Cilj
Projekta je zapošljavanje 1.500 mladih i stručnih lica sa evidencije Zavoda u svojstvu pripravnika,
odnosno lica koja nemaju radnog iskustva u svom zanimanju, a isto im je potrebno kao uslov za
zasnivanje radnog odnosa i polaganje pripravničkog ispita. Ukupna vrijednost Projekta iznosi
14.874.120,00 KM od kojih su Vlada Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje izdvojili 60% dok
preostalih 40% obezbjeđuju poslodavci koji angažuju pripravnike. Aktivnostima Projekta se, između
ostalog, sufinansiraju plate pripravnika u iznosu 70% prosječne plate ostvarene u Republici Srpskoj u
2009. godini uvećane za odgovarajući iznos poreza i doprinosa iz ličnih primanja. Zbog velike
zainteresovanosti za Projekat, Zavod je naknadno odobrio sredstva za još 30 pripravnika jer nisu u
36
potpunosti realizovana sredstva, iz razloga što sva angažovana lica ne odrađuju puni pripravnički staž
od 12 mjeseci. Jedan broj ovih lica je već imao iskustvo (volontiranje) od jednog ili više mjeseci tako
da su sredstva odobravana za preostali period do 12 mjeseci.
Takođe treba istaći da je u toku trajanja Projekta došlo do povećanja ukupne vrijednosti
Projekta zbog Izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak i Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o doprinosima.
Tabela 29. Pregled realizovanog broja pripravnika po filijalama
Filijala
Banja Luka
Bijeljina
Doboj
I.Sarajevo
Prijedor
Trebinje
UKUPNO
Broj poslodavaca
224
129
62
135
46
63
Realizovano
Broj pripravnika
481
300
178
340
86
145
Iznos sredstava
2.795.812,68
1.816.313,13
1.079.721,44
2.092.129,46
459.482,35
880.147,40
659
1530
9.123.606,46
Po navedenom Projektu 1530 lica zasnovalo je radni odnos u svojstvu pripravnika a najveći
broj angažovan je sa područja filijale Banja Luka njih 481 odnosno 31,43%, zatim slijede filijala
I.Sarajevo sa 340 ili 22,22 %, filijala Bijeljina 300 (19,6 %), filijala Doboj 178 (11,6%), filijala
Trebinje 145 (9,4%) i u filijali Prijedor zaposleno je 86 odnosno 5,6% pripravnika. Po navedenom
Projektu do sada je pripravnički staž uspješno završilo 1.358 lica od kojih je 705 ili 52 %
zasnovalo radni odnos na određeno ili neodređeno vrijeme kod istog ili drugog poslodavca, dok
je u toku realizacija za još 34 pripravnika čiji pripravnički staž ističe u 2012. godini.
Projekat podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj u 2011. godini
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, u 2011.godini, realizovao je i „Projekat podrške
zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj“ za koji je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH
obezbijedilo sredstva u iznosu od 220.000 KM koja su uvećana za iznos neutrošenih sredstava iz
2009.godine u iznosu od 173.541,66 KM, što ukupno za Projekat u 2011.godini iznosi 393.541,66
KM. Sredstva za realizaciju Projekta odnose se na 2010. godinu, a prenešena su u 2011.godinu. Cilj
Projekta je stvaranje povoljnijih uslova za samozapošljavanje Roma, stimulisanje poslodavaca na
zapošljavanje Roma, kao i ekonomska i socijalna integracija romske populacije na području cijele
Republike Srpske. Realizacija Projekta počela je u januaru 2011. godine, objavljivanjem Javnog
poziva za dodjelu sredstava, prema sljedećim kriterijima:
a) za sufinansiranje poslodavaca za svakog zaposlenog Roma na period od:
- 12 mjeseci u iznosu od 5.000,00 KM
- 24 mjeseca u iznosu od 8.000,00 KM
- 36 mjeseci u iznosu od 12.000,00 KM
b) sufinansiranje samozapošljavanja Roma na period od 24 mjeseca u iznosu 12.000,00 KM.
37
Odobrena su sva raspoloživa sredstva za Projekat i to za samozapošljavanje 17 nezaposlenih
lica romske nacionalnosti i za zapošljavanje kod poslodavaca 30 lica iz ciljne grupe Projekta. Iz
tabelarnog pregleda uočava se, da su odobrena sredstva za sufinansiranje zapošljavanja 47 Roma u
ukupnom iznosu od 449.000,00 KM što je više nego što iznosi ukupna vrijednost Projekta, a iz
razloga što je, u međuvremenu, jedan dio poslodavaca odustao od zapošljavanja odobrenog broja lica
te je po tom osnovu ostalo slobodnih sredstava. Po navedenom Projektu radni odnos do sada je
zasnovalo 41 lice iz utvrđene ciljne grupe, a realizovana su sredstva u ukupnom iznosu od 391.000,00
KM i to: 16 samozapošljavanja u iznosu od 192.000,00 KM i 25 zapošljavanja kod poslodavaca u
iznosu od 199.000,00 KM.
Tabela 30. Pregled odobrenih i realizovanih zahtjeva poslodavaca po filijalama zavoda
Filijala
Banja
Luka
Bijeljina
Doboj
I.Sarajevo
Prijedor
Trebinje
UKUPNO
ODOBRENO
Zapošljavanje kod
Samozapošljavanje
poslodavca
radnika
sredstava
8
96.000
3
2
4
17
radnika
REALIZOVANO
Zapošljavanje kod
Samozapošljavanje
poslodavca
sredstava
radnika
sredstava
radnika
sredstava
5
60.000
7
84.000
5
60.000
36.000
24.000
48.000
-
19
6
-
124.000
61.000
-
3
2
4
36.000
24.000
48.000
17
3
114.000
25.000
204.000
30
245.000
16
192.000
25
199.000
Projekat zapošljavanja mladih do 30 godina sa srednjom stručnom spremom u Republici
Srpskoj
Zavod za zapošljavanje realizuje i „Projekat zapošljavanja mladih do 30 godina sa srednjom
stručnom spremom u Republici Srpskoj“. Sredstva za navedeni Projekat obezbjedio je Razvojni
program Ujedinjenih nacija (UNDP) u iznosu od 279.792,00 KM u saradnji sa lokalnim zajednicama.
Opšti cilj Projekta je zapošljavanje u statusu pripravnika 116 lica srednje stručne spreme ( IV stepen) u
trajanju od šest (6) mjeseci, koji se vode na evidenciji Zavoda za zapošljavanje i nemaju radnog
iskustva u svom zanimanju, a isto im je potrebno kao uslov za zasnivanje radnog odnosa, odnosno
polaganje pripravničkog ispita. Iz navedenih sredstava finansiraju se neto plate pripravnika u iznosu
od 402,00 KM, dok poslodavac snosi troškove poreza i doprinosa na utvrđeni iznos plate.
Analizirajući podatke iz tabele uočljivo je da sva lica za koja su odobrena sredstva nisu ušla u
realizaciju, odnosno nisu zasnovala radni odnos iz razloga što je jedan broj poslodavaca u
međuvremenu odustao od realizacije. Po navedenom Projektu radni odnos u svojstvu pripravnika
zasnovala su 94 lica, a ukupna sredstva koja će biti utrošena po tom osnovu iznose 220.480,48 KM.
38
Tabela 31. Pregled odobrenog i realizovanog broja pripravnika sa SSS po filijalama zavoda
Filijala
ODOBRENO
Broj pripravnika
Banja Luka
Bijeljina
Doboj
I.Sarajevo
Prijedor
Trebinje
UKUPNO
36
11
46
7
5
17
122
REALIZOVANO
Iznos
sredstava
86.832,20
26.532,00
110.952,00
16.884,00
12.060,00
41.004,00
294.264,20
Broj pripravnika
29
10
34
5
2
14
94
Iznos
sredstava
63.700,48
24.120,00
82.008,00
12.060,00
4.824,00
33.768,00
220.480,48
Projekat zapošljavanja pripravnika visoke i više stručne spreme u Republici Srpskoj „Znanjem
do posla“
U skladu sa Strategijom zapošljavanja Republike Srpske 2011-2015. godine i Akcionim
planom za provođenje Strategije zapošljavanja u 2011. i 2012. godini kao i u skladu sa osnovama
Ekonomske politike za 2011. godinu, Zavod za zapošljavanje pripremio je Projekat zapošljavanja
pripravnika visoke i više stručne spreme „Znanjem do posla“. Projektom je obuhvaćeno sufinansiranje
zarada 1.000 mladih i stručnih lica visoke i više stručne spreme sa evidencije Zavoda za zapošljavanje
koji nemaju radnog iskustva u svom zanimanju, a koje im je potrebno kao uslov za zasnivanje radnog
odnosa, odnosno polaganje pripravničkog ispita. Od navedenog broja sufinansira se zapošljavanje za
850 lica sa VSS i 150 lica sa VŠS. Međutim zbog izuzetno velikog interesovanja nezaposlenih lica i
poslodavaca za učešće u Projektu, Vlada Republike Srpske je, na prijedlog Upravnog odbora Zavoda,
donijela Odluku o davanju saglasnosti na Izmjene i dopune Projekta zapošljavanja pripravnika visoke i
više stručne spreme u Republici Srpskoj „Znanjem do posla" tako da će se umjesto 1.000 pripravnika
sufinansirati ukupno 1.500 pripravnika, od čega 1.350 pripravnika sa visokom stručnom spremom i
150 pripravnika sa višom stručnom spremom.
Povećanjem broja pripravnika povećava se i ukupna vrijednost Projekta i iznosi 17.238.730,00
KM, od čega Zavod za zapošljavanje učestvuje sa 10.219.230,00 KM, a poslodavci sa 7.019.500,00
KM. Projektom se finansiraju neto plate pripravnika i to sa VSS u iznosu od 600 KM i neto plata
pripravnika sa VŠS u iznosu 500 KM uvećane za iznos pripadajućeg poreza i doprinosa iz ličnih
primanja od čega Zavod za zapošljavanje finansira:
- 70% neto plate pripravnika i 80% obaveznih doprinosa dok poslodavci finansiraju preostalih
30% neto plate, 20% iznosa obaveznih doprinosa i ukupan iznos poreza na predloženu platu za
korisnike sredstava iz oblasti poljoprivrede, prerađivačke industrije i uslužnih djelatnosti kao i
korisnike sredstava iz nerazvijenih i izrazito nerazvijenih opština.
- 50% neto plate pripravnika i 60% obaveznih doprinosa dok poslodavci finansiraju preostalih
50%, neto plate, 40% iznosa obaveznih doprinosa i ukupan iznos poreza na predloženu platu za
sve ostale korisnike sredstava.
39
Na sjednici Upravnog odbora Zavoda održanoj krajem oktobra 2011. godine odobrena su prva
sredstava za zapošljavanje 114 pripravnika. Razlog tome leži u činjenici da je do sjednice Upravnog
odbora održane u oktobru pristiglo ukupno 58 zahtjeva poslodavaca koji su imali kompletnu
dokumentaciju i uglavnom su iz oblasti privrede tako da su za njih i odobrena sredstva. Međutim kako
je naprijed navedeno do samog zatvaranja Javnog poziva podnešena su 832 zahtjeva poslodavaca za
zapošljavanje 2.323 pripravnika što je i dovelo do izmjene ukupnog broja pripravnika po Projektu koji
će se sufinansirati. Za poslodavce koji su u cjelosti ispunili uslove, prvenstvo u odobravanju sredstava
imali su:
-
poslodavci iz oblasti poljoprivrede, prerađivačke industrije i proizvodnih uslužnih djelatnosti,
-
poslodavci koji zapošljavaju lica sa invaliditetom.
poslodavci koji zapošljavaju lica koja duže čekaju na zaposlenje,
poslodavci koji stvaraju uslove za zapošljavanje nezaposlenih lica u nerazvijenim i izrazito
nerazvijenim opštinama,
Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju (SSNESP)
Vladi Republike Srpske je odobren kredit Svjetske banke (IDA) broj: 4704-0 BA u iznosu od
6.000.000,00 USD za Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju pri čemu se dio
sredstava u iznosu od 4.400.000,00 USD usmjerava na implementaciju aktivnih mjera na tržištu rada, i
to:
- sufinansiranje zapošljavanja kod poslodavaca,
- sufinansiranje samozapošljavanja u oblasti poljoprivrede i malog biznisa,
- sufinansiranje obuke, dokvalifikacije i prekvalifikacije,
- sufinansiranje poboljšanja mobilnosti radne snage i
- sufinansiranje javnih radova.
U skladu sa usvojenim Akcionim planom zapošljavanja za 2011. godinu, a u cilju provođenja
Strategije zapošljavanja Republike Srpske 2011 – 2015. godina, Zavod za zapošljavanje je u saradnji
sa Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske – Jedinicom za koordinaciju projekata,
nosilac realizacije Projekta. Projektom su obuhvaćena nezaposlena lica sa evidencije Zavoda za
zapošljavanje Republike Srpske koja aktivno traže posao i iz kategorije su ugroženih i teško
zapošljivih lica.
Tabela 32. Pregled odobrenih programa po Projektu podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanju
(SSNESP)
FILIJALA
Banja Luka
Bijeljina
Doboj
I.Sarajevo
Prijedor
Trebinje
UKUPNO
Samozapošljavanje
radnika
sredstava
20
11
10
16
4
4
65
50.000,00
27.500,00
25.000,00
40.000,00
10.000,00
10.000,00
162.500,00
Zapošljavanje kod
poslodavca
radnika
sredstava
13
16
10
3
5
9
56
40
19.500,00
24.000,00
15.000,00
4.500,00
7.500,00
13.500,00
84.000,00
Obuka,dokvalifikacija i
prekvalifikacija
radnika
sredstava
2
1.908,00
2
1.908,00
Iz tabelarnog pregleda se vidi da su odobrena sredstva za sufinansiranje zapošljavanja 123 lica
u iznosu od 248.408,00 KM i to: 65 za samozapošljavanje u iznosu od 162.500,00 KM, 56 za
zapošljavanje kod poslodavaca u iznosu od 84.000,00 KM i za prekvalifikaciju 2 lica u iznosu od
1.908,00 KM.Ovaj Projekat se nastavlja i u 2012.godini, s tim što će se prije raspisivanja Javnog
poziva sagledati potrebe za određenim izmjenama.
Projekat zapošljavanja i zadržavlja mladih – YERP
Ovaj Projekat omogućio je otvaranje šest cenatra za informisanje, savjetovanje i obuku – CISO
centri u svim filijalama Zavoda. CISO centri mladim nezaposlenim licima starosti od 15 do 30 godina
pružaju usluge savjetovanja, informisanja i osposobljavanja, a sve u cilju bržeg pronalaženja
zaposlenja. CISO centri takođe provode obuke za aktivno traženje posla i osposobljavanje za
komunikaciju sa poslodavcima. Za vrlo kratko vrijeme rada CISO centara, usluge su pružene za 574
nezaposlena lica. Plan zapošljavanja kroz individualno savjetovanje prošlo je 99 korisnika, a radionicu
„Pisanje biografije“ 136 i radionicu „Razgovor sa poslodavcem“ 99 nezaposlenih lica. U okviru
implementacije Projekta YERP realizuje se i Program sufinansiranja zapošljavanja mladih do 30
godina starosti sa srednjom stručnom spremom.
Projekat zapošljavanja mladih - YEP
U cilju modernizacije rada Službe u okviru ovog Projekta provedena je obuka predstavnika šest
filijala i Centralne službe Zavoda čiji je osnovni cilj efikasniji i sadržajni rad sa poslodavcima i
nezaposlenim licima. Takođe su otvorena dva kluba za traženje posla u filijali Banja Luka i birou
Gradiška. Posebno je značajno istaći da je u okviru ovoga Projekta, zajednički sa saradnicima Zavoda
otvoren novi WEB portal namjenjen poslodavcima i nezaposlenim licima. Dnevno na ovome portalu
je, u saradnji sa drugim agencijama, omogućeno pretraživanje preko 100 slobodnih radnih mjesta kao i
druge informacije bitne za poslodavce i nezaposlena lica.
Projekta „Unapređenja aktivnog tržišta rada - IALM
Kroz ovaj Projekat ostvaren je niz značajnih aktivnosti koje se prije svega ogledaju u
razvijanju efikasnijih mjera i programa zapošljavanja aktivnog tržišta rada, a u cilju borbe protiv
nezaposlenosti i povećanja zapošljavanja. Stečena znanja kroz Projekat omogućavaju niz prednosti u
radu koje se prije svega odnose na bolje poznavanje potreba nezaposlenih lica kao i i bolju saradnju sa
poslodavcima. Da bi ostvarili nov pristup u radu svakako je neophodno osposobiti odgovarajući kadar
koji bi nosio promjene u pozitivnom pravcu. Kroz Projekat je omogućeno provođenje obuka
zaposlenih radnika Zavoda na svim nivoima i to:
- obuka saradnika za posredovanje i to za rad sa nezaposlenim licima i za rad sa poslodavcima,
- obuka za preduzetništvo u cilju pružanja osnovnih informacija nezaposlenim licima koji žele
da otpočnu vlastiti biznis,
- obuka saradnika članova tima za rane intervencije,
- trening za trenere koji podrazumijeva obuku tima koji će dalje raditi sa timovima Službe
zapošljavanja.
41
Sajmovi zapošljavanja
Sajmovi zapošljavanja predstavljaju vrlo uspješan oblik povezivanja nezaposlenih sa
poslodavcima i ustanovama koje imaju potrebe za razlčitim kadrovima. Kandidatima se omogućava
neposredan kontakt sa poslodavcima, što je najbolji način za ličnu prezentaciju. Sa druge strane
poslodavci imaju mogućnost da predstave svoje kompanije, ponude slobodne poslove i dođu do
kvalitetnih kadrova koji će zadovoljiti zahtjeve traženih poslova i zadataka. Sajmovi su posebno
pogodni ako poslodavcima treba veći broj radnika. Programom rada za 2011. godinu bilo je planirano
organizovanje sajmova u svim filijalama Zavoda, što nije u potpunosti realizovano zbog ograničenog
broja potreba u pojedinim djelatnostima kao i nemogućnosti da se istovremeno prikupi veći broj
potreba poslodavaca. Sajmovi su organizovani u filijalama Trebinje i Istočno Sarajevo i to u okviru
realizacije IPA projekta „Razmjena praksi radi boljeg upravljanja politikom zapošljavanja u
prekograničnom regionu“. Na ovim sajmovima učešće je uzelo 60 poslodavaca i preko 900
nezaposlenih lica sa evidencije. Iskazane su potrebe za 500 slobodnih radnih mjesta i predato je preko
800 radnih biografija. Posredstvom sajmova zaposlenje je našlo 331 nezaposleno lice, od kojih je
jedan broj zaposlen na sezonskim poslovima.
Ostvarivanje prava nezaposlenih lica (materijalno - pravna zaštita)
Nezaposlena lica u skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti ostvaruju pravo na:
- novčanu naknadu,
- penzijsko-invalidsko osiguranje,
- penzijsko-invalidsko osiguranje u trajanju do tri godine, ukoliko je sa tim stažom osiguranja
ostvaren uslov za starosnu penziju,
- zdravstveno osiguranje,
- posredovanje u zapošljavanju,
- informisanje o mogućnostima i uslovima zapošljvanja,
- savjetovanje o izboru zanimanja,
- stručno osposobljavanje i pripremu za zapošljavanje.
U skladu sa zakonom, nezaposleno lice kome je radni odnos prestao bez njegovog zahtjeva,
saglasnosti ili krivice, a koje ima najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u posljednjih
12 mjeseci ili 12 mjeseci sa prekidima u posljednjih 18 mjeseci ima pravo na novčanu naknadu,
zdravstveno osiguranje i penzijsko-invalidsko osiguranje. Ova prava nezaposleno lice ostvaruje pod
uslovom da je za vrijeme propisanog minimuma staža osiguranja uplaćen doprinos za osiguranje od
nezaposlenosti, za sve radnike, ili su ti doprinosi uplaćeni iz budžeta, odnosno namjenskih fondova i
ostalih izvora. Novčanu naknadu nezaposleno lice ostvaruje u Zavodu, a zdravstveno i penzijsko i
invalidsko osiguranje u nadležnom fondu u skladu sa zakonom. Dužina trajanja prava na novčanu
naknadu zavisi od dužine staža osiguranja nezaposlenog lica, odnosno najmanje jedan mjesec, a
najviše 12 mjeseci. Novčana naknada za nezaposleno lice koje ima do 15 godina staža osiguranja
iznosi 35% od prosječne plate koju je nezaposleno lice ostvarilo u posljednja tri mjeseca rada, a za
nezaposleno lice koje ima više od 15 godina staža osiguranja 40% od prosječne plate koju je
nezaposleno lice ostvarilo u posljednja tri mjeseca.
42
Tabela 33. Pregled izdvojenih sredstava novčane naknade u 2010. i 2011. godinu
2010 g.
2011 g.
Index
2:1
Januar
1,811,790.54
946,024.30
52
Februar
1,755,010.65
1,085,154.34
62
Mart
1,388,295.51
1,061,850.40
76
April
1,859,625.87
862,788.05
46
Maj
1,241,491.65
900,196.95
73
Juni
1,066,846.68
1,292,946.89
121
Juli
1,011,298.55
819,975.28
81
958,652.42
920,694.09
96
Septembar
1,279,747.84
1,354,871.36
106
Oktobar
1,111,992.43
804,045.28
72
Novembar
979,891.36
918,336.83
94
Decembar
1,780,653.04
2,654,844.04
149
16,245,296.54
13,621,727.81
84
Avgust
Ukupno
Iznos novčane naknade ne može biti niži od 20% prosječne neto plate niti viši od iznosa jedne
prosječne neto plate u Republici Srpskoj za prethodnu godinu, prema podacima Republičkog zavoda
za statistiku objavljenim u "Službenom glasniku Republike Srpske". Za ostvarivanje ovog prava u
2011. godini izdvojeno je 13.621.727,81 KM što je za 16% manje u odnosu na 2010.godinu kada je
izdvojeno 16.245.296,54 KM. Od ukupno izdvojenih sredstava za redovnu novčanu naknadu
izdvojeno je 10.465.447,69 KM, dok je za novčanu naknadu za lica koja su ovo pravo ostvarila po
osnovu stečaja preduzeća izdvojeno 3.156.280,12 KM. U 2011. godini ovo pravo ostvarilo je
prosječno mjesečno 2.462 nezaposlena lica, što je znatno manje u odnosu na 2010. godinu kada je
pravo na novčanu naknadu prosječno mjesečno koristilo 4.759 lica.
U skladu sa članom 37. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti, nezaposlenom licu pripada i pravo na penzijsko i invalidsko osiguranje u trajanju do tri
godine, ukoliko sa tim stažom osiguranja ispunjava uslov za starosnu penziju. Ovo pravo nezaposleno
lice ostvaruje u nadležnom fondu u skladu sa zakonom.
Za ostvarivanje prava po osnovu člana 37. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za
vrijeme nezaposlenosti u 2011. godini izdvojeno je 2,329,078.77 KM. Takođe u 2011. godini ovo
pravo prosječno mjesečno ostvarivalo je 1.169 lica što je za 183 lica manje u odnosu na 2010.godinu
kada je ovo pravo ostvarilo prosječno 1.352 nezaposlena lica. Međutim, iznos isplaćenih sredstava u
2011.godini nešto je viši u odnosu na 2010.godinu, kada je isplaćeno 2.200.129,03 KM, iz razloga što
je vremenski period uplate doprinosa za pojedina lica bio duži.
Pravo na zdravstveno osiguranje sa 31.12.2011.godine ostvarilo je 146.690 nezaposlenih lica
na teret Budžeta. Na osnovu iznesenih pokazatelja vidljivo je da je za prava po osnovu
nezaposlenosti u 2011. godini izdvojeno ukupno 15.950.806,00 KM.
43
BRČKO DISTRIKT BiH
Provođenje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja je jedna od ključnih aktivnosti
Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u 2011.godini, koja ima za cilj smanjenje stope
nezaposlenosti kroz podršku programima poslodavaca za novo zapošljavanje i organizovanje stručnog
osposobljavanja, obuke i pripremu za zapošljavanje.
Program zapošljavanja pripravnika
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je u 2011. godini provodio i Program
zapošljavanja pripravnika u trajanju od 18 mjeseci, gdje je Zavod finansirao platu i doprinose
novozaposlenim pripravnicima u trajanju od 12 mjeseci, dok je poslodavac finansirao preostalih 6
mjeseci. U 2011. godini ukupno je prema ovom programu zaposleno 39 pripravnika i za tu namjenu je
izdvojeno 350.461,00 KM.
Program zapošljavanja lica starije starosne dobi
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je pripremio i programe zapošljavanja lica starije
starosne dobi i to muškaraca starosne dobi preko 55 godina i žena starosne dobi preko 50 godina, kao
teže zapošljive ciljne grupe. Cilj ovog programa je da se ovoj teže zapošljivoj ciljnoj grupi pomogne u
zapošljavanju i sticanju radnog staža u cilju sticanja uslova za penziju. Ukupno je posao putem ovog
Programa u 2011. godini našlo 32 lica. Za provođenje ovog programa su izdvojena finansijska
sredstva u iznosu od 230.396 KM.
Tabela 34. Pregled realizacije Program zapošljavanja lica starije starosne dobi koji su
provedeni u 2010. i 2011. godini od strane Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH
Broj
korisnika
Program zapošljavanja lica starije
starosne dobi (Muškarci – preko 55
godina, žene – preko 50 godina)
2010.
Finansijska
sredstva (KM)
45
324.000
Broj
korisnika
32
2011.
Finansijska
sredstva (KM)
230.396
Program zapošljavanja dugoročno nezaposlenih lica
Ovaj program je realizovan u 2011. godini i odnosi se na zapošljavanje lica koja su prijavljena
na evidenciju nezaposlenih lica duže od 5 godina. Za realizaciju ovog programa ukupno je u prošloj
godini potrošeno 715.000,00 KM i zaposlena su 93 lica.
Program zapošljavanja Roma
U 2011. godini, uz podršku Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, implementiran je
projekat zapošljavanja i samozapošljavanja romske populacije u Brčko distriktu BiH. Ukupno je u
2011. godini ovim programom obuhvaćen samo 1 korisnik. Osnovni problem u realizaciji ovog
Programa u Brčko distrktu BiH je bila sama složenost ciljne grupe kroz nepovoljnu kvalifikacionu
44
strukturu i pojavu da se lica prilikom prijavljivanja ne izjašnjavaju kao pripadnici romske
nacionalnosti.
Ostvarivanje prava nezaposlenih lica (materijalno - pravna zaštita)
Novčana naknada
Materijalno - pravno obezbjeđenje, odnosno novčanu naknadu po osnovu nezaposlenosti
ostvaruju lica kojima je radni odnos prestao bez njihovog zahtjeva, saglasnosti ili krivice i koja imaju
najmanje osam mjeseci neprekidnog staža osiguranja u poslednjih 12 mjeseci, ili 12 mjeseci s
prekidima u poslednjih 18 mjeseci, pod uslovom da je poslodavac najmanje za minimum staža
osiguranja uplaćivao doprinose za slučaj nezaposlenosti za sve zaposlene. U 2011. godini bilo je 934
korisnika, a ukupno izdvojena finansijska sredstva za ovu namjenu su iznosila 1.433.024 KM.
Tabela 35. Pregled izdvajanja za novčanu naknadu od strane Zavoda za zapošljavanje Brčko
distrikta BiH
Aplikacija -obilježja
1.
Broj korisnika novčane naknade
2.
Ukupan bruto iznos novčanih naknada
Izvršenje
2009.
896
Izvršenje
2010.
1.028
Izvršenje
2011.
934
1.132.514
1.238.281
1.433.024
Pravo na zdravstveno osiguranje u 2011. godini ostvarilo je prosječno mjesečno oko 6.000
korisnika, što je otprilike isti broj u odnosu na 2010. godinu (6.061).
Penzijsko i invalidsko osiguranje
Članom 27. stav 3. Zakona o zapošljavanju Brčko distrikta BiH, omogućeno je da se
nezaposlenim licima sa evidencije Zavoda kojima nedostaje do tri godine do sticanja uslova za
odlazak u starosnu penziju, osigura penzijsko i invalidsko osiguranje. U 2011. godini ovo pravo je
ostvarilo 36 lica (u 2010. je bilo 49 lica), sa finansijskom implikacijom 223.958 KM, odnosno
prosječnim iznosom od 6.221 KM po korisniku.
IV.
RAD SLUŽBI / AGENCIJA ZA ZAPOŠLJAVANJE
Sistem organizacije službi zapošljavanja slijedi princip organizacije Bosne i Hercegovine,
utvrđen Ustavom Bosne i Hercegovine. Na nivou Bosne i Hercegovine, u oblasti rada i zapošljavanja,
uspostavljena je Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, a zavodi za zapošljavanje
organizovani su na nivou entiteta i kantona u Federaciji Bosne i Hercegovine, a u Republici Srpskoj
Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je centralizovana institucija koja ima šest područnih ureda i
biroe u opštinama. U Brčko distriktu BiH od 01.04.2004 godine, zakonom je osnovan Zavod za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine formirana je 2003. godine kao
samostalna upravna organizacija u okviru institucija Bosne i Hercegovine, Zakonom o Agenciji za rad
45
i zapošljavanje Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH”, broj 21/03 i 43/09.), gdje su utvrđene
slijedeće nadležnosti Agencije:
a) u oblasti zapošljavanja iz svoje nadležnosti predstavlja Agenciju i sarađuje sa nadležnim
agencijama, institucijama, i međunarodnim organizacijama u tim oblastima;
b) u koordinaciji sa Ministarstvom civilnih poslova Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu:
resorno ministarstvo BiH), izvršava preuzete međunarodne obaveze iz oblasti zapošljavanja, a
sarađujući sa nadležnim entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje
Brčko distrikta Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zavod za zapošljavanje Brčko
distrikta);
c) prati primjenu međunarodnih standarda i politika u oblasti zapošljavanja i u saradnji sa
entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, učestvuje u
njihovom sprovođenju;
d) inicira zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti zapošljavanja i učestvuje u vođenju
pregovora za zaključivanje međunarodnih ugovora u oblasti socijalnog osiguranja za dio
nezaposlenosti i prati njihovo provođenje u saradnji sa zavodima za zapošljavanje entiteta i
Brčko distrikta;
e) koordinira aktivnosti u domaćim i međunarodnim projektima u oblasti zapošljavanja koji su od
interesa za Bosnu i Hercegovinu i sarađuje sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i
Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta u njihovoj realizaciji;
f) prikuplja strane i domaće zahtjeve i informacije o ponudi i potražnji domaće i strane radne
snage i u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko
Distrikta realizuje ih u granicama svojih nadležnosti i mogućnosti tržišta rada u Bosni i
Hercegovini;
g) prati, analizira i istražuje privredna, društvena i druga kretanja, stanje zaposlenosti i
nezaposlenosti, te njihove međusobne uticaje u saradnji sa entitetskim zavodima za
zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, na osnovu čega predlažu potrebne
mjere i aktivnosti na unapređivanju zapošljavanja;
h) inicira potrebne aktivnosti kod entitetskih zavoda za zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje
Brčko distrikta da se zajednički i u saradnji sa poslodavcima, sindikatima, obrazovnim
ustanovama i drugim udruženjima organizuju i provode programi profesionalnog usmjerenja i
obrazovanja s ciljem većeg zapošljavanja i drugih oblika aktivne politike zapošljavanja;
i) koordinira u zapošljavanju bosanskohercegovačkih građana u inostranstvu u granicama svojih
zakonskih nadležnosti i u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za
zapošljavanje Brčko distrikta;
j) provodi potrebne analize i sastavlja izvještaje i dokumente iz oblasti zapošljavanja, sačinjava
nacrte, prijedloge i radne materijale dokumenata koje usvajaju i donose organi vlasti Bosne i
Hercegovine po iskazanim zahtjevima Vijeća ministara BiH i resornog ministarstva BiH, po
potrebi uz saradnju sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje
Brčko distrikta;
k) predlaže Vijeću ministara BiH dugoročni, srednjoročni i godišnji plan o smjernicama politika
tržišta rada i aktivnim mjerama zapošljavanja u Bosni i Hercegovini zajedno sa entitetskim
zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko distrikta, a posredstvom
resornog ministarstva BiH;
l) u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko
distrikta, daje resornom ministarstvu BiH mišljenje i prijedloge za zapošljavanje stranaca u
Bosni i Hercegovini (kvote);
46
m) u saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko
distrikta, obezbjeđuje potrebne podatake u oblasti nezaposlenosti, posebno onih koji se odnose
na izvršavanje međunarodnih obaveza;
n) dostavlja svoje redovne godišnje izvještaje o radu i godišnje programe rada Vijeću ministara
BiH;
o) provodi obuku i osposobljavanje svog kadra kako bi se odgovorilo zahtjevima i izazovima
međunarodnih obaveza i integracijskih procesa, te inicira isto kod entitetskih zavoda za
zapošljavanje i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta.
U 2011. godini, predstavnici Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine su
učestvovali u pregovorima za zaključivanje sporazuma o socijalnom osiguranju sa Češkom
Republikom, SR Njemačkom i Crnom Gorom. Putem Ministarstva civilnih poslova, inicirano je
pokretanje procedure pregovaranja radi zaključivanja Sporazuma između Vijeća ministara BiH i
Vlade Ruske Federacije o zapošljavanju državljana BiH u Ruskoj Federaciji i državljana Ruske
Federacije u Bosni i Hercegovini. Takođe, Agencija je kao nadležni nosilac, učestvovala u izradi
Protokola radi implementacije Sporazuma između Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Slovenije o
zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji i Sporazuma između Vijeća
ministara BiH i Vlade Republike Srbije o privremenom zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine
u Republici Srbiji i državljana Republike Srbije u Bosni i Hercegovini. U junu 2011. godine, u
Budimpešti je potpisan Protokol o bilateralnoj saradnji između Nacionalnog ureda za zapošljavanje
Mađarske i Agencije.
U okviru implementacije Sporazuma između Bosne i Hercegovine i drugih država o
socijalnom osiguranju Agencija je u izvještajnom periodu zaprimila ukupno 1.303 predmeta, i to od
Nacionalne službe za zapošljavanje Republike Srbije, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Zavoda za
zapošljavanje Austrije i Zavoda za zapošljavanje Republike Slovenije. U pomenutom periodu, od
ukupno 1.303 predmeta, 1.127 predmeta je u potpunosti završeno, što predstavlja izvršenje od 86,50%.
Agencija je inicirala izradu Operativnog Protokola o elektronskoj razmjeni podataka sa
Republikom Srbijom u okviru postupka provođenja Sporazuma o socijalnom osiguranju između SRJ i
BiH u oblasti koja se odnosi na nezaposlenost. Takođe je urađen i Prijedlog godišnjih kvota radnih
dozvola u Bosni i Hercegovini za 2012. godinu, u saradnji sa entitetskim zavodima i Zavodom za
zapošljavanje Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Predstavnik Agencije učestvovao je u junu 2011. godine na Ekonomskom dijalogu između BiH
i EU u radu Pododbora za inovacije, informaciono društvo, socijalnu politiku i javno zdravstvo između
EU i BiH, i to u dijelu dnevnog reda koji se odnosio na oblast zapošljavanja (zakonski osnov,
institucionalni kapaciteti, napredak na tržištu rada). Agencija je u 2011. godini, zajedno sa Federalnim
zavodom za zapošljavanje, Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske i Zavodom za zapošljavanje
Brčko Distrikta BiH aktivno učestvovala u realizaciji tri projekta: Projekat unaprjeđivanja aktivnih
tržišta rada u BiH (IALM), Projekat zapošljavanja i zadržavanja mladih (YERP) i Projekat izgradnja
institucija i kapaciteta u sektoru zaposljavanja u BiH (ICBES). Agencija je pripremila i predala
dokumentaciju za kandidovanje dva projekta finansirana iz sredstava IPA fondova, zajedno sa
službama zapošljavanja iz drugih zemalja:
- Održivo tržište rada zemalja ADRATIC regije – SMART,
47
-
Inovativni alati za poboljšanje tržišta rada putem podrške partnerstvu sistemu službi za
zapošljavanje kao podrška decentralizaciji administracije i lokalnim vlastima –
INTERPARES.
Na zahtjev Ministarstva sigurnosti BiH, Agencija je učestvovala u izradi Migracionog profila
BiH u dijelu koji se odnosi na podatke o izdatim radnim dozvolama stranim državljanima u BiH. Zbog
činjenice da je izdavanje radnih dozvola u nadležnosti entitetskih zavoda za zapošljavanje (u
Federaciji BiH izdaju kantonalne službe za zapošljavanje uz saglasnost Federalnog zavoda za
zapošljavanje) i Zavoda za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH, Agencija je u koordinaciji sa
pomenutim institucijama sačinila tabele o izdatim radnim dozvolama stranim državljanima za 2010.
godinu, po zemljama porijekla, kvalifikacionoj strukturi i godinama starosti i poslala Ministarstvu
sigurnosti. Delegacija ekspertske misije Evropske komisije tokom radne posjete Bosni i Hercegovini,
posjetila je 12. oktobra 2011. godine Agenciju s ciljem utvrđivanja dosadašnje implementacije
preuzetih obaveza iz Mape puta za viznu liberalizaciju, odnosno implementacije bezviznog režima za
građane Bosne i Hercegovine. Pored eksperata iz Evropske komisije i odgovornih osoba ispred
Agencije, sastanku su prisustvovali i predstavnici Federalnog zavoda za zapošljavanje, Zavoda za
zapošljavanje Republike Srpske i Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta Bosne i Hercegovine.
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
Federalni zavod za zapošljavanje osnovan je Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i
socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba (“Službene novine Federacije BiH”, broj 41/00 i 22/05) za
područje Federacije Bosne i Hercegovine za oblast rada i zapošljavanja, a u kantonima su osnovane
javne ustanove – kantonalne službe za zapošljavanje. U okviru sektora zapošljavanja u Federaciji BiH
djeluju sljedeće institucije:

Federalni zavod za zapošljavanje – djeluje na nivou Federacije BiH kao institucija sa
posebnim pravnim subjektivitetom uz ograničene nadležnosti, odnosno nadležan je, prije
svega, da:
a) prati i predlaže mjere za unapređenje zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih
osoba;
b) prati i osigurava provođenje utvrđene politike i mjera u oblasti rada i zapošljavanja na
teritoriji Federacije i o tome obavještava nadležna tijela Federacije;
c) upravlja sredstvima za osiguranje materijalne sigurnosti za vrijeme nezaposlenosti, u
skladu sa ovim zakonom;
d) prati, usklađuje i koordinira rad službi za zapošljavanje na provođenju utvrđene politike
i mjera u oblasti zapošljavanja i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba iz nadležnosti
Federacije;
e) prati i predlaže mjere za unapređenje zapošljavanja invalidnih osoba i njihovu
profesionalnu rehabilitaciju i osigurava ispunjavanje uvjeta za njihovo zapošljavanje u
suradnji sa službama za zapošljavanje;
f) pruža pomoć u realiziranju programa profesionalne orijentacije, obuke i
prekvalifikacije za nezaposlene osobe i njihovo ponovno zapošljavanje na
odgovarajućim poslovima;
g) objedinjuje i vodi zbirne evidencije u oblasti rada i zapošljavanja od interesa za
Federaciju i predlaže mjere i potrebna sredstva za razvoj i funkcioniranje jedinstvenog
informacionog sistema u ovoj oblasti;
48

a)
b)
c)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
h) prati provođenje međunarodnih ugovora i sporazuma iz oblasti rada i zapošljavanja koji
se odnose na Federaciju;
i) predstavlja službe za zapošljavanje u odnosima s organima i službama Bosne i
Hercegovine, Federacije i Republike Srpske;
j) odobrava zapošljavanje stranih državljana i osoba bez državljanstva na prijedlog službe
za zapošljavanje, u skladu sa Zakonom o zapošljavanju stranaca.
kantonalne službe za zapošljavanje – djeluju na kantonalnom nivou u Federaciji BiH kao
institucije sa posebnim pravnim subjektivitetom u čijim je organizacijskim sastavima 78 biroa
za zapošljavanje, pri čemu su, između ostalog, nadležne za:
posredovanje u zapošljavanju;
prikupljanje i dostavljanje podataka o nezaposlenim osobama Federalnom zavodu;
informiranje o mogućnosti zapošljavanja;
saradnju sa obrazovnim ustanovama radi usklađivanja obrazovnih programa sa kadrovskim
potrebama poslodavaca;
provođenje programa profesionalne orijentacije, obuke i prekvalifikacije nezaposlenih osoba i
njihovo ponovno zapošljavanje na odgovarajućim poslovima;
utvrđivanje prava osobama za slučaj nezaposlenosti;
izdavanje radnih dozvola stranim državljanima i osobama bez državljanstva;
donošenje i provođenje programa mjera za brže zapošljavanje određenih kategorija
nezaposlenih osoba čije je zapošljavanje otežano;
druge poslove utvrđene ovim i drugim zakonima.
Aktivnosti Federalnog zavoda za zapošljavanje (Federalni zavod) i kantonalnih službi za
zapošljavanje u 2011. godini bile su usmjerene na očuvanje dostignutog nivoa zaposlenosti i
provođenje ukupnih mjera kojima se pospješuju i unapređuju uslovi za zapošljavanje, posredovanje u
zapošljavanju i materijalno-socijalna sigurnost nezaposlenih osoba za vrijeme nezaposlenosti.
Federalni zavod za zapošljavanje je i u 2011. godini izvršavao obaveze utvrđene zakonskim i drugim
propisima iz oblasti rada, zapošljavanja i socijalnog osiguranja. U skladu sa zakonskim propisima,
strateškim dokumentima i finansijskim mogućnostima, Federalni zavod za zapošljavanje je sva
raspoloživa sredstva, po izvršenju obaveza za materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenih osoba,
usmjeravao u programe aktivne politike zapošljavanja. S obzirom na izražene posljedice svjetske
ekonomske i finansijske krize u Bosni i Hercegovini, Federalni zavod za zapošljavanje posebno je
pratio i analizirao obim i dinamiku prijavljivanja nezaposlenih osoba na evidenciju službi za
zapošljavanje i ukupna kretanja na tržištu rada, potencijalna otpuštanja radnika i naročito procjenu
tražnje za radnom snagom. U takvim okolnostima, kada je primjetno slabljenje privrede, uslova za
ekonomski razvoj i smanjenje otvaranja radnih mjesta, Federalni zavod za zapošljavanje je, nakon
izmirenja obaveza po osnovu materijalne i socijalne sigurnosti nezaposlenih osoba, naročito obaveza
po osnovu naknada za demobilizirane branioce, bio fokusiran, preostalim sredstvima i svojim
aktivnostima, na podršku u zapošljavanju teže zapošljivih grupa nezaposlenih osoba, što je ujedno bila
i pomoć poslodavcima kod otvaranja novih radnih mjesta, i sprečavanje smanjenja broja zaposlenih.
Na osnovu višegodišnje procjene efikasnosti i efektivnosti mjera aktivne politike tržišta rada,
adekvatno su osmišljeni ciljani, povezani i implementirani programi Federalnog zavoda za
zapošljavanje kojima je u 2011. godini omogućeno zapošljavanje i samozapošljavanje više od 6.000
osoba, obuka, dokvalifikacija i prekvalifikacija 3.000 osoba i drugi oblici pripreme za tržište rada za
više od 10.000 osoba.
49
Izvještajni period obilježen je i unapređenjem saradnje sa kantonalnim službama za
zapošljavanje, međunarodnim institucijama i organizacijama, razvojnim agencijama i drugim
partnerima koji u Bosni i Hercegovini provode aktivnosti u vezi sa zapošljavanjem i jačanjem privrede
kao preduvjetom za otvaranje radnih mjesta. Ta saradnja se ogledala kroz zajedničku realizaciju
projekata zapošljavanja, samozapošljavanja i obuke, organizaciju sajmova zapošljavanja, razvoj
profesionalne orijentacije i obrazovanja odraslih.
Federalni zavod će usmjeriti svoje aktivnosti ka optimizaciji i racionalizaciji sredstava za
pasivne mjere, naročito sredstava za zdravstveno osiguranje nezaposlenih osoba na način da će
doprinijeti izradi novog Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
osoba, koji će biti usaglašen sa standardima i zahtjevima Evropske unije. Ovo opredjeljenje
podrazumijeva provođenje aktivnosti na izmještanju administriranja zdravstvenog osiguranja iz javnih
službi za zapošljavanje u Federaciji BiH. To, naravno, ne znači da nezaposlene osobe ostanu
zdravstveno neosigurane, nego, naprotiv, da se uvede sistem da prijava na evidenciju nezaposlenih ne
bude uslov za ostvarivanje zdravstvenog osiguranja. Osnovno zdravstveno osiguranje bi se
obezbijedilo iz drugih izvora finansiranja uz administriranje nadležne institucije, po uzoru na
kvalitetna rješenja u okruženju i Evropskoj uniji.
Uz usvajanje odgovarujuće zakonske regulative kojom bi se iz oblasti zapošljavanja izmjestilo
administriranje i finansiranje zdravstvenog osiguranja nezaposlenih osoba, osim onim osobama koje
primaju novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti, postigli bi se sljedeći efekti:
 kvalitetnija i efikasnija usluga korisnicima
 podsticaj za zapošljavanje dodatnih najmanje 2.000 teško zapošljivih nezaposlenih osoba, kao
što su: mladi, žene, dugotrajno nezaposlene osobe, demobilisani borci, povratnici i osobe sa
faktorom otežane zapošljivosti, samo na osnovu ušteđenih sredstava koja se izdvajaju iz
Federalnog zavoda
 smanjen broj prijava na evidenciju nezaposlenih osoba koje aktivno ne traže posao
 približavanje anketne i registrovane stope nezaposlenosti
 dostizanje prakse i standarda Evropske unije u ostvarivanju prava po osnovu nezaposlenosti.
Radi pružanja podrške strukturnim reformama neophodno je sveobuhvatnije sagledavanje
djelovanja tržišta rada i njegovih veza sa ostalim segmentima društva, posebno sa privredom i
obrazovnim institucijama. S tim u vezi Federalni zavod će dati podršku usvajanju okvirnog zakona o
obrazovanju odraslih i strategiji o cjeloživotnom učenju.
REPUBLIKA SRPSKA
U skladu sa usvojenim Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 30/10.), Zavod za zapošljavanje Republike
Srpske je transformisan u Javnu ustanovu Zavod za zapošljavanje Republike Srpske, čime je započeo
proces reforme i jačanje funkcije posredovanja u zapošljavanju. Zakon predstavlja sistemski propis
kojim se uređuje posredovanje u zapošljavanje, osiguranje za slučaj nezaposlenosti, poslovi i način
finansiranja službe zapošljavanja, prava nezaposlenih lica i uslovi za njihovo ostvarivanje,
organizovanje i zapošljavanje na javnim radovima, kao i druga pitanja od značaja za organizovano i
produktivno zapošljavanje u Republici Srpskoj.
JU Zavod za zapošljavanje Republike Srpske organizovan je na centralnom, regionalnom i
lokalnom nivou, tačnije organizaciju Zavoda čine Centralna služba, šest filijala i 56 biroa. U
2011.godini, jedna od primarnih aktivnosti Zavoda bila je usmjerena na realizaciju funkcije
50
posredovanja i unapređenje usluga prema poslodavcima i nezaposlenim licima. Posredovanjem, kao
jednom od ključnih funkcija nastojale su se zadovoljiti iskazane potrebe poslodavaca i usmjeriti lica
koja će kvalitetno odgovoriti zahtjevima slobodnih radnih mjesta. Aktivnosti su bile usmjerene i na što
veći obuhvat lica iz aktivne ponude radne snage, kojima je takođe pružena pomoć u boljem snalaženju
na tržištu rada. To se, prije svega odnosilo na osposobljavanje i razvoj vještina za aktivno traženje
zaposlenja, pisanje biografije i bolje predstavljanje poslodavcu. Ove mjere su imale za cilj jačanje
konkurentnosti nezaposlenih lica i njihovo brže zapošljavanje na otvorenom tržištu rada. Shodno
strateškim ciljevima i zadacima za naredni petogodišnji plan, kako predviđa i Strategija zapošljvanja
Republike Srpske 2011.-2015., Zavod za zapošljavanje Republike Srpske se mora organizovati i
kadrovski transformisati u službu čija će centralna funkcija biti visokorazvijena i kvalitetna funkcija
posredovanja. Za poslodavce će biti nužno da kontinuirano pružaju informacije o potrebama i novim
radnim mjestima, kako bi službe zapošljavanja mogle zadovoljiti potražnju i posredovati radnoj snazi
sa traženim kvalifikacijama. S tim u vezi akcenat se treba staviti na povećanje obima i kvaliteta
vremena koje će savjetodavci posvećivati radu sa klijentima (licima koja aktivno traže zaposlenje i
poslodavcima), i smanjiti nepotrebnog administriranja radi ostvarivanja drugih prava, kao što je npr.
Pravo na zdravstveno osiguranje, koje se sa službi zapošljavanja mora izmjestiti na druge nadležne
institucije, kako su to uradile i zemlje u okruženju. Ukoliko bi se ostvarivanje ovog prava izmjestilo
sa službi zapošljavanja sigurni smo da bi se i broj nezaposlenih lica na evidenciji znatno smanjio, i da
bi to dovelo do realne stope nezaposlenosti, odnosno da bi se tek tada Zavod mogao fokusirati na
posredovanje, obuku, prekvalifikaciju i to onih lica koja aktivno traže posao.
U okviru realizacije mjera aktivne politike u 2011.godini ostvaren je značajan napredak i u
radu sa nezaposlenim licima, prvenstveno kroz obuke o aktivnom traženju posla, pisanju biografije,
predstavljanju poslodavcu i upoznavanju sa stanjem i potrebama tržišta rada. Navedene aktivnosti su
najvećim dijelom realizovane kroz rad klubova za traženje posla, i centara za informisanje,
savjetovanje i obuku nezaposlenih lica – CISO centri. U 2011.godini značajan dio aktivnosti bio je
usmjeren i na realizaciju zadataka iz oblasti karijerne orijentacije koja obuhvata stručne postupke koji
imaju za cilj pružanje pomoći i podrške pojedincu u izboru zanimanja, odnosno kreiranju
profesionalnog razvoja i usmjeravaju ga u ona područja rada koja najbolje odgovaraju njegovim
intelektualnim sposobnostima, osobinama ličnosti i profesionalnim interesima. U realizaciji navedenih
aktivnosti Zavod je ostvario konkretnu saradnju sa drugim društvenim partnerima, a posebno sa
Ministarstvom prosvete i kulture i Njemačkim društvom za međunarodnu saradnju-GIZ. Za potrebe
kreiranja upisne politike pripremljen je pregled stanja nezaposlenosti i zapošljavanja po zanimanjima i
opštinama koji je bio dostupan svim zainteresovanim licima putem veb portala Zavoda. Ovaj materijal
je bio osnova analize stanja i potreba tržišta rada u Republici Srpskoj, što je nezaobilazan segmet u
kreiranju upisne politike. U 2011.godini realizovana je druga faza regionalnog projekta
“Implementacija integrisanog koncepta profesionalne orijentacije na Zapadnom Balkanu”, čije težište
je usmjereno na širenju „Petofaznog modela” na osnovne škole u Republici Srpskoj. Cilj Projekta je
da učenici završnih razreda osnovnih škola spoznaju svoje sposobnosti i interesovanja, dobiju
dovoljno informacija o ponudama stručnog obrazovanja, perspektivama u zapošljavanju i na taj način
donesu ispravnu odluku o daljem školovanju i budućoj karijeri.
U skladu sa procesom programiranja pomoći Evropske unije u okviru IPA projekta, Zavod je
uzeo aktivnog učešća u pripremi i izradi određenih projekata koji se odnose na prekograničnu saradnju
službi zapošljavanja kao i na ekonomski razvoj životne sredine i socijalnu koheziju. Krajnji cilj
navedenih projekata je povećanje mogućnosti zapošljavanja u prekograničnom regionu kao i razmjena
iskustva i jačanje kapaciteta službi zapošljavanja. U okviru navedenih aktivnosti vrlo uspješno je
51
realizovan projekat „Razmjena praksi radi boljeg upravljanja politikama zapošljavanja u
prekograničnom regionu“ čiji je prvi nosilac bila Služba zapošljavanja Crne Gore, a Zavod za
zapošljavanje Republike Srpske drugi nosilac. U okviru ovoga Projekta održano je više okruglih
stolova sa službama zapošljavanja u regionu, a organizvani su i sajmovi zapošljavanja. Informisanje
nezaposlenih lica i poslodavaca, kao ključnih korisnika usluga Službe zapošljavanja u 2011.godini,
realizovalo se prvenstveno kroz neposredne kontakte sa poslodavcima i nezaposlenim licima.
BRČKO DISTRIKT BIH
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH je provodio aktivnosti na tržištu rada Brčko
distrikta BiH, polazeći od vlastite uloge ustanovljene Zakonom o zapošljavanju i pravima za vrijeme
nezaposlenosti Brčko distrikta BiH („Službeni glasnik Brčko distrikta BiH“ br.33/04,19/07 i 25/08)i
utvrđenih programskih zadataka Zavoda. Takođe, i u 2011. godini su nastavljene aktivnosti na
stvaranju uslova za prostorno proširenje u cilju stvaranja optimalnih uslova rada zaposlenih u skladu
sa standardima zemalja EU-e, normativnoj dogradnji u cilju unapređenja rada Zavoda i kadrovskom
kompletiranju u cilju jačanja funkcije Zavoda u sektoru savjetodavne uloge i uloge profesionalne
orjentacije. Programski zadaci uglavnom opredjeljuju aktivnosti kroz provođenje Zakona o
zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti Brčko distrikta BiH, a u vezi sa ostvarivanjem
prava nezaposlenih lica za vrijeme nezaposlenosti i to:
posredovanje u zapošljavanju,
obavještavanje o mogućnostima i uslovima za zapošljavanje,
profesionalnu orijentaciju i savjetovanje o izboru zanimanja,
organizovanje stručnog osposobljavanja, obuke i pripreme za zapošljavanje,
sprovođenje programa i mjera aktivne politike zapošljavanja.
V.
SLUŽBE ZA ZAPOŠLJAVANJE I OSJETLJIVE GRUPE NA TRŽIŠTU RADA
Situacija na tržištu rada, koju ilustruje ovaj izvještaj, a koju karakterišu visoka nezaposlenost, u
kojoj dominiraju strukturna i dugoročna nezaposlenost, velika su prepreka za brže i masovnije
zapošljavanje nekih ciljnih grupa, a posebno osjetljivih grupa na tržištu rada u Bosni i Hercegovini.
Poslijeratni period i teška ekonomska situacija smanjuje mogućnosti zaposlenja nezaposlenih lica i
niko od njih se ne može posebno svrstati u ''osjetljive grupe''. Ali, kao lica koje se posebno teško
zapošljavaju mogu se istaći:
- Lica starijih starosnih grupa koja duže čekaju na zaposlenje,
- Lica sa invaliditetom,
- Manjinske grupe (Romi),
- Izbjegla lica i povratnici,
Lica bez zanimanja (NKV radnici).
Na osnovu potpisanog Memoranduma o razumijevanju za implementaciju Akcionog plana
Bosne i Hercegovine za rješavanje problema Roma u oblasti zapošljavanja za 2009. godinu, Federalni
zavod za zapošljavanje, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko
distrikta BiH su u 2011. godini nastavili sa realizacijom svojih programa zapošljavanja i
samozapošljavanja Roma. Cilj ovih programa je stimuliranje poslodavaca za zapošljavanje
nezaposlenih Roma uz osposobljavanje/obuku za radno mjesto i stvaranje povoljnijih uslova za
samozapošljavanje, čime će se djelimično smanjiti nezaposlenost, poboljšati materijalni položaj i
pospješiti ekonomska i socijalna integracija romske populacije u društvene tokove.
52
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
U skladu sa Zakonom o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih
osoba FBiH („Službene novine Federacije BiH”, broj 41/00 i 22/05), sve nezaposlene osobe imaju
pravo da se prijave na evidenciju nezaposlenih i pod istim uslovima da ostvaruju svoja prava na
području Federacije Bosne i Hercegovine. Federalni zavod i kantonalne službe zapošljavanja provode
svoju zakonsku obavezu o nediskriminaciji i na evidenciji nezaposlenih se nalaze osobe bez obzira na
nacionalnu, vjersku ili drugu pripadnost, a sve osobe su ravnopravne u dobivanju zaposlenja, bilo u
okviru redovnog obavljanja posredničke uloge Zavoda, bilo u okviru sufinansiranja programa novog
zapošljavanja. Programi koje su provodili Federalni zavod i kantonalne službe zapošljavanja u 2011.
godini, a koji se dijelom, ili u cijelosti, odnose na zapošljavanje osjetljivih grupa su:
Program sufinansiranja zapošljavanja osoba sa invaliditetom i drugih teže zapošljivih grupa
nezaposlenih osoba,
Program zapošljavanja i samozapošljavanja povratnika,
Program zapošljavanja i samozapošljavanja Roma,
Projekat podrške mrežama za socijalnu sigurnost i zapošljavanje (SSNESP),
Projekat „Socijalna, poduzetnička i e-inkluzija žena 40+“.
Zapošljavanje invalida regulisano je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji, osposobljavanju i
zapošljavanju osoba s invaliditetom u Federaciji BiH (“Službene novine Federacije BiH", broj 9/10).
Ovim zakonom je uspostavljen Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalidnih osoba
Federacije BiH. Ova se institucija finansira iz Budžeta Federaciji BiH, sredstvima posebnog doprinosa
iz članova 18. i 19 Zakona, kao i sredstvima Federalnog zavoda za zapošljavanje u visini od 10 posto
sredstava planiranih njegovim finansijskim planom za aktivnu politiku zapošljavanja u tekućoj godini,
kao i novcem kantonalnih službi zapošljavanja od pet posto od visine planiranih sredstava za aktivnu
politiku zapošljavanja. Prvi Javni poziv za dodjelu sredstava za finansiranje i sufinansiranje programa
i projekata zapošljavanja Fond je objavio 10.11.2011. godine (850.000 KM).
REPUBLIKA SRPSKA
Članom 3. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti
propisano je da se nezaposlenim licima bez obzira na rasu, boju kože, pol, jezik, religiju, političko i
drugo mišljenje i opredjeljenje, etničku ili socijalnu pripadnost i porijeklo, imovinsko stanje, članstvo
ili nečlanstvo u sindikatu, političkoj organizaciji ili udruženju kao i stanje fizičkog ili mentalnog
zdravlja garantuje ravnopravnost ostvarivanjem prava na zapošljavanje. Istim članom je regulisano da
je u suprotnosti sa ovim zakonom svaka diskriminacija zasnovana na polu u procesu ponude
zapošljavanja, otvorenog oglasa, postupka ponude slobodnih radnih mjesta, radnog odnosa i otkaza
radnog odnosa. Zavod za zapošljavanje Republike Srpske je u 2011. godini posebnu pažnju usmjerio
na ciljne grupe koje čine mladi bez radnog iskustava i nacionalne manjine (Romi). Programi koje je
provodio Zavod za zapošljavanje Republike Srpske u 2011. godini, a koji se dijelom ili u cijelosti
odnose na zapošljavanje osjetljivih grupa su:
Projekat zapošljavanja pripravnika visoke i više stručne spreme,
Projekat podrške zapošljavanju Roma u Republici Srpskoj u 2011. godini,
Projekat podrške mrežama socijalne zaštite i zapošljavanje (SSNESP).
53
Zapošljavanje invalida regulisano je putem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji,
osposobljavanju i zapošljavanju invalida (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 54/09), kojim je
osnovan Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje invalida Republike Srpske. Sredstvima
Fonda u 2011. godini zaposleno je 223 invalidna lica.
BRČKO DISTRIKT BIH
Članom 5. Zakona o zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti obezbjeđuje se
jednakost svih onih koji traže zaposlenje, bez obzira na rasu, etničko porijeklo, boju kože, pol, jezik,
religiju, političko i drugo mišljenje i opredjeljenje, socijalnu pripadnost i porijeklo, imovinsko stanje,
članstvo ili nečlanstvo u Sindikatu i političkoj organizaciji. Najugroženije kategorije nezaposlenih lica
u Brčko distriktu BiH su lica starija od 50 godina, mladi sa niskom kvalifikacionom strukturom, lica sa
posebnim potrebama i nacionalne manjine (Romi). Zato Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH u
provodi posebne programe aktivnih mjera zapošljavanja namijenjene ovim grupama u cilju
zapošljavanja i poboljšanja njihove pozicije na tržištu rada. Programi koje je provodio Zavod za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH u 2011. godini, a koji se dijelom ili u cijelosti odnose na
zapošljavanje osjetljivih grupa su:
Program zapošljavanja pripravnika,
Program zapošljavanja lica starije starosne dobi,
Program zapošljavanja Roma.
VI. RADNA MOBILNOST U REGIJI I ULOGA AGENCIJE ZA RAD I ZAPOŠLJAVANJE
BOSNE I HERCEGOVINE
Politika Evropske unije prema zemljama regiona jugoistočne Evrope ima za cilj da ohrabri
potencijalne kandidate za ulazak u EU za uspostavljanje regionalnih integracija i podsticanje saradnje
između država u regionu. U tom cilju, Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je, u
saradnji sa entitetskim zavodima za zapošljavanje, inicirala nekoliko veoma važnih aktivnosti uz
učešće predstavnika iz oblasti rada i zapošljavanja zemalja regiona. Imajući u vidu ekonomsku krizu
koja je pogodila svjetsko tržište, potražnja stranih poslodavaca za radnom snagom iz Bosne i
Hercegovine veoma je smanjena. U zahtjevima koji se dostavljaju se traže uglavnom radnici
građevinske struke, metalci, ali i pojedinačni zahtjevi za određenim profilima koji su deficitarni i u
Bosni i Hercegovini. Bitno je istaći da se veliki broj građana iz Bosne i Hercegovine za posao u
inostranstvu javlja na oglase inostranih firmi u novinama, te da u privatnim aranžmanima odlaze na
rad u druge zemlje. Predstavnici Agencije su u 2011. godini učestvovali u pregovorima za
zaključivanje slijedećih međunarodnih ugovora o zapošljavanju sa Republikom Slovenijom,
Republikom Srbijom i Ruskom Federacijom i to:
- „Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Slovenije o
zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Sloveniji“,
- „Sporazum između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Srbije o
privremenom zapošljavanju državljana Bosne i Hercegovine u Republici Srbiji i državljana
Republike Srbije u Bosni i Hercegovini,
- ,,Sporazum između Vijeća ministara BiH i Vlade Ruske Federacije o zapošljavanju državljana
BiH u Ruskoj Federaciji i državljana Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.
U okviru Programa ferijalnog rada u SR Njemačkoj za 2011. godinu, u januaru 2011. godine
Agencija je dostavila Centralnom uredu za međunarodno posredovanje Savezne agencije za rad SR
54
Njemačke - ZAV-u, 165 prijava kandidata koji su zadovoljili potrebne uslove na dalju obradu. U
periodu od aprila do avgusta 2011. godine dostavljeno je ukupno 98 radnih ponuda (Stellenangebot)
poslodavaca iz SR Njemačke, ovjerenih od strane ZAV-a. U okviru prijavnog postupka za Program
ferijalnog rada u SR Njemačkoj za 2012. godinu, Agencija je, u saradnji sa entitetskim zavodima za
zapošljavanje i Zavodom za zapošljavanje Brčko Distrikta BiH, u decembru 2011. godine provela
testiranje prijavljenih kandidata iz poznavanja njemačkog jezika. Na javni poziv za učešće u programu
prijavilo se ukupno 256 kandidata. Od ukupnog broja prijavljenih, 198 kandidata su uspješno prošli
testiranje i dobili mogućnost prijave za ferijalni rad u SR Njemačkoj u 2012. godini.
Predstavnik Agencije je učestvovao kao član Pregovaračkog tima na pripremnim sastancima i
u prvoj rundi Pregovora o slobodnoj trgovini između BiH i država EFTA, u dijelu koji se odnosi na
poglavlje ”Trgovina i održivi razvoj”. U 2011. godini su završene tri runde pregovora i usaglašen je
dio sporazuma vezan za poglavlje ”Trgovina i održivi razvoj”, gdje su svoju saglasnost na predloženi
tekst putem Ministarstva civilnih poslova dali i predstavnici resornih entitetskih ministarstava i Brčko
Distrikta BiH.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine je u 2011. godini zaprimila i proslijedila
entitetskim zavodima za zapošljavanje i Zavodu za zapošljavanje Brčko Distrikta Bosne i
Hercegovine, na realizaciju zahtjeve firmi iz slijedećih zemalja za zapošljavanje ukupno 267 radnika, i
to:
- Republika Slovenija – 8 zahtjeva za 78 radnika;
- Republika Crna Gora - sezonska ponuda – 152 upražnjena sezonska radna mjesta;
- Savezna Republika Njemačka – 3 zahtjeva za 28 radnika,
- Republika Turska – 1 zahtjev – 1 radnik,
- Republika Austrija - 1 zahtjev – 8 radnika.
Zapošljavanje stranaca u Bosni i Hercegovini
U skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, oblast rada i zapošljavanja, pa tako i zapošljavanje
stranaca u Bosni i Hercegovini, povjerena je na nadležnost entitetima, koji su pravno regulisali ovu
oblast posebnim zakonima. Na nivou Bosne i Hercegovine, Zakonom o kretanju i boravku stranaca i
azilu („Sl.glasnik BiH“, broj 36/08.), okvirno su regulisani uslovi i način boravka stranaca u Bosni i
Hercegovini po osnovu rada, dok su zakonska riješenja oko zapošljavanja stranaca na nivou entiteta i
Brčko Distrikta BiH. U Bosni i Hercegovini u 2011. godini ukupno je izdato 2.607 radnih dozvola
stranim državljanima, od čega je u Federaciji Bosne i Hercegovine izdato 1.232 dozvole, u Republici
Srpskoj 1.096 i u Brčko distriktu BiH 279 radnih dozvola.
Tabela 36. Pregled izdatih radnih dozvola stranim državljanima u Bosni i Hercegovini,
entitetima i Brčko distriktu BiH u 2011. godini po kvalifikacionoj strukturi
Bosna i Hercegovina
Federacija BiH
Republika Srpska
Brčko distrikt BiH
NKV
PKV
KV
104
145
292
10
20
671
43
57
4
112
29
4
109
84
99
6
4
0
5
15
0
302
214
155
55
VKV
NSS
SSS
VŠS
VSS
Ukupno:
102 1.263
2.607
46
54
2
609
639
15
1.232
1.096
279
Tabela 37. Pregled izdatih radnih dozvola stranim državljanima u Bosni i Hercegovini, entitetima i Brčko distriktu BiH u 2011. godini po zemljama porijekla
R.B.
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
45
46
47
48
49
50
51
52
53
54
55
56
57
58
59
60
61
62
63
64
65
66
DRŽAVA
BIH
Albanija
Argentina
Australija
Austrija
Belgija
Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija
Bjelorusija
Brazil
Bugarska
Centralna Afrička Republika
Crna Gora
Češka Republika
Danska
Dominikanska Republika
Egipat
Francuska
Gana
Grčka
Gruzija
Hrvatska
Indija
Indonezija
Irak
Iran (Islamska Republika)
Irska
Italija
Izrael
Jordan
Južna Afrika
Kina (uključujući Hong Kong i Makau)
Kirgistan
Koreja, Republika
Kuvajt
Libanon
Libijska Arapska Džamahirija
Litvanija
Mađarska
Malezija
Mongolija
Nepal
Nigerija
Nizozemska
Norveška
Njemačka
Pakistan
Palestinska teritorija (Zapadna obala i Pojas Gaze)
Poljska
Portugal
Rumunija
Ruska Federacija
Saudijska Arabija
Senegal
Singapur
Sirijska Arapska Republika
Sjedinjene Američke Države
Slovačka Republika
Slovenija
Somalija
Srbija, uključujući Kosovo/UNSCR 1244
Španija
Švedska
Tajland
Turska
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ukrajina
Uzbekistan
Ukupno:
56
FBIH
RS
BDBIH
5
1
10
52
2
50
6
2
2
1
87
6
1
2
11
11
2
3
1
208
23
4
2
16
1
60
2
5
2
392
1
1
6
1
5
23
3
3
1
2
1
14
1
65
1
1
7
1
11
103
9
1
1
7
10
12
76
2
918
4
5
1
327
7
5
1
5
0
4
41
1
36
0
1
2
0
51
2
0
0
10
8
0
2
1
152
21
4
2
14
1
20
0
5
2
93
1
1
6
1
5
0
2
3
0
2
0
9
0
52
1
1
4
1
4
7
9
1
1
3
7
6
47
0
265
3
5
0
300
5
1
1
0
1
6
9
1
10
6
1
0
1
26
4
1
2
1
3
2
1
0
48
2
0
0
2
0
38
2
0
0
118
0
0
0
0
0
23
1
0
0
0
1
5
1
11
0
0
3
0
7
96
0
0
0
0
3
4
29
2
616
1
0
1
1
2
4
0
0
0
0
2
0
4
0
0
0
0
10
0
0
0
0
0
0
0
0
8
0
0
0
0
0
2
0
0
0
181
0
0
0
0
0
0
0
0
1
0
0
0
0
2
0
0
0
0
0
0
0
0
0
4
0
2
0
0
37
0
0
0
26
0
0
0
2.607
1.232
1.096
279
U Federaciji BiH, Zakonom o zapošljavanju stranaca (“Službene novine Federacije BiH”, broj
8/99), utvrđeni su način i uslovi zapošljavanja stranog državljanina i lica bez državljanstva za područje
Federacije Bosne i Hercegovine. Radna se dozvola izdaje strancu pod uslovom da ima odobrenje za
stalno nastanjenje ili privremeni boravak u Federaciji BiH i da u evidenciji službe za zapošljavanje
među nezaposlenim licima nema lica koje ispunjavaju uslove koje poslodavac zahtijeva za sklapanje
ugovora o radu ili ugovora o obavljanju privremenih i povremenih poslova. Radi lakšeg prevazilaženja
spornih pitanja koja nastaju zbog neusklađenosti Zakona o zapošljavanju stranaca Federacije Bosne i
Hercegovine i Zakona o kretanju i boravku stranaca i azilu Bosne i Hercegovine, u saradnji sa
Međunarodnom finansijskom korporacijom (IFC) – Grupacijom Svjetske banke, a u okviru projekta
„Jačanje konkurentnosti na različitim nivoima BiH“, provedene su odgovarajuće aktivnosti za
olakšavanje generiranja ulaganja i unapređenja privatnog sektora i poslovnog okruženja. S tim u vezi
oformljena je radna grupa koja je izradila jednoobraznu i pojednostavljenu Proceduru za izdavanje
radnih dozvola strancima, a u skladu sa preporukama Vlade Federacije BiH iz Izvještaja o
implementaciji Projekta regulatorne reforme. Time su javne službe za zapošljavanje u Federaciji BiH
dale značajan doprinos uklanjanju administrativnih prepreka za strana ulaganja.
Zakonom o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva u Republici Srpskoj
("Službeni glasnik Republike Srpske", broj: 24/09 i 117/11) regulisano je zapošljavanje stranih
državljana i lica bez državljanstva, odnosno izdavanje radnih dozvola stranim državljanima u
Republici Srpskoj, dok je Zakonom o kretanju i boravku stranaca i azilu ("Službeni glasnik Bosne i
Hercegovine broj:36/08) između ostalog definisano izdvanje radnih dozvola, kvote i izuzeci. U 2011.
godini stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zapošljavanju stranih državljana i
lica bez državljanstva. Izmjene zakona odnose se na dokumentaciju koja se prilaže uz zahtjev, tačnije
precizirano je koji organ može izdati ljekarsko uvjerenje i ovjereti kopiju pasoša, a takođe je propisano
da stranci sa odobrenim stalnim boravkom u BiH, stranci sa odobrenom međunarodnom zaštitom i
stranci sa odobrenom privremenom zaštitom imaju pravo na rad u Republici Srpskoj kao i njeni
građani, bez obaveze pribavljanja radne dozvole. Na ovaj način u potpunosti je izvršeno usklađivanje
Zakona o zapošljvanju stranih državljana i lica bez državljanstva Republike Srpske sa Zakonom o
kretanju i boravku stranaca i azilu BiH. Na zahtjev poslodavca koji zapošljava radnika radnu dozvolu
u obliku rješenja izdaje filijala Zavoda nadležna prema sjedištu poslodavca, nakon provjere da li na
evidenciji nezaposlenih ima lica koje traži poslodavac i na osnovu utvrđene kvote radnih dozvola u
Republici Srpskoj. Filijala Zavoda ne može izdati radnu dozvolu ako na evidenciji nezaposlenih ima
nezaposlenih lica odgovarajuće stručne spreme, koja ispunjavaju uslove tražene zahtjevom. Stranim
ulagačima ili osnivačima privrednog društva, odnosno preduzećima sa sjedištem u Republici Srpskoj,
Zavod izdaje radnu dozvolu bez obzira da li na evidenciji nezaposlenih ima lica koja ispunjavaju
uslove tražene zahtjevom za izdavanje radne dozvole.
U Brčko distriktu BiH, Zakonom o zapošljavanju stranaca Brčko distrikta BiH (“Službeni
glasnik Brčko distrikta Brčko distrikta” broj 15/09.,19/09.), predviđeno je da izdavanje radnih dozvola
pređe u nadležnost Zavoda za zapošljavanje Brčko distrikta BiH. Zakonom je definisano da Zavod za
zapošljavanje Brčko distrikta BiH ne može izdati stranom državljaninu radnu dozvolu ako na
evidenciji nezaposlenih lica u Brčko distriktu BiH ima lica koja ispunjavaju uslove koje zahtijeva
poslodavac.
Sistem informisanja o mogućnosti zapošljavanja u Bosni i Hercegovini iz godine u godinu se
sve više razvija. Nezaposlena lica informacije o novim radnim mjestima traže, osim u biroima službi
zapošljavanja, u sredstvima javnog informisanja, putem lične neposredne komunikacije i putem
57
privatnih agencija za zapošljavanje. Kada vršimo analizu ravnopravnosti nastupa javnog i privatnog
sektora na tržištu rada i u tom pravcu posmatramo normativni i institucionalni okvir moramo poći od
činjenice postojanja u ovoj oblasti raspodjele ustavnih nadležnosti između države, entiteta i distrikta, a
u FBiH između entiteta i kantona. I u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj se od 2008. godini kroz
zakonske i podzakonske akte radi na na unapređenju okvira za aktivnije učešće privatnog sektora u
posredovanju u zapošljavanju.
Tabela 38. Pregled zakonske i podzakonske regulative u oblasti rada privatnih agencija za
zapošljavanje u Bosni i Hercegovini
Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba
(„Sl. novine Federacije BiH“, br.55/00;41/01;22/05;9/08).
Federacija
BiH
Uredba o privatnim agencijama za posredovanje u zapošljavanju (“Sl.novine
Federacije BiH“, br.28/09).
Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti („Sl.
glasnik Republike Srpske”, br.30/10).
Republika
Srpska
Pravilnik o uslovima koje moraju ispunjavati pravna i fizička lica koja se bave
poslovima posredovanja u zapošljavanju („Sl. glasnik Republike Srpske”
br.93/10).
Na temelju podataka o registraciji,a prema posljednjim dostupnim podacima, u BiH je sredinom
2010. godine registrovano 23 privatnih agencija, koje su posredovanje u zapošljavanju prijavile kao
svoju osnovnu ili sporednu djelatnost. Interesantno je naglasiti da su unutar ove kategorije svrstane i
bivše studentske zadruge/servisi, koje obavljaju djelatnost posredovanja u povremenom zapošljavanju
studenta. Ukoliko njih izuzmemo sa liste klasičnih posrednika u zapošljavanju, kojima oni i ne
pripadaju, konačan broj privatnih agencija u BiH je 19. Međutim, u punom kapacitetu samo nekoliko
privatnih agencija radi poslove posredovanja u zapošljavanju kao primarnu aktivnost. Te agencije
posjeduju i odgovarajuće web portale, kao što su: www.posao.ba, www.agencijaspektar.com,
www.boljiposao.ba, www.prviposao.ba, www.pokreniposao.ba, gdje nezaposleni mogu naći
informacije o ponudi poslova u Bosni i Hercegovini, kreirati svoju biografiju (CV) i gdje poslodavci
mogu istaknuti potrebu za radnom snagom.
Takođe, na web stranicama Federalnog zavoda za zapošljavanje (www.fzz.ba) i Zavoda za
zapošljavanje Republike Srpske (www.zzrs.org) takođe je uvedena opcija on line ponude poslova, dok
je u toku uvođenje istog servisa i Zavodu za zapošljavanje Brčko distrikta BiH (www.zzzbrcko.org).
Kao i prethodnih godina, Federalni zavod je i u 2011. godini nastavio objavljivati oglase o
slobodnim radnim mjestima posredstvom svoje internet stranice, što je nezaposlenim osobama
predstavljalo olakšanje u nastojanju da se kvalitetno i pravovremeno informišu o mogućnostima
zapošljavanja. Objavljen je 1.841 oglas, kojim je iskazana potreba za zapošljavanjem 3.192 izvršioca
različitog profila. Najviše slobodnih radnih mjesta je oglašeno u oblastima komercijale/prodaje (434),
državne službe (374) i ekonomije/finansija (334). Kada je riječ o uvjetima za zapošljavanje,
poslodavci su najviše zahtijevali odgovarajuću stručnu (školsku) spremu (1.421), radno iskustvo (753)
i poznavanje rada na računaru (610), dok su nešto manje tražili vozačku dozvolu i poznavanje stranog
jezika.
58
Vrlo značajnu ulogu u realizaciji funkcije informisanja imao je i novi veb portal Zavoda za
zapošljavanje Republike Srpske, koji je otvoren početkom 2011.godine. Jedna od značajnih aktivnosti
u ovome dijelu svakako se odnosila na objavljivanje slobodnih radnih mjesta. U 2011. godini
objavljen je 3.551 oglas za 5.752 slobodna radna mjesta. Najveći broj oglasa dostavili su poslodavci iz
oblasti obrazovanja 1.445, iz oblasti komercijale i prodaje 495, državne službe i uprave 326,
ekonomije i finansija 237, administrativne i slične usluge 142, zdravstva 138, informatike i
programiranje 115, elektrotehnike i mašinstva 103, turizma i ugostiteljstva 101, medija i marketinga
86, biotehnologije i farmacije 73, građevinarstva 56, bankarstva 48, telekomunikacija 41, prerade i
obrade drveta 38, hemijske i prehrambene industrije 33, arhitekture 24, energetike 23, geologije i
metalurgije 19, konsaltinga, savjetodavnih usluga 11, istraživačkog rada i nauka 3. Prema stepenu
obrazovanja najveći broj oglasa odnosio se na lica sa visokom stručnom spremom 2.755, srednjom
stručnom spremom 680 i višom stručnom spremom 148. U većini oglasa kao jedan od uslova za
zasnivanje radnog odnosa traženo je radno iskustvo najmanje godinu dana. Takođe kao uslov za
zasnivanje radnog odnosa traženo je poznavanje rada na računaru (1.322 oglasa), poznavanje stranog
jezika (854) i posjedovanje vozačke dozvole (523).
VII. REZIME NAJVAŽNIJIH ZAKLJUČAKA O POLITIKAMA ZAPOŠLJAVANJA I
PRIJEDLOG MJERA KOJE JE POTREBNO PREDUZETI
Obaveze koje proističu iz ispunjenja uslova za prijem Bosne i Hercegovine u Evropsku
uniju, zahtjevaju povećanje efikasnosti i smanjenje upravnog aparata i administracije, što će
neminovno tražiti i reorganizaciju zavoda i službi za zapošljavanje. Problem implementacije evropskih
i svjetskih standarda posebno je važan za oblast zapošljavanja, počev od evidentiranja i statističke
obrade podataka o zaposlenosti i nezaposlenosti, informisanja o mogućnostima i uslovima zaposlenja,
uključivanja nezaposlenih lica u neke od mjera aktivne politike zapošljavanja, posredovanja u
zapošljavanju,ostvarivanja prava po osnovnu nezaposlenosti, a sve kroz implementaciju konvencija
Međunarodne organizacije rada i svih drugih konvencija i povelja o ljudskim pravima.
Nažalost, očekivanja su da će i u 2012. godini biti potrebno obezbijediti znatna sredstva za
materijalnu i socijalnu sigurnost nezaposlenih lica, ali da bi se zadržala razvojna funkcija javnih službi
za zapošljavanje u Bosni i Hercegovini kao uticajnog faktora na tržištu rada, dio sredstava će se
usmjeriti na realizaciju mjera aktivne politike zapošljavanja teško zapošljivih kategorija nezaposlenih
lica.
U dosadašnjim aktivnostima, Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni
zavod za zapošljavanje i kantonalne službe zapošljavanja, Zavod za zapošljavanje Republike Srpske i
Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH su dali akcenat na preduzimanje mjera u cilju boljeg
funkcionisanja tržišta rada na cijelom prostoru Bosne i Hercegovine i većoj saradnji u regionu, a
prvenstveno ispunjavanju obaveza oko uključenja Bosne i Hercegovine u EU.
U kontekstu novih izazova koji se očekuju na tržištu rada, predlaže se nadležnim
institucijama u Bosni i Hercegovini da i dalje unaprijeđuju sljedeće aktivnosti:
-
Nastaviti aktivnosti na uspostavljanju Ekonomsko-socijalnog savjeta na nivou Bosne i
Hercegovine;
59
-
Nastaviti aktivnosti na reformi obrazovnog sistema s ciljem prilagođavanja sadašnjim i budućim
potrebama tržišta rada;
-
Unaprijediti sistem statističkih indikatora tako što će se koristiti međunarodna klasifikacija i
metode;
-
Nastaviti aktivnosti na smanjivanju svih vidova diskriminacije na tržištu rada;
-
Pristupiti izmjenama postojećih zakonskih rješenja kojima bi se zavodi i službe zapošljavanja
oslobodili socijalnih funkcija;
-
Nastaviti dalje jačanje kadrovskih kapaciteta i modernizaciju javnih institucija iz oblasti rada,
zapošljavanja i socijalne sigurnosti;
-
Bolje definisati ciljne grupe u svrhu preduzimanja mjera za stimulisanje zapošljavanja;
-
Promovisati programe kojima se pospješuje mobilnost radne snage na cijeloj teritoriji BiH;
-
Jačati ulogu i uticaj relevantnih partnera na tržištu rada (sindikat-poslodavci-vlada) u rješavanju
problema u oblasti zapošljavanja;
-
Unaprijediti saradnju sa zavodima za zapošljavanje zemalja EU i jugoistočne Evrope, sa
Međunarodnom organizacijom rada (MOR), WAPES-om, Delegacijom Evropske unije u BiH,
Stalnim visokim komitetom Savjeta Evrope i Savjetom za regionalnu saradnju.
Agencija za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za zapošljavanje, Zavod
za zapošljavanje Republike Srpske i Zavod za zapošljavanje Brčko distrikta BiH imaju dobru
međusobnu saradnju. Osoblje zaposleno u ovim službama dobro sarađuje i kontinuirano se obrazuje
kroz provođenje zajedničkih projekata, seminara, radionica, stručnih predavanja i studijskih posjeta.
To omogućuje primjenu evropskih i svjetskih standarda u oblasti rada i zapošljavanja, koji neminovno
zahtijevaju poboljšanje kvalifikacione strukture zaposlenih u službama za zapošljavanje, ali i
neprekidno obrazovanje uz rad, te pripremu i održavanje seminara na raznim nivoima i o
najaktuelnijim temama.
Pošto se Bosna i Hercegovina nalazi na svom putu uključenja u Evropsku uniju, očekujemo još
veću stručnu i tehničku pomoć međunarodnih institucija i organizacija u cilju harmonizacije tržišta
rada u BiH sa standardima EU.
*
*
*
60
*
*