48/2014
3. prosinca 2014.
Hrvatski Caritas pokrenuo 12. humanitarnu
božiænu akciju "Za 1000 radosti"
Caritas poziva hrvatske tvrtke i graðane, Vladu
Republike Hrvatske, jedinice lokalne uprave i
samouprave, ustanove i udruge na ukljuèenje u akciju
pod geslom "Sve je moguæe!" namijenjenu prikupljanju
pomoæi za najsiromašnije obitelji u Hrvatskoj, koje
teško same nose životne terete oskudice, bolesti,
osamljenosti, nezaposlenosti, zaduženosti
Evanðelje - prorokovanje - nada
Molitvenim bdjenjima i sveèanim misnim slavljima u
opæoj Crkvi otvorena Godina posveæenoga života Oèekujem da "probudite svijet" jer je proroštvo glavno
obilježje posveæenoga života, poruèio Sveti Otac
redovnicima i redovnicama - Cjeloviti tekst
Apostolskoga pisma donosimo u rubrici Dokumenti
"Josip Kunkera i prošlost èaglinskog kraja"
U Požegi prireðen meðunarodni simpozij u povodu
100. obljetnice roðenja sveæenika, arheologa i
povjesnièara koji je najveæi dio života proveo u župi
Ruševo
Papa Franjo u Turskoj
U središtu Papina šestoga inozemnog putovanja bila je
proslava svetkovine sv. Andrije s patrijarhom
Bartolomejom I. u Istanbulu, s kojim je potpisao i
zajednièku izjavu u kojoj se istièe opredjeljenost za
ekumenizam, mir i dijalog s islamom
Domovinske vijesti
Školske sestre franjevke proslavile 50. obljetnicu dolaska u Zagreb i
župu Svete obitelji
Klasièna gimnazija Ivan Pavao II. dobitnik nagrade Grada Zadra
Sastanak Odbora HBK za mlade
70. obljetnica muèenièke smrti župnika don Iva Jelinoviæa i ostalih
Konavljana
Interkonfesionalna koordinacija zagrebaèke regije
Rijeka: 550. obljetnica crkvice Sv. Katarine i 40. obljetnica osnutka
župe sv. Luke
Stanovnicima poplavljenih podruèja 7,3 milijuna kuna
Èovjeka se ne smije siliti da radi protiv svoje savjesti
Ðakonsko reðenje u župi Gospe od Blagovijesti u Milni
18. dani duhovne glazbe Cro patria 2014.
Ðakonsko reðenje u Puli
Prva kapelica danonoænog euharistijskog klanjanja otvorena u Rijeci
Proslavljen Obiteljski dan Varaždinske biskupije
Sportaši na misi zahvalnici u Sesvetskim Selima
Nuncij D'Errico posjetio franjevke
Crkva u Hrvata
Proslavljena 20. obljetnica kardinalske službe mons. Puljiæa
Duhovne vježbe za sveæenike u Petrovaradinu
Ðakonsko reðenje u Sarajevu
Slavlje u HKM Offenbach
Inozemne vijesti
Svjetski kongres o pastoralu selilaca
Proslavljeno 20 godina djelovanja Radio Ognjišèa
Turski tisak uz Papin pohod istièe mir i jedinstvo
Prilog dokumenti
Crkva putnica prema Kraljevstvu nebeskom
Domovinske vijesti
ika
Domovinske vijesti
Školske sestre franjevke proslavile 50. obljetnicu dolaska
u Zagreb i župu Svete obitelji
Zagreb, 23.11.2014. (IKA) - Obilježavanje 50. obljetnice
dolaska Školskih sestara franjevki Krista Kralja Bosanskohrvatske provincije u Zagreb i župu Sv. obitelji (1964–2014)
održano je na dan kada Družba slavi svoga naslovnika,
svetkovinu Krista Kralja, sveèanom euharistijom 23.
studenoga u crkvi Svete obitelji te druženjem sa župljanima i
gostima u župnom dvorištu i sestarskoj kuæi.
Euharistijsko slavlje predvodio je provincijal Hrvatske
franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda fra Ilija Vrdoljak u
koncelebraciji sa župnikom Ivicom Zlodijem, fra Jurom
Šarèeviæem, predsjednikom HKVRPP-a i provincijalom
Hrvatske kapucinske provincije, provincijalom Hrvatske
salezijanske provincije don Pejom Orkiæem, moderatorom
Nadbiskupskoga duhovnog stola mons. Nedjeljkom
Pintariæem, prijašnjim župnicima, kapelanima, kao i
sveæenicima predstavnicima svojih zajednica s kojima su
sestre imale dugogodišnju sestrinsku suradnju.
Uz provincijsku predstojnicu s. Ivanku Mihaljeviæ i veliki
broj sestara te redovnièke zajednice slavlju su nazoèile i
franjevke Splitske i Mostarske provincije, te predstavnice
drugih redovnièkih zajednica uz brojne uzvanike, prijatelje i
dobroèinitelje.
Fra Ilija je u propovijedi istaknuo važnost svjedoèenja i
naviještanja Gospodina, našega Kralja i Pastira. Ova nas
svetkovina poziva na zahvalnost Gospodinu za godinu koja
je protekla. Ona nas ujedno hrabri da je naš zemaljski hod,
naša povijest, praæena Božjom rukom i ljubavlju, rekao je fra
Ilija te se osvrnuo na život i djelovanje sestara u Zagrebu i
šire. Spomenuo se nemjerljive važnosti djelovanja koje su
sestre ugradile u crkveni i redovnièki prostor. Uloga koju je
Providnost dodijelila sestrama ima svoje duboko znaèenje i
ona znakovito, poput mosta, povezuje jedinstvo naše Crkve
u služenju našemu narodu, kako u BiH, tako i u Hrvatskoj",
istaknuo je fra Ilija, te dodao: "Dok nam kroz sjeæanje
prolaze mnoge sestre kojih više nema meðu nama, one koje
su ih zamijenile nastavljaju ovaj sveti hod svoje provincije i
poslanje kojim ih je oplemenio sv. Franjo pozvavši ih da
budu glasnice Velikoga Kralja u širenju njegova evanðelja,
noseæi u svom srcu ljubav Majke kojoj su posvetile svoju
Provinciju".
Rijeè pozdrava svim nazoènima uputila je provincijska
predstojnica s. Ivanka, naglasivši kako je to slavlje prigoda
da se sestre s poštovanjem i zahvalnošæu spomenu svih
sestara koje su im prethodile kao i svih dobroèinitelja koje
im je Providnost darovala kako bi život prenosile i pisale
pedesetogodišnju povijest svoje redovnièke zajednice na
ovim prostorima. Biti blizu djeci, mladima, roditeljima
siromasima i svim potrebitima u ovoj župi, u isto vrijeme
hvaliti Boga molitvom i pjesmom zajedno sa župnom
zajednicom, doživljavamo kao darovani put za rast u vjeri,
kazala je s. Ivanka. Uime sestara darovala je župnoj
zajednici misnicu s motivom Svete obitelji, rad sestara, dok
je župnik vlè. Zlodi uz èestitku i zahvalu sestrama, uime
župljana, darovao sliku s motivom Anðela nježnosti, dobrote
i blagosti, rad župljanke slikarice Edite Glavurtiæ.
Slavlje je nastavljeno u prostorijama samostana Naviještenja
Gospodinova u Držiæevoj ulici. Zajednièki objed, uz
razgovor i pjesmu, završio je u kasnim popodnevnim satima
prelistavajuæi Brošuru "Dar novih poèetaka" te fotogaleriju
koje su sestre priredile za tu prigodu.
2
3. prosinca 2014. broj 48/2014
Osijek: Koncert fra Zvonka Marije Pšaga uoèi Godine
posveæenog života
Osijek, 23.11.2014. (IKA) - Unatoè teškoj pokretljivosti u
91. godini života fra Zvonko Marija (Mirko) Pšag održao je
orguljski koncert "Posebne zahvale", uoèi Godine
posveæenoga života, na nedjelju Krista kralja 23. studenoga
u kapucinskoj crkvi Sv. Jakova u Osijeku. Nakon veèernjeg
euharistijskog slavlja fra Krešimir Borkoviæ pozvao je
vjernike na iznimni koncertni ugoðaj kojeg je, bolesti
usprkos, priredio najstariji glazbenik, hrvatski skladatelj i
kapucin u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji, želeæi na taj
naèin zahvaliti Trojedinom Bogu i BDM za služenje u svojoj
šezdeset petoj obljetnici sveæeništva (zaredio ga u
samostanskoj crkvi Dubrava zagrebaèka 16. travnja 1950.
biskup Josip Lach).
Repertoar je, kao i prigodom svoga roðendanskog koncerta
20. srpnja u Osijeku, Pšag otvorio skladbom o. Anzelma
Canjuge, kazavši kako mu je bio uzoriti uèitelj te je odsvirao
skladbu "Ljiljane bijeli" na korskim orguljama postavljenim
1871. godine. U jednosatnom nastupu orguljaš je podsjetio
na 200. obljetnicu roðenja G. Verdija i R. Wagnera èije je
skladbe, "Zbor Hebreja" i "Svadbenu pjesmu" iz opera
Nabucco i Lohenrin, uspješno odsvirao, a publika je
poslušala i druge autore duhovne glazbe te "Pjesmu zahvale"
koju je Pšag uglazbio na tekst Psalma 116. Koncert su
pjevanjem na koru uvelièale s. Kaja Ljubas i s. Slavica
Tubak, redovnice Družbe Marijinih sestara èudotvorne
medaljice.
Klasièna gimnazija Ivan Pavao II. dobitnik nagrade
Grada Zadra
Za zapažene uspjehe i rezultate postignute u podruèju
odgoja i obrazovanja
Zadar, 24.11.2014. (IKA) - Klasièna gimnazija Ivan Pavao
II. Zadar dobitnik je nagrade Grada Zadra dodijeljene joj u
sklopu proslave Dana Grada Zadra koji se obilježavaju
višetjednom sveèanošæu nizom znanstvenih, kulturnih i
sportskih dogaðanja. Tu je odluku donijelo Gradsko vijeæe
grada Zadra na svojoj 11. sjednici održanoj 14. studenoga.
Klasièna gimnazija dobila je Nagradu Grada Zadra za
zapažene uspjehe i postignute rezultate u podruèju odgoja i
obrazovanja.
Škola baštini tradiciju Nadbiskupske klasiène gimnazije
djelatne gotovo tri stoljeæa, nekad u sklopu zadarskog
sjemeništa Zmajeviæ. Pouèila je generacije hrvatskih
sveæenika i intelektualaca iz svih hrvatskih nad/biskupija. Od
1991. g. Gimnazija je verificirana kao javna škola. Školske
godine 1997./98. u nju se upisuje pri vanjski uèenik. Njena
nova povijesna stranica zapoèinje u svibnju 2005. g.
blagoslovom nove školske zgrade i rješenjem Ministarstva
prosvjete i sporta o preimenovanju u Klasiènu gimnaziju
Ivana Pavla II. Zadar.
Školu pohaða 220 uèenika u èetiri razreda, svaki ima po dva
odjeljenja. Dvadeset i jedan predmet u gimnaziji pouèava 27
profesora. Uz ravnatelja, knjižnièarku i pedagoginju,
zaposleno je još šest djelatnika. Djelujuæi pod geslom
"Zajedno stvarajmo bolji svijet". S atributima prihvatljiva,
atraktivna i zahtjevna, "cilj djelovanja gimnazije nije samo
predavanje znanja uèenicima, što ih èini dobrim tehnièarima,
a ne i kreatorima, nego i osposobljavanje da ga pravilno
primjene, što se postiže usvajanjem moralnih vrijednosti
kroz odgoj", poruèuje ravnatelj Joso Kokiæ. Gimnazijalci su
ika
na državnim natjecanjima osvojili nagrade iz mnogih
predmeta i raznih aktivnosti, kojima ta škola obiluje u
izvannastavnom programu. Uz nastavu na terenu i pohode
znaèajnim mjestima u domovini i svijetu, u školi djeluju
karitativno kreativne radionice, kao Amfora, promièu
glagoljicu, dnevno se slavi misa u kapeli u gimnaziji,
održavaju se duhovne obnove i susreti. Izdaju školski list
"Bolji svijet" i suraðuju i sa školama izvan Hrvatske.
Gimnazija unaprjeðuje kvalitetu odgojno-obrazovnog rada,
odnos uèenik-roditelj-škola, kulturno, javno i humanitarno
djeluje. U gimnaziji djeluje školski fond Gorušièino zrno
kojim uèenici materijalno pomažu uèenike slabijeg
imovinskog stanja u vrijeme srednje škole i studija. Time
gimnazija pokazuje kako se katolièka škola oslanja na
ljudsku dobrotu i darežljivost, da iz malenog zrna nastaje
veliko stablo koje raste i za druge. Klasièno obrazovanje,
uvid u temelje antièke civilizacije èiji se utjecaj proteže do
danas nije zaboravljena prošlost nego prilog razumijevanju
sadašnjosti i jasnijem pogledu na buduænost, poruèuju
klasièari. Odnosom klasiènog i suvremenog, starog i novog,
gimnazija poštuje naèelo "Uèimo za život, a ne za školu".
Škola je suvremena i po uporabi E-dnevnika, meðu prvima u
Hrvatskoj.
U Zadru su ti gimnazijalci prepoznatljivi kao pomoæ na koju
se mogu osloniti mnoge ustanove: caritas u volontiranju i
pouci djece u potrebi, Hrvatska katolièka udruga
medicinskih sestara i tehnièara Zadar u pomoæi i pohodu
pacijenata bolesnika i štiæenika domova te niz drugih
plemenitih djela koje samozatajno èine. "Cilj svih naših
nastojanja je uspjeh i zadovoljstvo uèenika, ali i da se
osjeæajmo kao obitelj, zajednica povezana ljubavlju, radom i
vjerom u zajednièki uspjeh, u ostvarenje poslanja škole.
Ponosni smo na postignute uspjehe, na rezultate državne
mature i upise naših uèenika na više škole i fakultete.
Ponosni smo što se naši nastavnici profesionalno
usavršavaju kako bi odgovorili izazovima odgojnoobrazovnog rada današnjice. Ponosni smo što raznim
oblicima suradnje s roditeljima potièemo roditeljsku
odgovornost u odgoju i obrazovanju djece. Ponosni smo što
škola suraðuje s društvenom zajednicom i brojnim
institucijama važnim za naš rad" poruèuje ravnatelj Kokiæ,
koji je uime polaznika i djelatnika gimnazije primio nagradu
na blagdan sv. Krševana, na sveèanosti dodjele nagrada
zaslužnim pojedincima i ustanovama u Hrvatskoj kazališnoj
kuæi Zadar, 24. studenoga. "U gimnaziji se stjeèe cjelovita,
katolièka slika sklada i jedinstva vjere i kulture života u
svjetlu otajstva stvaranja u Kristu. Jedino u Kristu
prepoznajemo puninu istine o èovjeku. Crkva božanskim
svjetlom vjere i snagom Duha Svetoga kritièki preispituje i
vrednuje sva mišljenja, stavove, poglede, prakse, trendove.
U tom vrednovanju dobro odvaja od zla, istinu od laži.
Dobro i istinu zadržava, ma odakle dolazili, a zlo i laž
odbacuje, bez obzira tko ih zastupa, promièe i zagovara",
poruèuje mons. Kokiæ. Istièe da je posebnost gimnazije
stvaranje ozraèja prožetog duhom evanðeoske slobode, a
snagom svoga poslanja izgraðuju intelektualne, spoznajne,
emocionalne, kulturne, tehnièke, estetske, društvene,
moralne i duhovne kvalitete mladih, kako bi odgovorili
zahtjevima osobnog i društvenog života u povijesnodruštvenim okolnostima. Zadarska nadbiskupija je izrazila
ponos i èestitala gimnaziji na njenom djelovanju kojim
marljivo odgajaju hrvatske naraštaje te su odoljeli kušnjama
teških vremena u prošlosti.
.
Domovinske vijesti
Sastanak Odbora HBK za mlade
Poèetkom iduæe godine utvrdit æe se okvirni program i
hodogram aktivnosti za Susret hrvatske katolièke mladeži
(SHKM) u Vukovaru 2017. godine
Zagreb, 24.11.2014. (IKA) - Redoviti sastanak Odbora
HBK za mlade, na kojem je sudjelovalo dvadesetak
povjerenika za mlade iz nad/biskupija i redovnièkih
zajednica, na èelu s predsjednikom Odbora zagrebaèkim
pomoænim biskupom Mijom Gorskim, održan je u
ponedjeljak 24. studenoga u prostorijama HBK u Zagrebu.
Na sastanku je prvi put sudjelovao novi povjerenik za mlade
Rijeèke nadbiskupije don Velimir Martinoviæ. Razgovaralo
se o Uskrs festu 2015. i novim modelima organizacije toga
festivala. Bilo je rijeèi i o temeljnoj formaciji animatora
programa "Mladi za mlade" koja æe biti održana za
Ðakovaèko-osjeèku, Rijeèku, Dubrovaèku, Varaždinsku,
Bjelovarsko-križevaèku i Gospiæko-senjsku nad/biskupiju.
Svi datumi održavanja škola animatora su na službenim
mrežnim stranicama Ureda HBK za mlade.
Svi mladi koji su završili temeljnu formaciju animatora
mogu sudjelovati na opæoj specijalizaciji animatora, uz uvjet
da se prijave Povjerenstvu za pastoral mladih svoje
nad/biskupije. Opæa specijalizacija animatora održavat æe se
od 4. do 11. sijeènja 2015. godine u Dubrovniku.
Na sastanku je podneseno izvješæe o posljednjem susretu
specijalizacije animatora instruktora održanom od 17. do 19.
listopada. Susret je organizirao Ured za mlade Hrvatske
biskupske konferencije u suradnji sa Salezijanskom obitelji.
Dvadeset i dvoje mladih iz Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije,
Šibenske, Gospiæko-senjske i Dubrovaèke biskupije, kao i iz
Vrhbosanske nadbiskupije i Salezijanske provincije steklo je
zvanje animator instruktor.
Najavljena je duhovna obnova animatora instruktora, koja æe
se održati od 5. do 7. prosinca u Baškim Oštarijama. Voditelj
duhovne obnove bit æe kancelar Gospiæko-senjske biskupije
don Marinko Milièeviæ. Na sastanku se govorilo i o završnici
katolièkih malonogometnih liga Crkve u Hrvata 2015. koja
æe se održati u Bjelovarsko-križevaèkoj biskupiji. Bilo je
rijeèi i o ekumenskom susretu mladih kršæana "Hodoèašæe
povjerenja na zemlji", u organizaciji Zajednice iz Taizea,
koji æe se održati od 29. prosinca 2014. do 2. sijeènja 2015. u
Pragu. Zajednièki odlazak mladih koji sudjeluju u predgrupi
bit æe 26. prosinca u 22 sata iz Zagreba, a povratak 2.
sijeènja 2015. u 12 sati iz Praga. Sve prijave primaju se do
kraja studenoga 2014. Ove godine na regionalnom susretu u
Pragu euharistijsko slavlje predvodit æe sisaèki biskup Vlado
Košiæ.
U taizeovskoj zajednici brat Ulrich zadužen je za mlade
Hrvate. Dolazi u Hrvatsku potkraj studenoga zbog priprema
ovogodišnjega zimskog susreta u Pragu. Sudionici sastanka
razgovarali su i o IV. europskoj konferenciji o pastoralu
mladih pod nazivom "Jedna mlada Crkva, svjedoèanstvo
radosti evanðelja", koju od 11. do 13. prosinca organizira
Papinsko vijeæe za laike u suradnji s Vijeæem europskih
biskupskih konferencija (CCEE). Odlukom Stalnoga vijeæa
HBK na konferenciji æe sudjelovati voditeljica Ureda HBK
za mlade Ivana Èogelja. U subotu 13. prosinca u okviru teme
"Živjeti i svjedoèiti radost Evanðelja" bit æe tri podteme kroz
koje æe mladi izlagati svoja svjedoèanstva. Èogelja æe imati
izlaganje na treæu podtemu koja glasi "Mjesto za oèuvanje i
svjedoèenje vjere: mladi i obitelj" (EG 86).
Na sastanku je zakljuèeno da æe se poèetkom iduæe godine
utvrditi okvirni program i hodogram aktivnosti za Susret
hrvatske katolièke mladeži (SHKM) u Vukovaru 2017.
godine. Iduæi sastanak Odbora HBK za mlade održat æe se u
utorak 27. sijeènja u 15 sati u Zagrebu.
3. prosinca 2014. broj 48/2014
3
Domovinske vijesti
Prezentacija digitaliziranog gradiva povijesti pavlinskog
samostana Svete Jelene
Rijeè je o 1444 digitaliziranih listova arhivskoga gradiva
povijesti samostana od dolaska pavlina 1376. do ukinuæa
Reda 1786. godine
Èakovec, 24.11.2014. (IKA) - Državni arhiv za Meðimurje
sa sjedištem u Štrigovi u suradnji s Hrvatskim državnim
arhivom predstavio je projekt digitalizacije gradiva povijesti
pavlinskog samostana Svete Jelene (Helene) kod Èakovca u
ponedjeljak 24. studenoga u dvorani Zrinski zgrade Scheier
u Èakovcu. Rijeè je o 1444 digitaliziranih listova arhivskoga
gradiva povijesti pavlinskog samostana Sv. Jelene od
dolaska pavlina 1376. do ukinuæa Reda 1786. godine, a
projekt je financiralo Ministarstvo kulture Republike
Hrvatske.
Gradivo sadrži darovnice i potvrde darovnica za
samostanske posjede od kraja 14. do samog poèetka 19.
stoljeæa koji obuhvaæaju veæi dio gornjeg Meðimurja (od
Štrigove do Èakovca) te ostale spise koji reguliraju pravnoimovinske odnose. Meðu gradivom se posebno istièu
dokumenti èlanova obitelji Zrinski, obitelji Nagyfalussy te
samostanski inventari. Gradivo je digitalizirano sukladno
redoslijedu prema kojem se nalazi sreðeno u arhivskom
fondu te je dostupno putem mrežnih stranica za buduæa
istraživanja povijesti Hrvatske i Meðimurja.
O projektu su govorili naèelnik Odsjeka za starije i vojno
arhivsko gradivo HDA mr. Ladislav Dobrica te ravnatelj
Državnog arhiva za Meðimurje prof. Jurica Cesar.
Na predstavljanju je istaknuto kako su u tom postupku
posebno znaèajne za Meðimurje izjave ovdašnjih župnika iz
1701. godine u kojima se govori da tu žive Hrvati te se
koristi hrvatski jezik, što je bilo znaèajno radi pripadnosti
pavlinskog samostana Svete Jelene Hrvatsko-slavonskoj
provinciji sa sjedištem u Lepoglavi. Istaknuto je i da je ovo
prvi dio projekta jer se želi digitalizirati gradivo svih
pavlinskih samostana u Hrvatskoj. U sklopu programa
nastupio je Ženski vokalni sastav Stridonne iz Štrigove.
Obljetnica preminuæa sluge Božjega fra Ante Tomièiæa
Rijeka, 25.11.2014. (IKA) - U rijeèkoj kapucinskoj župnoj
crkvi Gospe Lurdske 25. studenoga proslavljena je 33.
obljetnica preminuæa sluge Božjega kapucinskog brata fra
Ante Tomièiæa.
Sveèanu veèernju misu predvodio je umirovljeni poreèki i
pulski biskup Ivan Milovan u koncelebraciji s provincijalom
Hrvatske kapucinske provincije fra Jure Šarèeviæem,
dekanom Prvostolnog rijeèkog kaptola Kristijanom Zebom,
župnikom fra Eugenom Pavlekom i veæim brojem sveæenika.
Ovdje u kapucinskoj crkvi Gospe Lurdske u Rijeci veèeras
se spominjemo 33. obljetnice smrti našega brata kapucina fra
Ante Tomièiæa. Mnogi vjernici iz Rijeke s njim su
razgovarali, molili i suraðivali. Mnogi u svom srcu èuvaju
dragocjenu uspomenu na njega. Mnogi se još živo sjeæaju
kako je ponizno skupljao milostinju, kako je zapisivao misne
nakane, pripremao oltar za misu, kako je otvarao vrata
samostana, rekao je u uvodu župnik. Biskup Milovan u
propovijedi se spomenuo života i karizme skromnoga
kapucinskoga brata koji je ostavio duboki trag kod onih koji
su ga susretali.
Euharistijsku pripravu od 22. do 24. studenoga vodili su
domaæi sveæenici fra Eugen Pavlek, fra Zlatko Šafariæ i fra
Antonio Lovriæ.
.
4
3. prosinca 2014. broj 48/2014
ika
70. obljetnica muèenièke smrti župnika don Iva
Jelinoviæa i ostalih Konavljana
Gruda, 25.11.2014. (IKA) - U župnoj crkvi Presvetog
Trojstva na Grudi 25. studenoga dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ slavio je euharistiju za župnika te župe don Iva
Jelinoviæa i sedmero ostalih Konavljana koji su prije 70
godina, u studenome 1944. g., partizani odveli na Korèulu i
ubili. Na poèetku mise biskup je kazao da komemoriraju
dogaðaj prije 70 godina, u kojem je zlo još jednom pokazalo
svoje lice, u kojem je ubijen sin te župe don Ivo Jelinoviæ i
još sedmero mladih ljudi. Naèin na koji je ubijen don Ivo
govori o neshvatljivoj dubini zla koje se prije 70 godina
sruèilo na Konavle. "Ovo zlo prije 70 godina nije jedino koje
se dogaðalo u ovom kraju, nego jedno u nizu, ovo zadnje ste
i vi osjetili na svojoj koži. Nalazimo se pred otajstvom zla
koje ne možemo razumjeti, ali zato ovim misnim slavljem
želimo uroniti u otajstvo ljubavi kojom možemo poništiti
zlo, onom ljubavi kojom nas Krist ljubi i kojom smo dužni
ljubiti svoje neprijatelje. A nije to lako", kazao je biskup.
"Prisjeæamo se onih koji su na današnji dan prije 70 godina
bili pogubljeni na putu od Raèišæa prema Korèuli, a to su
don Ivo Jelinoviæ, Antun Korda, Cvijeto Bratoš, Niko
Glaviæ, Antun Pali, Ivo Palama, Niko Cvjetkoviæ i Niko
Obradoviæ. Njima u misnom slavlju želim pridružiti sve
druge koji su stradali u tom strašnom pokolju koji se oborio
na Konavle, svih 286 mladih ljudi koji su èini se samo zato
što su, a to je bila optužnica don Ivu, ljubili svoju domovinu
morali platiti životom", rekao je biskup te istaknuo da unatoè
strahoti zla, kršæane tješi vjera koja kaže da se život mijenja,
a ne oduzima i da je vjeèna domovina na nebesima.
Istaknuo je da èovjek èesto ne shvaæa da æe prije ili kasnije
doæi pred Gospodina i da æe nam On suditi, ali je i ukazao da
pogrešno shvaæanje toga, tj. da neæe Bog odrediti kakav je
naš kraj, nego æe nam suditi po tome što æe prepoznati kakvu
smo vjeènu sudbinu svojim životom mi sami gradili. Izrazio
je nadu da "naša pokojna braæa i sestre koji su bili žrtve
ratova, nasilja, poslijeratnih zloèina, a koji su se dogaðali na
našem dubrovaèkom podruèju, poèinjuæi od Orsule i Dakse
pa do ovog dogaðaja koji je završio na Korèuli" biti
prepoznati kao oni koji su u svojoj smrti koja je tako
tragièna birali ljubav i praštanje, i kroz ljubav i praštanje
vjeèno zajedništvo s Njime.
Teško je znati kakva je bila sudbina njihovih ubojica, ali
"èinjenica da smo saznali od jednog od njih o naèinu kako je
pokojni don Ivo bio pogubljen govori o tome da je i kod
nekih od njih savjest proradila, da su i oni pokušali okrenuti
novu stranicu svog života, pokušali se otvoriti Božjem
milosrðu", rekao je biskup. Dok molim za naše pokojnike
"želim moliti i za njihove ubojice i kamo sreæe da je bilo
više ovih koji su se pokajali, jer ne bismo još danas bili u
mraku i ne bismo još uvijek bili podijeljeni na ustaše i
partizane i ne znam što drugo, a što nas onesposobljava da se
možemo kao jedinstven narod u meðusobnoj slozi i
povezanosti suoèiti s aktualnim problemima našeg društva i
otvoriti boljoj buduænosti u kojoj brat neæe èiniti bratu ono
što se dogaðalo u našoj prošlosti. Iako ne znam na koji naèin
su završili svi drugi, jesu li našli put do Božjeg milosrða
molimo da su ga našli i da ga pronaðu."
Biskup je kazao da se na zna što je bilo sa svim onima koji
su poèinili zloèine, zna se što se dogodilo s njihovim
sustavom i ideologijom koje su gradili u krvi, ubojstvu i
smrti svojih bližnjih: "Oni su gradili bratstvo i jedinstvo,
prekrasne rijeèi, tko se s njima ne bi složio, rijeèi koje
djeluju tako divno, ali su to bratstvo i jedinstvo gradili na
ubojstvima, na muèenjima, na smrti svoje braæe i sestara. I
zato su i završili ovako. To divno kamenje bratstva i
jedinstva urušilo se jer je graðeno na lošim temeljima."
ika
Mons. Uziniæ poruèio je da je potrebno da se kao narod
suoèimo s dogaðajima iz naše povijesti, i s onima iz prve
polovice 40-tih godina prošlog stoljeæa i s onima iz druge
polovice, te kasnijih, ukljuèujuæi i 90-te godine. Kazao je i
da nam je "Domovina dana kao odgovornost, jer ona nije
nešto što trebamo gledati samo na naèin što ona nama može
dati, kako mi nju možemo iskoristiti, nego je zadana kao
zajednièka domovina svih nas da bismo zajednièki brinuli o
dobru svakog pojedinca i da bismo se svi zajedno pobrinuli
da se ove stranice naše povijesti ne zaborave, jer ako ih
zaboravimo sigurno æe se ponoviti, ali i da nas one ne koèe,
ne ostavljaju u prošlosti, nego da nas kroz oprost i
pomirenje, ako je netko kriv i kroz priznanje što je uèinio,
dovedu do zajednièke izgradnje bolje sadašnjosti i bolje
buduænosti."
Na kraju je župnik i dekan Konavoskoga dekanata don Josip
Mazarekiæ zahvalio svim sudionicima slavlja. Nakon mise
biskup Uziniæ susreo se s rodbinom ubijenih.
Proslava sv. Katarine u župi Divuša
Biskup Košiæ blagoslovio spomen-ploèu za vlè. Antuna
Ðuriæa kojega su 1945. ubili partizani
Sisak, 25.11.2014. (IKA) - Župa Divuša sveèano je u utorak
25. studenoga proslavila blagdan svoje zaštitnice sv.
Katarine Aleksandrijske. Misno slavlje u župnoj crkvi
predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ u zajedništvu sa
župnikom iz Hrvatske Kostajnice i dekanom fra Stjepanom
Jambrošiæem, župnikom iz Hrvatske Dubice preè. Milanom
Begiæem i domaæim župnikom Stjepanom Filipcem. Tom
prigodom biskup je na ulazu u crkvu blagoslovio spomenploèu za vlè. Antuna Ðuriæa, roðenog u Vrbovi, župnika u
Divuši od 1938. do 1942. godine i ubijenog od partizana
1945. godine.
U homiliji biskup je podsjetio na život sv. Katarine, djevice i
muèenice, koja je svoj život položila za Krista poèetkom 4.
stoljeæa, istaknuvši kako mi sigurno možemo puno nauèiti
od muèenika, jer oni su svjedoci za Krista, ne rijeèima nego
svojom krvlju, svojim životom i njima je važniji bio Krist
nego vlastiti život. "Danas imamo pred oèima još jednog
muèenika, koji nije proglašen niti štovan kao svetac, ali je
sigurno vrijedan da ga spominjemo. Rijeè je o vašem
župniku Antunu Ðuriæu, koji je ovdje u Divuši služio od
1938. do 1942. godine. Bio je mlad sveæenik, roðen 1912.
godine, dakle, ovamo je stigao sa samo 26 godina i do svoje
tridesete godine bio župni upravitelj. Okupljao je mlade,
organizirao život župe i bio je veoma cijenjen i voljen, kao i
u župi Nova Kapela, gdje je bio do kraja Drugog svjetskog
rata", rekao je biskup te dodao kako su ga komunistièke
vlasti poslije rata osudile na smrt strijeljanjem prema lažnim
optužbama i bez ikakvih stvarnih dokaza. "To je, braæo i
sestre, muèeništvo. Optužnica na žalost ne spominje
nikakvih dokaza ni svjedoèanstava svjedoka koji bi
potvrðivali inkriminacije koje su sve do jedne plod mržnje
na vjeru i politièki pamflet nove vlasti koja se obraèunavala
sa svim i stvarnim i moguæim protivnicima".
U nastavku biskup je upozorio kako nažalost još i danas neki
moænici zagovaraju takav stav prema vjernicima: mrze vjeru
i svoje neistomišljenike optužuju i sude. "Da su danas one
godine kad je vladao zakon osvete, poslije II. svjetskog rata,
i nas bi strijeljali. Hvala Bogu nisu, ali potrebno je da sve
uèinimo da se više nikada ne vrate ta vremena. To možemo
uèiniti tako da biramo ljude koji su stvarni demokrate, koji
poštuju vjeru, koji vole domovinu, a ne koji su zadojeni
ideologijama, èak koji brane totalitarne diktature i provode
etnièke i ideološke èistke kad su na vlasti", zakljuèio je
biskup Košiæ.
Domovinske vijesti
Interkonfesionalna koordinacija zagrebaèke regije
Predloženo da se u ekumenskom duhu uspostavi
interkonfesionalno tijelo koje bi koordiniralo rad i nastupe
meðu Crkvama na podruèju grada Zagreba
Marèa,
25.11.2014.
(IKA)
Susret
nazvan
"Interkonfesionalna koordinacija zagrebaèke regije ili grada
Zagreba" održan je u utorak 25. studenoga u Grkokatolièkoj
arhimandriji Sv. Mihaela arkanðela u Marèi kod Kloštra
Ivaniæa. Interkonfesionalni susret organizirao je tajnik
Povjerenstva Zagrebaèke nadbiskupije za ekumenizam i
dijalog dr. Zvonimir Kureèiæ, koji je ujedno naslovni
arhimandrit Grkokatolièke arhimandrije sv. Mihaela
arkanðela u Marèi. On je kao tajnik vodio susret, a kao
arhimandrit domaæin ugostio je sudionike susreta uz
svesrdnu pomoæ Bože Balenoviæa i njegovih suradnika iz
Kloštra Ivaniæa. Na susretu Interkonfesionalne koordinacije
zagrebaèke regije (ili grada Zagreba) s katolièke strane
sudjelovali su uz dr. Kureèiæa i predsjednik Povjerenstva
mons. Zvonimir Sekelj te vlè. Danijel Dukiæ, Marija
Znidarèiæ i Zoran Miliæ, sve èlanovi Povjerenstva
Zagrebaèke nadbiskupije za ekumenizam i dijalog. Uz njih
sudjelovali su tajnik Vijeæa HBK za ekumenizam i dijalog
dr. Jure Zeèeviæ, OCD, kao i višegodišnji suradnici
Povjerenstva mons. Lovro Cindori i Milan Hercigonja.
Srpsku pravoslavnu Crkvu zastupali su protojerej stavrofor
Marko Nogiæ, tajnik Eparhije zagrebaèko-ljubljanske i
arhijerejski namjesnik grubišno-poljski, te paroh Ljubiša
Miodragoviæ. Makedonsku pravoslavnu Crkvu zastupao je
parohijski sveæenik protojerej Kirko Velinski. Uime
Evangelièko-luteranske Crkve sudjelovao je Branko Beriæ,
uime Reformirane kršæanske Crkve (Kalvinske) Branimir
Buèanoviæ, a uime Baptistièke Crkve u Zagrebu Željko
Mraz. Susretu se pridružio i naèelnik opæine Kloštar Ivaniæ
Željko Filipoviæ. Nazoènima je prenesen i pozdrav
križevaèkog vladike Nikole Kekiæa.
Susret je poèeo molitvom u pravoslavnoj crkvici Sv.
Gabriela arkanðela (iz 1925.) i biblijskim èitanjem i
molitvom u grkokatolièkoj spomen-crkvi Sv. Mihaela
arkanðela (iz 2012.), a nastavljen je radnim dijelom u zgradi
grkokatolièke arhimandrije koji je vodio tajnik Povjerenstva
arhimandrit Zvonimir Kureèiæ. Istaknuo je važnost susreta
interkonfesionalne koordinacije koji se održava o
pedesetgodišnjici potpisivanja i objavljivanja za Katolièku
Crkvu temeljnih dokumenata Drugoga vatikanskoga koncila.
Naime, 21. studenoga 1964. potpisani su dogmatska
konstitucija o Crkvi "Lumen gentium", Dekret o
ekumenizmu "Unitatis redintegratio" i Dekret o Istoènim
katolièkim Crkvama "Orientalium Ecclesiarum". Nakon
uvodnog razmišljanja Marija Znidarèiæ izvela je "scensko"
osobno i veoma dojmljivo svjedoèanstvo na temu
razdijeljenosti i moguæeg traženja kršæanskoga zajedništva –
jedinstva u razlièitosti. Zatim je dr. Zeèeviæ predstavio temu
za sljedeæu Svjetsku molitvenu osminu za jedinstvo kršæana
od 18. do 25. sijeènja 2015. Kršæanske crkve u Brazilu
predložile su evanðeoski odlomak iz Evanðelja po Ivanu 4, 142 – Susret Isusa i Samarijanke na zdencu. Sažetak je u
Isusovim rijeèima Samarijanki: "Daj mi piti! (Iv 4, 7).
Razgovor je nastavljen o moguænostima suradnje na
podruèju ekumenskog djelovanja i nastojanja. U
dosadašnjim ekumenskim nastojanjima na podruèju grada
Zagreba od šezdesetih godina proteklog stoljeæa sudjeluju
rimokatolici,
grkokatolici,
pravoslavni,
evangelici,
reformirani, baptisti i pentekostalci. Grad Zagreb ima veæ
punih trideset godina jedinstveno ekumensko postajno
molitveno dogaðanje. Od 1984. održava se kao zagrebaèka
posebnost neprekinuti ekumenski molitveni hod po
kršæanskim crkvama grada Zagreba. Tijekom razgovora
3. prosinca 2014. broj 48/2014
5
Domovinske vijesti
istaknuto je kako za ekumensko nastojanje i djelovanje kod
katolika i pravoslavnih glavna odgovornost pripada
dijecezanskom biskupu odnosno eparhijskom episkopu. I
kod protestanata se zna kome pripada vodstvo.
U Europi postoji tijelo koje koordinira suradnju meðu
kršæanima, a kod nas u Hrvatskoj to je Ekumenski
koordinacijski odbor Crkava u Hrvatskoj (EKOCUH), koji
nažalost nije u potpunosti zaživio. Na susretu je zajednièki
predloženo da se u ekumenskom duhu uspostavi jedno
interkonfesionalno
tijelo
pod
radnim
naslovom
Interkonfesionalna koordinacija zagrebaèke regije, koje bi
koordiniralo rad i nastupe meðu Crkvama na podruèju grada
Zagreba. Želja svih sudionika bila je da nakon tridesetak
godina neformalne, ali stvarne ekumenske suradnje u gradu
Zagrebu zaživi i formalno "Interkonfesionalna koordinacija
zagrebaèke regije ili grada Zagreba".
Rijeka: 550. obljetnica crkvice Sv. Katarine i 40.
obljetnica osnutka župe sv. Luke
Rijeka, 25.11.2014. (IKA) - Župljani župe sv. Luke
evanðeliste na Svetoj Katarini u Rijeci 25. studenoga uz
svetkovinu sv. Katarine, djevice i muèenice, proslavili su i
550. obljetnicu istoimene crkvice i 40 godina od osnutka
župe. Sveèano misno slavlje u suslavlju s župnikom mons.
Nikolom Imbrišakom i mons. Gabrijelom Bratinom
predvodio je vlè. dr. Mario Tomljanoviæ, koji je roðen i
odrastao u župi sv. Luke. Na poèetku je mons. Bratini
èestitao dijamantni jubilej sveæeništva, rekavši kako je
uvijek bio primjer svim sveæenicima u služenju Gospodinu i
narodu. Osvræuæi se na evanðelje i Isusovu poruku da se ne
bojimo, poruèio je kako strah možemo otkloniti samo ako
upoznamo svoje strahove i pouzdamo se u Boga. "Takoðer,
svladati strah možemo kada imamo prijatelje. Sv. Katarina
imala je Krista za prijatelja jer ga je slijedila i poslušala
njegove rijeèi: 'Hoæe li tko za mnom, neka se odrekne
samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom' (Mt
8,34). Uzela je težak križ i umrla muèenièkom smræu."
Govoreæi o Godini obitelji u èijem je znaku Rijeèka
nadbiskupija, poruèio je da u vremenu individualizma ovo
vrijeme je prigoda i poticaj da se vratimo zajedništvu u
obitelji, župi i društvu. "Budimo kršæani, svjedoci vjere. Ne
trebamo se samo deklarirati, nego s ponosom trebamo reæi
da smo vjernici. Blagdani nisu trenuci kada proslavljamo
neki datum, nego dan kada odluèujemo da æemo poèeti
živjeti po uzoru na muèenika kojega slavimo toga dana",
zakljuèio je vlè. Tomljanoviæ. Po završetku misnoga slavlja
mons. Imbrišak zahvalio je mons. Bratini na sudjelovanju na
misnome slavlju, rekavši kako je mons. Bratina vlastoruèno
pomagao obnovi crkve Sv. Katarine što je vidljivo i na ploèi
koja stoji na ulazu. Crkvica Sv. Katarine sagraðena je 1464.
godine i jedini je bogoslužni objekt na podruèju župe.
Novi dekani Rijeèke nadbiskupije
Rijeka, 25.11.2014. (IKA) - U utorak 25. studenoga u
Nadbiskupskom domu u Rijeci održan je završni susret
dekana. Tom prigodom rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ na pet
godina imenovao je sedam dekana za dekanate Rijeèke
nadbiskupije: vlè. Kristijana Zebu za Prvostolni dekanat, vlè.
Matiju Rašpicu za Opatijski dekanat, mons. Ivana Nikoliæa
za Kastavski dekanat, vlè. Ivana Stošiæa za Trsatski dekanat,
vlè. Ivana Frišèiæa za Bakarski dekanat, mons. Stanislava
Kovaèiæa za Delnièki dekanat i vlè. Slobodana Bunozu za
Crikvenièki dekanat.
6
3. prosinca 2014. broj 48/2014
ika
Predstavljena redovnièka himna "Hvala redovnika"
Zagreb, 26.11.2014. (IKA) - Multimedijalni projekt upravo
objavljene redovnièke himne "Hvala redovnika" u izvedbi
Redovnièkoga band aida i video spot himne predstavljeni su
26. studenoga u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga
pastoralnog instituta u Zagrebu. Himna je snimljena u
povodu Godine posveæenoga života. Uz èlanove
Redovnièkoga band aida, provincijale i provincijalke, te
druge redovnike i redovnice predstavljanju su nazoèili i
apostolski nuncij nadbiskup Alessandro D'Errico i izaslanik
zagrebaèkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa,
pomoæni biskup Valentin Pozaiæ, te savjetnik zagrebaèkog
gradonaèelnika za vjerska pitanja Stipe Zeba. Pozdravljajuæi
okupljene, predsjednik Hrvatske konferencije viših
redovnièkih poglavara i poglavarica fra Jure Šarèeviæ,
OFMCap., istaknuo je da Godinu posveæenog života hrvatski
redovnici i redovnice žele zauzeto i sadržajno proživjeti.
Podsjeæajuæi kako u Hrvatskoj ima gotovo 4500 redovnika i
redovnica, Šarèeviæ je istaknuo kako to èini prekrasan i od
puno boja sastavljen mozaik koji je velika snaga hrvatskoga
naroda. Podsjetio je i na pismo koje je redovništvu o Godini
posveæenog života uputio zajedno s predsjednikom Vijeæa
Hrvatske biskupske konferencije za ustanove posveæenoga
života i družbe apostolskoga života dubrovaèkim biskupom
Matom Uziniæem. Zahvalio je svima koji su radili na
projektu redovnièke himne, posebno izvršnom producentu fr.
Anti Gavriæu, OP, i voditelju projekta o. Vinko Mamiæu,
OCD. Govoreæi, pak, o formiranom Redovnièkom band aidu
izrazio je nadu da je pred njim puno zajednièkih nastupa i
sliènih projekata. Istaknuvši kako je himna pogodila
redovnièki senzibilitet, potaknuo je redovnice i redovnike da
ju uèe i pjevaju u svojim zajednicama, ali i da uèe i da ju
pjevaju s djecom, župljanima. Tijekom programa u
glazbenom dijelu sudjelovali su fra Ivan Matiæ, OFM, fr. o.
Anto Bobaš, OP, i Jadranko Bobaš, te Željka Marinoviæ, a
svoje svjedoèanstvo odziva na Božji poziv predstavili su s.
Marija Pia Tadijanov i fra Zlatko Æoriæ.
Predstavljeni su pojedini dijelovi snimljenoga materijala, a
program je završen izvoðenjem himne što su predvodili
solisti na pozornici. Program predstavljanja vodila je Tanja
Baran. Po završetku programa èlanovi Redovnièkoga band
aida nagraðeni su tortom s njihovim logom èiji je autor
Silvio Parisi. Projekt je realiziran u vrlo kratkom roku. Prva
audicija održana je 15. listopada. Soliste je na dvije audicije
odabrao struèni ocjenjivaèki sud koji su èinili skladatelj,
aranžer i producent Toni Eteroviæ, profesor glazbe i voditelj
crkvenih i svjetovnih zborova mo Vinko Karmeliæ i Željka
Marinoviæ koja je ujedno bila i mentorica solistima. Stihove
je napisao Tomislav Baran, a glazbu i aranžman Toni
Eteroviæ. Pjesmu je pod ravnanjem Vinka Karmeliæa
otpjevao zbor od 102 redovnice i redovnika, od kojih je bilo
šesnaest solista. Snimanje himne preraslo je u multimedijalni
projekt s CD-om i DVD-om, koji osim pjesme ukljuèuju i
video spot autora Matka Petriæa, audio i video reportažu o
stvaranju himne, foto galerije, te notne zapise. Takoðer je
otisnut i popis s imenima svih solista, te èlanova zbora.
Redovnièka himna i video spot snimani su u studiju
"Toneter", zagrebaèkim crkvama Sv. Vinka Paulskoga i Bl.
Augustina Kažotiæa te u više redovnièkih zajednica i
ustanova. Producent projekta je Hrvatska konferencija viših
redovnièkih poglavara i poglavarica (HKVRPP), a
multimedijalni CD/DVD kao nakladnici objavljuju
HKVRPP i Laudato. Spot "Hvala redovnika" može se
pogledati
na
youtube
kanalu
HKVRPP
https://www.youtube.com/channel/UCKFDyhMVtvd8D19jr
VmkYmw
ika
Hrvatski Caritas pokrenuo 12. humanitarnu božiænu
akciju "Za 1000 radosti"
Caritas poziva hrvatske tvrtke i graðane, Vladu Republike
Hrvatske, jedinice lokalne uprave i samouprave, ustanove i
udruge na ukljuèenje u akciju
Zagreb, 27.11.2014. (IKA) - Hrvatski Caritas pokrenuo je
ovogodišnju, 12. nacionalnu božiænu humanitarnu akciju "Za
1000 radosti" namijenjenu prikupljanju pomoæi za
najsiromašnije obitelji u Hrvatskoj, koje teško same nose
životne
terete
oskudice,
bolesti,
osamljenosti,
nezaposlenosti, zaduženosti. Akciju "Za 1000 radosti"
Hrvatski Caritas ove godine vodi pod nazivom "Sve je
moguæe!".
Graðani i tvrtke u akciju se mogu ukljuèiti: novèanom
uplatom
na
raèun
Hrvatskog
Caritasa
IBAN:
HR4023400091510126452, poziv na br. 7-14 (OIB
60100836848); donacijom proizvoda ili usluga; pozivima na
donacijski telefon 060 9010 (cijena 6,25 kn po pozivu, PDV
ukljuèen); on-line uplatama na mrežnim stranicama
Hrvatskog Caritasa; objavljivanjem informacija o akciji na
mrežnoj stranici, internetu, biltenu, novinama, elektronièkim
medijima.
Akcija traje do 2. veljaèe 2015.
I ove godine na poseban se naèin u akciji "Za 1000 radosti"
Hrvatski Caritas obraæa djeci i mladima. Ministarstvo
znanosti, obrazovanja i sporta svim osnovnim i srednjim
školama preporuèilo je da se u akciju ukljuèe i iskoriste ju u
odgojno-obrazovnom procesu, prepoznajuæi kako u njoj
djeca i mladi razvijaju vrijednosti solidarnosti, uzajamnosti,
požrtvovnosti, nesebiènosti i socijalne osjetljivosti, te uèe
postajati nositeljima promjena u društvu – poèinjuæi od svoje
lokalne sredine.
U škole je ove godine poslano više od 550.000 narukvica u
10 razlièitih boja, koje uz naziv akcije "Sve je moguæe!"
nose prigodne poruke poput: dajem sve od sebe, ne bojim se
buduænosti, stvaram slobodno, usudim se sanjati, hrabro se
mijenjam, vjerujem u ljubav... Noseæi ih, uèenici i uèenice
podsjeæaju i sebe i druge da ako vjeruju, sve postaje moguæe.
Dijelom novca koji prilozima za narukvice prikupe, uèenici i
njihovi nastavnici sami odgovaraju na prepoznate potrebe
obitelji u vlastitoj školskoj ili lokalnoj sredini. Drugim
dijelom, solidarno, putem Caritasove mreže pomažu
siromašnim obiteljima diljem Hrvatske.
U akciju su se uz preporuku Gradskog ureda za obrazovanje,
kulturu i sport ukljuèili i zagrebaèki djeèji vrtiæi, a akcija je
otvorena i za ostale zainteresirane vrtiæe. Putem mreže
nad/biskupijskih Caritasa 200.000 prigodnih narukvica za
odrasle dostupno je i u župama/župnim Caritasima diljem
Hrvatske.
Hrvatski Caritas poziva hrvatske tvrtke i graðane, Vladu
Republike Hrvatske, jedinice lokalne uprave i samouprave,
ustanove i udruge na ukljuèenje u akciju "Za 1000 radosti".
"Voljeli bismo da zajedno možemo uvjeriti naše siromašne
sugraðane kako u svojim nevoljama, oskudici i bolesti nisu
sami. Da u Hrvatskoj ima dovoljno socijalno osjetljivih,
suæutnih ljudi, tvrtki, udruga, koji su im spremni priskoèiti
upomoæ i uèiniti da se njihova patnja ublaži. Da se i usred
njihove usamljenosti, siromaštva i razoèaranja u blagdansko
vrijeme može roditi nova nada", poruèuju iz Hrvatskog
Caritasa.
Sredstvima prikupljenima akcijom "Za 1000 radosti"
Hrvatski Caritas je, putem mreže nad/biskupijskih i župnih
Caritasa, proteklih godina pomogao tisuæama obitelji a i ove
godine želi dosegnuti najsiromašnije obitelji diljem Hrvatske.
Domovinske vijesti
Stanovnicima poplavljenih podruèja 7,3 milijuna kuna
Osijek, 27.11.2014.
(IKA/TU) – Sastanak ravnatelja
dekanatskih Caritasa i župnika poplavljenih župa održan je
27. studenoga u dvorani župe sv. Jakova apostola u Gunji.
Sastanak je vodio vlè. Ivica Rebiæ, ravnatelj Caritasa
Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, a sudjelovali su ravnatelji
donjomiholjaèkog,
vukovarskog,
vinkovaèkog,
slavonskobrodskog, valpovaèkog, ðakovaèkog, baranjskog,
osjeèkog, otoèkog i županjskog dekanatskog Caritasa i
župnici iz poplavljenih župa - vlè. Zoran Aladiæ, vlè. Ivan
Živiæ, preè. Marko Mikiæ i vlè. Vinko Dubravac.
Na sastanku je, izmeðu ostalog, bilo rijeèi o tome na koji su
se naèin i u kojoj mjeri dekanatski Caritasi ukljuèili u pomoæ
stanovnicima poplavljenih podruèja, kao i o planovima
pomoæi poplavljenim podruèjima u 2015. godini. Zakljuèeno
je da æe nadbiskupijski Caritas i dekanatski Caritasi nastaviti
pružati pomoæ poplavljenom stanovništvu i na proljeæe,
nabavkom sadnog sjemena, domaæih životinja i sl.,
projektima za koje æe lobirati sredstva od domaæih i
inozemnih donatora. Jedan od zakljuèaka je i da æe se na
dekanatskim koronama poticati na planiranje buduæe pomoæi
poplavljenim krajevima.
Nakon sastanka održano je i sveèano uruèivanje poklonvauèera župnicima poplavljenih podruèja. Rijeè je o projektu
pomoæi obiteljima u obnovi ošteæenih kuæa. "Kroz stalni
projekt za pomoæ stradalima od poplave Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije "Ljubav uvijek naðe put" želimo stalno biti na
ovom poplavljenom podruèju kako smo i obeæali. Ovim
projektom podjele vauèera ispunjen je plan za ovogodišnju
pomoæ poplavljenim podruèjima. Željeli smo da svaka
obitelj koju su preporuèili župnici dobije dar u vrijednosti
4500 kuna jer su ljudi izrazili želju za kupovinom potrebnog
graðevinskog materijala, alata i potrepština za ureðenje
doma. Najbolji je ponuðaè tvrtka Vinkoprom iz Vinkovaca,
gdje æe stanovnici županjske Posavine svoje vauèere moæi
realizirati sve do 28. veljaèe 2015.", rekao je vlè. Rebiæ.
Do sada je kroz razne oblike pomoæi (bijela tehnika,
zimnica, briga o smještenima u Hostelu Borovo, kupovina
kruha stanovnicima kontejnerskih naselja, graðevinski
materijal i drugo) Caritas Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije
uložio oko 6 milijuna kuna, a vrijednost projekta za pomoæ
obiteljima u obnovi obiteljskih kuæa putem poklon-vauèera
je 7,3 milijuna kuna. Na kraju sastanka u Gunji vlè. Rebiæ
posebnu je zahvalu izrekao za angažiranost sveæenika tog
podruèja jer su bili aktivni i kooperativni u praæenju
projekata Caritasa, ali i brojnim domaæim i inozemnim
donatorima.
Èovjeka se ne smije siliti da radi protiv svoje savjesti
Okrugli stol "Priziv savjesti" u organizaciji Hrvatskoga
katolièkoga sveuèilišta
Zagreb, 27.11.2014. (IKA) - Kako danas razumjeti priziv
savjesti, je li on kao meðunarodno priznato pravo ujedno i
oblik graðanske neposlušnosti, jesu li i do koje mjere
sloboda odluèivanja i savjest dovedeni u pitanje, odgovorili
su sudionici okrugloga stola, koji je u organizaciji
Hrvatskoga katolièkoga sveuèilišta pod nazivom "Priziv
savjesti" u èetvrtak 27. studenoga održan u Zagrebu,
objavljeno je na portalu Glasa Koncila.
Èovjeka se ne smije siliti da radi protiv svoje savjesti,
istaknuli su sudionici okrugloga stola. Zagrebaèki pomoæni
biskup Valentin Pozaiæ podsjetio je kako je Hrvatsko
katolièko lijeènièko društvo upozorilo na nedovoljno
poznavanje statusa embrija na medicinskoj razini i priziva
savjesti kao prava na meðunarodnoj razini. Biskup Pozaiæ
istaknuo je da se u buènoj raspravi oko pobaèaja prešuæuju
3. prosinca 2014. broj 48/2014
7
Domovinske vijesti
prava djeteta: "Iluzorno je govoriti o ovim i onim pravima,
kad je pogaženo temeljno pravo na život".
Predstojnik najveæe zagrebaèke klinike za ginekologiju i
porodništvo "Sveti Duh" prim. Berivoj Miškoviæ podsjetio je
okupljene na nedavnu izjavu o pravu na priziv savjesti koju
su potpisali ginekolozi u toj bolnici te naglasio da nitko na to
nije bio prisiljen. Miškoviæ je posvjedoèio kako je
razgovarao s kolegama iz inozemstva koji su izrazili
nevjericu zbog èinjenice da se u Hrvatskoj uopæe raspravlja
o prizivu savjesti umjesto da bude samorazumljivo da
lijeènik može odluèivati po savjesti bez posljedica. "Svjestan
sam ovdje postoje dva prava: pravo žene na pobaèaj, ali isto
tako, preko Meðunarodnoga prava i hrvatskoga Ustava moje
je legitimno pravo da ne radim pobaèaj", zakljuèio je
Miškoviæ.
Primarijus sa Svetoga Duha Dubravko Habek naglasio je
kako je lijeènièka uloga u sluèajevima pobaèaja vrlo
osjetljiva, a podsjetio je da se u povijesti medicine u raznim
kulturama pobaèaj smatrao kaznenim djelom te da se i danas
u svakoj lijeènièkoj zakletvi obeæava zaštita života od
poèetka. Osvrnuo se na upuæeno pitanje o zakonu iz 1978.
godine koji dozvoljava pobaèaj do desetoga tjedna trudnoæe,
rekavši da se radi o struènom paradoksu preuzetom iz starih
zakona, jer novoga zakona nema.
Uime organizatora skupa Stjepo Bartulica istaknuo je kako
su na raspravu o prizivu savjesti bile pozvane i osobe
drukèijih stavova i svjetonazora, ali se nisu odazvale.
Teološki èetvrtak o temi Religioznost i seksualnost
Dr. Branko Anèiæ i dr. Tonèi Matuliæ na tribini u
organizaciji Kršæanske sadašnjosti
Zagreb, 27.11.2014.
(IKA) - Teološki èetvrtak u
organizaciji Kršæanske sadašnjosti o temi Religioznost i
seksualnost održan je 27. studenoga u Nadbiskupijskome
pastoralnom institutu u Zagrebu. O temi su govorili ugledni
struènjaci, dr. Branko Anèiæ s Instituta za društvena
istraživanja u Zagrebu i dr. Tonèi Matuliæ, dekan
Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu.
Sa stajališta sociologije religije izlaganje je zapoèeo dr.
Anèiæ, iznijevši rezultate socioloških istraživanja provedenih
meðu hrvatskom populacijom 2004. i 2008. godine. Prije
toga je objasnio na koji se naèin sociolozi bave religijom –
promatraju je kao multidimenzionalni konstrukt. Za
istraživanje religioznosti u društvenom kontekstu, izlagaè je
istaknuo važnost istraživanja religijskih vjerovanja, prakse,
iskustava, religijskoga znanja i posljediènost same
religioznosti, tj. na koji naèin religijski obrasci ponašanja
utjeèu na svakodnevni život vjernika. Prije izloženih
rezultata dvaju provedenih istraživanja, dr. Anèiæ je istaknuo
važnost èinjenice da se prema posljednjem popisu
stanovništva u Hrvatskoj 93% populacije izjasnilo
konfesionalno, a što je važno za okvir unutar kojega se mogu
tumaèiti rezultati spomenutih istraživanja koja su pokazala
da religiozni ispitanici nisu homogena skupina, da sve više
dolazi do procesa individualizacije, do miješanja
tradicionalnih i modernih stavova te da sve više pojedinaca
ne prihvaæa odreðene sustave.
Dr. Matuliæ je sa stajališta teologije istaknuo oèevidnu
èinjenicu grešnosti èovjeèanstva za koju, kako je rekao, ne
trebaju nikakva sociološka istraživanja te da nadnaravna
objava i èovjekova savjest nisu u proturjeèju, niti da
moderno i tradicionalno nisu u proturjeèju, da meðu njima
postoji suglasje, koje nije uništeno, nego poremeæeno
grijehom. Nadalje, dr. Matuliæ je naglasio da rezultati
socioloških istraživanja o religioznosti i stavovima prema
seksualnosti statistièki potvrðuju da proglašene crkvene
8
3. prosinca 2014. broj 48/2014
ika
norme za seksualno ponašanje ne ulaze u praksu i život
pojedinca automatski i mehanièki, ta da èinjenièno
odstupanje praktiènog ponašanja od moralne norme dodatno
eksplicira prethodnu tvrdnju o dinamièkom a ne
mehanièkom odnosu izmeðu vjere i osobnoga morala. Na
kraju je istaknuo da kršæanin krštenjem ne prestaje biti
èovjekom, pa prema tome u njemu ne prestaju djelovati
slabosti koje djeluju u svima, no da kršæanin po krštenju
prima otkupiteljsku posvetnu milost, ali time ipak ne postaje
savršenim.
Sljedeæa tribina æe se, iznimno zbog Božiæa, održati u petak
19. prosinca na temu "Kako govoriti i pjevati (o) Bogu?".
Osijek: Proslavljena svetkovina BDM èudotvorne
medaljice
Osijek, 27.11.2014. (IKA) – Hrvatska provincija Družbe
Marijinih sestara èudotvorne medaljice sa sjedištem u
provincijalnoj kuæi u Osijeku proslavila je 27. studenoga
svetkovinu Blažene Djevice Marije èudotvorne medaljice.
Pjevanom euharistijskom slavlju u kapelici Doma sv. Josipa
(uz dvorac Pejaèeviæ) prethodila je trodnevna duhovna
priprava uz vodstvo i propovijed kapucina fra Miljenka
Vrabeca, župnika župe Sv. Leopolda Bogdana Mandiæa u
Osijeku, koji je na svetkovinu predvodio misno slavlje u
koncelebraciji s dr. fra Ivicom Petanjkom, gvardijanom
Kapucinskoga samostana sv. Jakova, te vlè. Pavom
Vukovcem i vlè. Ivicom Martiæem, osjeèkim župnicima u
Retfali i Industrijskoj èetvrti.
Uvodeæi u svetkovanje, predslavitelj je podsjetio kako se
Bezgrešna Djevica Marija 27. studenog 1830. godine u
Parizu ukazala Katarini (Catherine) Laboure povjerivši joj
izradu medaljice po uzorku na viðenje s njezinim likom oko
kojeg je napisano: "Marijo, bez grijeha zaèeta, moli za nas
koji se tebi utjeèemo!", a viðenje je dopunjavalo veliko
slovo "M", nad kojim se nalazio križ, a pod njim dva
plamena srca: Presveto srce Isusovo, okrunjeno trnjem i
Bezgrešno srce Marijino, probodeno maèem. "Sveta
Katarina uèinila je vjerodostojnim Marijinu objavu po svom
dostojanstvu života, misija je ispunjena i danas se štuje
Bezgrešno zaèeæe BDM, a dani znak milosrða ljubavi èudotvorna Marijina medaljica doprla je do srca ljudi i
mnogi su se obratili. Neka vam ovaj èin jednostavnosti bude
uzor posveæenoga života. U nedjelju slavimo poèetak
Godine posveæenoga života u Crkvi, a na nama je poslušati
Mariju koja ukazujuæi na Krista, kao što je reèeno u
evanðelju, kaže poslužiteljima: "Poslušajte, što god vam
rekne, uèinite!" Neka nam uzor bude dostojnost i poniznost
Marijina života pa æemo i mi kršæanski vjernici, sveæenici,
redovnici, redovnice biti dobro vino ovoga svijeta", poruèio
je Miljenko Vrabec u propovijedi. Takoðer, reèeno je da se
Marija objavljuje sv. Katarini Labouré kao Bezgrešno zaèeæe
pokazujuæi što joj je èiniti, a onaj tko bude nosio medaljicu
zadobit æe razlièite milosti te je Vrabec naglasio kako se
dogaðala obraæenja i dogaðaju se promjene u ljudima u
teškim vremenima, a Marijine sestre su postale Marijini
apostoli, primjeri služenja sa Kristom uzorom, Marijom
uzorom nasljedovanja i Duhom Svetim kao uzorom snage.
U euharistijskoj proslavi BDM èudotvorne medaljice uz
vjernike su sudjelovale redovnice Sestre naše Gospe,
Milosrdne sestre sv. Vinka Paulskog i Milosrdne sestre sv.
Križa koje su smještene na podruèju osjeèkih župa Uzvišenja
sv. Križa, Preslavna Imena Marijina i Sv. Josipa Radnika.
Tijekom slavlja pjevanje su predvodile redovnice uz
orguljsku pratnju s. Samuele Markanoviæ, a radosno
pjevanje uz zvukove afrièkog bubnja nastavila je s. Adeline
Houffon tijekom druženja uz trpezu. S. Kaja Ljubas,
ika
poglavarica Hrvatske provincije DMS èudotvorne medaljice,
zahvalila je za dugogodišnju suradnju ocima kapucinima te
retfalaèkoj župi sa župnikom Vukovcem. Kapucini
predvoðeni gvardijanom Petanjkom posebno su zahvalili
redovnicama DMS èudotvorne medaljice za svakodnevnu
pomoæ u Kapucinskom samostanu.
Biskup Uziniæ predvodio misu za mlade
Nije Papa protiv taksi, ali jest protiv toga da se mi sveæenici,
redovnici i redovnice pa i vjernici pretvorimo u trgovce u
Crkvi, a Crkvu pretvorimo u trgovinu, da nam Bog u Crkvi
postane nešto manje važno, a da sebe stavimo u prvi plan. E
tad i Crkva postaje Babilon i srušit æe se
Dubrovnik, 27.11.2014. (IKA) - Dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ u punoj crkvi Male braæe u Dubrovniku u èetvrtak
27. studenoga predvodio je misu za mlade u koncelebraciji s
fra Vitom Smoljanom i don Marinkom Šljiviæem.
Pozivajuæi se na prvo èitanje koje govori o Babilonu, biskup
Uziniæ upitao je mlade: "Tko je Babilon o kojem Ivan piše?
Zacijelo je to bio grad Rim, Rimsko Carstvo, jer Ivan piše o
progonstvu i o situaciji u kojoj se to Carstvo obara
nesmiljenom žestinom. To je vrijeme progona kršæana. No,
je li to jedini Babilon o kojemu Ivan govori? Taj Babilon,
ako ga se usporedi s Evanðeljem, može se odnositi i na
Jeruzalem koji æe biti opkoljen i opustošen, premda se to
dogodilo prije ovog vremena o kojem Ivan piše, ali o tom
vremenu i tome što æe se dogoditi Jeruzalemu govori Isus, a
piše evanðelist Luka. No, je li i to iscrpilo sve Babilone?
Tko još može biti Babilon? I Crkva, ona kojoj pripadamo i
koju volimo, koja nas okuplja u jednu zajednicu naroda
Božjeg, i ona može postati Babilon".
Osvrnuvši se na izjavu pape Franje o taksama u Crkvi biskup
je protumaèio: "Ovih dana je u javnosti poprilièno izazvala
metež Papina izjava u jednoj propovijedi o taksama,
cjenicima u Crkvi. Nije Papa protiv taksi, ali jest protiv toga
da se mi sveæenici, mi redovnici i redovnice pa i mi vjernici
pretvorimo u trgovce u Crkvi, a Crkvu pretvorimo u
trgovinu, da nam Bog u Crkvi postane nešto manje važno, a
da sebe stavimo u prvi plan. E tad i Crkva postaje Babilon i
srušit æe se, makar je Crkva kao zajednica vjernika
ustanovljena od Isusa, a temeljena na stijeni i ne može biti u
svojoj cjelokupnosti ruševina, ali može u svojim dijelovima,
može u nama koji smo èlanovi te Crkve. U nama se može
urušiti, mi urušavamo".
Potom je biskup Uziniæ dao još jedan primjer Babilona:
"Imamo domovinu, zovemo je Lijepom Našom, ali kako joj
pristupamo? Na koji naèin se prema njoj odnosimo?
Gledamo li i mi, mi kao èlanovi jednog naroda i èlanovi
jednog društva, samo na to kako æemo od tog društva uzeti
nešto za sebe ili pokušavamo obogatiti to društvo? Od svih
svakodnevnih problema, onih s kojima se svakodnevno
susreæemo izdvojit æu samo jedan problem zbog kojeg æe naš
narod i naša domovina postati jedna ruševina, Babilon, a to
je demografski problem. Mi smo narod koji umire. Sve
manje nas se raða, a sve više nas umire. Mladi sve više
ostaju neoženjeni i neudati. Ako nastavimo tako, ako vidimo
samo sebe, svoj interes, svoj komod, svoj egoizam, a nismo
spremni sebe staviti, uložiti, darovati naš narod æe postati
Babilon".
Nakon propovijedi crkvu je ispunila lagana melodija te su
svi sudionici imali priliku napisati svoje intimne molitve na
papiriæe te su neke od njih bile èitane kao molitva vjernika, a
ostale prikazane Bogu.
Nakon prièesti i obavijesti, svi sudionici, posebno mladi bili
su pozvani na veæ poznato druženje u samostanu Sv. Klare
gdje im se ovoga puta pridružio i biskup Uziniæ.
Domovinske vijesti
Predstavljena knjiga "Djeèje oèi" Roberta Tomšiæa
Prva knjiga izdana u biblioteci Sisaèke biskupije "Poesia
Spiritualis"
Sisak, 27.11.2014. (IKA) - Prva knjiga izdana u biblioteci
Sisaèke biskupije "Poesia Spiritualis" pod nazivom "Djeèje
oèi" autora Roberta Tomšiæa predstavljena je u èetvrtak 27.
studenoga u sisaèkom Velikom Kaptolu. O knjizi su govorili
sisaèki biskup Vlado Košiæ, recenzentica prof. Ljerka Iharoš,
urednik Stjepan Juraniæ i autor.
Biskup Košiæ istaknuo je kako su ove pjesme autobiografske
crtice, zbir uspomena, sjeæanja i pjesnikova ispovijed, naziv
zbirke "Djeèje oèi" odgovara pjesniku koji u ovim svojim
lirskim zapisima otkriva svoje djeèje oèi kojima gleda svoje
najbliže, Boga i sav svijet. "Gospodin naš rekao je: 'Ako se
ne obratite i postane kao djeca, neæete uæi u Kraljevstvo
nebesko', kao i 'Oko je tijelu svjetiljka. Ako ti je dakle oko
bistro, sve æe tijelo biti svijetlo'. Upravo to dvoje, stav
djeteta i èisto oko Robert je uspio spojiti u svojim pjesmama.
Tako upravo ove pjesme i treba èitati, djeèjim oèima u sebi
da bismo i sami vidjeli Boga i sve njegove darove, osjetili
njegovu toplinu i bili ogrijani tim rukovetom slika, crtica i
doživljaja koje s pravom možemo nazvati Poesia spiritualis –
kako smo nazvali biblioteku u kojoj izlazi ova zbirka – tj.
upoznali duhovno pjesništvo", rekao je biskup. Recenzentica
prof. Iharoš rekla je kako je pjesnik u ovoj zbirci pronašao
naèin kako izraziti sebe i svoj odnos prema ljudima. "Od
èovjeka koji je u sebi nastojao potisnuti èinjenicu da je Bog
u nama i oko nas, pretvorio se u èovjeka i pjesnika koji vjeru
doživljava na doista èudesan naèin. Zbirka je posveæena
Bogu kojega ga je spoznao u svakodnevici i ljudima oko
sebe. Njegovo prisustvo osjeæa u ljudima i to izražava u
jednostavnim rijeèima iz svakodnevnog govora", ustvrdila je
prof. Iharoš i pozvala okupljene da proèitaju sve pjesme iz
zbirke i u njima prepoznaju sebe i svoju vjeru, te uživaju
ljepoti "Djeèjih oèiju".
Urednik Juraniæ govorio je o ljepoti koju pjesme donose te
istaknuo da je ovo zbirka duhovnih poruka koje bude iz
pospanosti i potièu na pobožniji život. "Ljudi na mnogo
naèina mogu iskazati svoju zahvalnost Bogu, a jedna od njih
je i poezija. Pjesnik živi život s Bogom i u zbirci se vidi
zahvalnost na tome", rekao je Juraniæ.
Na kraju okupljenima se obratio autor Tomšiæ, koji je
zahvalio svima koji su bili ukljuèeni u projekt izdavanja ove
zbirke pjesama, te onima koji su vjerovali u to da su njegove
pjesme vrijedne èitanja. Autor je posebno zahvalio biskupu
Košiæu bez èije pomoæi ne bi bilo ni ove zbirke.
Za glazbeni dio programa zadužene su bile Sanja Slikozoviæ
i Katarina Ahel te Tomšiæeva kæer Ana.
Priruènik za pripravu za Drugi nacionalni susret
hrvatskih katolièkih obitelji
Rijeka, 28.11.2014. (IKA) - Objavljen je Priruènik za
pripravu za Drugi nacionalni susret hrvatskih katolièkih
obitelji koji æe se održati u nedjelju 19. travnja 2015. na
Trsatu u Rijeci na temu "Obitelj – nositeljica života, nada i
buduænost Hrvatske". Priruènik sadrži molitvu i pjesmu uz
Susret; uvodnu rijeè rijeèkog nadbiskupa i metropolita Ivana
Devèiæa i predsjednika Vijeæa HBK za život i obitelj
krèkoga biskupa Valtera Župana; tekst o zavjetnoj spomensvijeæi; studijski vodiè za prouèavanje enciklike Evanðelje
života pape Ivana Pavla II. za pojedinaèno ili grupno
obraðivanje, dvije kateheze za neposrednu pripravu koje
obraðuju temu susreta; dodatne prijedloge i ideje za pripravu
te tekst o svetištu Majke Božje Trsatske.
3. prosinca 2014. broj 48/2014
9
Domovinske vijesti
"Josip Kunkera i prošlost èaglinskog kraja"
Meðunarodni simpozij o sveæeniku, arheologu i povjesnièaru
Josipu Kunkeri u Požegi
Požega, 28.11.2014. (IKA) - U organizaciji Povijesnog
društva Požega, Hrvatskog arheološkog društva, požeškog
Zavoda za znanstveni i umjetnièki rad HAZU-a i Katolièke
gimnazije, Požega je 28. studenoga bila domaæin
meðunarodnog simpozija "Josip Kunkera i prošlost
èaglinskog kraja". Simpozij, na kojem se okupilo 30-ak
struènjaka i znanstvenika, prireðen je u povodu 100.
obljetnice roðenja sveæenika Josipa Kunkere koji je najveæi
dio života proveo u župi Ruševo.
Otvarajuæi simpozij požeški biskup dr. Antun Škvorèeviæ
istaknuo je da se preko njega Josip Kunkera vraæa u svoj kraj
te je zbog toga zahvalio organizatorima na organiziraju
struènog skupa.
Nemile okolnosti Kunkeru su s rodnog otoka Paga pokrenule
i donijele u požeški kraj, a on je te okolnosti pretvorio u
prigodu povezati mediteransku nadarenost i upornost sa
slavonskom širinom i marljivošæu i upustiti se u prouèavanje
raznorodnih tragova prošlosti na prostorima hrvatskog
sjevera, a i juga, stvarati misaone i pisane sinteze, utkati u
njih i spomen na ljude koji su nam ostavili u baštinu
vrijednosti po kojima se prepoznaje posebnost našeg
nacionalnog biæa, rekao je biskup Škvorèeviæ, istaknuvši da
je Kunkera ponad svega bio sveæenik koji sve oko sebe
gledao okom vjere.
O Kunkeri kao sveæeniku govorio je vlè. Zvonko Mrak iz
Valpova, podsjetivši na njegovo sveæenièko službovanje,
slabo zdravlje ali i zatvorske godine u starogradiškom
zatvoru gdje je završio zbog napada na bezboštvo i
partizane. Bavio se razlièitim temama iz prapovijesti, antike,
ranokršæanske arheologije i srednjeg vijeka s posebnim
osvrtom na religiju, kazao je vlè. Mrak.
Na njegov trud i marljivost u istraživaèkim pothvatima
podsjetio je
povjesnièar Goran Ðurðeviæ, predsjednik
Povijesnog društva Požega. Kunkera se istaknuo kao
marljivi skupljaè razlièitih artefakata, poèevši od
prapovijesnih kamenih ostataka preko rimskih novèiæa i
spomenika pa do nematerijalne baštine u vidu narodnih
obièaja i pjesama. Skupio je veliku zbirku kamenih predmeta
iz prapovijesti koji su svjedoèanstvo o bogatom životu u
Požeškoj kotlini u tom vremenu pa se uoèavaju fosili,
razlièiti ostaci oruða i oružja, religijski predmeti i pojedine
skulpturice koje prikazuju ljude i životinje. Svoju je zbirku
poklonio Dijecezanskom muzeju u Velikoj i tom je
prigodom sastavio "Vodiè kroz velièki lithicum" (1982.) u
kojemu je katalogizirao svoje nalaze, istaknuo je Goran
Ðurðeviæ, utvrdivši da se nažalost o toj izuzetnoj povijesnoj
osobi malo zna.
Da nije bilo Kunkere, za mnoge lokalitete se ne bi znalo,
osobito iz prapovijesti, iz rimskog razdoblja i srednjeg
vijeka. Kao dugogodišnji arheolog Gradskog muzeja Požega
radila sam na lokalitetima koje je on spominjao, primjerice u
Imrijevcima, i to su bili vrijedni arheološki nalazi. Mnoge
naznake koje je Kunkera dao tek èekaju novu generaciju
arheologa, rekla je arheologinja Dubravka Sokaè Štimac.
Josip Kunkera, sveæenik i svestrani znanstvenik svojim
djelima zadužio je mnoge, bilo da je rijeè o arheolozima,
povjesnièarima, lingvistima ili etnolozima. Vizionarski je
otvorio staze za buduæe naraštaje željne otkrivanja u mnogim
znanstvenim disciplinama ostavivši vrijedna djela u
rukopisnom i tiskanom izdanju, na što je upozorio i požeški
simpozij koji je završio otvaranjem izložbe o Josipu Kunkeri
uz najavu objavljivanja zbornika radova sa simpozija.
10
3. prosinca 2014. broj 48/2014
ika
Adventska obnova voditelja župnih Caritasa
Varaždinske biskupije
Varaždin, 29.11.2014.
(IKA) - Caritas Varaždinske
biskupije priredio je u subotu 29. studenoga adventsku
duhovnu obnovu za volontere koji djeluju kao voditelji i
suradnici župnih Caritasa. Duhovna obnova zapoèela je
misnim slavljem koje je u katedrali Uznesenja BDM u
Varaždinu predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak.
Nakon mise u dvorani biskupijskog Pastoralnog centra
duhovna izlaganja održao je mons. Josip Kuhtiæ, rektor
zagrebaèke katedrale, a okupljenima su se obratili i
predsjednik i ravnatelj Biskupijskog Caritasa mons. Ivan
Godina i mr. Ante Šola.
Duhovna obnova okupila je stotinjak volontera Caritasa
buduæi da su župni Caritasi registrirani u više od 85 od 105
župa Varaždinske biskupije.
Biskup Mrzljak, ujedno predsjednik Hrvatskog Caritasa, na
misi je govorio o važnosti djelovanja Caritasa i njegovu
smislu. Napomenuo je kako Caritas brine o ovozemaljskim
potrebama onih kojima je najteže, a to nisu samo hrana i
materijalne stvari, nego i druge potrebe onih kojima mnogo
znaèe i susret, razgovor i darovana pažnja kako bi èovjek
mogao živjeti životom dostojnim svakog ljudskog biæa. Pred
nama je adventsko vrijeme priprave za proslavu svetkovine
Božiæa, pa smo pozvani èuti Isusov glas koji nas upozorava
da nam srce ne oteža, nego da i dalje budemo darežljivi u
davanju svoje ljubavi, dobrote i pažnje potrebitima. Kada
razmišljamo o Caritasu, onda je potrebno reæi da su to dobra
djela prema bližnjem u potrebi te æe sva dobra djela biti
zapisana u našoj Knjizi života. Za Isusa je ostalo zapamæeno
da je prošao zemljom èineæi dobro – to je na neki naèin
njegov najkraæi životopis. Stoga vam svima želim da se
ovom misom i obnovom obnovite i ojaèate u vjeri i
karitativnom radu koji je važna djelatnost Crkve kako bi i svi
mi mogli prolazeæi ovom zemljom èiniti dobro u našem
svagdanjem kršæanskom životu, poruèio je biskup Mrzljak.
U duhovnom izlaganju mons. Kuhtiæ istaknuo je kako je
doista najteže, ali i najvažnije pronaæi kvalitetne volontere,
jer svatko tko dariva i pomaže dariva dio sebe i svog života.
Napomenuo je kako je èovjek koji dariva nadahnut darom
života kojeg je dobio od Boga. Angažman volontera izvire iz
toga što je kao kršæanin pozvan ljubiti bližnjeg kao samog
sebe. Upravo iz te nesebiènosti raða se dragovoljstvo, koje
možemo usporediti s majèinstvom i oèinstvom. Volonterstvo
nije dijeljenje hrane, nego stvaranje nove kulture, kulture
djelotvorne ljubavi, kulture solidarnosti i zajedništva, kazao
je predavaè. Istaknuvši kako živjeti kršæanski život znaèi
trajno sebe darivati drugima, poruèio je kako je to sebedarje
ljubav, odnosno Caritas. Naglasio je kako je volonterstvo
Božja ljubav na djelu koja svoj vrhunac ima u služenju te
zakljuèio da kršæansko volonterstvo želi pridonijeti stvaranju
Božjeg kraljevstva na zemlji.
Voditelji i volonteri župnih Caritasa, kojih u župama
Varaždinske biskupije ima više stotina, svakodnevno svoje
vrijeme, sposobnosti i pažnju daruju potrebitima. Župni
Caritasi kojima predsjedaju župnici najbolje su upoznati s
prilikama u kojima žive župljani, ali i sve druge osobe koje
oskudijevaju na razlièite naèine. U pomaganju potrebitima
župni Caritasi suraðuju s Biskupijskim Caritasom koji
koordinira prikupljanje donatorskih sredstava i druge pomoæi
te u suradnji sa župnim Caritasima raspodjeluje pomoæ tamo
gdje je ona uistinu potrebna. Zahvaljujuæi donatorima
Caritas Varaždinske biskupije tijekom 2014. godine
pomogao je mnogim pojedincima i obiteljima koje su u
raznim potrebama i žive u teškim socijalnim prilikama.
Nesebiènost, darežljivost i dobrota srca mnogobrojnih
dobroèinitelja, meðu kojima su župe Varaždinske biskupije,
Domovinske vijesti
ika
veæe i manje tvrtke te pojedinaèni dobrotvori, omoguæila je
da se kroz proteklu godinu uèine mnoga dobra djela. Tako je
u Caritasovoj puèkoj kuhinji pripremljeno i podijeljeno
108.500 toplih obroka, Caritasova donacijska ljekarna
podijelila je 22.100 originalnih pakiranja lijekova
siromašnima, a Caritasov odjel obuæe i odjeæe te djeèji odjel
podijelio je 91 tonu razne robe. Kako bi izbjegli iskopèanja,
Biskupijski Caritas podmirio je razne režijske troškove u
ukupnom iznosu od 642 tisuæe kuna. Darovano je 1670
obiteljskih paketa s raznim namirnicama i potrepštinama.
Biskupijski Caritas prikupljenim sredstvima stipendira veæ
17 godina po 10 darovitih uèenika iz ugroženih obitelji.
Invalidnim osobama darovan je 51 bolnièki krevet, 75
invalidskih kolica, 322 hodalice i 850 paketa pelena za
odrasle. Biskupijski Caritas u svom sastavu ima i dvije
ustanove. Dnevni boravak djece s poteškoæama u razvoju u
Èakovcu skrbi o 20-ero invalidne djece, a Dom za starije i
nemoæne u Ivancu ima 105 korisnika.
Bez pomoæi darivatelja i karitativnih volontera sve ove
djelatnosti ne bi bile moguæe, stoga je Biskupijski Caritas
zahvalio svima na dobroti srca i pozvao da se nastavi pružati
ruka pomoænica svima potrebitima kojima je ugrožena
egzistencija zbog teških životnih prilika.
Godišnji susret sveæenika i volontera župnih Caritasa
Gospiæko-senjske biskupije
Gospiæ, 29.11.2014. (IKA) - Redoviti godišnji susret
sveæenika i volontera župnih Caritasa Gospiæko-senjske
biskupije održan je 29. studenoga u zgradi Caritasa u
Gospiæu. Više od 50 sudionika susreta na poèetku je
pozdravio ravnatelj Caritasa Gospiæko-senjske biskupije vlè.
Luka Blaževiæ, dok je molitveni uvod predvodio kancelar
biskupije mr. Marinko Milièeviæ. Središnje predavanje na
temu "Volontiranje kao evanðeosko služenje" održala je
èelnica graðanske inicijative "Uime obitelji" Željka Markiæ.
Gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ poruèio je
volonterima da njihov dar treba biti od srca, a Željki Markiæ
zahvalio na inicijativi "Uime obitelji".
Markiæ je istaknula da je kompletno djelovanje Crkve kroz
povijest volontiranje sveæenika koji sebe daju èovjeku.
Ljubav je ta koja nas potièe na pomoæ bližnjemu i svi koji
daruju su povlašteni. Sva dobra djela dolaze i poèinju od
molitve, istaknula je, zahvalivši na kraju svim volonterima
udruge "Uime obitelji". Markiæ je posebno ponosna na svoje
volontiranje u "Marijinim obrocima". U raspravi je istaknuto
više razmišljanja vezanih za referendum o braku i
preferencijalnom glasovanju. Biskup Bogoviæ zakljuèio je da
ideologija želi odvojiti djecu od roditelja, èemu se mi
odupiremo svojom vjerom.
Na kraju je izvješæe o radu podnijela voditeljica Caritasova
ureda Kata Mataniæ. Istaknula je dobru suradnju s
trgovaèkim lancem Lidlom u akciji "Pomagati je lako" koja
je tijekom prošle i ove godine provoðena u centrima
Ogulinu, Gospiæu i Otoècu. Osim toga Lidl snabdijeva
socijalni duæan u Gospiæu iz kojeg se saèinjavaju paketi u
hrani za potrebite obitelji. Do 1. ožujka oni su se poštom
slali korisnicima, no nakon ukidanja povlastica pri transportu
od strane Hrvatske pošte, sada se distribuiraju kombi
vozilom Caritasa. Ukazano je na akcije obilježavanja Dana
života i Dana bolesnika, ljetovanje djece u Belgiji preko
zaklade Eurochildren, spomenute su donacije iz njemaèkog
Overatha i Italije u namještaju, ortopedskim pomagalima,
sanitarijama. Èetvrtu godinu zaredom provedena je akcija
sadnje krumpira za potrebe puèkih kuhinja u Zagrebu, Sisku,
Rijeci i Kninu kao i za domaæe korisnike, kojeg je dobiveno
oko 10 tona. Caritas je proveo akciju "Spremni za dobro" pri
nabavci udžbenika za 60 djece. Organizirana je i pomoæ
poplavljenima u županjskoj Posavini u sijenu u visini 10
vagona kao i u novcu a i ove godine æe Caritas u nedjelji
Caritasa darovati 10 najugroženijih obitelji. Isto tako je
potrebnima distribuirano 36 tona jabuka i 30 tona mandarina.
Ðakonsko reðenje u župi Gospe od Blagovijesti u Milni
Hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk zaredio za
ðakone Ivana Jurina iz Milne i Milana Šariæa iz Hvara
Milna 29.11.2014. (IKA) – Hvarsko-braèko-viški biskup
Slobodan Štambuk zaredio je u subotu 29. studenoga u župi
Gospe od Blagovijesti u Milni na otoku Braèu za ðakone
mjesne Crkve kandidate Ivana Jurina iz Milne i Milana
Šariæa iz Hvara. Red ðakonata biskup Štambuk podijelio je u
tijeku sveèanoga euharistijskoga slavlja na kojemu se
okupilo mnoštvo vjernika, uz roditelje, rodbinu i prijatelje
reðenika.
U koncelebraciji su bili generalni vikar Hvarske biskupije
mons. Stanko Jerèiæ, rektor Bogoslovnoga sjemeništa u
Splitu mr. Boris Vidoviæ, vicerektor mr. Mario Buljeviæ,
duhovnik ustanove dr. Edvard Punda, zatim dekan
Katolièkoga bogoslovnoga fakulteta u Zagrebu dr. Tonèi
Matuliæ, braèki i hvarski dekan Toni Plenkoviæ i Ante
Matuliæ, te više sveæenika i tridesetak bogoslova.
Na poèetku mise reðenja domaæin slavlja mjesni župnik
Tonèi Kusanoviæ izrazio je radost zbog ðakonskoga reðenja
u njegovoj župi, pozdravivši rodbinu i prijatelje reðenika, te
župljane župe sv. Stjepana iz Hvara, njih stotinjak, koji su
zajedno sa svojim sveæenicima pristigli katamaranom.
"Rado pozdravljam odgojitelje naših reðenika i redovnice
služavke Maloga Isusa jer su oni, svatko na svoj naèin,
uèinili da sjeme posijanoga zvanja može niknuti u èistomu i
toplomu ozraèju. Kroz njih pozdravljam i zahvaljujem
profesorima koji su kroz godine školovanja ulijevali
potrebno znanje i iskustvo sveæenièkoga života", rekao je, uz
ostalo, mjesni župnik. "Pastiru naše trootoèke biskupije
pozdrav i èestitka uime svih koje biskupska služba i poslanje
vežu svetim vezom zajedništva i ljubavi. Vjerujem da svima
predsjedate u ljubavi. Neka naša biskupija 'plovi' u nova
vremena s novim snagama", poruèio je u pozdravnomu
govoru vlè. Kusanoviæ.
"Raduj se Crkvo! Radujte se svi nazoèni. Nakon toliko
godina i vremena imamo dva cvijeta koja izniknuše s naša
dva otoka. Neka je Bogu hvala za ovaj trenutak, sa željom da
nas i nadalje okuplja. Dragi reðenici, nakon obreda
ðakonskoga reðenja bit æete Božji poslanici koji æete
naviještati Božju rijeè. Kao nekoæ proroku Jeremiji, i vama
Bog govori: 'Ne govori: Dijete sam! Veæ idi k onima kojima
te šaljem.' Zaljubite se u Krista da biste što predanije mogli
izvršiti poslanje", poruèio je reðenicima biskup Štambuk.
Prije središnjega obreda reðenja biskup je upitao o
spremnosti kandidata za ðakonat, a vjernici su molili za
reðenike koji su svoju predanost Bogu iskazali èinom
prostracije. U završnomu dijelu mise reðenja, otpjevan je
himan "Tebe Boga hvalimo".
Mjesni biskup na kraju je izrekao svoju èestitku reðenicima,
zatim njihovim roditeljima i rodbini, kao i biskupijskim
sveæenicima, zaželjevši da novozareðeni službenici Crkve
budu lijepo primljeni u crkvenu obitelj, posebno u
biskupijski kler.
Sveèanosti ðakonskoga reðenja skladnim pjevanjem
doprinio je mješoviti župni zbor pod ravnanjem s. Robertine
Šašo.
.
3. prosinca 2014. broj 48/2014
11
Domovinske vijesti
Split: Otvorena Godina posveæenog života
Split, 29.11.2014.
(IKA) - Molitvenim bdjenjem u
samostanu sestara službenica milosrða, Anèela, u Splitu u
subotu 29. studenoga otvorena je Godina posveæenog života
u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji. Bdjenje je u zajedništvu s
nadbiskupskim delegatom za redovnice fra Petrom Lubinom
i don Nikolom Mikaèiæem predvodio nadbiskup Marin
Barišiæ. Prije samoga bdjenja èestitao je sestrama Dan
posveæenog života i istaknuo kako je "otvaranje Godine
posveæenog života koje je najavio papa Franjo važno za
èitav katolièki svijet. Dobro je da se podudara s adventom,
jer što je Godina posveæenog života nego išèekivanje,
bdjenje, jedan advent. Isus Krist svima je poslao Duha
Svetoga da ih iznutra potièe da Boga ljube svim srcem, svom
dušom, svom pameæu svojom, svom snagom svojom i da se
meðusobno ljube kako je Krist ljubio njih same. Kristovi
sljedbenici, pozvani od Boga, ne po svojim djelima, nego po
odluci i milosti Njegovoj i opravdani u Isusu Gospodinu
postali su po krštenju vjere uistinu Božja djeca i dionici
Božanske naravi i zato su sveti. Oni dakle moraju uz Božju
pomoæ živeæi držati i usavršavati svetost koju su primili. Na
to su osobito pozvani i oni koji su Bogu na poseban naèin
posveæeni, zavjetovanjem, a to ste vi ovdje veèeras
okupljeni. Doista, ako kršæanin znaèi biti onaj koji slijedi
Krista, onda biti redovnik, redovnica, osoba posveæenog
života znaèi to isto, ali na radikalniji naèin".
Godina posveæenog života je prigoda kada se sa zahvalnošæu
treba spomenuti nedavne prošlosti, snagom prigrliti
buduænost i sa strašæu živjeti sadašnjost koja ukljuèuje
ljubav, prijateljstvo i zajedništvo osoba. Duhovnost koja ne
poznaje zajedništvo nije Kristova duhovnost, istaknuo je
nadbiskup, i nastavio kako se tijekom svagdanje životne trke
dogodi da zaboravimo ono što nas je u samostan dovelo.
Godina pred nama je prigoda da se tog prisjetimo, da se u
Duhu obnovimo i u prvotnom zanosu osvježimo. Nitko od
nas nije savršen kao što bismo trebali biti, a obnova nam je
svima potrebna i to svakog dana. Pozvao je na šutnju i
sabranosti, na priznavanje svoje nesavršenosti, te potaknuo
na molitvu za oproštenje i plodan novi poèetak u Godini
posveæenog života. Podsjetio je na rijeèi pape Franje koje je
uputio osobama posveæenog života: "Uvijek gdje su osobe
posveæenog života tamo je radost. Živeæi tako posveæeni
prikazujete život onakvim kakav jest. To je Božji dar, Božji
dar Crkvi, Božji dar narodu" .
Na kraju bdjenja mons. Barišiæ poželio je redovnicima i
redovnicama da im ova godina bude posveæena,
blagoslovljena i preobražujuæa. Poželio im je da ono što su
zapoèeli to i završe te da zajednice nanovo otkriju radost
svjedoèenja Radosne vijesti, spasenja za ovaj svijet. Pozvao
ih je na zahvalnost Bogu za dar što ih je ukljuèio u svoju
misiju, svoje poslanje. "Ne možemo ostati nepomièni,
površni, zadovoljni. Ja se nadam da æe to biti doživljeno
osobno, prepoznatljivo u vlastitom životu i da æe biti vidljivo
u našoj Crkvi i ovom vremenu", zakljuèio je nadbiskup.
Radni materijali za kateheze u prosincu
Mogu se preuzeti na mrežnoj stranici Zagrebaèke
nadbiskupije
Zagreb, 29.11.2014. (IKA) - Svi materijali potrebni za
održavanje kateheze za odrasle u mjesecu prosincu mogu se
preuzeti na mrežnoj stranici Zagrebaèke nadbiskupije, i to u
Kutku za sveæenike. Uz dvije kateheze, u kutku se mogu
pronaæi i poticaji za vrijeme došašæa, izvijestio je
nadbiskupijski Tiskovni ured. Do ožujka 2015. godine
održat æe se ukupno šest katehetskih susreta - èetiri kateheze,
jedan molitveni susret te susret roditelja s biskupom.
12
3. prosinca 2014. broj 48/2014
ika
18. dani duhovne glazbe Cro patria 2014.
Grand prix zborskog festivala osvojio Koruški akademski
pjevaèki zbor "Mohorjan"
Split, 29.11.2014. (IKA) - U ispunjenoj crkvi Gospe od
zdravlja u Splitu u subotu 29. studenoga održana na je
završna sveèanost 18. dana duhovne glazbe Cro patria 2014.,
gdje je praizvedeno 5 skladbi u natjecateljskom dijelu, te
uprilièen prigodni koncert studentica solo pjevanja
Umjetnièke akademije u Splitu i Zbora Glazbene škole Josip
Hatze u drugom dijelu.
Na ovogodišnjoj dvodnevnoj smotri zborova održanoj u
crkvama Sv. Dominika i Gospe od zdravlja sudjelovali su
skladatelji, pjesnici, èlanovi ocjenjivaèkih sudova i zborova
iz 15 zemalja.
Struèno prosudbeno vijeæe Glazbene mladeži Split za
najuspjelije nove skladbe u sastavu: Sergio Azevedo
(Portugal), Javier Busto (Španjolska), Josefino Chino Toledo
(Filipini), Cristian Gentilini (Italija), Franz Kaern
(Njemaèka), Pawel Lukaszewski (Poljska), Luke Mayernik
(SAD), Fred Onovwerosuoke (SAD), John August
Pamintuan (Filipini) dodijelio je plakete Canticum novum
(rad akademika kipara Kažimira Hraste iz Splita): bronèanu
skladateljici: Rachel DeVore Fogarty iz SAD-a, srebrnu
skladatelju Julianu Morthu iz SAD-a, zlatnu, skladatelju
Magoru Bzuczu iz Maðarske.
Struèno prosudbeno vijeæe Glazbene mladeži Split za
najuspjelije izvedbe u sastavu Tamara Adamov Petijeviæ
(Srbija), Goran Jerkoviæ (Hrvatska), Marijo Krniæ
(Hrvatska), Urša Lah (Slovenija), Ragnar Rasmussen
(Norveška), Ivana Šutiæ (Hrvatska), Agneza Radoniæ
(Hrvatska) dodijelilo je zatim plaketu Katedrala za najbolju
izvedbu
zborovima:
bronèanu
Mješovitom
zboru
Akademskog
kulturno-umjetnièkog
društva
"Sonja
Marinkoviæ" iz Novog Sada pod ravnanjem prof. Jasmine
Neškoviæ; srebrnu Koruškom akademskom pjevaèkom zboru
"Mohorjan"pod ravnanjem Helene Buhvald Gorenšek i
zlatnu Mješovitom vokalnom ansamblu Schola cantorum iz
Splita pod ravnanjem prof. Sare Dodig. Publika je takoðer,
najboljom izvedbom ocijenila Mješoviti vokalni ansambl
Schola cantorum.
Grand prix 18. dana duhovne glazbe osvojio je Koruški
akademski pjevaèki zbor "Mohorjan", koji je dobio najviše
bodova za svoje izvedbe u kategorijama obveznih i novih
skladbi. Primili su nagradu Hrvatskoga društva skladatelja,
plaketu koju je izradila akademska kiparica Ljerka Njerš.
Vodiè za pastoralnu komunikaciju na društvenim
mrežama
Vodiè namijenjen sveæenicima i župnim medijskim
suradnicima može se preuzeti na mrežnoj stranici
Zagrebaèke nadbiskupije
Zagreb, 29.11.2014. (IKA) - Zapoèinjuæi novu pastoralnu
godinu, Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije objavio je
Vodiè za pastoralnu komunikaciju na društvenim mrežama
namijenjen sveæenicima i župnim medijskim suradnicima.
Vodiè, u èijem je središtu Facebook kao najraširenija
društvena mreža u Hrvatskoj, donosi praktiène savjete o
tome kako župnu zajednicu predstaviti u digitalnom svijetu,
kakav sadržaj valja komunicirati, te koji korisni alati
olakšavaju snalaženje na društvenim mrežama. Jednako
tako, vodiè predlaže pravila komunikacije te daje preporuke
kako se zaštititi od možebitnog nasilja putem novih medija.
Autor je Davor Trbušiæ, struèni suradnik Tiskovnog ureda, a
vodiè se može preuzeti na mrežnoj stranici Zagrebaèke
nadbiskupije.
Domovinske vijesti
ika
Ðakonsko reðenje u Puli
Biskup Dražen Kutleša zaredio za ðakone Želimira Bagavca,
Marcina Madeja i Petra Popoviæa
Pula, 29.11.2014. (IKA) - Poreèki i pulski biskup Dražen
Kutleša na sveèanoj misi koju je 29. studenoga predvodio u
pulskoj prvostolnici zaredio je za ðakone Želimira Bagavca,
Marcina Madeja i Petra Popoviæa.
Biskup je u homiliji pojasnio pojam "talent" koji se spominje
u prispodobi iz proèitanog evanðelja - to je odreðena težina
dragocjenog metala koja je služila kao mjera vrijednosti.
Povjeriti nekome talente, sposobnost, darovitost, znaèi da
talenti nisu èovjekovo vlasništvo, veæ da su mu povjereni
kako bi ih koristio na dobrobit ljudi oko sebe te išao dalje
sudjelujuæi u Božjem planu ostvarivanja onoga što mu je
Bog namijenio.
Premda je Isusova podjela talenata naizgled nepravedna, on
daje svakome prema njegovim sposobnostima, jer svaki
talent zahtijeva izvršavanje razlièitih dužnosti. No, i oni s
manje talenata ne smiju se osjeæati manje vrijedni, jer Bogu
je svaki èovjek vrijedan, i On za svakoga ima plan. Bitno je
htjeti suraðivati u Božjem naumu i ostvariti ono što Isus od
nas traži. Od onih kojima povjerava talente Isus oèekuje da
ih iskoriste i oplode, kako bi olakšali život onima oko sebe.
Onoga tko ne radi stiže zaslužena kazna, jer nije htio raditi s
talentima, jer bolje je zapoèeti posao, pa ako se kasnije i
pogriješi, nego uopæe ne zapoèeti. Odlika onih koji zbog
lijenosti ne rade, jest da su im uvijek drugi krivi, no,
odgovorna, odrasla osoba æe pogrešku jednostavno iskreno
priznati.
Božji je sud za sve dužnosti jednak, i on ne gleda samo
rezultate nego i kvalitetu radnog procesa, a sud je posebno
strog za one koji su talente zanemarili, uopæe ne pokušavši
ih upotrijebiti. Premda formula "tko ima dat æe mu se, a
onome koji nema oduzeti æe se i ono što ima", ljudski može
izgledati nepravedna, Isus razmišlja na pravedan naèin,
èovjek koji ima talente, on ih koristi i umnožava ih, a koji
ima talent, a ne želi ga koristiti on ga uništava.
Najbolja nagrada za vjernost, za rad, za korištenje svojih
talenata za dobrobit bližnjih nije ona materijalna, veæ upravo
još veæe povjerenje i povjeravanje još odgovornijih službi;
dok æe se od onih koji iznevjere povjerenje oduzeti i one
službe koje su imali, a neizvršavanjem uništili, naglasio je
biskup.
Pozvao je stoga nove ðakone da budu svjesni prilike koju im
Bog daje, neka se trude svim svojim silama upotrijebiti svoje
talente, te neka paze da ne izigraju povjerenje koje se lako
gubi a teško zadobiva, zakljuèio je biskup.
Želimir Bagavac, bogoslov Poreèke i Pulske biskupije, roðen
je 14. ožujka 1979. u Puli od oca Drage i majke Marije,
završio je filozofsko-teološki studij na Teologiji u Rijeci.
Marcin Madej, bogoslov Poreèke i Pulske biskupije, roðen je
1. svibnja 1980. u Sosnowiecu, u Poljskoj, od oca Jana i
majke Janine, Filozofsko-teološki studij završio je na
Visokoj teološkoj školi sjemeništa Redemptoris Mater u
Puli. Petar Popoviæ, bogoslov Poreèke i Pulske biskupije,
roðen je 27. rujna 1983., u Rijeci od oca Radomira i majke
Branke, Filozofsko-teološki studij završio je na Visokoj
teološkoj školi sjemeništa Redemptoris Mater u Puli.
Molitveno bdjenje uoèi poèetka Godine posveæenoga
života kod franjevaca konventualaca u Zagrebu
Zagreb, 29.11.2014. (IKA) - Godinu posveæenoga života, na
razini sveopæe Crkve proglašenoj od pape Franje, zajednica
franjevaca konventualaca željela je zapoèeti zajednièkom
molitvom i osluškivanjem Božjega glasa u osobnom i
zajednièkom životu. Stoga su bogoslovi 29. studenoga
organizirali molitveno bdjenje na koje su pozvali redovnike i
redovnice Grada Zagreba koji su se u velikom broju okupili
u crkvi Sv. Antuna Padovanskoga kako bi zajednièki hodili
prema Gospodinu koji dolazi. Bdjenje je predslavio fra
Nikola
Šantek,
magister
bogoslova
franjevaca
konventualaca, a pjevanjem uljepšao župni zbor "Tomislav
Talan". Molitveno bdjenje sastojalo se od èetiri dijela. Prvi
dio je Služba svjetla kojom su, obasjani njegovim svjetlom,
redovnici zapoèeli svoj hod prema Gospodinu. Slavlje se
nastavilo procesijom kojom se željelo izraziti stalno
unutranje hodoèašæe prema vjeènosti. Hod prema oltaru bio
je popraæen svjetlopjevom "Moju svjetiljku užižeš, moju
tminu obasjavaš, Bože moj". Treæi dio jest molitva Prve
veèernje prve nedjelje došašæa kojom se zapoèela
neposredna priprava za svetkovinu roðenja Gospodnjega.
Poput Crkve koja moli i hodoèasti okupljeni su bili pred
Gospodinom moleæi za obnovu redovnièkih zajednica u
Domovini i cijelome svijetu. U prigodnom nagovoru dvoje
redovnika prinijelo je redovnièki pasac koji oznaèava ljepotu
redovnièkoga života po posvemašnjem predanju Bogu i
njegovoj volji te zavjetovanjem zavjeta èistoæe, siromaštva i
poslušnosti u svojoj redovnièkoj zajednici. Ovaj pasac,
postavljen na vidljivo mjesto u ovoj crkvi, kroz Godinu
posveæenoga života èekat æe na onoga koga æe Bog pozvati
da se njime opaše u znak dragovoljnog posveæenja Kristu.
Želimo da molitva za zvanja i promišljanje o pozivu budu
posebno obilježje Godine posveæenoga života", izrekao je
fra Nikola Šantek u progodnom razmišljanju. Bdjenje je svoj
vrhunac našlo u euharistijskome klanjanju u kojemu se
željelo promatrati Gospodina u njegovoj jednostavnoj
prisutnosti. Molitvom Trojstvu iz Apostolske pobudnice Vita
consecrata i blagoslovom s Presvetim oltarskim
sakramentom završilo je bdjenje, a okupljeni su nastavili
druženje u vjeronauènoj dvorani "Antonio".
Prva kapelica danonoænog euharistijskog klanjanja
otvorena u Rijeci
Rijeka, 30.11.2014. (IKA) - U župi sv. Terezije od Djeteta
Isusa na Podvežici u Rijeci u nedjelju 30. studenoga
otvorena je kapela danonoænog euharistijskog klanjanja.
Rijeè je o prvoj kapelici u Hrvatskoj koja æe biti otvorena
sedam dana u tjednu od 0-24, a sve kako bi svi željni susreta
s Kristom u Euharistiji mogli doæi, rekao je župnik vlè. Ivan
Šariæ. Otvorenju kapelice prethodile su župne kateheze o
Euharistiji koje su održane od 25. do 28. studenoga. "Kapela
je posveæena sv. Ivanu Mariji Vianneyu na èiji je blagdan, 4.
kolovoza 1938., tadašnji župnik mons. Adam Muchtin
osnovao odbor za izgradnju crkve èime je službeno zapoèeo
njezinu gradnju." Kapela danonoænog klanjanja dio je atrija
župne crkve na Podvežici. Ureðena je darovima župljana i
dobroèiniteljima dok je svetohranište dar jedne obitelji iz
New Yorka koja se u svome gradu brine oko kapele
euharistijskog klanjanja i tim darom želi posvjedoèiti
duhovnu važnost ovakvih projekata, rekao je vlè. Šariæ.
.
.
3. prosinca 2014. broj 48/2014
13
Domovinske vijesti
Hodoèašæe brodovima sv. Nikoli
Pomorci, ribari, svi s morem povezani i njihove obitelji i ove
godine zahvalili svome zaštitniku
Rijeka, 30.11.2014. (IKA) - Konvoj s devet brodova punih
hodoèasnika krenuo je 30. studenoga u jutarnjim satima iz
Rijeke da bi se nakon dva sata posada i putnici iskrcali u
Kraljevici podno crkve Sv. Nikole, najstarijeg svetišta
zaštitnika pomoraca s istoène strane Jadrana. Okupivši se u
kraljevièkoj crkvi, tradicionalno prve nedjelje došašæa, na taj
su naèin pomorci, ribari, svi s morem povezani i njihove
obitelji i ove godine zahvalili svome zaštitniku sv. Nikoli.
Nakon skromnog doèeka na kraljevièkoj rivi i okrjepe uz èaj,
rakiju i suhe smokve, u procesiji su hodoèastili do crkve gdje
je misu predvodio nadbiskupov povjerenik i voditelj
Apostolata mora Luka Luèiæ. Na poèetku mise veliku
hodoèasnièku zavjetnu svijeæu ispred oltara upalio je luèki
kapetan Darko Glažar, a hodoèasnike je pozdravio i župnik
Ivica Klanac.
Ovo jedinstveno hodoèašæe održano je po 16. put, a
hodoèasnike u brodovima ove je godine pratilo mirno more,
premda južno i oblaèno. U brodove pomorskih kompanija iz
Rijeke na rijeèkome doku ukrcali su se pomorci i njihove
obitelji, ali i svi koji su željeli doživjeti posebno iskustvo
hodoèašæa brodovima. Konvoj je predvodio brod Luèke
kapetanije"Vid", a sudjelovali su brodovi desetak rijeèkih
pomorskih tvrtki i pomorske škole u Bakru.
Vlè. Luèiæ u propovijedi je pomorcima približio znaèaj
došašæa, pripreme za Božiæ, ponovivši im evanðeoski poziv bdijete i pazite. Molitvu je istaknuo kao važan element
odnosa prema Bogu, ali i prema bližnjima. "Molitva je taj
punjaè koji nam napuni baterije kada posustanemo na
životom putu, koji nas povezuje s Bogom i daje nam snage
da bi mogli pomoæi bližnjemu u potrebi", rekao je
propovjednik. Nakon mise druženje hodoèasnika je
nastavljeno uz ribarski domjenak, a zatim su se brodovima
vratili u Rijeku.
Sjednica pastoralnog vijeæa Splitsko-makarske
nadbiskupije
Split, 30.11.2014. (IKA) - Sjednica Pastoralnog vijeæa
Splitsko-makarske nadbiskupije kojom je predsjedao
splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ uz sudjelovanje
generalnog vikara mons. Miroslava Vidoviæa i pastoralnog
vikara mons. Nediljka Ante Anèiæa održana je u subotu 29.
studenoga u zgradi Nadbiskupskog ordinarijata u Splitu.
Sjednica je zapoèela zazivom Duha Svetoga nakon èega je
nadbiskup pozdravio okupljene i istaknuo da "vi imamo
poslanje po krštenju, poslanje naviještanja". Vijeæe se potom
osvrnulo na posljednju sjednicu, održanu u sijeènju ove
godine, te na zakljuèke i smjernice tada donesene. Središnji
dio sjednice bio je posveæen odjecima Izvanredne opæe
biskupske sinode održane u Rimu. Tako su èlanovi vijeæa
raspravljali o prijemu sadržaja i poruke sinode u
Nadbiskupiji, i o problemima koje je stvorilo loše medijsko
prenošenje bitnih sadržaja. U drugom dijelu sjednice
predstavljen je predstojeæi Nacionalni susret hrvatskih
katolièkih obitelji koji æe se održati sljedeæe godine na
Trsatu, a potom se govorilo i o pastoralu hodoèašæa. U
posljednjoj toèki sjednice Vijeæe je raspravljalo o
obiteljskim zajednicama, odnosno o naèinu kako ih
aktualizirati na župama. Èlanovi su iznijeli i svoje konkretne
prijedloge za poboljšanje pastoralnog rada u nadbiskupiji.
Nadbiskup Barišiæ zakljuèio je sjednicu Pastoralnog vijeæa
zahvalom svim èlanovima na njihovu radu, te im je uputio
ohrabrenje za nastavak tog rada, a sve je završilo
zajednièkom molitvom.
14
3. prosinca 2014. broj 48/2014
ika
Proslavljen Obiteljski dan Varaždinske biskupije
U današnjem vremenu suprotnosti mnogi žele srušiti neke
stare vrednote misleæi da æe izgraditi neke nove koje æe biti
bolje. Mi, nasuprot tome, želimo obnoviti naše stare
vrednote i to staro želimo posadašnjiti, da postanu novina
života u kojem æemo mi živjeti, poruèio biskup Mrzljak
Varaždin, 30.11.2014. (IKA) - Obiteljski dan Varaždinske
biskupije proslavljen je prve nedjelje došašæa, 30. studenoga,
misnim slavljem koje je u katedrali Uznesenja BDM u
Varaždinu predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak. Na
misi su sudjelovali braèni parovi, èlanovi Hrvatske zajednice
braènih susreta, koji su isti dan održali svoju veæ
tradicionalnu adventsku duhovnu obnovu. Pridružili su se i
drugi braèni parovi te obitelji grada Varaždina i okolice.
S biskupom su koncelebrirali generalni vikar mons. Ivan
Godina, predstojnik Obiteljskog centra Varaždinske
biskupije preè. Josip Koprek i još desetak sveæenika,
veæinom èlanova Zajednice braènih susreta.
Pozdravljajuæi okupljene na èelu s biskupom, preè. Koprek
istaknuo je kako je ove godine prva nedjelja došašæa
posebno ispunjena sadržajem jer je poèela Godina
posveæenog života, koja je sveèano otvorena i u
Varaždinskoj biskupiji, a prvi put proslavlja se Biskupijski
obiteljski dan. Istaknuo je kako se tim Danom željela
potaknuti veæa svijest o važnosti obiteljskih i braènih
vrijednosti. Danas, kada su mnogi brakovi i obitelji u krizi,
potrebno je istaknuti da postoje i primjeri dobrih brakova i
obitelji koje se trude živjeti kršæanske vrednote. To je važno
jer znamo da je obitelj osnovna stanica Crkve i društva.
Stoga vas sve pozivam da danas molimo za sve obitelji
Varaždinske biskupije, osobito one koje se nose s razlièitim
kušnjama i poteškoæama, rekao je preè. Koprek koji je na
kraju istaknuo da se na ovaj nadnevak prisjeæaju i 45.
obljetnice mlade mise biskupa Mrzljaka te mu je uputio
èestitke u prigodi jubileja. Biskupu Mrzljaku njegovi najbliži
suradnici darovali su novu mitru, znak pastirske službe, a
predstavnici braènih parova cvijeæe.
Biskup Mrzljak zahvalio je na èestitkama i dobrim željama,
rekavši da su se okupili na poèetku adventa koji je priprava
za dolazak Božiæa, za susret s Božjim sinom, "ali i priprava
za našu vjeènost". U homiliji je biskup Mrzljak podsjetio na
važnu èinjenicu koju treba imati na umu kada se promišlja o
obitelji, a to je da je obitelj škola èovjeènosti. Ako razorimo
obitelj gdje æe se mladi ljudi uèiti i odgajati u humanosti,
upitao se biskup. Osvrnuo se na nedavnu Sinodu biskupa o
obitelji, rekavši kako je Crkva svjesna da se obitelji na svim
stranama svijeta nalaze pred velikim izazovima i teškoæama.
U prigodi nadolazeæe svetkovine Božiæa pokušajmo si
posvijestiti važnost obitelji u kojoj se i Božji sin rodio. U
današnjem vremenu suprotnosti mnogi žele srušiti neke stare
vrednote misleæi da æe izgraditi neke nove koje æe biti bolje.
Mi, nasuprot tome, želimo obnoviti naše stare vrednote i to
staro želimo posadašnjiti, da postanu novina života u kojem
æemo mi živjeti, poruèio je biskup Mrzljak.
U molitvi vjernika izrekli su se zazivi posveæeni, izmeðu
ostalog, braènom i obiteljskom životu, djeci i mladima,
osobama posveæena života, te mjesnom biskupu. Molilo se
kako bi Bog blagoslovio roditelje i djecu, djedove i bake,
mladiæe i djevojke, "kako bi naši obiteljski domovi ispunjeni
Božjim duhom bili ognjišta i rasadišta života, mjesta
molitve, kršæanskih kreposti, plemenitosti, uzajamnog
poštovanja i osjetljivosti za potrebe bližnjih". Na kraju mise,
tijekom koje je liturgijsko pjevanje predvodio katedralni
zbor Chorus liturgicus pod vodstvom svog zborovoðe i
orguljaša Višeslava Jaklina, biskup Mrzljak zahvalio je svim
sudionicima biskupijskog Obiteljskog dana, pozvavši ih da
po moguænosti sudjeluju na Nacionalnom susretu hrvatskih
Domovinske vijesti
ika
katolièkih obitelji u travnju na Trsatu. Zazvao je Božji
blagoslov na sve obitelji te na osobe posveæena života koje
žive i djeluju na podruèju Varaždinske biskupije.
U prigodi biskupijskog Obiteljskog dana, na misnim
slavljima prve adventske nedjelje vjernici su u svim župama
biskupije bili potaknuti na razmišljanja o vrijednostima
braka i obitelji u današnjem suvremenom svijetu. Župne
zajednice molile su za sve obitelji i braène parove, osobito
one koje se teško nose sa svakodnevnim teškoæama i
problemima.
Otvorena Godina posveæenog života u Šibenskoj biskupiji
Šibenik, 30.11.2014. (IKA) - Godina posveæenog života u
Šibenskoj biskupiji zapoèela je u nedjelju 30. studenoga
sveèanim misnim slavljem koje je u katedrali Svetog Jakova
u Šibeniku predvodio šibenski biskup Ante Ivas.
"Svjedoci smo kako živimo u vremenu koje svim silama
pritišæe naš pogled i interes na zemlju i zemaljsko. I kako se
na razne naèine i mnogovrsnim sredstvima trudi i gotovo
prisiljava uvjeriti nas da je zemlja, zemaljsko i materijalno
jedina vrijednost od koje se živi. Da je sve drugo sporedno,
manje važno, èak i nevažno pa i štetno. Da je dovoljno
povoljno riješiti materijalno stanje da bi èovjek, obitelj i
narod bio zadovoljan pa i sretan", upozorio je u homiliji
biskup Ivas. Govoreæi o važnosti obitelji biskup je rekao:
"Po Božjem planu obitelj je prva škola ljubavi i zajedništva.
U obitelji se èovjek raða i raste i u njoj doživljava sve
bogatstvo i plodove ljubavi, zajedništva i sebedarja, bez èega
se èovjek ne može cjelovito razviti ni ostvariti. U obitelji,
kroz uzajamno darivanje roditelja stvara se ozraèje ljubavi u
kojem svako dijete može razvijati svoje sposobnosti, svoje
dostojanstvo i jedincatost svoje osobnosti i tako se
pripremati za vlastiti životni put. U ozraèju obiteljske ljubavi
èovjek u ranoj odluèujuæoj dobi prima prva iskustva Božje
ljubavi, prve spoznaje o istini i dobroti, o ljubavi i praštanju,
o praviènosti i odgovornosti. U obitelji je osoba u središtu
pozornosti, okružena pažnjom i ljubavlju pa može rasti u
odgovornosti prema drugima. Zato je obitelj od bitne
važnosti za život èitavoga društva. Svaki narod nužno slabi
ako su mu poljuljane i zakonom nezaštiæene temeljne
moralne vrednote života, duhovne baštine roditelja, vjerske
zajednice i kulturne baštine njegova naroda".
Tumaèeæi da je obitelj u svoj dubini i širini njezinih potreba i
problema u središtu brige, molitve i razmišljanja cijele
Crkve u ovoj godini te najavljujuæi da æe se u listopadu iduæe
godine održati redovita Opæa sinoda biskupa o obitelji,
biskup Ivas pozvao je u prvom redu kršæanske obitelji u
župnim zajednicama, dekanatima i biskupiji da mole za
obitelji te da i sami organiziraju obiteljske susrete, molitve i
duhovne obnove ili da se odazovu kad budu pozvani na
susrete u župi i biskupiji. Biskup je potaknuo obitelji da
razvijaju obiteljsku solidarnost i zalažu se za dobro braka,
obitelji kao i za ljudski i kršæanski odgoj svoje djece i
mladih, kako u Crkvi tako i u našoj državi.
Istièuæi da je papa Franjo odredio da 2015. godina bude
Godina posveæenog života, redovnica i redovnika i laika
posveæenih u svijetu, biskup Ivas potaknuo je sve vjernike u
mjesnoj Crkvi – biskupiji da se pridruže zajedništvu sveopæe
Crkve u zahvali Bogu za sve redovnice i redovnike, koji su
svojim životom i djelima duhovno bogatili i Šibensku
biskupiju i narod. "Pridružimo se i molitvama i susretima
koji æe se održati i u našoj biskupiji da redovništvo i danas
bude bogatstvo naše Crkve, te da naša Crkva bude i u
buduænosti plodna novim zvanjima Bogu posveæenih žena i
muškaraca, na duhovno bogatstvo i Božji blagoslov svemu
našem narodu", potaknuo je biskup Ivas.
Poèetak Godine posveæenog života u trsatskom svetištu
Rijeka, 30.11.2014. (IKA) - Godina posveæenog života,
koju je na razini je opæe Crkve proglasio papa Franjo, poèela
je prvom nedjeljom došašæa i novom liturgijskom godinom,
30. studenoga. Sveèani poèetak u Rijeèkoj nadbiskupiji
oznaèen je misom koju je nadbiskup Ivan Devèiæ predvodio
u trsatskom svetištu, povjeravajuæi na taj naèin osobe
posveæenog života Marijinu zagovoru. Uoèi mise, redovnice
i osobe posveæenog života okupile su se u svetištu na molitvi
krunice, misi je prethodila i sveèana Veèernja, a program je
organiziralo povjerenstvo za redovnice na èelu s mons.
Nikolom Uraviæem.
"Sveti Otac želio je na taj naèin obilježiti 50. obljetnicu
dogmatske konstitucije Lumen gentium koja u 6. poglavlju
govori o redovnicama, kao i 50. obljetnicu koncilskog
Dekreta Perfectae caritatis. Znamo da se sljedeæe godine
navršava i 500. godina roðenja sv. Terezije Avilske, crkvene
nauèiteljice i velike obnoviteljice karmelskog reda, ali i
cijele Crkve. U svome pismu 'Vi trebate stvarati veliku
povijest' papa Franjo poruèuje osobama posveæenog života
da se sjeæaju svoje blistave povijesti, ali i da nastave stvarati
povijest", rekao je nadbiskup. Stoga je propovijed temeljio
na apostolskom pismu u kojemu Sveti Otac navodi kako
oèekuje da plod Godine posveæenog života bude svjedoèenje
autentiène radosti koju Gospodin daruje onima koji ga
slijede. Svjedoèenje radosti bitno je za privlaèenje drugih u
Crkvu i za buðenje novih zvanja. "Svoje apostolsko pismo
papa Franjo završava povjeravajuæi Godinu posveæenog
života Mariji, Djevici koja sluša i razmatra, koja je prva
uèenica svoga Sina i odabrana kæi nebeskog Oca, koja je
svim milostima ispunjena i predstavlja nenadmašiv uzor
nasljedovanja u ljubavi prema Bogu i bližnjemu. K njoj smo
veèeras došli i mi da je molimo za pomoæ i blagoslov kako
bismo u ovoj Godini posveæenog života mogli ispuniti sve
ciljeve i oèekivanja što ih Sveti Otac stavlja pred vas i pred
sve èlanove Crkve", zakljuèio je nadbiskup Devèiæ.
Andrejna va Bakru
Bakar, 30.11.2014. (IKA) - Župa Bakar proslavila je u
nedjelju 30. studenoga svoga nebeskog zaštitnika sv. Andriju
apostola. Sveèano misno slavlje u zajedništvu sa
sveæenicima Bakarskoga dekanata predslavio je vlè.
Marinko Kajiæ, župnik Velog Brguda, Velih Muna i Vodica.
U homiliji govorio je o životu sv. Andrije, istaknuvši kako
Gospodin svakom èovjeku upuæuje svoj poziv kao što je
pozvao sv. Andriju. Na svima nama je da taj poziv
prihvatimo te da svojim životom naviještamo Isusa Krista u
koga smo povjerovali, "bilo to zgodno ili nezgodno",
poruèio je propovjednik.
Na kraju mise, bakarski župnik Giuseppe Vosilla uruèio je
zahvalnice Karmeli Klepac, Elizabeti Beniæ, Ljerki
Forempoher te Ivanu Dubroviæu za nesebièan trud i
zalaganje koji kroz dugi niz godina ulažu u tu župnu
zajednicu. Liturgijsko pjevanje predvodili su udruženi župni
zborovi Bakra i Mošæenica.
Nakon misnog slavlja, okupljeni vjernici su u katakombama
razgledali izložbu fotografija bakarskog umjetnika Miljenka
Šegulje dok su u Kaštelu sudjelovali na recitaciji mladih
èakavaca pod vodstvom Društva naše djece Bakar kao i
izložbi keramike, slika i fotografija bakarskih autora.
Prigodnim domjenkom u Kaštelu radosnim druženjem
obilježila se još jedna Andrejna va Bakru.
.
3. prosinca 2014. broj 48/2014
15
Domovinske vijesti
Otvorena Godina posveæenog života u Dubrovaèkoj
biskupiji
Dubrovnik, 30.11.2014. (IKA) - Dubrovaèki biskup Mate
Uziniæ, ujedno i predsjednik Vijeæa Hrvatske biskupske
konferencije za ustanove posveæenoga života i družbe
apostolskoga života, sveèano je otvorio Godinu posveæenog
života u Dubrovaèkoj biskupiji tijekom euharistijskog slavlja
koje je u zajedništvu s mnogobrojnim redovnicama i
redovnicima, ali i vjernicima laicima, predvodio u
dubrovaèkoj katedrali u nedjelju 30. studenoga.
U samom sveèanom èinu otvaranja biskup je osobama
posveæenog života, tj. redovnicima i redovnicama, kazao:
"Ova je godina obvezujuæa, a ne samo radosna. Što se
oèekuje od vas? Oèekuje se da se obnovite i da budete motor
obnove svih nas. Redovništvo je toliko puta u povijesti to
napravilo i redovništvo ima snagu to opet napraviti. To
prepoznaje papa Franjo i zato je vjerujem odredio ovu
godinu kao Godinu posveæenog života. A mi ostali æemo vas
doista pratiti svojom podrškom i svojom molitvom. S tom
željom da se obnovite, svatko od vas pojedinaèno i vi kao
zajednice, i da postanete kroz ovu godinu i nakon ove godine
'motor' obnove ove biskupije, 'motor' obnove Crkve, radosno
otvaram Godinu posveæenog života u Dubrovaèkoj
biskupiji!"
Na poèetku slavlja biskup je svima, a posebno redovnicima i
redovnicama èestitao "novu godinu", njihovu godinu,
istovremeno izrazivši radost zbog velikog broja vjernika, što
prema biskupovim rijeèima pokazuje "da je posveæeni život
u našoj biskupiji, makar nemamo dovoljno zvanja iz naše
biskupije, i dalje na cijeni". Kazao je takoðer da je ova
godina razlog za "dobro zavrnuti rukave, promisliti o sebi i
svojoj posveæenosti kako bi tu posveæenost na pravi naèin
probudili, a onda nakon što sebe probudite pokušali
probuditi i nas ostale".
Biskup se obratio redovnicama i redovnicima želeæi im
približiti pismo koje je papa Franjo poslao na blagdan
Prikazanja Blažene Djevice Marije povodom Godine
posveæenog života, a koje nažalost još nije prevedeno na
hrvatski jezik. U toj poruci papa podsjeæa da ova godina ima
iste one ciljeve koje je sv. Ivan Pavao II. predložio Crkvi na
poèetku treæeg milenija, koji su za osobe posveæenog života
sažeti u Posinodalnoj apostolskoj pobudnici Vita consecrata,
a rijeè je o snažnom ulomku koji prema biskupovim
rijeèima, može pomoæi u godini koja zapoèinje, ali ne samo
u godini, nego i godinama: "Vi nemate samo slavnu povijest
koje se treba sjeæati i koju treba pripovijedati, nego veliku
povijest koju treba izgraditi! Gledajte u buduænost, u koju
vas šalje Duh da s vama èini još velikih stvari."
Biskup je naglasio tri cilja ove godine, a prvi cilj je gledati
sa zahvalnošæu na prošlost: "Osim što ta prošlost poèiva na
bogatoj karizmatskoj povijesti zbog èega se svaka
redovnièka zajednica treba prisjetiti svojih poèetaka, ta
prošlost i njezino preprièavanje ima veliku vrijednost za
održavanje na životu vlastitog identiteta, kao i za uèvršæenje
jedinstva redovnièke obitelji i osjeæaja pripadnosti toj
obitelji pojedinih èlanova". Drugi cilj je "sa strašæu živjeti
sadašnjost", jer od prvih monaških zajednica pa do
najnovijih oblika posveæenog života posveæeni život
nadahnjuje se na evanðelju i evanðelje je apsolutno pravilo
za sve osnivaèe i osnivaèice redova, te je biskup kazao: "I za
vas drage redovnice i dragi redovnici evanðelje treba biti
priruènik koji nije dovoljno èitati – iako je to od iznimnog
znaèenja, i nije ga dovoljno meditirati – iako to s radošæu
svakodnevno èinimo, nego ga treba i ostvariti. Eto to je
zadaæa posveæenog života. Uzeti evanðelje kao priruènik i
ostvariti ga u svom životu."
Kao cilj naveden je i "s nadom prigrliti buduænost", uz
16
3. prosinca 2014. broj 48/2014
ika
poruku redovnicama i redovnicima: "Nemojte se pridružiti
prorocima nesreæe koji zazivaju kraj ili besmisao
posveæenog života u Crkvi naših dana; radije se ponovo
obucite u Isusa Krista i naoružajte oružjem svjetlosti – kako
nas uèi sv. Pavao – ostajuæi budni i bdijuæi."
Biskup je, pozivajuæi se na Papine rijeèi, pozvao osobe
posveæenog života poziva da žive radost koja bi trebala biti
prepoznatljiva znaèajka svakog redovnika. Pozvao ih je da
"probude svijet", a ta se poruka savršeno uklopila u prvu
nedjelju došašæa i osobito pozivom na budnost iz evanðelja.
Pozvao ih je takoðer na proroštvo, a biti prorok znaèi biti na
strani siromašnih i neobranjenih, jer Bog je na njihovoj
strani, a redovnici i redovnice koji se dadu kupiti nisu pravi
redovnici i redovnice, kazao je biskup. Istaknuo je takoðer i
da su redovnici i redovnice "struènjaci zajedništva", kazavši
da se zajedništvo vrši prije svega unutar odreðenih zajednica
pojedinih Ustanova. Biskup je istaknuo i zahtjev da osobe
posveæenog života, kao i cijela Crkva, iziðu "iz sebe samih i
otiðu u egzistencijalna predgraða, egzistencijalne periferije".
Pozvao je redovnike: "Postoji èitavo èovjeèanstvo koje èeka:
osobe koje su izgubile svaku nadu, obitelji u poteškoæama,
napuštena djeca, mladi koji su ostali bez ikakve buduænosti,
napušteni, bolesni i stari, bogati nasiæeni dobrima i prazni
srcem, muškarci i žene u potrazi za smislom života, žedni
božanskoga… Ne savijajte se nad sobom, ne dopustite da
vas uguše male kuæne svaðe, ne ostanite zarobljenici svojih
problema. Ovi æe se razriješiti ako iziðete vani i pomognete
drugima riješiti njihove probleme i navješæivati radosnu
vijest." Pozvao je takoðer na pojednostavljenje struktura "da
nas strukture ne ubiju i unište".
Pitajuæi se kakva bi povijest kršæanstva bila bez osnivaèa
crkvenih redova, te pozivajuæi prisutne redovnike i
redovnice da se prisjete svojih utemeljitelja, biskup je kazao
da bi bez tih konkretnih znakova ljubavi koja pokreæe cijelu
Crkvu, ona riskirala da se ohladi, spasenjski paradoks
evanðelja da otupi, 'sol' vjere da se razrijedi u svijetu koji je
u fazi sekularizacije. Biskup je, zajedno s papom, pozvao sve
vjernike da se okupe oko posveæenih osoba i da se s njima
raduju, da dijele njihove poteškoæe, suraðuju s njima u
slijeðenju njihovog služenja i njihovog djela, koji pripadaju
cijeloj Crkvi.
Papa obzore širi i na posveæene osobe drugih kršæanskih
Crkava, a obraæa se i monaškim zajednicama velikih religija
istièuæi potrebu suradnje i dijaloga, a na što je biskup kazao
da mu se javlja ideja kako "bi bilo dobro da mi ovdje u
Dubrovniku pokušamo organizirati susret s predstavnicima
monaških zajednica Srpske pravoslavne crkve, kao i
monasima ili dervišima u islamskoj zajednici; da se
upoznamo, da se meðusobno obogatimo"
Biskup je na kraju propovijedi kazao da je radostan "zbog
ovog dana, zbog godine koja je pred nama. Želim da
ostvarimo ove ciljeve koje je Papa zadao, da ispunimo ova
oèekivanja koja je pred vas redovnike i redovnice stavio i da
svi proširimo obzore, da vidimo i druge kraj sebe."
Na kraju euharistijskog slavlja okupljenima se obratio i
proèelnik Vijeæa za posveæeni život Dubrovaèke biskupije
fra Stanko Dodig. Zahvalio je biskupu na radosnom
predvoðenju slavlja otvorenja Godine posveæenog života, ali
i mnogobrojnim vjernicima koji su sudjelovali u tom
sveèanom èinu.
Misno slavlje pjesmom je animirao novoosnovani Mješoviti
zbor redovnika i redovnica Dubrovaèke biskupije pod
ravnanjem maestra fr. Marina Goluboviæa. Nakon mise
uslijedio je prigodan program, te promocija spota koji je
povodom Godine posveæenog života snimio band aid
hrvatskih redovnika i redovnica.
ika
Sveèano otvorena Godina posveæenoga života za
Ðakovaèko-osjeèku nadbiskupiju
Bogu posveæene osobe sa zavjetima poslušnosti, siromaštva i
èistoæe tijela nadbiskup Hraniæ predstavio je kao "ljekovito
cjepivo za suvremenog èovjeka"
Ðakovo, 30.11.2014. (IKA/TU) - "Gospodine, dok danas
oznaèujemo poèetak Godine posveæenoga života koju je za
cijelu Crkvu najavio papa Franjo, zazivamo tvoju ljubav i
smjerno te molimo: neka nas sve obasja milost tvoga Duha
Svetoga. Neka nas ražare primjeri i zajedništvo svetih,
napose onih koji tebi omiliše svojim posebnim životnim
predanjem, prihvaæajuæi i nasljedujuæi evanðeoske savjete u
zavjetima siromaštva, poslušnosti i èistoæe", molio je
ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ u zajedništvu
sveæenika, redovnica, vjernika grada Ðakova te
umirovljenoga nadbiskupa Marina Srakiæa, otvarajuæi
Godinu posveæenog života u Ðakovaèko-osjeèkoj
nadbiskupiji tijekom sveèanog misnog slavlja u ðakovaèkoj
prvostolnici na prvu adventsku nedjelju, 30. studenoga.
Nakon zajednièke molitve, dok su pjevane litanije Svih
svetih, kroz katedralu je prošla sveèana procesija u kojoj su
bile i brojne redovnice, èlanice Družbe milosrdnih sestara sv.
Križa. Tri sestre u rukama su nosile svijeæe s natpisima:
prošlost, buduænost i sadašnjost. Odlažuæi jednu po jednu
svijeæu, sestre su kazivale kako se sa zahvalnošæu treba
spomenuti
nedavne
prošlosti,
posebno
Drugoga
vatikanskoga koncila, uz 50. obljetnicu Dekreta o obnovi
posveæenoga života; potom kako valja s nadom prigrliti
buduænost, svjesni da kriza kroz koju prolazi društvo i Crkva
dotièe u punini i posveæeni život, ali da se ta kriza ne smije
shvatiti "kao predsoblje smrti, nego kao kairos, prava
prigoda za duboki rast i nadu potaknutu sigurnošæu da
posveæeni život nikada neæe moæi nestati iz Crkve, jer ga je
želio sam Isus kao neizostavan dio svoje Crkve". I na kraju,
odlažuæi svijeæu s natpisom sadašnjost, da je potrebno sa
strašæu živjeti sadašnjost, što podrazumijeva zaljubljenost,
istinsko prijateljstvo i duboko zajedništvo, jer je to upravo
ono upravo ono što "èini lijepim život tolikih muškaraca i
žena koji zavjetuju evanðeoske savjete te u tom životnom
staležu iz bližega slijede Krista".
Osvræuæi se u homiliji na èitanje iz Knjige proroka Izaije,
nadbiskup Hraniæ govorio je kako prorok u svojoj ljudskoj
nemoæi vapi Bogu, èitavim svojim biæem bori se protiv
pesimizma, rezignacije i fatalizma - u sebi i u narodu. Ne
želi upasti u beskorisno plakanje i uzajamno optuživanje,
nego moli Gospodina da se vrati svome narodu. "Njegove
predivne misli i vapaji pružaju nam ozraèje koje na osobit
naèin nadahnjuje vrijeme došašæa i prati život Bogu
posveæenih osoba. No, ta prorokova molitva je i ozraèje u
kojemu se odvija i život svakog autentiènog i iskrenog
vjernika", rekao je nadbiskup, dodavši kako je kršæanski
život ujedno prožet i iskustvom Božje odsutnosti. Rekao je:
"Nisu li takvi trenuci iskustva da nas je Bog napustio
istodobno i trenuci našeg snažnog vapaja pred Bogom,
autentièni trenutci vjere i snažne molitve?! Iskusili smo ih
kao narod u svojoj nedavnoj prošlosti. Iskustvo zla i nevolje
tako se èesto spontano pretvara u iskustvo javne molitve te
zajednièkog jecanja i vapaja pred Bogom, pretvara se u
javno ispovijedanje vjere."
U normalnim i redovitim uvjetima života, u suvremenom
europskom društvu u javnosti nema potrebe za Bogom niti
mjesta za Boga, a èovjek sve više postaje ravnodušan u
odnosu prema Bogu, rekao je nadbiskup Hraniæ te naglasio:
"U takvom ozraèju, onaj koji moli i raèuna na Boga postaje
neshvaæen i nerazumljiv, a oni koji javno mole sve èešæe
postaju smiješni. Kriza religioznog iskustva posljedièno
uzrokuje i krizu sveæenièkih i redovnièkih zvanja. I kad se
Domovinske vijesti
taj suvremeni èovjek, kojemu Bog više ništa ne znaèi, naðe
pred poteškoæama, on se osjeæa nemoæan i sam pred
neumoljivim zakonima i utjecajima, pregažen i prepušten
samome sebi. Upada u stanje gubitka nade."
Bogu posveæene osobe sa svojim zavjetima dragovoljne
poslušnosti, dragovoljno izabranog siromaštva i èistoæe tijela
koja se odrièe braène ljubavi nadbiskup je predstavio kao
ljekovito cjepivo za suvremenog èovjeka koji je sam sebi
dosta i ne prihvaæa nikakav autoritet; kojemu je bog jedino
vlastiti profit i ugoda. "Bogu posveæene osobe sa svojim
zavjetom vjernosti Bogu, odnosno djevièanstva i èistoæe,
predstavljaju podršku i ohrabrenje mladiæima i djevojkama
te braènim parovima koji nastoje živjeti predbraènu i braènu
vjernost i èistoæu. Predstavljaju ljekovito cjepivo protiv
promiskuiteta i robovanja tijelu i nagonima. Prihvaæajuæi
dragovoljno siromaštvo, Bogu posveæeni život predstavlja
ljekovito cjepivo za društvo optereæeno korupcijom,
ogromnim socijalnim razlikama, siromaštvom, trgovinom
ljudima i ljudskim organima, novim oblicima ropstva i
gaženjem temeljnih ljudskih prava sve do temeljnog prava, a
to je pravo na život", istaknuo je nadbiskup.
Otvorenjem Godine posveæenog života nadbiskup je s
cijelom Crkvom zahvalio Bogu za sve redovnièke zajednice,
posebno za sve one koje žive i svjedoèe evanðeoske ideale te
sudjeluju u evangelizacijskom poslanju Ðakovaèko-osjeèke
nadbiskupije, a posebnu blizinu i zajedništvo izrazio je
sestrama sv. Križa, koje su na èelu s provincijalnom
poglavaricom s. Amalijom Kupèeriæ nazoèile u velikom
broju. Okupljene vjernike nadbiskup je podsjetio kako osim
sestara sv. Križa u Nadbiskupiji djeluje još 16 ženskih
redovnièkih zajednica i 2 svjetovna instituta te osam muških
redovnièkih zajednica. Nadbiskup je u molitvu ukljuèio i
vjernike laike koji takoðer polažu zavjete te poziv na svetost
nastoje živjeti u braku i u svijetu, živeæi skromno, èisto i u
potpunoj pripadnosti Bogu, te na kraju homilije pozvao
okupljene da si posvijeste da su vrijeme došašæa i Godina
posveæenog života vrijeme budnosti i budnih. Na kraju
misnog slavlja upuæena je Molitva Djevici Mariji za
posveæene osobe, a Zbor sestara otpjevao je Marijin
hvalospjev "Velièa".
Otvorena Godina posveæenog života za Varaždinsku
biskupiju
Ova je Godina u kojoj Crkva na poseban naèin razmišlja o
važnosti redovnika i redovnica u životu Crkve, rekao je
biskup Mrzljak na poèetku zornice koju je slavio s
varaždinskim franjevcima
Varaždin, 30.11.2014. (IKA) - Na prvu nedjelju došašæa,
30. studenoga, u franjevaèkoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja u
Varaždinu varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je
prvu misu zornicu u novoj crkvenoj godini te tom prigodom
otvorio Godinu posveæenog života za Varaždinsku biskupiju.
U prepunoj franjevaèkoj crkvi biskupu je dobrodošlicu
izrazio fra Marko Maloviæ, gvardijan Franjevaèkog
samostana, te tom prilikom zapalio prvu svijeæu na
adventskom vijencu.
Danas zapoèinje Godina posveæenog života za cijelu Crkvu
koju je proglasio papa Franjo. Želim da tu Godinu za našu
Varaždinsku biskupiju otvorimo ovdje u franjevaèkoj crkvi.
Godina posveæenog života poèinje danas, a završava na
Svijeænicu 2016. godine. Ova je godina napose godina
redovnika i redovnica, Godina u kojoj Crkva na poseban
naèin razmišlja o važnosti redovnika i redovnica u životu
Crkve, rekao je biskup Mrzljak na poèetku zornice koju je
slavio s varaždinskim franjevcima.
U ovih malo više od godinu dana razmišljat æemo o važnom
3. prosinca 2014. broj 48/2014
17
Domovinske vijesti
dijelu crkve, o redovnicima i redovnicama. Kroz tu Godinu
bit æe raznih dogaðanja i molitvenih skupova, kao i
nacionalno hodoèašæe redovnika i redovnica u ožujku u
Mariju Bistricu. Proglašavajuæi Godinu posveæenoga života
Papa je pozvao na razmišljanje o tri momenta. Jedan je
prošlost jer je pedeseta obljetnica dekreta o posveæenom
životu koji je donio II. vatikanski sabor. Papa je upozorio
kako treba iæi u povijest da vidimo što su utemeljitelji
pojedinih redova željeli poruèiti u svojem vremenu, ali i što
to oni danas mogu nama poruèiti. Drugi moment je
sadašnjost, u kojoj smo pozvani sa strašæu živjeti i djelovati.
Treæi moment je kako se okrenuti buduænosti, kako
isplanirati i što to treba uèiniti za sutra, za buduænost,
istaknuo je biskup Mrzljak.
Godina posveæenog života nije samo godina redovnika i
redovnica veæ Godina cijele Crkve, Godina svih nas kršæana
jer svi smo mi po krštenju posveæeni, a krštenje je jedna
posebna posveta kojom želimo iæi putem Isusa Krista,
napomenuo je biskup. Zadaæa svih nas je u ovom vremenu
došašæa osluškivati u poniznosti, jednostavnosti i skromnosti
života Božju rijeè kako bismo što spremnije doèekali Božiæ.
Svetkovina Božiæa je Božji govor èovjeku na naèin da Bog
doðe blizu ljudima postavši jedan od nas. Neka nas
blještavilo i izvanjske stvari ne odvuku u pogrešnom smjeru,
pripremimo svoju dušu za Boga otvarajuæi svoje srce i um,
poruèio je biskup Mrzljak.
Pula: Otvorena Godina posveæenog života
Pula, 30.11.2014. (IKA) - Na prvu nedjelju došašæa, 30.
studenoga, sveèanim koncelebriranim misnim slavljem u
pulskoj crkvi i samostanu Sv. Franje Asiškog, poreèki i
pulski biskup Dražen Kutleša sveèano je otvorio Godinu
posveæenog života za Poreèku i Pulsku biskupiju.
Koncelebriralo je dvadesetak sveæenika i redovnika, a na
misi, služenoj za osobe posveæenog života, sudjelovao i
velik broj redovnica koje djeluju na podruèju Poreèke i
Pulske biskupije.
Prije sveèane ulazne procesije koncelebranata i redovnica,
okupljenima se obratio o. Ðuro Hontiæ, dijecezanski
povjerenik za redovnike i redovnice, kratkim uvodom o
razlozima proglašenja Godine posveæenog života. Prigodne
misli o životu i djelovanju redovnika i redovnica proèitali su
prije mise fra Željko Klariæ, s. Lidija Turkoviæ i ðakon fra
Leo Mièiæ.
Biskup je u homiliji istaknuo važnost postojanja redovnika i
redovnica za èitavu povijest svijeta, te naglasio, citirajuæi
pjesnika, da je redovništvo "cvijet nade koji raste na zemlji
poniznosti". Redovnici ukazuju na ljudski naèin življenja
punine onoga što nas èeka u vjeènosti, napomenuo je biskup.
Redovnici i redovnice razvili su milosrðe Isusa Krista, svaki
red prema svojim specifiènim karizmama. Oni utjelovljuju
ono èemu bi svatko od nas trebao težiti, jer su prihvatili
Isusov poziv: ako želiš vidjeti kako živim kreni za mnom.
Redovnici su odgovorili na taj poziv i zato ih Crkva smatra
posebnim Božjim darom Crkvi i svijetu u svakom vremenu.
Ova Godina redovnièkog života je uz ostalo i prigoda da
nauèimo više cijeniti dar duhovnih zvanja, jer ne možemo ni
zamisliti kakva bi bila povijest svijeta i èovjeèanstva da nije
bilo duhovnog poziva. Veèeras je poseban trenutak kada
molima za naše redovnike i redovnice i zahvaljujemo im za
njihovu nazoènost i za sve što èine. Bog pronalazi put kroz
razlièite karizme, a na nama je da te karizme prepoznamo.
Redovnici nam svojim životom pokazuju kako slijediti Isusa
Krista u siromaštvu. Nastojimo suoblièiti svoj život
njihovom, ali i potaknuti ih da što vjerodostojnije žive svoje
karizme.
18
3. prosinca 2014. broj 48/2014
ika
Nakon prièesti jedan redovnik i jedna redovnica simbolièno
su otkrili logo Godine posveæenog života. Misno slavlje su
pjesmom uzvelièali združeni zborovi pulskih župa, te
samostanski zbor sv. Franje Asiškog.
Biskup je na kraju mise pozvao sve okupljene na molitvu za
redovnice i redovnike.
Adventska duhovna obnova za sveæenike Ðakovaèkoosjeèke nadbiskupije
Ðakovo, 1.12.2014. (IKA/TU) - U ponedjeljak 1. prosinca u
Metodovoj dvorani Sveæenièkog doma u Ðakovu održana je
adventska duhovna obnova za sve dijecezanske i redovnièke
sveæenike u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji. Sudjelovali
su i nadbiskup Ðuro Hraniæ te umirovljeni nadbiskup Marin
Srakiæ. Duhovnu obnovu s temom "Socijalno-karitativna
dimenzija sveæenièke svakodnevice" vodio je mons. dr.
Vladimir Dugaliæ, profesor na KBF-u i kanonik
Prvostolnoga kaptola.
Nakon zajednièke molitve Treæega èasa i uvodnog pozdrava
preè. Bože Radoša, nadbiskupijskog povjerenika za trajnu
sveæenièku izgradnju, zapoèeo je prvi dio razmatranja dr.
Dugaliæa. On je svoja razmišljanja dijelom temeljio na
rijeèima pape Franje i Direktoriju za službu i život
prezbitera. Poèinjuæi rijeèima pape Franje da su sveti
sveæenici oni koji su pomireni grešnici te time postaju
mostovi izmeðu Boga i ljudi, istaknuo je da je socijalnokaritativna dimenzija u sveæenièkom životu pitanje
duhovnosti. Sveæenici ne trebaju biti ni klerikalni, što bi
znaèilo da ne smiju biti oni koji æe svojim ponašanjem
odvajati ljude od Boga, ali ne trebaju biti ni službenici koji
uredno i naizvan sve savjesno obavljaju, a iznutra su prazni i
nesretni. Kako se ne bi upalo u jednu od tih negativnih
stvarnosti, potrebno je imati pogled usmjeren prema
Gospodinu, Dobrom Pastiru.
Okupljene sveæenike dr. Dugaliæ potaknuo je da u
vjernicima koji su im povjereni ne gledaju objekt nego
subjekt svoga rada. Potrebno je živjeti teologiju dara koja
kaže da smo jedni drugima darovani. Stoga treba osluhnuti i
èuti siromaha. Ako sveæenik tako postupa, tada æe gajiti duh
zahvalnosti za ono što ima. Prezbiteri su pozvani
svakodnevno iskazivati geste solidarnosti koje su puno više
od obiènog èina darežljivosti jer idu prema tome da se
potrebite ukljuèi u društvo. Pri kraju prvog dijela
razmatranja predavaè je razjasnio sintagmu "siromašna
Crkva za siromahe" koja znaèi da je Crkvi potreban duh za
potrebite, a da bi to uspješno razvijala treba gledati èovjeka
u cjelini.
Poslije kraæe stanke nastavljen je drugi dio razmatranja s
naglaskom kako Bog u Isusu Kristu ne otkupljuje samo
pojedince nego i društvene odnose, ulazi u ljudske veze.
Voditelj duhovne obnove postavio je pitanje mogu li naèela
socijalnog nauka Crkve biti nadahnuæe sveæenièke
duhovnosti. Kroz naèelo poštivanja dostojanstva ljudske
osobe, opæe dobro, solidarnost, supsidijarnost, uzajamnost i
udruživanje te naèelo preferencijalne opcije za siromašne
pozvao je sveæenike da ispitaju svoju savjest predlažuæi im
pitanja koja odgovaraju pojedinom naèelu življenom u
konkretnoj zajednici vjernika.
Po završetku razmatranja uslijedila je prilika za ispovijed i
euharistijsko klanjanje u kapeli Bogoslovnog sjemeništa.
Nakon molitvenog dijela pojedini sveæenici i nadbiskup
Hraniæ obratili su se prezbiteriju s korisnim informacijama i
poticajima za djelovanje. Duhovna obnova završila je
ruèkom za bratskim stolom u blagovaonici Bogoslovnog
sjemeništa.
ika
Sportaši na misi zahvalnici u Sesvetskim Selima
Sesvetska Sela, 1.12.2014. (IKA) - U organizaciji Odjela za
pastoral sportaša Zagrebaèke nadbiskupije sportaši su se 1.
prosinca okupili na misi zahvalnici koju je u župi sv. Antuna
Padovanskog u Sesvetskim Selima predvodio zagrebaèki
pomoæni biskup Ivan Šaško, uz koncelebraciju domaæeg
župnika Antuna Sentea st. te sveæenika Hrvatske nogometne
reprezentacije. Biskup Šaško u propovijedi je istaknuo jedan
sportski element koji je izuzetno teško izvesti. Taj element
se u nogometu naziva "efe", u tenisu je to "spin", i samo
najuporniji i najbolji igraèi u stanju su izvesti taj udarac. A
da bi ga uopæe mogli izvesti potrebno je izuzetno mnogo
rada, truda, strpljivosti i ustrajnosti u vježbanju. Sport je
ujedno metafora života pa kad taj zahtjevni udarac pretoèimo
u životni kontekst uoèit æemo da i na životnom putu
nailazimo na mnoge teškoæe, probleme, ozljede dok ga ne
svladamo kroz rad, trud, strpljivost, ustrajnost i sami ne
shvatimo specifiènost i bit života. "A upravo u tom
specifiènom naèinu izvoðenja pojedinih životnih elemenata
u ovo vrijeme adventa mi išèekujemo našeg spasitelja Isusa
Krista", zakljuèio je biskup Šaško. Na misi su bili i èlanovi
Hrvatskog olimpijskog odbora, predsjednici i predstavnici
nacionalnih institucija, ministarstava, klubovi, udruge i
pojedinci, objavljeno je na mrežnoj stranici Zagrebaèke
nadbiskupije.
Nuncij D'Errico posjetio franjevke
Zagreb, 1.12.2014. (IKA) - Apostolski nuncij u Republici
Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico posjetio je 1.
prosinca u Zagrebu zajednicu franjevki od Bezgrešnog
zaèeæa iz Dubrovnika. U samostanu u Barutanskom ogranku
zajedno s njima slavio je misu i nakon toga zadržao se u
bratskom razgovoru s cijelom zajednicom redovnica. Na
poèetku euharistijskog slavlja, uime zajednice franjevki,
nuncija je pozdravila i zaželjela mu dobrodošlicu
poglavarica s. Darija Jovanoviæ, izrazivši radost i èast koju
je zajednica osjetila zbog dolaska Papina predstavnika.
U propovijedi nuncij je govorio o papi Franji jer su to
prethodno zaželjele redovnice prilikom svojeg poziva,
istaknuvši da poznaju Papine govore, da èitaju njegove
propovijedi i da pomno slijede sve što Papa nauèava i da su
oduševljene time, ali da u isto vrijeme nailaze na protivljenja
Papi unutar Crkve.
Nuncij D'Errico je u iscrpnoj propovijedi govorio o Papi pod
tri vidika – o Papi kao molitelju, o Papi kao svjedoku i o
Papi kao pastiru. Na toj se treæoj odrednici osobito zadržao,
istièuæi da Papa nastoji biti jednostavan u svojim govorima,
da ga ljudi mogu razumjeti. Nadalje, od Crkve, a osobito od
redovnika, oèekuje promjenu mentaliteta - da budu
pristupaèniji i da idu ususret onima koji ne poznaju Boga.
"Buduæi da ljudi i mladi sve manje dolaze u crkve", rekao je
nuncij D'Errico, "mi se ne smijemo bojati iæi k njima i
jednostavno im naviještati Isusa, Radosnu vijest. Crkva treba
iæi ususret onima koji su duhovno i materijalno siromašni,
svima onima koji su zapostavljeni, odbaèeni i na rubu".
Franjevkama je napomenuo da se i one nastave ukljuèivati u
preobrazbu Crkve kako ju sanja papa Franjo, da bi što bolje
ispunile svoju ulogu i dale svoj doprinos. Kako je rekao, od
njih se na poseban naèin oèekuje da budu misionarke, ali ne
u nekoj dalekoj zemlji, nego upravo ovdje gdje žive – s tim
da njihova zajednica bude i dalje otvorena, i svakog dana
nastavlja prepoznavati potrebe današnjeg èovjeka.
Na kraju mise s. Darija zahvalila je nunciju D'Erricu na
poticajnim rijeèima, na tome što im je govoreæi o Papi i
istièuæi njegov primjer, pokazao jednostavan naèin kako
mogu drugim ljudima pomoæi da lakše susretnu Gospodina.
Domovinske vijesti
Misa uz Dan grada Osijeka
Osijek, 1.12.2014. (IKA/TU) - Uoèi obilježavanja Dana
grada Osijeka u konkatedrali Sv. Petra i Pavla, apostola,
veèernje misno slavlje 1. prosinca predvodio je ðakovaèkoosjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ. U homiliji osvrnuo se na
ulomak Matejeva Evanðelja - Isusov govor sveæenièkim
glavarima i narodnim starješinama o dvojici sinova koji se
ponašaju na sasvim razlièite naèine. Prvi grubo odbija oèevu
zapovijed, a poslije se ipak predomisli i posluša, a drugi
odmah obeæa, ali ništa ne uèini. "Mi ovdje na oltaru i vi
èlanovi gradske vlasti današnji smo glavari sveæenièki i
narodne starješine. Sinovi koje Bog, naš Otac, šalje u
vinograd ovoga grada i ove mjesne crkve. Vinograd je
njegov, a ne naš! Što želi poruèiti Isusova prièa? Prvo što
opažamo jest razlika izmeðu rijeèi i djela. I toèno je da su
djela važnija od rijeèi, a rijeèi bez djela su prazne. Prièa je
sasvim jednostavna. Uzeta je iz svakodnevnog života. No,
kada ju Isus prièa, ona postaje oštra i zahtjevna za svakoga
od nas, jer propituje i analizira naš odnos prema Bogu i
prema opæem dobru", istaknuo je nadbiskup Hraniæ.
Potom je pitao: "Jesam li spreman za osobni rast,
dozrijevanje, za promjenu svojih stavova, za izlazak iz svoje
uskogrudnosti i nadilaženje stranaèkih interesa? Može li me
pokrenuti i promijeniti moja savjest? Mogu li me pokrenuti
Bog, opæe dobro, interesi grada, tako da svoj 'ne' pretvorim u
'da'; da svoju zatvorenost prema neèemu pretvorim u
otvorenost i suradnju s drugima? Ili sam èak spreman, onda
kad to traže moji interesi, biti dvolièan te se poslužiti
rijeèima i nešto javno obeæati, a do toga ne držati? Ma je li
moguæe da sam spreman poslužiti se lijepim rijeèima, ali
njima nešto prikriti, obmanuti druge i javnost?"
Pozivajuæi sve sudionike u gospodarskom, politièkom,
kulturnom, prosvjetnom i društvenom životu na vjernost
Bogu; da budu hrabri i potpuno slobodni pri donošenju
odluka, da ne gledaju na svoj imidž i popularnost, politièke
interese i popularnost stranke, nego da budu vjerni svojoj
savjesti i Glasu koji im progovara kroz njihovu savjest,
ðakovaèko-osjeèki nadbiskup svim je vjernicima èestitao
Dan grada Osijeka.
Koncelebrirali su ravnatelj Vikarijata u Osijeku vlè. Ivica
Rebiæ, tajnik Nadbiskupijskog ordinarijata vlè. Mario Brkiæ,
domaæi župnik mons. Adam Bernatoviæ, župni vikar Pavao
Mikulèiæ. Nazoèio je i gradonaèelnik Osijeka Ivan Vrkiæ sa
suradnicima, predsjednik Gradskog vijeæa Anto Ðapiæ,
župan osjeèko-baranjski Vladimir Šišljagiæ sa suradnicima i
mnogi drugi.
Sjednica Zbora savjetnika Sisaèke biskupije
Glavna tema sjednice bila su duhovna zvanja na podruèju
biskupije
Sisak, 2.12.2014. (IKA) - Sjednica Zbora savjetnika Sisaèke
biskupije pod predsjedanjem sisaèkog biskupa Vlade Košiæa,
održana je u utorak 2. prosinca u Biskupijskom ordinarijatu
u Sisku, a glavna tema sjednice bila je "Duhovna zvanja u
Sisaèkoj biskupiji". Na sjednici su sudjelovali povjerenik za
pastoral duhovnih zvanja Biskupije vlè. Ivan Grbešiæ,
povjerenik za pastoral osoba posveæenog života fra Goran
Rukavina i s. Smilja Èirko, zadužena za zvanja u Družbi
kæeri Božje ljubavi na podruèju Sisaèke biskupije, a
zakljuèeno je kako je potrebno intenzivirati molitvu za
duhovna zvanja te okupljanje mladih kojima treba predoèiti
ljepotu života u duhovnom zvanju.
U drugom dijelu razmatralo se o Godini obitelji u Biskupiji,
hodoèašæu na Trsat 2015. godine, Godini posveæenog života,
biskupskim pastirskim pohodima te kanonskim i dekanskim
vizitacijama.
3. prosinca 2014. broj 48/2014
19
Crkva u Hrvata
ika
Crkva u Hrvata
Proslavljena 20. obljetnica kardinalske službe mons.
Puljiæa
Sarajevo, 27.11.2014. (IKA/KTA) - Sveèanim misnim
slavljem i prigodnom akademijom 27. studenoga sveèano je
obilježena 20. obljetnica kardinalske službe nadbiskupa
metropolita vrhbosanskog Vinka Puljiæa. Euharistijsko
slavlje u katedrali Srca Isusova u Sarajevu predslavio je
kardinal Puljiæ u zajedništvu s apostolskim nuncijem u BiH
mons. Lugijem Pezzutom, biskupom mostarsko-duvanjskim
i apostolskim upraviteljem trebinjsko-mrkanskim Ratkom
Periæem, vojnim biskupom u BiH Tomom Vukšiæem i
pomoænim biskupom banjoluèkim Markom Semrenom te uz
koncelebraciju 50 sveæenika meðu kojima je bio i
franjevaèki provincijal Bosne Srebrene fra Lovro Gavran.
Sudjelovao je velik broj redovnica raznih redova na èelu s
provincijalnim i samostanskim poglavaricama te bogoslovi i
vjerni puk. Pozdrav i èestitku kardinalu Puljiæu uime svih
uputio je rektor katedrale mons. Ante Meštroviæ.
"Zahvaljujemo za hrabra svjedoèenja u prošlosti teškoj,
muèenièkoj i dovoljno neosvijetljenoj", kazao je mons.
Meštroviæ.
Prigodnu propovijed uputio je nuncij Pezzuto koji je kazao
da je tim misnim slavljem mjesna Crkva pozvana prisjetiti se
milosnih darova koje je primila po službi svog Pastira.
Podsjetio je da je Crkva, zamišljena i ostvarena od Krista,
"hijerarhija", a to znaèi artikulirana na takav naèin da su u
njoj nazoèni i djeluju razlièiti položaji i službe, u uskoj
meðusobnoj ovisnosti. "Ova 'hijerarhijska' struktura, ipak, ne
vodi podjeli Naroda Božjeg, jer, na kraju, svi položaji i
službe, kao i osobe koje ih utjelovljuju, ustanovljeni su u
jedinstvu od stvarnosti koja je važnija od samih položaja i
službi", rekao je nuncij Pezzuto koji je istaknuo da se
crkveno služenje karakterizira i definira kao "pastoral"
odnosno pastoralno služenje koje se èini s dušom i s duhom
"pastira". "Danas, kao liturgijski zbor, uzdignimo svoju
molitvu zahvale Gospodinu: On, koji je zapoèeo i ostvario
èudesne stvari u životu vašega pastira, vama na duhovnu
korist, neka dovrši u njemu i u vama djelo koje je zapoèeo",
zaželio je nuncij Pezzuto na kraju svoje propovijedi.
Na misi liturgijsko pjevanje animirao je Bogoslovski zbor
"Stjepan Hadroviæ" pod ravnanjem vlè. Marka Stanušiæa.
Nakon mise uprilièena je prigodna akademija u dvorani
blaženog Pavla VI. u Vrhbosanskom bogoslovnom
sjemeništu i prigodni domjenak u sjemenišnoj blagovaonici.
Vinko Puljiæ roðen je 8. rujna 1945. u mjestu Prijeèani pored
Banje Luke. Teološki studij završio je u Ðakovu, gdje je za
sveæenika Banjoluèke biskupije zareðen 29. lipnja 1970.
Najprije je tri godine službovao kao kapelan u Banjoj Luci, a
potom nekoliko mjeseci kao župnik u župi Sasina kod
Ljubije. Nakon toga imenovan je župnikom u župi Ravska
gdje ostaje pet godina. U ljeto 1978. preuzima službu
duhovnika u Nadbiskupskom sjemeništu "Zmajeviæ" u
Zadru. Devet godina ostaje na toj službi, a potom je župnik u
Bosanskoj Gradišci.
Godine 1990. imenovan je vicerektorom Vrhbosanske
katolièke
bogoslovije
u
Sarajevu.
Vrhbosanskim
nadbiskupom imenovan je 7. prosinca 1990., a 6. sijeènja
1991. godine papa Ivan Pavao II. posvetio ga je u Rimu.
Ustolièen je u Sarajevu, 19. sijeènja 1991. Papa Ivan Pavao
II. 30. listopada 1994. imenovao ga je kardinalom, a u
Kardinalski zbor primljen je na konzistoriju 26. studenoga
iste godine.
20
3. prosinca 2014. broj 48/2014
Duhovne vježbe za sveæenike u Petrovaradinu
Petrovaradin, 28.11.2014. (IKA/TU) – Srijemska biskupija
organizirala je duhovne vježbe za sveæenike od 26. do 28.
studenoga. Sudjelovali su sveæenici Srijemske i Subotièke
biskupije. Voditelj duhovnih vježbi bio je zrenjaninski
biskup Ladislav Nemet. U uvodnom razmatranju pozvao je
sudionike da, kao što su se "mudraci s Istoka" vratili drugim
putem u svoju zemlju nakon što su se poklonili Isusu, tako
smo i mi ovdje da se ne vraæamo istim putem, nego da
mijenjamo svoje stavove, navike i stari stil života. Voditelj
je približio pobudnicu pape Franje "Evangelii gaudium –
Radost evanðelja". Za papu Franju novi dinamizam Crkve
nalazi se u Božjoj rijeèi i zato je imperativ tražiti nove
moguænosti izlazeæi iz starih struktura. Sveæenièko je zvanje
plod milosti, a milost je neogranièeno dobro koje izlazi iz
osobnog kontakta s Bogom. Da bi ljudi voljeli Crkvu trebaju
toplinu sveæenièkog srca natopljenog radošæu.
Odgovarajuæi na pitanje: "Tko je sveæenik danas", biskup je
upotrijebio staru definiciju "Alter Christus" dodavši da je
prvi uvijek Krist, a sveæenik je uvijek drugi. Sveæenièko
zvanje je biti djelitelj Isusove milosti. Biti svjesni toga dara i
bogatstva koje Crkva ima je izvor milosti. Zato je zadaæa
sveæenika liturgiju uèiniti razumljivom i približiti je ljudima,
a zatim ljude dovesti do sakramenata. Papa Franjo u svojoj
pobudnici nadalje donosi da je siromaštvo "znak Crkve". On
je svojim govorima o siromaštvu potaknuo neke da pomognu
drugima, posebno latinoamerièke bogataše. Sveæenik je
pozvan da bude mudar, pravedan i razborit u upravljanju
materijalnim dobrima, a da ostane duhovno siromašan.
Tumaèeæi Papinu misao o milosrðu, voditelj je naglasio da
milosrðe treba ispuniti sveæenièko biæe i tako postati temelj
sveæenièkog djelovanja. Dobrota i milosrðe idu dalje od
pravednosti – kako veli Sveto pismo: "Milosrðe se smije
sudu". Ako sveæenik ima milosrða tada shvaæa istinu i zbog
dobrote srca æe napraviti korak dalje prema bližnjemu. A
odakle snaga, kako možemo razumjeti što je dobro, gdje je
istina? Odgovor je u našoj osobnoj svetosti koja izlazi iz
našeg dubokog odnosa s Bogom. Na kraju su sudionici
pozvani da otkrivaju radost evanðelja.
Ðakonsko reðenje u Sarajevu
Sarajevo, 30.11.2014. (IKA/KTA) - Vrhbosanski nadbiskup
kardinal Vinko Puljiæ zaredio je na prvu nedjelju došašæa i
prvi dan Godine posveæenog života, 30. studenoga, u
katedrali Srca Isusova u Sarajevu èetvoricu sveæenièkih
kandidata Vrhbosanske nadbiskupije za ðakone: Stjepana
Didaka, Vedrana Lešiæa, Andreja-Andriju Lukanoviæa i
Ljubu Zeleniku. Koncelebrirali su vojni biskup Tomo
Vukšiæ i 30 sveæenika meðu kojima su bili poglavari
Vrhbosanskoga bogoslovnog sjemeništa i profesori
Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu. U prepunoj
katedrali redovnicama, bogoslovima i sarajevskim
vjernicima pridružila se brojna rodbina reðenika.
Kandidate je predstavio rektor Vrhbosanskoga bogoslovnog
sjemeništa preè. Josip Kneževiæ. Kardinal Puljiæ u homiliji
potaknuo je kršæane da žive prepoznatljivim životom po
Kristovoj rijeèi i vršeæi Kristove zapovijedi. Napomenuo je
da Crkva 30. studenoga slavi blagdan sv. Andrije apostola te
svima koji nose to ime, èestitao imendan, istaknuvši da je
Andrija prvopozvani apostol, što je i razlog zašto je papa
Franjo, kao nasljednik Petra apostola, upravo toga dana
došao u pohod patrijarhu Bartolomeju, nasljedniku sv.
ika
Andrije apostola, u Carigrad. Istaknuo je važnost da svaki
vjernik, posebno tijekom došašæa, poput sv. Andrije doživi
osobni susret s Isusom.
Kada èovjek ogugla na grijeh i kada mu otupi savjest, onda
ne traži Boga i Bog mu ne treba. Moderni ateizam je
indiferentizam odnosno nezainteresiranost. "Ovo došašæe je
divna prilika da se èovjek trgne i potraži Boga te ga doživi
kako bi živio i u sebi nosio to što slavi", kazao je kardinal
Puljiæ, izražavajuæi radost što se mnogi u to vrijeme trgnu te
u ranim satima žure prema crkvi na mise zornice. Potaknuo
je da se još više produbi sakrament ispovijedi odnosno
pomirenja koji u tim krajevima, za razliku od mnogih
zapadnih zemalja, živi.
Istièuæi da su osobito radosni što na prvu nedjelju došašæa
može zarediti èetvoricu sveæenièkih kandidata, koji æe
preuzeti zadatak služenja, potaknuo ih je da susretnu Isusa i,
poput Andrije, poruèe braæi i sestrama da su našli Mesiju te
kod ljudi probude znatiželju za Isusom. Pozvao ih je da se ne
razoèaraju ako ne uspiju, pojašnjavajuæi da je obraæenje
milost, a ne ljudski uspjeh. Kazao je da se trebaju Bogu
moliti, èiniti pokoru i istinski narod Bogu donijeti u svojim
molitvama i žrtvama. Pozvao je nove ðakone da ih "ne
odnesu vode vlastitih interesa, vode grupa i klanova, vode
koje æe ih utopiti". "Budite hrabri i vjerni", kazao je kardinal
Puljiæ novim ðakonima te potaknuo rodbinu i župljane
reðenika da mole i za njih i za sve zareðene služitelje da
izvrše svoje poslanje služenja. Pozvao je braæu misnike da
prihvate nove ðakone i da ih hrabre na Isusovu putu.
Adventska duhovna obnova "Maranatha! Doði,
Gospodine Isuse"
Fra Ivan Matiæ u Hrvatskoj katolièkoj župi MainTaunus/Hochtaunus
Kelkheim, 30.11.2014.
(IKA) - "Maranatha! Doði,
Gospodine Isuse" bilo je geslo ovogodišnje adventske
duhovne obnove u Hrvatskoj katolièkoj župi MainTaunus/Hochtaunus, koja se održavala od 28. do 30.
studenoga. koji u u Samoboru vodi Kuæu susreta Tabor, a
sviranjem i pjevanjem animirao Luka Balvan. Prvoga dana
duhovne obnove sve je pozdravio voditelj župe fra Marinko
Vukman i poželio svima obilje Božjeg blagoslova i da
dožive plodove adventske duhovne obnove i u tom ozraèju
doèekaju sa svojim obiteljima blagdan Božiæa.
U uvodu fra Ivan je govorio o Božjoj ljubavi prema èoveku i
koliko smo dragocjeni Bogu koji nam se darovao kroz
utjelovljenje svoga Sina i preko kojega nam je objavio svoju
ljubav. Kroz temu "Isus, darovatelj života" ukazao je na
vrijeme došašæa koje nas priprema za blagdan Božiæa.
Nakon mise uslijedilo je euharistijsko klanjanje i molitva
pred Presvetim za ozdravljenje i iscjeljenje nutarnjih rana
koje jedino može iscijeliti i ozdraviti Isus, koji može
darovati novi obnovljeni život.
Drugog dana duhovne obnove tema je bila "Isus, Otkupitelj
èovjeka". Poseban naglasak stavljen je na sakrament
pomirenja kao mjesto susreta s Božjim milosrðem koje na
najbolji naèin priprema srca za radosno slavljenje božiænog
otajstva. Nakon mise bilo je klanjanje pred Presvetim
Oltarskim Sakramentom i molile su se molitve za
osloboðenje. U predveèerje prve adventske nedjelje fra Ivan
je istaknuo da po želji pape Franje zapoèinje Godina
posveæenog života.
Treæeg dana duhovne obnove fra Ivan Matiæ predvodio je
euharistijska slavlja u Bad Homburgu, Kelkheimu i Bad
Sodenu. U propovijedima je potaknuo vjernike na radosnu
pripravu velikog blagdana Kristova roðenja-Božiæa,
istaknuvši da je najvažnije živjeti djelotvornu ljubav na koju
Crkva u Hrvata
potièe sam Gospodin Isus. U Kelkheimu na poèetku mise
predstavili su se ovogodišnji prvoprièesnici, koji su na oltar
u pratnji roditelja prinijeli adventske svijeæe.
Trodnevna duhovna obnova završila je susretom fra Ivana s
èlanovima Franjevaèke mladeži koja se redovito okuplja u
župi pod vodstvom s. Magdalene Višiæ. U ovogodišnjoj
adventskoj duhovnoj obnovi sudjelovalo je više od tisuæu
vjernika koji su kroz molitve i pjesme zapoèeli radosno
išèekivanje Božiæa.
Slavlje u HKM Offenbach
Offenbach, 30.11.2014. (IKA) - Na prvu nedjelju došašæa,
30. studenoga, u punoj crkvi Sv. Josipa u Offenbachu na
Majni u službu voditelja Hrvatske katolièke misije
Offenbach uveden je fra Tomislav Dukiæ, franjevac
Franjevaèke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u
Splitu, a misijska zajednica oprostila se od dosadašnjeg
voditelja misije fra Petra Vuèemila, èlana iste Provincije,
koji nije mogao pribivati zbog bolesti. Sveèano misno slavlje
predvodio je fra Tomislav u suslavlju s delegatom za
hrvatsku pastvu u Njemaèkoj vlè. Ivicom Komadinom,
dekanom Offenbacha i župnikom njemaèke župe sv. Josipa
vlè. Michaelom Kunzeom, a misnom slavlju pribivao je i
kanonik, koji je na èelu odjela za osoblje Biskupije Mainz,
Klaus Forster, koji je ujedno i propovijedao.
Sve je na poèetku pozdravio fra Tomislav Dukiæ, kazavši
kako zajednica želi Bogu zahvaliti za vrijeme koje je o.
Vuèemilo proveo u toj hrvatskoj zajednici, a koji je u njoj
uèinio mnogo dobra u ime Božje i uime Crkve, te je sve
pozvao neka ga ukljuèe u svoje molitve. Dekan vlè. Kunze
zaželio je o. Dukiæu Božji blagoslov na poèetku službe u
biskupiji Mainz, poglavito u dekanatu Offenbach, te je
ujedno zahvalio o. Vuèemilu za protekle pastoralne godine u
misiji Offenbach. Kanonik Forster proèitao dekret biskupa
Mainza kardinala Karla Lehmanna o imenovanju o. Dukiæa
voditeljem HKM Offenbach. Istaknuo je bliskost kardinala
Lehmanna s hrvatskom zajednicom, èemu uvelike doprinose
i školske sestre franjevske Bosansko-hrvatske provincije,
koje djeluju u Biskupiji u Mainzu. Takoðer je pohvalio
svjedoèanstvo i životnost vjere Hrvata katolika u Njemaèkoj,
što jaèa i vjeru u Crkvi u Biskupiji Mainz. Misno slavlje
uvelièao je misijski zbor pod vodstvom i orguljskom
pratnjom pastoralnog referenta Zvonka Orloviæa. Za sve je
pripremljena zakuska u prostorijama misije gdje su se
vjernici družili uz pjesmu i razgovor.
Veèer ranije, 29. studenoga, u Kulturnom i sportskom centru
"Martinsee" u Heusenstammu HKM Offenbach organizirala
je nikolinjsko-božiæno slavlje, na kojem se okupio veliki
broj vjernika.
3. prosinca 2014. broj 48/2014
21
Inozemne vijesti
ika
Inozemne vijesti
Svjetski kongres o pastoralu selilaca
Rim, 21.11.2014. (IKA) – Sedmi svjetski kongres o
pastoralu selilaca održan je na Papinskom sveuèilištu
Urbaniana u Rimu od 17. do 21. studenoga. Skup s temom
"Suradnja i razvoj u službi selilaca" u organizaciji Papinskog
vijeæa za pastoral selilaca i putnika okupio je tristotinjak
sudionika iz stotinu zemalja cijeloga svijeta. Meðu
sudionicima bili su biskupi i sveæenici, kao i vjernici laici
koji se bave tom problematikom. Na kongresu je kao èlan
Papinskog vijeæa sudjelovao i bjelovarsko-križevaèki biskup
Vjekoslav Huzjak, te nacionalni ravnatelj Hrvatske
inozemne pastve dr. Tomislav Markiæ.
Svrha kongresa bila je razmišljanje o trenutaènoj situaciji
migracija koja snažno obilježava suvremeno društvo, kao i
traženje i predlaganje novoga pastoralnog pristupa Crkve na
meðunarodnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.
Pastoralna skrb Katolièke Crkve kroz posebne programe i
planove izražena je prvenstveno u duhovnoj potpori, liturgiji
i slavljenju sakramenata. Istodobno pastoral mora biti
usmjeren i prema primarnim potrebama radnika selilaca, tj.
treba biti razvidan u potpori u procesu reguliranja njihova
statusa, obrani i promicanju njihova dostojanstva,
pronalaženju pristojnog prebivališta i poštenog zaposlenja na
tržištu rada. Kršæanska zajednica uvijek je bila mjesto nade i
djelovanja u korist selilaca s osobitim naglaskom na djecu
bez pratnje roditelja ili staratelja, žene, osobe s
invaliditetom, reèeno je na kongresu.
Jedna od tema kongresa bila je i problematika razdvojenih
obitelji, što je osobit problem zemalja koje imaju veliku
dijasporu. Do izražaja dolazi i fenomen "feminizacije"
selilaštva. Naime, žene više ne migriraju samo s èlanovima
svojih obitelji, veæ i zbog uzdržavanja obitelji. Stoga valja
prepoznati ulogu žene, ali i upozoriti na opasnosti
iskorištavanja ranjivosti žena, prisiljavanja na krijumèarenje,
trgovinu ljudima, te prostituciju.
Na kongresu je stoga ukazano na èinjenicu selilaštva kao
fenomena modernoga doba, koje je u znaku sve veæeg straha
i nedostatka gostoljubivosti. Prije svega u pitanju su vjerske,
etnièke, društvene i kulturne razlike koje bi trebale biti u
središtu poštovanja ljudskoga dostojanstva. Na tom tragu
sudionici kongresa pozivaju sve - civilno društvo i vlade na
zajednièko djelovanje u skladu s meðunarodnim
konvencijama za uèinkovitije mjere kako bi se seliocima
osigurala moguænost rada i bolji uvjeti života, te se sprijeèilo
iskorištavanje i/ili trgovine radnicima migrantima. Takoðer
se meðunarodna zajednica poziva da pridonese opæem dobru
i univerzalnosti ljudskih prava.
U kraæem razgovoru za Hrvatski program Radio Vatikana
dr. Markiæ istaknuo je kako je sudjelovanje na kongresu bila
lijepa prilika doživljaja Katolièke Crkve kao opæe Crkve, jer
se "vidjelo da Crkva nije samo Europa, nije samo Sjeverna
Amerika, da Crkva ne živi samo u onim krajevima koje smo
mi u Hrvatskoj navikli više pratiti, nego da Katolièka Crkva
živi i u siromašnijim zemljama gotovo na življi naèin
svjedoèi Kristovu poruku siromasima, onima koji su na rubu,
a u njih spadaju, što je za kongresa došlo do izražaja, upravo
migranti, odnosno ljudi na putu".
Posebno se osvrnuo na izlaganje kardinala iz Manile Luisa
Antonija Taglea, koji je na novi naèin osvijetlio fenomen
dijaspore i fenomen iseljeništva, govoreæi o pozitivnim
aspektima dijaspore u smislu da bi trebala biti most izmeðu
dviju zemalja, zemlje iz koje se iselilo i zemlje u koju se
uselilo, tj. da se dijasporu ne smije promatrati kao
22
3. prosinca 2014. broj 48/2014
osiromašenje za zemlju iz koje je otišla nego da na mnoge
naèine ta dijaspora obogaæuje onu zemlju iz koje su potekli.
Ja sam sve te misli primjenjivao na situaciju naših Hrvata
iseljenika po cijelom svijetu. Prepoznao sam mnogo
zajednièkih situacija s drugim narodima koji takoðer imaju
velike dijaspore, rekao je dr. Markiæ te istaknuo kako je bio
predstavljen i rad s iseljenicima u pojedinim zemljama. Pri
predstavljanju stanja u Njemaèkoj, istaknuto je kako najveæu
i najbolje organiziranu skupinu iseljenika èine upravo Hrvati.
Govoreæi o audijenciji kod pape Franje, dr. Markiæ je
istaknuo kako je to bio topao i srdaèan susret u kojem je
Papa svim sudionicima uputio rijeèi ohrabrenja u tom
važnom poslanju Crkve.
Papa: Molitva je najvažnije sredstvo za postizanje
svetosti
Sveti Otac primio sudionike plenarne skupštine
Kongregacije za ustanove posveæenog života i družbe
apostolskog života - Potièem vas da nastavite raditi s
velikodušnošæu i pregalaštvom u vinogradu Gospodnjem, da
potpomažete rast i sazrijevanje bujnih grozdova, od kojih
možemo dobiti ono izdašno vino koje æe oživjeti život Crkve i
razveseliti srca potrebitih vaše brižne i majèinske skrbi
Vatikan, 27.11.2014. (IKA) – Papa Franjo primio je 27.
studenoga sudionike plenarne skupštine Kongregacije za
ustanove posveæenog života i družbe apostolskog života koja
se od 25. do 29. studenoga održava na temu "Novo vino u
nove mješine". Uzevši za okosnicu temu skupštine
nadahnutu na Isusovim rijeèima iz Evanðelja, Papa je
istaknuo kako je u dijelu Gospodnjeg vinograda koji
predstavljaju oni koji su odluèili slijediti Krista izbliza kroz
ispovijedanje evanðeoskih savjeta, sazrelo novo grožðe od
kojeg je napravljeno novo vino. Ovih ste si dana postavili za
cilj razluèiti kvalitetu i dozrelost "novog vina", koje se
proizvodilo u dugom razdoblju obnove, i istodobno ocijeniti
jesu li mješine u koje je spremljeno, a koje predstavljaju
institucionalni oblici prisutni danas u posveæeni život,
prikladne da se u njih stavi "novo vino" i potakne njegovo
puno sazrijevanje, rekao je slikovito Papa te nastavio: Ne
smijemo se bojati ostaviti "stare mješine": to jest obnoviti
one navike i strukture, u životu Crkve, a time i u
posveæenom životu, za koje prepoznajemo da više ne
odgovaraju onome što Bog danas od nas traži da širi svoje
kraljevstvo u svijetu: strukture koje nam daju lažnu zaštitu i
uvjetuju dinamiku ljubavi; navike koje nas udaljavaju od
stada kojem smo poslani i sprjeèavaju nas da èujemo vapaj
onih koji èekaju Radosnu vijest Isusa Krista, rekao je Papa.
Niste prešutjeli ni podruèja slabosti koja se mogu naæi i
danas u posveæenom životu: naprimjer, otpor nekih sektora
na promjene, smanjena privlaèna snaga, znaèajan broj
napuštanja, - i to me brine! To govori nešto o izboru
kandidata i izgradnji (formaciji) kandidata; tu je zatim i
misterij svake osobe, ali te dvije stvari moramo dobro
ocijeniti, krhkost odreðenih formacijskih putova, velika
briga oko institucionalnih i ministerijalnih zadaæa nauštrb
duhovnog života, teška integracija kulturnih i generacijskih
razlièitosti, problematièna ravnoteža u obnašanju vlasti i
korištenju dobara - brine me i siromaštvo! Sad æu malo
reklamirati svoju obitelj, ali sveti Ignacije rekao je da je
siromaštvo majka i zid posveæenog života. Siromaštvo je
majka, jer daje život a zid štiti od svjetovnosti. Mislimo na te
slabosti. Želite osluškivati znakove Duha koji otvara nove
Inozemne vijesti
ika
vidike i potièe na nove putove, uvijek polazeæi od najvišeg
pravila evanðelja i nadahnuti kreativnom odvažnošæu svojih
utemeljitelja i utemeljiteljica, poruèio je Papa.
U zahtjevnoj zadaæi zbog koje ste se okupili, kako biste
ocijenili novo vino i ispitali kvalitetu kože u kojoj æe se
držati, vode vas neki orijentacijski kriteriji: evanðeoska
originalnost izbora, karizmatièna odanost, primat službe,
pozornost
najmanjima
i
najslabijima,
poštovanje
dostojanstva svake osobe, rekao je.
Potièem vas da nastavite raditi s velikodušnošæu i
pregalaštvom u vinogradu Gospodnjem, da potpomažete rast
i sazrijevanje bujnih grozdova, od kojih možemo dobiti ono
izdašno vino koje æe oživjeti život Crkve i razveseliti srca
toliko braæe i sestre potrebitih vaše brižne i majèinske skrbi.
I zamjena starih mješina s novima, kao što ste dobro
primijetili, ne dogaða se automatski, veæ iziskuje predanost i
sposobnost kako bi se osigurao potreban prostor za smještaj i
uèinilo da sazru novi darovi kojima Duh nastavlja
uljepšavati Crkvu svoju zaruènicu. Ne zaboravite zahvaliti
Gospodaru vinograda koji vas je pozvao na tu divnu zadaæu.
Nastavite zapoèeti proces obnove koji je velikim dijelom
proveden u djelo u proteklih pedeset godina, ispitujuæi svaku
novost u svjetlu Božje rijeèi i u osluškivanju potreba Crkve i
suvremenog svijeta, te koristeæi sva sredstva koja mudrost
Crkve stavlja na raspolaganje kako bi ste postigli napredak
na putu vaše osobne i zajednièke svetosti. A meðu tim
sredstvima najvažnija je molitva, takoðer zahvalna molitva i
molitva klanjanja. Mi, posveæene osobe, posveæeni smo zato
da služimo Gospodinu i služimo drugima s Gospodinovom
rijeèju, zar ne? Recite novim èlanovima, molim vas, reci im
da molitva nije gubljenje vremena, klanjanjem Bogu se ne
gubi vrijeme, uzdizati hvalu Boga nije gubljenje vremena.
Ako se mi posveæene osobe ne zaustavimo svaki dan pred
Bogom u besplatnosti molitve, vino æe se pretvoriti u ocat,
upozorio je Papa.
Podsjeæajuæi na kraju kako se plenarna skupština
Kongregacije održava upravo uoèi Godine posveæenog
života, Sveti Otac pozvao je na molitvu Gospodinu "da nam
pomogne u ovoj godini staviti 'novo vino u nove mješine'".
Papa doputovao u Tursku
Ankara, 28.11.2014. (IKA) – Papa Franjo zapoèeo je 28.
studenoga u Turskoj šesto meðunarodno putovanje svog
pontifikata. Po slijetanju u zraènoj luci u Ankari Papa je
pozdravio novinare koji su putovali s njim i zahvalio im na
društvu tijekom putovanja. "Vaš rad je potpora, pomoæ i
služenje svijetu, vi pomažete ljudima upoznati ovo vjersko i
humanitarno djelovanje. Turska je u ovome trenutku svjedok
i ona koja pomaže mnogim izbjeglicama s ratnih podruèja.
Hvala vam i ugodan boravak", rekao je Papa.
Papa je prvo posjetio mauzolej Mustafe Kemala Ataturka,
osnivaèa i prvog predsjednika moderne Turske, gdje se
upisao u Zlatnu knjigu gostiju. U svom tekstu Papa je
pozvao Tursku da bude mjesto susreta i dijaloga. "Izražavam
najiskrenije želje - napisao je papa Franjo - da Turska,
prirodni most izmeðu dvaju kontinenata, bude ne samo
raskrižje putova, veæ i mjesto susreta, dijaloga i mirnog
suživota meðu muškarcima i ženama dobre volje svih
kultura, narodnosti i vjeroispovijesti".
Osim što je mauzolej, impozantno zdanje je takoðer muzej s
brojnim predmetima koji potjeèu iz razdoblja prije i tijekom
osnivanja republike. Nalazi se u turskoj prijestolnici Ankari,
u èetvrti Anyttepe. To je važno turistièko i politièko mjesto,
gdje se održavaju sveèanosti. Šefovi država u pravilu
tijekom svoga posjeta odlaze ondje odati poèast Mustafi
Kemalu.
Papa s predstavnicima vlasti u Ankari
Potrebno je strpljivo iæi naprijed u zadaæi izgradnje trajnoga
mira, utemeljenog na poštovanju temeljnih prava i dužnosti
koje su ukorijenjene u dostojanstvu svake osobe. U tu je
svrhu bitno da svi graðani – muslimani, židovi i kršæani –
uživaju jednaka prava i dužnosti
Ankara, 28.11.2014. (IKA) - U nastavku prvoga dana svoga
boravka u Turskoj, 28. studenoga, papa Franjo susreo se s
predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, premijerom
Ahmetom Davutogluom i predstavnicima vlasti u novoj
predsjednièkoj palaèi u Ankari i istaknuo kako se
"solidarnost svih ljudi vjere ima suprotstaviti fanatizmu i
fundamentalizmu, kao i svim iracionalnim strahovima koji
gaje nerazumijevanje i diskriminaciju".
Papa je Tursku nazvao prirodnim mostom izmeðu dva
kontinenta i razlièitih kultura te podsjetio kako je ta zemlja
kršæanima dragocjena kao rodno mjesto svetoga Pavla,
mjesto prvih sedam crkvenih sabora te mjesto gdje se nalazi
dom Blažene Djevice Marije, u Efezu.
Sveti Otac istaknuo je i potrebu dubljeg razumijevanja i
vrednovanja onoga što nam je zajednièko. "Potrebno je
strpljivo iæi naprijed u zadaæi izgradnje trajnoga mira,
utemeljenog na poštovanju temeljnih prava i dužnosti koje
su ukorijenjene u dostojanstvu svake osobe", kazao je
nadalje papa Franjo. U tu je svrhu bitno da svi graðani –
muslimani, židovi i kršæani – uživaju jednaka prava i
dužnosti. Time æe se osigurati meðusobno prijateljstvo kao
znak željenoga mira.
"Ne smijemo se predati pred sadašnjim sukobima, kao da se
stanje nikada ne može poboljšati! Božjom pomoæu možemo i
moramo obnoviti hrabrost za mir!" To se pak postiže
"solidarnošæu svih ljudi vjere", koje poèiva na stupovima
"poštovanja ljudskoga života i vjerske slobode, to jest
slobode bogoštovlja i življenja prema moralnom nauku
vlastite vjere; predanosti da se svakoj osobi udijeli što je
potrebno za dostojanstven život te skrbi za okoliš", rekao je
Sveti Otac, prenosi Radio Vatikan.
Sadašnji sukobi, osobito "teroristièko nasilje u Siriji i Iraku",
nažalost ne pokazuje znakove jenjavanja. "Protivno
temeljnim humanitarnim zakonima èini se nasilje nad
zatvorenicima i èitavim etnièkim skupinama", a teško se
progone manjine, "osobito – premda ne iskljuèivo – kršæani i
jezidi. Stotine tisuæa osoba prisilno su napustile svoje
domove i zemlju kako bi preživjeli i ostali vjerni svojim
religijskim uvjerenjima", podsjetio je Papa te primijetio kako
je Turska velikodušno primila brojne izbjeglice, dok
meðunarodna zajednica ima obvezu pomoæi u njihovoj skrbi.
Opravdano je zaustaviti nepravednog agresora, ali problemi
se ne mogu riješiti samo vojnim odgovorom. Èovjeka
dostojne bitke jesu borba protiv gladi, promicanje održivoga
razvoja i zaštite stvorenoga, umanjivanje brojnih oblika
siromaštva i marginalizacije, poruèio je papa Franjo,
zakljuèujuæi: "Neka Svevišnji blagoslovi i štiti Tursku te joj
pomogne biti snažan i zauzet mirotvorac!"
Papa je turskom predsjedniku darovao mozaik s prikazom
Pogleda na Anðeosku tvrðavu. Mozaik je posebno za tu
prigodu izraðen u Vatikanskom studiju za mozaik. Pri izradi
je upotrijebljen višebojni emajl, a štukatura je nanesena na
metalnu bazu. Rijeè je o istoj štukaturi koja se koristi za
mozaike u bazilici Sv. Petra.
.
3. prosinca 2014. broj 48/2014
23
Inozemne vijesti
Papa u Upravi za vjerske poslove Republike Turske
Sveti Otac izrazio je posebnu zahvalnost za sve što turski
narod, muslimani i kršæani, èine za stotine tisuæa izbjeglica
Ankara, 28.11.2014. (IKA) - Nakon susreta s turskim
vlastima papa Franjo je 28. studenoga u Ankari posjetio i
Upravu za vjerske poslove Republike Turske, gdje ga je
primio predsjednik Diyaneta Mehmet Gormez. Papa se
susreo s politièkim i vjerskim voðama, muslimanskim i
kršæanskim, i to tragom Benedikta XVI. koji je, kako je
podsjetio papa Franjo, na istom mjestu bio u studenome
2006. godine.
Dobri odnosi i dijalog meðu vjerskim voðama jasna su
poruka upuæena njihovim zajednicama, da su uzajamno
poštovanje i prijateljstvo moguæi unatoè razlikama, istaknuo
je Sveti Otac te napomenuo da ta poruka ima posebno
znaèenje i važnost u vrijeme krize kao što je naše, koja se u
nekim podruèjima svijeta pretvara u pravu dramu za èitave
narode. Spominjuæi ratove koji siju žrtve i uništavanje,
meðuetnièke i meðureligijske napetosti i sukobe, glad i
siromaštvo koji pogaðaju stotine milijuna ljudi, kao i štete
poèinjene okolišu, zraku, vodi i zemlji, papa Franjo istaknuo
je doista tragièno stanje na Bliskom istoku, a posebno u
Iraku i Siriji.
Nasilje pogaða i sakralne graðevine, spomenike, vjerske
simbole i kulturnu baštinu, kao da se želi izbrisati svaki trag,
svaki spomen na drugoga, primijetio je Papa. Kao vjerski
voðe dužni smo prijaviti svaku povredu dostojanstva i
ljudskih prava. Ljudski život, dar Boga Stvoritelja, ima sveto
obilježje. Zbog toga nasilje koje traži vjersko opravdanje
zaslužuje najjaèu osudu, jer Svemoguæi je Bog života i mira.
Od svih onih koji kažu da Ga èaste, svijet oèekuje da budu
muškarci i žene mira, sposobni živjeti kao braæa i sestre,
unatoè etnièkim, vjerskim, kulturnim ili ideološkim
razlikama, rekao je papa Franjo, prenosi Radio Vatikan.
Meðutim, potrebno je takoðer zajednièko zauzimanje kako
bi se pronašla odgovarajuæa rješenja, a to zahtijeva suradnju
svih strana: vlada, politièkih i vjerskih voða, predstavnika
graðanskoga društva, i svih muškaraca i žena dobre volje. I
posebno, odgovorni u vjerskim zajednicama mogu dati
dragocjen prinos vrijednosti nazoènih u njihovim
tradicijama.
Mi, muslimani i kršæani, èuvari smo neprocjenjivoga
duhovnog blaga u kojemu prepoznajemo zajednièke
èimbenike, premda ih živimo prema vlastitoj tradiciji,
primjerice klanjanje milosrdnom Bogu, molitva, milostinja,
post… to su èimbenici koji, ako se žive iskreno, mogu
preobraziti život i postaviti siguran temelj za dostojanstvo i
bratstvo ljudi. Priznati i razvijati to duhovno zajedništvo
putem meðureligijskoga dijaloga pomaže nam takoðer
promicati i štititi u društvu moralne vrijednosti, mir i
slobodu, rekao je papa Franjo.
Napomenuvši potom da zajednièko priznavanje svetosti
ljudskoga biæa podupire zajednièku suæut, solidarnost i
djelotvornu pomoæ prema onima koji trpe, Sveti Otac izrazio
je posebnu zahvalnost za sve što turski narod, muslimani i
kršæani, èine za stotine tisuæa ljudi koji zbog sukoba bježe iz
svojih zemalja. Taj primjer valja ohrabriti i podupirati, rekao
je te izrazio zadovoljstvo zbog dobrih odnosa i suradnje
izmeðu Uprave za vjerske poslove Republike Turske i
Papinskoga vijeæa za meðureligijski dijalog. Nadam se da æe
se oni nastaviti i uèvrstiti, i to za dobro svih ljudi, jer svaki
pothvat istinskoga dijaloga znak je nade za svijet kojemu su
potrebni mir, sigurnost i blagostanje, zakljuèio je papa
Franjo.
24
3. prosinca 2014. broj 48/2014
ika
Pismo pape Franje redovnicima i redovnicama za
Godinu posveæena života
Oèekujem da "probudite svijet" jer je proroštvo glavno
obilježje posveæena života
Vatikan, 28.11.2014. (IKA) - Oèekujem da "probudite
svijet" jer je proroštvo glavno obilježje posveæena života,
istièe se u pismu pape Franje redovnicima i redovnicama za
Godinu posveæena života, koja zapoèinje 30. studenoga,
odnosno na prvu nedjelju došašæa. U pismu Sveti Otac
govori o ciljevima, oèekivanjima i obzorima ove posebne
godine koja završava 2. veljaèe 2016. godine.
Papa Franjo govori o tri glavna cilja u redovnièkom životu, a
prvi je "sa zahvalnošæu gledati na prošlost" da se živim održi
vlastiti identitet i svi vidici karizme. Drugi je pak "strasno
živjeti sadašnjost", živeæi Evanðelje u duhu zajedništva, a
treæi je "s nadom prigrliti buduænost", unatoè teškoæama koje
se susreæu u redovništvu, poèevši od krize zvanja.
Papa potièe mlaðe redovnike i redovnice da ne popuštaju
napasti brojeva i uèinkovitosti, te da se ne oslanjaju samo na
vlastite snage. Mašta ljubavi ne poznaje granice, a potreban
je polet da se Evanðelje nosi u kulture i razne društvene
okvire. U zajednici radosno življena vjera èini Crkvu
privlaèivom, tvrdi papa Franjo.
Svjedoèenje bratske ljubavi, solidarnosti i dijeljenja snaži
Crkvu, koja bi trebala biti kovaènica proroka, kadrih
išèitavati znakove vremena i tumaèiti zbivanja, osuðujuæi
grijeh i nepravde. Papa oèekuje da osobe posveæenoga života
"stvaraju mjesta" gdje se živi evanðeoska logika dara,
bratstva, razlièitosti i uzajamne ljubavi.
Idealno mjesto za takav život jest redovnièka zajednica.
Papa želi da Godina posveæenoga života potakne suradnju
raznih zajednica u prihvatu izbjeglica, blizini siromašnima, u
naviještanju Evanðelja i u molitvi. Premda piše osobama
posveæena života, Papa nije zaboravio važnu ulogu laika koji
s posveæenim osobama dijele ideale, duh i poslanje, a
potaknuo je biskupe da u redovnièkim zajednicama podupiru
izvorne karizme kako bi u Crkvi blistala ljepota i svetost
posveæena života, izvještava Radio Vatikan.
Proslavljeno 20 godina djelovanja Radio Ognjišèa
Brezje, 28.11.2014.
(IKA) – Sveèanim euharistijskim
slavljem koje je u bazilici Majke Božje u Brezju u petak 28.
studenoga predvodio ljubljanski nadbiskup Stanislav Zore
proslavljeno je 20 godina djelovanja Radio Ognjišèa.
Baziliku su ispunili radijski djelatnici i slušatelji kako bi
zahvalili Bogu na dosadašnjem putu, te po Marijinu
zagovoru zatražili blagoslov i zaštitu u buduænosti.
Pozdravljajuæi okupljene, direktor Radija mons. Franc Bole
rekao je: "Osvrnemo li se na 20 godina Radio Ognjišèa
vidjet æemo da to nije obièna povijest, povijest, veæ
prisutnost Božje providnosti. Poèeli smo bez iskustva i
financijskih sredstava, Bog se pobrinuo za jedno i za drugo.
Pridružili su nam se ljudi dobre volje, a Božja providnost
priskrbila je prostor u Institutu sv. Stanislava. Potom su nam
se pridružili prijatelji Radija i omoguæili poslovanje. Za sve
moramo biti zahvalnu Bogu i Mariji i zato smo se okupili na
ovom slavlju."
Nadbiskup Zore poželio je da ta obljetnica sve ispuni
radošæu i zahvalnošæu. Govoreæi pak o poèecima Radija,
uime slovenske Crkve zahvalio je Bogu, a potom i
pokretaèima radija što su prepoznali znakove vremena i tako
prihvatili svoje poslanje. Za Radio Ognjišèe važno je da se
njegov navještaj temelji na Kristovim rijeèima, na Njegovu
evanðelju. Na tom temelju vaše djelo nalazi snagu i
izdržljivost. Svaka vaša rijeè neka bude odjek Isusove rijeèi,
koja je Božji govor o ljubavi prema ovome svijetu. Tako æe
ika
vaš navještaj biti kvasac ne samo za slovenske kršæane, veæ i
kvasac za slovensko društvo, slovenski narod, rekao je
nadbiskup Zore. Radijske djelatnike pozvao je da nikada ne
zaborave karitativnu djelatnost, taj važan stup kršæanskoga
života, "bez kojeg naša liturgija postaje prazan ritual,
propovijedanje pak prazne rijeèi". Nadbiskup Zore
preporuèio je Radio Ognjišèe zagovoru Nebeske Majke.
U prigodi proslave Radio Ognjišèe je u nedjelju 23.
studenoga priredio 20. gala koncert u Cankarjevu domu u
Ljubljani.
Papa Franjo stigao u Istanbul
Posjet Plavoj džamiji i Aja Sofiji, misno slavlje u katolièkoj
katedrali
Istanbul, 29.11.2014. (IKA) - Drugi dan svoga šestoga
inozemnoga putovanja, u subotu 29. studenoga, papa Franjo
doputovao je iz Ankare u Istanbul, gdje ga je u zraènoj luci
pozdravio carigradski ekumenski patrijarh Bartolomej I.
Papa je zatim posjetio džamiju sultana Ahmeta, poznatu kao
Plava džamija, gdje se kratko zadržao u kontemplaciji, kao i
papa Benedikt XVI. godine 2006. Bio je to prvi posjet pape
Franje nekoj džamiji od poèetka njegova pontifikata. Iz
poštovanja je kako je uobièajeno, izuo cipele, a zdanje mu je
predstavio istanbulski veliki muftija Rahmi Jaran. Na kraju
obilaska Papa je uz dar zahvalio muftiji te u kratkom
nagovoru istaknuo kako Boga moramo ne samo slaviti, veæ i
èastiti. To je najvažnija stvar. Prema rijeèima predstojnika
Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federica Lombardija, bio
je to vrlo lijepi trenutak meðuvjerskog dijaloga.
Papa Franjo zatim se uputio u glasovitu Aja Sofiju, Crkvu
svete mudrosti, nekada najveæu crkvu u kršæanskome svijetu,
pretvorenu u džamiju nakon osmanskog osvajanja Carigrada
1453. pa potom u muzej 1935. godine. U knjizi dojmova
Sveti Otac upisao je dvije misli, jednu na grèkom, i jednu na
latinskom jeziku. Prva glasi: "Sveta Božja mudrost", a druga
je uzeta iz 84. psalma, a glasi: "Kako su dragocjeni šatori
tvoji, Gospodine".
Na sveèanoj misi u katolièkoj katedrali Duha Svetoga koju
je slavio s latinskom, armenskom, sirskom i kaldejskom
katolièkom zajednicom Papa je poruèio da je Crkva pozvana
dopustiti Duhu Svetom da ju vodi te mu uvijek ostati
otvorena, krotka i poslušna. Polazeæi od Isusova govora iz
Evanðelja po Ivanu, Papa je istaknuo da je Duh Sveti "duša
Crkve", životvorac koji daruje razlièite karizme kojima
obogaæuje Božji narod i stvara jedinstvo meðu vjernicima.
Stoga je èitav život i poslanje Crkve ovisno o Duhu
Svetomu. Papa je podsjetio da "Nitko ne može reæi 'Isus je
Gospodin' osim u Duhu Svetom" te kako je Duh taj koji
nadahnjuje našu molitvu, kao što i nadahnjuje da se
maknemo od usredotoèenosti na sebe te krenemo ususret
drugome. Kada pronaðemo u sebi novu sposobnost oprostiti
ili voljeti nekoga tko nas ne voli zauzvrat, to je djelo Duha
Svetoga, istaknuo je Sveti Otac, prenosi Radio Vatikan.
Premda Duh Sveti daje razlièite karizme u Crkvi, to ne
stvara nered, veæ bogatstvo: on daje jedinstvo – razlièitost u
zajedništvu koja ne znaèi jednolikost. Kada pokušavamo
stvoriti razlièitost, ali smo zatvoreni u svoj vlastiti naèin
viðenja stvari, uzrokujemo podjele. Kada pokušamo stvoriti
jedinstvo vlastitim snagama, završimo u jednolikosti. Ako se
pak vodimo Duhom Svetim, razlièitosti neæe stvoriti sukobe
jer onda te razlike usklaðuje Kristov Duh, pojasnio je Papa.
Uvijek je, meðutim, prisutno iskušenje ostati u svojoj ugodi,
pokušati "pripitomiti" ili "kontrolirati" Duha. Kršæani su
istinski poslanici kada odbace svoje obrambene mehanizme
protiv Duha Svetoga i dopuste da ih vodi, jer u suprotnom
upadaju u pelagijanizam, upozorio je papa Franjo.
Inozemne vijesti
Na kraju homilije pozdravio je katolike svih obreda kao i
predstavnike pravoslavnih Crkvi te protestantskih zajednica
nazoène u katedrali. Kako bismo bili svjedoci Evanðelja,
upravimo misli Blaženoj Djevici Mariji, Majci Božjoj, te s
njom molimo Gospodina da pošalje Duha Svetoga u naša
srca, pozvao je Sveti Otac na kraju slavlja.
U državi koja ima 75 milijuna stanovnika, muslimana je
gotovo 99 posto, dok je udio kršæana oko 0,2 posto. Grèka
Pravoslavna Crkva, Armenska Apostolska Crkva i Židovi,
jedine su službeno priznate nemuslimanske vjerske zajednice
u Turskoj. Prema podacima Vatikanskog ureda za statistiku,
u Turskoj ima 53.000 katolika. U taj broj uz rimokatolike
uvršteni su i sjedinjeni s Rimom (sirijski, kaldejski i
armenski katolici). U Turskoj trenutaèno ima sedam
katolièkih administrativnih jedinica (biskupija ili apostolskih
vikarijata), 54 župe i 13 pastoralnih središta. O vjernicima
skrbe šestorica biskupa, 58 sveæenika, sedmorica redovnièke
braæe, 54 redovnice i dvojica trajnih ðakona. Trenutaèno se
èetvorica bogoslova pripremaju za sveæeništvo. U
dušobrižništvu djeluju još i dva èlana svjetovnih instituta,
sedmero laika misionara i 68 vjerouèitelja. U zemlji djeluje
29 katolièkih odgojno-obrazovnih institucija, kao što su
vrtiæi, osnovne i srednje škole, gimnazije i posebne škole. Uz
tri katolièke bolnice, Crkva djeluje još i u dvjema klinikama
i u pet domova za osobe s invaliditetom i umirovljenike.
Ekumenska molitva na Fanaru
Istanbul, 29.11.2014. (IKA) - Na kraju drugoga dana posjeta
Turskoj, 29. studenoga, papa Franjo sudjelovao je u
ekumenskoj molitvi u patrijarhalnoj crkvi Sv. Jurja u sjedištu
Ekumenskoga patrijarhata na Fanaru u Istanbulu. Papa i
poèasni poglavar svjetskoga pravoslavlja patrijarh
Bartolomej I. u ulaznoj procesiji pjevali su i molili za
crkveno jedinstvo. Potom je proèitan ulomak iz knjige
proroka Zaharije o mesijanskom spasenju. Nakon govora
ekumenskoga carigradskog patrijarha, Papa je rekao:
"Svetosti, predragi brate, veèer uvijek sa sobom nosi osjeæaj
zahvalnosti za protekli dan i strepeæe nade pred nadolazeæom
noæu. Veèeras je duša moja puna zahvalnosti Bogu, koji mi
dopušta da s Vašom Svetosti i sa sestrinskom Crkvom
molim, na svršetku napornoga dana apostolskoga pohoda,
istodobno oèekujuæi dan koji smo u liturgiji zapoèeli:
blagdan svetoga Andrije apostola, nebeskoga zaštitnika ove
Crkve."
Po rijeèima proroka Zaharije, u ovoj veèernjoj molitvi
Gospodin nam je još jednom darovao temelj koji je u osnovi
našega današnjeg i sutrašnjega slavlja, èvrstu stijenu na kojoj
možemo u radosti i nadi zajedno kroèiti; taj èvrsti temelj jest
Gospodinovo obeæanje: "Evo, spasit æu svoj narod iz zemlje
istoène i zapadne… u vjernosti i pravdi" (8, 7.8), istaknuo je
Sveti Otac.
"Èasni i dragi brate, dok Vam srdaèno zahvaljujem na
bratskom prihvatu, osjeæam da je naša radost veæa jer joj je
drugdje izvor, ne u nama, ni u našem zauzimanju i našim
potrebnim naporima, nego u Bogu, koji postavlja temelj za
izgradnju svoga hrama, što je Crkva (usp. Zah 8, 9); 'Eto
sjemena radosti' (Zah 8, 12). Radost i mir što svijet ne može
dati, a što je Gospodin obeæao svojim uèenicima, i kao
Uskrsli dao, u snazi Duha Svetoga", ustvrdio je papa Franjo.
"Andrija i Petar èuli su obeæanje i primili taj dar. Bili su po
krvi braæa, a susret s Kristom ih je preobrazio u braæu u vjeri
i ljubavi. U ovoj radosnoj veèeri, u ovom molitvenom
bdjenju želio bih istaknuti: mi smo braæa u nadi. Svetosti,
kolika je milost da možemo biti braæa u nadi uskrsloga
Gospodina! Koje li milosti – i odgovornosti – da možemo
zajedno hoditi u toj nadi, poduprti zagovorom svete braæe
3. prosinca 2014. broj 48/2014
25
Inozemne vijesti
apostola Andrije i Petra! Takoðer i znati da ova zajednièka
nada ne vara, jer nije utemeljena na nama i našim bijednim
silama, nego na vjernosti Božjoj. S ovom radosnom nadom,
punom zahvalnosti i išèekivanja, blagdan svetoga zaštitnika
srdaèno èestitam Vama, svima nazoènima i Crkvi u
Carigradu", zakljuèio je papa Franjo.
Nakon bogoslužja papa Franjo i patrijarh Bartolomej I.
zadržali su se u privatnom razgovoru u sjedištu
Ekumenskoga patrijarhata.
Papa Franjo èetvrti je papa koji u novijoj povijesti putuje u
sjedište Ekumenskog patrijarhata, u Istanbul. Prije njega na
Bosporu su veæ bili Pavao VI. (1967.), Ivan Pavao II. (1979.)
i Benedikt XVI. (2006.), koji je takoðer posjetio Plavu
džamiju. Neposredno pred svoje putovanje Ivan Pavao II.
izjavio je da njegov odlazak u Tursku znaèi da "Petar
posjeæuje Andriju", ukazujuæi na dvojicu apostola i
utemeljitelja dvaju najvažnijih biskupskih sjedišta kršæanstva.
Svetkovina sv. Andrije u Istanbulu
Papa Franjo i patrijarh Bartolomej potpisali zajednièku
izjavu u kojoj istièu opredjeljenost za ekumenizam, mir i
dijalog s islamom
Istanbul, 30.11.2014. (IKA) - Treæi i posljednji dan svoga
boravka u Turskoj, u nedjelju 30. studenoga, papa Franjo
poèeo je misom u apostolskoj delegaturi te posjetom
turskom velikom rabinu Isaku Halevi. Srdaèni susret, na
kojem se razgovaralo na španjolskom jeziku, trajao je
petnaestak minuta. Haleva je susreo i papu Benedikta XVI.
za njegova posjeta godine 2006. Prema službenim podacima
u Turskoj živi oko 25.000 Židova, i predstavljaju drugu po
velièini židovsku zajednicu u nekoj muslimanskoj zemlji,
nakon Irana.
Uslijedio je središnji dio Papina šestoga inozemnoga
putovanja - proslava svetkovine sv. Andrije s pravoslavnim
vjernicima na Fanaru. "Jedino što katolièka Crkva želi i ja
kao Rimski biskup tražim… zajedništvo je s pravoslavnim
Crkvama", istaknuo je papa Franjo, obrativši se
ekumenskom patrijarhu Bartolomeju I., poslije slavlja
božanske liturgije u patrijarhalnoj crkvi Sv. Jurja u
Istanbulu. Papa je istaknuo kako su osobni susret i molitva
bitni dijelovi hoda prema obnovi punoga zajedništva, a koji
prethode drugom bitnom dijelu, naime teološkom dijalogu.
Autentièni dijalog susret je osoba s imenom, licem,
prošlošæu, a ne samo susret ideja, rekao je Papa i podsjetio
na susret ekumenskog patrijarha Atenagore i pape Pavla VI.
prije pedeset godina u Jeruzalemu; susret koji je poèeo put
pomirenja i mira meðu katolicima i pravoslavnima. Govoreæi
o jedinstvu Crkvi, papa Franjo podsjetio je kako dekret
Drugoga vatikanskog koncila o jedinstvu kršæana Unitatis
redintegratio priznaje da pravoslavne Crkve "posjeduju
istinske sakramente, ponajprije apostolsko nasljeðe,
sveæeništvo i euharistiju, po kojima su s nama i dalje
povezani najbližom svezom" te nadalje istièe nužnost
èuvanja i podržavanja bogate baštine istoènih Crkvi:
liturgijske, duhovne, ali i kanonske. To naèelo "nužan je
uvjet, za obje strane, u ponovnoj uspostavi punoga
zajedništva, koje ne znaèi podvrgavanje jednoga drugome ili
utapanje jednoga u drugo. Radije, to znaèi prihvatiti sve
darove koje je Bog svima dao", nastavio je Papa. "Želim vas
uvjeriti da Katolièka Crkva za željeni cilj punoga zajedništva
ne namjerava nametnuti bilo koje uvjete osim zajednièke
ispovijesti vjere." Sveti Otac ponovio je spremnost "traženja
zajedno, u svjetlu svetopisamskoga nauka i iskustva prvoga
tisuæljeæa, putova kojima možemo jamèiti jedinstvo Crkve u
sadašnjim okolnostima".
"U današnjem svijetu dižu se glasovi koje ne možemo
26
3. prosinca 2014. broj 48/2014
ika
zanemarivati, a koji zaklinju naše Crkve da duboko žive svoj
identitet kao uèenici Gospodina Isusa Krista", kazao je Papa.
Prvi od tih glasova onaj je siromašnih koji pate od
pothranjenosti, nezaposlenosti i društvene iskljuèenosti, koji
traže ne samo materijalnu pomoæ, veæ i obranu svojega
ljudskog dostojanstva. "Kao kršæani pozvani smo ukloniti
globalizaciju ravnodušnosti" te "izgraditi novu civilizaciju
ljubavi i solidarnosti." Drugi glas dolazi od žrtava sukoba u
brojnim dijelovima svijeta. "Oduzimati mir, èiniti nasilje –
ili pristati uz takve èine – posebno kada su usmjereni protiv
najslabijih i onih koji se ne mogu obraniti, osobito je težak
grijeh protiv Boga, buduæi da pokazuje prezir prema slici
Božjoj u èovjeku." Treæi je glas mladih koji se predaju
nepovjerenju i beznaðu te, pod utjecajem prevladavajuæe
kulture, traže sreæu samo u prolaznim, materijalnim stvarima
i zadovoljenju trenutaènih osjeæaja. Svi ovi glasovi pozivaju
nas napredovati prema punome zajedništvu jer svima njima
je potrebno naše zajednièko svjedoèanstvo, zakljuèio je
Papa, povjeravajuæi put prema tom željenom cilju zagovoru
apostola Andrije i Petra.
Papa i ekumenski patrijarh popeli su se zatim na drugi kat
Patrijarhove palaèe i podijelili ekumenski blagoslov, a
potom je u "dvorani Trona" uslijedilo èitanje i potpis
"Zajednièke izjave", u kojoj su Papa i pravoslavni patrijarh
potvrdili zauzimanje za jedinstvo kršæana i uputili apel za
mir na Bliskom istoku i u Ukrajini.
Papa Franjo i patrijarh Bartolomej oèitovali su odluènu volju
"s ljubavlju i povjerenjem zajedno hoditi s nakanom
nadilaženja svih prepreka, koje još dijele Crkvu. Izražavamo
iskrenu i odluènu nakanu da æemo, poslušni volji Gospodina
našeg Isusa Krista, ojaèati napore za promicanje potpunoga
jedinstva izmeðu svih kršæana, naroèito izmeðu katolika i
pravoslavnih". Potvrðena je potom potpora teološkom
dijalogu koji vodi Meðunarodno mješovito povjerenstvo,
raspravljajuæi o "najtežim pitanjima koja su obilježila
povijest" dviju Crkvi i koja zahtijevaju "pozorno i duboko
prouèavanje". Vjernike su pozvali zajedno moliti Isusa "da
svi budu jedno, da svijet vjeruje" (Iv 17, 21). Mješovito
teološko povjerenstvo ustanovili su patrijarh Dimitrios i sv.
papa Ivan Pavao II. prije 35 godina.
Sveti Otac i patrijarh izrazili su "zajednièku zabrinutost za
situaciju u Iraku, Siriji i na cijelom Bliskom istoku", obojica
su ujedinjena "u želji za mirom i stabilnošæu kao i u
odluènosti da putem dijaloga i pomirbe promièu rješenje
sukoba." Pozvali su odgovorne za sudbinu naroda da
umnože potporu zajednicama koje trpe, te da im omoguæe,
ukljuèujuæi i kršæanske, ostati u zemljama gdje su roðene.
Ne možemo se pomiriti s Bliskim istokom bez kršæana, koji
su tu dvije tisuæe godina ispovijedali Isusovo ime. Mnoga su
naša braæa i sestre progonjeni i prisilno napustili svoje kuæe.
Izgleda kao da se izgubila vrijednost ljudskoga života i da
ljudska osoba više nema važnosti, te da može biti žrtvovana
drugim interesima. A sve se to tragièno odvija pred
ravnodušnošæu mnogih, upozorava se u Izjavi.
Istaknuta je vrijednost ekumenskoga trpljenja. Kao što je krv
muèenika bila sjeme snage i plodnosti za Crkvu, dijeljenje
svakodnevnih patnji takoðer može biti uèinkovito oruðe
jedinstva. Užasno stanje kršæana i svih koji pate na Bliskom
istoku zahtijeva trajnu molitvu i prikladan odgovor od strane
meðunarodne zajednice.
Potvrðena je važnost "promicanja poticajnog dijaloga s
islamom, utemeljenog na uzajamnom poštovanju i
prijateljstvu. Nadahnuti zajednièkim vrijednostima i
osnaženi iskrenim bratskim osjeæajem, muslimani i kršæani
pozvani su zajedno raditi iz ljubavi prema pravdi, miru i
poštovanju dostojanstva i prava svake osobe, naroèito u
krajevima gdje su stoljeæima miroljubivo živjeli, a sada
ika
zajedno pate zbog užasa rata. Papa i patrijarh Bartolomej
ujedno potièu "sve vjerske èelnike da još više ojaèaju
meðureligijski dijalog, te da svim silama izgraðuju kulturu
mira i solidarnosti meðu osobama i narodima".
Izjava završava apelom za mir u Ukrajini, "zemlji s drevnom
kršæanskom tradicijom", da sukobljene strane traže "put
dijaloga i poštovanja meðunarodnoga prava kako bi
okonèale sukob i svim Ukrajincima omoguæile život u
skladu".
Papa ohrabrio mlade izbjeglice
Prije odlaska iz Istanbula Sveti Otac susreo se u katolièkoj
katedrali sa stotinjak mladih izbjeglica iz Bliskog istoka i
Afrike
Istanbul, 30.11.2014. (IKA) - Na kraju svoga trodnevnoga
boravka u Turskoj 30. studenoga papa Franjo istaknuo je
patnju maloljetnih izbjeglica, ocijenivši uvjete u kojima
mnogi od njih žive ponižavajuæim. Prije odlaska iz Istanbula
Sveti Otac susreo se u katolièkoj katedrali Duha Svetoga sa
stotinjak mladih izbjeglica iz Bliskoga istoga i Afrike i
pozvao meðunarodnu zajednicu da uèini mnogo više za
rješavanje sukoba pred kojima je ta mladež napustila svoje
domove.
Sveti Otac istaknuo je kako je jako želio da doðe do susreta s
tim mladima o kojima u Turskoj skrbe salezijanci, brinuæi
ujedno za njihovo obrazovanje. Katolièka Crkva uvijek æe
biti solidarna s izbjeglicama, poruèio je Papa i ponovno
zahvalio Turskoj što je primila tolike ljude koji su izbjegli
pred borbama u Siriji i Iraku, istaknuvši pritom da i Turska
treba pomoæ drugih zemalja.
Mlade izbjeglice potaknuo je da ne izgube hrabrost nego se s
Božjom pomoæi nadaju boljoj buduænosti.
Na slavlju svetkovine sv. Andrije prijepodne na Fanaru, papa
Franjo oštro je osudio napad na džamiju u Nigeriji kao "teški
grijeh protiv Boga". S velikom boli njegove su misli
upuæene brojnim muslimanima koji su ubijeni u petak za
vrijeme molitve u gradu Kano na sjeveru Nigerije.
Turski tisak uz Papin pohod istièe mir i jedinstvo
Ankara, 30.11.2014. (IKA) - Turske su tiskovine posvetile
znatan prostor posjetu pape Franje, koji opisuju kao važan
korak prema miru i skladu meðu religijama. Turski dnevnik
Sabah opisuje papu Franju kao "poniznog i zauzeta èovjeka
koji je donio poruku nade", a to bi, istaknuto je u dnevniku,
moglo otvoriti novu stranicu u odnosima s islamom, prenosi
Radio Vatikan.
I Milliyet istièe Papino zauzimanje za mir, dok dnevnik
Zaman naglašava Papinu i Patrijarhovu nakanu da osnaže
dijalog s islamom kao i apel za okonèanje progona vjerskih
manjina u Siriji. Papin je posjet Istanbulu opæenito shvaæen
kao snažan pomak prema jedinstvu izmeðu Katolièke i
Pravoslavne Crkve.
Mnogi pišu o tome kako je patrijarh Bartolomej I. papu
Franju poljubio u glavu; prema agenciji DHA "to je znak
poštovanja prema rimskoj Crkvi,a i jasna je poruka s
obzirom na ujedinjenje dviju Crkvi. Istog je mišljenja i
Hurriyet, koji istièe da je Bartolomej I. posjet pape Franje
nazvao "znaèajnim korakom u odnosima izmeðu sestrinskih
Crkvi". Turske tiskovine opæenito trodnevni posjet Pape
smatraju prigodom da se sve vjere ujedine protiv prijetnje
samozvane Islamske države i terorizma: Predsjednik Turske
je ustvrdio da "moramo zajedno djelovati protiv
nesnošljivosti, a to se može postiæi kroz dijalog".
Inozemne vijesti
Papa u razgovoru s novinarima na povratku iz Turske
Vatikan, 30.11.2014. (IKA) - Na konferenciji za novinare u
zrakoplovu na povratku iz Turske u Rim, papa Franjo
govorio je o mnoštvu tema: od puta prema punom
zajedništvu s pravoslavnim Crkvama, dijaloga s islamom, do
osvrta na kontroverzni radni dokument objavljen tijekom
rada Izvanredne biskupske sinode, izvještava Radio Vatikan.
Na pitanje o dijalogu kršæanstva i islama, "islamofobije" o
kojoj je govorio turski predsjednik te nasilja nad kršæanima i
manjinama na Bliskom istoku, Papa je istaknuo kako brojni
muslimani naglašavaju da teroristièka djela ekstremista ne
odražavaju islam i da je "Kuran knjiga mira". "Razumijem to
i vjerujem – barem ja iskreno vjerujem – da se ne može reæi
kako su svi muslimani teroristi, kao što se ne može reæi da su
svi kršæani fundamentalisti", kazao je papa Franjo.
Istaknuo je i da je predsjedniku Erdoganu rekao: "Bilo bi
lijepo kada bi svi muslimanski voðe – bilo politièki, vjerski
ili akademski– jasno osudili to nasilje, jer bi to pomoglo
veæini muslimanskog naroda reæi: 'ne!'". Upitan o trenutku
molitve u Plavoj džamiji, Papa je kazao: "Otišao sam u
Tursku kao hodoèasnik, a ne kao turist", te "kada sam ušao u
džamiju, nisam mogao reæi: sada sam turist". "U tom
trenutku, osjetio sam potrebu moliti. Stoga sam upitao
[muftiju]: hoæemo li se kratko pomoliti?" – na što je on
pristao. "Molio sam za Tursku, za mir, za muftiju, za sve, ali
i za samoga sebe. Rekao sam: Gospodine, zaustavi ove
ratove! Bio je to trenutak iskrene molitve."
Komentirajuæi odnose s pravoslavnim Crkvama i cilj punoga
zajedništva, Papa je rekao: "Ako budemo èekali teologe da
postignu suglasnost, taj dan nikada neæe doæi!" Ono što nam
je potrebno duhovni je ekumenizam – zajedno moliti i raditi.
"Istoène katolièke Crkve imaju pravo postojati – istina. Ali
unitarizam je rijeè jednog drugog razdoblja. Danas se o
njemu ne može govoriti. Valja pronaæi drugi put", dodao je
papa Franjo.
Zamoljen da komentira odnos papinskog prvenstva s
pravoslavnima, Papa je rekao kako za oblik vršenja primata
"trebamo malo zaæi u prvo tisuæljeæe poradi nadahnuæa".
Odmah je meðutim dodao, o razvoju katolièkog nauka o
prvenstvu u drugom tisuæljeæu: "Ne kažem da je Crkva
pogriješila: ne!". Podsjetimo da, meðu ostalim, Drugi
vatikanski sabor nauèava da "Rimski prvosveæenik po svojoj
službi kao namjesnik Kristov i pastir cijele Crkve ima nad
Crkvom potpunu, vrhovnu i opæu vlast, koju može uvijek
slobodno vršiti." "Crkva je imala svoj povijesni put" –
nastavio je papa Franjo – "ali sada je povijesni put Crkve
onaj koji je tražio sv. Ivan Pavao II: 'Pomozite mi pronaæi
zajednièku toèku u svjetlu prvoga tisuæljeæa.'"
Upitan slaže li se s jezikom izvještaja s polovice rada
Izvanredne sinode o obitelji, o "prihvaæanju i vrednovanju"
homoseksualne orijentacije, Papa je rekao da je sinoda put, a
ne parlament. Ona je zaštiæeno mjesto u kojem Duh Sveti
može govoriti. "Ni konaèni izvještaj ne oznaèava kraj
putovanja. Stoga, ne možemo uzeti samo mišljenje jedne
osobe ili jednoga nacrta dokumenta. Sinodu treba vidjeti u
njezinoj cjelini. Osobno – to je moje mišljenje i ne želim ga
nametati – ne slažem se kada se javno govori: ovaj je rekao
to, ovaj to. Samo ono što je reèeno treba biti javno, a ne tko
je to rekao" jer "radi se o crkvenom, zaštiæenom prostoru da
bi Duh Sveti mogao djelovati", objasnio je Papa.
3. prosinca 2014. broj 48/2014
27
Prilog dokumenti
ika
Prilog dokumenti
Ciljevi i oèekivanja od Godine posveæenog života
Apostolsko pismo Svetog Oca Franje svim posveæenim
osobama u prigodi Godine posveæenog života
Predrage posveæene žene i predragi posveæeni muškarci!
Pišem vam kao Petrov nasljednik, kojem je Gospodin
povjerio zadaæu uèvrstiti braæu u vjeri (usp. Lk 22, 32), i
pišem vam kao vaš brat, posveæen Bogu jednako kao i vi.
Zahvaljujemo zajedno Ocu, koji nas je pozvao nasljedovati
Isusa u punom prianjanju uz njegovo evanðelje i u služenju
Crkvi, i izlio u naša srca Duha Svetoga koji nam daje radost
i daje nam svjedoèiti èitavom svijetu njegovu ljubav i
njegovo milosrðe.
Dijeleæi mišljenje mnogih od vas kao i Kongregacije za
ustanove posveæenog života i družbe apostolskog života, u
povodu 50. obljetnice dogmatske konstitucije Lumen
gentium o Crkvi, u èijem se 6. poglavlju govori o
redovnicima, te dekreta Perfectae caritatis o prilagoðenoj
obnovi redovnièkoga života, odluèio sam proglasiti Godinu
posveæenog života. Ona zapoèinje 30. studenoga ove godine,
na prvu nedjelju došašæa, a završava blagdanom Isusova
prikazanja u hramu 2. veljaèe 2016.
Posavjetovavši se s Kongregacijom za ustanove posveæenog
života i družbe apostolskog života, za ciljeve ove godine
postavio sam iste one koje je Ivan Pavao II. predložio Crkvi
na poèetku treæeg tisuæljeæa, ponavljajuæi, u stanovitom
smislu, ono što je veæ reèeno u posinodskoj apostolskoj
pobudnici Vita consecrata: "Vi nemate samo slavnu povijest
koje se treba sjeæati i koju treba pripovijedati, nego veliku
povijest koju treba izgraditi! Gledajte u buduænost, u koju
vas šalje Duh da s vama uèini još velikih stvari" (br. 110).
I. Ciljevi za Godinu posveæenog života
1. Prvi je cilj gledati prošlost sa zahvalnošæu. Svaka naša
ustanova ima iza sebe bogatu karizmatsku povijest. U
njezinim je poèecima prisutno djelovanje Boga koji, u
svome Duhu, poziva neke osobe da bliže nasljeduju Krista,
da pretoèe evanðelje u posebni oblik života, da èitaju oèima
vjere znakove vremena, da s kreativnošæu odgovore na
potrebe Crkve. To je iskustvo poèetaka kasnije raslo i
razvijalo se, ukljuèujuæi nove èlanove u novim zemljopisnim
i kulturnim okruženjima, te su tako zaživjeli novi naèini
ostvarivanja karizme, nove inicijative i izrazi apostolske
ljubavi. Baš poput sjemena koje postaje stablo šireæi svoje
grane.
U ovoj æe Godini biti korisno da se svaka karizmatska obitelj
sjeti svojih poèetaka i svoga povijesnog razvoja, da zahvali
Bogu koji je dao Crkvi toliko mnogo darova koji je èine
lijepom i opremljenom za svako dobro djelo (usp. Lumen
gentium, 12).
Nužno je govoriti o vlastitoj povijesti radi oèuvanja
identiteta živim, kao i radi jaèanja jedinstva obitelji i
osjeæaja pripadnosti njezinih èlanova. Nije rijeè o prekapanju
po prošlosti ili njegovanju beskorisnih nostalgija, veæ o tome
da se ponovno prisjetimo puta što su ga prošli prethodni
naraštaji kako bismo u njima otkrili iskru nadahnuæa, ideale,
projekte, nosive vrijednosti i to u prvom redu utemeljitelja,
utemeljiteljica i prvih zajednica. Na taj æe se naèin ujedno
posvijestiti i doznati kako se karizmu živjelo tijekom duge
povijesti, koju je kreativnost ona oslobaðala, s kojim se
teškoæama morala nositi i kako se te teškoæe prebrodilo.
Moæi æe se otkriti nedosljednosti, koje su plod ljudske
slabosti, a katkad takoðer zaborava nekih bitnih aspekata
28
3. prosinca 2014. broj 48/2014
karizme. Sve je to pouèno i ujedno poziva na obraæenje.
Kazivati vlastitu povijest znaèi uzdizati hvalu Bogu i
zahvaljivati mu za sve njegove darove.
Zahvalni smo mu na poseban naèin za ovih posljednjih
pedeset godina nakon Drugoga vatikanskog koncila, koji je
predstavljao "nalet vjetra" Duha Svetoga za èitavu Crkvu.
Zahvaljujuæi Koncilu posveæeni je život ostvario plodni hod
obnove koji je, sa svojim svjetlima i svojim sjenama, bio
vrijeme milosti, oznaèeno prisutnošæu Duha Svetoga.
Neka ova Godina bude prigoda i da se ponizno, i ujedno s
velikim pouzdanjem u Božju ljubav (usp. 1 Iv 4, 8), prizna
vlastitu krhkost i da je se živi kao iskustvo Gospodinove
milosrdne ljubavi; neka to bude prigoda da se snažno
dovikne svijetu i radosno svjedoèi svetost i vitalnost koji su
prisutni kod velikog broja onih koji su pozvani nasljedovati
Krista u posveæenom životu.
2. Ova nas Godina nadalje poziva živjeti sadašnjost s
velikom ljubavlju. Zahvalno sjeæanje na prošlost potièe nas,
u pomnom osluškivanju onoga što Duh Sveti danas govori
Crkvi, na sve savršeniji naèin ostvarivati konstitutivne
aspekte našega posveæenog života.
Od poèetaka prvog monaštva, pa sve do današnjih "novih
zajednica", svaki je oblik posveæenog života plod poziva
Duha na nasljedovanje Krista kako je predloženo u
evanðelju (usp. Perfectae caritatis, 2). Za utemeljitelje i
utemeljiteljice apsolutno pravilo je bilo evanðelje, sva ostala
pravila bit æe tek izraz evanðelja i sredstvo koje pomaže
živjeti ga u punini. Njihov je ideal bio Krist, prionuti uza nj
èitavim biæem, sve dotle da se može s Pavlom reæi: "Ta meni
je živjeti Krist" (Fil 1, 21); jedini je smisao zavjeta bio
odjelotvoriti tu ljubav ispunjenu zanosom.
Pitanje koje smo si pozvani postaviti u ovoj Godini glasi:
dopuštamo li se i na koji naèin i mi interpelirati evanðeljem;
je li ono doista "uputa" za svakodnevni život i za izbore koje
smo pozvani uèiniti? Ono je zahtjevno i traži da se živi s
radikalnošæu i iskrenošæu. Nije dovoljno samo èitati
evanðelje (ipak, èitanje i prouèavanje su iznimno važni), nije
dovoljno samo nad njim razmatrati (i mi to èinimo s radošæu
svakoga dana). Isus od nas traži da ga provodimo u djelo, da
živimo te njegove rijeèi.
Je li Isus – moramo se nadalje zapitati – doista prva i jedina
ljubav, kao što smo to èvrsto naumili prilikom polaganja
naših zavjeta? Jedino ako je tome tako, možemo i moramo
ljubiti u istini i milosrðu svaku osobu koju susreæemo na
svom putu, jer smo od Njega nauèili što je ljubav i kako
ljubiti: znat æemo ljubiti jer æemo imati srce jednako njegovu.
Naši su utemeljitelji i utemeljiteljice osjeæali u sebi
suosjeæanje koje je obuzelo Isusa kada je vidio mnoštvo koje
je bilo kao raspršene ovce bez pastira. Kao što je Isus, nošen
tim suosjeæanjem, darivao svoju rijeè, ozdravljao bolesne,
davao jesti kruh, prinio sam svoj život, tako su se
utemeljitelji stavljali u službu ljudskog roda kojem ih je Duh
poslao, na najrazlièitije naèine: molitvom, propovijedanjem
evanðelja,
katehezom,
pouèavanjem,
služenjem
siromašnima, bolesnima… Maštovitost ljubavi nije
poznavala granica i znala je otvarati bezbrojne putove za
nošenje daha evanðelja u kulture i najrazlièitije društvene
sredine.
Godina posveæenog života nam postavlja pitanje o vjernosti
misiji koja nam je povjerena. Odgovaraju li naše službe,
naša djela, naše prisutnosti onome što je Duh Sveti tražio od
naših utemeljitelja, jesu li prikladne za postizanje njihovih
ika
ciljeva u današnjem društvu i Crkvi? Postoji li nešto što
moramo mijenjati? Imamo li istu veliku ljubav prema našem
narodu, jesmo li mu blizu do te mjere da dijelimo njegove
radosti i boli, tako da uistinu možemo shvatiti potrebe i
pružiti svoj doprinos da na njih odgovorimo? "Ista
velikodušnost i samoodricanje koji su potaknuli utemeljitelje
– tražio je veæ sveti Ivan Pavao II. – moraju pokretati vas,
njihove duhovne sinove, da održavate živima karizme da se
one, istom onom snagom Duha Svetoga koji ih je pobudio,
nastave obogaæivati i prilagoðavati, ne gubeæi svoj istinski
znaèaj, kako biste se stavili u službu Crkve i priveli punini
uspostavu njegova Kraljevstva" (1).
U sjeæanju na poèetke izlazi na vidjelo još jedan sastavni dio
projekta posveæenog života. Utemeljitelji i utemeljiteljice
bili su oèarani jedinstvom Dvanaestorice s Isusom kao i
zajedništvom kojim se odlikovala prva jeruzalemska
zajednica. Osnivanjem vlastite zajednice svi su oni kanili
ponovno stvoriti te evanðeoske modele, gdje æe svi biti jedno
srce i jedna duša, uživati Gospodinovu prisutnost (usp.
Perfectae caritatis,15).
Živjeti sadašnjost s velikom ljubavlju znaèi postati
"prekaljeni u zajedništvu", "svjedoci i tvorci onog 'plana
zajedništva' koje je na vrhuncu èovjekove povijesti po
Božjem naumu" (2). U društvu sukoba, teškog suživota
meðu razlièitim kulturama, tlaèenja slabih, nejednakosti,
pozvani smo pružiti konkretni model zajedništva koji, kroz
priznavanje dostojanstva svake osobe i dijeljenje dara kojeg
svaki može biti nositelj, omoguæuje živjeti bratske odnose.
Budite dakle muškarci i žene zajedništva, odvažite se da
budete prisutni ondje gdje postoje razlike i napetosti, i budite
vidljivi znak prisutnosti Duha Svetoga koji ulijeva u srca
veliku ljubav da svi budemo jedno (usp. Iv 17, 21). Živite
mistiku susreta: "sposobnost èuti, slušati druge osobe.
Sposobnost zajednièkog traženja puta, metode" (3), puštajuæi
da vas u tome prosvjetljuje odnos ljubavi meðu Božanskim
osobama (usp. 1 Iv 4,8) kao model svakog interpersonalnog
odnosa.
3. Prigrliti buduænost s nadom želi biti treæi cilj ove Godine.
Poznate su nam teškoæe s kojima suoèava posveæeni život u
svojim razlièitim oblicima: opadanje zvanja i starenje,
napose u zapadnom svijetu, ekonomski problemi kao
posljedica
teške
ekonomske
krize,
izazovi
internacionalizacije i globalizacije, zamke relativizma,
marginalizacija i društvena beznaèajnost… Upravo u tim
nesigurnostima, koje dijelimo s mnogim našim
suvremenicima, ostvaruje se naša nada, plod vjere u
Gospodina povijesti koji nam nastavlja ponavljati: "Ne boj…
se: jer ja sam s tobom" (Jr 1, 8).
Nada o kojoj govorimo ne temelji se na brojevima ili
djelima, nego na Onome u kojeg smo stavili svoje pouzdanje
(usp. 2 Tim 1, 12) i kojem "ništa nije nemoguæe" (Lk 1, 37).
To je nada koja ne razoèarava i koja æe omoguæiti
posveæenom životu da nastavi ispisivati veliku povijest u
buduænosti, koju moramo uvijek imati pred oèima, svjesni da
nas prema njoj odluèno vodi Duh Sveti kako bi nastavio s
nama èiniti velike stvari.
Ne podlegnite napasti brojeva i djelotvornosti, a još manje
napasti da se uzdate u vlastite snage. Istražujte obzore svoga
života i sadašnjeg trenutka "u budnom bdjenju". S
Benediktom XVI. vam ponavljam: "Ne pridružujte se
zlogukim prorocima koji naviještaju svršetak ili besmisao
posveæenog života u današnjoj Crkvi; radije se zaodjenite
Isusom Kristom i zaogrnite oružjima svjetlosti – kao što
poziva sveti Pavao (usp. Rim 13, 11-14) – te ostanite budni i
bdijte" (4). Nastavimo i uvijek se iznova vraæajmo na svoj
put s povjerenjem u Gospodina.
Prilog dokumenti
Obraæam se poglavito vama, mladi. Vi ste sadašnjost zato
što veæ aktivno živite u krilu svojih ustanova, pružajuæi
presudan doprinos svježinom i velikodušnošæu svog
opredjeljenja. Vi ste istodobno i njihova buduænost jer æete
ubrzo biti pozvani preuzeti vodeæu ulogu u animaciji,
izgradnji (formaciji), služenju, misiji. U ovoj æete Godini vi
voditi glavnu rijeè u dijalogu sa starijim naraštajem. U
bratskom zajedništvu moæi æete se obogatiti njegovim
iskustvom i mudrošæu i, istodobno, moæi æete mu dozvati u
svijest ideale koje je upoznao na poèetku svoga redovnièkog
života, pružiti polet i svježinu svog zanosa, te æete tako
zajednièkim snagama iznjedriti nove naèine življenja
evanðelja i sve prikladnije odgovore na potrebe za
svjedoèenjem i naviještanjem.
Raduje me saznanje da æete vi mladi iz razlièitih ustanova
imati prigode za svoje susrete. Neka susret postane
uobièajeni put zajedništva, uzajamne potpore i jedinstva.
II. Oèekivanja vezana uz Godinu posveæenog života
Što napose oèekujem od ove Godine milosti posveæenog
života?
1. Prije svega da bude uvijek istina ono što sam jednom
rekao: "Gdje god su redovnici ondje je radost". Pozvani smo
iskusiti i pokazati da je Bog sposoban ispuniti naše srce i
uèiniti nas sretnima, te nema potrebe tražiti drugdje našu
sreæu; da istinsko bratstvo življeno u našim zajednicama jaèa
našu radost; da nas naš potpuni dar u služenju Crkvi,
obiteljima, mladima, starijima, siromašnima ostvaruje kao
osobe i daje puninu našem životu.
Da meðu nama ne bude tužnih lica, nesretnih i nezadovoljnih
osoba, jer "nasljedovanje s tugom na licu je žalosno
nasljedovanje". I mi, kao i svi drugi muškarci i žene,
doživljavamo teškoæe, noæi duha, razoèaranja, bolesti,
opadanje snaga uslijed starenja. Upravo u ovome morali
bismo pronaæi "savršenu radost": nauèiti prepoznati Kristovo
lice koji je bio u svemu slièan naèin te dakle iskusiti radost,
znajuæi da smo slièni njemu koji se, iz ljubavi prema nama,
nije sustezao podnijeti križ.
U društvu koje se razmeæe kultom efikasnosti, salutizma,
uspjeha i koje marginalizira siromašne i iskljuèuje
"gubitnike", možemo svojim životom svjedoèiti istinu
svetopisamskih rijeèi: "kad sam slab, onda sam jak" (2 Kor
12, 10).
Na posveæeni život možemo primijeniti ono što sam napisao
u apostolskoj pobudnici Evangelii gaudium, navodeæi jednu
homiliju Benedikta XVI.: "Crkva ne raste kroz prozelitizam
veæ 'privlaènošæu'" (br. 14). Da, posveæeni život ne raste ako
organiziramo lijepe kampanje za promicanje zvanja, veæ ako
djevojke i mladiæi koji nas susretnu osjete privlaènost prema
duhovnom zvanju, ako vide da smo sretni muškarci i žene!
Isto tako apostolska djelotvornost posveæenog života ne
ovisi o djelotvornosti i snazi sredstava koja se koriste. Vaš je
život taj koji mora govoriti, život koji zraèi radošæu i
ljepotom življenja evanðelja i nasljedovanja Krista.
Ponavljam i vama ono što sam rekao crkvenim pokretima na
proteklom duhovskom bdjenju: "Vrijednost Crkve, u osnovi,
je živjeti evanðelje i davati svjedoèanstvo naše vjere. Crkva
je sol zemlje, ona je svjetlo svijeta, pozvana je uprisutniti u
društvu kvasac Božjega kraljevstva i ona to èini prije svega
svojim svjedoèanstvom, svjedoèenjem bratske ljubavi,
solidarnosti i dijeljenja" (18. svibnja 2013.).
2. Oèekujem da "probudite svijet", jer je proroštvo
karakteristièno obilježje posveæenog života. Kao što sam
poruèio generalnim poglavarima: "evanðeoska radikalnost
nije svojstvena samo redovnicima: ona se traži od svih. Ali
3. prosinca 2014. broj 48/2014
29
Prilog dokumenti
redovnici slijede Gospodina na poseban naèin, na proroèki
naèin". Ovo je prioritet koji se danas traži: "biti proroci koji
svjedoèe kako je Isus živio na ovoj zemlji… Nikada se
redovnik ne smije odreæi proroštva" (29. studenoga 2013.).
Prorok prima od Boga sposobnost proniknuti povijest u kojoj
živi i tumaèiti dogaðaje: on je nalik straži koja bdije noæu i
zna kada æe svanuti (usp. Iz 21, 11-12). Poznaje Boga i
poznaje muškarce i žene svoju braæu i sestre. Sposoban je
razluèivati kao i prokazivati zlo grijeha i nepravde, jer je
slobodan, ne smije odgovarati drugim gospodarima osim
Bogu, nema drugih interesa osim Božjih. Prorok je redovito
na strani siromaha i nezaštiæenih, jer zna da je sam Bog na
njihovoj strani. Oèekujem dakle da ne održavate živim
"utopije", veæ da znate stvarati "druga mjesta", gdje se živi
evanðeoska logika dara, bratstva, prihvaæanja razlièitosti,
uzajamne ljubavi. Samostani, zajednice, duhovni centri,
citadele, škole, bolnice, obiteljski domovi i sva ona mjesta
koja su nastala kao plod karizmatske ljubavi i kreativnosti i
koja æe i dalje nastajati s daljnjom kreativnošæu moraju sve
više postajati kvasac za društvo nadahnuto na evanðelju,
"grad na gori" koji govori o istini i snazi Isusovi rijeèi.
Ponekad, kao što se dogodilo Iliji i Joni, može doæi napast da
pobjegnemo, da izbjegavamo zadaæu proroka, jer je previše
zahtjevna, jer smo umorni, razoèarani rezultatima. Ali
prorok zna da nije nikada sam. I nama, kao i Jeremiji, Bog
jamèi: "Ne boj… se: jer ja sam s tobom da te izbavim" (Jr 1,
8).
3. Redovnici i redovnice, kao i sve druge posveæene osobe,
naziva se, kao što sam maloprije podsjetio, "prekaljenima u
zajedništvu". Oèekujem zato da "duhovnost zajedništva", na
koju je ukazao Ivan Pavao II., postane stvarnost te da vi
budete prvi koji æe postati svjesni "velikog izazova koji je
pred nama" u ovom novom tisuæljeæu: "uèiniti Crkvu
domom i školom zajedništva" (5). Uvjeren dam da æete u
ovoj Godini ozbiljno raditi na tome da ideal bratstva kojeg
su težili postiæi utemeljitelji i utemeljiteljice raste na raznim
razinama, kao u koncentriènim krugovima.
Zajedništvo se ostvaruje prije svega u pojedinim
zajednicama svake ustanove. U vezi s tim vas pozivam da
ponovno proèitate moje èeste istupe u kojima se ne umaram
ponoviti da su kritike, ogovaranja, zavisti, ljubomore,
antagonizmi stavovi kojima nema mjesta u našim kuæama.
Kada su te pretpostavke ispunjene, hod ljubavi koji se otvara
pred nama je malne beskonaèan, jer se tada teži uzajamnom
prihvaæanju i pažnji, provodi se u djelo zajedništvo
materijalnih i duhovnih dobara, bratsko ispravljanje,
poštovanje prema slabijima… To je "'mistika' zajednièkog
života", koja naš život èini "svetim putovanjem" (6).
Moramo takoðer preispitati odnos meðu osobama koje
pripadaju razlièitim kulturama, s obzirom na to da naše
zajednice postaju sve više internacionalne. Kako dopustiti
svakome da se izražava, da bude prihvaæen sa svojim
specifiènim darovima, da postane u punini suodgovoran?
Oèekujem nadalje da se poveæa zajedništvo meðu èlanovima
razlièitih ustanova. Ne bi li ova Godina trebala biti prilika da
se s veæom hrabrošæu izaðe iz granica vlastite ustanove kako
bi se zajednièki stvaralo, na lokalnoj i opæoj razini,
zajednièke projekte formacije, evangelizacije, socijalnih
djelovanja? Na taj æe se naèin moæi djelotvornije pružiti
stvarno proroèko svjedoèenje. Zajedništvo i susret meðu
razlièitim karizmama i zvanjima je hod nade. Nitko ne gradi
buduænost tako da se izolira, niti iskljuèivo vlastitim
snagama, veæ tako da se prepozna u istini zajedništva koje se
uvijek otvara susretu, dijalogu, slušanju, uzajamnom
pomaganju i štiti nas od bolesti autoreferencijalnosti.
Istodobno, posveæeni je život pozvan težiti iskrenoj sinergiji
30
3. prosinca 2014. broj 48/2014
ika
meðu svim pozivima u Crkvi, poèevši od prezbitera i laika,
odnosno "da omoguæi rast duhovnosti zajedništva prije svega
u vlastitoj sredini, a zatim u samoj crkvenoj zajednici i preko
njezinih granica" (7).
4. Oèekujem, nadalje, od vas ono što tražim od svih èlanova
Crkve: izaæi iz samih sebe i poæi na egzistencijalne
periferije. "Poðite po svem svijetu" bile su posljednje rijeèi
koje je Isus uputio svojima i koje nastavlja upuæivati danas
svima nama (usp. Mk 16, 15). Postoji èitav jedan svijet koji
èeka: osobe koje su izgubile nadu, obitelji u teškoæama,
napuštena djeca, mladi kojima je oduzeta buduænost,
bolesnici i starije napuštene osobe, bogati siti dobrima i s
prazninom u srcu, muškarci i žene u traženju smisla života,
oni koji žeðaju za Bogom…
Ne budite prignuti nad samima sobom, ne dopustite da vas
uguše male zadjevice u kuæi, ne ostanite zatvorenici svojih
problema. Ovi æe se riješiti ako budete išli van pomagati
drugima da riješe svoje probleme i naviještaju radosnu
vijest. Naæi æete život darivajuæi život, naæi æete nadu dajuæi
nadu, ljubav ljubeæi.
Oèekujem od vas konkretne geste prihvaæanja izbjeglica,
blizine siromašnima, kreativnosti u katehezi, u naviještanju
evanðelja, u uvoðenju u molitveni život. Samim tim nadam
se da æe doæi do racionalizacije struktura, ponovnog
korištenja velikih kuæa za djela koja više odgovaraju
sadašnjim potrebama evangelizacije i karitasa, te prilagodbe
djela novim potrebama.
5. Oèekujem da se svi oblici posveæenog života propitkuju o
onome što Bog i današnji svijet traže.
Samostani i skupine kontemplativnog usmjerenja mogli bi
dogovarati meðusobne susrete, odnosno povezivati se na
najrazlièitije naèine s ciljem uzajamne razmjene iskustava o
molitvenom životu, o tome kako rasti u zajedništvu s
èitavom Crkvom, kako podupirati progonjene kršæane, kako
prihvaæati i pratiti oni koji teže intenzivnijem duhovnom
životu ili trebaju duhovnu ili materijalnu potporu.
Isto æe moæi èiniti karitativne ustanove, posveæene
pouèavanju, promicanju kulture, zatim one koje su prionule
naviještanju evanðelja ili obnašaju pojedine pastoralne
službe, te svjetovne ustanove u njihovoj kapilarnoj
prisutnosti u društvenim strukturama. Maštovitost Duha
Svetoga je iznjedrila tako razlièite naèine života i djela koje
nije moguæe lako nabrojiti ili uklopiti u unaprijed sastavljene
obrasce. Nije mi stoga moguæe referirati se na svaki pojedini
karizmatski oblik. Ipak, nitko ne bi smio u ovoj Godini
izmaknuti ozbiljnom preispitivanju o svojoj prisutnosti u
životu Crkve i o naèinu na koji odgovara na stalna i nova
pitanja koja se uzdižu oko nas, na vapaj siromašnih.
Jedino u toj pozornosti na potrebe svijeta i u pouèljivosti
poticajima Duha, ova æe se Godina posveæenog života
pretvoriti u istinski kairos, Božje vrijeme bogato milošæu i
preobrazbom.
III. Obzori Godine posveæenog života
1. Ovim svojim pismom, osim posveæenim osobama,
obraæam se i vjernicima laicima koji s njima dijele ideale,
duh, poslanje. Neke redovnièke ustanove imaju u vezi s tim
drevnu tradiciju, drugi pak tek nedavna iskustva. Doista, oko
svake redovnièke obitelji, kao i oko družbi apostolskog
života i samih svjetovnih ustanova, postoji veæa obitelj,
"karizmatska obitelj", koja obuhvaæa više ustanova koje se
prepoznaju u istoj karizmi, i poglavito Kristove vjernike
laike koji se osjeæaju pozvanima, upravo u svojem laièkom
staležu, pripadati istoj karizmatskoj stvarnosti.
Prilog dokumenti
ika
Potièem i vas, laici, da živite ovu Godinu posveæenog života
kao milost koja vas može uèiniti svjesnijima primljenog
dara. Slavite je s èitavom "obitelji", da biste zajedno rasli i
odgovorili na pozive Duha Svetoga u današnjem društvu. U
nekim prigodama, kada se u ovoj godini budu organizirali
zajednièki susreti posveæenih osoba razlièitih ustanova,
pobrinite se da i vi budete ondje prisutni kao izraz jednoga
Božjeg dara, tako da upoznate iskustva drugih karizmatskih
obitelji, drugih skupina laika te se tako uzajamno
obogaæujete i podupirete.
2. Godina posveæenog života ne tièe se samo posveæenih
osoba, veæ èitave Crkve. Obraæam se tako èitavom
kršæanskom narodu da postane sve više svjestan dara koji
predstavlja prisutnost tolikih posveæenih muškaraca i žena,
tih baštinika velikih svetaca koji su istkali povijest
kršæanstva. Što bi bila Crkva bez svetog Benedikta i svetog
Bazilija, bez svetog Augustina i svetog Bernarda, bez
svetoga Franje i svetog Dominika, bez Ignacija Loyolskog i
svete Terezije Avilske, bez svete Anðele Merici i svetog
Vinka Paulskog? Taj je popis gotovo beskonaèan, seže sve
do svetog Ivana Bosca i blažene Terezije iz Kolkate. Blaženi
Pavao VI. rekao je: "Bez toga konkretnog znaka, ljubav koja
pokreæe èitavu Crkvu našla bi se u opasnosti da ohladi,
spasenjski paradoks evanðelja da otupi, 'sol' vjere da se
razvodni u svijetu koji prolazi kroz razdoblje sekularizacije"
(Evangelica testificatio, 3).
Pozivam dakle sve kršæanske zajednice da u ovoj Godini
prije svega zahvaljuju Gospodinu i sa zahvalnošæu se
spominju primljenih dobara kao i onih koja nastavljamo
primati po svetosti utemeljitelja i utemeljiteljica i vjernosti
vlastitoj karizmi tolikih posveæenih osoba. Pozivam vas da
se svi okupite oko posveæenih osoba, da se radujete zajedno
s njima, da dijelite s njima teškoæe, da s njima suraðujete,
koliko je to moguæe, u ostvarivanju njihove službe i njihova
djela, koji su u konaènici služba i djelo èitavo Crkve. Dajte
da osjete ljubav i toplinu èitavoga kršæanskog naroda.
Blagoslivljam Gospodina zbog sretne podudarnosti Godine
posveæenog života sa Sinodom o obitelji. Obitelj i posveæeni
život pozivi su koji nose bogatstva i milost za sve, prostori
humanizacije u izgraðivanju vitalnih odnosa, mjesta
evangelizacije. Oni se mogu uzajamno pomagati.
3. Ovim svojim pismom usuðujem se obratiti takoðer
posveæenim osobama i èlanovima bratstava i zajednica koji
pripadaju Crkvama èija se tradicija razlikuje od katolièke.
Monaštvo je baština nepodijeljene Crkve i još je uvijek
veoma živo kako u pravoslavnim Crkvama tako i u
Katolièkoj Crkvi. Na njemu se, kao i na drugim kasnijim
iskustvima iz razdoblja u kojem je zapadna Crkva bila još
uvijek ujedinjena, nadahnjuju sliène inicijative ponikle na tlu
crkvenih zajednica reformacije, koje su zatim nastavile
raðati u svome krilu daljnje izraze bratskog zajedništva i
služenja.
Kongregacija za ustanove posveæenog života i družbe
apostolskog života isplanirala je inicijative kojima je cilj
omoguæiti susrete pripadnika iskustava posveæenog i
bratskog života razlièitih Crkava. Toplo preporuèujem te
susrete kako bi poraslo meðusobno poznavanje, poštovanje,
uzajamna suradnja, tako da ekumenizam posveæenog života
bude na pomoæ sveobuhvatnom hodu prema jedinstvu meðu
svim Crkvama.
4. Ne smijemo zatim zaboraviti da je fenomen monaštva i
ostalih izraza redovnièkog bratstva prisutan u svim velikim
religijama. Ne nedostaje, èak i ustaljenih, iskustava dijaloga
meðu monaškim zajednicama Katolièke Crkve i nekih
velikih religijskih tradicija. Nadam se da æe Godina
posveæenog života biti prigoda za ocjenjivanje prijeðenog
puta, za senzibiliziranje posveæenih osoba na tome polju,
kako bi se preispitali koje daljnje korake treba poduzeti
prema sve dubljem uzajamnom poznavanju i oko suradnje na
svim zajednièkim podruèjima služenja ljudskom životu.
Zajednièki hod uvijek je jedno obogaæenje i može utrti nove
putove odnosima izmeðu naroda i kultura koji su u ovom
razdoblju obilježeni silnim teškoæama.
5. Obraæam se na kraju na poseban naèin mojoj braæi u
biskupstvu. Neka ova Godina bude prigoda da se od srca i s
radošæu prihvati posveæeni život kao duhovno bogatstvo
koje pridonosi dobru èitava Kristova tijela (usp. Lumen
gentium, 43) a ne samo redovnièkih obitelji. "Posveæeni
život je dar Crkvi, raða se u Crkvi, raste u Crkvi, sav je
usmjeren na Crkvu" (8). Zbog toga, kao dar Crkvi, to nije
izdvojena ili marginalna stvarnost, veæ joj intimno pripada, u
samom je srcu Crkve kao odluèujuæi èimbenik njezina
poslanja, buduæi da izražava duboku narav kršæanskog
poziva i težnju èitave Crkve Zaruènice prema jedinstvu s
njezinim Zaruènikom; dakle "nepobitno pripada njezinu
životu i svetosti" (isto, 44).
U tome kontekstu pozivam vas, pastire partikularnih Crkava,
na posebnu brižnu skrb u promicanju u vašim zajednicama
razlièitih karizmi, bilo onih èiji korijeni sežu u prošlost bilo
novih, podupiruæi, animirajuæi, pomažuæi u razluèivanju; s
nježnošæu i ljubavlju budite bliski onim posveæenim
osobama koje se nalaze u situacijama patnji i slabosti, i, prije
svega, prosvjetljujte svojim uèenjem Božji narod o
vrijednosti posveæenog života tako da u Crkvi zablista
njegova ljepota i svetost.
Povjeravam Mariji, Djevici slušanja i kontemplacije, prvoj
uèenici svoga ljubljenog Sina, ovu Godinu posveæenog
života. U nju, ljubljenu Oèevu kæer urešenu svim darovima
milosti, gledamo kao u nenadmašni uzor onog nasljedovanja
u ljubavi prema Bogu i u služenju bližnjemu.
Zahvalan veæ sada zajedno s vama za darove milosti i svjetla
kojima æe nas Gospodin obogatiti, sve vas pratim
apostolskim blagoslovom.
Iz Vatikana, 21. studenoga 2014., spomendan Prikazanja
Blažene Djevice Marije
FRANJO
_______________________
1. Apost. pismo Los caminos del Evangelio, redovnicima i
redovnicama Latinske Amerike u prigodi 500. obljetnice
evangelizacije novoga svijeta, 29. lipnja 1990., 26.
2. Sveta kongregacija za redovnice i svjetovne ustanove,
Redovnici i promicanje èovjeka, 12. kolovoza 1980., 24.
3. Govor rektorima i uèenicima papinskih zavoda i
konvikata, 12. svibnja 2014.
4. Homilija na blagdan Isusova prikazanja u hramu, 2.
veljaèe 2013.
5. Apost. pismo Nadolaskom novog tisuæljeæa (Novo
millennio ineunte), 6. sijeènja 2001., 43.
6. Apost. pob. Evangelii gaudium, 24. studenoga 2013., 87.
7. Ivan Pavao II., Posinod. apost. pob. Vita consecrata, 25.
ožujka 1996., 51.
8. Mons. J. M. Bergoglio, Intervent na Sinodi o posveæenom
životu i njegovu poslanju u Crkvi i svijetu, XVI. opæa
kongregacija, 13. listopada 1994.
.
3. prosinca 2014. broj 48/2014
31
Prilog dokumenti
Crkva putnica prema Kraljevstvu nebeskom
Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 26.
studenoga 2014.
Draga braæo i sestre, dobar dan!
Pomalo ružan dan, ali vi ste hrabri, èestitam! Nadam se da
æemo moæi moliti zajedno danas.
U predstavljanju Crkve ljudima našeg vremena, Drugi je
vatikanski koncil imao jasno pred oèima temeljnu istinu koju
se ne smije nikada zaboraviti: Crkva nije neka statièka,
nepomièna stvarnost, nije samoj sebi cilj, veæ neprestano
putuje kroz povijest, prema posljednjem i divnom cilju koje
je Kraljevstvo nebesko, kojeg je Crkva na zemlji klica i
poèetak (usp. Drugi vat. konc., Dogm. konst. o Crkvi Lumen
gentium, 5). Kada razmišljamo o tome, opažamo da nam
ponestaje mašte, možemo tek naslutiti sjaj tog misterija koji
nadilazi naša osjetila. I u nama se spontano javljaju pitanja:
kada æe se dogoditi taj posljednji prijelaz? Kakva æe biti ta
nova dimenzija u koju æe Crkva uæi? Što æe tada biti od
èovjeka? Što æe biti sa stvorenim svijetom koji nas okružuje?
No ta pitanja nisu nova, postavljali su ih u svoje doba veæ
Isusovi uèenici: "Ali kada æe se to zbiti? Kada æe Duh
pobijediti nad stvorenim svijetom, nad stvorenjem, nad
svime…". To su ljudska pitanja, drevna pitanja. I mi ih sami
postavljamo.
1. Koncilska konstitucija Gaudium et spes, suoèena s tim
pitanjima koja oduvijek odjekuju u èovjekovu srcu, kaže:
"Nije nam poznato vrijeme dovršenja zemlje i èovjeèanstva
niti nam je poznat naèin preobrazbe svemira. Prolazi,
doduše, oblièje ovoga svijeta izoblièeno grijehom, ali smo
pouèeni da Bog pripravlja novo prebivalište i novu zemlju
na kojoj æe prebivati pravednost i èije æe blaženstvo ispuniti i
nadvisiti sve želje za mirom koje nièu u ljudskom srcu" (br.
39). To je cilj kojem teži Crkva: to je, kao što kaže Biblija,
"novi Jeruzalem", "raj". Više no o nekom mjestu, rijeè je o
"stanju" u kojem æe naše najdublje težnje biti ispunjene u
preobilju a naše biæe, kao Božjih stvorenja i djece, prispjet
æe punom sazrijevanju. Bit æemo konaèno zaogrnuti Božjom
radošæu, mirom i ljubavlju na potpun naèin, bez ikakve
granice, i bit æemo licem u lice s njim! (usp. 1Cor 13,12).
Lijepo je misliti na to, misliti na nebo. Svi æemo se naæi
tamo gore, svi. Lijepo je to, daje snagu duši!
2. U toj perspektivi lijepo je primijetiti kako postoji
kontinuitet i temeljno zajedništvo izmeðu nebeske Crkve i
Crkve koja je još uvijek na putu. Oni koji veæ žive pred
Božjim licem mogu nas naime podupirati i zagovarati za nas,
moliti za nas. S druge strane, i mi smo uvijek pozvani
prikazivati dobra djela, molitve i samu euharistiju za
ublažavanje patnji duša koje još uvijek išèekuju vjeèno
blaženstvo. Da, zato jer u kršæanskoj perspektivi razlika nije
izmeðu onoga koji je veæ umro i onoga koji još nije, veæ
izmeðu onoga koji je u Kristu i onoga koji to nije! To je
presudni element, nešto doista odluèujuæe za naše spasenje i
za našu sreæu.
3. Istodobno, Sveto pismo nas uèi da ispunjenjem toga
divnog nauma mora biti obuhvaæeno i sve ono što nas
okružuje i što je plod Božjeg duha i srca. Apostol Pavao to
potvrðuje na eksplicitan naèin, kada nam kaže da "i
stvorenje æe se osloboditi robovanja pokvarljivosti da
sudjeluje u slobodi i slavi djece Božje" (Rim 8, 21). Ostali
tekstovi koriste sliku "novog neba" i "nove zemlje" (usp. 2
Pt 3, 13; Otk 21, 1), u smislu da æe sav svemir biti obnovljen
i jednom zauvijek osloboðen svakog traga zla i same smrti.
Ono što predstoji, kao ispunjenje preobrazbe koja je zapravo
veæ u tijeku poèevši od Kristove smrti i uskrsnuæa, je dakle
32
3. prosinca 2014. broj 48/2014
ika
novo stvorenje; nije dakle posrijedi poništenje svemira i
svega onoga što nas okružuje, veæ je rijeè o tome da æe sve
biti privedeno svojoj punini biæa, istine, ljepote. To je naum
kojeg Bog, Otac, Sin i Duh Sveti, oduvijek želi ostvariti i
ostvaruje.
Dragi prijatelji, kada razmišljamo o tim divnim stvarnostima
koje nas oèekuju, shvaæamo da je pripadati Crkvi doista
divni dar, koji u sebi nosi upisan najviši poziv! Molimo
dakle Djevicu Mariju, Majku Crkve, da bdije uvijek nad
nama na našem životnom putu i da nam pomogne biti, poput
nje, radosni znak povjerenje i nade meðu našom braæom.

Zar je papa trgovački putnik?

PDF izdanje - Riječka nadbiskupija

EVANGELIČKA CRKVENA OPĆINA ZAGREB

NIKOLA Br 51(364).pub - Župa Sv. Nikole biskupa – Krapina

4 - 29.01.2014 - Hrvatska biskupska konferencija

5. veljače 2014. Izjava predsjednika HBK u svezi Prijedloga zakona

Mladen Lojkić: Modernizam, đavolja klopka za Crkvu

karavaj ve l ik agospa 2014.

Gkk-331-13 - Župa Kraljice svete Krunice

MISNE NAKANE TIJEKOM TJEDNA

24.01.2015. - Župa sv. Terezije Avilske Suhopolje