5/2014 5. veljaèe 2014. Izjava predsjednika HBK u svezi Prijedloga zakona o financijskom poslovanju i raèunovodstvu neprofitnih organizacija Crkva kod ovoga kao i kod drugih zakona ne želi gledati njihov utjecaj samo na svoje djelovanje nego i na opæe dobro, poruèio nadbiskup Želimir Puljiæ Komisija za hrvatski martirologij o neprimjerenom naèinu iskapanja na grobištima žrtava komunistièkog režima Jednodušan je stav èlanova Komisije da iskapanje žrtava u lokalitetima Tupale kraj Sinca (Lièko-senjska županija) i Vrgorac (Splitsko-dalmatinska županija) nije bilo izvedeno sukladno civilizacijskim i pravnim standardima, prvenstveno zato što je povrijeðeno dostojanstvo žrtve, pravo rodbine i naroda na istinu Festa sv. Vlaha u Dubrovniku Novi totalitarizam, koji je perfidan i skriva se iza humanosti i napretka, mladima zatvara horizonte nade, tjera ih iz Domovine koju se nemilice rasprodaje te umjesto da Hrvati budu svoji na svome, postaju robovi u vlastitoj zemlji kojom vladaju tuðinci, upozorio biskup Vlado Košiæ Postao je siromašan da nas obogati svojim siromaštvom (usp. 2 Kor 8, 9) U rubrici Dokumenti donosimo cjeloviti tekst prve poruke pape Franje za korizmu Domovinske vijesti Radni dio 54. teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu Susret sveæenika Vojnog ordinarijata Zapoèeo kapitul Družbe Duha Svetoga za Hrvatsku Skupština Hrvatskoga društva katolièkih novinara Sastanak Odbora HBK za mlade Rijeka: Teèaj "Palijativna skrb u praksi" Film Marka Vrdoljaka o fr. Marku Bobašu "Demokršæanstvo i integracijski procesi u suvremenoj Europi" Oproštaj od preè. Ivana Košæaka Pazin: Susret redovnica i redovnika Dubrovnik: Susret biskupa Uziniæa i predsjednika Josipoviæa 50. obljetnica reðenja fra Bernardina Šulja "Snagom ljubavi za djecu u zajednici Cenacolo" Sjednica biskupa Splitske metropolije Dan posveæenog života u Kninu Crkva u Hrvata Osnovana udruga bunjevaèkih Hrvata "Dužijanca" Dan posveæenog života u Banjoj Luci Duhovna obnova za sveæenike Srijemske biskupije Inozemne vijesti Sport kao sredstvo mira U Vatikanu predstavljena Godina posveæenog života Crkveni nauk ne treba svoditi na ideologiju ili apstraktnu teoriju Francuska vlada odgodila predstavljanje novog obiteljskog zakona Brazil: Kampanja bratstva posveæena problemu trgovine ljudima Prilog dokumenti Sakrament potvrde Posveæene su osobe Božji znak u svijetu Domovinske vijesti ika Domovinske vijesti Pogreb mons. Danka Vlašiæa Podstrana, 28.1.2014. (IKA) - Na blagdan sv. Tome Akvinskog, u utorak 28. sijeènja, u rodnoj župi Gospe od zdravlja u Podstrani, na posljednji poèinak ispraæen je mons. Danko Vlašiæ, sveæenik Splitsko-makarske nadbiskupije. Misu zadušnicu predvodio je generalni vikar Splitskomakarske nadbiskupije mons. Ivan Æubeliæ u koncelebraciji s don Jozom Deliæem, koji je na poèetku misnog slavlja proèitao pokojnikovu duhovnu oporuku te još dvadesetak sveæenika. Od mons. Danka oprostili su se bogoslovi, redovnici i redovnice, obitelj, prijatelji i župljani Podstrane kao i župa Grohote, Stobreè i Ravèa u kojima je služio kao upravitelj. "Za kršæanina spokojno umrijeti nalikuje želji za mirnim noænim odmorom nakon napornog radnog dana. Usnuti u miru Božjem znaèi, slobodni od ovog svijeta, s povjerenjem prepustiti drugima da nastave tamo gdje smo mi stali jer na ovoj zemlji svi smo samo gosti i hodoèasnici", rekao je u homiliji mons. Æubeliæ, istaknuvši kako je ta misa zadušnica ujedno zahvala za život mons. Danka koji je on, po služenju euharistijskoj žrtvi, prikazao na slavu Božju i na spasenje svoga naroda. Istaknuo je da je mons. Danko svoju pripravu za sveæenstvo zapoèeo za vrijeme II. svjetskog rata kada su progonjeni i muèeni mnogi sveæenici stoga "svi trebamo biti posebno zahvalni onoj generaciji duhovnih pastira koji su se u tim teškim vremenima predali Gospodinu, a on ih je darovao svom narodu". Osvræuæi se na službe koje su pokojniku bile povjerene, mons. Æubeliæ rekao je kako je u svima ponizno i nenametljivo, rijeèima i djelima naviještao i svjedoèio vjeru, nadu i ljubav, trudeæi se prenijeti ono za èim je i sam težio - iskreni odnos s Kristom. "Meðu nama je bio kao obièni brat vjernik, odani uèenik Gospodina Isusa. Sigurni smo da æe mu slavlje doèeka prirediti svi oni koje je pratio u teškim trenucima života, koje je pomirio s Bogom, kojima je on pomagao i koji su njemu pomagali da zajedno slijede nebeskog uèitelja, zakljuèio je mons. Æubeliæ. Na kraju misnoga slavlja pastoralni vikar don Nediljko Ante Anèiæ ukratko je prikazao život i rad pokojnika, a oproštajne su rijeèi uputili župnik don Petar Dukiæ i prvi naèelnik opæine Podstrana Marin Karaman, koji je istaknuo velik doprinos pokojnika u istraživanju poljièke povijesti kao i njegovu nezamjenjivu pomoæ u utvrðivanju prvih granica opæine Podstrana. Mons. Danko Vlašiæ roðen je 3. kolovoza 1920. godine u Postrani, u brojnoj katolièkoj obitelji. Sjemenište je pohaðao u Splitu gdje je upisao i filozofsko-teološki studij, no zbog ratnih prilika Splitska bogoslovija bila je zatvorena pa je školovanje i sveæenièku formaciju nastavio i završio u Zagrebu. Za sveæenika je zareðen 12. kolovoza 1945. u Kaštel Novom. Od tada zapoèinje svoju aktivnu sveæenièku službu koja æe trajati punih pedeset godina do 1995. kada ga tadašnji nadbiskup Ante Juriæ stavlja u stanje mira. U Nadbiskupiji je služio kao dekan i upravitelj župa Grohote, Stobreè, Ravèa i Omiš te kao ekonom Sjemeništa, kanonik Prvostolnog kaptola i predsjednik Crkvenoga suda. Za svoj savjestan, struèan i predan rad dobio je poèasni naslov monsinjora (1975.). Don Danko je objavio dvije opširne knjige "Prošlost Podstrane" (Split, 1988.) i "Vizitacije poljièkih župa u XVIII. stoljeæu" (Split, 1995.). Preminuo je u nedjelju 26. sijeènja u 94. godini života u Sveæenièkom domu u Splitu. 2 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 Radni dio 54. teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu Zagreb, 28.1.2014. (IKA) – Radni dio 54. teološkopastoralnog tjedna posveæenog pitanju "Siromašna Crkva Crkva za siromašne u novoj evangelizaciji", koji je Katolièki bogoslovni fakultet Sveuèilišta u Zagrebu priredio u Meðubiskupijskom sjemeništu na Šalati, poèeo je 28. sijeènja predavanjem dr. Tomislava Kovaèa sa zagrebaèkoga KBF-a "Crkva pred izazovima siromaštva u novoj evangelizaciji". U sveopæoj krizi jedno od središnjih pitanja za Crkvu, kao i za društvenu, nacionalnu i meðunarodnu zajednicu: je kako se proizvode i koriste materijalna dobra; komu najviše koriste, a tko ostaje prikraæen i koje su posljedice te prikraæenosti. Razlièiti oblici koje poprima siromaštvo u globaliziranom svijetu potièu Crkvu promišljati o svojoj naravi i poslanju, rekao je dr. Kovaè te posebno skrenuo pozornost na pojam evanðeoskog siromaštva. Ono nije samo materijalna, nego prije svega teološka kategorija: siromasi u svojoj potpunoj raspoloživosti subjekti su Božjeg zanimanja. Preko njih se evanðelje objavljuje kao poruka osloboðenja koja je namijenjena svakom èovjeku i koja je kadra iz temelja mijenjati ljudsku svijest i društvene strukture, pristajuæi uz sve one koji pate ili trpe bilo koji oblik nepravde. Osvrnuo se zatim na lica i nalièja današnjeg siromaštva, s posebnim naglaskom na Hrvatsku. Današnja svjetska kriza za Crkvu nije samo ekonomske, nego moralne i antropološke naravi. Iza materijalnog siromaštva i društvene iskljuèenosti sve više izbijaju razni oblici egzistencijalnog i duhovnog siromaštva koji satiru suvremenog èovjeka poput samoæe, otuðenosti, krize braka i obitelji, nasilja, ovisnosti, beznaða. Siromaštvo tako pred Crkvu stavlja brojne i razlièite izazove, jer "siromah je svaka osoba koja pati, koja je povrijeðena u svom ljudskom dostojanstvu, koja je iskljuèena, iskorištena ili progonjena, koja vapi za susretom i spasenjem". Stoga, Crkva ne može sama odgovoriti na sve potrebe današnjeg siromaštva, ali u suradnji s ostalim društvenim institucijama može dati svoj specifièan doprinos koji je pokrenut evanðeoskom ljubavlju prema bližnjemu, zakljuèio je dr. Kovaè. O "Crkvi siromašnih od pape Ivana XXIII. do pape Franje" govorio je prof. dr. Stjepan Baloban sa zagrebaèkoga KBF-a. Ukazao je na razlièitu percepciju tematike i pojmova Crkva siromašnih, siromašna Crkva i Crkva za siromahe u civilnoj i crkvenoj javnosti u Hrvatskoj. Nastanak ideje o Crkvi siromašnih veže se uz papu Ivana XXIII. i Drugi vatikanski koncil. Naime, mjesec dana prije otvaranja Koncila, u "Radio poruci" (11. rujna 1962.) papa Ivan XXIII. govori je o potrebi "Crkve siromašnih". Poèetkom Koncila oblikuje se neformalna skupina biskupa pod nazivom "Crkva siromašnih" koju podupire i sam Papa kao i neki poznati kardinali, meðu njima i Giovanni Batista Montini, buduæi papa Pavao VI. Sam pojam "Crkva siromašnih" se ne pojavljuje u koncilskim dokumentima, ali je sadržaj ušao u odreðene koncilske dokumente (primjerice LG 8, 23; GS 1, 88; UR 13; PO 17…). Osvrnuo se i na pokušaje konkretne primjene ideje "Crkva siromašnih" u Latinskoj Americi te na reakcije službene Crkve s naglaskom na ulogu postkoncilskih papa. U nekim drugim dijelovima svijeta gdje žive katolici, primjerice u Europi, ideja "Crkva siromašnih" nije se dalje razvijala jer se Crkva nakon Koncila više bavi drugim ika pitanjima, poput liturgije i morala, usto tadašnje zapadnoeuropske zemlje su države blagostanja, a u komunistièkim zemljama Srednje i Istoène Europe siromaštvo nije ni smjelo biti tema. No, u sveopæoj krizi posljednjih godina situacija se promijenila pa tako tematika "Crkva siromašnih" postaje važna tema i za Crkvu u Hrvatskoj. Izborom kardinala Jorge Marija Bergoglija za Papu koji dolazi iz Crkve iz Latinske Amerike i po Franji Asiškom uzima ime Franjo, tematika "Crkve siromašnih" postaje nezaobilaznom temom cijele Katolièke Crkve, istaknuo je dr. Baloban. Papa Ivan Dobri odvažno je pokrenuo obnovu Crkve ukazujuæi na njezinu bitnu oznaku kao "Crkva siromašnih". Papa Franjo, koji je u kratkom vremenu svojim rijeèima, gestama i naèinom života "osvojio srca" suvremenog èovjeka, potièe na daljnju preobrazbu Crkve. I jednom i drugom rimskom biskupu na srcu je "Crkva siromašnih". Upravo u tom segmentu Drugi vatikanski koncil još uvijek je nedovršen proces i povijesni izazov za Kristovu Crkvu u 21. stoljeæu, zakljuèio je dr. Baloban. Dr. Ivica Èatiæ s Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Ðakovu održao je predavanje "Siromasi i siromaštvo u Svetom pismu". Pokušao je dati uravnotežen pregled fenomena siromaha i siromaštva u njegovim razlièitim aspektima zastupljenima u pojedinim glavnim skupinama biblijskih knjiga. Siromasima i siromaštvom bavi se legislativni dio Staroga zavjeta, nastoje osigurati zaštitu tih slojeva naroda i ogranièiti upadanje siromaha u dužnièko ropstvo, proroci kritiziraju ekonomsku eksploataciju smatrajuæi je u nebo vapijuæom nepravdom. Mudrosni tekstovi i psalmi pokazuju pak šarolikost pristupa. Neki od mudrosnih tekstova siromaštvo pripisuju neurednom životu, a drugi ga takoðer smatraju posljedicom društvenih nepravdi, dok za psalme istraživaèi nastoje utvrditi gdje se govori o materijalnom siromaštvu, a gdje bi se eventualno radilo o njegovoj duhovnoj dimenziji. U Novom zavjetu dr. Èatiæ izdvojio je Jakovljevu poslanicu te evanðelja i Djela apostolska, a posebno se zaustavio na Pavlovim spisima, jer "pružaju najviše informacija o stavu Crkve prema siromaštvu". Dr. Èatiæ, u duhu Pavla je i zakljuèio predavanje, jer upravo njegov primjer pruža jasnu perspektivu: Crkvu shvatiti zaista kao zajednicu života u Kristu znaèi uspostaviti i zajedništvo dobara. Onaj tko se toliko založi – svim onim što jest i ima – i dijeli s drugima, imao razvijenu teologiju i duhovnost siromaštva ili ne, dijeleæi na praktièni naèin postaje siromašan sa siromašnima. Naprotiv, dajuæi ostatke ili viškove znaèi ne izgraðivati Crkvu kakvom je predstavlja Novi zavjet, pa makar imali ne znam kako visoku teologiju i duhovnost siromaštva. Možda nam upravo zato Stari i Novi zavjet ne želi profilirati jasnu teologiju i duhovnost siromaštva, nego nam stavlja do znanja vrijednost dijeljenja poput Zakeja i Pavla, podizanja siromaha na razinu ljudskog dostojanstva i njihovo ukljuèenje u Crkvu – poèetak novog svijeta, zakljuèio je dr. Èatiæ. Misno slavlje u sjemenišnoj crkvi Presvetog Srca Isusova na zagrebaèkoj Šalati u koncelebraciji s vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom Vinkom Puljiæem, nadbiskupima i biskupima te sveæenicima sudionicima TPT-a predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ. Na misi su pjevali studenti Instituta za crkvenu glazbu Albe Vidakoviæ KBF-a u Zagrebu. . Domovinske vijesti Predstavljena knjiga "Teologija i pjesništvo euharistije kod Tome Akvinskoga" Zagreb, 28.1.2014. (IKA) - Dominikanska naklada Istina i Institut sv. Tome Akvinskoga priredili su na blagdan sv. Tome Akvinskoga, u utorak 28. sijeènja, u dvorani Meðubiskupijskog sjemeništa na Šalati predstavljanje knjige "Dar prisutnosti. Teologija i pjesništvo euharistije kod Tome Akvinskoga" èiji je autor Jan-Heiner Tück. Knjigu je na hrvatski preveo fra Ivan Ivanda. Predstavljajuæi knjigu, dr. Ivica Raguž uvodno je ukazao na podnaslov knjige "teologija i pjesništvo euharistije" te istaknuo kako on kao da izrièe ono što je svojstvo Tomine teologije. S jedne strane duboka jednostavnost, lucidno predstavljanje nauka o njegovoj teologiji, a s druge strane zadivljenost ljepotom otajstva vjere koja dolazi do izražaja u njegovu pjesništvu. Tako tu nalazimo sustavan prikaz Tomine teologije euharistije. U tom kontekstu istaknuo je kako se autor posebno posvetio dvjema, i danas vrlo važnim temama teologije euharistije, kao što su pretvorba dara i uprisutnjavanje Kristove muke u euharistiji. Nadalje, dr. Raguž je rekao kako je odlomak o pretvorbi dara na neki naèin dobar uvod u cjelokupnu sakramentalnu teologiju Tome Akvinskoga. Srce pak knjige èini poetska teologija Tome Akvinskoga u euharistijskim himnima. Euharistijski himni koje je Tück sjajno analizirao predstavljaju Tominu potrebu da više kuša, a manje spoznaje. Dakako, kao što njegova sustavna teologija nikad nije spoznaja bez kušanja, tako ovdje himni nisu kušani bez spoznaje. Himni ustvari izrièu njegovu cjelokupnu teologiju. Tako himan "Klanjam Ti se smjerno" posebno lijepim izrièajima donosi tu igru Božje prisutnosti i odsutnosti, razotkrivenosti i otkrivenosti (tajni Bože naš, koji se pod prilikama sakrivaš). "Usudio bih se reæi da u tim stihovima dolazi do izražaja èinjenica Božje galantnosti, darivanja u nenametljivosti, skrivenosti", istaknuo je dr. Raguž. Dominikanski provincijal dr. Anto Gavriæ istaknuo je kako ta knjiga Tomu Akvinskoga predstavlja u novom svjetlu. To je pojasnio èinjenicom, kako se Tomu predstavlja kao intelektualca, osobu koja je puno pisala. No, ova knjiga osobito u završnom dijelu predstavlja Tomu kao pjesnika. Toma je bio èovjek molitve, predan kontemplaciji, provodio je sate u adoraciji. Stoga, kad pristupamo ovoj knjizi dobro je znati koje mjesto euharistija ima u Tominu životu. Za njega euharistija nije otajstvo meðu drugim otajstvima, predmet promišljanja. Ona je najvažniji sakrament. Još više: sam izvor, jer sadrži samog Krista, rekao je dr. Gavriæ te podsjetio kako Toma piše da se najviši stupanj prijateljstva sadrži u tome da se živi zajedno s prijateljima. Tako se odnos prijatelja prekrasno pretaèe u euharistijske himne koje je Toma ispjevao. Nadalje je istaknuo kako Tück u knjizi analizom jezika, teološkim promišljanjima i tumaèenjima dovodi do poetskoga vrhunca koji pomaže da vidimo kako se u Tominim himnima dogaða susret mudrosti i osjeæajnosti, znanosti i poezije. Istièuæi kako je teško oèekivati od Tome filozofa da bude i pravi pjesnik, rekao je da je upravo on nadahnuti pjesnik, što potvrðuju i euharistijski himni. Tako iz njegove filozofije prelazimo u njegovu molitvu, iz njegove molitve prelazimo u poeziju, a da možda neæemo ni osjetiti taj prijelaz, pojasnio je dr. Gavriæ, "jer ništa se ne mijenja. Njegova je filozofija bogata ljepotom, kao što je i njegova poezija tolika zgusnuta mišlju". Predstavljanje je izvoðenjem Tominih euharistijskih himana obogatio Zbor dominikanskih studenata "Jordan Viculin, OP", a program je vodila dr. Tanja Baran. 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 3 Domovinske vijesti Komisija za hrvatski martirologij o neprimjerenom naèinu iskapanja na grobištima žrtava komunistièkog režima Zagreb, 29.1.2014. (IKA) - U prostorijama Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu, pod predsjedanjem gospiæko-senjskog biskupa Mile Bogoviæa, održana je 29. sijeènja deseta sjednica Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij. Komisija je veliku pozornost posvetila dogaðanjima vezanima uz iskapanja pobijenih u rujnu 1946. na lokalitetu Tupale kraj Sinca (Lièko-senjska županija) i Vrgorac (Splitsko-dalmatinska županija). Poslove iskapanja vodilo je Povjerenstvo za istraživanje, ureðenje i održavanje vojnih groblja žrtava II. svjetskog rata i groblja poslijeratnog razdoblja. Povjerenstvo djeluje u sklopu Ministarstva branitelja. Predsjednik je obavijestio èlanove o tijeku dogaðanja od poèetka iskapanja pa do otkrivanja spomenika u Tupalama te izložio kako je sve to predstavljeno u medijima. U raspravu se veoma aktivno ukljuèio i Franjo Talan, èlan spomenutog Povjerenstva uime HBK. Jednodušan je stav èlanova Komisije da iskapanje žrtava u tim mjestima nije bilo izvedeno sukladno civilizacijskim i pravnim standardima, prvenstveno zato što je povrijeðeno dostojanstvo žrtve, pravo rodbine i pravo naroda na istinu. Žrtva je tretirana kao puki statistièki podatak; sve je obavljeno na brzinu, èak se nije ispitalo ni broj ubijenih, a kamo li njihova imena, razlog i naèin ubijanja. Premda su na grobištu bila dva križa s imenima pobijenih, iako se na tom mjestu na godišnjicu stradanja održavala spomen slavlja, nitko od mještana nije o iskapanju obaviješten, pa èak ni najbližoj rodbini nije bio dopušten pristup. A neki su s prozora svojih kuæa mogli vidjeti bagere koji raskapaju grobište i kamione koji odvoze iskopani materijal. Dosta razloga za uznemirenost i zaprepaštenost, reèeno je na sastanku. Narod ima pravo na istinu o stradanjima, jer se u vrijeme ubijanja i dugo poslije nije smjelo o tom zloèinu govoriti i samo potajno se moglo doæi do grobišta. I sada je iskapanje obavljeno bez pristupa javnosti, kao da i dalje netko želi da se ne otkrije istina o stradanju. Nije èudno onda da se narod listom pobunio protiv takva naèina i svoje neslaganje potvrdio prosvjedom s 986 potpisa. Takav naèin pristupa tim više zaèuðuje što su neki od èlanova "radne ekipe" korektno obavili više iskapanja grobišta stradalih u Domovinskom ratu. Nije, dakle, rijeè o neupuæenosti. Bojimo se da je rijeè o stvaranju jedne loše prakse koja bi vrijedila za žrtve komunistièkog terora, da se i dalje drži pod embargom istina o komunistièkom teroru i njegovim zloèinima, da se i dalje nastavi s uništavanjem memorije o jednoj vrsti žrtava. To nas tim više zabrinjava jer je isti naèin iskapanja primijenjen i u Vrgorcu, opet s iskljuèenjem javnosti. Istaknuta je potreba da se poslovi iskapanja žrtava komunistièkih zloèina povjere nepolitièkim ustanovama, a nipošto onima koji su bili aktivno ukljuèeni u represivni komunistièki sustav. Zakljuèeno je da æe se Komisija u tom smislu pismeno obratiti spomenutom Povjerenstvu, te da æe o tome obavijestiti i druge ustanove, nacionalne i meðunarodne. Zatim je Predsjednik obavijestio da je s nekim èlanovima Komisije bio u devet biskupijskih središta u kojima je predstavljen zbornik Muèenici i žrtve iz vremena komunistièke vladavine. Tom prilikom predstavljen je i projekt popisa svih stradalih katolika u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini u II. svjetskom ratu i poraæu, a posebno na podruèju biskupije u kojoj je bilo predstavljanje. U ostalim biskupijama predstavljanje æe biti u veljaèi (Rijeèka metropolija) i ožujku (Zagrebaèka metropolija) ove godine. Za pomoæ prikupljanja podataka od živuæih svjedoka ili 4 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 ika rodbine predviðen je i obrazac koji æe se dostaviti župnicima. Moguænost prijave svojih poginulih omoguæena je i pozivom na telefonski broj 01/563 5036 tajnici Komisije. Kod prikupljanja podataka naglašena je važnost bilježenja okolnosti smrti kako bi se utvrdile sve žrtve uz koje je vezano vjernièko svjedoèenje. Jure Krišto izložio je moguænosti suradnje s Hrvatskim katolièkim sveuèilištem na projektu: Totalitarni sustavi u 20. stoljeæu i njihove žrtve – tragovi muèeništva komunistièkog sustava u Hrvatskoj i BiH. Projekt æe biti predstavljen objema biskupskim konferencijama na zajednièkom zasjedanju u veljaèi. U nastavku je bilo rijeèi o nekim organizacijskim pitanjima povodom predstojeæeg simpozija "Muèeništvo i muèenièki trag(ovi) u hrvatskoj povijesti" koji æe se održati 13. ožujka 2014. u Zagrebu a koje Komisija organizira u suradnji s visokim teološkim uèilištima u republikama Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Govoreæi o medijskom praæenju tema hrvatskog martirologija, istaknuta je potreba bolje prezentacije i komunikacije s medijima, posebice vjerskima. Komisija ureðuje portal http://hrvatski-mucenici.net/ koji nastoji pratiti sva dogaðanja s podruèja svoga djelovanja. Pojedini su èlanovi Komisije izložili zapažanja iz svojih podruèja praæenja: arhivi, literatura, obilježavanje grobišta, organiziranje hodoèašæa i dr. Izaslanstvo Zrinske garde posjetilo poèasnog èlana biskupa Jezerinca Zagreb, 29.1.2014. (IKA) - Izaslanstvo Zrinske garde Èakovec posjetilo je potkraj sijeènja u Zagrebu svog poèasnog èlana, vojnog biskupa u Republici Hrvatskoj Jurja Jezerinca. Biskup Jezerinac primio je u Vojnom ordinarijatu izaslanstvo Zrinske garde u kojem su bili predsjednik Alojzije Soboèanec, dipl. oec., predsjednik Skupštine Mihael Štebih, akad. kipar, nadzapovjednik Alojzije Šestan, glavni tajnik Bojan Kocijan, gardist Dragutin Trstoglavec i redovni èlan mons. prof. dr. Juraj Kolariæ. Uz biskupa, poèasnog èlana Zrinske garde, na dijelu susreta bio je i generalni vikar o. Jakov Mamiæ. Gardino izaslanstvo došlo je pozdraviti mons. Jezerinca i zaželjeti mu što brži oporavak nakon nedavnog teškog operativnog zahvata te se ponovno uvjerilo u vitalnost i optimizam biskupa koji se veæ polako vratio obavljanju svojih obveza. Biskupa su izvijestili o djelovanju Zrinske garde tijekom protekle godine kada su gardisti imali stotinjak nastupa u Hrvatskoj i u inozemstvu, te o sveèanosti proglašenja generala Ante Gotovine poèasnim èlanom Zrinske garde što je bila svojevrsna kruna zbivanja na kraju godine. U razgovoru je bilo rijeèi i o dobroj suradnji izmeðu Zrinske garde i Vojnog ordinarijata, te o sudjelovanju na ovogodišnjem 22. hodoèašæu Hrvatske vojske i policije u Lurdu i proslavi treæeg spomendana Zrinskih i Frankopana u Èakovcu potkraj travnja. Izaslanstvo Zrinske garde darovalo je biskupu Jezerincu tiskano izdanje s preslikom rukopisnog latinskog izvornika Povelje Nikole Zrinskog Sigetskog, odnosno Darovnice župi Sveti Juraj na Bregu u Meðimurju od 6. prosinca 1563. s prijepisom i hrvatskim prijevodom. Usto darovana mu je i vojna kaciga s hrvatskim obilježjima tvrtke Šestan-Busch d.o.o. iz Preloga koju æe, kako je biskup najavio, koristiti za skorog posjeta hrvatskim vojnicima u mirovnoj misiji. Domovinske vijesti ika Susret sveæenika Vojnog ordinarijata Zagreb, 29.1.2014. (IKA) – Prvi ovogodišnji susret sveæenika Vojnoga ordinarijata održan je 29. sijeènja u prostoru ordinarijata u Zagrebu. Na susretu su uz vojnog biskupa Jurja Jezerinca te generalnog vikara dr. o. Jakova Mamiæa i vikara za pastoral don Josipa Staniæa, sudjelovali vojni i policijski dekani i kapelani iz svih krajeva Hrvatske. Cilj susreta bio je ponajprije osvrt na godišnje pastoralne planove kapelanija i cijele biskupije te razmjena mišljenja oko novih pastoralnih projekata koji bi imali posebno obilježje specifiènosti vojno-redarstvenoga dušobrižništva u svjetlu apostolske konstitucije "Spirituali militum curae" te drugih dokumenata koji definiraju poslanje vojnog i policijskog dušobrižnika. Raspravljano je o sudjelovanju vojnih i policijskih kapelana u projektima: profesionalne etike vojnika i policajca, cjelovitosti izgradnje vojnika i policajca, o spolnoj jednakosti unutar vojske i policije. Bilo je rijeèi i o naèinu unaprjeðenja izobrazbe kapelana u Hrvatskoj i inozemstvu, proširenju karitativne djelatnosti biskupije, sudjelovanju u meðunarodnim projektima te opæenito kako postojeæu pastoralnu praksu uèiniti uèinkovitijom. Prije susreta koji su vodili generalni vikar i vikar za pastoral sveæenicima se obratio biskup Jezerinac, poželjevši im svako dobro od Gospodina u ovoj godini, da ona bude doista nova i blagoslovljena prije svega po njihovoj ljubavi i sveæenièkoj zauzetosti prema onima kojima su kao sveæenici poslani navijestiti Radosnu vijest, a to su vjernici vojno-redarstvenih snaga u RH. Ova godina, nastavio je biskup, "trebala bi biti doista nova u smislu traženja novih putova, kako bi se Božja Rijeè što dublje ukorijenila u našem srcu i u životu naših vjernika. Stoga je dobro kod ovakvih susreta jedan drugoga saslušati, što više izmijeniti iskustva, misli i želje". XIV. obiteljska tribina "Život je dar" Split, 29.1.2014. (IKA) – U povodu Dana života u srijedu 29. sijeènja u samostanu Gospe od zdravlja u Splitu, održana je XIV. u nizu obiteljskih tribina pod naslovom "Život je dar". Gost predavaè bio je Miljenko Mariæ, profesor filozofije i sociologije te dopredsjednik Udruge obitelji s èetvero i više djece Cetinskog kraja, a moderatorica dr. med. spec. obiteljske medicine Danijela De Micheli Vitturi. U izlaganju iznio je niz statistièkih podataka koji pokazuju zabrinjavajuæu demografsku sliku Hrvatske: odnos na negativni prirodni priraštaj stanovništva, dob mladenaca pri sklapanju brakova, broj obitelji po broju djece. Oko 50% obitelji u Hrvatskoj ima 1 dijete, 37% dvoje, 10% troje, 2% èetvero, a oko 1% petero i više djece. Obitelji s brojnom djecom su u manjini i kao svakoj manjini potrebna im je zaštita. Kao sociolog uoèio je tridesetogodišnji znak. Naime od 1937. g. do 1941. g, zatim od 1967. g. do 1971. g. i od 1997. g. do 2001. g. u Hrvatskoj je prirast stanovništva bio veæi nego u drugim razdobljima, èemu su pogodovale i odreðene okolnosti veæe slobode i narodnog jedinstva. Za vrijeme rata razumljivo je najniži prirast, nakon rata druge su okolnosti i razmišljanja i moguænosti prihvaæanja života. Nakon izlaganja sudionici su raspravljali o goruæim pitanjima koji pogaðaju obitelji: o zdravstvenom odgoju, nezaposlenosti, ekonomskim migracijama, o potrebi školskog programa koji njeguje i odgaja za obiteljske vrednote, o potrebi susreta obitelji, o školama za obitelj i roditelje, življenju kršæanskih vrednota braka i obitelji u svijetu. Zapoèeo kapitul Družbe Duha Svetoga za Hrvatsku Podvinje, 29.1.2014. (IKA) - Sveèanom misom u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog u Podvinju poèeo je 29. sijeènja petodnevni 2. kapitul redovnika misionara Družbe Duha Svetoga - spiritanaca za Hrvatsku. Misno slavlje s brojnim okupljenim vjernicima i u zajedništvu dvanaest sveæenika, od kojih osam spiritanaca koji djeluju u Hrvatskoj, predvodio je šibenski biskup Ante Ivas, a propovijedao ðakovaèko-osjeèki nadbiskup i metropolit Ðuro Hraniæ. Kapitul, koji se u pravilu održava svakih šest godina, i izbornog je karaktera. Okupljene vjernike i subraæu pozdravili su župnik župe Podvinje o. Ante Šiško i poglavar Družbe Duha Svetoga za Hrvatsku o. Josaphat N. Mosha. (misionar iz Tanzanije), otvarajuæi kapitul rijeèima: "Molite s nama i za nas." Govoreæi o Duhu Svetom, èije karizme na poseban naèin nosi ta Družba, biskup Ivas istaknuo je da bez treæe božanske osobe nema ništa ni u Crkvi ni u svijetu. "U vremenu u kojem razni zli duhovi utjeèu na naše mlade i našu djecu kljuèna je molitva Duhu Svetom, skrivenoj snazi Crkve, koja sve preobražava, prosvjetljuje i oživljuje", istaknuo je biskup Ivas. U homiliji nadbiskup Hraniæ poruèio je da su osobe koje su odabrale živjeti posveæenim životom, ozbiljno shvatile svoj krsni poziv, a na osobit naèin to su shvatili redovnici Družbe Duha Svetoga. "Crkva je po svojoj naravi misionarska. Granice Crkve jednake su krajnjim granicama zemlje. Tako je Isus od poèetka uništio svaki oblik židovske iskljuèivosti i posebnosti u svojoj Crkvi. Želio je sabrati novi Božji narod, iz svih jezika, puka i naroda, od ljudi razlièitih boja kože i razlièitih kultura – da mu budu svjedoci sve do kraja zemlje. I upravo to je poslanje posebnost ovih redovnika misionara Družbe Duha Svetoga koji u Hrvatskoj djeluju veæ 33 godine svjedoèeæi Krista Uskrsloga", istaknuo je mons. Hraniæ, podsjeæajuæi i na Isusove rijeèi kojima svojim uèenicima na Uskrs naveèer dijeli svoj mir i svoga svetoga Duha, i kojima ih šalje u svijet da bi umjesto njega naviještali Božju Rijeè i otvarali ljudima oèi. "To poslanje trebamo i mi nastaviti, trebamo biti svjedoci Božje istine, koju je Krist navijestio i koja se oèitovala u njemu", poruèio je mons. Hraniæ. "Ondje gdje zajedno molimo, makar naša molitva bila i oskudna, meðu nama je Uskrsnuli", kazao je nadbiskup Hraniæ. Misi je prethodio i duhovni nagovor na temu razgovora s Bogom, o èemu je spiritancima govorio nadbiskupijski povjerenik Djela za trajnu sveæenièku izgradnju mr. Bože Radoš. "Molitva nije samo susret èovjeka s Bogom, jer susret omoguæuje razgovor. Molitva je susret s Rijeèi, izgovorenom, ali neprolaznom…", istaknuo je mr. Radoš. U Hrvatskoj veæ 33 godine djeluju redovnici te Kongregacije koju je u Francuskoj 1703. osnovao Francois Poullardes Places. Prvi misionar spiritanac koji je došao u našu zemlju (godine 1981.) jest o. Albert Thielemeier, koji je danas s 87 godina najstariji èlan Družbe u Hrvatskoj. Družba u svijetu trenutaèno ima oko tri tisuæe redovnika u više od 60 zemalja na pet kontinenata, a u Hrvatskoj imaju tri zajednice u èetiri župe: Muèeništva sv. Ivana u Osijeku, sv. Nikole biskupa u Mandalini i sv. Ivana Kristitelja u Zablaæu (Šibenik) te sv. Antuna Padovanskog u Podvinju (Slavonski Brod). Iz Hrvatske su trenutaèno na formaciji u Francuskoj dva kandidata za èlanove Družbe: Davorin Pleše iz Slavonskog Broda studira filozofiju u Lilleu, a Ivan Boduljak iz Osijeka uèi francuski jezik u Parizu. . 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 5 Domovinske vijesti Drugi dan radova 54. teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu Zagreb, 29.1.2014. (IKA) – Prvo predavanje drugoga dana 54. teološko-pastoralnog tjedna u Zagrebu, 29. sijeènja, o "Teologiji osloboðenja i opredjeljenju za siromašne" govorio je prof. dr. Josip Grbac s Teologije u Rijeci. Premda je teologija osloboðenja nastala i razvila se 60-tih i 70-tih godina u Južnoj Americi, njezina se problematika nedvojbeno nije zaustavila na južnoamerièkom zemljopisnom i misaonom podneblju, nego je postala izazov upuæen Crkvi u cjelini i društvu kao takvom. Etika koja proizlazi iz teologije osloboðenja ne postavlja imperativ "biti dobar", nego "kako se osloboditi?" Tako osloboðenje postaje drugi naziv za fundamentalnu etiku. U osvrtu na situaciju u Hrvatskoj, tj. što mi u Hrvatskoj možemo nauèiti iz teologije osloboðenja i njezinog zalaganja da siromasi u najširem smislu rijeèi postanu subjekti teološkog razmišljanja, crkvene prakse, ali i politièkih opredjeljenja, dr. Grbac upozorio je kako je u Latinskoj Americi opredjeljenje za siromašne bilo shvaæeno ponajprije kao politièki problem koji se nije mogao ostvariti zbog diktature manjine. Èinilo se da je posezanje za politièkom borbom za vlast jedini put nadvladavanja nepravdi te da Crkva nema alternative nego podupirati dolazak na vlast onih koji æe nepravdu otkloniti. U Hrvatskoj, meðutim, barem naizgled, veæina podupire i godinama je podupirala vlast koja se pokazala neosjetljivom po pitanju smanjenja siromaštva. Dakle, kod nas nema smisla izravno djelovanje Crkve po pitanju borbe za vlast. Jer su se sve dosadašnje politike u Hrvatskoj pokazale neosjetljivima za problem siromaštva. Problem je, dakle, u nedovoljnoj svijesti kod ljudi, u javnom mnijenju iz kojega dolaze politièki lideri. Dok je tako, bez obzira tko došao na vlast, neæe prepoznati važnost opredjeljenja za siromašne na politièkom planu, rekao je dr. Grbac te istaknuo kako je stoga Crkva pozvana mijenjati društvenu svijest koja æe postati osjetljivija za problem siromaštva. Predstaviti opredjeljenje za siromašne kao kriterij evanðeoskog stila življenja, ali i kao kriterij politièkog opredjeljenja kršæana ne znaèi izravno ukljuèivanje Crkve u borbu za vlast. To je rad na pretvaranju opredjeljenja za siromašne u politièki, gospodarski i kulturni prioritet u Hrvatskoj. Ali, u bazi, u školama, obiteljima, Crkvi, u akademskim institucijama. Nedovoljno je da to opredjeljenje ostane krepost koja æe krasiti samo elitu najboljih vjernika, rekao je dr. Grbac te ustvrdio kako je u Hrvatskoj politièki dio teologije osloboðenja teško primjenjiv. To je potkrijepio èinjenicom "raznih trivijalnih pitanja kojima se u posljednje vrijeme bavimo, a siromaštvo se poveæava. Pogotovo kršæani u Hrvatskoj nisu nikada došli na ideju da pokušaju svoj kršæanski identitet ostvariti i uèiniti uèinkovitim putem politièke borbe". Stoga je u zakljuènoj rijeèi dr. Grbac posvijestio izazov za Crkvu. Naime, u Crkvi je briga za siromašne uvijek smatrana dužnošæu, ali onom pozitivnog tipa. Negativne dužnosti obvezuju apsolutno (Ne ubij!) dok su pozitivne (Poštuj život!) dobrovoljne i ostavljaju moguænost izbora. Nužno je problem siromaštva i dužnost njegova smanjivanja smjestiti u tzv. negativne dužnosti. "Ne zatvaraj oèi, srce pred patnjom siromaha!" Zar to za kršæanina ne može biti isto tako apsolutna zapovijed kao ona "Ne ubij!" zakljuèio je prof. Grbac. Predavanje "Siromaštvo i bogatstvo pred izazovima ideologiziranja" dr. Nenad Polgar poèeo je pitanjem "Smije li i može li bogata Crkva govoriti o siromaštvu?" Pojasnio je kako upravo ono upuæuje na idejnu podlogu teme predavanja. Naime, u planiranju ovogodišnjeg teološko- 6 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 ika pastoralnog tjedna, a s obzirom na trenutaèno stanje u državi, mogla se javiti bojazan da æe izabrana tema "Siromašna Crkva – Crkva za siromahe u novoj evangelizaciji" - negativno odjeknuti u medijima i u široj javnosti. Time bi se u potpunosti skrenula pozornost s onoga o èemu se htjelo razmišljati prema stanju crkvene svijesti o samoj sebi, koje se u odreðenim krugovima unutar hrvatskog društva interpretira vrlo negativno – kao licemjerno, neiskreno i neosjetljivo za kontekst u kojem se nalazi. Nakon što je definirao pojmovlje vezano uz "ideologiju", te percepciju u hrvatskom društvu, osvrnuo se na legitimnost (suvremenog) crkveno-teološkog govora o siromaštvu i bogatstvu. Posebno se usredotoèujuæi na dogaðaj Isusa Krista, predavaè je skrenuo pozornost na Pavlove rijeèi "On, koji bijaše bogat, postade radi nas siromašan da vi postanete bogati njegovim siromaštvom." (2 Kor 8,9, usp. 1 Kor 1,5, Ef 1,18). Da bi se razumjelo Pavlovu misao na ovim mjestima, važno je imati na umu da se ono što on naziva bogatstvom u oèima svijeta èini ludošæu i siromaštvom jer svijet u svojoj "mudrosti" ne razaznaje pravu narav stvari te zbog toga, zarobljen svjetovnim brigama, vjeruje u sama sebe ili u vlastita dobra, a ne u Boga. Pojasnio je, kako ovaj odnos prema siromaštvu i bogatstvu potvrðuju i kasniji teološki izvori kao i crkvena praksa kroz povijest. Naravno, to ne znaèi da povijest odnosa Crkve prema siromaštvu i siromašnima treba glorificirati, posebice ukoliko se uzme u obzir da bi iscrpnija analiza pokazala i negativne strane tog odnosa; bilo da se radi o jednostranom pretjerivanju u življenju siromaštva, o negativnim posljedicama karitativne djelatnosti, ili pak o beskrupuloznom umnožavanju bogatstva i raskoši kojima se ni Crkva nije uspjela kroz svoju povijest u potpunosti othrvati. No, legitimnost crkvenog govora o tim stvarnostima sasvim je opravdana i odbacivanje tog prava nije samo neutemeljeno nego èak poprima karakteristike ludosti, posebice ukoliko se uzme u obzir da Crkva kao institucija ima iza sebe tisuæljetno iskustvo zalaganja za siromašne i razvijanja infrastrukture kojom je nadahnula ono najplemenitije u ljudskom duhu i praktiènom djelovanju ljudske zajednice, istaknuo je dr. Polgar. U zakljuènom dijelu predavanja istaknuo je kako je papa Franjo "veæ zadužio Crkvu svojim neumornim zalaganjem za siromašne i sve one èiji je glas postalo uistinu previše lako potisnuti iz bilo koje vrste javnog diskursa". No, upozorio je, "umre li Papa sutra i postane li još jedan svetac kojem se možemo pomoliti, a da povrh toga ne moramo uèiniti ništa više, ne stavljamo li time sebe u službu najgore vrste ideologije; one koja je spremna i istinito i dobro i plemenito, pa èak i samo evanðelje iskoristiti kako bi zadržala status quo". Prof. dr. Zoran Šuæur sa Pravnog fakulteta Sveuèilišta u Zagrebu Studijskog centra socijalnog rada održao je predavanje "O starim i novim siromasima u hrvatskom društvu: empirijski uvid". Izlaganje je temeljio na podacima ankete o potrošnji kuæanstava koje koriste zemlje Europske unije, a kojim Državni zavod za statistiku na godišnjoj razini prikuplja podatke o dohocima i potrošnji. Izabrao je dvije 2007. kao godinu prije ekonomske krize i 2010. nakon pojave gospodarske i socijalne krize. U definiranju tko su to siromašni, koristio je metodologiju EU, prema kojoj su siromašni oni èiji je dohodak manji od 60% prosjeènoga dohotka. Osnovni podaci o opsegu siromaštva i ekonomskim nejednakostima pokazuju da je izmeðu navedenih godina siromaštvo poraslo za oko 19%, te da je došlo do rasta ekstremnog siromaštva. Ekstremno siromašni su oni èiji je dohodak manji od jedne treæine prosjeènoga dohotka. Tako je s 2,5% u 2007. taj postotak u 2010. porastao na 3,1%. ika Dr. Šuæur ukazao je zatim na porast siromaštva svih dobnih skupina i posebno istaknuo udio siromaštva mladih, koji veæi od udjela starih, izuzev onih najstarijih. Više od 63% siromašnih živi u ruralnim naseljima, posebice u podruèjima središnje i istoène Hrvatske, ali je porastao i rizik graðana u urbanim naseljima, jer je ekonomska kriza pogodila aktivnosti u kojima sudjeluje urbano stanovništvo. Meðu siromašnima poveæava se udio kuæanstava koja vode radno aktivne osobe (bilo zaposlene ili nezaposlene), raste siromaštvo meðu bolje obrazovanim osobama te meðu djecom i mladima. Osobito rastu rizici siromaštva za mlade koji se prvi put pojavljuju na tržištu rada, koji sve duže èekaju na zaposlenje, nemaju prava na naknade za nezaposlene ili ostaju bez posla zbog kratkog staža zaposlenosti ili nesigurnosti zaposlenja (rad na odreðeno ili povremeni rad). Takoðer, poveæava se udio kuæanstava u kojima nijedna odrasla osoba nije zaposlena, koja se u posebnom teškom materijalnom položaju. Novi oblici siromaštva povezuju se s problemima rastuæe nezaposlenosti, financijske neizvjesnosti i zaduženosti, transformacije obitelji (poveæanje udjela jednoroditeljskih obitelji) i produbljivanja siromaštva. Osvrnuvši se na problem prezaduženosti graðana, istaknuo je kako se tu postavlja pitanje tko bi se trebao baviti tim problemom, je li to zadatak samo socijalne politike ili je tu potrebno staviti naglasak na edukaciju graðana prilikom podizanja kredita. U tom vidu istaknuo je i problem izostanka socijalnog rasta koji je pretpostavka otvaranja novih radnih mjesta. Zakljuèio je da poveæanje broja novih siromaha zahtijeva veæa ulaganja u mjere aktivne socijalne politike. Predavanje "Hrvatski primjeri opredjeljenja za siromašne: socijalni pastoral" održao je doc. dr. Nikola Vranješ s Teologije u Rijeci. Ustvrdio je kako se socijalni pastoral u našoj domovini ostvaruje ponajprije u obliku konkretnog pomaganja bližnjima na osobnoj, najèešæe neformalnoj i èesto skrovitoj razini, pa se o mnogim djelima zalaganja kršæana na osobnoj razini nikada neæe saznati u široj javnosti. Govoreæi, pak, o organiziranom obliku socijalnog pastorala, istaknuo je župnu razinu gdje do izražaja dolaze župni caritasi, odnosno župne karitativne skupine. Potom je ukazao na biskupijsku, odnosno nacionalnu razinu, tj. na strukture Crkve, istaknuvši Hrvatski Caritas, kao i Caritase na nad/biskupskim razinama. Nezaobilaznim je ocijenio i djelovanje Komisije HBK Iustitia et pax i Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK, kao dvije ustanove koje na nacionalnoj razini ukazuju na važna društvena pitanja i na doprinos kršæanskog vrijednosnog sustava u odnosu na bitna podruèja za život i djelovanje ljudi u našemu društvu. Na podruèju socijalnog pastorala svoje mjesto imaju i katolièka uèilišta, a predavaè je posebno istaknuo i doprinos katolièkih medija poput Glasa Koncila, Kane, HKR, IKA-e koji svojim djelovanjem ukazuju na potrebe siromašnih, ali i na djela socijalnog pastorala. Uz to su usko vezani i katolièki izdavaèi koji osobito putem knjiga pridonose širenju svijesti o važnosti socijalnog pastorala i o konkretnim pothvatima kroz koje se ostvaruje. Dr. Vranješ nadalje je istaknuo posebno mjesto i doprinos socijalnom pastoralu koji ostvaruju redovnièke zajednice, te pojedini redovnici u vidu osobnog apostolata. Kao primjere istaknuo je o. Antuna Cveka, odnosno djelovanje Misionarki ljubavi bl. Majke Terezije u Zagrebu, ili pak milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Rijeci koje vode Kuæu utoèišta za siromahe i beskuænike. Uz redovnièke zajednice u ovaj djelatan vid Crkve ukljuèeni su i svjetovni redovi, kao i udruge i pokreti vjernika. Jedan od zornih primjera je Prihvatilište za beskuænike "Ruže sv. Franje" u Rijeci za koji se brinu èlanovi Franjevaèkoga svjetovnog reda, uz što se Domovinske vijesti veže i prvi hrvatski èasopis o beskuæništvu i srodnim društvenim temama "Uliène svjetiljke". Podsjetio je i na posebne ustanove poput Hospicija "Marija Krucifiksa Kozuliæ" u Rijeci, bolnice sv. Rafaela u Strmcu kod Nove Gradiške, crkvena obiteljska savjetovališta te centre za duhovnu pomoæ. Misno slavlje u sjemenišnoj crkvi Presvetog Srca Isusova u koncelebraciji s dekanom KBF-a dr. Tonèijem Matuliæem i sveæenicima sudionicima TPT-a predvodio je hvarskobraèko-viški biskup Slobodan Štambuk. Sudionicima TPT-a toga se dana predstavila zajednica "Vjera i svjetlo, koja je prošle godine proslavila 20. obljetnicu prisutnosti u Hrvatskoj. Proslava blagdana sv. Blaža u Vodnjanu Vodnjan, 29.1.2014. (IKA) - Vodnjan 3. veljaèe slavi 803. obljetnicu župe i blagdana zaštitnika sv. Blaža. U èetvrtak 29. sijeènja župnik Marijan Jeleniæ sazvao je konferenciju za novinare. Predstavio je planove župe koji mogu pomoæi bržem razvoju Vodnjana, ali dati i nove poticaje razvoju Istre i šire. Župa meðu svojim planovima ima namjeru izdati monografiju u boji o 300 relikvija svetih s podruèja negdašnjeg Rimskog carstva. Planira zatim izdati knjigu "Znanstveno istraživanje relikvija u Vodnjanu" na uzorku od 786 kostiju svetaca iz vremenskog razdoblja od 1500 godina a razmišlja se i o stvaranju virtualnog muzeja u 3D formatu, što bi posebno zanimalo znanstveni svijet. Predstavljena su i dosadašnja nastojanja za izgradnju kripte ispod sadašnje župne crkve na 400 èetvornih metara za konaènu prezentaciju relikvija. Dozvolu je 12. svibnja 2013. potpisao biskup Dražen Kutleša. Idejni projekt je prije dvadeset godina izradio dipl. arhitekt Slaven Cetina iz Pule. Župa uskoro podiže i bronèani spomenik mons. Giuseppe Del Tonu iz Vodnjana, najpoznatijem latinistu Svete Stolice koji je tijekom šezdeset godina suraðivao sa šest papa, živio i umro na glasu svetosti. Prijateljevao je s najeminentnijim liènostima prošlog stoljeæa, èak i sa Padrom Pijom. Smatra se da je Del Ton uz svetog Jeronima najveæa liènost ponikla na tlu Istre. Župa ovih dana popravlja i crkvu Sv. Martina iz 8. ili 9. stoljeæa na tlu negdašnjeg rimskoga vojnièkog tabora. Sastanak Upravnog vijeæa biskupijske Zaklade za gradnju crkve Našašæa sv. Križa u Zrinu Sisak, 29.1.2014. (IKA) - Sastanak Upravnog vijeæa biskupijske Zaklade za gradnju crkve Našašæa sv. Križa u Zrinu održan je u srijedu 29. sijeènja u kapucinskom samostanu Sv. Leopolda u zagrebaèkoj Dubravi. Sastanku, koji je sazvao i vodio predsjednik Upravnog vijeæa fra Ivica Petanjak, OFMCap, nazoèili su uz èlanove Vijeæa i sisaèki biskup Vlado Košiæ, ravnatelj Zaklade mons. Marko Cvitkušiæ i tajnik Vjekoslav Budanec. Nakon što je ravnatelj Zaklade mons. Cvitkušiæ ukratko iznio kronologiju uèinjenoga od osnutka Zaklade, u nastavku se razgovaralo o arheološkim iskapanjima temelja srušene crkve Našašæa sv. Križa i pronaðenim temeljima starije crkve iz 14. stoljeæa. Biskup Košiæ okupljene je informirao o zemljištu koje je Republika Hrvatska vratila Sisaèkoj biskupiji, èesticama koje Biskupija još potražuje, te o moguæim idejnim rješenjima buduæe crkve u Zrinu. Razgovaralo se i o terminima dogaðaja koje Zaklada želi realizirati tijekom ove godine, prikupljanju novèanih priloga za gradnju crkve kao i predstavljanju knjige "Zrin 70 godina poslije komunistièkog genocida" Damira Borovèaka, èlana Upravnog vijeæa Zaklade. 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 7 Domovinske vijesti 54. teološko-pastoralni tjedan u Zagrebu završen plenarnom raspravom Zagreb, 30.1.2014. (IKA) - Prvo predavanje posljednjeg dana 54. teološko-pastoralnog tjedna koji je u Meðubiskupijskom sjemeništu na zagrebaèkoj Šalati na temu "Siromašna Crkva – Crkva za siromahe u novoj evangelizaciji" priredio zagrebaèki KBF, održao je 30. sijeènja dr. fra Marinko Pejiæ, OFM, s Franjevaèke teologije u Sarajevu, koji je govorio o "Redovništvu i evanðeoskom zavjetu siromaštva". Siromaštvo shvaæeno kao trezveno i skromno korištenje dobrima, kao dijeljenje vlastitih dobara sa siromasima ili stavljanje vlastitih dobara na zajednièko korištenje, bilo je u Crkvi prihvaæeno i prakticirano kao evanðeoska krepost, poglavito u redovnièkom naèinu života. Ono što franjevaštvo donosi kao novost u odnosu na druge oblike redovnièkog života je svakako odricanje od svake vrste vlasništva, osobnog i zajednièkog sve do posvemašnje nesigurnosti i izruèenosti prilikama i neprilikama života, kao najmanji u društvu. Franjo želi potpunu identifikaciju s onima koji ne mogu raèunati ni na kakvu vlast, želi se poistovjetiti s rubnima, s gubavcima u njegovo vrijeme. Tako je Franjino siromaštvo u prvom redu nasljedovanje Kristova siromaštva, posvijestio je dr. Pejiæ te istaknuo kako živjeti evanðelje s pozicija nezaštiæenosti, malenosti ima svoje konkretne posljedice po duhovni život kršæana. U prvom redu bliskost sa svakodnevnim situacija jednostavnih ljudi. Malenost sama po sebi paradoksalna je ideja. Naime, današnja dominantna kultura uglavnom se temelji na snazi, ugledu, pojavnosti, pa je tu teško naæi mjesto za malenost, za ono što je nevidljivo, što ne svjetluca. Stoga se suvremeno redovništvo, ali i kršæanstvo opæenito, ukoliko želi biti autentièno evanðeosko i vjerno svojim korijenima mora stalno iznova vraæati siromaštvu koje mora biti stvarno i vidljivo. Redovnièko siromaštvo moæi æe govoriti današnjem svijetu samo ukoliko ljudi našega vremena gledajuæi redovnike vide i siromašno lice Crkve, Crkve koja ne želi biti trijumfalna i moæna veæ Crkva siromaha i Crkva za siromašne, zakljuèio je fra Marinko. Predavanje "Iskljuèenost/ukljuèenost Crkve – iskljuèenost/ukljuèenost u Crkvi" održala je izv. prof. dr. Ana s. Thea Filipoviæ. Kao polaznu premisu uzela je pojam iskljuèenosti/ukljuèenosti koji pripada podruèju socijalnih odnosa i društvenih znanosti, koji je potom primijenila kao analitièku kategoriju za propitivanje odnosa Crkve i društva, posebice u Hrvatskoj, te odnosa unutar Crkve. Time je prošila tematiku siromaštva, tj. promišljanje usmjerila i na druge oblike društvene iskljuèenosti, neparticipacije i nepovezanosti, a u njihovu je temelju postulat ukljuèivanja, sudjelovanja i povezivanja zasnovan na kršæanskoj slici èovjeka i ljudske zajednice. Analiza odnosa Crkve i društva u Hrvatskoj odnosno crkvene iskljuèenosti i/ili ukljuèenosti u društvo pokazuje i pozitivne fenomene koji su izraz svijesti odgovornosti i stvarne zauzetosti za ostvarivanje evanðeoske poruke ljubavi prema èovjeku i humanizacije društva, ali i negativne pojave koje oèituju propuste i nesnalaženja. Po svojoj temeljnoj poruci, vrednotama i zalaganju Crkva je u društvu prisutna, ali nedovoljno ukljuèena u društvo i s njime povezana, a da bi bila djelotvorna, istaknula je dr. Filipoviæ. Upozorila je i na korelaciju izmeðu "naslijeðenih" obrazaca mišljenja u društvu i onih u Crkvi. Pretežito neostvarena komunitarna ekleziologija Drugoga vatikanskog sabora, nedostatna nastojanja oko promicanja zrelosti vjere, pastoral "oèuvanja" i manjak stvarne otvorenosti za dijalog s izazovima suvremenog svijeta, prepoznatljiv i u teološkoj misli koja se boji disonantnih tonova, trajno uèvršæuju 8 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 ika strukture iskljuèenosti i nesudjelovanja unutar same Crkve: od vjernika laika kao subjekata crkvenog života do pojedinih kategorija vjernika prema dobnoj, spolnoj, obrazovnoj, kulturološkoj, društveno-statusnoj, situacijskoj i drugoj pripadnosti, istaknula je dr. Filipoviæ. Zakljuèila je kako "angažirana ukljuèenost Crkve i kršæana u društvo pretpostavlja odraslu i ljubavlju plodnu vjeru, pluriformno izricanje vjerskih sadržaja i življenje kršæanstva koje daje svjedoèanstvo jedinstva u razlièitosti te djelatno suraðuje sa svim snagama u društvu koje rade na opæem dobru, osobito na unapreðenju dostojanstva i ostvarivanju prava slabijih i zakinutih. Nova prisutnost u društvu zahtijeva obnovljeni duh i novo lice Crkve". Predavanje "Caritas: konkretni oblik evangelizacije ili što Crkva èini za siromašne" održala je s. Jelena Lonèar, ravnateljica Caritasa Zagrebaèke nadbiskupije. Istaknula je kako današnja društvena situacija i opæa kriza potièe i obvezuje Crkvu na dublje promišljanje karitativnog djelovanja i skrbi za siromašne. Suoèavamo se sa sve èešæim prozivanjima i prokazivanjima Crkve te postaje oèitim da zapravo ne postoji sustavno istraživanje doprinosa Katolièke Crkve u Republici Hrvatskoj na podruèju skrbi za siromašne, rekla je Lonèar te istaknula potrebu da se istraživanje intenzivira sustavnim èinjeniènim pokazateljima, kako u struènoj tako i u široj javnosti. Pokušala je stoga dati što cjelovitiju sliku o onom što Crkva èini za siromašne na nacionalnoj razini preko mreže nad/biskupijskih caritasa, posebno se naposljetku osvrnuvši na karitativno djelovanje na podruèju Zagrebaèke nadbiskupije. Još jednom istaknuvši potrebu za znanstvenim i multidisciplinarnim prouèavanjem te organiziranjem i promicanjem karitativnog rada Crkve u RH, Lonèar je upozorila i kako je potrebno da se u crkvenoj strukturi jasnije odredi uloga i mjesto karitativnog djelovanja i Caritasa kao temeljnog puta Crkve u služenju èovjeku. Na temelju objedinjenih podataka o radu na tom podruèju može se naime èinjenièno utemeljeno odgovoriti onima koji rado istièu neosjetljivost Crkve za siromašne i obespravljene, zakljuèila je Lonèar. Teološko-pastoralni skup koji je u Meðubiskupijskom sjemeništu okupio više od šesto sveæenika, redovnika, redovnica i vjernika laika iz Hrvatske, BiH, Srbije, Crne Gore te drugih europskih zemalja, završen je plenarnom raspravom u kojoj je istaknuta važnost prepoznavanja vrijednosti siromaha te da on treba biti subjekt, a ne objekt djelovanja. Meðu ostalim, istaknuto je da smisao kršæanske egzistencije nije èiniti nego ljubiti. Ljubav ukljuèuje susret te je istaknuto da siromah ne traži samo pomoæ, nego i susret i da se treba usuditi biti prijatelj s njime. Osvrnuvši se na temu TPT-a, veliki kancelar zagrebaèkoga KBF-a zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ rekao je da se o siromaštvu danas govori ne samo u Crkvi nego i u društvu, ali da rijeè Crkve o tome treba biti drukèija. Potrebno je ponovno pronaæi nadu, a siromasi æe u tome najviše pomoæi. Beznaðe i relativizam koji se sve više šire u društvu zabrinjavaju, i sveæenike stavljaju pred pitanje što èiniti, rekao je kardinal Bozaniæ, poruèivši da je stoga potrebno buðenje nade, a siromasi su pomoæ koja otvara nova vrata i prozore. Obraæajuæi se župnicima, zagrebaèki nadbiskup istaknuo je važnost zajedništva sveæenika sa svojim narodom. Primijetivši da se danas o Crkvi govori na drugaèiji naèin i da to nije uvijek ugodno, kardinal Bozaniæ poruèio je da je Crkva potrebna ljubavi, da treba ljubiti Crkvu, a Crkva svoju ljubav oèituje po Caritasu. Dekan KBF-a u Zagrebu dr. Tonèi Matuliæ održao je zakljuèni govor i proglasio 54. TPT zatvorenim. ika Skupština Hrvatskoga društva katolièkih novinara Gost skupštine bio je dubrovaèki biskup Mate Uziniæ koji je govorio o ulozi katolièkih novinara i predstavio Susret hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku Zagreb, 30.1.2014. (IKA) – Godišnja skupština Hrvatskoga društva katolièkih novinara održana je u Pastoralnom centru župe sv. Barbare, Zagreb-Vrapèe u èetvrtak 30. sijeènja. Nakon duhovno-meditativnog uvoda duhovnika HDKN-a dr. fra Darka Teperta osvrt na jednogodišnji rad dao je predsjednik Društva Neno Kužina. Podsjetio je kako je protekla godina obilovala vjerskim dogaðanjima: 1700 godina Milanskog edikta, 100 godina dolaska salezijanaca u Hrvatsku, 50 godina Glasa Koncila, 15 godina od beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca, 10 godina od beatifikacije Marije Propetog Isusa Petkoviæ i Ivana Merza te beatifikacija Miroslava Bulešiæa. Istaknuo je, kako "HDKN nije redakcija, veæ staleška organizacija koja je ponosna na svoje èlanstvo i na njihovo sudjelovanje na svim dogaðajima za život Crkve i društva". U tijeku godine Društvo je za èlanstvo organiziralo dvije duhovne obnove (korizmena, adventska) te duhovno-studijsko putovanje na Trsat i Istru kao neposrednu pripravu za beatifikaciju Miroslava Bulešiæa. Spomenuo je i dodjelu nagrada i priznanja Društva, što je nastavljeno nakon višegodišnje stanke. Zahvalio je podupirateljima, posebno istaknuvši Hrvatsku konferenciju viših redovnièkih poglavara i poglavarica. U Društvo je primljeno devet novih èlanova, te je dalo donaciju Caritasu Vukovarskoga dekanata. U raspravi je istaknuta potreba veæe prisutnosti Društva na terenu, kao i ponovno pokretanje novinarskih radionica. Gost skupštine dubrovaèki biskup Mate Uziniæ dao je osvrt na stanje medija. Posebno istièuæi "kulturu sekularizacije", istaknuo je kako ona prevladava u velikoj veæini medija, te ostavlja dojam "da živimo u situaciji dijaspore, izvan svoga svijeta, u svijetu koji nije više naš". No, upozorio je kako se "ne smijemo prilagoditi tom svijetu, ali niti zatvoriti pred tim svijetom". U tom kontekstu postavio je pitanje "što nam je èiniti". Za sve nas, a osobito za vas novinare, ova situacija postaje poziv i poslanje da uvijek budete svjesni sebe samih i svoje kršæanske pripadnosti i da bdijete nad svojom autentiènošæu, istaknuo je te podsjetio kako upravo o tome papa Franjo na specifièan naèin progovara u poruci u povodu 48. svjetskog dana sredstava društvenih priopæavanja naslovljenoj "Komunikacija u službi autentiène kulture susreta". Nakon kraæeg osvrta na samu poruku, biskup Uziniæ je u tom kontekstu istaknuo tri toèke važne za katolièke novinare. Na prvom mjestu potrebu trajne svijesti pripadnosti Crkvi, koja je majka i uèiteljica. Svatko je pozvan dati svoj prinos naviještanju Evanðelja i izgradnji Kraljevstva Božjega. Svi crkveni dokumenti o ulozi i zadaæi medija u suvremenom društvu i kontekstu mogu nam i žele nam biti pomoæ u radosnom naviještanju evanðelja putem medija sve do, kako je i Papa podsjetio hvaleæi mrežu "na kraj zemlje", naglasio je biskup Uziniæ. Podsjetio je kako je istina "temeljni zahtjev koji se stavlja pred katolièkog novinara i temeljna krepost koja bi trebala biti njegova misao vodilja. Kršæanin zna za jednu pravu istinu, a to je Isus Krist. I izvršavajuæi svoju zadaæu novinara, katolièki novinar zna da jedino prava istina može u potpunosti raskrinkati okove laži, makar nam mnogo puta izgledalo da istina u borbi s laži gubi bitku. Na primjeru mnogih iz povijesti, ali i naših suvremenika, znamo da istina košta i da se skupo plaæa". Naposljetku, "u vršenju novinarske službe katolièki novinar mora biti odgovoran" istaknuo je biskup, te pojasnio kako "kad je rijeè o odgovornosti, treba istaknuti da je, prema rijeèima Dietera Stoltea 'odgovornost funkcija koja proizlazi iz moæi i znanja', odnosno 'u onoj mjeri u kojoj Domovinske vijesti novinar posjeduje moæ i znanje, u toj je mjeri odgovoran i za svoje èine i propuste'". Sukladno tome, svi su novinari, a osobito katolièki, pozvani da budu svjesni privilegije svoga zanimanja, moæi svoje društvene pozicije i odgovornosti svojih èina i djela. Ta svijest o odgovornosti èini mi se osobito važnom u današnjem društvu i osobito u uporabi jezika i rijeèi, koje mogu bolno povrijediti drugoga, o èemu je pisac "Malog princa" s prvom rekao "Upamti, tvoja rijeè je èin", zakljuèio je biskup Uziniæ. Predstavio je i tijek pripreme za ovogodišnji Susret hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku. Sastanak Odbora HBK za mlade Glavna tema susreta bio je Susret hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku Zagreb, 30.1.2014. (IKA) - Redovni sastanak Odbora HBK za mlade na kojem je sudjelovalo dvadesetak povjerenika za mlade iz nad/biskupija i redovnièkih zajednica, na èelu s predsjednikom Odbora mons. Mijom Gorskim održan je 30. sijeènja. Glavna tema sastanka bio je Susret hrvatske katolièke mladeži 26. i 27. travnja u Dubrovniku, objavljeno je iz Ureda za mlade HBK. Na susretu mogu sudjelovati mladi od 15 do 30 godina tako da se prijave u svojim župama za sudjelovanje na SHKM-u. Župnici potom šalju obrasce s prijavama povjerenstvima za pastoral mladih koji æe te prijave proslijediti organizatorima u Dubrovnik. Tom prijavom svakom sudioniku je osigurana akreditacija za sudjelovanje na susretu, istaknuto je na susretu s kojega je upuæena molba župnicima da organiziraju putovanja autobusima. Volonteri æe biti na raspolaganju za sve autobuse i skupine koji tih dana budu na susretu. Važno je da svi mladi sa sobom ponesu osobnu iskaznicu i vreæu za spavanje. Predprogram kulturnog i zabavnog sadržaja æe veæ zapoèeti dan ranije. Na sam dan susreta predprogram æe zapoèeti u 12 sati u Starom Gradu. Misa æe poèeti u 17 sati u luci Gruž. Nakon mise mladi æe se uputiti na smještaj po obiteljima i sportskim dvoranama. U nedjelju æe sudjelovati na župnoj misi i programu predviðenom za njih. Vrlo je važno da svi koji žele doæi osobnim vozilom dobiju svoju akreditaciju u svojoj nad/biskupiji, jer u protivnom neæe moæi imati pristup za sudjelovanje. Prijave traju do 5. ožujka. Na sastanku Odbora HBK za mlade bilo je rijeèi o ovogodišnjem Uskrs festu koji æe održati na blagdan Duhova, 8. lipnja u KD Lisinski. U tijeku je natjeèaj za prijavu skladbi koji traje do 3. ožujka. Formacija animatora programa "Mladi za mlade" održava se za Šibensku i Bjelovarsko-križevaèku biskupiju. U tijeku je revizija programa. Opæa specijalizacija animatora instruktora održat æe se u tri vikend susreta. Prvi susret æe biti u Zagrebu od 28. do 30. ožujka. Iduæa završnica katolièke malonogometne lige održat æe se od 30. svibnja do 1. lipnja u Poreèko-pulskoj biskupiji. Na ekumenskom susretu mladih kršæana "Hodoèašæe povjerenja na zemlji" u organizaciji Zajednice iz Taizea sudjelovalo je 1300 mladih iz Hrvatske. Iduæi susret održat æe se od 29. prosinca 2014. do 2. sijeènja 2015. u Pragu. U suradnji s Vijeæem za katehizaciju i Vijeæem za kler Odbor HBK za mlade priprema radionice za Treæi pastoralno-katehetski kolokvij za sveæenike na temu "Od potvrde vjere prema inicijaciji u župnu zajednicu" koji æe se održati 24. i 25. veljaèe, istaknuto je na satanku Odbora HBK za mlade. 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 9 Domovinske vijesti Pogreb oca srijemskog biskupa Antuna Gašparoviæa Golubinci, 31.1.2014. (IKA/TU) – U župi Golubinci brojni vjernici, sveæenici i petorica biskupa iskazali su 31. sijeènja kršæansku poèast Antunu Gašparoviæu, ocu srijemskog biskupa Ðure Gašparoviæa, koji je preminuo u 88. godini života u Golubincima u èetvrtak 30. sijeènja. Pogreb je predvodio generalni vikar mons. Eduard Španoviæ uz prisustvo tridesetak sveæenika iz Srijemske biskupije i drugih biskupija, te brojne redovnice. Rijeè oproštaja Antunu Gašparoviæu izrekao je zemunski dekan preè. Jozo Duspara, bivši župnik u Golubincima, koji je prijateljevao sa pokojnim Antunom Gašparoviæem i koji je podsjetio na ono što je pokojni tijekom brojnih godina svoga djelovanja uèinio. Preè. Jozo Duspara je u svom govoru istakao: "Završio je jedan bogat život ispunjen radom i prožet poštenjem. Svojim radom i dobro i sigurno uraðenim poslom na koga se uvijek moglo osloniti i raèunati, svojom spremnošæu da drugima pomogne stekao je ugled u svakodnevnom životu. Antun je bio snažan èovjek, snažan karakter, britak i oštar na rijeèima, bio je dobar èovjek, poznat u selu, volio je svoje selo moglo bi se reæi bio je u njega zaljubljen, što je pokazao svojom odluènošæu da u njemu ostane unatoè problemima s kojima se on kao i njegovi sumještani našao. Živjet æe on onoliko koliko žive oni koji su mu predani nosit æe ga u srcu svi oni s kojima je na poseban naèin komunicirao, pjevao u crkvenom zboru s kojima je odlazio u crkvu jer je to èinio svake nedjelje sve dok je mogao. Javno je svjedoèio svoju vjeru u svakom razdoblju njegova života". Sprovodni obredi bili su iz kapele na mjesnom groblju u Golubincima, a nakon sprovoda održana je misa zadušnica u župnoj crkvi Sv. Jurja, muèenika u Golubincima, koju je predvodio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, a koncelebrirali su apostolski nuncij mons. Orlando Antonini, požeški biskup Antun Škvorèeviæ, subotièki biskup Ivan Penzeš, apostolski egzarh Ðuro Džudar. U homiliji nadbiskup je rekao: "Njegova smrt nije poništenje njegova života, nego potvrda istinitosti njegove vjere. Zar nije istina da svaki od nas, kad promisli da æe jednog dana umrijeti, shvaæa da ništa drugo nema vrijednosti nego samo to koliko smo ljubavi ugradili u svoje svagdanje odnose prema ljudima i prema Bogu?! Naša se vjera najbolje oèituje u životnim poteškoæama i nevoljama, ali i u uspjesima, u moæi i u slavi. Ako ne dopustimo da nas križevi slome, niti da nas uspjesi uzohole, nego ostanemo nepokolebljivi u vjeri, nadi i ljubavi - to je siguran znak da smo vjerni Bogu i da æe naš život dati obilje plodova dobrote. Znao je da se do uskrsnuæa dolazi samo preko križa i spremnosti na smrt. I zbog toga je bio u stanju nositi svoje životne križeve. Oni nisu uništili niti zastrli njegove obzore i pogled prema naprijed. On je u uskrsnu buduænost veæ ranije bio ušao i njome je bio potpuno zahvaæen. Zato se od njega opraštamo slaveæi euharistiju, otajstvo Kristova prijelaza iz smrti u život". Kardinal Bozaniæ primio poljskog veleposlanika Zagreb, 31.1.2014. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ primio je u petak 31. sijeènja u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu veleposlanika Republike Poljske u Republici Hrvatskoj Macieja Grzegorza Szymanskog, izvijestio je Tiskovni ured Zagrebaèke nadbiskupije. Rijeka: Teèaj "Palijativna skrb u praksi" Rijeka, 31.1.2014. (IKA) - "Palijativna skrb u praksi" tema je teèaja koji je u petak 31. sijeènja održan u rijeèkom Hospiciju "Marija Krucifiksa Kozuliæ" u povodu prve obljetnice rada te ustanove koju su osnovali Rijeèka nadbiskupija u suradnji s Gradom Rijekom i Primorskogoranskom županijom. Skup su pozdravili predstavnici Grada i Županije, rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ i ministar zdravlja Rajko Ostojiæ. Teèaj su organizirali Hospicij "Marija K. Kozuliæ" i Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu / Hrvatski lijeènièki zbor. Unatoè teškom poèetku, rijeèki hospicij danas je, zahvaljujuæi djelatnicima i suradnicima, zrela i konsolidirana ustanova, rekao je rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, dodajuæi i kako æe ministar zdravlja Rajko Ostojiæ u povijest uæi kao prvi ministar koji je otvorio hospicij u Hrvatskoj. Ministar je potvrdio rijeèi rijeèkog nadbiskupa o trudu kojega su djelatnici uložili dodavši kako je u razgovoru s jednom pacijenticom dobio samo pohvale o skrbi koja joj se pruža u hospiciju "Marija Krucifiksa Kozuliæ". Izrazio je i želju da projekti takvih hospicija zažive i u ostatku Hrvatske. Predavaèi teèaja osobe su koje se bave palijativnom skrbi i dolaze iz svih krajeva Hrvatske. Od otvorenja hospicija, 28. sijeènja do kraja prosinca 2013. godine, u njemu je boravilo 129 osoba, rekla je glavna sestra rijeèkog hospicija Larisa Miletiæ dodajuæi kako je prvi pacijent primljen 4. veljaèe iste godine. Geslo kojim se djelatnici u svom radu vode je reèenica jedne obitelji koja je, nakon razoèarenja u bolnici i dovoðenja svog èlana obitelji u hospicij, rekla: "Samo pokažite da vam je stalo. Gledajte bolesnika kao osobu!" Miletiæ je takoðer istaknula kako su korisnici hospicija osobe svih vjeroispovijesti, a za duhovnost katolika brinu sveæenici rijeèkog bogoslovnog sjemeništa "Ivan Pavao II.". U raspravi koja je uslijedila upozoreno je kako su samo tri lijeènika opæe medicine posjetila svoje bolesnike u hospiciju, ali i da trenutaèno u zdravstvu ne postoje normativi kojima bi se moglo definirati tko jest odnosno nije terminalni bolesnik. Prema rijeèima predsjednice Hrvatskog društva za palijativnu medicinu / Hrvatskoga lijeènièkog zbora Vlaste Vuèevac, u prosincu prošle godine Vlada RH prihvatila je Strategiju razvoja palijativne skrbi za 2014. - 2016. godinu, a jedan od ciljeva je i osnivanje županijskih centara za koordinaciju palijativnih timova. Takoðer, predsjednica Društva istaknula je potrebu poveæanja broja patronažnih sestara, osobito kad je u pitanju zdravstvena njega u kuæi. Gradska tržnica Sisak darivala biskupijski Caritas Sisak, 31.1.2014. (IKA) - Predstavnici Gradske tržnice Sisak, predvoðeni direktoricom Adelinom Ivkoviæ, predali su u petak 31. sijeènja Caritasu Sisaèke biskupije rezultate prve u nizu akcija pod nazivom "Zajedno smo jaèi". Naime, Gradska tržnica Sisak odluèila je u 2014. godini zajedno sa svojim zakupcima, prije svega obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i obrtima, pomoæi puèkoj kuhinji Caritasa Sisaèke biskupije redovitim donacijama sezonskog voæa i povræa te drugih namirnica. U ovoj akciji sudjelovala su 22. sisaèka OPG-a i obrtnika, koji su prikupili nešto više od 200 kilograma najpotrebnijih namirnica koje su nužne puèkoj kuhinji da bi se skuhao èesto jedini topli obrok tijekom dana za 120 potrebitih Sišèana. . . 10 ika 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 ika Generalni vizitator posjetio biskupa Košiæa Sisak, 31.1.2014. (IKA) - Fra Ivan Sesar, èlan Hercegovaèke franjevaèke provincije Uznesenja BDM iz Mostara, u svojstvu generalnoga vizitatora Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda, zajedno s tajnikom Provincije fra Miroslavom Tandariæem, posjetio je u petak 31. sijeènja u Biskupijskom ordinarijatu, Velikom Kaptolu u Sisku, sisaèkog biskupa Vladu Košiæa. U razgovoru je razmotreno aktualno stanje pastoralnog rada osmorice franjevaca koji djeluju u šest župa Sisaèke biskupije te njihove moguænosti za buduænost. Biskup je izrazio zadovoljstvo prisutnošæu i pastoralnim radom franjevaca te izrazio nadu i u daljnju dobru suradnju. Proslavljen blagdan sv. Ivana Bosca u Splitu Split, 31.1.2014. (IKA) - Blagdan utemeljitelja salezijanaca, uèitelja i zaštitnika djece i mladeži sv. Ivana Bosca sveèano je proslavljen u petak 31. sijeènja u salezijanskoj župi Marije Pomoænice na splitskom Kmanu. Središnje koncelebrrano euharistijsko slavlje predvodio je župnik don Mihovil Kurkut, koji je to misno slavlje prikazao na nakanu da po uzoru sv. Ivana Bosca svi oni koji su krenuli putem sveæenstva postanu sveti pastiri. Osvræuæi se na èitanja toga dana, župnik je kazao kako se iz knjige proroka Ezekijela vidi da Bog primjeæuje da se pastiri ne brinu o ovcama i da ne može više gledati pastire koji pasu sami sebe, koji su dobili odgovornost prema narodu, a brinu samo o zadovoljenju svojih potreba, koji su dobili dar oèinstva i majèinstva, a ne žive taj dar. Gospodin zato obeæaje da æe se on sam brinuti za svoje ovce, za svoj narod. "Prorok koristi glagole: brinuti se, skupiti stado, potražiti izgubljenu ovcu, dovesti natrag zalutalu, poviti ranu, okrijepiti nemoænu, bdjeti nad pretilom... Odmah mi na pamet padne i prispodoba o dobrom Samaritancu u kojoj se navode slièni glagoli. Tko je taj Samaritanac? Tko se za nas brine? To je naš Bog. On se uvijek brine, bez obzira jesi li zalutala ovca ili si uvijek bila u stadu. On te neprestano traži", istaknuo je župnik i citirao papu Franju koji je kazao da Bog traži pastire koji æe nositi miris ovaca. Zakljuèio je kako je sv. Ivan Bosco bio upravo takav pastir te kako svaki dan trebamo moliti Gospodina da nam pošalje više svetih pastira. Župljani su se, za proslavu svoga suzaštitnika, pripremali trodnevicom od 28. do 30. sijeènja veèernjim misama nakon kojih su salezijanski animatori i mladi prireðivali duhovnokulturni program u župnom Omladinskom centru "Ivan Pavao II." Biskup Štambuk zahvalio redovnicama i redovnicima Hvar, 31.1.2014. (IKA) – Uz proslavu Dana posveæenoga života koji se slavi u nedjelju 2. veljaèe, hvarsko-braèkoviški biskup Slobodan Štambuk uputio je zahvalu redovnicama i redovnicima svoje biskupije. Podsjeæa, pritom, kako Crkva uz svetkovinu Svijeænice potièe vjernike na posebnu pozornost prema redovnicama i redovnicima koji su se na poseban naèin posvetili Bogu preko svojih zavjeta. "Dobrome Bogu rado zahvaljujemo za njihov dar života i ujedno molimo Gospodara svih milosnih darova da svaku osobu koja se na poseban naèin posvetila Bogu, On prati svojim svetim milosnim darovima." Izrièuæi svoju zahvalnost redovnicama i redovnicima koji u Hvarskobraèko-viškoj biskupiji sudjeluju u pastoralu povjerenim im vjernicima, biskup Štambuk potièe ih da s puno redovnièke hrabrosti nastoje biti svima u mjesnoj Crkvi ogledne osobe i stalni poticaj prema savršenijem služenju Bogu i ljudima. Domovinske vijesti Film Marka Vrdoljaka o fr. Marku Bobašu Zagreb, 31.1.2014. (IKA) - U sklopu priprave za proslavu Dana posveæenoga života u sveèanoj dvorani "Antun Bauer" Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu 31. sijeènja premijerno je prikazan film "The Seven Days of Creation" (Sedam dana stvaranja) o stvaralaštvu o. Marka Bobaša iz dominikanskog samostana u Dubrovniku. Uime Konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica (HKVRPP) pozdravnu rijeè uputio je èlan Vijeæa HKVRPPa i predsjednik Povjerenstva za trajnu formaciju redovnica i redovnika provincijal Hrvatske dominikanske provincije o. Anto Gavriæ. Podsjetio je kako je redovništvo veliko bogatstvo u životu Crkve. U Hrvatskoj ima oko èetiri tisuæe redovnica i redovnika. Redovnica je triput više. Tu je doista pravo bogatstvo redovnièkog mozaika: 40-tak razlièitih ženskih i dvadesetak razlièitih muških zajednica te 17 klauzurnih samostana redovnica. Uzmemo li u obzir prisutnost redovnica i redovnika od djeèjih vrtiæa, škola, fakulteta, bolnica, do njihova angažmana i prepoznatljivog rada u katehizaciji, medijima, karitativnim ustanovama, pastoralu, voðenju župa, znanstveno-istraživaèkom radu, zakljuèujemo kako je nezamislivo lice Crkve u Hrvata bez znakovitog obola koji daju redovnici i redovnice, rekao je Gavriæ. Na kraju Gavriæ je istaknuo kako se tom projekcijom, kao i konferencijom za novinare koja je takoðer o proslavi Dana posveæenog života organizirana prije nekoliko dana, želi javnosti predstaviti jedna nova dimenzija redovnièkog života. Autor filma, priznati hrvatski fotograf i snimatelj Marko Vrdoljak, kojemu je to prvi dugometražni film u kratkom obraæanju se prisjetio kako je prije nekoliko godina upoznao Bobaša prilikom snimanja fotografija za monografiju. A sam film je odluèio snimiti iz zahvalnosti Bogu na talentu koji mu je dan, jer kako je istaknuo "talent fotografije mu je doslovno darovan", jer nikada o fotografiji nije uèio. Autor filma je isprièao nekoliko zgoda sa snimanja koje je i u stvarnosti trajalo sedam dana. Nakon što je projekciran jednosatni film prisutnima se obratio i sam o. Marko Bobaš. Izrièuæi zahvalu autoru filma, istaknuo je, kako se druženjem s njim obogatio, jer vidio je da on "ima veliku ljubav i zahvalnost Bogu za dar". To ga je potaknulo na promišljanje svoga redovnièkog i sveæenièkog poziva, jer mu je Vrdoljak otkrio novu perspektivu u vidu ljubavi i zahvalnosti. Pojasnio je, kako Vrdoljak ne pristupa svojem talentu kao "siroèe", veæ kao ljubljena osoba. Bobaš je pozvao prisutne da i oni malo pomalo otkrivaju tko su i što su, i što im je Bog dao. Tako æe svatko i u svom životu otkriti svoj "sedmi dan", dan zahvalnosti. Film "The Seven Days of Creation" sniman je u dominikanskom samostanu u Dubrovniku te dijelom na dubrovaèkim ulicama. Gledatelji dijelom mogu "prošetati" monumentalnim zdanjem dominikanskog samostana te zaviriti i u bogatu knjižnicu. Uz niz zvuènih efekata i glazbene podloge koju je skladao o. Anto Bobaš, film je bez govora. No, to ni u kom sluèaju ne umanjuje razumljivost fabule filma: slijed stvaranja (od skice, pronalaska materijala, oblikovanja) nadahnut molitvom "sedmoga dana" pretaèe se u zahvalnost. Krajem prošle godine film je prikazan na Festivalu "Popoli e Religioni" u Italiji (Terni – Nani – Amelia). Sveèanu premijeru filma pjevanjem je obogatio Zbor sestara milosrdnica Provincije Bezgrešnog zaèeæa Blažene Djevice Marije pjesmom "Velik je Gospodin" s. Lujze Kozinoviæ (1897. - 1975.), milosrdnice, vrsne glazbene pedagoginje, zborovoðe i skladateljice. Program je vodila dr. Tanja Baran. 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 11 Domovinske vijesti Izjava predsjednika HBK u svezi Prijedloga zakona o financijskom poslovanju i raèunovodstvu neprofitnih organizacija Crkva kod ovoga kao i kod drugih zakona ne želi gledati njihov utjecaj samo na svoje djelovanje nego i na opæe dobro Zagreb, 31.1.2014. (IKA) - Predsjednik HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ dao je Hrvatskome katolièkom radiju izjavu u svezi Prijedloga zakona o financijskom poslovanju i raèunovodstvu neprofitnih organizacija. Izjavu, koju je objavio Tiskovni ured HBK, prenosimo u cijelosti: "Vezano za Prijedlog zakona o financijskom poslovanju i raèunovodstvu neprofitnih organizacija treba prije svega istaknuti da je Vlada juèer usvojila Prijedlog toga zakona i uputila ga u saborsku proceduru. Radi se o prijedlogu zakona koji treba ozbiljno prostudirati stoga u ovom trenutku želim samo naèelno istaknuti ovo: Sukladno Ugovorima sa Svetom Stolicom odreðena primanja povezana s crkvenim poslanjem, poput milostinja i darova vjernika, ne podliježu poreznim propisima. No, sve ono što se odnosi na gospodarsku djelatnost pojedinih crkvenih ustanova podliježe važeæim poreznim i drugim propisima Republike Hrvatske. I do sada su crkvene ustanove poštujuæi te zakone plaæale poreze. Propisi su se i tijekom proteklih godina èesto mijenjali te su im se crkvene ustanove prilagoðavale. Tako æe biti i sa svakim buduæim zakonom. Stoga prièekajmo da ovaj zakon proðe saborsku proceduru. Crkva kod ovoga kao i kod drugih zakona ne želi gledati njihov utjecaj samo na svoje djelovanje nego i na opæe dobro. U tome smislu izražavamo želju i nadu da æe i ovaj, kao i drugi zakoni, poticati i ohrabrivati napore onih koji se u svom djelovanju vode ne vlastitim interesima, nego žele uèiniti nešto dobro i plemenito i tako doprinijeti boljitku našega društva prema onoj poznatoj izreci starih Dubrovèana 'Obliti privatorum publica curate' – zaboravite osobne interese i vodite brigu o zajednièkim stvarima". Proslava sv. Ivana Bosca Zagreb, 31.1.2014. (IKA) - Salezijanska zajednica proslavila je 31. sijeènja blagdan salezijanskog sveca i utemeljitelja svetog Ivana Bosca. Euharistijsko slavlje predvodio je don Pejo Orkiæ, provincijal Hrvatske salezijanske provincije, uz koncelebraciju subraæe salezijanaca koji djeluju u župi Duha Svetoga na Jarunu. To je posljednja, treæa godina priprave za 200. obljetnicu roðenja svetog Ivana Bosca, koju je pokrenuo don Pascual Chavez, vrhovni poglavar salezijanske družbe. Cilj godine je zaputiti se na izvore don Boscove karizme i upustiti se u njegovu duhovnost, duhovnost koja u središtu ima Božju ljubav, duhovnost koja nas potièe da sve èinimo na veæu slavu Božju i spas duše. "Ne možemo upoznati don Boscovu karizmu ako ne upoznamo samog don Bosca", podsjetio je don Pejo. Takoðer je podsjetio na primarni cilj don Bosca: spas mladih i njihovih duša. Na misi je pjevao Mješoviti župni zbor, a nakon euharistijskog slavlja župna se zajednica premjestila u Oratorij u kojem je održana Akademija, odnosno predstavljanje skupina koje djeluju u toj župnoj zajednici. Zajednici su se predstavili zbor "Don Boscova radost", animatori župnog oratorija "Dominik Savio", djeca sa župne kateheze, zbor "Mirabilia Dei", "Marijanska grupa", "Agape Jedro," te školska skupina "Družbica Bezgrešne Marije". Na kraju akademije župnik don Ante Vasilj uputio je svima nazoènima rijeè za laku noæ. Nakon akademije uslijedilo je druženje mladih uz domjenak. 12 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 ika "Demokršæanstvo i integracijski procesi u suvremenoj Europi" Popularno-znanstveni skup u Dubrovniku u organizaciji inicijative Kršæanskih društvenih krugova iz Zagreba i Caritasa Dubrovaèke biskupije Dubrovnik, 1.2.2014. (IKA) - Popularno-znanstveni skup "Demokršæanstvo i integracijski procesi u suvremenoj Europi" u organizaciji inicijative Kršæanskih društvenih krugova iz Zagreba i Caritasa Dubrovaèke biskupije održan je u subotu 1. veljaèe u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku. Na sveèanosti otvorenja govorili su predstavnici organizatora Žarko Kovaèiæ i Pavo Kostopeè te don Robert Æibariæ, a skup je otvorila zamjenica dubrovaèkoneretvanskog župana Marija Vuèkoviæ. U uvodnim govorima spomenuti su veliki zaèetnici demokršæanske ideje odnosno ideje kršæanske demokracije u Europi Konrad Adenauer, Alcide De Gasperi i Robert Schuman te se osvrnulo na situaciju u Hrvatskoj u kojoj živi više od 80 posto vjernika, katolika, a ta èinjenica mora imati i društvene posljedice. Postavlja se pitanje svijesti koju katolici o sebi imaju: jesu li on katolici po vjeri ili po kulturi? Naglašeno je i da je meðu kršæanskim vrijednostima koje su ugrožene i Europi i u Hrvatskoj – vrijednost obitelji. Takoðer je reèeno da je Dubrovnik odabran da bude domaæin toga skupa upravo zbog posebne povezanosti društvenosti i duhovnosti koje je imao u sebi tijekom stoljeæa hrvatske povijesti. A vrijeme Feste sv. Vlaha bio je središnji dogaðaj, i crkveni i narodni. Na panelu "Razvitak demokršæanskih ideja – demokršæanstvo kao politièki koncept" govorio je mr. Ivo Lovriæ s Hrvatskih studija Sveuèilišta u Zagrebu. Dr. Goran Èrpiæ s Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta u Zagrebu govorio je zatim na panelu "Demokršæanstvo iz perspektive socijalnog nauka Crkve", dok je dr. Predrag Šustar, dekan Filozofskog fakulteta u Rijeci, održao predavanje na panelu "Hrvatsko stanje i izgledi s obzirom na demokršæanstvo". Skup je zakljuèen okruglim stolom na temu "Demokršæanstvo u suvremenoj europskoj zbilji". Skupu je nazoèio i dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. U Šibeniku proslavljen Dan posveæenoga života Šibenik, 1.2.2014. (IKA) - Redovnici i redovnice iz Šibenika obilježili su u subotu 1. veljaèe, uoèi blagdana Prikazanja Gospodinova, Dan posveæenoga života. Uvodne obrede i molitvu Veèernje u crkvi Sv. Lovre predvodio je šibenski biskup Ante Ivas. Sudionici su se odatle u procesiji, s upaljenim svijeæama, uputili u samostansku crkvu Sv. Luce, kod sestara benediktinki. Nakon euharistijskog klanjanja, u kojem je posviještena važnost slušanja i poslušnosti Božjoj rijeèi, biskup je upoznao prisutne s glavnim naglascima pobudnice Radost Evanðelja pape Franje koji se tièu redovništva. Koristeæi Papine rijeèi, koje je okarakterizirao kao "èesto vrlo oštre", biskup je istaknuo važnost radosti i nade u širenju evanðeoske poruke te pozvao "redovništvo koje danas tako teško diše", na radikalnije življenje Evanðelja; na preispitivanje uvriježenih obièaja i otkrivanje novih i prilikama vremena primjerenijih oblika djelovanja uz stalno korigiranje i usavršavanje samih sebe. Samo je tako moguæe – kroz obnovu osobnih života, a onda i svojih zajednica – obnoviti Crkvu, istaknuo je biskup Ivas. Poseban je naglasak stavio na milosrðe koje mora biti najizrazitija znaèajka Crkve. ika Oproštaj od preè. Ivana Košæaka Sveti Ilija, 1.2.2014. (IKA) - Oproštaj od preè. Ivana Košæaka, sveæenika Varaždinske biskupije, kanonika Zbornog kaptola èazmansko-varaždinskog i župnika u miru, koji je preminuo u èetvrtak 30. sijeènja u 82. godini života i 55. godini sveæeništva, prireðen je u subotu 1. veljaèe u Svetom Iliji, župi u kojoj je službovao najveæi dio svoga sveæenièkog života. Oproštaj je zapoèeo u župnoj crkvi Sv. Ilije misnim slavljem koje je predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu s 80 sveæenika, te uz sudjelovanje ðakona, redovnika, redovnica i vjernika iz više župa Varaždinske biskupije. Pozdravljajuæi sve okupljene, osobito ožalošæenu rodbinu, prijatelje i vjernike župe Svetog Ilije, u kojoj je službovao punih 37 godina, te župljane njegovih rodnih Oštrica, biskup Mrzljak istaknuo je da su se sabrali da bi Bogu zahvalili za život pokojnog Ivana i sve dobro što je uèinio, te ga preporuèili milosrdnom nebeskom Ocu. Govoreæi o misnim èitanjima, biskup je u homiliji istaknuo da su okupljeni jer žele svratiti pogled na život èovjeka kroz vjeru. Mi poèetak ljudskog života gledamo u Bogu, izvoru života, a na poseban naèin oèima vjere gledamo ljudski život u trenutku smrti kada se život mijenja i postaje besmrtan, vjeèan. Ovdje okupljeni promatramo život sveæenikâ po kojima Bog na osobit naèin želi biti prisutan na zemlji meðu ljudima navješæujuæi po njima ne ono što se može gledati, nego što treba vjerovati i s vjerom prihvaæati. Svaka smrt mora nas uèiniti boljim ljudima i boljim vjernicima, upozorio je biskup Mrzljak. Mi vjerujemo da je sve ono što je preèasni Ivan vjerovao, navješæivao i svjedoèio svojim životom poticaj svima nama, osobito ovoj župi, da ovim svijetom doista prolazimo ne samo gledajuæi, nego i vjerujuæi te da se svi zajedno u Božjoj blizini sretno susretnemo u vjeènosti. Nakon mise, rijeèi oproštaja uputili su preè. Izidor Ferek, domaæi župnik i Košæakov nasljednik, preè. Josip Koprek u ime duhovnih zvanja iz župe Sveti Ilija i Zbornog kaptola èazmansko-varaždinskog, Gabrijel Lonèar u ime župljana Svetog Ilije i Kristina Levatiæ u ime župnog zbora, provincijalka s. Elvira Tadiæ u ime Družbe kæeri Božje ljubavi, vlè. Mario Rukelj, župnik, u ime župe Oštrice, njegove rodne župe gdje je živio u mirovini, a proèitano je i pismo suæuti bjelovarsko-križevaèkog biskupa Vjekoslava Huzjaka. Župnik Ferek napomenuo je kako je sve iznenadila vijest da je preè. Ivanu pozlilo na Sveæenièkom tjednu u Zagrebu te da je zbog moždanog udara završio u bolnici, gdje je i preminuo. Posjetio je da je roðen 24. rujna 1932. u Oštricama od oca Valenta i majke Terezije, roð. Kovaè. Roðen je u mjestu koje je u to vrijeme bilo filijala župe Remetinec, a danas su obje župe poznate kao rasadnici duhovnih zvanja. Nakon osnovne škole koju je polazio u Kljuèu i Marofu odlazi kao sveæenièki kandidat u Zagreb, gdje završava Gimnaziju i Bogoslovni fakultet. Za sveæenika je zareðen na Petrovo 1959. godine po rukama zagrebaèkog nadbiskupa Franje Šepera. Od 1960. službovao je kao kapelan u Samoboru i Noršiæ Selu u vrijeme kada je župnik bio Franjo Kuhariæ, kasniji zagrebaèki nadbiskup. Od 1963. do 1970. bio je upravitelj župe Pisarovinska Jamnica i privremeni upravitelj župe Lasinja 1969, a od 1970. do umirovljenja 2007. godine bio je župnik u Svetom Iliji kod Varaždina. Godine 1987. imenovan je kanonikom Zbornog kaptola èazmansko-varaždinskog. U više navrata bio je dekan Donjovaraždinskoga dekanata. Bio je èlanom Prezbiterskog vijeæa u Zagrebaèkoj nadbiskupiji i Varaždinskoj biskupiji. Njegov sveæenièki život bio je ispunjen velikom gorljivošæu za pastoralni rad, zauzimao se za obnovu crkvenih objekata, a za njegova župnikovanja Domovinske vijesti Bog je župu u Svetom Iliji obdario brojnim sveæenièkim i redovnièkim zvanjima pa je proslavljeno 17 mladih misa i 27 redovnièkih zavjetovanja. Bio je požrtvovan i dobar sveæenik i èovjek, istaknuo je njegov nasljednik preè. Ferek. Nakon oproštajnih rijeèi upuæenih uz odar s pokojnikovim tijelom, dugaèka ožalošæena povorka spustila se u podnožje svetoilijinog brda do mjesnog groblja gdje je varaždinski biskup predvodio sprovodne obrede, a zemni ostaci položeni su u sveæenièku grobnicu. Pazin: Susret redovnica i redovnika Pazin, 1.2.2014. (IKA) - U Franjevaèkom samostanu Pohoðenja BDM u Pazinu, u povodu Dana posveæenog života, održan je 1. veljaèe godišnji susret redovnica i redovnika koji djeluju na podruèju Poreèke i Pulske biskupije. Okupilo se tridesetak redovnika i redovnica iz samostana i zajednica iz svih dijelova biskupije. Susret je zapoèeo uvodnim pozdravom domaæina, gvardijana pazinskog samostana o. Alfonza Orliæa, te zajednièkom molitvom èasoslova. Uslijedilo je prigodno razmatranje koje je održao o. Bernardin Filiniæ iz pulskog Samostana sv. Franje. Na poèetku izlaganja predavaè je istaknuo èetiri temeljne znaèajke molitve koja mora biti izreèena u skromnosti, doživljena a ne samo izrecitirana, mora prethodno biti ispunjen uvjet opraštanja, te naposljetku, molitva mora biti ustrajna. Važnost zajednièke molitve i u redovima gdje to nije obveza, napose je naglasio II. vatikanski koncil. Predavaè je zatim skrenuo pozornost na ono što mora biti dio svakodnevne duhovne izgradnje vjernika a napose redovnika, mislenu molitvu, te je objasnio razlike meditacije (razmatranja) i kontemplacije (motrenja). Trenutak prelaska iz meditacije u kontemplaciju je pitanje, nakon proèitane Božje Rijeèi, "što mi Bog preko toga govori, što uèiniti da stavljanjem svoje volje u Božju volju budemo sredstvo spasenja?" Predavaè je zakljuèio kratkim osvrtom na evanðelje Isusova krštenja na Jordanu. Po završetku predavanja uslijedilo je vrijeme predviðeno za sakrament pomirenja, a potom misno slavlje koje je u koncelebraciji sa svim redovnicima predvodio poreèki i pulski biskup Dražen Kutleša. Tema dnevnoga evanðelja je Kraljevstvo Božje, rekao je biskup, a upravo osobe posveæenog života trebale bi biti slika toga Kraljevstva nebeskoga. Biskup je u nastavku pojasnio nekoliko temeljnih znaèajki Kraljevstva nebeskog, usporedivši ga sa sjemenom biljke. Poput posijanog sjemena Kraljevstvo se nebesko razvija neovisno o nama. Kao i za biljku, nije nam dano vidjeti njezin rast ali znamo da raste. Kraljevstvo nebesko je konstantno u razvoju, a mi tijekom svog ovozemaljskog života tek doživimo jedan njegov vremenski isjeèak, i naposljetku, upravo poput krhke biljèice koja se probija kroz asfalt jer želi živjeti, Kraljevstvo nebesko se ostvaruje unatoè svim protivštinama. To Kraljevstvo obilježeno je nadom i radošæu i zato ta radost treba biti vidljiva iz stava osoba posveæenog života, kako bi svojim svijetlim primjerom dali svjedoèanstvo svijetu i privukli nova zvanja. Govoreæi o slici Crkve, propovjednik je istaknuo kako je Crkva stablo koje okuplja razlièite teološke pristupe, sve s ciljem da svima bude sredstvo spasenja, da svima pomogne doæi u Kraljevstvo Nebesko. Po uzoru na samoga Isusa Krista, oni kojima je dano pronositi Rijeè Božju, trebaju biti svjesni da su sredstvo kojim se ta Rijeè prenosi, i da nikada ne treba isticati sebe, nego rasti u duhu, zakljuèio je propovjednik. U nastavku mise uslijedila je obnova zavjeta èistoæe, siromaštva i poslušnosti a susret je zakljuèen zajednièkim objedom. 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 13 Domovinske vijesti Redovnici s podruèja Bjelovarsko-križevaèke biskupije proslavili Dan posveæenog života Bjelovar, 1.2.2014. (IKA) - Uoèi blagdana Prikazanja Gospodinova, u subotu 1. veljaèe, redovnice i redovnici Bjelovarsko-križevaèke biskupije zajedno s biskupom Vjekoslavom Huzjakom proslavili su Dan posveæenog života slavljem Veèernje i misom u katedrali Svete Terezije Avilske u Bjelovaru. Sudionici slavlja uputili su se iz biskupijskog ordinarijata procesijom, s upaljenim svijeæama, u katedralu. "Osamnaesti puta u nizu na poticaj pape Ivana Pavla II. u cijeloj Katolièkoj Crkvi slavimo Dan posveæenog života. Preko tog Dana pruža nam se prilika da uðemo dublje i ozbiljnije u refleksiju nad darom života posveæenog Bogu. Veèeras želimo istaknuti potrebu zajedništva i molitve kao i potrebu predanja samih sebi. Molite za nas da budemo postojani u našem zvanju. Da predanje sebe ne prikazujemo samo vanjskim znakovima, nego da nas ono vodi do svjedoèenja za istinu. Svima vama, sestre i braæo u redovništvu, èestitam Dan posveæenog života", rekao je povjerenik za redovnike i redovnice Bjelovarsko-križevaèke biskupije o. Andrija Owca, CSSp. Nakon uvoda i pozdrava, biskup je zapoèeo sveèanu pjevanu Veèernju molitvu èasova. U homiliji istaknuo je da je redovništvo sa svojim zavjetima poslušnosti, èistoæe i siromaštva Božji dar koji je Crkva primila od Isusa Krista jer zavjeti i pravila koje su iznjedrili sveti utemeljitelji redova nisu ljudska umotvorina nego su èvrsto utemeljeni na Evanðelju. Poziv na svetost svakog kršæanina posebno se oèituje i u osobama posveæenog života. Poslušnost Božjoj rijeèi i njezino ugraðivanje u naèin života snaga je kojom se osoba može posvetiti Bogu. Poslušnost je to Duhu Svetomu koji vodi putem svjetla. Siromaštvo od vlasništva daruje slobodu duha da se èovjek potpuno usmjeri na put evanðeoskih savjeta. A zavjet èistoæe u radosti otvorenog srca otvara put duhovnom oèinstvu i majèinstvu kako bi se èovjeka gledalo i susretalo s ljubavlju i iskreno. Slavljem blagdana Prikazanja Gospodinova i Dana posveæenog života prisjeæamo se odluke prikazanja vlastitog života Gospodinu. On koji nije trebao oèišæenja niti prikazanja došao je u hram ispuniti zakon u ljubavi, a ne samo u slovu. Time nam je pokazao put kojim u svjetlu Evanðelja trebamo uvijek hoditi, da ne ispunjamo samo zakon nego da ga oplemenimo predanjem i ljubavlju. Stoga nam je ovaj dan prilika za preispitivanje vlastitog prikazanja Gospodinu i ustrajnosti u življenju savjetima i obeæanjima, rekao je biskup. Na kraju mise predstavnica redovnika i redovnica s. Katarina Kneževiæ zahvalila je biskupu na podršci koju pruža i na predvoðenju slavlja. Pjevanje Veèernje i misu animirao je mješoviti katedralni zbor pod ravnanjem Valentine Vedriš. Dubrovnik: Susret biskupa Uziniæa i predsjednika Josipoviæa Dubrovnik, 2.2.2014. (IKA) - Nakon otvorenja Feste sv. Vlaha u nedjelju 2. veljaèe dubrovaèki biskup Mate Uziniæ primio je u Biskupskom ordinarijatu u Dubrovniku predsjednika Republike Hrvatske Ivu Josipoviæa koji u Dubrovniku boravi uz sveèanost proslave sv. Vlaha. U pratnji predsjednika Josipoviæa bili su mr. Romana Vlahutin, savjetnica za vanjske poslove i dr. Siniša Tataloviæ, savjetnik za unutarnju politiku. Uz biskupa su susretu nazoèili generalni vikar Dubrovaèke biskupije mons. dr. Petar Paliæ i kancelar Dubrovaèke biskupije don Ivica Pervan. 14 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 ika Proslava Dana posveæenog života u zagrebaèkoj katedrali Zagreb, 2.2.2014. (IKA) – U povodu Dana posveæenog života sveèano euharistijsko slavlje na blagdan Prikazanja Gospodinova, 2. veljaèe, u zagrebaèkoj prvostolnici predvodio je pomoæni biskup zagrebaèki Valentin Pozaiæ. U koncelebraciji su bili provincijali i drugi sveæenici redovnici koji pastoralno djeluju u gradu Zagrebu, kao i rektor bogoslovije te kanonici. Euharistijsko slavlje kojem su nazoèile mnogobrojne redovnice predvoðene svojim generalnim i provincijskim predstojnica, te redovnièki kandidati i kandidatice poèelo je obredom blagoslova svijeæa. U homiliji biskup Pozaiæ osvrnuo se na prvi spomen, od mnogih buduæih Isusovih dolazaka u Hram, u kuæu svoga Oca, u kuæu molitve izabranog naroda i svih naroda ove kugle zemaljske. Isus, utjelovljena Rijeè, dolazi kao svjetlo na prosvjetljenje svih naroda. Tako ga prepoznaju oni koji mole, s vjerom u obeæanja. Njih Bog obdariva Duhom Svetim, daruje im radost i utjehu: kao starcu Šimunu – pravedniku i moliteljici Ani – proroèici, naglasio je, te podsjetio na poèetak mise u znaku plamteæe svijeæe. Svaki je vjernik po krštenju misionar - posveæena osoba napose. Svojim mnogovrsnim milosnim darovima, karizmama, posveæeni sudjeluju u misijskom poslanju Crkve. Stoga je potrebno da budu uz Isusa, da u šutnji adoracije Isus svojom ljubavlju trajno zalijeva njihovo bezuvjetno i potpuno predanje u siromaštvu, èistoæi, poslušnosti, rekao je biskup Pozaiæ. Podsjetio je, kako su posveæeni hrabro i velikodušno obeæali: vjernost i postojanost, stoga je naglasio: "I kad zbog svoga stila života postanu prezrena manjina; i kad uðu u sudbinu onih koje svijet ne razumije i na rub odbacuje; i kad im maè pohlepe i nepravde probada srce; i kad mnoge bez kruha i bez nade ne treba tražiti širom svijeta jer su gaženi diljem Lijepe naše; i kad materijalno hlepi porobiti duhovno; i kad lažovi i zlikavci nameæu vrednote svojih tmina paklenskih; i kad treba živjeti kulturu života nasuprot pošasti smrti; i kad je sumrak života èesto pred oèima branitelja èasti i života, Doma i Domovine, kojima je za ustrajnost napose potrebno srce i molitva - tu ste vi posveæena života, jednako u klauzuri i u svijetu: vi znate da ste pozvani biti dragocjena i neslomljiva, uvijek nova, životna klica nade naroda Božjega. Da, vi, koji znate živjeti i naviještati kulturu života u civilizaciji ljubavi". Upuæujuæi pak na pobudnicu "Radost evanðelja" pape Franje, biskup je posebno istaknuo Papin poziv na bogatu simfoniju dinamike života prožeta ljubavlju, po naèelu: "contemplatio – actio". Beskrajna ljubav prema Isusu, blago njegova prijateljstva, raða beskrajnim zanosom naviještati Spasitelja: u svijetu, u vlastitoj zajednici, u susretu s novim pozvanima na posveæeni život. Beskrajni zanos obasjava smisao poziva, smisao života, smisao svega što se može nazvati "drama Božjega kraljevstva meðu nama i s nama ljudima na zemlji". To je pustolovina zvanja. To je onaj život u izobilju o kojem Isus govori, rekao je na kraju homilije biskup Pozaiæ. Nakon prièesti redovnice i redovnici izmolili su Molitvu za obnovu redovnièkih zavjeta. Prije blagoslova, uime Hrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica rijeè zahvale predvoditelju uputio je predsjednik o. Vinko Mamiæ, OCD. Èestitao mu je devetu obljetnicu biskupskoga imenovanja. U èestitki je izrekao i zahvalnost što je Papa iduæu godinu proglasio godinom redovništva. Izrièuæi rijeè zahvale i èestitke svim nazoènim redovnicima i redovnicama, Mamiæ je sve pozvao na ujedinjenost u molitvi i potaknuo "budimo poput prve kršæanske zajednice 'jedno srce i jedna duša', jer æemo samo tako moæi iskusiti i drugima prenijeli radost evanðelja". ika Otvorenje feste sv. Vlaha "I mi, sadašnji stanovnici ovoga grada, želimo uèiti od sv. Vlaha, a on nas svojim životnim primjerom, i osobito svojom tisuæljetnom zaštitom ovoga Grada i ove biskupije, poziva da budemo hrabri svjedoci vjernosti Bogu, u zaštiti života, slobode i dostojanstva svakog èovjeka, onih koji su najpotrebniji", istaknuo biskup Uziniæ Dubrovnik, 2.2.2014. (IKA) - Festa sv. Vlaha 2014. godine slavi se u Godini mladih i u ozraèju priprave za Susret hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku, istaknuo je 2. veljaèe u pozdravnom govoru, nakon èitanja Lausa, dubrovaèki biskup Mate Uziniæ. Tim susretom želi se mladim hrvatskim katolicima iz Domovine, susjednih zemalja i dijaspore, isprièati prièu o istinskoj ljubavi, zajedništvu i slobodi, predstavljajuæi im pravo blago ovoga Grada, rekao je biskup, dodavši kako blago Grada nisu u prvom redu njegovi miri i palaèe nego su to ljudi ovoga Grada koji "s novim entuzijazmom i ljubavlju želimo nastaviti njegovu izgradnju i razvoj ondje gdje su stali naši preci, oni koji su ovaj Grad s ljubavlju gradili i uvijek iznova, nakon potresa i ratova, obnavljali, koji su u njemu stjecali i razvijali svoje talente i sposobnosti, koji su živjeli svoju vjeru i svoje kršæansko opredjeljenje, koji su njegovu slobodu, dar višnjega Boga, èuvali i za nju se borili uvjereni da je ona važnija od svih drugih materijalnih blaga." Pravo blago ovoga Grada je i naš zaštitnik sv. Vlaho, kazao je biskup i nastavio da Svetac "svojim zagovorom pred licem Svevišnjega i svojom moænom zaštitom preko jednog tisuæljeæa bdije nad našim Gradom, držeæi ga u svojoj ruci, bilo je ne samo zaštita, nego i nadahnuæe i orijentir našim precima u donošenju zakona, u skrbi za svoje graðane i odnos prema drugima". No, sv. Vlaho nije tek dio prošlosti nego i sadašnjosti. "I mi, sadašnji stanovnici ovoga grada, želimo uèiti od sv. Vlaha, a on nas svojim životnim primjerom, i osobito svojom tisuæljetnom zaštitom ovoga Grada i ove biskupije, poziva da budemo hrabri svjedoci vjernosti Bogu, u zaštiti života, slobode i dostojanstva svakog èovjeka, onih koji su najpotrebniji. Zato danas, zapoèinjuæi Festu sv. Vlaha, svoj pogled usmjeravamo prema svima onima koji u razlièitim dijelovima svijeta, poput sv. Vlaha, pokušavaju nesebièno izvršiti poslanje lijeènika, prijatelja siromaha i bolesnih, zaštitnika onih koji pate", istaknuo je biskup te nabrojio razlièite molitvene nakane za koje se potrebno moliti. Biskup Uziniæ takoðer je spomenuo Meðunarodni dan života koji se slavi veæ 19. godinu, te potaknuo nazoène da budu zahvalni na životu koji im je darovan i da taj dar prenose birajuæi kulturu života nasuprot kulture smrti. "Logika kulture života sastoji se u otvorenosti životu znajuæi da svaki ljudski život u ovaj svijet donosi puno nove, neponovljive radosti, ljubavi i topline, da svaki novi život ima u sebi moæ mijenjati i obogaæivati druge živote, da svaki novi èovjek ostavlja svojim životom neponovljivi, originalni trag u ovom svijetu, da je svaki èovjek drukèija, autentièna slika Božja. Logika kulture smrti, iza koje stoji bogatstvo sa snažnom propagandnom 'mašinerijom', velikim profitima i politièkim utjecajem, život – osobito život neroðenih, starih i nemoænih – ne smatra sreæom i vrijednošæu, nego zaprekom ostvarenju vlastitih ciljeva, a što za posljedicu ima osporavanje prava na život navodnim 'pravom na izbor' i 'pravom na smrt'". Èestitke za Parèevu svetkovinu pristigle iz domovine, inozemstva i brodova na moru, kao i svake godine, proèitao je rektor crkve Sv. Vlaha mons. Toma Luèiæ. Meðu prinositeljima tradicionalnih darova u narodnim nošnjama bili su i mladi volonteri Susreta hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku. A meðu barjacima koji su u procesiji prije sveèane ceremonije pozdravili crkvu Sv. Vlaha bio je, i za tu Domovinske vijesti prigodu napravljen, barjak SHKM-a u Dubrovniku. Barjak sv. Vlaha podigli su festanjuli pomorac Damir Barièeviæ i obrtnik Ivo Lobroviæ, dok je okupljeni puk, predvoðen katedralnim zborovima, pjevao himnu svecu zaštitniku. Uz biskupa domaæina na sveèanosti otvorenja Feste nazoèili su splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišiæ, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljiæ, beogradski nadbiskup i potpredsjednik Meðunarodne biskupske konferencije sv. Æirila i Metoda Stanislav Hoèevar, hvarsko-braèko-viški biskup Slobodan Štambuk i šibenski biskup Ante Ivas. Kako je svetkovina sv. Vlaha i Dan Grada Dubrovnika biskup je pozdravio i predstavnike društveno-politièkog života na èelu s gradonaèelnikom Androm Vlahušiæem i županom dubrovaèko-neretvanskim Nikolom Dobroslaviæem. 50. obljetnica reðenja fra Bernardina Šulja Varaždin, 2.2.2014. (IKA) - Fra Bernardin Šulj, èlan Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metoda, spomenuo se 50. obljetnice svoga sveæenièkog reðenja u sklopu tradicionalnog susreta redovnika i redovnica koji djeluju na podruèju Varaždinske biskupije. Susret èlanova redovnièkih zajednica održan je u Varaždinu u nedjelju 2. veljaèe na blagdan Svijeænice – Prikazanja Gospodinova u prigodi proslave Dana posveæenog života. Tim je povodom misno slavlje u katedrali Uznesenja BDM predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak u zajedništvu sa zlatomisnikom Šuljem i drugim sveæenicima. Meðu njima bili su i prošlogodišnji zlatomisnik fra Branimir Kosec, franjevci i kapucini iz varaždinskih samostana na èelu s gvardijanima fra Lucijem Jagecom i fra Mirkom Kemivešom, generalni vikar mons. Ivan Godina, kancelar mons. Antun Perèiæ i drugi sveæenici. Na kraju mise biskup Mrzljak èestitao je slavljeniku na 50. obljetnici sveæenièkog života koji je zapoèeo reðenjem po rukama zagrebaèkog pomoænog biskupa Josipa Lacha upravo na blagdan Svijeænice 1964. godine. U misnom slavlju sudjelovale su i redovnice iz više zajednica, a liturgijsko pjevanje predvodili su katedralni zbor Chorus angelicus i katedralni zbor mladih uz orguljašku pratnju mo. Anðelka Igreca. Uoèi mise èlanovi redovnièkih zajednica okupili su se na predavanju u dvorani Biskupskog ordinarijata gdje je o temi "Zauzeto živjeti sadašnjost i gledati s nadom u buduænost" izlagala dr. s. Veronika Nela Gašpar, profesorica na Teologiji u Rijeci. Prigodnu rijeè, u ime organizatora susreta, uputio je i Siniša Dudašek, predstojnik Ureda za pastoral duhovnih zvanja i ministranata Varaždinske biskupije. Fra Bernardin Šulj rodom je iz župe Koprivnièki Ivanec kod Koprivnice na podruèju Varaždinske biskupije. Službovao je u nizu samostana na podruèju provincije, a punih 25 godina bio je misionar u zemljama zapadne Afrike. Veæ èetvrtu godinu živi u franjevaèkom samostanu u Varaždinu gdje æe u svibnju sa subraæom i vjernièkim pukom proslaviti svoj zlatomisnièki jubilej. Ove godine trojica sveæenika Varaždinske biskupije proslavljaju 50. obljetnice sveæeništva: preè. Blaž Horvat, rektor varaždinske katedrale, te umirovljeni sveæenici vlè. Valentin Meštriæ i mons. Alojzije Petroviæ, dok se 60. obljetnice reðenja spominje umirovljeni sveæenik preè. Rudolf Holi. Varaždinski biskup Josip Mrzljak, kojem se ove godine navršava 45 godina od sveæenièkog reðenja, 6. veljaèe spomenut æe se 15. obljetnice biskupskog reðenja. 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 15 Domovinske vijesti Dan posveæenog života u Varaždinskoj biskupiji Varaždin, 2.2.2014. (IKA) - Tradicionalni godišnji susret èlanova redovnièkih zajednica s podruèja Varaždinske biskupije održan je u nedjelju 2. veljaèe, na blagdan Svijeænice - prikazanja Gospodinova, u prigodi proslave Dana posveæenog života u Varaždinu. Susretu u dvorani Biskupskog ordinarijata nazoèili su èlanovi više redovnièkih zajednica koje djeluju na podruèju biskupije te varaždinski biskup Josip Mrzljak. Susret je organizirao Ured za pastoral duhovnih zvanja i ministranata Varaždinske biskupije, èiji je predstojnik vlè. Siniša Dudašek sve pozdravio. O temi "Zauzeto živjeti sadašnjost i gledati s nadom u buduænost" izlagala prof. dr. s. Veronike Nele Gašpar s Teologije u Rijeci. Uvodno je istaknula da su svi ljudi obilježeni sredinom u kojoj žive i djeluju, pa tako i redovnici i redovnice koji nikako nisu imuni na sve veæu sekularizaciju društva i razvoj duhovnosti koja nema povezanosti s temeljnim kršæanskim obilježjima. Podsjetila je kako je nedavno i papa Franjo upozorio da ulazimo u razdoblje novog oblika prisutnosti posveæenog života. Stoga razoèaranje zbog sve manjeg broja mladih koji se odluèuju na redovnièko zvanje ne smiju biti razlog za beznaðe i oèaj. Govoreæi o redovnièkom životu, istaknula je kako posveæeni život nužno ima poslanje, ali nijedna zajednica ne može biti izdvojena Crkva u Crkvi. Posveæeni život je neodvojiv od poslanja unutar mjesne Crkve, poruèila je. U nastavku je istaknula kako je svaki život, pa tako i redovnièki, ostvaren onoliko koliko je osoba putem njega pridonijela da se ostvari Božji naum u ljudskoj povijesti. Time se mjeri svako naše zalaganje, svaka naša karizma, naš svakodnevni život. U društvu obilježenom sekularizacijom i sakralizacijom vrlo se lako izgubi kršæanska dimenzija života, pa tako i redovnièkog života, upozorila je, napomenuvši da se potrebno podsjetiti na korijene duhovnog zvanja, a to je Božji poziv, poziv da se nasljeduje Krista u služenju Crkvi. Da bi se u punini ostvarivao redovnièki život, svaki èlan zajednice treba njegovati svoju osobnost jer ga je Bog pozvao imenom, te se posvetiti životu u zajedništvu. Najkraæe reèeno, redovnièki život živi jedinstvo u razlièitosti. Naša temeljna motivacija u zajednicama posveæenog života ostaje nepromijenjena, može se mijenjati samo naèin kako æemo je izražavati. No, i dalje mi imamo poziv da uistinu vedro gledamo u buduænost, a najveæi nam je poziv da budemo svjedoci nade koja je kršæanska krepost i koju smo pozvani svjedoèiti izmeðu dvaju ekstrema: preuzauzetosti da æemo mi sve promijeniti i oèaja da se ništa ne može uèiniti, zakljuèila je prof. Gašpar. Nakon predavanja okupljeni su se u sveèanoj procesiji sa svijeæama uputili u katedralu gdje su sudjelovali u obredu blagoslova svijeæa, molitvi veèernje i misnom slavlju, koje je zakljuèeno hvalospjevom 'Velièa' i obnovom redovnièkih zavjeta. S biskupom su suslavili generalni vikar mons. Ivan Godina i kancelar mons. Antun Perèiæ, te èlanovi više redovnièkih zajednica i drugi sveæenici. Predvodeæi misno slavlje, biskup Mrzljak rekao je kako se svijeæe blagoslivljaju kao simbol svjetla vjere u kojem prepoznaju Božji dolazak na svijet. Takoðer se želimo i mi Bogu prikazati kao što su Josip i Marija prikazali Isusa, a želimo obnoviti i obeæanja vjernosti Bogu. Za sve to potrebna nam je Božja snaga i milost, Božja blizina i prisutnost koju nam osvjetljava upravo svjetlo vjere, poruèio je biskup u homiliji. Na kraju mise biskup je svima èestitao Dan života i Dan posveæenog života. Liturgijsko pjevanje predvodili su katedralni zbor Chorus angelicus i katedralni zbor mladih uz orguljašku pratnju mo Anðelka Igreca. ika Župna svetkovina Prikazanja Gospodinova u hramu proslavljena u Dolu na Braèu Èovjek našega vremena postaje roba na tržištu kapitala, prestaje biti život. Èovjek postaje važan samo onoliko koliko proizvodi. Tako postajemo svjedoci da robovlasnièki sustav, unatoè deklarativnoj zabrani, stvarno i nije ukinut, poruèio fra Bože Vuleta Dol na Braèu, 2.2.2014. (IKA) – "Svetkovina Prikazanja Gospodinova u hramu ili Svijeænica kojom se prisjeæamo starca Šimuna koji je za Isusa rekao da je 'svjetlo na prosvjetljenje naroda', podsjeæa nas da smo obasjani Gospodinovim svjetlom, te nas poziva da budemo svjetlo jedni drugima", rekao je fra Bože Vuleta, župnik Povalja i Novoga Sela, predvodeæi misno slavlje proslave župne svetkovine u nedjelju 2. veljaèe u Dolu na Braèu. Na proslavi župne svetkovine koja je zapoèela blagoslovom svijeæa, okupili su se vjernici malobrojne braèke župe, ali i Doljani nastanjeni u susjednim braèkim župama. "U povijesti blagdan Svijeænice u istoènim Crkvama slavio se kao blagdan susreta, i to susreta božanskoga svjetla s onim što je ljudsko i prolazno. U ovomu životu potrebno nam je svjetlo, ono malo svjetlo kao smjerokaz i dobar orjentir na putu našega života. Potrebno nam je svjetlo i molitva za svjetlo. Potreban nam je Bog kako ne bismo izgubili orjentir koji ukazuje prema punomu smislu ljudskoga života", rekao je na poèetku homilije predvoditelj slavlja, ustvrdivši da blagdan Gospodinova prikazanja ukazuje na naèin života, ali i na naš odnos prema životu. "Blagdan nam pomaže da prihvatimo Božje gospodstvo nad životom. Isus je roðen, ali je i prikazan Bogu. Našim prikazanjem Bogu svjedoèimo da je život dar Božji. Naša djeca koju prikazujemo Bogu nisu vlasništvo svojih roditelja, veæ imaju svoju vlastitost i posebnost koja se ostvaruje kroz život. Životu treba dopustiti da bude, trebamo biti u službi života. Život jest dar, ali mi nismo gospodari toga dara", istaknuo je Vuleta, ustvrdivši kako se prikazanjem djeteta Bogu u sakramentu krštenja oèituje poruka da je Bog naš Otac. Osvrnuvši se na odnos suvremenoga èovjeka prema životu, propovjednik je primijetio kako se neispravan odnos prema životu oèituje u èinjenici da nam drugi postaju vlasništvo, sve do robovlasnièkoga odnosa, ili da se prema životu odnosimo kao prema Bogu, a što – upozorio je propovjednik – vodi u idolopoklonstvo kroz klanjanje onomu što nije Bog. "Èovjek našega vremena postaje roba na tržištu kapitala, prestaje biti život. Èovjek postaje važan samo onoliko koliko proizvodi. Tako postajemo svjedoci da robovlasnièki sustav, unatoè deklarativnoj zabrani, stvarno i nije ukinut", poruèio je fra Bože Vuleta, pozvavši vjernike da svoj život posvete Bogu i Njemu na službu. Na kraju misnoga slavlja koje su pjevanjem uvelièali domaæi Puèki pjevaèi, dolski župnik Marko Planèiæ zaželio je župljanima blagoslovljenu svetkovinu, izrazivši nadu kako æe ona vjernicima biti poticaj da u životu budu i ostanu "svjetlo na prosvjetljenje naroda". Uime župne zajednice zahvalio je svima koji su u pripremi za proslavu Svijeænice sudjelovali u obnovi i ureðenju sakristijskoga prostora u sklopu kojega je podignut sanitarni èvor, te obnovljeni i ureðeni zidovi. Nakon mise, župnik Planèiæ blagoslovio je pred župnom crkvom nova ulazna vrata izraðena od hrastovine u naselju Martin nedaleko Našica. . 16 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 ika "Snagom ljubavi za djecu u zajednici Cenacolo" Humanitarni koncert u KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu Zagreb, 2.2.2014. (IKA) – Humanitarni koncert "Snagom ljubavi za djecu u zajednici Cenacolo" održan je u nedjelju 2. veljaèe, kada Crkva slavi Dan života, u KD Vatroslav Lisinski u Zagrebu. Potporu tom projektu dali su Ured gradonaèelnika Grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport i Ministarstvo socijalne politike i mladih. Pozdravljajuæi prisutne, zagrebaèki gradonaèelnik Milan Bandiæ podsjetio je kako grad Zagreb na razne naèine prijateljski i s ljubavlju pomaže bratovštine Zajednice u Hrvatskoj, a ovaj koncert je i znak zahvale majci Elviri. Kraæim video-prilogom predstavljena je Zajednica, i to rijeèima majke Elvire o nastanku i misiji Zajednice osnovane prije 30 godina, koja danas djeluje u 60 bratovština u 17 zemalja na èetiri kontinenta. Gosti, mlada obitelj glazbenika, èlanova Zajednice Cenacolo u Italiji Alessandro Gallo i Francesca Cadorin prisutnima su prenijeli svoje iskustvo ljepote života ispunjenog vjerom, nadom i svjetlom, što pretaèu u pjesme. Istaknuli su da su bili ovisnici, ušli su u Zajednicu i u njoj se obratili, upoznali, zaljubili i danas su obitelj s dvoje djece. Kada susreæemo mlade u župama, školama pjevamo i sviramo s njima, a vodilja je "svjetlo", jer "svjetlo" je nešto što nas je majka Elvira nauèila, i što smo doživjeli kroz put kojim kroèimo "put iz tame u svjetlo", posvjedoèili su, te istaknuli kako su sve njihove pjesme "roðene u molitvi i nastavljaju se raðati kroz molitvu". Druga mlada obitelj koja je svjedoèila bili su Ivana i Petar, koji djeluju u Cenacolo-misijskoj kuæi u Peruu, gdje su se i upoznali i vjenèali, a nedavno postali roditelji Ana-Marije. Petar je govorio o svom putu i otkrivanju poziva za misije, jer je osjeæao potrebu da i on pomogne drugima, kako su drugi pomogli njemu. Na razmišljanje o misijama potaknula su ga iskustva mnogih misionara, kao i prilozi koje su objavljivali u èasopisu "Uskrsnuæe" koji je ureðivao, a govorili su upravo o misionarima Zajednice. Naime, Zajednica veæ petnaest godina diljem Južne Amerike prihvaæa djecu s ulice. Majka Elvira osjetila je i prepoznala da se misionarskim naèinom života ozdravljaju rane srca, egoizma i površnog života. Usto, misije bude osjeæaj majèinstva i oèinstva, te potièu na potpuno sebedarje, a to je praktièno ostvarenje evanðelja. Na tom tragu Ivana je kratko predstavila njihov rad u predgraðu Lime, gdje Zajednica ima dvije kuæe za napuštenu djecu. U jednoj su mala djeca, a u drugoj djeca do 18. godine starosti, o njima brine dvadesetak misionara, te redovnice koje su takoðer èlanice Zajednice. Život, briga o napuštenoj djeci i zaista je poziv za svakoga od nas. No, tome treba pristupiti sa srcem, osjetiti da te Bog zove da to darivanje, rekla je te istaknula kako je takav život lijep, ali zahtjevan, jer napuštena djeca imaju mnogo traumi i rana te traže puno ljubavi i strpljenja i povjerenja. Oni pak, kao obitelj primjer su jedne male nazaretske obitelji unutar Zajednice. Takoðer je istaknula kako je poziv svakog misionara pokazati da postoji netko iznad svega, da i oni koji su napušteni nisu sami, da je Bog svakog trenutka uz njih. U glazbenom dijelu nastupili su i Ivana Husar Mlinac i Marija Husar Rimac te "Apostoli mira". Posebno dojmljiv nastup imao je "Cenacolo Band" sastavljen od èlanova i prijatelja Zajednice koji je izveo više pjesama, meðu njima i "misijske", popraæene scenskim nastupom. "Mali Cenacolini" - djeca iz bratovštine u Varaždinu, zakljuèili su koncert pjesmom i scenskim prikazom pripremljenim sa svojim tetama, a podršku su im dala i djeca iz bratovštine u Vrbovcu, kao i cijela dvorana. Na kraju je don Ivan Filipoviæ svima zahvalio na zajedništvu, a posebno predstavnicima gradova Vrbovca i Zagreba te okupljenim sveæenicima, redovnicima i Domovinske vijesti redovnicama, od kojih je istaknuo sestre milosrdnice koje su u velikom broju nazoèile predvoðene glavaricom Družbe s. Miroslavom Bradica. Naime, Zajednica Cenacolo u Vrbovcu djeluje u dvorcu Lovreæina-gradu koji su Zajednici na korištenje ustupile milosrdnice. Program su vodili Bojan i Mateja iz Zajednice. U predvorju KD Vatroslav Lisinski posjetitelji su imali prilike razgledati izložbu o djelovanju Zajednice Cenacolo u svijetu i kod nas. Svoje radove predstavila su i djeca Zajednice. Dubrovnik: Molitva prve Veèernje Dubrovnik, 2.2.2014. (IKA) - Uoèi svetkovine zaštitnika Dubrovnika i Dubrovaèke biskupije sv. Vlaha, u nedjelju 2. veljaèe, u dubrovaèkoj katedrali na molitvi prve Veèernje okupili su se domaæi vjernici kao i hodoèasnici i gosti pristigli na Festu. Molitvu je predvodio dubrovaèki biskup Mate Uziniæ u suslavlju s biskupima koji sudjeluju na Festi i sveæenicima. Liturgijsko pjevanje predvodili su katedralni zborovi pod ravnanjem Margit Cetiniæ i zbor mladih pod ravnanjem Luce Æatiæ. Prigodni nagovor održao je voditelj trodnevne duhovne priprave fra Tomislav Šanko, tajnik Franjevaèke provincije sv. Jeronima u Zadru. Kao da nam ponekad nedostaje mjera svete Pavlove smjelosti, koji kao da se pomalo i ruga svemu onome što nas želi rastaviti od Božje ljubavi. Kao da smo zaboravili èiji smo, da pripadamo onome koji nas uzljubi, onome koji je za nas sve dao, posvijestio je propovjednik i dodao: "Možda zaista Boga ponekad ne uzimamo dovoljno ozbiljno." Spomenuo je i kako vjera kršæane zapravo ne prožima, ne prožima one njihove važne životne odluke, kao i da im vjera nije životna snaga nego tek neka tradicija. Postavio je svima pitanja za preispitivanje: Što je Bog konkretno u mom životu do sad promijenio? Jesam li ikad zbog Boga promijenio svoju veæ donesenu odluku ili plan? Tajna snage svih muèenika meðu kojima i sv. Vlaha je u tome što im vjera nije bila nešto usput, istaknuo je fra Tomislav. Govoreæi o tome kako se vratiti na ono što bismo trebali biti, kazao je da je odlika svetaca da su bili na pravom mjestu u pravo vrijeme jer su ostavili u svom životu prostor Bogu. Praznine koje se javljaju u životu èesto popunjavamo nadomjescima, istaknuo je fra Tomislav, a treba imati hrabrosti izdržati prazninu i ne nastanjivati je lažnim utjehama. To su radili sveci. Nadomjescima èesto popunjavamo prazninu umjesto da je prepoznamo kao šansu za susret s Bogom, kojeg onda možemo dati drugima. "I rane nanesene Crkvi su prilika za novi i dublji odabir ljubavi prema Crkvi", rekao je propovjednik, potkrepljujuæi to citatom Benedikta XVI. o tome kako on duboko žali za svim ranama koje su nanesene Crkvi, ali i da vidi kako sve rane nanesene Crkvi prilika za njezino èišæenje. "Svako progonstvo tako postaje prilika da se još više priljubimo uz Boga. Zato nas ništa ne može od njega odvojiti osim nas samih. To je ujedno prilika da i mi njega utješimo. Ako u našim progonstvima ostanemo uz njega." Na kraju je poželio okupljenim vjernicima da uðu dublje u otajstvo vjere te da ne budu "pobijeðeni kršæani" nego, rijeèima sv. Pavla, da u svemu nadmoæno pobjeðuju u onome koji ih uzljubi. Nakon mise Mješoviti pjevaèki zbor katedrale i Katedralni madrigalisti s komornim orkestrom održali su koncert duhovne glazbe u èast sv. Vlahu. Solisti su bili Kristina Svalina, sopran i Laura Hladilo, mezzosopran, na orguljama je svirala Nena Æorak, naratorica je bila Ivana Lenert, a dirigirala je Margit Cetiniæ. 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 17 Domovinske vijesti Ðakovo: Završena formacija 7. generacije Škole za župne suradnike Ðakovo, 2.2.2014. (IKA/TU) – Dvadeset i devetero polaznika Škole za župne suradnike Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, koji su formaciju prolazili u Ðakovaèkoj regiji, 1. veljaèe 2014. u Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici u Ðakovu primilo je potvrdnice o uspješno završenoj dvogodišnjoj formaciji. Potvrdnice im je uruèio ðakovaèko-osjeèki nadbiskup Ðuro Hraniæ, a sveèanosti su nazoèili župnici, obitelji i prijatelji polaznika. Sveèanost je obogaæena glazbenim nastupom sopranistice i polaznice Škole Mirele Fekete, uz klavirsku pratnju Ivana Rakonce te Ženske klape "Certissa". Nazoènima se obratio predstojnik Škole dr. Stanislav Šota, podsjetivši kako je ovo druga generacija u ðakovaèkoj regiji. "Nakon Domovinskoga rata, Crkva ðakovaèko-osjeèka, svjesna novonastalih prilika i izazova, u duhu koncilske ekleziologije želi svoje poslanje ostvarivati po mnoštvu razlièitih oblika suodgovorna služenja svih krštenika te vjernicima laicima otvoriti prostore suodgovornosti, reæi æe nam naša Sinoda. Dakle, kroz sinodski hod mjesna Crkva prepoznala je župnu katehezu za sve uzraste. Novonastale okolnosti zahtijevale su i novi pristup, sadržaje i ljude, te je na poticaj tada pomoænog biskupa Hraniæa 2004. pokrenuta Škola za župne suradnike, kojoj je cilj pružiti poèetnu i temeljnu teološko-pastoralno-katehetsku i duhovnu formaciju vjernicima laicima", podsjetio je dr. Šota. "Vjernici laici koji završe Školu volonterski su suradnici ili animatori koji pridonose kvaliteti pastoralno-katehetskog života i rada u vlastitoj župnoj zajednici. Škola dakle produbljuje polaznicima vlastitu eklezijalnost, suodgovornost, osobnu angažiranost, potrebu sustavne osobne duhovne formacije, veæi doprinos evangelizacijskom djelovanju, napose spremnost osobno iskustvo spašenosti u Isusu Kristu ponuditi ljudima vlastitog okruženja", rekao je predstojnik Škole, èestitajuæi polaznicima i zahvaljujuæi svima zaslužnima, napose tajnici Škole Katici Filipoviæ. Uslijedila je dodjela potvrdnica nakon èega se nazoènima obratio nadbiskup Hraniæ. "Naša Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija danas doista zahvaljuje dragom Bogu za vas 29 završenih polaznika Škole za župne suradnike. Zahvaljujemo dragom Bogu što je snagom i djelovanjem svoga Svetoga Duha vas unutar naše nadbiskupije posvetio, što vas je podigao, pronašao, zapalio vaša srca, zapalio vašu ljubav prema Bogu, prema Crkvi, i vas podario nama, našoj nadbiskupijskog zajednici i šalje vas da se pridružite u ostvarenju poslanja naše Crkve na ovim našim prostorima", rekao je nadbiskup novim suradnicima, istaknuvši kako njihov angažman u župnoj zajednici poprima dimenziju svjedoèanstva. Nakon sedme generacije Škole za župne suradnike Ðakovaèko-osjeèka nadbiskupija bogatija je za 236 suradnika - 173 osposobljenih za rad s djecom nižih i viših razreda osnovne škole, 39 za rad u pastoralu braka i obitelji te 24 u pripremi izvanliturgijskih molitvenih slavlja u župnim zajednicama. Osnovana udruga mladih "Betlehem" Stari Perkovci Donji Andrijevci, 2.2.2014. (IKA) - Nikica Mihaljeviæ, župnik u Donjim Andrijevcima kod Slavonskog Broda, blagoslovio je u nedjelju 2. veljaèe osnivanje udruge mladih "Betlehem" Stari Perkovci. Stotinjak mladih okupilo se u Mjesnom domu na osnivaèkoj skupštini pod geslom "Kraljevstvo Božje ne dolazi primjetljivo. Niti æe se moæi kazati: 'Evo ga ovdje! Ili eno ga ondje!' Ta evo - Kraljevstvo je Božje meðu nama!" (Lk 17, 20-21). 18 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 ika Ðakovo: Blagdan Svijeænice i imendan umirovljenoga nadbiskupa Marina Srakiæa Ðakovo, 2.2.2014. (IKA/TU) – Sveèanim misnim slavljem u ðakovaèkoj katedrali-bazilici Sv. Petra proslavljen je 2. veljaèe blagdan Prikazanja Gospodinova. Slavlje je predvodio umirovljeni nadbiskup Marin Srakiæ, koji je tom prigodom s vjernicima proslavio svoj imendan, dok je nadbiskup Ðuro Hraniæ izrekao prigodnu homiliju, u kojoj je istaknuo zahvalnost za život te èinjenicu da se ljudska velièina oèituje u svjesnom prikazanju Bogu i da Gospodar neba i zemlje izvršava zakone dane ljudima. Da bismo trebali biti svjesni Božjega dara života, zdravlja i relativnog blagostanja, kao Crkva oèitujemo tako što veæ 20-ak godina na današnju svetkovinu obilježavamo Dan života, èije su temeljne oznake oèitovanje zahvalnosti pred Bogom za dar života i za sve što imamo i jesmo, zauzimanje za promicanje prava i dostojanstva svakog èovjeka od trenutka zaèeæa do naravne smrti te doprinos nadilaženju svih poteškoæa koje ugrožavaju i otežavaju bezbrižno djetinjstvo, školovanje, radno mjesto i obiteljski život, rekao je nadbiskup Hraniæ. "Svijest da naš život pripada Bogu te da je èovjek tek tada istinski velik kad se svjesno prikazuje Bogu, Crkva veæ desetljeæima na današnju svetkovinu oèituje slavljenjem Dana Bogu posveæenih osoba i molitvom za one koji su svoj život veæ stavili u potpunosti na raspolaganje Bogu", rekao je nadbiskup, dodavši kako kršæanin svjetlo treba tražiti u Božjoj prisutnosti, u èinu vlastitog stavljanja na službu Gospodinu, u predanju njegovoj svetoj volji, pred službenikom Božjim, tj. u svetim sakramentima. Rekavši kako je Isus izvršavanjem zakona danih ljudima obezvrijedio nastojanja svih revolucionara i reformatora koji su sebe same u pravilu smatrali iznad Zakona, nadbiskup je istaknuo kako Isus na pravu mjeru svodi mišljenje da su neki ljudi nedodirljivi, prevažni ili prezaslužni, pa da za njih ne bi trebali vrijediti Zakoni. "Zakone trebaju poštovati i opsluživati svi ljudi. Isus istodobno ustaje protiv slijepog izvršavanja Zakona. Ustaje protiv legalizma i zapostavljanja èovjeka za raèun ispunjavanja propisa. Isus nije otišao niti u drugu krajnost, Isusu je uvijek najvažniji èovjek. Time i nas potièe da nam uvijek najvažniji bude èovjek te da ne živimo u skladu samo sa slovom, nego prije svega u skladu s duhom zakona. A za to je potrebno imati Duha, razumjeti, prihvatiti i živjeti Isusov nalog ljubavi prema Bogu i svakome èovjeku." Na kraju misnog slavlja nadbiskup Hraniæ uputio je nadbiskupu Srakiæu imendansku èestitku uime svih sveæenika, bogoslova, redovnica i okupljenih vjernika. Ujedno mu je èestitao i 24. obljetnicu imenovanja biskupom. "Naša nadbiskupijska zajednica zahvalna je Gospodinu za vaš ljudski, sveæenièki i biskupski život, i za sve ono što smo mogli iskusiti kroz vaš život, sveæenièko i biskupsko djelovanje. Želimo vam dobro i još bolje zdravlje te puno radne energije, kako bi u vama i nadalje imali sigurnu ruku, dobroga savjetnika i dobroga oca", rekao je nadbiskup Hraniæ. Zahvaljujuæi na èestitkama, nadbiskup Srakiæ zamolio je: "Volio bih da nastavite molitvu za mene i cijelu biskupiju, a kada molite za mene, neka to bude nakana da uvijek ostanem Marin, vaš brat. Tako sam se osjeæao, to sam nastojao biti, a koliko sam uspio, neka Gospod prosudi. Ono što je dobro uèinjeno zajednièki je s dobrim sveæenicima, bogoslovima, èasnim sestrama, vama, draga braæo i sestre, koji ste uložili svoj kršæanski život za napredak Božjega kraljevstva na podruèju naše Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije." ika Festa sv. Vlaha u Dubrovniku Novi totalitarizam, koji je perfidan i skriva se iza humanosti i napretka, mladima zatvara horizonte nade, tjera ih iz Domovine koju se nemilice rasprodaje te umjesto da Hrvati budu svoji na svome, postaju robovi u vlastitoj zemlji kojom vladaju tuðinci, istaknuo biskup Košiæ Dubrovnik, 3.2.2014. (IKA) - Središnje euharistijsko slavlje na svetkovinu sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i Dubrovaèke biskupije, na kojem se okupio veliki broj vjernika, a koje je slavljeno na otvorenom ispred dubrovaèke katedrale 3. veljaèe predvodio je sisaèki biskup Vlado Košiæ. Uz brojne sveæenike i redovnike iz Dubrovaèke biskupije i iz drugih hrvatskih biskupija koncelebrirali su splitskomakarski nadbiskup i metropolit Marin Barišiæ, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK Želimir Puljiæ, beogradski nadbiskup i potpredsjednik Meðunarodne BK sv. Æirila i Metoda Stanislav Hoèevar, biskupi hvarsko-braèko-viški Slobodan Štambuk, kotorski Ilija Janjiæ, šibenski Ante Ivas, izaslanik mostarskog biskupa Željko Majiæ, predsjednik HKVRPP dr. o. Vinko Mamiæ te ravnatelj Hrvatske inozemne pastve fra Josip Bebiæ. Biskup domaæin Mate Uziniæ u svoje i uime mladih Dubrovaèke biskupije uputio je hrvatskoj katolièkoj mladeži u Domovini i inozemstvu srdaèan poziv dobrodošlice u Grad sv. Vlaha i u Dubrovaèku biskupiju na Susret hrvatske katolièke mladeži u travnju ove godine. Biskup je pozdravio i predstavnike vjerskih zajednica, Diplomatski zbor, izaslanstva Vlade i Sabora, nazoène gradonaèelnike i naèelnike opæina, predstavnike udruga branitelja i drugih udruga proizišlih iz Domovinskog rata, vojske, policije, povijesne postrojbe i sve goste iz društveno-politièkog života. Posebno je pozdravio i èestitao Dan Grada gradonaèelniku Andri Vlahušiæu i drugim predstavnicima lokalne zajednice. U homiliji biskup Košiæ naveo je neke podatke iz životopisa sv. Vlaha koji je "primjer kako vjernik ne smije pokleknuti ni pred kakvom prijetnjom, nego treba hrabro saèuvati svoju vjeru u Krista i ostati mu vjeran do smrti". Usporedio je njegov život sa sv. Kvirinom, zaštitnikom njegove biskupije, koji je takoðer bio biskup i muèenik iz prvih stoljeæa kršæanstva. Ustvrdivši kako je muèeništvo konstanta u povijesti kršæanstva, biskup Košiæ govorio je o povijesti muèeništva na hrvatskim prostorima koje je bilo ubijanje katolika iz mržnje na vjeru, te dodao da se oni mogu svrstati u pet velikih krugova, a to su progoni u Rimskom Carstvu; za turskih osvajanja; u i poslije II. svjetskog rata; za vrijeme Domovinskog rata i – danas. Spominjuæi razdoblje u i poslije II. svjetskog rata, biskup je rekao da je tada "bjesnio obraèun svih triju najstrašnijih totalitarizama, koji su uopæe poznati u ljudskoj povijesti – te su upravo na ovim našim hrvatskim prostorima prouzroèili strašna ubijanja, patnje i razaranja". Naveo je i podatke da je u tim ratnim i poratnim godinama pobijeno više od 600 katolièkih sveæenika, meðu kojima i sedmorica muèki ubijenih sveæenika iz Dubrovnika na otoku Daksi, gdje su partizani pobili 53 istaknuta graðanina, civila Hrvata, bez ikakvog suðenja. Nastavljajuæi govoriti o najnovijim vremenima muèeništva spomenuo je stradanja u Domovinskom ratu koja nisu zaobišla ni hrvatski jug. Dodao je da se i danas progone kršæani, ne samo na Bliskom istoku, nego i u Hrvatskoj: "Vrijednosti za koje su kršæani tijekom svoje više od dva tisuæljeæa duge povijesti bili spremni umirati, i danas su – i to u slobodnoj Hrvatskoj – ugrožene. Sjetimo se samo bezoènih napada na svetost obitelji, kako od aktualnih nositelja vlasti, tako i od državnih medija". Spomenuo je i apostolsku pobudnicu pape Franje "Evangelii Gaudium – Radost Evanðelja" u kojoj on izrièe proroèki èvrstih èetiri "Ne": "Ne ekonomiji iskljuèivanja; Ne novom Domovinske vijesti idolopoklonstvu novca; Ne novcu koji vlada umjesto da služi i Ne socijalnoj nejednakosti koja raða nasilje". Nasuprot kulture odbacivanja i "globalizma ravnodušnosti" – kako to on naziva - papa Franjo traži kulturu prihvaæanja i solidarnosti, rekao je propovjednik i dodao da Papa jasno kaže da je danas "siromaštvo u svijetu skandal". Biskup je zatim nastavio: "Naime, novi totalitarizam stvara jednako brojne, ako ne i brojnije, žrtve negoli prijašnja tri totalitarizma. Kao što su brojna, stravièna i osuðujuæa djela totalitarnih režima 20. stoljeæa – o èemu nam govore milijuni njihovih žrtava – tako i današnji totalitarizam koji je voðen ideologijom iskljuèivanja, tj. odbacivanja onih koji misle drukèije te indiferentizmom prema svima koji su voðeni ljubavlju, kako prema Bogu tako i prema èovjeku – koji npr. u našem sluèaju prezire Vukovarce koji samo traže poštovanje žrtava, koje su spasile Hrvatsku. No, nije li još veæi zloèin istinu proglašavati lažju, a laž istinom? To su suvremeni progoni našega vjernièkog hrvatskog puka koji su èak možda i gori od svih dosadašnjih ratova – koje smo s Božjom pomoæu i zagovorom naših svetih zaštitnika preživjeli – jer sad novi totalitarizam, koji je perfidan i skriva se iza humanosti i napretka, mladima zatvara horizonte nade, tjera ih iz Domovine koju se nemilice rasprodaje te umjesto da Hrvati budu svoji na svome, postaju robovi u vlastitoj zemlji kojom vladaju tuðinci". Muèeništvo sv. Vlaha je muèeništvo odjednom odnosno polaganje života u jednom trenutku, no od mnogih se traži muèeništvo kao neprestana, trajna žrtva. Govoreæi o muèeništvu koje vjernici katolici trpe danas u Hrvatskoj, sisaèki biskup istaknuo je siromaštvo. Dodao je da je osiromašivanje rezultat lošega razvoja, a to su nepravde, koje su uzrok današnje bijede. Istaknuo je da je duhovno siromaštvo još teže od izvanjske bijede, neimaštine i bolesti. "Siromasi su i progonjeni, oni koji trpe nepravde. Mogli bismo slobodno reæi da je danas u Hrvatskoj na djelu prije svega siromaštvo duha, siromaštvo slobode i siromaštvo ljubavi. Naš se narod danas osiromašuje ne tek straviènim pljaèkama društvene tj. zajednièke imovine koja završava u privatnim džepovima, nego – što je još sto puta gore – kraðom i zatiranjem duhovnih vrijednosti koje se danomice obezvrjeðuju i tako se ljudima oduzima ne samo ponos nego i temelj, dapaèe sam smisao njihova života", rekao je biskup. Sve to je posljedica nereda u ljudskim dušama, egoizma koji je usmjeren na sebe samoga i jedino na vlastitu dobrobit. "Ne radi se danas više samo o predstavnicima vlasti koji bi morali zaboraviti svoje i posvetiti se zajednièkim dobrima – kako to lijepo piše na Kneževu dvoru, što je citirao uskoro sveti papa Ivan Pavao II, hodoèasnik u ovaj Grad 2003: 'Obliti privatorum publica curate – zaboravite svoje stvari i brinite se za zajednièke!' Oèito je da danas to naèelo trebaju slijedi svi, i to ne samo kada uðu u javni prostor borbe za zajednièke interese, nego i kada se brinu za vlastiti život i napredak. Naime, nije moguæe napredovati ako naš bližnji nazaduje, tako da je ova maksima potrebna svima i uvijek", zakljuèio je sisaèki biskup, poželjevši svima da ih na njihovim putovima vodi sv. Vlaho koji je žrtvovao sebe i vlastito dobro za druge. Volonteri SHKM-a aktivno su sudjelovali na misi na svetkovinu sv. Vlaha: u majicama susreta prinosili su darove na oltar, èitali su molitvu vjernika, nosili su male barjake sv. Vlaha uz biskupe i sveæenike koji su dijelili prièest, te s oltara u procesiji ponijeli veliki drveni križ – križ SHKM-a i nosili ga, zajedno s barjakom SHKM-a, u tradicionalnoj procesiji ulicama Grada. 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 19 Domovinske vijesti Susret trajne formacije mladih sveæenika i ðakona u Požegi Dr. Ivanèiæ postavio odreðena pitanja mladim sveæenicima kojima ih je htio potaknuti da razmisle koliko je njihov sveæenièki život poradi njih samih, a koliko za druge, za život Crkve i hrvatskog naroda kojemu pripadaju Požega, 3.2.2014. (IKA) - Redoviti mjeseèni susret trajne formacije mladih sveæenika i ðakona održan je 3. veljaèe u dvorani bl. Alojzija Stepinca Biskupskog doma u Požegi. Nakon molitve Treæeg èasa sudionike je pozdravio požeški biskup Antun Škvorèeviæ. Istaknuo je važnost da mladi sveæenici trajno mjere i provjeravaju svoje duhovno stanje, da se molitveno izgraðuju, rastu i uèvršæuju te budu izazov jednodimenzionalnom društvu u kojem žive. Potom je uveo u temu siromaštva i periferije na koju upozorava papa Franjo, a koja je raspravljana i na ovogodišnjem Teološkopastoralnom tjednu u Zagrebu. Istaknuo je potrebu da mladi sveæenici o tome imaju jasne stavove kako bi bili promicatelji otvaranja naših župnih zajednica prema onim razinama društva do kojih nije doprlo svjetlo evanðelja. Dr. Tomislav Ivanèiæ u izlaganju je istaknuo kako rješavanje pitanja siromaštva prvo treba tražiti u njegovom uzroku a to je grijeh, istaknuvši da je potrebna svijest izgraðivanja vrlina kojima postajemo osjetljiviji na potrebe društva, osobito onih koji nemaju za kruh svagdanji. Zatim je komentirao Papine rijeèi kojima je pozvao Crkvu da ide svjedoèiti vjeru siromasima na periferiji društva, istaknuvši kako na taj naèin Papa Crkvi otvara nove vidike pastoralnog djelovanja u kojemu se pastoral više ne bazira na radu s odreðenom skupinom vjernika koja je svakodnevno prisutna u životu Crkve, nego se radi o veæini krštenih osoba koji su po životu udaljeni ne samo od Crkve nego i kršæanstva opæenito. Predavaè je tako istaknuo da su siromasi na periferiji zapravo oni kršæani koji ne prakticiraju svoju vjeru i da njima treba poæi u susret. Na taj naèin obnovio je svijest o misionarskoj zadaæi Crkve koja ne smije ostati zatvorena u sebe nego treba iziæi i djelovati meðu onima koji su žedni Boga, istaknuvši da je za takav pristup potrebno promijeniti naèin rada i mišljenja. Zatim je postavio odreðena pitanja mladim sveæenicima po kojima ih je htio potaknuti da razmisle koliko je njihov sveæenièki život poradi njih samih, a koliko za druge, za život Crkve i hrvatskog naroda kojemu pripadaju. Istaknuo je i potrebu vježbanja u komunikativnosti s ljudima kako bi u dijalogu s drugima znali govoriti suvremenim jezikom politièara, prosvjetara i siromaha. Dr. Ivanèiæ istaknuo je i kako zbog lakše i uspješnije evangelizacije u razgovoru s ljudima koji su na "periferiji" prvotne teme trebaju biti egzistencijalne naravi, a potom treba postupno prijeæi na teme koje se tièu Boga i vjere. U drugom dijelu susreta biskup Škvorèeviæ otvorio je raspravu o nekoliko konkretnih pastoralnih pitanja, meðu kojima je sudjelovanje na Susretu hrvatske katolièke mladeži u Dubrovniku, Biskupijskom križnom putu krajem ožujka te na Biskupijskom hodoèašæu u Rim prigodom kanonizacije bl. Ivana Pavla II. Potom je mlade sveæenike upoznao s biskupijskim pastoralnim programom za ovogodišnju korizmu. Uslijedio je razgovor o temi susreta trajne formacije u èijem je uvodu biskup Škvorèeviæ podsjetio na globalizacijske procese i suvremenu kulturu oznaèenu liberalizmom bez vrijednosti, istaknuvši da sveæenici nemaju poslanje boriti se protiv te kulture, nego je nastojati razumjeti da bi je evangelizirali. Susret je završio molitvom pod vodstvom dr. Ivanèiæa. 20 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 ika Svetkovina sv. Blaža proslavljena u Zagrebu Zagreb, 3.2.2014. (IKA) – Sveèano euharistijsko slavlje o svetkovini sv. Blaža 3. veljaèe u istoimenoj zagrebaèkoj župi predvodio je zagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski u koncelebraciji s domaæim župnikom mons. Zvonimirom Sekeljom, zamjenikom generalnog tajnika HBK mons. Fabijanom Svalinom, rektorom Hrvatskoga katolièkog sveuèilišta dr. Željkom Tanjiæem, rektorom svetišta Majke Božje Bistrièke mons. Zlatkom Korenom te još dvadesetak sveæenika, uglavnom župnika zagrebaèkih župa. Rijeè dobrodošlice biskupu Gorskom, koji je svojevremeno obnašao župnièku službu u toj župi izrekli su predstavnici mladih. Izrazili su radost skorašnjega ponovnog susreta s biskupom Gorskim u Dubrovniku na Susretu hrvatske katolièke mladeži. Uvodeæi u euharistijsko slavlje, biskup Gorski podsjetio je kako je prije sedamdeset godina na blagdan sv. Blaža misu predvodio Alojzije Stepinac. "Neka nas i veèeras prati svojom zaštitom i blizinom u euharistiji", rekao je biskup. U homiliji biskup je istaknuo kako je sv. Blaž propovijedajuæi i živeæi evanðelje u poganskom svijetu izjavio "Ispovijedam Krista i ne mogu se klanjati krivim bogovima". Vjeran Bogu, umro je kao muèenik-svjedok, rekao je propovjednik te podsjetio kako otpor svijeta prema Kristu nije nestao s progonima u Rimsku Carstvu. U tom kontekstu posvijestio je kako je cijela povijest Crkve obilježena svjedoèenjem i stradanjima Isusovih vjernika, što je potkrijepio brojkom da je protekle godine u svijetu ubijeno oko 70.000 kršæana. No, uputio je na Isusove rijeèi "Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, ali duše ne mogu ubiti. Bojte se više onoga, koji može i dušu i tijelo pogubiti u paklu". Na tom tragu podsjetio je da je u velikom projektu Crkve, novoj evangelizaciji, upravo svjedoèenje kršæanskog života postavljeno kao jedan od bitnih uvjeta prenošenja evanðelja. "Danas se ponovno suoèavamo s teškoæama inkulturacije evanðelja. Nekada su kršæani prihvaæali poganske vanjske okvire, a sadržaj punili evanðeoskim vrijednostima. Na taj je naèin evanðelje lakše ulazilo u poganski svijet. Danas se dogaða suprotni proces. Ateizam i poganstvo preuzimaju vanjske forme kršæanstva, a pune ih nevjerom i poganstvomprazninom", upozorio je biskup Gorski te podsjetio kako su najbolji primjer za to najljepši blagdani: Božiæ, Uskrs, kao i najljepša slavlja krštenje, potvrda, vjenèanje. Mnogi ih traže i slave zbog okvira kršæanstva, ali sadržaji su sve manje kršæanski, ustvrdio je, te podsjetio na rijeèi pape Franje koji istièe kako kršæanstvo ne poznaje samo jedan jezik kulture. Ono može i mora živjeti u svim kulturama. U tom kontekstu propovjednik je uputio na pobudnicu "Radost evanðelja" u kojoj papa Franjo govori o naèelima po kojima "kao vjernici trebamo djelovati i izgraðivati Crkvu, ali i suvremeno društvo pravednosti, bratstva i mira". "Stoga poslušajmo poruke pape Franje: Ne dopustimo da nam se ukrade nada, a to je Isus Krist kojemu se i danas nijeèe božanska, spasiteljska moæ; ne dopustimo da nam se uzme zajedništvo u ovom individualiziranom svijetu, a to su naše obitelji, naše župne zajednice, naša prijateljstva; ne dopustimo da nam se ukrade evanðelje miješajuæi ga s porukama drugih religija, u sinkretizmu u kojem je sve jednako vrijedno, ili pak u prihvaæanju samo onoga što godi tijelu; ne dopustimo da nam se ukrade ideal bratske ljubavi svodeæi ljude samo na potrošaèe materijalnih dobara ili socijalno-ideoloških konstrukcija", istaknuo je biskup Gorski, te posvijestio da "imamo posla i u tome nismo sami". To je potkrijepio rijeèima Siraha "Bog je zaštitnik i pomoænik moj". Na tom putu uputio je na primjer i zagovor sv. Blaža, da poput njega možemo reæi "Ispovijedam Krista i ne mogu se klanjati krivim bogovima". ika Na kraju mise rijeè zahvale uputio je župnik mons. Sekelj, a biskup je vjernike još jednom ohrabrio na njihovu kršæanskom putu, jer "lijepo je biti na Božjoj strani, imati èistu savjest, èiniti dobra djela, moæi se pogledati u ogledalo bez srama, pogledati u svoju prošlost bez straha". Nakon mise uslijedio je tradicionalni blagoslov grla. Na misi je pjevao mješoviti župni zbor koji je pod ravnanjem Ronalda Brausa, uz pratnju Komornog orkestra i orguljašicu prof. Evu Košir izveo Schubertovu misu u G-duru. Sjednica biskupa Splitske metropolije Razgovaralo se o zajednièkim projektima, pastoralnim, komunikacijskim i liturgijskim pitanjima, a dotaknulo se i pitanja financijskih izvješæa i najavljenoga oporezivanja crkvenih ustanova Dubrovnik, 4.2.2014. (IKA) - U Dubrovniku je u utorak 4. veljaèe pod predsjedanjem splitsko-makarskog nadbiskupa i metropolita Marina Barišiæa održana sjednica biskupa Splitske metropolije, koji se uobièajeno sastaju uz svetkovine svetaca zaštitnika pojedinih biskupija metropolije. Sjednici su nazoèili biskupi šibenski Ante Ivas, hvarsko-braèko-viški Slobodan Štambuk i dubrovaèki Mate Uziniæ. Razgovarali su o nekim zajednièkim temama poput Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Splitu, posebice pitanja èasopisa i izdavaèke kuæe "Crkva u svijetu" te èasopisa "Služba Božja". Bilo je rijeèi i o zajednièkom kalendaru za ovu godinu te o Propriumu, liturgijskom kalendaru vlastitom za svaku biskupiju, kako bi se eventualno ujedinili te izdavali kao misal. Zatim se raspravljalo i o jednom starom "Priruèniku kod oltara" koji je bio vrlo praktièan, njega su prvo župnici otvarali i u njemu su mogli pronaæi sve glavno za proslave i liturgijske pobožnosti, kako ga osuvremeniti te izdati da to bude zajednièki priruènik za sveæenike. Zanimljivo je da je "Priruènik kod oltara" bio prisutan meðu sveæenicima od Krka do Kotora. Biskupi su izmjenili iskustava o pastoralnim pohodima župama, o tome koji su problemi na terenu, što doživljavaju župnici, èemu bi trebalo posvetiti više pažnje. Biskupi su razgovarali i o tome kako uspostaviti što bolji kontakt sa župama i župnicima, da se ne osjeæaju osamljeni i udaljeni, da komunikacija izmeðu biskupa i sveæenika ne bude samo na tehnièkoj razini nego na onoj ljudskoj, životnoj, kršæanskoj, crkvenoj. Na upit nadbiskupu Barišiæu o davanju godišnjeg financijskoj izvješæa javnosti, što je Dubrovaèka biskupija nedavno uèinila, nadbiskup je kazao da vjeruje da je to dobro i s vremenom æe trebati iæi tim putem. "Gdje se god dobiva neki novac, u ovom sluèaju od strane države, dobro je da to bude transparentno. To uglavnom jest i mi dajemo izvješæe preko Hrvatske biskupske konferencije, koje se onda dostavlja nadležnom Ministarstvu i to nije ništa neobièno." Nadbiskup je spomenuo i pitanje oporezivanja: "Naše profitabilne ustanove poput onih koje iznajmljuju neke prostore normalno plaæaju porez kao i svi drugi graðani. No, sad treba vidjeti gdje je granica, što sve skupa ulazi u to oporezivanje, ima li Crkva neke svoje specifiènosti poput milodara, misa i sl. Vjerujem da postoje neke specifiènosti koje su posebna kategorija. A što se tièe ostalog, tretirani smo kao i drugi graðani." Domovinske vijesti Dan posveæenog života u Kninu Na meðunarodnoj video konferenciji o svome pozivu svjedoèile redovnice i redovnici iz Konga, Svete zemlje, SADa i Hrvatske Knin, 4.2.2014. (IKA) – U povodu Dana osoba posveæenog života, 3. veljaèe, u Kninu je organizirana video konferencija s redovnicima i redovnicama iz Bukavua (DR Kongo), Jeruzalema (Sveta zemlja), Šibenika i Washingtona DC (SAD). Osim mladih župljana, konferencija je u samostanskoj dvorani okupila i kninske franjevke i èlanove Treæeg franjevaèkog reda (OFS). Prvo javljanje ostvareno je iz Bukavua, odakle se javila s. Samuela Šimunoviæ, misonarka i èlanica Kongregacije školskih sestara franjevki iz Splita. Uz nju su bile i dvije redovnice Kongoanke, koje su se potrudile okupljene pozdraviti na hrvatskom jeziku, što je izazvalo veliki pljesak. S. Samuela prièala je o svojem kratkom boravku u Kninu, svakodnevnom životu u gradu Bukavu te misionarskom djelovanju sestara. Iz Jeruzalema se javio fra Antonio Šakota, student šeste godine na franjevaèkoj teologiji i èlan Hercegovaèke franjevaèke provincije. Fra Antonio je kratko prikazao povijest i važnost Kustodije Svete zemlje te djelovanje franjevaca na Bliskom istoku. Opisavši svoj dnevni raspored, osvrnuo se i na skorašnji pohod pape Franje svetim mjestima u Jordanu, Izraelu i Palestinskoj samoupravi. Iz Šibenika se javila s. Barbra Èavlina, èlanica Družbe sestara od Bezgrešne. Osim o povijesti družbe, s. Barbara govorila je i o svojem duhovnom pozivu te iskustvu života u redovnièkoj zajednici. Kao najmlaða sveèano zavjetovana sestra iz Družbe, osvrnula se i na èinjenicu sve manjeg odaziva mladih na Božji poziv, premda Bog i dalje poziva. Video-konferencija je završila ukljuèenjem iz Washingtona, odakle se javio fra Josip Cvitkoviæ, èlan splitske Provincije Presvetog Otkupitelja na službi u Nazaretu. Fra Josip je govorio o boravku u Washingtonu, gdje se trenutaèno nalazi na usavršavanju engleskog jezika. Takoðer, osvrnuo se i na život i rad u Nazaretu, mjestu utjelovljenja Gospodina Isusa Krista. Javljanje je završio molitvom Oèenaša na arapskom jeziku. Javljanjima je moderirao fra Šimun Markulin, a publika je imala prigodu postavljati pitanja te uživo svjedoèiti djelovanju redovnika i redovnica diljem svijeta. Unatoè vremenskim razlikama i nedostatku struje (Bukavu), javljanja s èetiri kontinenta su uspješno ostvarena. . 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 21 Crkva u Hrvata ika Crkva u Hrvata Osnovana udruga bunjevaèkih Hrvata "Dužijanca" Za predsjednika nove udruge izabran dr. Andrija Anišiæ, župnik župe sv. Roka u Subotici Subotica, 27.1.2014. (IKA) - Udruga bunjevaèkih Hrvata "Dužijanca" osnovana je 27. sijeènja u prostorijama župe sv. Roka u Subotici. Pristupnicu su potpisale trideset tri osobe koje su u proteklih više od dvadeset godina aktivno sudjelovale u organiziranju Dužijance, prije svega iz redova Katolièke Crkve, HKC "Bunjevaèko kolo", iz Katolièkog društva za kulturu, povijest i duhovnost "Ivan Antunoviæ" kao i èlanovi bivših Organizacijskih odbora Dužijance. Prije poèetka skupštine potpredsjednik HKC "Bunjevaèko kolo" Pavle Kujundžiæ proèitao je jednoglasnu odluku Upravnog odbora kojim HKC "Bunjevaèko kolo" svoje statutarno pravo organiziranja Dužijance prenosi na novu udrugu. Na osnivaèkoj skupštini za predsjednika nove udruge izabran je dr. Andrija Anišiæ, župnik župe sv. Roka u Subotici. On je, prihvaæajuæi tu odgovornu dužnost, istaknuo da je to uèinio prije svega zbog svoga predšasnika mons. Blaška Rajiæa, koji je u toj istoj župi, prije 103 godine, u suradnji s "Katolièkim divojaèkim društvom" priredio i održao prvu Dužijancu u crkvi. Za direktora udruge izabran je Marinko Piukoviæ, prošlogodišnji predsjednik Organizacijskog odbora Dužijance, a za potpredsjednika Lazo Vojniæ Hajduk, dugogodišnji èlan Organizacijskog odbora Dužijance i pisac dvije knjige o Dužijanci. Na skupštini je izabran i Organizacijski odbor Dužijance èiji æe mandat, kao i vodstvu udruge, trajati èetiri godine. Èlanovi Organizacijskog odbora su Marinko Præiæ, mons. Stjepan Beretiæ, Vlatko Vojniæ Purèar, Marija Kujundžiæ, Pavle Kujundžiè, Ljuiljana Duliæ, Ivan Piukoviæ. Dr. Andrija Anišiæ obrazložio je motive i odluku o osnivanju te udruge: "Splet okolnosti posljednjih godina, a napose posljednji pokušaji politiziranja Dužijance potaknule su nas da pokrenemo inicijativu za osnivanje jedne nove udruge kojoj bi prvotni cilj bio zaštititi ono što Dužijanca jest – zahvala Bogu za završetak žetve a onda i za kruh svagdašnji. Drugotni cilj nam je bio zaštititi ono što živi u našoj subotièkoj Crkvi, u našem hrvatskom narodu i milom nam bunjevaèkom rodu veæ više od stotinu godina. I napose zaštititi ime velikana našega hrvatskog naroda mons. Blaška Rajiæa, župnika župe sv. Roka koji je, sigurno voðen Duhom Svetim a onda i ljubavlju prema svom narodu i njegovim divnim obièajima, obiteljsko slavlje Dužijance prenio u crkvu i uèinio ga jedinstvenim slavljem kojim su bunjevaèki Hrvati stoljeæima zahvaljivali Bogu za završetak žetve i oèitovali ponos i ljubav prema svom narodu". Obrazlažuæi navedene odluke rekao je: "Pokazalo se, nažalost, bjelodanim da svako uplitanje politike u proslavu Dužijance nije donijelo ništa pozitivno. Dapaèe, rezultiralo je retrogradnim stajalištima, pritiscima i dnevno-politièkim interesima pojedinih subjekata, koji su razarali entuzijazam, ljepotu i bogatstvo Dužijance. Organizacijski odbor, koji æe ubuduæe birati i imenovati ova udruga, premislit æe dosadašnji program proslave Dužijance i dati težište na duhovnu dimenziju slavlja Dužijance o èemu æe voditi brigu predstavnici Crkve, napose Društvo "Ivan Antunoviæ" i kulturološko-rekreativnu dimenziju koju bi organizirao HKC "Bunjevaèko kolo" kao i druge udruge s kojima æe Dužijanca meðusobnim sporazumom urediti svoju suradnju. U svom govoru, dr. Anišiæ istaknuo je kako æe nova udruga biti otvorena i za suradnju s Gradom. I ta suradnja prema 22 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 zamisli osnivaèa udruge, bila bi precizirana posebnim sporazumom, uz jedini uvjet da bude pošteðena bilo kakvih politièkih utjecaja. Osnivanje nove udruge pozdravili su mons. Stjepan Beretiæ, predsjednik Društva "Ivan Antunoviæ", mr. Mirko Štefkoviæ, tajnik Subotièke biskupije, Alojzije Stantiæ, najstariji èlan nove udruge, koji je, kako je istaknuo još kao dijete radio "ris" i slavio Obiteljsku Dužijancu te Bela Ivkoviæ, dugogodišnji predsjednik HKC "Bunjevaèko kolo", koji je istaknuo da je kao djeèak bio ministrant mons. Blaška Rajiæa. Dan posveæenog života u Banjoj Luci Banja Luka, 2.2.2014. (IKA/KTA) - Na svetkovinu Prikazanja Gospodinova u hramu (Svijeænica), 2. veljaèe, u samostanu milosrdnica sv. Vinka Paulskog u Banjoj Luci sveèano je proslavljen Dan Bogu posveæenog života. Na èelu s banjoluèkim pomoænim biskupom Markom Semrenom, na zajednièkoj molitvi èasoslova sudjelovale su redovnice i redovnici grada Banje Luke. Nakon zajednièke molitve èasoslova, biskup Semren održao je izlaganje "Sv. Franjo Asiški i papa Franjo". Usporedio je tu dvojicu redovnika, istièuæi kako svako vrijeme pa tako i "današnji život traži da Crkva svjedoèi evanðelje više životom nego rijeèima". Usporeðujuæi teško vrijeme za Crkvu u srednjem vijeku i težinu današnjeg stanja u svijetu, kada prirodne znanosti nasræu na crkvena uèenja, ateisti i gnostici ne žele komunikaciju, a nova istraživanja pokušavaju osporiti ljudsku slobodu i sve relativizirati, kazao je kako se èini da Franjo i njegove franjevaštvo i danas mogu obnavljati Crkvu. Istaknuo je da je Franjo bio èovjek totalnog povjerenja u Boga te da bi i danas kao takav mogao vratiti osjeæaj povjerenja ljudima u svijetu. Papa Franjo, uzimajuæi ime sv. Franje, uzima i njegov program u obnovi Crkve i kršæana danas. Sv. Franjo i papa Franjo pozivaju nas da iznova otkrijemo radost Evanðelja, radost milosrdne ljubavi Božje koja je veæa od svih naših nevjernosti i da krenemo ispoèetka živjeti Evanðelje, naviještati Evanðelje onima kojima smo poslani, zakljuèio je biskup Semren. Nakon molitvenog sadržaja uslijedilo je zajedništvo kod obiteljskog stola uz pjesmu i razgovor. Duhovna obnova za sveæenike Srijemske biskupije Petrovaradin, 3.2.2014. (IKA/TU) – Sveæenici Srijemske biskupije sudjelovali su na duhovnoj obnovi u Petrovaradinu u ponedjeljak 3. veljaèe. Duhovnu obnovu predvodio je dekan preè. Tomislav Kovaèiæ, župnik u Srijemskoj Kamenici, koji je nakon molitve srednjeg èasa i uvoda, izložio razmatranje na temu "Sveæeništvo po dokumentima i Katekizmu Katolièke Crkve s posebnim osvrtom na obeæanja data prilikom samog èina reðenja i formaciju sveæenika". Predavaè je prikazao temu u dvije toèke: "Neizbrisiv biljeg dara Duha Svetoga i posvetne milosti usmjerene na držanje euharistijske žrtve i posveæivanje vjernika i stvari" te "Zajedništvo sveæenika u prezbiteriju s biskupom". Poslije predavanja održana je rasprava. Duhovna obnova je nastavljena, nakon prigode za ispovijed, klanjanjem u crkvi Svetog Jurja u Petrovaradinu uz molitvu i kratka razmišljanja. ika Sarajevo: Tribina o braku iz kršæanske i islamske perspektive Sarajevo, 3.2.2014. (IKA/KTA) - U organizaciji Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Sarajevu održana je 3. veljaèe u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu tribina "Brak iz vjerske perspektive". Dvorana Pavla VI. bila je ispunjena do posljednjeg mjesta, a na tribinu su, izmeðu ostalih, došli studenti Katolièkoga bogoslovnog fakulteta i Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu te skupina studenata s Pravoslavnoga bogoslovnog fakulteta u Foèi predvoðeni dekanom prof. dr. Darkom Ðogom, pojedini profesori sa spomenutih uèilišta te s Franjevaèke teologije u Sarajevu, skupine uèenika Prve bošnjaèke gimnazije i srednjoškolaca Katolièkog školskog centra sv. Josipa u Sarajevu i drugi. Tribinu je moderirao dr. Pavle Mijoviæ, profesor na KBF-u u Sarajevu. Rijeèi pozdrava i dobrodošlice uputio je dekan KBF-a u Sarajevu mons. dr. Pavo Jurišiæ, podsjeæajuæi da ta tribina ima svoju tradiciju u povijesti te visokoškolske ustanove. "Ipak, za inicijativu trebam zahvaliti mladim kolegicama i kolegama, djelatnicima ove ustanove, kao i bivšim studentima koji su svoj studij završili na KBF-u, jer su željeli da se na Katolièkom bogoslovnom fakultetu poènu izlagati teme koje su u središtu zanimanja suvremene društvene stvarnosti", pojasnio je dekan Jurišiæ. "Zahvaljujem i kolegama dekanima drugih teoloških uèilišta, prof. dr. Ismetu Bušatliæu, dekanu Fakulteta islamskih nauka, prof. dr. Darku Ðogi, dekanu Pravoslavnoga bogoslovnog fakulteta u Foèi, te prof. dr. Viliju Radmanu dekanu Franjevaèke teologije, jer su spremno prihvatili suradnju s nama, kako bi teme koje se tièu sviju nas bile predstavljene i obraðene". Prvo izlaganje "Ciljevi braka u šerijatskom pravu" održao je dr. Mustafa Hasani, profesor na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu, koji je kazao da u islamskoj literaturi na arapskom jeziku pojmovi braka jezièno znaèe ugovor odnosno braèni ugovor u kojoj se dvije polovine jednog cijela spajaju u cjelinu, ostvarujuæi u toj cjelini fizièku, psihièku i duhovnu puninu života te razvijajuæi braène, obiteljske, rodbinske i društvene odnose. Napominjuæi da ne postoji jedinstvena lista ciljeva islamskog braka, posebno se osvrnuo na sljedeæe ciljeve braka: legalni seksualni odnos, napominjuæi da je, prema islamskom uèenju, legalno zadovoljenje seksualnog nagona dopušteno jedino u braku; oèuvanje porijekla, istièuæi da je porijeklo važno jer iz odnosa unutar obitelji proistjeèu posljedice odnosno utvrðuju se prava i dužnost; psihološka stabilnost braène i obiteljske zajednice, naglasivši da šerijatsko pravo poznaje niz pravnih rješenja i moralnih preporuka koje trebaju štititi brak, obitelj i zajednicu te individualno dobro pojedinca; generalni cilj braka napominjuæi da stjecanje potomstva može biti jedan od ciljeva braka; moralni cilj braka, pojasnivši da supružnici trebaju pružati jedno drugom pomoæ i zaštitu te da žive kao muslimani i da svoje potomstvo odgajaju i obrazuju kao muslimane. "Vjerojatno najznaèajnija karakteristika islamskog pogleda na brak jest da se brak, kao prostor u kojem se ostvaruju svi ti ciljevi i funkcije, glede prije svega kao na èin pobožnosti", kazao je dr. Hasani, napominjuæi da autori na zapadu nastoje prikazati islamski brak kao odnos u koji netko vrlo lako može uæi i izaæi. "Usprkos dopuštenosti razvoda braka, islam ne ohrabruje pravo korištenja razvoda braka, nego, ako je neminovno, tada se može posegnuti za njim", kazao je dr. Hasani citirajuæi rijeèi "Božjeg Poslanika" da "Allahu najmrskiji dopušteni èin jest razvod braka". O znaèenju kršæanski sklopljenog braka govorila je profesorica moralne teologije na KBF-u u Sarajevu dr. Crkva u Hrvata Zorica Maros, koja je podsjetila na prve stranice Biblije gdje piše: "Na svoju sliku stvori Bog èovjeka, na sliku Božju on ga stvori, muško i žensko stvori ih. I blagoslovi ih Bog i reèe im: 'Plodite se i množite, i napunite zemlju, i sebi je podložite!'" Ukratko se osvrnula na dramu prvih ljudi, odnosno prve obitelji, kada su kušali zabranjeni plod te izgubili izvornu svetost. Bog stvara spolnost, odnosno razlièitost spolova te blagoslivlja plodnost, po seksualnosti ostvaruje se veæa sliènost èovjeka s Bogom. Pojasnila je i viziju Novog zavjeta kada Krist uspostavlja izvorni Božji plan. Citirala je i odlomak iz poslanice sv. Pavla apostola Efežanima: "Pa kao što se Crkva podlaže Kristu, tako i žene muževima u svemu! Muževi ljubite svoje žene kao što je Krist ljubio Crkvu te sebe predao za nju!" "Kršæanski sklopljen brak sakrament je Kristove ljubavi prema Crkvi: Brak je intimna zajednica života i ljubavi usmjerena prema dobru supružnika i raðanju i odgajanju potomstva. On je savez slobodnog, potpunog i plodnog sebedarja", kazala je dr. Maros. Odgovarajuæi na prigovor da je Crkva optereæena spolnošæu, napomenula da je neuredna seksualnost "Pandorina kutija" koja je pustila mnoštvo društvenih zala te navela reèenicu blaženog pape Ivana Pavla II.: "Smisao našega postojanje ispunjavamo ukoliko živimo prema istini naše spolnosti". Odgovarajuæi na prigovor da je Crkva "nepopustljiva" i "tvrdoglava" po pitanju nauka o nerazrješivosti, dr. Maros kazala je da "u katolièki sklopljenom braku supružnici daju pristanak za ono što Crkva pod ženidbom podrazumijeva a to su: sloboda, trajnost (potpunost) i otvorenost životu". "Braèna je ljubav uprisutnjenje Kristove ljubavi za Crkvu, a on je Crkvu ljubio do križa. Odatle proizlazi nerazrješivost braka. Ne zato što bi razrješenje braka bilo pogrešno nego zato što je nemoguæe", rekla je dr. Maros, istièuæi da je sudbina èovjeèanstva usko vezana uz obitelj te da krhkost i ranjivost èovjeka i meðuljudskih odnosa nigdje toliko ne dolazi do izražaja koliko na podruèju ljubavi. "Zato Crkva inzistira na temi spolnosti, braka i obitelji! Kompletna zrelost èovjeka i društva u velikoj mjeri ovisi upravo o ispravno shvaæenoj spolnosti", rekla je dr. Maros, dodajuæi da je kršæanska obitelj "kuæna Crkva, mjesto gdje se slavi Boga, prenosi i živi Njegova rijeè" kao i da je "obitelj, sudjelujuæi u životu i poslanju Crkve, u službi izgradnje Kraljevstva Božjega u povijesti". "Unatoè proširenom mišljenju da je stav Crkve prema spolnosti izrazito negativan, optereæen srednjovjekovnim tabuima, Biblija nam otkriva realni optimizam prema seksualnosti i braku. Seksualnost, braèna ljubav, je Božji dar usaðen duboko u narav èovjeka. Zato je i sveta i èasna. Samo u uzajamnom predanju osoba u jedno, u tom potpunom sebedarju, može se ostvariti istinska, duboka i trajna ljubav. Ona ljubav koja pokriva problem vjeèitog ljudskog traganja, problem samoæe, tjeskobe, usamljenosti. Ona ljubav koja otkriva i ostvaruje smisao ljudskog postojanja i potvrðuje: nije dobro da èovjek bude sam", zakljuèila je dr. Maros. Uslijedila je zanimljiva rasprava, a razgovor i druženje nastavljeni su u prostorijama bogoslovije. Teme narednih tribina su "Homoseksualnost: moralna i pravna (ne)dopuštenost braka", "Moderna roda: medicinski potpomognuta oplodnja" i "Pobaèaj: odstranjivanje ploda ili ubojstvo zaèeta djeteta?" 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 23 Inozemne vijesti ika Inozemne vijesti Lombardi o odnosu posljednje trojice papa i komunikacije Vatikan, 27.1.2014. (IKA) - Odnos posljednje trojice papa i komunikacije – nit je vodilja izlaganja koje je ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi održao 27. sijeènja u Toledu, u Španjolskoj, gdje je primio posebno odlièje za priloge na "Radiju sveta Marija Toledo" i na biskupijskom televizijskom kanalu (Canal Diocesano de Tv). Lombardi se u izlaganju, kako prenosi Radio Vatikan, osvrnuo na komunikativnu snagu gesta Ivana Pavla II., i to u vrijeme dok je bio mlad, kao i u starosti; na jasnoæu sinteze i misli Benedikta XVI.; te izvanrednu karizmu komunikacije pape Franje, èija poruka dolazi do srca ljudi, te ga i zbog toga mediji pozorno prate u "zatvorenom krugu", u nekoj vrsti saveza izmeðu njihove službe i Papina naviještanja. Istaknuo je i kako, premda se obraæa gotovo iskljuèivo na talijanskom i španjolskom jeziku, sadašnji Papa uspijeva odaslati vrlo važne poruke cijelomu svijetu, i to spontano, ne prouèavajuæi, kako je rekao – "za stolom" novu strategiju komunikacije. Što se tièe neposrednosti i ukljuèivanja mnoštva, Papa "pozvan s kraja svijeta", na istoj je crti kao Karol Wojtyla, Papa "pozvan iz jedne daleke zemlje", koji je televiziju hrabro nazvao "blagoslovljenom", koji je shvatio važnost suradnje medija za njegovu službu, te koji je snažnim prizorima na znakovitim mjestima – poput molitve na Zidu plaèa u Jeruzalemu, ili pak razgovora u zatvoru sa svojim atentatorom – sa svijetom komunicirao bolje nego izgovorenim ili napisanim rijeèima. Veliki uèitelj komunikacije, u oblicima i smjerovima koje možda nije uvijek lako ponuditi putem medija, ali koji zbog toga nisu manje važni, tim je rijeèima Lombardi opisao Josepha Ratzingera, te se prisjetio njegove bistre, staložene, dosljedne, sintetske misli, bez dvojbi i pometnje. Velièanstvene je vrhunce Benedikt XVI. dotaknuo u propovijedima, najvažnijem obliku komunikacije u životu crkvene zajednice. Odnos njemaèkoga pape s medijima bio je obilježen lijepim ali i muènim trenucima, rekao je Lombardi te posebno istaknuo poniznost i evanðeoski zanos kojim je papa Ratzinger odgovorio na kritike nakon povlaèenja ekskomunikacije Lefebvreovim biskupima, ili pak pastoralni i dinamièki pristup, u potpunom skladu s ovim današnjim, pape Franje, koji je Benedikt XVI. imao u suoèavanju, u knjizi-inervjuu "Svjetlo svijeta", s raspravom o moralnoj procjeni uporabe prezervativa. Papa izrazio suæut zbog žrtava u Kanadi Vatikan, 28.1.2014. (IKA) - Papa Franjo je izrazio duboku suæut zbog brojnih žrtava požara koji je u noæi 22. sijeènja izbio u Domu za starije osobe u mjestu L'Isle-Verte, u kanadskoj pokrajini Quebec. U poruci koju je potpisao državni tajnik nadbiskup Pietro Parolin, upuæenoj nadbiskupu Pierre-Andreu Fournieru, papa Franjo sjedinjuje se u molitvi i u boli obitelji koje je pogodila ta nesreæa, a žrtve povjerava Božjemu milosrðu, da ih primi u svoje svjetlo. Papa, osim toga, izražava svoju duhovnu blizinu ranjenima i njihovim obiteljima, kao i vatrogascima i svima koji su pružili pomoæ, u velikom zahvatu solidarnosti otežanom vremenskim prilikama. U znak utjehe, Sveti Otac na kraju, svima koji su pogoðeni tom tragedijom udjeljuje posebni apostolski blagoslov. 24 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 Ukrajinski biskup strahuje od novog nasilja Bonn-Kijev, 28.1.2014. (IKA) - Katolièki biskup Kijeva Stanislaw Szyrokoradiuk ukrajinsko je državno vodstvo prozvao odgovornim za eskalaciju nasilja. "Kap koja je prelila èašu su diktatorski zakoni po ruskom i bjeloruskom modelu. Zato se dogodila ova eksplozija", izjavio je biskup 24. sijeènja postaji "Deutsche Welle". Ljudi prosvjeduju veæ dva mjeseca, "a Vlada se pravi gluha". Franjevac Szyrokoradiuk (57) od 1994. godine je pomoæni biskup u Kijevu-Zhytomyru, a od 2012. je i apostolski administrator biskupije Lutsk. Istodobno biskup upozorava da bi moglo doæi do daljnjeg nasilja. "Najgora bi bila krvava revolucija. Drugo loše rješenje bila bi podjela Ukrajine - na Istoènu Ukrajinu s jedne strane i na Središnju i Zapadnu Ukrajinu s druge. To bi takoðer bilo vrlo opasno", rekao je Szyrokoradiuk, koji upozorava i na važnu ulogu ruskih vlasti. Szyrokoradiuk je naglasio da su Crkve u zemlji stale "na stranu ljudi jer to su naši vjernici". Predsjednik Viktor Janukoviè sada se želi susresti sa svim biskupima razlièitih Crkvi i razgovarati s Nacionalnim ekumenskim vijeæem Crkava. Prije toga Crkve su dva mjeseca s predsjednikom uzalud nastojale dogovoriti sastanak, ali "nisu dobile priliku", rekao je biskup. Sport kao sredstvo mira Lombardi istaknuo važnost sporta u prevladavanju siromaštva i povezivanju ljudi Vatikan, 28.1.2014. (IKA) - Sport kao sredstvo mira – to je, ukratko, želja koju je o. Federico Lombardi, predstojnik Tiskovnog ureda Svete Stolice, izrazio u poruci sudionicima sedme opæe skupštine Unije afrièkih radiodifuzija (UAR) koja je 27. i 28. sijeènja održana u Yaoundeu u Kamerunu. Razgovaralo se o prijelazu na digitalni sustav i radiofonskim pravima na prijenos sportskih zbivanja. Digitalni izazov za današnju Afriku, napisao je Lombardi a prenosi Radio Vatikan, jest takoðer i izazov trajnoga razvoja i borbe protiv siromaštva. Kako je primijetio papa Franjo u poruci za Svjetski dan mira 2014. godine, sve veæi broj meðupovezanosti i komunikacija koje obavijaju naš planet èine oèitijom svijest o jedinstvu i o zajednièkoj sudbini naroda na zemlji. Lombardi je upozorio da neumjereno traženje zarade može ugroziti sklad i odgojnu zadaæu sporta. Citirao je i papu Franju o važnosti promicanja ljudskih i vjerskih vrijednosti u sportu i važnosti sporta u stvaranju solidarnijeg i pravednijeg društva jer nadilazi granice, jezike, rase, vjere i ideologije; te posjeduje sposobnost za ujedinjavanje ljudi, potièuæi pritom dijalog i prihvaæanje. Stoga, pred nasilnim i krvavim prizorima u nekim zemljama afrièkoga kontinenta, želja je Lombardija da sportske emisije pridonesu uspostavljanju mira te sudjelovanju i suživotu naroda. Radio Vatikan je sa svoje strane, kao uvijek, uz navjestitelje mira, istaknuo je Lombardi. Unija afrièkih radiodifuzija okuplja javne i privatne radijske i televizijske postaje toga kontinenta. . Inozemne vijesti ika Lombardi: O Papi na naslovnici Rolling Stonea Èlanak glazbenoga èasopisa o papi Franji primjer površnog novinarstva Vatikan, 30.1.2014. (IKA) - Predstojnik Tiskovnog ureda Svete Stolice o. Federico Lombardi ocijenio je naslovnu prièu glazbenoga èasopisa Rolling Stone o papi Franji "površnom". U razgovoru s novinarima u srijedu 29. sijeènja Lombardi je kritizirao što su autori priloga da bi istaknuli pozitivne vrijednosti pape Franje smatrali da trebaju grubo ocrniti pontifikat njegova predšasnika Benedikta XVI. To je velika šteta i time svakako nisu uèinili uslugu papi Franji koji je itekako svjestan koliko toga Crkva ima zahvaliti umirovljenome papi Ratzingeru, istaknuo je Lombardi. Premda je izdanje "Rolling Stonea" s papom Franjom na naslovnici privuklo veliku pozornost djelovanjima pape Franje na mnogim podruèjima, sam je èlanak zapravo primjer površnog novinarstva, istaknuo je Lombardi, prenosi agencija Kathpress. U novinskom prilogu iz Rima papa Franjo predstavljen je kao sušta suprotnost Benediktu XVI., kojega novinar opisuje kako uvjerenog tradicionalistu èiji je izbor za papu 2005. "bio najgori moguæi". Nasuprot tomu, papa Franjo ima na umu velike reforme i suvereno vlada javnim nastupima koji su vrlo popularni, piše Rolling Stone, usporeðujuæi ih sa svojedobnima Billa Clintona. Papa: Bez Crkve se ne može shvatiti kršæanin Vatikan, 30.1.2014. (IKA) – Bez Crkve se ne može shvatiti kršæanin. Ljubiti Krista bez Crkve je apsurdna dihotomija, rekao je papa Franjo u homiliji na misi u Domu Sv. Marta 30. sijeènja. Kršæanin nije krštenik koji primi krštenje a zatim ide svojim putem. Prvi plod krštenja je pripadnost Crkvi, Božjem narodu. Ne može se shvatiti kršæanina bez Crkve. I zbog toga je veliki Pavao VI. rekao da je apsurdna dihotomija ljubiti Krista bez Crkve. To nije moguæe. Poruku evanðelja primamo u Crkvi i u Crkvi ostvarujemo svoju svetost, svoj put. Sve drugo je fantaziranje odnosno, kako je on rekao, apsurdna dihotomija. "Sensus ecclesiae" je upravo osjeæati, misliti, htjeti unutar Crkve, rekao je Papa po kojem postoje tri stožera te pripadnosti Crkvi. Prva je poniznost: pripadnost zajednici Crkve moramo doživljavati kao veliku milost. Tko nije ponizan ne može osjeæati s Crkvom, osjeæat æe ono što mu se sviða. Moramo biti svjesni da povijest spasenja nije poèela s nama i neæe završiti kada ja umrem. Biti ponizan znaèi dakle biti svjestan da sam mali dio velikog naroda, koji ide Gospodinovim putem, dodao je Papa. Drugi je stožer vjernost koja treba biti povezana s poslušnošæu. To je vjernost Crkvi, vjernost njezinu uèenju, vjernost Vjerovanju, vjernost uèenju, èuvati to uèenje. Mi primamo poruku evanðelja kao dar, rekao je Papa citirajuæi Pavla VI., i moramo ga prenositi kao dar, ali ne kao nešto naše: to je primljeni dar koji dajemo drugima. I u tom prenošenju moramo biti vjerni. Primili smo i moramo dalje prenositi evanðelje koje nije naše, koje je Isusovo, i ne smijemo postati gospodari evanðelja, gospodari primljenog nauka i koristiti ga po vlastitom nahoðenju. Treæi je stožer moliti za Crkvu. Moramo moliti za èitavu Crkvu uvijek, svakoga dana, istaknuo je Papa. Neka nam Gospodin pomogne iæi tim putem da produbimo našu pripadnost Crkvi i svoje osjeæanje sa Crkvom, rekao je na kraju Papa. Papin govor austrijskim biskupima Biti Crkva znaèi ljudima donijeti radost evanðelja Vatikan, 31.1.2014. (IKA) - Biti Crkva ne znaèi upravljati, nego iziæi kako bi se ljudima donijela radost evanðelja, istaknuo je papa Franjo u govoru biskupima Austrijske biskupske konferencije, s kojima se 30. sijeènja susreo u Vatikanu, u prigodi njihova pohoda ad limina. Tekst govora, koji Papa nije izgovorio nego ga je predao biskupima, objavljen je 31. sijeènja. Papa se u govoru spomenuo godina obilježenih naklonošæu Austrijanaca prema Crkvi i Petrovu nasljedniku, kako se moglo vidjeti u srdaènom doèeku Benedikta XVI. u prigodi njegova pohoda Austriji 2007. godine. Potom je uslijedilo teško razdoblje za Crkvu, primijetio je papa Franjo, èiji je znak, meðu ostalim, smanjenje broja katolika u odnosu na cjelokupno austrijsko stanovništvo, èiji su uzroci razlièiti, i koje traje veæ desetljeæima. Takav razvoj ne smije naiæi na našu tromost; štoviše, ima pobuditi naše napore za novu evangelizaciju koja je uvijek potrebna, potaknuo je Papa. S druge se pak strane uoèava veæa solidarnost; Caritas i druge karitativne ustanove primaju velikodušne donacije, primijetio je Sveti Otac te dodao da je to razlog za zahvalu Bogu za ono što Crkva u Austriji radi poradi spasenja vjernika, i za dobro brojnih osoba. Ali, ne trebamo samo upravljati onim što smo postigli i što je na raspolaganju, upozorio je Papa, na Božjoj njivi valja stalno raditi i obraðivati ju, kako bi i u buduænosti donosila plod. Biti Crkva ne znaèi upravljati, nego iziæi, biti misionari, donositi ljudima svjetlost vjere i radost Evanðelja. A to znaèi, napomenuo je potom Sveti Otac, da se imamo zauzeti u življenju svetoga života, ne predajuæi se nikada pred grijehom, svjesni da je svetoj Crkvi uvijek potrebno proèišæenje. Stoga je potaknuo na ponovno otkrivanje "divnoga sakramenta" pomirenja, u kojemu kušamo milosrdnu Božju ljubav, i u kojemu susreæemo Krista koji nam daje snagu za obraæenje i za novi život. Što se tièe obitelji, papa Franjo je istaknuo da je ona srce evangelizatorske Crkve. Nažalost, u naše doba vidimo da su u zemljama zapadnoga svijeta obitelj i brak u dubokoj unutarnjoj krizi. Globalizacija i postmoderni individualizam podupiru takav stil života koji otežava razvoj i stabilnost veza meðu ljudima, i nisu skloni promicanju kulture obitelji, napomenuo je Sveti Otac te dodao da se tu, stoga, za Crkvu otvara novo misijsko podruèje. Govoreæi potom o župi, Papa je istaknuo da je uvijek župnik taj koji vodi župnu zajednicu, oslanjajuæi se istodobno na pomoæ i valjani prinos razlièitih suradnika i svih vjernika laika. Ne smijemo se izložiti opasnosti da zasjenimo sakramentalnu službu sveæenika. U našim gradovima i selima ima hrabrih ljudi, a i onih plašljivih, ima kršæana misionara, i onih uspavanih. A mnogi su u potrazi, premda to ne priznaju, napomenuo je Sveti Otac te u tom kontekstu podsjetio da je zadaæa svakoga krštenika donositi ljudima poruku Božje ljubavi i spasenja u Isusu Kristu. Upravo u ovo naše doba, kada se èini da postajemo "maleno stado", pozvani smo, kao Gospodinovi uèenici, živjeti kao zajednica koja je sol zemlje i svjetlost svijeta, istaknuo je papa Franjo na kraju govora austrijskim biskupima koji prenosi Radio Vatikan. . . 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 25 Inozemne vijesti Misa u Domu Sveta Marta Izgubimo li osjeæaj za Boga i teški nam grijesi izgledaju poput sitnice Vatikan, 31.1.2014. (IKA) - Izgubimo li osjeæaj za Boga, i teški nam grijesi izgledaju poput sitnice, ustvrdio je papa Franjo na misi 31. sijeènja u Domu Sveta Marta u Vatikanu. Kada se Božja prisutnost u ljudima gasi, "izgubi se osjeæaj grešnosti" te se tako može dogoditi da drugi ispaštaju zbog naše "kršæanske osrednjosti". Tražimo od Boga milost da se u nama nikad ne umanji prisutnost "njegova Kraljevstva", kazao je Sveti Otac. Teški grijeh, poput preljuba naprimjer, prepoznat je kao "problem koji treba riješiti". Davidov izbor, o kojem je rijeè u Prvom èitanju, postaje ogledalo pred koje Papa stavlja savjest svakoga kršæanina. Zaljubivši se u BatŠebu, ženu svojega generala Urije, David je uze k sebi, a njezinog muža pošalje na prvu liniju bojišnice, uèinivši da tako pogine i poèinivši time ubojstvo. Ipak, preljub i ubojstvo nisu ga baš previše potresli. "David se našao u situaciji teškoga grijeha, ali ga nije osjeæao kao grijeh", kazao je Papa, "Ne pada mu na pamet tražiti oprost, no ono što mu dopire do svijesti jest: 'Kako ovo riješiti?'" Tako nešto se može dogoditi svima nama jer smo svi mi grešnici, na kušnji smo i kušnja je kruh naš svagdanji. Ako bi netko kazao: 'Nikada nisam bio u napasti', to bi moglo znaèiti: ili da si kerubin ili si malo 'pomaknut'; to je jasno, nije li? Normalno je da u životu bijemo boj i ðavao ne miruje, jer bi htio pobijediti. Ipak najteži problem u ovom odlomku nisu napast ili grijeh protiv devete Božje zapovijedi; nego ono što se dogaða s Davidom; kako se ponaša. David ovdje ne govorio o grijehu, nego o problemu koji treba riješiti. To je znak, kazao je Sveti Otac te dodao: Kad se Božje Kraljevstvo umanji, jedan od znakova toga jest gubitak osjeæaja za grijeh. "Svakodnevno moleæi Oèenaš, od Boga tražimo: 'Doði kraljevstvo Tvoje'; što znaèi: 'Neka se poveæa tvoje kraljevstvo'", objasnio je Papa. Kad se, naprotiv, izgubi osjeæaj za grijeh, izgubi se i osjeæaj za Božje kraljevstvo te na njegovo mjesto zasjedne jedna antropološka vizija nadmoæi - "Ja mogu sve": "Èovjekova moæ namjesto Božje slave! Zbog toga svaki dan i govorimo 'Doði kraljevstvo tvoje; rasti kraljevstvo tvoje'; jer spasenje nam ne dolazi po našoj lukavosti, domišljatosti ili inteligenciji u našim poslovima. Spasenje nam dolazi po Božjoj milosti i po vježbanju u našoj kršæanskoj svakodnevici", rekao je papa Franjo. "Danas je najveæi grijeh taj, što su ljudi izgubili osjeæaj za grijeh", kazao je Papa, citirajuæi slavnu reèenicu pape Pija XII., te ukazuje na to kako je Urija, kao nedužan èovjek bio poslan u smrt, krivnjom njegova kralja. Urija postaje simbol sviju žrtava naše neispovjeðene oholosti. Priznajem vam: kad vidim ove nepravde, ovu ljudsku oholost, takoðer kad vidim opasnost da se i meni samom isto dogodi – opasnost da izgubim osjeæaj za grijeh, pomaže mi misliti na tolike Urije kroz povijest koji i danas trpe zbog naše kršæanske osrednjosti; kad izgubimo smisao za grijeh i kad dopustimo da padne Božje kraljevstvo. Oni su muèenici naših nepriznatih grijeha. Dobro æe nam doæi danas da se pomolimo Gospodinu za nas same da nam trajno udjeljuje milost da ne izgubimo osjeæaj za grijeh; da kraljevstvo u nama ne padne. Ponesimo jedan duhovni cvijetak na grobove tolikih Urija našega vremena koji plaæaju danak banketa sigurnih – onih kršæana koji se sigurnima osjeæaju, zakljuèio je Sveti Otac. . 26 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 ika U Vatikanu predstavljena Godina posveæenog života Godina æe se oblježiti 2015. uz 50. obljetnicu Drugoga vatikanskog sabora i konstitucije o Crkvi Lumen gentium, gdje se u šestom poglavlju govori o posveæenom životu Vatikan, 31.1.2014. (IKA) - Proèelnik Kongregacije za ustanove posveæenog života i družbe apostolskog života, kardinal Joao Braz de Aviz, i tajnik te kongregacije mons. Jose Rodriguez Carballo, održali su u petak 31. sijeènja u Tiskovnom uredu Svete Stolice konfereniciju za novinare na kojoj su predstavili Godinu posveæenog života, koja æe, prema Papinoj odluci, biti obilježena 2015. godine. Kardinal Joao Braz de Aviz podsjetio je najprije kako su, prenoseæi želje brojnih redovnika, on i tajnik njegove Kongregacije u privatnoj audijenciji papi Franji predložili obilježavanje takve godine, a Papa je odmah usmeno i prihvatio tu ideju. Potom ju je i objavio 29. studenoga 2013., na završetku susreta sa 120 vrhovnih poglavara muških redovnièkih zajednica, što je prihvaæeno dugim pljeskom nazoènih. Kardinal je potom izvijestio o planovima za Godinu posveæenog života. Istaknuo je pritom tri cilja. Prvi je "sa zahvalnoæu se spomenuti nedavne prošlosti", poèevši od Drugoga vatikanskog sabora i, osobito 50. obljetnice koncilskoga dekreta Perfectae caritatis o obnovi posveæenog života. Drugi je cilj "s nadom prigrliti buduænost" sa sviješæu da kriza kroz koju prolazi društvo i sama Crkva dotièe u punini i posveæeni život. Proèelnik Kongregacije za posveæeni život istaknuo je da se ta kriza ne smije shvatiti "kao predsoblje smrti, nego kao kairos, prava prigoda za duboki rast, a s time i za nadu potaknutu sigurnošæu da posveæeni život nikada neæe moæi nestati iz Crkve, jer ju je želio sam Isus kao neizostavan dio svoje Crkve." Treæi je cilj Godine posveæenog života "sa strašæu živjeti sadašnjost", a to podrazumijeva zaljubljenost, istinsko prijateljstvo, duboko zajedništvo. To je upravo ono što "èini lijepim život tolikih muškaraca i žena koji zavjetuju evanðeoske savjete i iz bližega slijede Krista u tom životnom staležu. Tajnik Kongregacije za posveæeni život mons. Jose Rodriguez Carballo, najavio je da æe Papi biti predloženo da Godina posveæenog života zapoène poèetkom listopada 2014. godine, o obljetnici objavljivanja Konstitucije Drugoga vatikanskog sabora o Crkvi Lumen gentium, gdje se u šestom poglavlju govori o posveæenom životu, a da završi u studenome 2015. godine. Meðu glavnim aktivnostima u Godini posveæenog života mons. Carballo naveo je službeni poèetak Godine posveæenog života koji bi bio obilježen sveèanom misom u bazilici Sv. Petra u Rimu, vjerojatno 21. studenoga 2014. U studenome bi se održala i Plenarna skupština Kongregacije za posveæeni život koja æe imati za temu "Novum u posveæenom životu poèevši od II. vatikanskog sabora", misleæi pritom na Isusovu izreku: "Novo vino u nove mješine". Održat æe se i razlièiti susreti u Rimu, kao što je susret mladih redovnika i redovnica: novaka, privremeno zavjetovanih, i onih koji imaju manje od 10 godina vjeènih zavjeta. Bio bi potom susret odgojitelja i odgojiteljica, Meðunarodni kongres o teologiji posveæenog života na temu "Obnova posveæenog života u svjetlu II. vatikanskog sabora i izgledi za buduænost". Mons. Carballo najavio je i meðunarodnu izložbu: "Posveæeni život - Evanðelje u povijesti èovjeèanstva". Na kraju Godine posveæenog života predviðena je misa koju æe predvoditi Sveti Otac, a vjerojatno æe biti 21. studenoga 2015., o 50. obljetnici objavljivanja Dekreta II. vatikanskog sabora Perfectae caritatis. Tajnik Kongregacije za posveæeni život najavio je i kako se ika oèekuje da æe Papa objaviti novu apostolsku konstituciju o kontemplativnom životu, te da je u pripremi i revizija dokumenta koji se bavi odnosima izmeðu biskupa i redovnika, kao i dokument koji æe se baviti upravljanjem dobrima od strane posveæenih osoba. Crkveni nauk ne treba svoditi na ideologiju ili apstraktnu teoriju Papa Franjo primio sudionike plenarne skupštine Kongregacije za nauk vjere Vatikan, 31.1.2014. (IKA) - Crkveni nauk ne treba svoditi na ideologiju ili apstraktnu teoriju, rekao je papa Franjo sudionicima plenarne skupštine Kongregacije za nauk vjere koje je primio 31. sijeènja. Papa je naveo moguænost spajanja Kongregacije s novim Povjerenstvom za zaštitu maloljetnika, izvijestio je Hrvatski program Radio Vatikana. Mjerila vjere trebaju prevladavati u rijeèima i praksi Crkve. Kad vjera sjaji u svojoj jednostavnosti onda se i Božji život u crkvenom životu oèituje sa svom svojom privlaènošæu. Stoga se valja oduprijeti napasti da se u ideološkom smislu shvaæa nauk ili da ga se svede na skup apstraktnih i kristaliziranih teorija. Uistinu, nauk ima jedinu svrhu da služi životu Božjega naroda i kani osigurati èvrst temelj našoj vjeri. Velika je, naime, napast da prisvojimo darove spasenja koji dolaze od Boga, da ih uskladimo – možda i u dobroj nakani - sa svjetovnim duhom i svjetovnim vidicima. Ta se napast neprestano nameæe, upozorio je papa Franjo. Zahvaljujuæi Kongregaciji na rješavanju "težih zlodjela", posebice sluèajeva spolnoga zlostavljanja maloljetnika, Papa je potaknuo djelatnike: "Mislite na dobro djece i mladih, koje u kršæanskoj zajednici uvijek treba štititi i poduprti njihov ljudski i duhovni rast". U tom se smislu prouèava moguænost da se s Kongregacijom poveže Povjerenstvo za zaštitu djece, koje sam ustanovio, a želim da bude primjerno za sve koji kane promicati dobro djece, kazao je Sveti Otac. Govoreæi o temi plenarne skupštine, o odnosu vjere i sakramenta ženidbe, rekao je: "Rijeè je o promišljanju od vrlo velike važnosti, a na tragu poziva pape Benedikta XVI. da se dublje prouèi odnos izmeðu osobne vjere i slavljenja sakramenta ženidbe, naroèito u promijenjenom kulturalnom kontekstu". Govoreæi pak o zahtjevnoj zadaæi Kongregacije, odnosno o èuvanju cjelovitosti vjere, Papa je rekao da ga valja izvršavati u suradnji s lokalnim pastirima i s doktrinarnim Povjerenstvima biskupskih konferencija, èuvajuæi pravo cijeloga Božjega naroda da primi cjeloviti i èisti polog vjere. Vaš posao vodi raèuna o zahtjevima poticajnog, smjernog i strpljivoga dijaloga s autorima. Ako istina podrazumijeva vjernost, onda vjernost uvijek raste u ljubavi i bratskoj pomoæi za onoga koji je pozvan dozrijevati i bistriti vlastita uvjerenja. Crkva je mjesto zajedništva; svi smo pozvani gajiti i promicati zajedništvo, svatko u odgovornosti koju mu je Gospodin namijenio. Papa je na kraju djelatnicima Kongregacije poželio da mogu uvijek èuvati duboki osjeæaj radosti; radosti vjere, koja u Gospodinu Isusu ima svoj neiscrpni izvor. Papina poruka putem Twittera Vatikan, 1.2.2014. (IKA) - "Ponekad smo ražalošæeni težinom svojih grijeha. Nemojmo se obeshrabriti. Krist je došao da podigne taj teret i da nam dade mir", napisao je papa Franjo 1. veljaèe u poruci putem Twittera. Inozemne vijesti Papa èlanovima Neokatekumenskoga puta: Gradite crkveno zajedništvo, evangelizirajte s ljubavlju Vatikan, 1.2.2014. (IKA) – Papa je 1. veljaèe u Dvorani Pavao VI. u Vatikanu primio u audijenciju oko osam tisuæa èlanova Neokatekumenskoga puta. Pozdravljajuæi prisutne, posebno 414 obitelji koje šalje naviještati Evanðelje u razne dijelove svijeta, rekao je da im Crkva zahvaljuje na velikodušnosti. Zahvaljujem vam na svemu što èinite u Crkvi i u svijetu, rekao je Papa, dodajuæi da im uime Crkve predlaže neke jednostavne odrednice. Prva je da se najviše skrbe oko izgradnje i èuvanja zajedništva u Crkvama kamo idu u misije. Neokatekumenski put ima vlastitu karizmu koja ima, kao i svi darovi Duha Svetoga, duboku crkvenu dimenziju, a to znaèi da treba osluškivati život krajevnih Crkvi, vrednovati njihovo bogatstvo, i trpjeti, ako je potrebno, zbog njihovih slabosti te s njima hoditi kao jedno stado pod vodstvom mjesnih pastira. Glavno je zajedništvo. Katkada se bolje odreæi življenja pojedinosti, koje od vas zahtijeva vaš Put, radi èuvanja jedinstva braæe neke crkvene zajednice, èijim se dijelom trebate uvijek osjeæati, upozorio je papa Franjo. Spomenuo je još jednu odrednicu: Dobro je da budete svjesni da prije nas uvijek dolazi Duh Sveti. Gospodin uvijek ide ispred nas, i u najudaljenija mjesta i najrazlièitije kulture; Bog posvuda sije sjeme svoje Rijeèi. Stoga posebnu pozornost treba posveæivati kulturalnom kontekstu u kojem æete djelovati, koji je sasvim razlièit od konteksta iz kojeg dolazite. Osim mjesnog jezika, još je važnije da "nauèite" kulture koje æete sresti, znajuæi prepoznati potrebu Evanðelja koje je prisutno posvuda, kao i djelovanje Duha Svetoga u životu i povijesti svakog naroda, istaknuo je Sveti Otac, a prenosi Hrvatski program Radio Vatikana. Na kraju je potaknuo èlanove Neokatekumenskog puta da skrbe jedni za druge, posebice za najslabije. Neokatekumenski put vrlo je zahtjevan, stoga neki brat ili sestra mogu naiæi na nepredviðene teškoæe. Strpljivost i milosrðe zajednice u tom je sluèaju znak zrelosti vjere. Svaèiju slobodu treba poštovati, takoðer i kad netko odluèi izvan Neokatekumenskog puta tražiti drugaèiji oblik kršæanskoga života koji æe mu pomoæi odgovoriti na Božji poziv, istaknuo je Papa. Potaknuo je misijske obitelji da posvuda, i u nekršæanskim sredinama te naroèito u egzistencijalnim periferijama, šire Evanðelje Isusa Krista. S ljubavlju naviještajte, svima nosite Božju ljubav. Recite svima koje sretnete da Bog ljubi svakoga èovjeka, s njegovim slabostima, pogrješkama i grijesima. Budite glasnici i svjedoci beskrajne dobrote i neiscrpivoga Božjeg milosrða, zakljuèio je Sveti Otac. Francuska vlada odgodila predstavljanje novog obiteljskog zakona Pariz, 2.2.2014. (IKA) - Francuska vlada odustala je od predstavljanja nacrta novog obiteljskog zakona koji je, prema najavama, trebao ozakoniti medicinski potpomognutu oplodnju za lezbijske parove i institut surogat majke za muške homoseksualne parove. Iz vlade je poruèeno da obiteljski zakon neæe u proceduru ove godine, a odluka je donesena nakon što je 2. veljaèe protiv najavljenih promjena obiteljskog zakona na ulicama Pariza i Lyona prosvjedovalo izmeðu 100 tisuæa (procjena policije) i pola milijuna (procjena organizatora) ljudi. Prosvjed je organizirao pokret Le Manif pour tous, koji je nakon prošlogodišnjega neuspjelog pokušaja spreèavanja legalizacije homoseksualnih brakova, svoje snage usmjerio na zaštitu djece i obitelji, izvijestio je katolièki dnevnik "La Croix". 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 27 Inozemne vijesti Tisuæe ljudi svakoga tjedna pišu Papi Papa Franjo ne može odgovoriti na svako pismo, ali sva pisma upuæena Papi dobiju odgovor Vatikan, 2.2.2014. (IKA) - U Vatikan svakoga tjedna stigne na tisuæe pisama, paketa, crteža i predmeta, na ime pape Franje. Pošta stiže iz cijeloga svijeta, a sreðuje ju Ured za Papinu korespondenciju, smješten u Apostolskoj palaèi. Ravnatelj toga ureda je mons. Giuliano Gallorini, koji je u razgovoru za informativni tjednik Vatikanskoga televizijskog centra "Vatican Magazine", govorio o svakodnevnom radu ureda, pa i o željama i nadama ljudi koji pišu Svetom Ocu. Ljudi pišu Papi o životu koji je stigao do raskrižja, traže savjet kako dalje, povjeravaju mu osobne nade i teškoæe; pišu mu pjesme. Ili šal, ispleten baš za Papu i poslan na adresu koju danas svi poznaju, kao da je to adresa prvoga susjeda: Dom Sveta Marta, Grad Vatikan. Jer, danas mnogi tako osjeæaju papu Franju, vrlo bliskim. I zbog toga mu pišu tisuæe ljudi sa svih krajeva svijeta, rekao je mons. Gallorini. Traže se ponajviše utjeha i molitva, ljudi traže molitve za djecu, a pišu i o ekonomskim problemima – napomenuo je mons. Gallorini te dodao da nastoje uèiniti da ti ljudi osjete blizinu Pape koji razumije njihovu patnju, njihove teškoæe, i koji im je blizu u molitvi. Osim toga, njihove zahtjeve, koliko je moguæe, šaljemo specifiènim uredima; primjerice, zahtjevi za ekonomsku pomoæ šalju se biskupijskim Caritasima, kako bi to provjerili, te izravno bili i djelotvorniji – istaknuo je ravnatelj Ureda za Papinu korespondenciju. Mons. Gallorini, redovnica Anna i dvije gospoðe – malena je ekipa u odnosu na brdo pošte, napisane na više desetaka jezika. Upravo je podjela po jeziku prvi korak u njihovu svakodnevnom radu. Pisma se potom otvaraju i èitaju. Papa Franjo ne bi nikada sam uspio odgovoriti na svu poštu, stoga je zadaæa tog ureda pomoæi mu u odvajanju zahtjeva onih koji žele samo pozdraviti Papu, od onih koji u papi Franji traže utjehu, duhovnu potporu, ruku ispruženu u hitnoj potrebi. Takva pisma odlaze na njegov radni stol. Rijeè je, objasnio je mons. Gallorini, o osjetljivijim sluèajevima, poput onih kad je u pitanju savjest. U tom se sluèaju napravi bilješka i pošalje tajnicima, da ih Papa osobno pogleda. On ih proèita, stavi oznaku i uputi nas kako imamo odgovoriti, dodao je upravitelj Ureda, a prenosi Radio Vatikan. Papa Franjo ne može, dakle, odgovoriti na svako pismo, ali sva pisma upuæena papi Franji dobiju odgovor. Ali, samo zahvala u njegovo ime za primljeni dar, ili srdaèan pozdrav, zadaæa je koja zahtijeva posebni sklad s njegovim stilom. Ta pisma valja èitati više srcem nego razumom, kazao je mons. Gallorini, valja sudjelovati u patnji i pokušati pronaæi odgovarajuæe rijeèi kako bi se izrazilo ono što Papa doista želi da se izrazi: blizina, suæut… Odgovor doista treba biti u stilu sudjelovanja. Uostalom, Papa uvijek govori da pastir mora živjeti sa stadom. Ima osjetiti i živjeti s njima njihovo iskustvo, zakljuèio je ravnatelj Ureda za Papinu korespondenciju. . 28 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 ika Brazil: Kampanja bratstva posveæena problemu trgovine ljudima Tradicionalna korizmena inicijativa solidarnosti Brazilske biskupske konferencije ove se godine održava 51. put Brasilia, 5.2.2014. (IKA) - Sljedeæa Kampanja bratstva, tradicionalna inicijativa solidarnosti koja se na poticaj Brazilske biskupske konferencije održava svake godine tijekom korizme, bit æe posveæena problemu trgovine ljudima. Njome se želi privuæi pozornost vjernika i javnoga mnijenja na taj problem koji ima posebno veliku društvenu važnost. Kampanja, koja se ove godine održava 51. put, zapoèinje 5. ožujka, na Pepelnicu, pod geslom "Za slobodu nas Krist oslobodi!" (Gal 5,1). Na programu je niz inicijativa za senzibilizaciju, odgoja i molitve za bolje shvaæanje pojave trgovine ljudima te u svrhu pripreme pastoralnih djelatnika, sposobnih pomoæi zajednicama zauzetima u toj borbi. Trgovina ljudima i s njom povezano ropstvo, zlo je koje je još uvijek vrlo rašireno u Brazilu, kako potvrðuje broj masovnih uhiæenja koja su vlasti te zemlje provele tijekom 2013. godine. Pri posljednjem su, primjerice, krajem sijeènja ove godine, u pet ilegalnih centara za proizvodnju ugljena osloboðene 34 osobe. Taj je sluèaj potvrdio zabrinutost biskupa zbog širenja ropstva na brojnim podruèjima brazilskoga gospodarstva. Komentirajuæi tada tu operaciju, predsjednik Brazilske biskupske konferencije kardinal Raymundo Damasceno Assis istaknuo da je trgovina ljudskim biæima djelatnost kojoj u prilog idu bijeda i društvena nejednakost, što pak iskorištavaju bezobzirni trgovci. Kardinal je stoga pozvao državne vlasti da primijene odgovarajuæe mjere u svrhu iskorjenjivanja ropstva, i zaštite onih koji se bore protiv toga zla, te da na primjeran naèin kazne odgovorne. Kako bi se suprotstavilo toj zabrinjavajuæoj pojavi, Biskupsko povjerenstvo za milosrðe, pravdu i mir prošle jeseni ustanovilo je posebnu radnu skupinu za taj problem koji ima snažne posljedice i na pastoralnoj razini. Prema podacima nevladine udruge "Walk Free Foundation" samo je u Brazilu najmanje 200.000 ljudi svedeno na ropstvo. Prilog dokumenti ika Prilog dokumenti Sakrament potvrde Papina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 29. sijeènja 2014. Draga braæo i sestre, u ovoj treæoj katehezi o sakramentima, zadržat æemo se na potvrdi ili krizmi, koju treba promatrati u kontinuitetu s krštenjem, s kojim je neraskidivo povezana. Ta dva sakramenta, zajedno s euharistijom, èine jedinstveni spasenjski dogaðaj koji se zove "kršæanska inicijacija", u kojoj bivamo pritjelovljeni Isusu Kristu umrlom i uskrslom i postajemo nova stvorenja i udovi Crkve. koliko je to važno: da po Duhu Svetom dolazi sam Krist uèiniti sve to meðu nama i za nas! Zbog toga je važno da djeca i mladi prime taj sakrament. Eto zašto su u poèecima ta tri sakramenta podjeljivana u istoj prigodi, na završetku katekumenskog hoda, u pravilu na vazmenom bdjenju. Tako je zapeèaæen put izgradnje i postupnog ukljuèivanja u kršæansku zajednicu koji je mogao trajati i po nekoliko godina. Èinilo se korak po korak da bi se prispjelo krštenju, zatim potvrdi i euharistiji. Posveæene su osobe Božji znak u svijetu Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 2. veljaèe 2014. Draga braæo i sestre, dobar dan! Danas slavimo blagdan Prikazanja Gospodinova. Istog se dana slavi i Dan posveæenog života, koji podsjeæa koliko su Crkvi važni oni koji su prigrlili poziv da slijede Isusa izbliza na putu evanðeoskih savjeta. Današnje Evanðelje govori nam kako su, èetrdeset dana nakon Isusova roðenja, Marija i Josip doveli Djetešce u hram da ga prikažu u hramu i posvete Bogu, kao što je propisano židovskim zakonom. Taj dogaðaj predstavlja sliku darivanja vlastitog života od strane onih koji, po jednom Božjem daru, poprimaju tipiène osobine Isusa èista, siromašna i poslušna. Obièno se govori o sakramentu "krizme". Taj izraz znaèi "pomazanje". Naime, uljem koje se zove "sveta krizma" bivamo suoblièeni, u snazi Duha Svetoga, Isusu Kristu, koji je jedini pravi "pomazanik", "Mesija", Svetac Božji. Izraz "potvrda" nas, zatim, podsjeæa da taj sakrament donosi poveæanje krsne milosti: èvršæe nas združuje s Kristom; privodi punini našu povezanost s Crkvom; podjeljuje nam osobitu snagu Duha Svetoga da širimo vjeru, ispovijedamo Kristovo ime i da se nikada ne stidimo njegova križa (usp. Katekizam Katolièke Crkve, 1303). Zato je važno pobrinuti se da naša djeca, naši mladi imaju taj sakrament. Svi se brinemo da budu kršteni, i to je dobro, ali se možda ne brinemo toliko da prime krizmu. Na taj æe naèin ostati na pola puta i neæe primiti Duha Svetoga, koji je tako važan u kršæanskom životu, jer nam daje snagu da idemo naprijed! Razmislimo malo, svaki od nas: brinemo li se doista da naša djeca i mladi prime krizmu? Važno je to, važno! I ako imate, u svojoj kuæi, djecu, mlade koji je još nisu primili a u dobi su kada je trebaju primiti, uèinite sve što je u vašoj moæi da dovrše kršæansku inicijaciju i prime snagu Duha Svetoga. To je važno! Draga braæo i sestre, sjetimo se da smo primili potvrdu! Svi mi! Sjetimo se toga prije svega zato da zahvalimo Gospodinu za taj dar, a zatim da ga molimo da nam pomogne živjeti kao pravi kršæani, uvijek kroèiti kroz život s radošæu po Duhu Svetom koji nam je darovan! Na to darivanje samoga sebe Bogu pozvan je svaki kršæanin, jer smo svi krštenjem posveæeni njemu. Svi smo pozvani prikazati se Ocu s Isusom i poput Isusa, pretvarajuæi vlastiti život u velikodušni dar, u obitelji, na poslu, u služenju Crkvi, u djelima milosrða. Ipak, to posveæenje žive na poseban naèin redovnici, monasi, posveæeni vjernici laici, koji polaganjem zavjeta pripadaju Bogu na potpun i iskljuèiv naèin. Ta pripadnost Gospodinu omoguæuje onima koji to žive na autentièan naèin pružiti posebno svjedoèanstvo za Radosnu vijest o Božjem kraljevstvu. Oni koji su potpuno posveæeni Bogu, potpuno su posveæeni i braæi, da bi Kristovo svjetlo donijeli tamo gdje je tama najgušæa i da donose njegovu nadu srcima koja su klonula. Važno je naravno pružiti krizmanicima dobru pripravu, koja mora težiti za tim da ih se dovede do osobnog prianjanja uz vjeru u Kristu i probudi u njima osjeæaj pripadnosti Crkvi. Potvrda, kao i svaki sakrament, nije djelo ljudi, veæ je djelo Boga, koji se brine za naš život na naèin da nas suoblièuje slici svoga Sina, da bi nas uèinio sposobnima da ljubimo poput njega. On to èini ulijevajuæi u nas svoga Duha Svetoga, èije djelovanje prožima èitavu osobu i èitav život, kao što se to zorno vidi iz sedam darova na koje je tradicija, u svjetlu Svetog pisma, uvijek ukazivala. Tih sedam darova: ne želim vas pitati jeste li upamtili kojih je to sedam darova. Možda ih znate sve… Ali æu ih ponoviti u vaše ime. Koji su to darovi? Mudrost, razum, savjet, jakost, znanje, pobožnost i strah Božji. I ti su nam darovi dani upravo s Duhom Svetim u sakramentu potvrde. Tim darovima kanim posvetiti kateheze koje æe uslijediti nakon ovih o sakramentima. Posveæene su osobe Božji znak u raznim životnim sredinama, oni su kvasac za rast jednog pravednijeg i više bratskog društva, oni su proroštvo zajedništva s malenima i siromašnima, Tako shvaæen i življen, posveæeni život nam se pokazuje upravo onakvim kakav jest: to je Božji dar, Božji dar Crkvi, Božji dar njegovu narodu! Svaka je posveæena osoba dar za Božji narod na putu. Toliko su potrebne te prisutnosti, koje jaèaju i iznova bude odgovornost za širenje evanðelja, kršæanski odgoj, ljubav prema onima koji su u najveæoj potrebi, kontemplativnu molitvu; odgovornost za pravdu i mir u ljudskoj obitelji. Ali pomislimo malo što bi se dogodilo da nema èasnih sestara u bolnicama, èasnih sestara u misijama, èasnih sestara u školama. Ma zamislite samo Crkvu bez èasnih sestara! To je upravo nezamislivo: one su dar, taj kvasac kojim Božjim narod napreduje. Velike su te žene koje posveæuju svoj život Bogu, koje pronose Isusovu poruku. Kada primamo Duha Svetoga u naše srce i puštamo ga da djeluje, sam Krist se uprisutnjuje u nama i oblikuje se u našem životu; po nama, sam on, Krist, æe moliti, opraštati, ulijevati nadu i utjehu, služiti braæi, biti bližnji potrebitima, posljednjima, stvarati zajedništvo, širiti mir. Pomislite samo Crkva i svijet trebaju to svjedoèanstvo Božje ljubavi i milosrða. Posveæene osobe, redovnici, redovnice su svjedoèanstvo da je Bog dobar i milosrdan. Zato je nužno sa zahvalnošæu prepoznati vrijednost iskustva posveæenog života i produbiti znanja o raznim karizmama i 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 29 Prilog dokumenti duhovnostima. Treba moliti da mnogi mladi odgovore s "da" Gospodinu koji ih zove da se potpuno posvete njemu radi nesebiènog služenja braæi; posvetiti život da bi se služilo Bogu i braæi. Zbog svih tih razloga, kao što je veæ najavljeno, iduæa æe godina na poseban naèin biti posveæena posveæenom životu. Povjerimo veæ sada tu inicijativu zagovoru Djevice Marije i svetog Josipa, koji su, kao Isusovi roditelji, bili prvi posveæeni njemu i posvetili svoj život njemu. Nakon Angelusa [...] Danas se u Italiji slavi Dan života, koji ima za temu "Raðati buduænost". Upuæujem svoj pozdrav i poticaj udrugama, pokretima i kulturnim centrima koji se posveæuju obrani i promicanju života. Pridružujem se talijanskim biskupima u tvrdnji da je "svako dijete lice Gospodina koji ljubi život, dar za obitelji i za društvo" (Poruka za XXXVI. Nacionalni dan života). Neka se svatko, u svojoj ulozi i u svojoj sredini, osjeæa pozvanim ljubiti i služiti životu, prihvatiti ga, poštivati i promicati, osobito kada je krhak i treba pažnju i brigu, od majèina krila do njegova ovozemaljskog svršetka. [...] U mislima sam s dragim žiteljima Rima i Toskane, pogoðenim kišama koje su izazvale poplave. Neka toj našoj braæi, koja su u kušnji, ne uzmanjka naša konkretna solidarnost i naša molitva. Draga braæo i sestre, Papa je s vama! Svima želim ugodnu nedjelju i dobar tek. Doviðenja! "Premda bogat, radi vas posta siromašan, da se vi njegovim siromaštvom obogatite" (usp. 2 Kor 8,9) Poruka pape Franje za korizmu 2014. Draga braæo i sestre, želim vam povodom korizme ponuditi neka korisna razmišljanja za naš osobni i zajednièki put obraæenja. Ona se nadahnjuju na rijeèima svetog Pavla: "Ta poznate darežljivost Gospodina našega Isusa Krista! Premda bogat, radi vas posta siromašan, da se vi njegovim siromaštvom obogatite" (2 Kor 8, 9). Apostol se obraæa kršæanima u Korintu da ih potakne da budu velikodušni u pomaganju vjernicima u Jeruzalemu koji su bili u potrebi. Što te rijeèi svetoga Pavla govore nama, današnjim kršæanima? Što taj poziv na siromaštvo, na život u siromaštvu u evanðeoskom smislu znaèi nama danas? Kristova milost Prije svega pokazuje naèin na koji Bog djeluje. Bog se ne objavljuje zaogrnut u svjetovnu moæ i bogatstvo, veæ u slabost i siromaštvo: "Premda bogat, radi vas posta siromašan…". Krist, vjeèni Božji Sin, jednak u moæi i slavi s Ocem, postao je siromašan; sišao je meðu nas, približio se svakom od nas; ponizio se, "oplijenio se", da u svemu postane slièan nama (usp. Fil 2, 7; Heb 4, 15). Božje je utjelovljenje veliki misterij! Ali razlog za sve to je njegova božanska ljubav, ljubav koja je milost, velikodušnost, želja za blizinom i on ne oklijeva darovati se i žrtvovati se za ljubljena stvorenja. Ljubav, milosrðe znaèi dijeliti sve s onim koga se ljubi. Ljubav nas èini sliènima, stvara jednakost, ruši zidove i poništava udaljenosti. Bog je to uèinio s nama. Isus, naime, "radio je ljudskim rukama, razmišljao ljudskim umom, odluèivao ljudskom voljom, ljubio ljudskim srcem. Roðen od Marije Djevice, postao je uistinu jedan od nas, u svemu nama slièan osim u grijehu" (Drugi vat. konc., Past. konst. Gaudium et spes, 22). 30 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 ika Postavši siromašan, Isus nije tražio siromaštvo zbog njega samog, veæ – kako kaže sveti Pavao – "da se vi njegovim siromaštvom obogatite". To nije igra rijeèi ili puka fraza. U tome je sažeta Božja logika, logika ljubavi, logika utjelovljenja i križa. Bog nam nije spasenje odaslao s neba, kao milostinju u kojoj se iz èistog altruizma i samilosti daje ono što je suvišno. Kristova ljubav nije takva! Kada Isus silazi u vode Jordana i daje se krstiti od Ivana Krstitelja, ne èini to zato što treba pokoru ili obraæenje; on to èini zato da bude meðu ljudima koji trebaju oproštenje, meðu nama grešnicima, i da preuzme na sebe teret naših grijeha. To je put koji je izabrao da nas utješi, da nas oslobodi od naše bijede. Upada u oèi da Apostol kaže da smo osloboðeni ne Kristovim bogatstvom, veæ njegovim siromaštvom. Ipak sveti Pavao poznaje dobro "neistraživo bogatstvo Kristovo" (Ef 3, 8), koji je "baštinik svega" (Heb 1, 2). Što je dakle to siromaštvo kojim nas Isus oslobaða i obogaæuje? To je upravo naèin kojim nas ljubi, naèin na koji nam postaje blizak, baš poput Dobrog Samarijanca koji je bio bližnji onom èovjeku koji je polumrtav ostavljen kraj puta (usp. Lk 10, 25s.). Ono što nam daje pravu slobodu, pravo spasenje i pravu sreæu je njegova suosjeæajna i nježna ljubav kojom je povezan s nama. Kristovo siromaštvo koje nas obogaæuje je njegovo utjelovljenje, njegovo preuzimanje na sebe naših slabosti i grijeha kao izraz beskrajnog Božjeg milosrða. Kristovo je siromaštvo najveæe bogatstvo: Isusovo je bogatstvo njegovo beskrajno povjerenje u Boga Oca, njegovo stalno pouzdanje u njega, njegova želja da traži uvijek i jedino njegovu volju i njegovu slavu. On je bogat kao što je bogato dijete koje osjeæa da je voljeno i koje voli svoje roditelje i ne sumnja ni trenutka u njihovu ljubav i nježnost. Isusovo je bogatstvo to što je Sin; njegov jedinstveni odnos s Ocem je najveæi prerogativ toga siromašnog Mesije. Kada nas Isus poziva da uzmemo na sebe njegovo "laki jaram", on nas poziva da se obogatimo tim njegovim "bogatim siromaštvom" i "siromašnim bogatstvom", da dijelimo s njim njegov sinovski i bratski Duh, da postanemo sinovi i kæeri u Sinu, sinovi i kæeri u bratu prvoroðencu (usp. Rim 8, 29). Reèeno je da je jedina žalost ne biti sveti (L. Bloy); mogli bismo takoðer reæi da postoji samo jedna prava bijeda: ne živjeti kao Božji sinovi i Kristova braæa. Naše svjedoèenje Mogli bismo misliti da je taj "put" siromaštva bio Isusov put, dok mi, koji dolazimo nakon njega, možemo spasiti svijet odgovarajuæim ljudskim sredstvima. Ali to nije tako. U svakom dobu i na svakome mjestu, Bog nastavlja spašavati ljude i svijet Kristovim siromaštvom, koji èini sebe siromašnim u sakramentima, u svojoj rijeèi i u svojoj Crkvi, koja je narod siromašnih. Božje bogatstvo ne može prolaziti kroz naše bogatstvo, veæ uvijek i jedino kroz naše osobno i zajednièko siromaštvo, oživljeno Kristovim duhom. Po uzoru na našeg Uèitelja, pozvani smo boriti se protiv siromaštva naše braæe, susretati ih, preuzeti na sebe teret toga siromaštva i konkretno djelovati da ga ublažimo. Bijeda nije isto što i siromaštvo; bijeda je siromaštvo bez vjere, bez solidarnosti, bez nade. Možemo razlikovati tri vrste bijede: materijalnu, moralnu i duhovnu. Materijalna bijeda je ona koju se obièno naziva siromaštvom i pogaða one koji žive u uvjetima nedostojnim èovjeka: one koji su lišeni temeljnih prava i osnovnih dobara kao što su hrana, voda, higijenski uvjeti, posao, moguænost kulturnog razvoja i rasta. Kao odgovor na tu bijedu Crkva nudi svoju pomoæ, svoju diakoniju, da izaðe ususret potrebama i izlijeèi one rane koje nagrðuju lice èovjeèanstva. U siromašnima i posljednjima mi ika Prilog dokumenti vidimo Kristovo lice; ljubeæi i pomažuæi siromašne ljubimo i služimo Krista. Naši su napori usmjereni takoðer na to da u svijetu prestanu kršenja ljudskog dostojanstva, diskriminacije i zlostavljanja, jer su oni, u mnogim sluèajevima, uzrok bijede. Kada moæ, luksuz i novac postanu idoli, tada oni imaju prednost nad potrebom za pravednom raspodjelom bogatstava. Zato je nužno da se naše savjesti obrate pravdi, jednakosti, umjerenosti i zajedništvu. Ništa manje nije zabrinjavajuæa ni moralna bijeda, koja se sastoji u robovanju poroku i grijehu. Kolike su obitelji u tjeskobi jer je jedan od njezinih èlanova – èesto mlaðe osobe – rob alkohola, droge, kocke, pornografije! Koliki ne vide više smisao života ili perspektive za buduænost, koliki su samo izgubili nadu! I kolike su osobe u tu bijedu gurnuli nepravedni uvjeti u društvu, nezaposlenost koja im oduzima dostojanstvo kao hraniteljima i pomanjkanje jednakog pristupa obrazovanju i zdravstvenoj skrbi. U tim se sluèajevima moralna bijeda može s pravom smatrati prijeteæim samoubojstvom. Ta vrsta bijede, koja je takoðer uzrok financijskog kraha, uvijek je povezana s duhovnom bijedom, koja nas pogaða kada se udaljimo od Boga i odbacujemo njegovu ljubav. Ako mislimo da ne trebamo Boga koji dopire do nas u Kristu, jer mislimo da smo dovoljni sami sebi, tada smo krenuli putom propasti. Bog je jedini koji doista spašava i oslobaða. Evanðelje je pravi protulijek duhovnoj bijedi: kršæanin je pozvan nositi u sve sredine oslobaðajuæi navještaj da postoji oproštenje za poèinjeno zlo, da je Bog veæi od naše grešnosti, da nas uvijek slobodno ljubi i da smo stvoreni za zajedništvo i vjeèni život. Gospodin nas poziva da budemo radosni navjestitelji te poruke milosrða i nade! Lijepo je iskusiti radost širenja te radosne vijesti, dijeliti s drugima blago koje nam je povjereno, da bismo utješili srca skršena i davali nadu tolikoj braæi i sestrama koji su obavijeni tamom. To znaèi slijediti i nasljedovati Isusa, koji je išao siromašnima i grešnicima kao što pastir s puno ljubavi traži izgubljenu ovcu. U jedinstvu s njim možemo hrabro otvoriti nove putove evangelizacije i promicanja osobe. Draga braæo i sestre, neka ova korizma naðe Crkvu spremnu i pripravnu svjedoèiti onima koji žive u materijalnoj, moralnoj i duhovnoj bijedi poruku evanðelja, èija je srž navještaj ljubavi milosrdnog Oca, koji je spreman prigrliti u Kristu svaku osobu. Moæi æemo to uèiniti u mjeri u kojoj budemo suoblièeni Kristu, koji je postao siromašan i obogatio nas svojim siromaštvom. Korizma je prikladno vrijeme za samoodricanje; bilo bi dobro da se zapitamo èega se to možemo odreæi da drugima pomognemo i obogatimo ih svojim siromaštvom. Ne zaboravimo da pravo siromaštvo boli: odricanje ne bi bilo valjano bez te pokornièke dimenzije. Nepovjerljiv sam prema milostinji koja èovjeka ništa ne stoji i koja ne boli. Neka nas Duh Sveti, zavaljujuæi kojem "[smo] kao siromašni, a mnoge obogaæujemo; kao oni koji ništa nemaju, a sve posjeduju" (2 Kor 6, 10), podupre u našim odlukama i ojaèa našu pozornost i odgovornost prema ljudskoj bijedi, da bismo postali milosrdni i èinili milosrðe. S tom željom, jamèim svoju molitvu da svakom vjerniku i svim crkvenim zajednicama korizmeni hod bude plodonosan i molim vas da molite za mene. Neka vas Gospodin blagoslovi i Gospa èuva! Iz Vatikana 26. prosinca 2013. Blagdan svetog Stjepana, ðakona i prvomuèenika 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 31 Prilog prikazi ika Prilog prikazi Novi broj Rijeèkog teološkog èasopisa Marko Medved novi je urednik èasopisa Iz tiska je izašao novi broj Rijeèkoga teološkog èasopisa (broj 2, 2013.) koji od ovoga broja kao novi urednik potpisuje Marko Medved. Novi broj donosi radove s meðunarodnog znanstvenog simpozija "Koncilski pastoralni poticaji aktualnoj crkvenoj praksi" održanog na Teologiji u Rijeci 15. ožujka 2013., kao i više rasprava te prikaza. Josip Šimunoviæ u èlanku "Dokumenti Drugoga vatikanskog sabora i župna zajednica. Poticaji i prosudba stanja" donosi pregled saborskih tekstova koji izrièito spominju župu/župnu zajednicu, otvarajuæi time razmišljanje o cjelokupnom životu i djelovanju župne zajednice u duhu ekleziologije Drugoga vatikanskog koncila. Peter Kvaternik u èlanku "Crkva si ti: Svaki je Kristov uèenik dužan širiti vjeru koliko može (LG 17)" istièe kako treba primijeniti nove pastoralne pothvate da bi se u èlanovima Crkve podigla svijest odgovornosti za život Crkve kako bi u sebi osjetili poziv: "Ja sam Crkva, zajedno smo Crkva", tj. da žive kršæanstvo ostvarujuæi rijeè Drugoga vatikanskog koncila: "Svaki je Kristov uèenik dužan širiti vjeru koliko može" (LG 7). Marija Pehar piše èlanak "Koncilska mariologija u marijanskim propovijedima fra Bonaventure Dude. Analiza i poticaji". Iz bogatog Dudina opusa izvuèene su najznaèajnije marijanske propovijedi kroz trogodišnji liturgijski ciklus i glavne marijanske blagdane, te su detaljnom analizom usporeðene s temeljnim odrednicama koncilske mariologije. Marko Medved autor je èlanka "Katolici i politika: od Syllabusa Pija IX. do Drugoga vatikanskog koncila" u kojem se, prigodom 1700. obljetnice Milanskog edikta, pita u kojoj je mjeri nauk Katolièke Crkve o odnosu Crkve i države i o slobodi vjeroispovijesti doživio odreðene promjene od sredine 19. stoljeæa do Drugoga vatikanskog sabora, istièuæi pritom važnost nouvelle theologie te koncilski zahtjev za laièkom a ne više konfesionalnom državom. Meðu raspravama Juraj Batelja piše rad "Novozavjetne teme u katehetskim propovijedima blaženog Alojzija Stepinca" u kojem prouèava okružnice, propovijedi i prigodne nagovore blaženika, ukazujuæi na njegovu pastirsku skrb za kršæanski odgoj povjerenih mu vjernika i naèin na kojem ih je nastojao uèvrstiti u istinama vjere. Vjekoslava Jurdana i Anita Borziæ donose èlanak "Jedan primjer iz hrvatske nabožne književnosti. Molitvica iz Posedarja" u kojem tu nezabilježenu molitvicu iz usmene molitvene baštine inkorporiraju u zabilježeni fundus hrvatske usmene nabožne književnosti. Milan Špehar i Jurica Galiæ autori su rada "Mali koraci – ekumenizam Sreæka Badurine" u kojem analiziraju ekumenska nastojanja šibenskoga biskupa, istièuæi jednostavnost, smirenost i spontanost njegovog praktiènog ekumenizma. Nikola Vranješ i Tomislav Miletiæ donose èlanak "Teorija evolucije u suvremenom pastoralnokatehetskom kontekstu" u kojem promišljanju o odnosu suvremenog pastoralno-katehetskog djelovanja prema èinjenici evolucije. Rad "Molitva u Getsemanskom vrtu (Mk 14,32-42)" autora Marija Cifraka i Stanka Æosiæa sinoptièkom usporedbom pokazuje tipiène Markove naglaske u izvještaju muke s obzirom na Isusovu molitvu u Getsemaniju a koju su zabilježila i ostala dvojica sinoptika. Na kraju donosi se prikaz knjiga Alojzija Æondiæa "Ustani, zove te. Bogoslovno-pastoralna razmišljanja" i Slavena Bertoše "Migracije prema Puli. Primjer austrijske Istre u novom vijeku". (ika-gk/sa) 32 5. veljaèe 2014. broj 5/2014 Hrvatski iseljenièki zbornik 2014. U nakladi Hrvatske matice iseljenika upravo je objavljen godišnjak Hrvatski iseljenièki zbornik 2014. koji sadrži 34 samostalne autorske studije posveæene kulturnim i društvenim praksama suvremenih hrvatskih migranata. Urednica te èitane trojeziène Matièine serijske publikacije je Vesna Kukavica. Graða ovogodišnjega sveska, koja povezuje 10 zemalja svijeta s 4 kontinenta, rasporeðena je na 400 stranica u 8 tematskih cjelina, ilustriranih mnoštvom fotografija. Matièin godišnjak posljednjih 15 godina ima posebnu tematsku cjelinu "Duhovnost", posveæenu hrvatskim katolièkim vjernicima i njihovu stvaralaštvu u inozemstvu. Tri su priloga u ovogodišnjem Zborniku u toj tematskoj cjelini. Prvi, iz pera znamenitog arheologa dr. Emilija Marina posveæen je nastanku mozaika u rimskoj kapeli Sv. Venancija pokraj Lateranske bazilike, smještene na istoimenom brežuljku Lateranu – jednom od sedam drevnih brežuljaka na kojima je izgraðen Rim, koji struka drži autentiènim svjedoèanstvom pripadnosti hrvatskoga naroda zapadnoeuropskom civilizacijskom i kršæanskom krugu. Lateransku baziliku Sv. Ivana, tzv. papinu katedralu, godišnje posjeæuju milijuni turista meðu kojima je mnoštvo hrvatskih hodoèasnika iz tridesetak zemalja svijeta, ponosnih na taj mozaik s hrvatskom prièom èiji je mecena Dalmatinac – papa Ivan IV. (640. – 642.). Mozaik govori o pothvatu opata Martina, kojega je taj papa poslao u Dalmaciju i Istru sa zadaæom da skupi relikvije muèenika te da otkupi zarobljene kršæane iz sužanjstva onodobnih novih gospodara. Analiza epigrafièke baštine dokazala je povijesnu autentiènost osoba koje su prikazane na mozaiku. Drugi prilog autorice Mirne Juvanèiæ govori o sakralnoj baštini grada Ludbrega još od davne 1411. godine. Od tada kreæe štovanje onoga što danas poznajemo kao èašæenje Predragocjene Krvi Kristove. Obilježavanje toga Ludbreškoga èuda staro je duže od pola tisuæljeæa, a odvija se svake godine poèetkom devetoga mjeseca i to 4. rujna. Taj povijesni dogaðaj od iznimne važnosti za Crkvu, ali i za cijelu domovinu Hrvatsku - tradicionalno privuèe mnoštvo hodoèasnika i iz iseljeništva. Papa Lav X. župnu crkvu Presvetog Trojstva obdario je oprostima. Na taj naèin je zapravo sam Sveti Otac utemeljio to euharistijsko proštenište Predragocjene Krvi Isusove, kojemu vjernici hrle veæ 6 stoljeæa. Putnika namjernika u Ludbregu, koji stiže iz dijaspore, zadivit æe tamošnji spoj vjerske, znanstvene, povijesne i umjetnièke baštine s drevnom usmenom predajom poput one legende o Ludbregu kao središtu svijeta, napominje autorica. Publicist Mijo Ivurek opisuje život i djelo povjesnièara prof. dr. Krunoslava Draganoviæa (1903. – 1983.) sveæenika, humanitarnog djelatnika i politièkog emigranta te robijaša u komunistièkim kazamatima bivše SFRJ. Tekst je pisan za ovaj broj Zbornika buduæi da je 2013. godina bila posveæena - odlukom Hrvatske kulturne zaklade iz Zagreba – životu i djelu toga velikana. Draganoviæ je bio žrtva velikosrpske i jugoslavenske diplomatske promidžbe, uz ostale ideološke protivnike u krilu vlastitoga naroda, koji su ga zajednièki proglasili kontroverznom osobom – kako bi se prikrile Draganoviæeve iznimne humanitarne zasluge tijekom egzodusa dijela hrvatskoga naroda iz domovine nakon II. svjetskoga rata. (ika-fk/kj)
© Copyright 2024 Paperzz