Energetska obnova višestambenih zgrada_Priručnik za

CENTAR ZA URBANI I TERITORIJALNI RAZVOJ
CUTER
ENERGETSKA OBNOVA VIŠESTAMBENIH
ZGRADA
PRIRUČNIK ZA UPRAVITELJE ZGRADA
na temelju postojeće prakse i Nacrta Programa energetske obnove stambenih
zgrada za razdoblje 2014-2020 godine
Urednica
Ana Pavičić-Kaselj
Autor
Ana Pavičić-Kaselj
Zagreb, 2014.
2
IZDAVAČ
Centar za urbani i teritorijalni razvoj – CUTER, Zagreb, Kikićeva 7
www.cuter.hr
u suradnji sa
Gradsko stambeno i komunalno gospodarstvo – GSKG, Zagreb, Savska cesta 1
www.gskg.hr
AUTOR
Ana Pavičić-Kaselj
UREDNICA
Ana Pavičić-Kaselj, Predsjednica
AUTORSKA PRAVA
Centra za urbani i teritorijalni razvoj – CUTER
GRAFIČKI DIZAJN I PRIPREMA
Andreja Sunara
TISAK
iSpis, Međimurska 21, Zagreb
MJESTO I VRIJEME IZDANJA
Prvo izdanje 2014.
Zagreb, 2014.
CIP zapis dostupan u računalnome katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu
pod brojem 868349.
ISBN 978-953-57958-0-3
3
Sadržaj Sažetak .................................................................................................................................... 5 1. Uvod .................................................................................................................................. 8 2. Pregled fonda stambenih zgrada u RH ............................................................................. 9 3. Analiza potrošnje energije u stambenim zgradama RH .................................................. 11 4. Mogućnosti ušteda energije u višestambenim zgradama do 2020. godine .................... 13 4.1. Simulacija mogućeg smanjenja potrošnje energije u postojećim višestambenim
zgradama u RH .................................................................................................................. 13 4.2. Ekonomska opravdanost smanjenja potrošnje energije u višestambenim zgradama u
RH ...................................................................................................................................... 15 5. Mjere poboljšanja energetskih svojstava postojećih višestambenih zgrada za razdoblje
do 2020. godine ..................................................................................................................... 17 5.1. Organizacija provedbe mjera ....................................................................................... 18 5.2. Pregled i analiza pojedinačnih mjera za višestambene zgrade ................................... 23 6. Mogućnosti prijave višestambenih zgrada za sufinanciranje energetske obnove iz
sredstava FZOEU .................................................................................................................. 27 6.1. Opravdani troškovi ulaganja u mjere poboljšanja energetske učinkovitosti –
Energetsku obnovu zgrada ................................................................................................. 27 6.2. Obavezna natječajna dokumentacija ........................................................................... 28 7. Ocjena učinaka provedbe Program primjenom mjera energetske obnove na stambenim
zgradama u RH ...................................................................................................................... 30 Zaključak ................................................................................................................................ 30 Literatura ................................................................................................................................ 31 4
Sažetak
Ovaj Priručnik izrađen je na temelju postojeće prakse u područje energetskih obnova
višestambenih zgrada i Nacrta Programa energetske obnove stambenih zgrada koji će se
provoditi u razdoblju od 2014. od 2020. godine (u daljnjem tekstu: Programa). On sadrži
pregled stanje postojećeg stambenog fonda, potrošnje energije i potencijala uštede za
višestambene zgrade, iskustva iz europskih zemalja, prijedlog i razradu mjera za
unaprjeđenje energetske učinkovitosti postojećih višestambenih zgrada te prduvjete pod
kojima će se višestambene zgrade moći obnavljati iz sredstava Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost.
Osnovne karakteristike stambenog fonda Republike Hrvatske su sljedeće:
•
korisna površina stambenog fonda procjenjuje se na oko 150 milijuna m2;
•
višestambene zgrade predstavljaju oko 35% ukupnog stambenog fonda;
•
u kontinentalnom dijelu nalazi se oko 65%, a u obalnom dijelu Republike Hrvatske nalazi
se oko 35% ukupnog stambenog fonda;
•
kućanstva u neposrednoj potrošnji energije sudjeluju s 31%, prema podacima iz 2011.
godine, što ovaj sektor čini iznimno bitnim za postizanje ciljeva poboljšanja energetske
učinkovitosti;
•
specifična potrošnja energije (potrošnja energije po jedinici korisne stambene površine
izražena u kWh/m2) ovisi o klimatskim uvjetima, godini izgradnje i faktoru oblika te je ona
dvostruko veća u kontinentalnom dijelu;
•
zgrade izgrađene do 1980. godine imaju najveći udio u ukupnom stambenom fondu te
gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju, što znači i najveću specifičnu
potrošnju energije;
•
za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode u prosječnom kućanstvu se koristi
70% energije;
•
toplinska energija za zagrijavanje prostora najvećim se dijelom osigurava iz ogrjevnog
drva (45%), a potom iz prirodnog plina (25%), loživog ulja (9%) te električnom energijom
(13%).
Prioriteti Programa su zgrade izgrađene do 1980. godine te mjere usmjerene na smanjenje
toplinskih potreba zgrada, poboljšanja učinkovitosti sustava grijanja i zamjene energenata
okolišno, ekonomski i energetski povoljnijima.
Priručnik je fokusirana na pregled mjera za višestambene zgrade (VZ), a uključuju mjere
vezane uz energetsko certificiranje (VZ.1) i izradu projektne dokumentacije za obnovu
višestambenih zgrada (VZ.2), a koje se smatraju nužnim preduvjetom za provedbu
kompleksnih tehničkih projekata integralne obnove tih zgrada (VZ.3). U Tablici 1. je
predstavljen pregleda mjera za višestambene zgrade i visina potrebnih sredstava za njihovo
financiranje u sklopu Programa za razdoblje 2014-2020.
5
Tablica 1 Pregled mjera za višestambene zgrade (VZ) predloženih u Nacrtu Programa energetske obnove
stambenih zgrada 2014-2020
Br.
Naziv mjere
Godišnje
investicij
6
e
(10
kn)
Godišnje
subvencije
FZOEU
uključujući
ESI fondove
6
(10 kn)
VZ.1
Energetski pregledi
i certificiranje
10
9
VZ.2
Izrada
projektne
dokumentacije
25
22.5
VZ.3
Integralna obnova
zgrada
500
250
VZ.4
Individualno
mjerenje potrošnje
toplinske energije
75
30
UKUPNO
610
UDIO U UKUPNIM
INVESTICIJAMA
Godišnje
subvencije
JLP(R)S
6
(10 kn)
Godišnje
uštede
energije
(GWh)
Godišnje
novčane
uštede
6
Godišnje
uštede
CO2
(1.000 t)
(10 kn)
101.2
28.22
28.22
7.5
112.9
33.89
33.89
311.5
7.5
214.1
62.11
62.11
51.07%
1.23%
Izvor: Nacrt Programa energetske obnove stambenih zgrada 2014-2020, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga
uređenja, Zagreb, 2013. godina
Predviđeni izvori financiranja provedbe Programa su sljedeći:
•
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) predviđena sredstva treba
osigurati iz vlastitih izvora, ali i iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI)
•
Sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI) - u sklopu tematskog cilja
4. „Podrška prijelazu prema ekonomiji temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim
sektorima“ predviđeno je financiranje pripreme i provedbe projekata energetske
učinkovitosti i energetske obnove stambenih zgrada RH.
•
Proračuni jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S)
Ključni dionici u provedbi Programa su:
•
Nadležna ministarstva – Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU) je
nositelj Programa, te je zaduženo za njegovu promociju. Ministarstvo gospodarstva
(MINGO) se treba aktivno uključiti u promociju mjere Individualno mjerenje potrošnje
toplinske energije koja kao zakonska odredba proizlazi iz Zakon o tržištu toplinske
energije te pratiti provedbu.
•
FZOEU – Fond je ključna institucija u provedbi Programa, koja osim što osigurava
subvencije, mora 'mobilizirati' ostale dionike kako bi se subvencije iskoristile. Osim toga,
FZOEU kontrolira namjensko korištenje sredstava temeljem ugovornih odnosa s
JLP(R)S-ima i upraviteljima zgrada.
•
JLP(R)S – jedinice lokalne i regionalne samouprave imaju ulogu 'posrednika' između
FZOEU i građana – suvlasnika u višestambenim zgradama priključenima na toplinske
sustave. Osim toga, JLP(R)S bi trebale osigurati dodatno sufinanciranje u dijelovima
Programa koji se odnose na individualno mjerenje potrošnje toplinske energije u
višestambenim zgradama (VZ.4.).
6
•
Upravitelji zgrada – ova skupina dionika je ključna za provedbu svih mjera vezanih za
višestambene zgrade, jer djeluju kao ugovorna strana kod ostvarivanja subvencija u ime
suvlasnika.
Nužni preduvjeti za ostvarivanje ciljeva definiranih u Programu su:
•
snažna promocija Programa, uključivanje i suradnja svih dionika;
•
definiranje jednostavnih, jasnih i transparentnih procedure za dodjelu subvencija
temeljenih na tipskim natječajima i javnim pozivima za pojedine kategorije mjera;
•
osiguranje financijskih sredstava u iznosu predviđenom ovim Programom iz ESI fondova;
•
definiranje tretmana energetske obnove zgrada u smislu Zakona o vlasništvu i drugim
stvarnim pravima vezano uz potreban udio suvlasničkih suglasnosti za provedbu mjera.
7
1.
Uvod
U veljači 2013. godine Vlada Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) usvojila je 2. Nacionalni
akcijski plan energetske učinkovitosti (dalje u tekstu: NAPEnU) za razdoblje 2011. do 2013.
godine. Okosnica 2. NAPEnU su mjere energetske obnove postojećih zgrada te nadležno
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja (dalje u tekstu: MGIPU) ima obvezu izraditi
tri nacionalna programa energetske obnove: komercijalnih zgrada, zgrada javne namjene i
stambenih zgrada. Izrada Programa energetske obnove stambenih zgrada predviđena je
mjerom R.5 iz 2.NAPEnU.
Višestambena zgrada u smislu Programa je svaka ona zgrada koja je u cijelosti ili u kojoj je
više od 50% brutto podne površine namijenjeno za stanovanje te ima tri ili više stambenih
jedinica, kojom upravlja upravitelj zgrade u skladu sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim
pravima (Narodne novine br. 91/96).
U Programu mogu sudjelovati samo legalno izgrađene zgrade.
Program obuhvaća razdoblje do 2020. godine. Početak provedbe Programa je 2014.
godina, a MGIPU i ostale imenovane nadležne institucije zadužene su za promociju
Programa i stvaranje nužnih preduvjeta (regulatornog i financijskog okvira) za njegovu
provedbu. Zbog visokih zahtijevanih financijskih sredstava potrebnih za provedbu Programa,
sufinanciranje se predviđa iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova (u daljnjem tekstu:
ESI fondova). Također, a u skladu s odredbama ZUKE, dio financijskih sredstva predviđena
za provedbu Programa biti će osiguran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost (dalje u tekstu: FZOEU).
2.
Pregled fonda stambenih zgrada u RH
Stambeni fond RH je krajem 2010. godine iznosio 2.039.795 stanova, 8,7% više u odnosu na
2001. godinu, što označi godišnji rast 0,87%.
Tablica 2-1 Stambeni fond RH prema popisima stanovništva
Parametar
Broj
stanovnika
Broj stanova
Površina
stanova
2
(1.000 m )
Prosječna
površina stana
2
(m )
Prosječan broj
osoba u
1
stanu
Izvor
Popis 1971
4.426.221
1.188.743
62.659
52,7
3,7
Popis 1981
4.445.628
1.381.434
86.954
62,9
3,2
Popis 1991
4.681.715
1.575.644
110.972
70,4
3,0
2
Popis 2001
4.400.000
1.877.126
133.307
71,0
2,3
2
Izvješće 2010
4.284.889
2.065.341
149.010
72,2
2,1
1
Uz izvješće za 2010. godinu je korišten podatak o broju stanovnika iz popisa 2011. godine.
2
Uključeni su stanovi koji se koriste za obavljanje djelatnosti iz popisa 2001. godine.
Prosj. pov.
stana po
1
jednoj osobi
2
(m )
14,3
19,6
23,7
30,3
34,8
Izvor: Nacrt Programa energetske obnove stambenih zgrada 2014-2020, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga
uređenja, Zagreb, 2013. godina
S obzirom na razinu korištenja energije za grijanje, fond stambenih zgrada u RH je moguće
svrstati u 3 skupine prema slijedećim parametrima:
1. klimatski (temperaturni) uvjeti lokacije i podneblja (županije)
2. godine izgradnje (toplinska svojstva)
3. faktori oblika zgrade (višestambena zgrada)
Tablica 2-2 Stambeni fond RH prema godini izgradnje (nastanjeni za stalno stanovanje) – popis
stanovništva iz 2001. godine
Godina izgradnje
Broj stanova
Godišnja izgradnja u postocima
Prije 1919. g.
129.901
9,14
1919. - 1945. g.
1946. - 1960. g.
1961. - 1970. g.
1971. - 1980. g.
1981. - 1990. g.
104.333
154.672
285.451
329.028
244.908
7,34
10,88
20,08
23,14
17,23
47.911
70.817
54.602
3,37
4,98
3,84
1.421.623
100,00
1991. - 1995. g.
1996. - 2001. g.
- nepoznato i nedovršeno
UKUPNO:
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva iz 2001. godine
Za zaključiti je da je blizu 50% postojećeg stambenog fonda, zaključno s 2001. godinom,
izgrađeno prije 1970. godine. Pri određivanju ciljne primarne skupine zgrada za energetsku
obnovu, uz razdoblje izgradnje je nužno razmotriti i postotni udio u korisnoj grijanoj površini
cjelokupnog stambenog fonda. Stambene zgrade iz razdoblja od 1945–1970 godine te od
1970–1980 godine predstavljaju najveći udio u stambenom fondu RH (Slika 2-1), a upravo
zgrade iz tog perioda nemaju gotovo nikakvu, ili imaju samo minimalnu toplinsku izolaciju.
Simulacija ušteda toplinske energije za potrebe Programa je stoga provedena na navedenoj
skupini stambenih zgrada. Iako je prvi propis o toplinskoj zaštiti zgrada donesen 1970.
godine, o ozbiljnijoj toplinskoj zaštiti možemo govoriti tek od 1980. godine, donošenjem niza
toplinskih normi s obveznom primjenom, koja je pojačana 1987. godine. U navedenim
normama je po prvi put uvedeno toplinsko modeliranje zgrade kao cjeline, a ne samo
toplinskih svojstava pojedinih građevinskih elemenata vanjske ovojnice zgrade. Potpuno novi
toplinski propis je usvojen 2005. godine, a danas važeći tehnički propis je iz 2008. godine.
Ovim propisima je dovršeno usvajanje novog načina toplinskog modeliranja i uvedene
9
minimalne vrijednosti jedinične potrošnje toplinske energije. Oko 64% stambenog fonda RH
je smješteno u području kontinentalne, i približno 36% u području mediteranske klime (Slika 21).
Slika 2-1 Udio stambenih zgrada u RH prema meteorološkim uvjetima, vrsti i razdoblju gradnje
Faktor oblika zgrade, koji opisuje prostornu raščlanjenost grijanog obujma zgrade, za
višestambene zgrade iznosi od oko 0,31 pa do 0,21, s tim da jedinična potrošnja energije za
grijanje ovisi o nekoliko parametara (Tablica 2-3, Slika 2-2). Za razdoblje do 1945., potrošnja
energije u višestambenim zgradama u kontinentalnom dijelu zemlje je bila na razini od oko
270 kWh/m2 god. Dok je u posljednjem razdoblju, od 2009. – 2010., potrošnja višestambenih
zgrada u kontinentalnom dijelu zemlje bila na razini od oko 75 kWh/m2 god. Istovremeno,
navedene potrošnje su bile približno dvostruko manje u primorskom dijelu zemlje.
Tablica 2-3 Izračunate/procijenjene jedinične godišnje ukupne energije za grijanje stambenih zgrada
prema podneblju, godini i vrsti izgradnje
Tip i klima
____
God. izgr.
obiteljske kuće
kontinent
višestambene zgrade
obiteljske kuće
more
višestambene zgrade
2
kWh/m a
-1945
1945 - 1970
1970 - 1980
300
320
304
270
200
190
141
150
143
122
90
86
1980 - 1990
1990 - 2006
2007 - 2008
2009 - 2010
288
240
144
112
180
150
90
70
135
113
68
53
81
68
41
32
Izvor: Nacrt Programa energetske obnove stambenih zgrada 2014-2020, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga
uređenja, Zagreb, 2013. godina
1
Za potrebe izrade Programa toplinski je modelirana tipična višestambena zgrada, izgrađena u razdoblju 1945–
1980 godine, a njen faktor oblika iznosi f0 = 0,31.
10
3.
Analiza potrošnje energije u stambenim zgradama RH
Za potrebe pregleda, analiza i simulacija u sklopu Programa, prikupljeni su i u nastavku dani
podaci koji obuhvaćaju potrošnju energije kako prema vrstama energenta, tako i načinima
potrošnje. Za potpuni pregled energetske potrošnje i analiza mogućih ušteda, u (Tablica 3-‐1) su
prikazane vrste energenata koje se koriste na području RH.
Tablica 3-1 Vrste energenata (prema agregatnom stanju i vrsti goriva)
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
Kruta goriva
Mrki ugljen
Lignit
Briketi
Drvo
Tekuća goriva
Lož ulje
Ekstra lako lož ulje
Ukapljeni naftni plin (UNP)
Petrolej
Plinovita goriva
Prirodni plin
Gradski plin
Centralni toplinski sustav (CTS)
Električna energija
Izvor: Nacrt Programa energetske obnove stambenih zgrada 2014-2020, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga
uređenja, Zagreb, 2013. godina
Načini potrošnje energije prikazani u nastavku obuhvaćaju: grijanje prostora, pripremu
potrošne tople vode (PTV), kuhanje, hlađenje, kućanske uređaje i rasvjetu.
Iz podataka iz tablice i dijagrama koji slijede, vidljivo je povećanje potrošnje tekućih i
plinovitih goriva te električne energije u kućanstvima, a smanjenje potrošnje krutih goriva, i to
prvenstveno za potrebe grijanja i pripremu potrošne tople vode. Uz nastavak tendencije
rasta, kako potrošnje tako i cijene energenata, javlja se prostor za zamjenu ovih energenata
s obnovljivim izvorima energije i ugradnju sustava koji ih koriste, a uz primjenu poticajnih
mjera u Programu (poglavlje 5).
Tablica 3-2 Neposredna potrošnja energije u kućanstvima prema vrsti goriva, u PJ
Energent
Ugljen i koks
Tekuća goriva
Plinovita goriva
Obnovljivi
izvori
Električna
energija
Para i vrela
voda (CTS)
UKUPNO
1945.
4,02
0,15
0,04
22,50
1950.
5,63
0,16
0,14
28,21
1960.
11,70
0,33
0,48
17,75
1970.
8,65
6,45
1,74
15,83
1980.
4,84
12,41
9,40
16,48
1990.
4,33
14,06
8,56
19,08
2000.
0,39
12,72
17,08
13,41
2010.
0,22
9,77
25,04
13,68
2011.
0,14
9,22
22,87
16,48
0,15
0,30
1,41
5,23
10,47
16,07
20,62
23,94
23,48
1,45
2,54
4,09
5,41
8,20
7,86
39,34
56,14
66,18
69,63
80,86
80,06
26,86
34,44
31,67
Izvor: ODYSSEE baza podataka, Neposredna potrošnja energije za RH od 1990.-2010.; Ministarstvo
gospodarstva, Energija u Hrvatskoj - godišnje izvješće za 2011. godinu.
U Tablici 3-3 vidljiv je veliki udio ogrjevnog drveta u grijanju prostora, nakon čega slijedi plin i
električna energija. Osnovni ciljevi Strategije energetskog razvoja RH, pa tako i Programa,
jesu maksimalno moguće smanjenje uporabe električne energije i tekućih goriva za
zadovoljavanje toplinskih potreba.
Tablica 3-3 Nastanjene stambene jedinice prema načinu grijanja stana i vrsti energenta, popis 2001.
Vrste energenta
Drva
Ugljen
Nastanjeni stanovi
659.419
3.304
Udio u ukupnom
broju nastanjenih
stanova (%)
46,4
0,2
2
Površina (m )
47.953.000
268.181
Udio u ukupnoj
površini
nastanjenih
stanova (%)
45,3
0,3
11
Mazut
Loživo ulje
Petrolej
Plin
Ostala goriva
Električna energija
Solarna energija
Nepoznato
Ukupno
4.052
95.059
527
317.392
1.523
200.445
223
131.121
1.421.623
0,3
6,7
0,0
22,3
0,1
14,1
0,0
9,2
100,0
287.886
9.261.948
35.764
26.269.141
122.770
13.293.176
25.325
7.761.157
105.815.623
0,3
8,8
0,0
24,8
0,1
12,6
0,0
7,3
100,0
Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva iz 2001. godine
U Tablici 3-4, prikazano je korištenje energije u kućanstvima za toplinske namjene
(grijanje i hlađenje prostora, priprema PTV) koje je odgovorno za preko 70% ukupne
potrošnje u kućanstvima, što ga čini prioritetnim područjem za poboljšanje energetske
učinkovitosti.
Tablica 3-4 Neposredna potrošnja energije u kućanstvima po namjeni u 2010. godini
Potrošnja energije u kućanstvu prema namjeni
Udio potrošnje energije u kućanstvu prema namjeni
Zagrijavanje prostora
56,56%
Rashlađivanje prostora
3,43%
Priprema PTV (potrošne tople vode)
10,63%
Kuhanje
12,28%
Rasvjeta
2,86%
Eletkrični uređaji
14,24%
Izvor: ODYSSEE baza podataka, Neposredna potrošnja energije za RH, 2010. godina
12
4.
Mogućnosti ušteda energije u višestambenim zgradama do
2020. godine
Ušteda energije za grijanje i hlađenje u stambenom fondu RH pridonosi:
-
smanjenju ispuštanja ugljičnog dioksida (CO2) u atmosferu
-
sigurnosti opskrbe - smanjenje ovisnosti zemlje o uvoznim energentima
-
uštedi novčanih sredstava za nabavku energenata na strani dobavljača (država, tvrtke)
-
sprječavanje energetskog siromaštva - smanjenje troškova za energiju na strani
korisnika/potrošača (kućanstva, stanovništvo)
Praksa energetskih obnova višestambenih zgrada je uvelike rasprostranjena u zemljama
članicama EU. Slika 4-1 prikazuje mjere energetske obnove višestambenih zgrada u EU regiji
koja obuhvaća Češku, Mađarsku, Slovačku i Sloveniju. Ova regija je klimatski približno slična
RH, premda sa značajnim klimatskim razlikama u odnosu na Hrvatsku primorsku regiju.
Temeljem njihovog iskustva utvrđene su mogućnosti uštede toplinske energije kroz primjenu
građevinskih mjera od oko 64%, odnosno oko 75%, ako se uključi učinak mjere ugradnje
termostatskih ventila na grijaćim elementima. Jednostavno vrijeme povrata uloženih
sredstava iznosi 8,6 godina, a ukupni potencijal za uštedu energije u višestambenim
zgradama iznosi oko 39%. Predmetne zgrade su pretežno građene od predgotovljenih
velikoplošnih betonskih zidova, s ravnim betonskim krovovima i podovima te prozorima s
dvostrukim ostakljenjem u drvenim okvirima. Zgrade su uglavnom priključene na mrežu
daljinskog grijanja, s mogućnošću ugradnje termostatskih ventila i balansiranja.
Tablica 4-1 Energetske uštede, investicijski troškovi i cijena ušteđene energije, primjer zgrade E
energetskog razreda
Velič.
U–
U – vrijednost
2
vrijednost
poslije (W/m K)
Elem.
prije
(W/m2K)
Zidovi
1,20
0,30
Krov
2,17
0,24
Pod
1,10
0,45
Prozori
2,90
1,70
Cjelina
1,63
0,59
Termostatski ventili
Kombinirane sve navedene mjere
Godiš. ušteda
energije
2
(kWh/m a)
60,1
21,7
7,3
26,7
115,8
54,5
135,5
33,1 %
12,0 %
4,0 %
14,7 %
63,8 %
30,0 %
74,4 %
God. trošak
ulaganja
2
(€/m a)
0,92
0,15
0,13
0,71
1,91
0,19
2,10
Cijena ušteđ.
energije
(€cent/ kWh)
Jednostav.
rok povrata
(godine)
1,5
0,7
1,7
2,7
1,6
0,3
1,5
8,7
3,8
9,9
15,2
9,3
1,6
8,6
Izvor 4-2 Energy Efficiency in the Refurshbiment of High-Rise Residential Buildings (Energetska obnova
višestambenih zgrada), Međunarodna energetska agencija – IEA/AIE, 2006 godina.
4.1. Simulacija mogućeg smanjenja potrošnje energije u postojećim
višestambenim zgradama u RH
U svrhu modeliranja mogućeg smanjenja korištenja energije za grijanje u stambenim
zgradama poboljšanjem toplinsko-izolacijskih svojstava vanjske ovojnice zgrade, za potrebe
Programa je izrađen toplinski model za višestambenu zgradu iz razdoblja 1945–1980 godine,
s nepostojećom ili minimalnom toplinskom izolacijom vanjskog plašta zgrade. Svojstvo ove
skupine zgrada je odsustvo toplinsko-izolacijskih slojeva u sastavu vanjskog plašta zgrade, ili
su oni minimalni, jer su pri ugradnji prvenstveno bili namijenjeni sprječavanju građevinskih
šteta, a ne uštedi energije za grijanje prostora. U nastavku je prikazano toplinsko modeliranje
za kontinentalne klimatske uvjete.
13
Tablica 4-2 Parametri smanjenja korištenja toplinske energije za grijanje u tipskoj višestambenoj zgradi u
kontinentalnom dijelu zemlje toplinskim poboljšanjem vanjske ovojnice zgrade
ušteda
VIŠESTAM. ukupna
površina.
trošak
troška
rok
ušteda
smanj.
ZGRADA toplina
građ. elem. investicije
ušteda topline energenta
povrata topline
emis. CO2
2
KONTINENT (kWh/god)
(m )
(kn)
(kWh/god)
(kn)
(god)
(% god.) (tona/god)
1.272.009,60
1.170,00
234.000,00
94.501,12
18.900,22
12,4
7
31,19
Krov
Prozor
Zid
Sve
Stanje
654.594,41
945,00
1.701.000,00
711.916,31
142.383,26
11,9
52
234,93
1.003.529,93
2.145,00
643.500,00
362.980,79
72.596,16
8,9
27
119,78
231.534,46
-
2.578.500,00
1.134.976,26
226.995,25
11,4
83
374,54
1.366.510,72
Izvor: Nacrt Programa energetske obnove stambenih zgrada 2014-2020, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga
uređenja, Zagreb, 2013. godina
Toplinsko modeliranje tipične višestambene zgrade bez zasebnih toplinsko-izolacijskih
slojeva i/ili energetski učinkovitih prozora u sastavu vanjske ovojnice s godišnjom potrebnom
energijom za grijanje od QH,nd = 224 kWh/m2a, približno rezultiralo energetskim razredom F.
Nakon cjelovitog toplinskog izoliranja vanjske ovojnice prema niže navedenim parametrima
zgrada bi s godišnjom potrebnom energijom za grijanje od QH,nd = 38 kWh/m2a približno
dospjela u energetski razred B, tj. godišnje smanjenje potrošnje toplinske energije bi iznosilo
83 % u odnosu na neizoliranu zgradu. U ovom toplinskom modelu, osim toplinskog izoliranja
neprozirnih dijelova vanjske ovojnice, vrlo velik utjecaj na energetsku bilancu imaju toplinski
gubici uslijed provjetravanja (2,0 h-1), odnosno njihovo smanjenje (0,6 h-1) uslijed zamjene
prozora.
Na razini ukupnog stambenog fonda RH godišnje bi se provedbom toplinskog izoliranja
krovova navedene skupine zgrada ostvarila ušteda oko 6% potrebne toplinske energije,
zamjenom prozora oko 21,5%, toplinskim izoliranjem zidova oko 15,8%, a primjenom svih
navedenih mjera ušteda oko 43% finalne toplinske energije (Slika 4-2).
Za potrebe ilustracije modeliranja uštede energije uključivo do 2020. godine, za potrebe
Programa je primijenjen scenarij brze energetske obnove ciljne skupine zgrada, prema
kojem bi energetska obnova bila dovršena do kraja 2014. godine. Za taj vremenski plan su
prikazani parametri pojedinačnih mjera i kompletne energetske obnove, kao i obnove do
razine pasivne kuće. Potrošena toplinska energija u razdoblju od 7 godina bez provedbe
energetske obnove bi iznosila 770 PJ, dok bi uz kompletnu energetsku obnovu (sve
pojedinačne mjere odjednom), provedenu tijekom 2014. godine, za razdoblje do 2020.
godine iznosila 488 PJ, pri čemu bi se uštedjelo 32 % toplinske energije, a ispuštanje CO2
smanjilo za 37%. U odjeljku br. 5. je opisan drukčiji plan odvijanja provedbe energetske
obnove stambenih zgrada.
Tablica 4-3 "Brza" provedba energetske obnove - izračunate/procijenjene 7-godišnje ukupne energije za
grijanje stambenih zgrada i ispuštanja CO2
Energetska
obnova – element
ovojnice
Stanje
Krov
Prozor
Zid
Sve
Pasivna kuća
Potrošnja toplinske
energije
(PJ)
770
730
628
666
488
453
Ušteda toplinske
energije
(%)
—
5,2
18,4
13,6
36,7
41,2
Ispuštanja CO2
(Mt)
49,9
47,5
40,4
43,3
31,7
21,8
Smanjenje
ispuštanja CO2
(%)
—
4,88
19,0
13,3
36,6
56,4
Izvor: Nacrt Programa energetske obnove stambenih zgrada 2014-2020, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga
uređenja, Zagreb, 2013. godina
14
4.2. Ekonomska opravdanost smanjenja potrošnje energije u višestambenim
zgradama u RH
Ekonomski parametri su u prikazanim toplinskim modelima izračunati uz korištenje:
- prirodnog plina kao energenta u obiteljskim kućama (iako nije svugdje dostupan)
- daljinskog grijanja u višestambenim zgradama
- gubitaka sustava grijanja od 30%
- okvirnih cijena odgovarajućih građevinskih materijala i radova u 2012 – 2013. godini
Jedinične cijene približno uključuju sve potrebne radove (npr. osim toplinskog izoliranja zida,
u cijenu je uključena i radna skela). U slučaju pasivne kuće predviđeno je toplinsko izoliranje
poda.
Tablica 4-4 Parametri toplinskih izolacijskih proizvoda korištenih za toplinsko modeliranje tipskih
stambenih zgrada
Građevinski element vanjske
ovojnice
standard
Krov
pasivna
kuća
zgrada
kuća
zgrada
standardna
izolacija
Prozor
pasivna
kuća/zgrada
Vrsta
toplinskoizolacijskog
materijala
EPS, min. vuna
XPS, min. vuna
EPS, min. vuna
XPS, min. vuna
izolacijski okvir,
dvostruko
ostakljenje,
niskoemisivni
premaz,
ispuna plemenitim
plinom
pojačan izolac.
okvir, trostruko
ostakljenje, dvostuki
niskoemisivni
premaz,
ispuna plemenit.
plinom
kuća
zgrada
Zid
EPS, min. vuna
kuća
pasivna
zgrada
standardna
—
Pod
kuća
pasivna
EPS, min. vuna
zgrada
1
Cijene ne uključuju porez na dodanu vrijednost.
standard
debljina/
vrsta
(cm/
U vrijed.)
10 cm
45 cm
30 cm
U = 1,16
2
W/m K
jed. cijena
materijala
i radova
2 1
(kn/m )
100,00
200,00
240,00
650,00
1.800,00
Jedinična
cijena
energenta
1
(kn/kWh)
kuća:
zemni plin
0,45 kn/kWh
U = 0,68
2
W/m K
10 cm
45 cm
25 cm
—
20 cm
15 cm
3.600,00
250,00
300,00
330,00
400,00
—
760,00
700,00
zgrada:
daljinsko
grijanje
0,20 kn/kWh
Izvor: Nacrt Programa energetske obnove stambenih zgrada 2014-2020, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga
uređenja, Zagreb, 2013. godina
U parametrima isplativosti prikazanim u Tablici 4-5 nije uključen porez na dodanu vrijednost,
niti novčani činitelji kao što su promjenjivost cijena energenata, građevinskih proizvoda i
radova, kamate, itd. Godišnja cijena navedenih tipskih energenata korištenih za grijanje bi
bez provedbe energetske obnove iznosila oko 11,9 milijardi kuna, odnosno 83 milijarde kuna
do 2020. godine. U slučaju cjelovite obnove (krov + prozori + zid) sa standardnim debljinama
izolacije, potrebno ulaganje bi iznosilo oko 52 milijarde kuna, dok bi godišnji trošak za
energente iznosio oko 6,8 milijardi kuna, odnosno 53 milijarde kuna za sedam godina.
Novčana ušteda bi u odnosu na početno stanje nakon 7 godina iznosila oko 30 milijardi
kuna, odnosno oko 3%. Vrlo povoljni ukupni novčani parametri za energetsku obnovu razine
15
"pasivne kuće" su na razini cijele zemlje posljedica klimatske raznolikosti. U jadranskom
dijelu zemlje je energetsku razinu pasivne kuće moguće postići novčanim ulaganjima na
razini standardno toplinski poboljšane zgrade u kontinentalnom dijelu zemlje.
Dodatno toplinsko izoliranje krova/tavana je isplativa investicija, osobito ako se primijeni tzv.
"obrnuti" sustav ravnog krova, kod kojeg ne bi bilo nužno mijenjati postojeći krovni
hidroizolacijski sloj. Ugradnja toplinskog izolacijskog sloja na podu nekorištenog hladnog
tavana je najjednostavnija i najisplativija mjera toplinskog poboljšanja zgrade.
Toplinskim izoliranjem vanjskih zidova i grijanog obujma zgrade mogle bi se ostvariti
značajne uštede toplinske energije.
Zamjena prozora je relativno skuplja mjera energetske obnove. No, kada god je moguće,
postojeće prozore treba obnoviti ugradnjom učinkovitog ostakljenja i dodatnog brtvljenja.
Odluke o potpunoj zamjeni prozora donose se ne samo zbog ušteda energije, već i zbog
dotrajalosti, oštećenosti odnosno zbog poboljšanja toplinske ugodnosti prostora.
Tablica 4-5 Parametri isplativosti ulaganja u građevinske mjere energetske učinkovitosti
Novčana
veličina
Mjera
uštede
novčano
ulaganje
(milijarde kn)
cijena
cijena
energenta
energenta za
(milijarde kn
7 godina
god)
(milijarde kn)
jednostavan
rok povrata
ulaganja
ušteda
novčana
nakon 7
godina
(milijarde
kn)
postotak
novčane
uštede nakon
7 godina
(%)
11,90
83,27
krov
—
4,99
11,13
78,65
—
6,5
—
4,62
—
5,5
prozor
31,85
9,44
68,52
13,0
14,75
17,7
zid
16,45
9,98
71,75
8,6
11,52
13,8
sve
52,20
6,79
52,61
10,2
30,66
36,8
pasivna
77,28
3,50
32,88
9,2
50,39
60,5
stanje
Izvor: Nacrt Programa energetske obnove stambenih zgrada 2014-2020, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga
uređenja, Zagreb, 2013. godina
16
5.
Mjere poboljšanja energetskih svojstava postojećih
višestambenih zgrada za razdoblje do 2020. godine
Za operativnu provedbu i pokretanje energetskih obnova višestambenih zgrada
presudnu ulogu imaju upravitelji zgrada. Na nacionalnoj razini je ključna promocija
Programa od strane MGIPU i FZOEU, a FZOEU je zadužen i za cjelokupnu provedbu
Programa.
U postojećim zgradama Program se fokusira isključivo na toplinske potrebe zgrada, tj.
mjere energetske učinkovitosti su usmjerene na smanjenje potrošnje energije za grijanje i
pripremu PTV.
Uvjeti i ograničenja u provedbi mjera iz Programa obuhvaćaju:
1. Jasno razrađene kriterije za dodjelu financijskih potpora. Pri tome je potrebno
vrednovati ukupnu korisnu površinu zgrade, broj korisnika zgrade, zatečeno stanje
konstrukcijskih dijelova zgrade, zatečeno stanje sustava grijanja, hlađenja i ventilacije i/ili
sustava za pripremu potrošne tople vode te ostale karakteristike građevine i njezinih
korisnika kao i ostvarive uštede energije.
2. Kriteriji moraju favorizirati projekte koji imaju najveću tehničku opravdanost.
Tehnička opravdanost se očituje u ostvarenim uštedama energije, ali i slijedu aktivnosti
koje se provode. Poglavito je ovo važno za zamjene sustava grijanja, pri čemu se
prednost treba dati projektima koji se izvode na zgradama s poduzetim mjerama na
ovojnici radi smanjenje toplinskih potreba. Također, u projektima zamjene sustava
grijanja mora se vrednovati i zamjena goriva te veći prioritet dati projektima u kojima se
smanjuje uporaba električne energije za toplinske potrebe, a potom uporaba fosilnih
goriva kao što su ugljen, loživo ulje i prirodni plin (upravo tim redoslijedom).
3. Aktivnosti koje su protivne zakonodavnom okviru, primjerice poticanje pojedinačne
zamjene prozora na višestambenim zgradama, ne smiju se poticati.
4. Nužan preduvjet za uspješnost Programa su uređeni vlasnički odnosi te
suglasnost 2/3 suvlasnika višestambene zgrade kod provođenja tehničkih mjera
energetske obnove odnosno integralne obnove višestambenih zgrada.
Model sufinanciranja mjera u Programu predstavljaju – subvencije – za opremu i radove
kojima se poboljšavaju energetska svojstva postojećih zgrada. Ovaj tip mjera građani
smatraju najprihvatljivijima2 te se stoga očekuje da će polučiti najbolje rezultate.
Izvori financiranja koji se predlažu za provedbu Programa su:
• Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU)
Sukladno Zakonu o učinkovitom korištenju energije FZOEU je dužan osigurati sredstva
potrebna za provedbu aktivnosti definiranih u Programu.
• Europski strukturni i investicijski fondovi - ESI
Nužan preduvjet da za povlačenje sredstava iz ESI fondova jest integriranje mjera iz
Programa u Operativne programe za koje je nadležno Ministarstvo regionalnog razvoja i
fondova EU (MRRFEU). U sklopu Tematskog cilja 4. „Podrška prijelazu prema ekonomiji
temeljenoj na niskoj razini emisije CO2 u svim sektorima“ jedan od investicijskih prioriteta je
4.3. „Podržavanje energetske učinkovitosti i korištenja obnovljive energije u javnoj
infrastrukturi, uključujući u javnim zgradama i u stambenom sektoru“. U programiranju je
predviđeno financiranje pripreme i provedbe projekata energetske učinkovitosti i energetske
obnove stambenih zgrada.
• Hrvatski investicijski okvir3
2
Ova je tvrdnja rezultat provedene ankete među građanima u sklopu projekta CENEP. Rezultati ankete dostupni
su na: http://cenep.net/hr/novosti/zavrsena_provedba_ankete.
3
Informacije su dostupne na: http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=555
17
Potrebno je dodatno istražiti mogućnost kreiranja cjelovitog financijskog okvira za osiguranje
ostatka potrebnih sredstava, mimo subvencija, za sufinanciranje mjera u Programu.
5.1. Organizacija provedbe mjera
Mjere za postojeće višestambene zgrade uključuju:
1. Izrada Energetskih pregleda i energetsko certificiranje zgrada (VZ 1);
2. Izrada projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada (VZ 2);
3. Integralna obnova višestambenih zgrada (VZ 3):
a. Povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice;
b. Zamjena prozora;
c. Unaprjeđenje ili zamjena sustava grijanja;
4. Uvođenje sustava individualnog mjerenja potrošnje toplinske energije (VZ 4).
FZOEU će raspisivati javne pozive ili natječaje za sufinanciranje gore navedenih mjera, pri
čemu će odabir mjera u sklopu integralne obnove zgrade (a, b i/ili c) ovisiti o preporukama
prethodno provedenog energetskog pregleda i odluci suvlasnika stambene zgrade. Javni
pozivi ili natječaji bi trebali biti raspisani u prvom tromjesečju 2014. godine te bi trebali biti
otvoreni cijelu tekuću godinu odnosno do iskorištenja predviđenih financijskih sredstava
rezerviranih u tu svrhu na pozicijama FZOEU.
Prve tri gore navedene mjere predstavljaju neodvojive dijelove cjelokupnog postupka
energetske obnove višestambenih zgrada. Organizacija provedbe tih mjera je prikazana
na slici 5-1 i opisana u Okviru 5-1. Prve dvije mjere pri tome predstavljaju nužne preduvjete za
provedbu tehničkih mjera energetske obnove koje se podrazumijevaju trećom mjerom.
Mehanizam koji će se koristiti za realizaciju Programa je Godišnji program upravljanja
zgradom kojega su upravitelji dužni izrađivati, a za čije je usvajanje potrebna jednostavna
većina suvlasnika. Upravitelji su dužni u tim programima planirati provedbu mjera energetske
obnove te se usvajanjem programa ostvaruju uvjeti (potrebno osiguravanje sredstava putem
mehanizma pričuve) za provedbu mjera energetske obnove. Za prijavu na javni poziv ili
natječaj za provedbu tehničkih mjera energetske obnove potrebna je 2/3 suglasnost
suvlasnika stambene zgrade ili jednostavna većina suvlasnika stambene zgrade ukoliko isti
odluče samostalno sufinancirati ukupni iznos investicije energetske obnove zgrade kroz
svoju pričuvu. Za provedbu tehničkih mjera energetske obnove po potrebi će se predložiti
suvlasnicima usvajanje dodatka Međuvlasničkog ugovora radi izmjene u popisu zajedničkih
dijelova i uređaja stambene zgrade.
Četvrta mjera je zbog svoje specifičnosti izdvojeno opisana u okviru 5-2. Temeljem Zakon o
tržištu toplinske energije ugradnja sustava individualnog mjerenja potrošnje toplinske
energije za zgrade priključene na toplinske sustave postala je zakonska obveza koja se mora
ispuniti do kraja 2016. godine, a ne ispunjavanje za sobom povlači odgovarajuće kazne.
Unutar opisa svake pojedinačne mjere detaljnije i preciznije su opisani potrebni koraci
provedbe te su oni mjerodavni za organizacijsku provedbu svake pojedine mjere.
Operativna provedba mjera trebala bi započeti u 2014. godini, od kada će se početi pratiti
njihovi učinci. Potrebna financijska sredstva, kao i očekivane uštede energije i smanjenje
emisija CO2 iskazuju se na godišnjoj razini.
Zgrade bi trebala plaćati samo dio troškova svake pojedine mjere VZ.1, VZ.2, VZ.3 i
VZ.4 izvođačima, dok bi FZOEU izravno uplaćivao subvencionirani dio troškova izvođaču
(princip 'vaučera'). Na ovaj način se smanjuje iznos koji je potrebno osigurati iz vlastitih
odnosno sredstava pričuve, što može biti značajna prepreka u odluci suvlasnika stambene
zgrade za pokretanje energetske obnove zgrade.
Dodatno, FZOEU temeljem Programa treba istražiti i mogućnosti ostvarivanje izravne
suradnje s komercijalnim bankama, koje prate zgrade u provedbi mjera energetske
obnove, kako bi se u jednom koraku ostvarilo i kreditiranje od strane banke i sufinanciranje
18
od strane FZOEU. Na ovaj način bi se značajno smanjilo administrativno opterećenje što bi
pridonijelo boljoj realizaciji Programa, jer bi i banke bile uključene u njegovu promociju.
Plan provedbe programa energetske obnove višestambenih zgrada – slijed aktivnosti i uloge dionika (mjere VZ.1, VZ.2 i VZ.3)
5.korak––izvješćivanje
izvješćivanje
5.korak
4.korak––izvođenje
izvođenjeradova
radova
4.korak
energetskeobnove
obnove
energetske
korak––izrada
izradaprojektne
projektne
3.3.korak
dokumentacije
dokumentacije
2.korak––energetski
energetskipregled
pregledi i
2.korak
certificiranjezgrade
zgrade
certificiranje
1.korak––priprema
priprema
1.korak
provedbei ipromocija
promocija
provedbe
MGIPU
FZOEU
Promocija, zagovaranje,
širenje dobre
prakse,informiranje
Izrada tipske natječajne
dokumentacije i prijavnih obrazaca s
razrađenim kriterijima za dodjelu
sredstava
Upravitelji
zgrada
Pružatelji usluga/
Izvođači radova
Suvlasnici
Banke
Uključivanje u
program
Promocija, zagovaranje,
širenje dobre
prakse,informiranje
Natječaj za
sufinanciranje
ene.pregleda i
certificiranja (90%)
Prijava na
natječaj
Prihvaćanje
prijave
Ugovaranje provedbe s
ovlaštenom osobom
Suglasnost > 50%
Provedba
ene.pregleda i izrada
certifikata
Predlaganje provedbe
mjera identificiranih
energetskim pregledom
Suglasnost > 50%
Natječaj za
sufinanciranje izrade
projektne dokumentacije
(90%)
Prihvaćanje
prijave
Prijava na
natječaj
Izrada projektne
dokumentacije
Ugovaranje provedbe s
ovlaštenim
projektantom
Suglasnost > 50%
Natječaj za
sufinanciranje obnove
(50%)
Prihvaćanje
prijave
Izvještavanje prema
nadležnim institucijama
(MINGO, CEI)
Prijava na
natječaj
Predugovor s
izvođačima sa
specifikacijom svih
radova i materijala
Ugovaranje radova s
izvođačem
Izvođenje radova
Ugovaranje nadzora
Provedba nadzora
Ugovaranje
ene.pregleda i
certificiranja
Provedba ene.pregleda
i izrada certifikata
Kreditne linije za
obnovu zgrada
Izvješćivanje o
provedenim mjerama
EnU u skladu s
Pravilnikom o praćenju
mjerenju i verifikaciji
ušteda energije u
neposrednoj potrošnji
Slika 5-1 Organizacija provedbe integralne obnove višestambene zgrade (mjere VZ.1, VZ.2 i VZ.3)
19
Okvir 5-1 Aktivnosti u sklopu provedbe integralne obnove višestambenih zgrada (mjere VZ.1, VZ.2 i VZ.3)
1. korak: priprema provedbe i promocija
• MGIPU i FZOEU provode promocijsku kampanju među upraviteljima zgrada i opću kampanju za
građane kako bi ih potaknuli na provedbu mjera energetske obnove. Predlaže se izrada priručnika za
upravitelje zgrada s detaljnim vodičem za sudjelovanje u Programu i promotivnih letaka za građane.
• MGIPU i FZOEU izrađuju tipske javne pozive ili natječaje i to zasebno za mjere koje FZOEU
objavljuje prema suvlasnicima stambenih zgrada, a koji se prijavljuju putem upravitelja zgrada za
sufinanciranje energetskih pregleda i energetskog certificiranja zgrada, izrade projektne dokumentacije
i samu energetsku obnovu zgrada. Tipski javni pozivi trebaju se temeljiti na postojećoj praksi uz
uklanjanje do sada uočenih administrativnih prepreka. Tipski javni pozivi ili natječaji moraju sadržavati
jasne i transparentne kriterije za dodjelu sredstava, pri čemu najvažniji kriteriji trebaju biti
sveobuhvatnost tehničkih mjera i ostvarenje ušteda (koje se dokazuju projektom). U sklopu
javnog poziva za provedbu tehničkih mjera energetske obnove zgrada može se prijaviti jedna ili više
mjera energetske obnove. Prioritet će imati oni ponuditelji koji prijave mjere poboljšanja toplinske
izolacije vanjske ovojnice zgrade, bilo da se radi o toplinskoj izolaciji krova i/ili fasade. Upravitelji zgrada
odabiru one mjere koje će se doista provesti, odnosno one za koje je dobivena suglasnost 2/3
suvlasnika i izrađena projektna dokumentacija.
• JLP(R)S mogu osigurati dodatno sufinanciranje ovih mjera ponuditeljima nakon što FZOEU sklopi
ugovor sa odabranim ponuditeljima, no to neće bit uvjet za dobivanje sredstava od FZOEU. Predlaže
se da JLP(R)S sa što većim udjelom sudjeluju u subvencioniranju građana.
2. korak: energetski pregledi i certificiranje zgrade
• FZOEU raspisuje javni poziv ili natječaj za sufinanciranje izrade energetskog pregleda zgrade.
Predviđeni iznos sufinanciranja iznosi do 40% troška izrade energetskog pregleda prije obnove zgrade,
a ukoliko se barem jedna mjera poboljšanja energetske učinkovitosti provede tada se iznos
sufinanciranja može iznositi i 90% troška izrade energetskog pregleda zgrade.
• Ponuditelji temeljem sklopljenih ugovora i/ili posebnih 'vaučera' ostvaruju pravo na subvenciju te
suvlasnici moraju osigurati samo preostali dio financijskih sredstava (a ne ukupnu investiciju),
bilo iz vlastitih izvora bilo iz kreditnih linija banaka.
• Subvencija se temeljem ugovora/vaučera isplaćuje ovlaštenom energetskom certifikatoru, a
suvlasnici mu plaćaju samo preostali iznos ukupne vrijednosti projekta.
• Upravitelji zgrada odgovorni su za promociju rezultata energetskog pregleda i pridobivanje suvlasnika
da se odluče za provedbu predloženih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti.
3. korak: izrada projektne dokumentacije
•
FZOEU raspisuje javni poziv ili natječaj za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za energetsku
obnovu zgrade. Predviđeni iznos sufinanciranja iznosi 90% troškova izrade projektne dokumentacije,
uz obvezu započinjanja provedbe projektiranih mjera u roku 2 godine od dana izrade projektne
dokumentacije.
•
Ponuditelji temeljem sklopljenih ugovora i/ili posebnih 'vaučera' ostvaruju pravo na subvenciju te
suvlasnici moraju osigurati samo preostali dio financijskih sredstava (a ne ukupnu investiciju),
bilo iz vlastitih izvora bilo iz kreditnih linija banaka.
Subvencija se temeljem ugovora/vaučera isplaćuje projektantu, a suvlasnici mu plaćaju samo
preostali iznos ukupne vrijednosti projekta.
4. korak: izvođenje radova energetske obnove
• FZOEU raspisuje javni poziv ili natječaj za provedbu tehničkih mjera energetske obnove zgrada.
Predviđeni iznos sufinanciranja iznosi do 50% ukupnog iznosa investicije. Ponuditelji temeljem
sklopljenih ugovora i/ili posebnih 'vaučera' ostvaruju pravo na subvenciju te suvlasnici moraju osigurati
samo preostali dio financijskih sredstava (a ne ukupnu investiciju), bilo iz vlastitih izvora bilo iz
kreditnih linija banaka.
• Subvencija se temeljem ugovora/vaučera isplaćuje izvođaču radova, a suvlasnici mu plaćaju samo
preostali iznos ukupne vrijednosti projekta.
• Ukupna investicija pri tome obuhvaća radove i opremu prema glavnom projektu, nadzor, izradu
energetskog certifikata nakon izvršenih radova i izradu izvještaja o provedenim mjerama i
očekivanim uštedama energije sukladno Pravilniku o metodologiji za praćenje, mjerenje i verifikaciju
uštede energije u neposrednoj potrošnji.
• Izvođenje radova energetske obnove mora se temeljiti na izrađenoj projektnoj dokumentaciji.
• Upravitelji su dužni osigurati nadzor provedbe projekta.
• JLP(R)S se pozivaju da sa što većim udjelom sudjeluju u subvencioniranju građana. JLP(R)S
odgovorne su za lokalnu promociju Programa i privlačenje upravitelja zgrada i suvlasnika da sudjeluju u
Programu. Ovo je zadaća Ureda i timova za gospodarenje energijom u gradovima i županijama.
5. korak: izvješćivanje
Upravitelji su dužni izvijestiti FZOEU o provedenim mjerama i dostaviti sve podatke nužne za izračun
•
20
ušteda energije prema Pravilniku o metodologiji za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u
neposrednoj potrošnji.
• FZOEU će te podatke proslijediti MGIPU, MINGO i Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora
i investicija (CEI), koji je nadležan za cjelokupno praćenje ostvarenih ušteda energije i godišnje
izvješćivanje.
21
Prema prijedlogu novog Zakona o tržištu toplinske energije, većina suvlasnika (prema
udjelima) odlučuje o priključku na toplinski sustav kao i o raspodjeli troškova koji su
uzrokovani razlikom podataka o potrošnji na individualnim sustavima mjerenja i na
zajedničkom mjerilu potrošnje toplinske energije (čl.11.st.3 i čl.33.st.4 ). S obzirom da je
ugradnja individualnih sustava zakonska obveza (čl.33.st.1) čije neispunjavanje povlači
kazne (čl.50.st.2), smatra se da je potrebna suglasnost za provedbu ove mjere
jednostavna većina suvlasnika prema suvlasničkim udjelima. Također treba istaknuti da
provedbu ove mjere mogu raditi samo izvođači koji zadovoljavaju uvjete za obavljanje tih
djelatnosti prema posebnom propisu (čl.33.st.3).
Okvir 5-2 Aktivnosti u sklopu provedbe uvođenja individualnog mjerenja u zgrade priključene na
toplinske sustave (mjera VZ.4)
o
1. korak: priprema provedbe i promocija
• MINGO i FZOEU provode promocijsku kampanju među JLP(R)S, upraviteljima zgrada i opću kampanju
za građane kako bi ih potaknuli na provedbu mjera energetske obnove. Predlaže se izrada priručnika
za upravitelje zgrada s detaljnim vodičem za sudjelovanje u Programu i promotivnih letaka za
građane.
• MINGO i FZOEU izrađuje tipske javne pozive ili natječaje za uvođenje individualnog mjerenja u
zgrade. Tipski javni pozivi ili natječaji trebaju se temeljiti na postojećoj praksi i moraju sadržavati jasne i
transparentne kriterije za dodjelu sredstava.
• JLP(R)S mogu osigurati dodatno sufinanciranje ove mjere, no to neće bit uvjet za dobivanje sredstava
od FZOEU. Neke JLP(R)S su usvojile Pravilnike o poticanju ugradnje razdjelnika
topline/kalorimetara i termostatskih ventila u sustavu centralnog grijanja. te ih se treba poticati da
zajednički sa FZOEU osiguraju sufinanciranje ugradnje individualnog mjerenja u zgradama.
2. korak: provedba mjere
• FZOEU raspisuje javni poziv ili natječaj za uvođenje individualnog mjerenja u zgrade priključene na
toplinske sustave. Previđeni iznos sufinanciranja iznosi do 40% ukupne investicije, a temeljem
sklopljenih ugovora i/ili posebnih 'vaučera' ponuditelji ostvaruju pravo na subvenciju. Suvlasnici moraju
osigurati samo preostali dio financijskih sredstava (a ne ukupnu investiciju), bilo iz vlastitih izvora
bilo iz kreditnih linija banaka.
• Subvencija se temeljem ugovora/vaučera isplaćuje ovlaštenom izvođaču radova, a suvlasnici mu
plaćaju samo preostali iznos ukupne vrijednosti projekta.
• Ukupna investicija pri tome obuhvaća radove i opremu prema glavnom projektu, nadzor izradu
energetskog certifikata nakon izvršenih radova i izradu izvještaja o provedenim mjerama i
očekivanim uštedama energije sukladno Pravilniku o metodologiji za praćenje, mjerenje i verifikaciju
uštede energije u neposrednoj potrošnji.
§ JLP(R)S se pozivaju da sa što većim udjelom sudjeluju u subvencioniranju građana. Predlaže se da
ciljani iznos ukupne subvencije za provedbu mjere iznosi najmanje 50% ukupne investicije, što znači
da se preporuča da minimalni udio sudjelovanja JLP(R)S iznosi 10% ukupne investicije.
• JLP(R)S odgovorne su za lokalnu promociju Programa i privlačenje upravitelja zgrada i suvlasnika da
sudjeluju u Programu. Ovo je zadaća Ureda i timova za gospodarenje energijom u gradovima i
županijama.
5. korak: izvješćivanje
• Upravitelji su dužni izvijestiti FZOEU o provedenim mjerama i dostaviti sve podatke nužne za izračun
ušteda energije prema Pravilniku o metodologiji za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u
neposrednoj potrošnji.
• FZOEU će te podatke proslijediti MGIPU, MINGO i Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora
i investicija (CEI), koji je nadležan za cjelokupno praćenje ostvarenih ušteda energije i godišnje
izvješćivanje.
22
5.2. Pregled i analiza pojedinačnih mjera za višestambene zgrade
Naziv mjere
Energetski pregledi i energetsko certificiranje zgrada
Indeks mjere
VZ.1
Kategorija
Financijski instrumenti
Vremenski okvir
Početak: 2014. - Kraj: 2020.
Cilj / kratak opis
Ovom mjerom nastoji se povećati svijest korisnika zgrada i transformirati tržište
prema sve učinkovitijim zgradama, tj. njome se otkrivaju potencijali za poboljšanja
energetske učinkovitosti u određenoj zgradi i tako se stvaraju preduvjeti za
informirano donošenje odluka o investicijama, koje u konačnici donose sami
suvlasnici stambenih zgrada u suradnji s upraviteljem zgrade.
Ciljna neposredna
potrošnja
Svi oblici i sustavi potrošnje energije u višestambenim zgradama
Ciljna skupina
Suvlasnici stambenih zgrada (građani); tvrtke koje upravljaju višestambenim
zgradama (upravitelji zgrada)
Područje primjene
Nacionalno
Opis
1. FZOEU i MGIPU pozivaju upravitelje zgrada da u Godišnje programe upravljanja
zgrada kojima upravljaju uvrste provedbu energetskih pregleda zgrada .
2. Upravitelji zgrada su odgovorni za promociju Programa „od vrata do vrata“ i
dobivanje suglasnosti suvlasnika stambene zgrade za provedbu energetskog
pregleda i energetsko certificiranje zgrade.
Popis i opis
aktivnosti za
provođenje mjere
3. FZOEU raspisuje javni poziv ili natječaj za financiranja energetskih pregleda i
izrade energetskih certifikata zgrada na koji se javljaju suvlasnici stambenih
zgrada putem upravitelje zgrada. Sufinanciranje iznosi do 40% odnosno 90%
ukupnih prihvatljivih troškova.
4. Uvjet za dobivanje financijske potpore je prihvaćeni Godišnji program upravljanja
zgradom u kojem je razvidan plan izrade energetskog pregleda i energetskog
certifikata zgrade.
Informacije
o provedbi
5. Upravitelji zgrada ugovaraju provedbu energetskog pregleda i izradu certifikata s
ovlaštenim osobama, a povrat sredstava od FZOEU temeljem vaučera dobivaju
nakon predaje izvješća i certifikata nadležnom MGIPU i FZOEU.
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Potrebne investicije za Program iznose 10 milijuna kn godišnje (izračun je
napravljen prema podacima opisanim u retku 'Pretpostavke').
FZOEU treba osigurati 90% ovog iznosa što iznosi 9 milijuna kn godišnje.
Izvršno tijelo
MGIPU – kontrola rada ovlaštenih osoba i izdanih izvješća o energetskim
pregledima i energetskih certifikata; FZOEU – osiguravanje financiranja; Upravitelji
zgrada – ugovaranje provedbe energetskih pregleda i izrade certifikata sa
ovlaštenim osobama Tijela za praćenje
(nadzor)
MGIPU – nadzor rada ovlaštenih osoba; MINGO – praćenje ostvarenih ušteda
Potpore za izradu projektne dokumentacije za energetsku obnovu
zgrade
Naziv mjere
Indeks mjere
VZ.2
Kategorija
Financijski instrumenti
Vremenski okvir
Početak: 2014. - Kraj: 2020.
Cilj / kratak opis
Nakon provedbe energetskog pregleda, u zgradama koje se odluče za
poduzimanje određenih mjera obnove potrebno je izraditi projektu dokumentaciju u
skladu sa zakonodavstvom iz područja građenja. Izrada glavnog projekta može
predstavljati značajno financijsko opterećenje za zgradu te je cilj ove mjere ukloniti
ovu barijeru za realizaciju projekata.
Ciljna neposredna
potrošnja
Svi oblici i sustavi potrošnje energije u višestambenim zgradama
Ciljna skupina
Suvlasnici stambenih zgrada (građani); tvrtke koje upravljaju višestambenim
zgradama (upravitelji zgrada)
Područje primjene
Nacionalno
Opis
23
1. FZOEU i MGIPU pozivaju upravitelje zgrada da u Godišnje programe upravljanja
zgrada kojima upravljaju uvrste izradu projektne dokumentacije za energetsku
obnovu zgrada
Popis i opis
aktivnosti za
provođenje mjere
2. FZOEU raspisuje javni poziv ili natječaj za sufinanciranje izrade projektne
dokumentacije za energetsku obnovu zgrade za suvlasnike stambenih zgrada
putem upravitelja zgrade. Sufinanciranje iznosi do 40% odnosno 90% ukupnih
prihvatljivih troškova.
3. Subvencije se dodjeljuju suvlasnicima stambene zgrade putem upravitelja
zgrade temeljem ugovora s ovlaštenim projektantom.
4. Uvjet za dobivanje financijske potpore je suglasnost 2/3 suvlasnika za
provedbu mjera energetske obnove koje se razrađuju u projektu odnosno
prihvaćen Godišnji program upravljanja zgradom u kojem je razvidan plan
provedbe mjera energetske obnove.
Informacije
o provedbi
5. Upravitelji zgrada ugovaraju izradu projektne dokumentacije s projektantom, a
povrat sredstava od FZOEU temeljem vaučera dobivaju nakon predaje glavnog
projekta nadležnom MGIPU i FZOEU.
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Potrebne investicije za Program iznose 25 milijuna kn godišnje (izračun je
napravljen prema podacima opisanim u retku 'Pretpostavke').
FZOEU treba osigurati 90% ovog iznosa što iznosi 22,5 milijuna kn godišnje.
Izvršno tijelo
MGIPU – kontrola rada ovlaštenih projektanata; FZOEU – osiguravanje
financiranja; Upravitelji zgrada – ugovaranje izrade projektne dokumentacije Tijela za praćenje
(nadzor)
MGIPU – nadzor rada ovlaštenih projektanata; MINGO – praćenje ostvarenih
ušteda
Naziv mjere
Poticanje integralne obnove višestambenih zgrada
Indeks mjere
VZ.3
Kategorija
Financijski instrumenti
Vremenski okvir
Početak: 2014. - Kraj: 2020.
Cilj / kratak opis
Ovom se mjerom predviđa osmišljavanje i pokretanje sustavne obnove
višestambenih zgrada. Planom se pozornost primarno usmjerava na višestambene
zgrade građene prije 1987. godine te na njihovu obnovu na niskoenergetski
standard i postizanje energetskog razreda B, A ili A+. Preduvjet za korištenje
sufinanciranja je postojanje projektne dokumentacije potrebne u skladu sa
zakonodavstvom iz područja građenja.
Potrošnja toplinske energije u postojećim višestambenim zgradama građenima
prije 1987.
Opis
Ciljna neposredna
potrošnja
Obnova zgrade minimalno uključuje toplinsku izolaciju vanjske ovojnice, a prema
preporukama energetskog pregleda i druge mjere kojima se smanjuje potrošnja
toplinske energije u zgradi. Sastavni dio projekta integralne obnove mogu biti i
mjere kojima se smanjuje potrošnja energije za ne-toplinske potrebe, u skladu s
preporukama energetskog pregleda.
Ciljna skupina
Suvlasnici stambenih zgrada (građani); tvrtke koje upravljaju višestambenim
zgradama (upravitelji zgrada)
Područje primjene
Nacionalno
24
1. FZOEU i MGIPU pozivaju upravitelje zgrada da u Godišnje programe upravljanja
zgrada kojima upravljaju uvrste mjere poboljšanja energetske učinkovitosti zgrada
temeljenim na rezultatima prethodno provedenih energetskih pregleda i izrađene
projektne dokumentacije.
Popis i opis
aktivnosti za
provođenje mjere
2. FZOEU raspisuje javni poziv ili natječaj za sufinanciranje tehničkih mjera
energetske obnove zgrada za suvlasnike zgrade putem upravitelja zgrade. Kriterije
za dodjelu sredstava trebaju zajednički razraditi MGIPU i FZOEU, a trebaju se
minimalno temeljiti na visini ostvarivih ušteda, starosti zgrade, broju posebnih
dijelova odnosno stambenih jedinica u zgradi, visini ukupne investicije,
sveobuhvatnosti mjera i sl.
3. FZOEU uspostavlja shemu subvencija do 50% ukupne investicije u energetsku
obnovu zgrada ili maksimalno 500 kn/m2.
4. Uvjet za dobivanje financijske potpore je suglasnost 2/3 suvlasnika za
provedbu mjera energetske obnove zgrade odnosno prihvaćeni Godišnji program
upravljanja zgradom u kojem je razvidan plan provedbe mjera energetske obnove.
Informacije
o provedbi
5. Upravitelji zgrada ugovaraju provedbu energetske obnove zgrade sa izvođačem
radova, , a povrat sredstava od FZOEU temeljem vaučera dobivaju nakon predaje
izvješća nadzornog inženjera, izvještaja o očekivanim energetskim uštedama i
energetskog certifikata nadležnom MGIPU i FZOEU.
Potrebne investicije za Program iznose 500 milijuna kn godišnje (izračun je
napravljen prema podacima opisanim u retku 'Pretpostavke').
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
FZOEU treba osigurati barem 40% ovog iznosa što je 200 milijuna kn godišnje, a
poželjno je osigurati 50% odnosno 250 milijuna kn godišnje ovog iznosa
kombiniranjem različitih izvora financiranja.
Kako FZOEU ne raspolaže na godišnjoj razini ovolikim sredstvima za projekte
energetske učinkovitosti, mjeru neće biti moguće provoditi bez sudjelovanja
ESI fondova.
Izvršno tijelo
MGIPU – kontrola rada ovlaštenih projektanata; FZOEU – osiguravanje
financiranja; Upravitelji zgrada – ugovaranje radova Tijela za praćenje
(nadzor)
MGIPU – nadzor rada ovlaštenih projektanata; MINGO – praćenje ostvarenih
ušteda
Uvođenje sustava individualnog mjerenja potrošnje toplinske
energije
Naziv mjere
Indeks mjere
VZ.4
Kategorija
Financijski instrumenti
Vremenski okvir
Početak: 2014. - Kraj: 2020.
Cilj / kratak opis
Dosadašnja praksa obračuna i naplate potrošnje energije u zgradama spojenim na
centralizirane toplinske sustave ne potiče energetski učinkovito ponašanje
potrošača toplinske energije niti ih potiče da sami provode mjere energetske
učinkovitosti u svojim domovima, jer učinci takvih mjera ne bi u konačnici bili vidljivi
na računima za energije. Uvođenje individualnog mjerenja potrošnje energije stoga
predstavlja preduvjet svim budućim aktivnostima energetske učinkovitosti u takvim
zgradama. Osim toga, prijedlogom novog Zakona o tržištu toplinske energije,
obveza ugradnje sustava individualnog mjerenja postaje obveza suvlasnika, što će
im zasigurno predstavljati financijsko opterećenja. Financijske potpore služit će kao
potpora provođenju ove zakonske obveze.
Ciljna neposredna
potrošnja
Potrošnja toplinske energije iz centraliziranih toplinskih sustava u kućanstvima
Ciljna skupina
Suvlasnici stambenih zgrada (građani) priključenih na centralizirane toplinske
sustave; tvrtke koje upravljaju višestambenim zgradama (upravitelji zgrada),
JLP(R)S
Područje primjene
Nacionalno
Opis
25
1. MINGO i FZOEU pozivaju upravitelje zgrada da u Godišnje programe upravljanja
zgrada kojima upravljaju uvrste uvođenje sustava individualnog mjerenja potrošnje
toplinske energije.
2. FZOEU raspisuje javni poziv ili natječaj za uvođenja sustava individualnog
mjerenja u zgrade priključene na toplinske sustave za suvlasnike zgrade putem
upravitelja zgrade Sufinanciranje iznosi do 40% odnosno 90% ukupnih prihvatljivih
troškova.
Popis i opis
aktivnosti za
provođenje mjere
3. Subvencije se dodjeljuju suvlasnicima stambene zgrade putem upravitelja zgrade
temeljem ugovora s ovlaštenim izvođačem radova
4. Uvjet za dobivanje financijske potpore je prihvaćeni Godišnji program upravljanja
zgradom u kojem je razvidan plan uvođenja individualnog mjerenja potrošnje
toplinske energije.
5. Upravitelji zgrada ugovaraju ugradnju sustava individualnog mjerenja potrošnje
toplinske energije sa ovlaštenim izvođačem radova, a povrat sredstava od FZOEU
temeljem vaučera dobivaju nakon predaje izvješća nadzornog inženjera, izvještaja
o očekivanim energetskim uštedama i energetskog certifikata nadležnom MGIPU i
FZOEU.
Informacije
o provedbi
Financijska
sredstva i izvori
financiranja
Potrebne investicije za Program iznose 75 milijuna kn godišnje (izračun je
napravljen prema podacima opisanim u retku 'Pretpostavke').
FZOEU treba osigurati 40% ovog iznosa što je 30 milijuna kn godišnje.
JLP(R)S trebaju osigurati dodatna sredstva prema dostupnim vlastitim sredstvima
(preporuka je 10%, što iznosi 7,5 milijuna kn ili 375.000 kn po županiji).
Izvršno tijelo
Distributeri i opskrbljivači toplinskom energijom / upravitelji zgrada - provedba
Programa; FZOEU - osiguravanje potrebnog sufinanciranja Tijela za praćenje
(nadzor)
MINGO
26
6.
Mogućnosti prijave višestambenih zgrada za sufinanciranje
energetske obnove iz sredstava FZOEU
Višestambene zgrade na području RH se mogu javljati na a) raspisane natječaje ili javne
pozive FZOEU ili b) direktno FZOEU (bez natječaja) –ukoliko trenutno natječaj ili javni poziv
nije raspisan, a za potrebe sufinanciranja slijedećih aktivnosti:
1. Izrade Energetskih pregleda i energetskih certifikata zagrada;
2. Izrade Projektne dokumentacije za energetsku obnovu zgrada;
3. Energetske obnove zgrada.
Natječaji ili javni pozivi za sufinanciranje gore navede prve dvije aktivnosti iz sredstava
FZOEU se u pravilu regularno objavljuju te je stoga u nastavku naglasak stavljen na treću
aktivnost – Energetsku obnovu zgrada.
6.1. Opravdani troškovi ulaganja u mjere poboljšanja energetske učinkovitosti
– Energetsku obnovu zgrada
Projekt energetske obnove višestambene zgrada može uključivati jednu ili više mjera
energetske učinkovitosti. Opravdani troškovi ulaganja moraju nastati prije prijave za
sufinanciranje iz sredstava FZOEU i to za slijedeće mjere poboljšanja energetske
učinkovitosti:
•
Zamjena postojeće i ugradnja nove energetski učinkovite vanjske stolarije - demontaža
postojećih prozora, balkonskih vrata i staklenih stijena, nabava i ugradnja novih
(koeficijent prolaska topline U≤1,1W/m²K za stakleni dio prozora, U≤1,4W/m²K za cijeli
prozor);
•
Povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice - izrada i sanacija fasade (koeficijent
prolaska topline U≤0,25W/m²K za vanjski zid, U≤0,20W/m²K za krov i strop i pod prema
negrijanom prostoru, U≤0,35W/m²K za pod na terenu);
•
Povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja, hlađenja i prozračivanja:
o
nabava i ugradnja kondenzacijskih kotlova zajedno sa svom potrebnom opremom
i pripadajućim radovima za pravilno funkcioniranje sustava uključujući i
rekonstrukciju dimnjaka prema Tehničkom propisu za dimnjake u građevinama
(„Narodne novine“ broj 03/07) te toplinsku izolaciju cjevovoda za grijanje i
pripremu potrošne tople vode prema Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi
energije i toplinskoj zaštiti u zgradama („Narodne novine“ broj 110/08, 89/09 i
79/13);
o
nabava i ugradnja kompletnog sustava kotla na biomasu (drvna sječka, peleti)
zajedno sa svom potrebnom opremom i pripadajućim radovima za pravilno
funkcioniranje sustava;
o
nabava i ugradnja kompletnog sustava dizalice topline [A energetska klasa prema
Eurovent Energy Efficiency Classification: zrak-voda (COP≥3,2), voda-voda
(COP≥4,45), zemlja-voda (COP≥4,45)] zajedno sa svom potrebnom opremom i
pripadajućim radovima za pravilno funkcioniranje sustava;
•
Povećanje
energetske
učinkovitosti
sustava
unutarnje
rasvjete
modernizacija/rekonstrukcija unutarnje rasvjeta zajedničkih prostorija i vanjske rasvjeta
zgrade koja uključuje nabavu i zamjenu postojećih i ugradnju novih rasvjetnih tijela
unutarnje i vanjske rasvjete zajedno sa svom potrebnom opremom i pripadajućim
radovima za pravilno funkcioniranje sustava;
•
Centralno upravljanje instalacijama zgrade - Ugradnja individualnog mjerenja potrošnje
toplinske energije – nabava i ugradnja daljinski očitavanih elektronskih razdjelnika
toplinske energije (moraju udovoljavati uvjetima koji su propisani normom HRN EN
27
834:2003, Razdjelnici troškova za utvrđivanje potrošnje radijatora za grijanje prostorija –
Uređaji s napajanjem električnom energijom (EN 834:1994)) koji se ugrađuju na
radijatore u stanove, a potrošnja se mjeri preko jednog zajedničkog mjerila, opreme za
daljinsko očitavanje razdjelnika toplinske energije koja prenosi očitanja s razdjelnika u
centralni sustav praćenja utroška toplinske energije, termostatskih setova (ventili i
termostatske glave) koji se ugrađuju na radijatore na koje se ugrađuju razdjelnici te
ostale opreme i radova potrebnih za ugradnju i ispravno funkcioniranje sustava
razdjelnika toplinske energije i termostatskih ventila (balansiranje sustava centralnog
grijanja zgrade i drugo).
6.2. Obavezna natječajna dokumentacija
Obavezna natječajna dokumentacija za korištenje sredstava FZOEU radi sufinanciranja
energetske obnove višestambenih zgrada treba sadržavati slijedeće:
1. Naslovna stranica s nazivom ponuditelja, nazivom projekta i datumom;
2. Popis priložene dokumentacije;
3. Prijavni obrazac (može se preuzeti u prostorijama FZOEU ili s Internet stranice FZOEU:
www.fzoeu.hr) popunjen i ovjeren potpisom ovlaštenog predstavnika suvlasnika zgrade
te potpisom i pečatom upravitelja zgrade (preporučuje se prijavni obrazac dostaviti i u
elektroničkom obliku - Excel dokument na CD-u);
4. Međuvlasnički ugovor kojim su utvrđeni uzajamni odnosi suvlasnika vezano za
upravljanje i korištenje zgrade te Ugovor o upravljanju zgradom;
5. Opis projekta (ciljevi projekta s podacima o pripremljenosti projekta odnosno spremnosti
za izvođenje, ocjena očekivanih učinaka u području energetske učinkovitosti i/ili
korištenja OIE, opis postojećeg stanja zgrade s tehničkim podacima, fotodokumentacija
postojećeg stanja, opis planiranog tehničkog rješenja, izvori financiranja i financijska
konstrukcija ulaganja u projekt, financijska, tehnička i kadrovska sposobnost ponuditelja,
terminski plan provedbe projekta i povlačenja sredstava FZOEU, indikatori kvalitete
ulaganja za prijavljeni projekt (kn/kWh, kn/tCO2, jednostavni period povrata investicije u
god.);
6. Energetski pregled zgrade (ako je izrađen);
7. Podaci o potrošnji energije i vode po mjesecima za 2012. i 2011. godinu (ako su
raspoloživi);
8. Projektna dokumentacija - glavni projekt zajedno sa svim propisanim proračunima
(uključujući elaborat racionalne uporabe energije i toplinske zaštite – usporedba
postojećeg i planiranog stanja), potrebna odobrenja, suglasnosti i posebni uvjeti
građenja;
9. Projektantski troškovnik sa svim pokazateljima potrebnih tehničkih svojstava opreme
popunjen jediničnim cijenama i rekapitulacija troškovnika s istaknutim PDV-om
(preporučuje se troškovnik dostaviti i u elektroničkom obliku - Excel dokument na CD-u);
10. Rješenje kojim se utvrđuje svojstvo zgrade kao nepokretnoga kulturnog dobra temeljem
Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara („Narodne novine“ broj od 69/99 do 136/12)
ukoliko je zgrada pod zaštitom ili izjava nadležnog tijela da zgrada nije kulturno dobro;
11. Zemljišno-knjižni izvadak s Interneta ili ovjereni popis suvlasnika od strane upravitelja.
12. Dokaz da je zgrada postojeća u smislu Zakona o prostornom uređenju i gradnji
(„Narodne novine“ broj od 76/07 do 25/13) i to:
–
ukoliko je ista građena prije 15. veljače 1968. godine: Pravomoćna građevinska dozvola
ili Uvjerenje iz katastra da je zgrada postojeća,
28
–
ukoliko je ista građena u periodu od 15. veljače 1968. do 19. lipnja 1991. godine:
Pravomoćna građevinska dozvola odnosno drugi odgovarajući akt nadležnog tijela,
–
ukoliko je ista građena u periodu od 20. lipnja 1991. godine do 01. listopada 2007.
godine: Građevna dozvola ili Uvjerenje o uporabi
–
ukoliko je ista građena nakon 01. listopada 2007. godine: Uporabna dozvola ili Rješenje o
uvjetima građenja;
13. Popis svih suvlasnika zgrade s izraženim površinama za sve posebne dijelove zgrade
odnosno stambene jedinice, ovjeren od upravitelja;
14. Stanje sredstava po računu zgrade i postotak naplate pričuve u protekle dvije godine, sve
ovjereno od strane upravitelja zgrade;
15. Godišnji ili višegodišnji program održavanja zgrade ovjeren od ovlaštenog predstavnika
suvlasnika zgrade i upravitelja zgrade (u slučaju dostatnih sredstava) u kojem su
navedene mjere poboljšanja energetske učinkovitosti i/ili korištenja OIE koje se prijavljuju
i/ili dodatak međuvlasničkog ugovora o korekciji iznosa pričuve ovjerenog natpolovičnom
većinom suvlasničkih udjela (za slučaj nedostatnih sredstava odnosno kreditiranja);
16. U slučaju kreditiranja provedbe projekta potrebno je dostaviti Ugovor o kreditu s planom
otplate, odnosno zahtjev za kredit i/ili ponudbeni plan otplate kredita ovjeren od banke
ukoliko je dobivanje kredita u tijeku. Ukoliko za provedbu projekta nije započet postupak
odobrenja kredita, tada je potrebno dostaviti Izjavu da zgrada putem kredita može
osigurati sredstva za njegovu provedbu i ponudbeni plan otplate planirane vrijednosti
kredita ovjerenu od banke.;
17. Izjava pod materijalnom i kaznenom odgovornošću o osiguranju vlastitih sredstava za
provedbu projekta iz sredstava pričuve ili iz sredstava kredita, ovjerena potpisom
ovlaštenog predstavnika suvlasnika zgrade i upravitelja.
Dokumentacija se prilikom prijave za sufinanciranje is sredstava FZOEU prilaže u izvorniku ili
preslici.
29
7.
Ocjena učinaka provedbe Program primjenom mjera
energetske obnove na stambenim zgradama u RH
Najznačajniji očekivani učinci provedbe Programa definirani su za cjelokupnu provedbu
mjera energetske obnove na obiteljskim kućama i višestambenim zgrada do 2020 godine te
uključuju:
•
poticanje investicija ukupnog iznosa 817,5 milijuna kn godišnje uz udio državnih poticaja
od svega 16% (uz uračunate povrate u državni proračun iz naplate PDV-a i doprinosa na
plaće zaposlenika);
•
ostvarivanje oko 270 GWh ušteda energije u neposrednoj potrošnji, što znači ostvarenje
gotovo 15% ukupnog okvirnog cilja za razdoblje 2008.-2016. godinu odnosno oko 44%
okvirnog cilja za trogodišnje razdoblje 2014.-2016.;
•
smanjenje izdataka građana za energiju u iznosu 116 milijuna kn godišnje;
•
smanjenje emisija CO2 od oko 72.000 tona godišnje;
•
osiguravanje zaposlenja za 3.000 ljudi godišnje;
•
povećanje sigurnosti opskrbe energijom;
•
poboljšano stanje i povećanje tržišne vrijednosti nekretnina (uz uvjet vrednovanja
energetske učinkovitosti kao olakšice u budućem zakonodavstvu vezanom uz
oporezivanje nekretnina);
•
razvoj proizvodne industrije, poglavito industrije toplinskih izolacijskih materijala i drvne
industrije;
•
smanjenje 'sive ekonomije';
•
smanjenje energetskog siromaštva i opće poboljšanje uvjeta stanovanja.
Zaključak
Vlasnici stanova i poslovnih prostora u višestambenim zgradama, danas kada cijena
energenata raste, sve više žele znati u kakvom prostoru žive i rade te koliki dio budžeta troše
na zadovoljenje energetskih potreba. Stoga ne čudi da je njihov interes za racionalizacijom
potrošnje energije svakim danom sve veći.
Kako bi se na najbolji način sagledala današnja potrošnja energije u višestambenim
zgradama i pristupilo energetskoj obnovi zgrada, potrebno je izraditi energetski pregled
zgrade. Energetskim pregledom se analizira energetska potrošnja u zgradi, daje pregled
toplinskih karakteristika zgrade, kvaliteta sustava grijanja, hlađenja i rasvjete odnosno
učinkovitost svih energetskih sustava u zgradi. Na temelju toga se identificiraju područja
rasipanja energije i mjere za povećanje energetske učinkovitosti kao i redoslijed primjene
mjera i faze njihove provedbe na zgradi. Nakon toga se pristupa izradi tehničke projektne
dokumentacije koja uključuje izradu glavnog projekta za energetsku obnovu zgrade.
Kako bi se pristupilo energetskoj obnovi zgrade osim tehničkih preduvjeta potrebno je
osigurati i financijske preduvjete. Dosadašnji dostupni financijski modeli većinom su se
bazirali na kreditnim sredstvima, no pristupanjem Europskoj uniji, Hrvatskoj su se otvorile i
druge financijske mogućnosti. Tako se za potrebe izrade energetskih pregleda zgrada i
tehničke projektne dokumentacije mogu dobiti bespovratna sredstava koja iznose i do 90%
troška izrade dokumentacije. S druge strane za konkretnu energetsku obnovu višestambene
zgrade moguće je dobiti bespovratna sredstava koja iznosi i do 50% ukupnog investicijskog
ulaganja.
30
Ove financijske mogućnosti će biti Hrvatskoj kontinuriano dostupne od 2014 do 2020 godine
te je stoga potrebno ozbiljno pristupiti pripremi zgrada za prijavu za dobivanje bespovratnih
sredstava kako za izgradu tehničke dokumentacije tako i za provedbu energetske obnove na
višestambenim zgradama.
Literatura
-
Državni zavod za statistiku. Popis stanovništva 2001. Godina.
-
Energy Efficiency in the Refurshbiment of High-Rise Residential Buildings (Energetska
obnova višestambenih zgrada), Međunarodna energetska agencija – IEA/AIE, 2006
godina.
-
ODYSSEE baza podataka. Neposredna potrošnja energije za RH od 1990.-2010.
-
Ministarstvo gospodarstva. Energija u Hrvatskoj - godišnje izvješće za 2011. godinu.
-
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, Nacrt Programa energetske obnove
višestambenih zgrada 2014-2020 godina, 2013. godina.
31

Download Report