close

Enter

Log in using OpenID

- Udruga Roma

embedDownload
R mano
čaćipe
Broji / Broj 42 ● Berš / Godina XVI. ● Zagreb , septmba / rujan 2011.
Časopis Roma u Republici Hrvatskoj ● Romano Lil
KO M E
dati glas
i
povjerenje
KOME DATI GLAS I POVJERENJE
Poštovane Romkinje i Romi, građani Republike
Hrvatske!
Pred nama su parlamentarni izbori, prilika da cjelokupno društvo, a time i nacionalne ma­njine iskoriste svoje ustavno pravo – jedan čovjek – jedan glas.
Početkom 2011 godine, najavili smo da ćemo se ove
godine posvetiti pitanjima demokra­cije, objašnjenja demokracije, kako koristiti raspoložive demokratske alate s ciljem da i Romska
nacionalna ma­njina iskoristi
priliku za promicanje svojih
težnji, ciljeva i želja. Na Internet portalu naše udruge
čitatelji mogu naći iscrpna
objašnjenja i dijagrame na
temu demokracije:
http://www.umrh.hr/Novo/
Projekti_programi/CIEZD/
CIEZD_demokracija.htm
S obzirom da nismo uspjeli
u prikupljanju sredstava potrebnih za edukaciju Roma u Republici Hrvatskoj
na način da idemo od naselja do naselja, od grada
do grada te da Romima objasnimo, pokažemo zašto
i kako treba glasati na predstojećim izborima, jedini
način da pomognemo u razvoju demokracije u našoj domovini i jedini način da pomognemo Romima
da razumiju zašto su predstojeći izbori bitni i zašto
je bitno da na tim izborima Romi izađu u najvećem
mogućem broju, odlučili smo se da djelujemo putem
ovog magazina. Iz razloga što Internet još nije dostupan svim čitateljima Romano Čaćipe magazina te
poradi ograničenog prostora u magazinu, u ovom i
sljedećem broju ponovit ćemo pojmove demokracije i objasniti kako romska nacionalna manjina može
koristiti demokratske alate za promicanje vlastitih
ciljeva i interesa. Demokracija je najmanje od svih
zala, misli su poznatog britanskog državnika Winstona Churchilla. Idealan društveni poredak nikada
nije pronađen, za većinu građana, demokracija nudi
najviše nade, ali i konkretnih načina kako društvo
kao cjelina te građanin kao pojedinac mogu utjecati na vlastitu sudbinu. Imovinska nejednakost, nejednakost među ljudima postoji od davnina te nije
pronađen način da svaki čovjek pronađe i uživa u
svojoj sreći. Ekonomska zbivanja utječu na sve stanovnike ovog planeta te su povezani s raznim faktorima koji i nisu u domeni društvenog uređenja. U
razdobljima velikih gospodarskih kriza, svi građani
postavljaju slična pitanja o vlastitoj budućnosti i budućnosti svoje djece. Rastuća nezaposlenost, zaduROMANO čaćipe
ženost država, ali i pojedinaca nisu problemi za koje
postoje jednostavna niti trenutna rješenja. Mogućnosti svake države da putem socijalnih programa
pomogne u preživljavanju svojih građana ima svoje
realne granice, tako i u slučaju naše domovine, Republike Hrvatske, postoje stvarne granice što država
kao takva može učiniti za svoje građane. Osnovna
prednost demokratskog sustava, ako ga uspoređujemo sa svim drugim oblicima
državnog uređenja, jest činjenica da građani mogu utjecati
na razvoj događaja u društvu,
koristeći zakonom osigurana prava i demokratske alate.
Preduvjet za bilo koje ostvarenje osobnih ili grupnih interesa, želja i snova, jest da se
u tom demokratskom procesu sudjeluje. Ukoliko građani,
time i Romkinje i Romi ne sudjeluju u demokratskom procesu, onda nije za očekivati da
će netko drugi za njih voditi
brigu o interesima romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. U našoj domovini, demokracija je
još vrlo mlada, tek u 20. godini postojanja. Primjeri
svih drugih država koje su krenule putevima Demokracije ukazuju da je potrebno vrijeme. Potrebno je
nekoliko izbora dok građanstvo ne pronađe najbolji
put i najbolje predstavnike, demokratski izabrane,
koji će zastupati interese građana, a ne samo vlastite
interese i interese velikog kapitala. Riječ je o procesu koji traje, ali daje nadu i izglede da se vremenom
dođe do kvalitetnih rezultata koji omogućuju kako
ekonomski razvitak, tako i razvoj civilnog društva,
multikulturalnog društva, ukratko, društva u kojem je građaninu lijepo živjeti. U ovom i u sljedećem
broju časopisa Romano Čaćipe dajemo uvid u različita pojašnjenja demokracije i demokratskih alata, te ujedno najavljujemo održavanje javnih tribina
na temu predstojećih izbora, u organizaciji Udruge
Roma Zagreb i Zagrebačka županija. Magazin Romano Čaćipe već 18 godina služi Vama, poštovanim
čitateljima, sa svrhom da pomogne u komunikaciji između Roma i institucija te da ujedno Romima
omogući puno razumijevanje demokratskih procesa
koje ako ih koristimo na ispravan način, omogućuju
poboljšanje situacije za romsku nacionalnu manjinu
u Republici Hrvatskoj.
Alija Mešić, predsjednik
Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije,
www.umrh.hr
romska ISTINA
UDRUGA ROMA ZAGREBA I
ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
UDRUGA MLADEŽI ROMA HRVATSKE
KLUB MLADEŽI ROMA HRVATSKE
MEĐUNARODNI DAN MLADIH
12.08.2011.
Sadržaj
Politika i izbori za članove vijeća ------------------------------------------ 4
Izbori za saborske predstavnike nacionalnih manjina ------------------- 5
Reagiranje na prilog ---------------------------------------------------------- 6
Distribucija razvojnih sredstava namijenjenih Romima ---------------- 10
Dan sjećanja na holokaust ------------------------------------------------- 16
I Romi moraju imati državljanstvo----------------------------------------- 20
Prilog: Demokracija ---------------------------------------------------------- 22
Nismo svi jednaki, postoje i jednakiji ------------------------------------ 28
Đurić i Acković na čelu Europske romske unije------------------------- 30
Europska romska unija u medijima---------------------------------------- 32
Kako će ne EU zemlje predstavljati Rome u EU------------------------ 34
Rasistički odnos prema Romima-------------------------------------------- 38
O srpsko-romskom rječniku------------------------------------------------- 39
Oprijeti se filoustaškim crnokošuljašima----------------------------------- 40
Legenda o kovanju čavala--------------------------------------------------- 44
Podrijetlo Roma--------------------------------------------------------------- 45
Šemso Avdić – romska poezija--------------------------------------------- 47
MLADI
I PRISTUPANJE HRVATSKE
EUROPSKOJ UNIJI
Zagreb, Čemernička 17
tel/fax. +385 1 24 52 554
[email protected] www.umrh.hr
12. KOLOVOZ - DAN MLADIH
Generalna skupština Ujedinjenih naroda Rezolucijom 54/120 usvojila je 17. prosinca 1999. godine preporuku Svjetske konferencije ministara
za mlade da se 12. kolovoza proglasi Međunarodnim danom mladih. Od 2000. godine, toga
dana, organiziraju se diljem svijeta razna javna
događanja. Međunarodni dan mladih je dan
kada slavimo postignuća mladih, te ohrabrujemo njihovo aktivno, potpuno i odgovorno sudjelovanje u društvenoj zajednici. Naše su brojne
i raznolike aktivnosti usmjerene upravo tome
da i mladi Romi u Hrvatskoj aktivno doprinose
u promicanju, boljem razumijevanju i provedbi
aktualnog Nacionalnog programa za mlade, kao
i promicanju i provedbi kvalitetnih programa za
mlade. Mladi su naša najjača snaga, naša sadašnjost i budućnost, a obaveza je cijelog društva
stvaranje socijalnih, obrazovnih, odgojnih, kulturnih, materijalnih i ostalih uvjeta za trajnu dobrobit mladih. Konvenciju je do sada potpisalo
preko 180 zemalja, što je čini najprihvaćenijim
dokumentom o ljudskim pravima u cijelom svijetu. Republika Hrvatska prihvatila je Konvenciju i obavezu njezinog provođenja u Hrvatskoj za
djecu i mlade 1992. godine.
Romano čaćipe – Romska istina • Romano Lil – Časopis Roma u Republici Hrvatskoj • Izdavač: Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke
županije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: [email protected] • Glavni urednik: Alija Mešić, e-mail:
[email protected] • Izvršna urednica: Aleksandra Marković, e-mail: [email protected] • Uređivački odbor: Alija
Mešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić, Besima Mešić, Mišo Ibrišević, Toni Vuk, Renata Đonđ Perković • Tajnica: Snježana
Martinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba • Odlukom
Vlade RH, Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza •
Priprema i tisak: Vjesnik d.d., Zagreb • Časopis je besplatan
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
REAGIRANJA
4
POLITIKA SE
UMIJEŠALA
U IZBORE ZA
ČLANOVE
VIJEĆA ROMSKE
NACIONALNE
MANJINE
GRADA ZAGREBA
ODRŽANE 10.07.2011.
U
nedjelju, 10. srpnja 2011., održani su izbori za
članove vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba. Kao što znamo, od svih nacionalnih
manjina u Republici Hrvatskoj, Romi su najugroženiji i nalaze se u najnezahvalnijoj situaciji pukog
preživljavanja. Izbori su organizirani na način da su
Romi glasovali na 2 (dva) biračka mjesta: Biračko
mjesto broj 10 u Zagrebu, Područni ured Peščenica, Zapoljska 1, prizemlje; Biračko mjesto broj 11 u
Sesvetama, Područni ured Sesvete, Trg D. Domjanića 4.
Na izborima je sudjelovalo sveukupno 100 kandidata, po 25 kandidata sa biračkih lista:
– Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije
– Kulturno umjetničko društvo „Romsko srce”
– Romi za Rome Hrvatske
– Zajednica Roma Hrvatske – Romski San
Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije koja
je nastupila na ovim izborima na svojoj biračkoj listi kandidata uključila je predstavnike još 4 romske
nedržavne udruge.
Magazin Romano Čaćipe je pratio događanja na biračkom mjestu broj 10 tijekom cijelog dana održavanja ovih izbora. Glasači su dolazili, a do 16 sati
zabilježeno je 409 Romkinja i Roma koji su iskoristili svoje glasačko pravo pri biračkom mjestu broj
10. Do kraja roka za glasovanje, nešto preko 500
Romkinja i Roma izašlo je na ovo biralište. Time je
po službenim podacima Gradskog povjerenstva za
izbore Grada Zagreba, ostvaren najveći odaziv glasača među nacionalnim manjinama. Odaziv glasača
je svakako mogao biti još bolji, jer je od značaja za
ROMANO čaćipe
građane, a time i pripadnike romske nacionalne manjine, da nauče koristiti demokraciju u skladu s njenim pravilima, a s ciljem ostvarenja vlastitih težnji
i potreba.
Nepravilnost pri prebrojavanju listića
Prilikom prebrojavanja glasačkih listića uočena je
nepravilnost. Konkretno, svi glasački listići podijeljeni su u 3 skupine te su prebrojavani od strane 3
tima sastavljena od članova biračkog odbora. Međutim, nije izvršeno prebrojavanje svih glasačkih
listića odjednom, niti je obavljeno dvostruko prebrojavanje svih listića kako bi se zajamčilo da pri
prebrojavanju nije došlo do slučajnih ili namjernih
pogrešaka.
U prethodnim godinama pri izborima bi bili nazočni predstavnici GONG-a koji su davali veću vjerodostojnost ispravnosti izbora i iznad svega, prebrojavanja glasova.
Očigledna je činjenica da u slučaju romske nacionalne manjine koja je uvijek predmet političkih manipulacija, pri budućim izborima koji se tiču romske
nacionalne manjine ponovno moraju biti nazočni
nezavisni promatrači koji će osigurati trasnparent­
nost izbora i prebrojavanja glasova. Politika i dalje
pogoduje podobnim Romima na štetu Roma koji zaista brinu o romskim pitanjima te rade na rješavanju bitnih pitanja od značaja za romsku nacionalnu
manjinu.
Alija Mešić, predsjednik
Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije
www.umrh.hr
romska ISTINA
IZBORI
2011
Parlamentarni izbori – izbori za
saborske zastupnike predstavnike
nacionalnih manjina
godina bitna je za romsku nacionalnu
manjinu jer smo ove godine već imali
popis stanovništva pri kojem su se Romi
mogli izjasniti kao pripadnici romske nacionalne manjine
(te time povećati izglede za ostvarivanje raznih prava u
skladu s demokratskim načelima) te smo izašli na izbore
za predstavnike vijeća romskih nacionalnih manjina 10.
srpnja 2011. Još su pred nama parlamentarni izbori koji
će se održati početkom prosinca. Za romsku nacionalnu
manjinu su predstojeći parlamentarni izbori od dodatnog
značaja jer će se ponovno birati i saborski zastupnici koji
predstavljaju nacionalne manjine. Podsjetimo čitatelje što
Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor kaže (Narodne novine – 16/99, 109/00,
53/02, 69/03, 167/03, 44/06,
19/07, 20/07, 20/09, 145/10 i
24/11):
Nacionalne manjine koje u stanovništvu Republike Hrvatske
sudjeluju s manje od 1,5% stanovništva biraju 5 zastupnika
pripadnika nacionalnih manjina
u posebnoj izbornoj jedinici koju
čini cjelokupno područje Republike Hrvatske.
Za nas Rome bitno je znati da
smo u grupi sljedećih nacionalnih manjina koje biraju jednog (1) saborskog zastupnika
koji će zastupati interese svih navedenih manjina:
Pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške
i židovske nacionalne manjine biraju zajedno 1 zastupnika u Sabor.
Saborski zastupnik (te zamjenik) za navedenu grupu nacionalnih manjina zastupa sve manjine te je jasno da je iz
pozicije saborskog zastupnika moguće više učiniti za manjine nego iz pozicije građana. Iz tog razloga je za sve nacionalne manjine, te za romsku nacionalnu manjinu posebice bitno da u što većem broju izađu na predstojeće
parlamentarne izbore. Birači će moći birati među raznim
ponuđenim kandidatima te je na vama, Romima, da prepoznate koji od kandidata će se najviše zalagati za vaša pitanja. Klub Mladeži Roma Hrvatske već sada čestita bilo
kojem na predstojećim izborima izabranom saborskom
zastupniku te se iskreno nadamo da će u sljedećem sazivu Sabora imati prilike vidjeti aktivnije zalaganje našeg
saborskog zastupnika nego što je to bio slučaj u protekle 4
godine. Saborski zastupnik ima pravo i obavezu redovno
nastupati za govornicom sabora te iznositi problematiku
ROMANO čaćipe
svih nacionalnih manjina koje zastupa, tako i romske nacionalne manjine. To i jest vrijednost i smisao demokratskog sustava, da mi građani, imamo priliku izabrati osobu
koja nas zastupa pri najvišim tijelima državne vlasti. Ukoliko smo dobro odabrali, naše šanse za rješavanje raznih
pitanja koja nas muče – su veće. Ukoliko smo loše izabrali, onda smo svjedoci kako izabrani saborski zastupnik
isključivo radi u vlastitom interesu, a zanemaruje interese biračke baze, dakle onih koji su mu svojim glasovima
poklonili povjerenje. Prilikom prošlih izbora Romi nisu
napravili ugovorni sporazum s izabranim saborskim zastupnikom, niti je izabran zamjenik. Iz tog razloga stvarni
rezultati za nas Rome su ispod prosjeka tijekom zadnje
4 godine. Za nas Rome nije bitno da li nas predstavlja Rom ili
predstavnik neke druge nacionalne manjine iz grupe u kojoj
se po izbornom zakonu nalazimo. Za nas Rome bitno je da nas
zastupa starosjedioc, osoba koja
je rođena i cijeli svoj život živi
u Hrvatskoj, jer time i poznaje svakodnevicu, ali i povijest,
a time i problematiku nacionalnih manjina koje predstavlja. Na
predstojećim izborima voljeli
bismo vidjeti kako možemo birati između upravo takvih kandidata, osoba koje iza sebe
imaju znane rezultate rada u nedržavnim udrugama koje
se bave pitanjima nacionalnih manjina, osobe koje su starosjedioci, a ne uvoz iz inozemstva.
U tom smislu, voljeli bismo vidjeti predsjednika Udruge
Roma Zagreba i Zagrebačke županije kao kandidata za
saborskog zastupnika nacionalnih manjina, s obzirom na
njegov dokazani rad od 18 godina tijekom kojih se svakodnevno bavi pitanjima Roma, školovanja djece i mladih, ne samo Roma, već socijalno ugroženih osoba nevezano uz nacionalnu i vjersku pripadnost.
Drage Romkinje i Romi, pozivamo Vas da na predstojeće parlamentarne izbore izađete u što većem broju te da
glasate za kandidata koji po vašem mišljenju može učiniti
najviše za sve nas. Ove godine Romi su imali najveći odaziv na biračkim mjestima za vijeća nacionalnih manjina
(u usporedbi s ostalim nacionalnim manjinama), stoga,
nema razloga da isto ne ponovimo u još većem broju u
prosincu 2011.
Srdačni pozdravi
Senad Herić, predsjednik
Kluba mladeži Roma Hrvatske, Zagreb
romska ISTINA
5
REAGIRANJA
6
R
E
A
G
I
R
A
NJ
A
Na naše otvoreno pismo štovanom gradonačelniku Grada Zagreba, gospodinu Bandiću, objavljenom u prošlom broju Romano Čaćipea zaprimili smo velik broj komentara naših čitatelja te
smo, na žalost, primijetili da neki nisu shvatili
stvarni smisao našeg dopisa. U tom smislu namjera nam je ispraviti eventualno kriva shvaćanja te ovim putem izlažemo:
N
A
P
R
I
L
O
G
NEMOGUĆNOST POKRETA
ZNAČAJNIH ZA ROME GRAD
PRONALAŽENJA IZGOVORA
Pozitivna iskustva romske
nacionalne manjine Grada
Zagreba
Od proglašenja nezavisnosti Republike Hrvatske do danas, dakle unatrag 20 godina, realno je i
uljudno procijeniti tko uopće ima
sluha za pitanja Roma te tko je doslovno učinio pozitivne pomake za
Rome u gradu Zagrebu. U razdoblju od 1991. – 2000. godine, tematika manjina, a posebice Roma nije
nailazila ni na kakvo razumijevanje
od gradskih vlasti Grada Zagreba.
Stariji aktivisti sjetit će se kako su
to bila općenito vrlo nezahvalna
vremena za ikakav rad nedržavnih udruga koje se bave romskim
pitanjima. Kvalitetni pomak dogodio se od svibnja 2000. godine, do-
laskom g. Milana Bandića na čelo
Grada Zagreba. Doslovno u skladu
s izjavom da je gradonačelnik svih
građana Grada Zagreba, bez obzira na nacionalnu i religioznu pripadnost, g. Bandić je djelima dokazao da ima sluha, da razumije i da
u skladu s realnim mogućnostima,
čini što je moguće za građane našeg grada te time i za Rome. Kao
osoba izuzetnog radnog elana, gospodin Bandić je jedan od rijetkih
političara na domaćoj sceni koji
rješava probleme, potiče suradnike na rad te u konačnici za sobom
ima konkretne rezultate. Jer vrlo je
lako izgovarati predizborne parole,
a još je lakše s pozicije vlasti pisati
pisma podrške, što mnogi političari čine, no razlika između podrške
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
i stvarnih djela je ogromna. Voljeli
bismo da naša domovina ima više
osoba na rukovodećim položajima
poput gospodina gradonačelnika,
jer bi time nastala radna atmosfera pa bi naše društvo imalo izglede za napredak i boljitak, umjesto
stalne depresije izazvane lažnim
obećanjima i izbjegavanjem odgovornosti mnogih, na način da se svi
drže parole „neka institucije prorade“. Konkretno, da podsjetimo
mlađe čitatelje te pogotovo mlade romske aktiviste koji ove godine pre­uzimaju odgovornost za rad
Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba, nakon 2 mandata prethodnih vijeća koja su se
bavila sama sobom, a ne Romima:
gospodin gradonačelnik Grada Za-
REAGIRANJA
DOGAĐAJI
greba je osobno u dovoljno navrata izašao je na teren među Rome te
tako prihvatio izazov hodanja po
blatnjavim puteljcima te se nije libio osobno vidjeti uvjete u kojima
mnoge romske obitelji žive na području metropole, Grada Zagreba.
Danas je lijepo i ugodno doći u posjet tim naseljima nakon što su asfalitrani prilazni putevi te je danas
lako dičiti se uspjesima koje je netko drugi učinio onda kada to nitko
drugi nije htio. Osim osobnog kontakta s građanima Grada Zagreba, a
time i Romima, gospodin gradonačelnik je pokrenuo razne komunalne aktivnosti, popravke i priključke koji su poboljšali uvjete života
mnogim romskim obiteljima. Od
ANJA DOGOVORENIH PROJEKATA
DA ZAGREBA ZBOG OTEZANJA I
A DJELATNIKA GRADA ZAGREBA
osnutka Republike Hrvatske nikada nisu Romima dodijeljeni stanovi, a gospodin gradonačelnik Grada Zagreba je dodijelio 30-ak novih
stanova najsiromašnijim romskim
obiteljima kako bi imali osnovne
preduvjete za život dostojan čoDoslovno u skladu s izjavom da
je gradonačelnik svih građana
Grada Zagreba, bez obzira na
nacionalnu i religioznu pri­
padnost, g. Bandić je djelima
dokazao da ima sluha, da ra­
zumije i da u skladu s real­
nim mogućnostima, čini što
je moguće za građane našeg
grada te time i za Rome.
vjeka. U konačnici, Romima je uvijek dostupno gradsko poglavarstvo
jer je gradska uprava na primjeru
gradonačelnika naučila što to znači biti zainteresiran za potrebe građana.
Stoga, naš dopis objavljen u prošlom broju Romano Čaćipe magazina nije imao namjeru da u bilo kojem obliku proziva gradonačelnika
Grada Zagreba, kao što smo u reakcijama nekih čitatelja uspjeli zaključiti. Iz dugogodišnjeg iskustva
možemo reći sljedeće: U skladu sa
europskom orijentacijom Republike Hrvatske, s obzirom na demokratsko društveno uređenje i vezano uz vrijednosti civilnog društva,
gospodin gradonačelnik Grada Zagreba jest pravi Europljanin, deROMANO čaćipe
romska ISTINA
mokrat izvornog oblika te nadasve
dinamična osoba koja vlastitim primjerom potiče učmalu zajednicu
na rad. Da je po našim iskustvima,
voljeli bismo da u našoj domovini
imamo još barem nekoliko takvih
političara pa da u vremenima gospodarske krize ova zemlja pronađe
izlaz iz sve nezahvalnije situacije.
Toliko o zlonamjernim nakanama
nekih naših čitatelja koji jedino
traže razloge da nekoga kritiziraju,
a sve u ime vlastite promidžbe i nezaustavne pohlepe da nađu fotelju
u koju bi sjeli te na račun poreznih
obveznika, tobože brinući se za
Rome, sebe osobno dobro „uhljebili“. Stvarni smisao našeg dopisa
objavljenom u broju 41 magazina
Romano Čaćipe je sljedeći:
7
8
REAGIRANJA
prigovor
Negativni učinci parole „neka
institucije prorade“
Konkretno, institucije Republike
Hrvatske se drže novih pravila postavljenih demokratskim državnim
uređenjem a provode se na pasivni način kako je funkcionirala administracija bivše federacije. Zakoni doneseni u demokratskom duhu
bivaju zloupotrebljavani te iz toga
razloga, slijepo se držeći „procedure“ izuzetno puno smislenih inicijativa u našem sveukupnom društvu
nema izgleda da zaživi u operativnom smislu. Za romsku zajednicu
najpogubnija je sljedeća situacija: 3
(tri) osobe mogu registrirati nedržavnu udrugu građana. Dakle, otac,
majka i punoljetno dijete uz minimalna sredstva mogu sebe pred
zakonom predstaviti kao udrugu
građana koja se tobože bavi nečime od izuzetnog značaja za zajednicu. Pregledom registra nedržavnih udruga dolazimo do još jednog
fenomena ove države – deseci tisuća nedržavnih udruga. Naravno,
tko ne poznaje ove krajeve mislio
bi kako je ovo vrlo razvijeno demokratsko društvo, no istina je da po
starome običaju, narod koristi svaku mogućnost ne bi li se nekako
„uhljebio“. Romi nisu ništa drugačiji od većinskog naroda, dapače po
mnogim pitanjima se većinski narod koristi metodama koje se inače pripisuju Romima. No u smislu
nedržavnih udruga građana, Romi
su definitivno rekorderi (u omjeru
broja Roma i udruga). Nitko više
ne zna je li „romskih udruga“ 120 ili
možda već preko 200. U stvarnosti,
diljem Hrvatske, teško da više od
30-ak romskih udruga uopće išta
radi, osim što aplicira za dodjelu
novčanih sredstava te se traži svaka
prilika da se manje skupine Roma
pojavljuju kod raznih domaćih političara s ciljem osobne promidžbe.
Pogubnost ove situacije iznad svega
po same Rome jest vrlo jednostavna. Institucije naše domovine nisu
u stanju razdvojiti romske nedržavne udruge koje doslovno za sobom
imaju rezultate od onih koje nikada
nisu niti će imati rezultate jer nisu
ni osnovane s takvim ciljem. Dodatni problem za Rome predstavlja
činjenica da iz navedenih razloga
(jednostavnost osnivanja udruga)
dolazi do povećanog broja „profesionalnih romskih vođa“ koji koriste poznatu metode „govorim ono
što vi želite čuti“, prikazuju nove
verzije već postojećih projekata, te
iz razloga što u stvarnosti ne djeluju kao udruga ali dobivaju sredstva
iz proračuna, imaju vremena i novaca obilaziti državne institucije u
„tobožnjoj velikoj skrbi za Rome“.
Ujedno, Republika Hrvatska meta
je mnogih osoba koje koriste zakonske odredbe te dolaze u Hrvatsku iz
drugih republika bivše federacije
gdje su upamćeni po drugim nacionalnostima, ali se u Hrvatskoj prikazuju kao Romi, jer je to materijalno isplativo. Time nastaje šteta po
Rome starosjedioce jer ih zastupaju
Za romsku zajednicu naj­
pogubnija je sljedeća situa­
cija: 3 (tri) osobe mogu regi­
strirati nedržavnu udrugu
građana. Dakle, otac, maj­
ka i punoljetno dijete uz mi­
nimalna sredstva mogu sebe
pred zakonom predstaviti kao
udrugu građana koja se tobo­
že bavi nečime od izuzetnog
značaja za zajednicu.
osobe koje nemaju stvarne korijene u našoj domovini. Poradi takve
situacije dolazi do zagušenja administracije naše domovine na svim
nivoima, od ministarstava do županijskih i gradskih uprava. Novčana
sredstva koja su namijenjena Romima dijele se po principu „koliko
vas se prijavilo toliko će vas dijeliti
dostupna sredstva“ te se time uništavaju stvarni projekti koji nešto
čine za socijalnu zajednicu i Rome,
a nagrađuju se neradnici i foliranti.
Administracija je zbog prevelikog
broja romskih nedržavnih udruga
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
prisiljena s istim brojem državnih
službenika obrađivati prevelik broj
zahtjeva, što dovodi do mnogih nespretnih situacija. Baviti se pitanjima ljudskih prava i nacionalnih manjina vrlo je nezahvalan zadatak za
svakog državnog službenika pogotovo kada je riječ o najezdi prevelikog broja tobožnjih „skrbitelja o
sudbini Roma“. Rješenje ovog problema jest doslovno u pooštrenoj
kontroli koju bi državna tijela trebala provoditi kako bi se utvrdilo koje
nedržavne udruge uistinu rade, a
koje se pretvaraju da rade. No, da bi
se to dogodilo, potrebno je učiniti
određene promjene u zakonima, ali
i procedurama domaće administracije, što, naravno, dodatno komplicira cijelu situaciju. Iz tog razloga,
mnogi državni službenici nemaju
izbora nego da traže rješenja u skladu s važećim procedurama.
Gospodarska kriza i nerealna
očekivanja mnogih građana, a
time i Roma
U našim krajevima još uvijek žive
neka sjećanja iz vremena samoupravljačkog socijalizma kada je
postojalo umjetno zapošljavanje,
REAGIRANJA
sao. Država grca u socijalnim davanjima te je izuzetno bitno shvatiti kako politika Europske unije
spram socijalnih prava nije politika samoupravljačkog socijalizma. Pred svima nama je doba
smanjenih socijalnih prava, i u takvoj realnosti, ponovno pronalazimo razne „romske lidere“ koji
svoje pravo na javni rad dobivaju
kroz nespretnu zakonsku odredbu da 3 (tri) građana mogu osnovati nedržavnu udrugu građana.
U takvoj mizernoj realnosti smo
svjedoci totalno nerealnih kako
obećanja i parola, tako i zahtjeva
koje postavljaju razni „romski lideri“ bez da shvaćaju i najosnovnije postavke svakog društva, svake ekonomije, pa naravno time i
stanja Republike Hrvatske.
Bolja budućnost je pred nama
– na mladima svijet ostaje!
subvencionirana cijena režijskih
troškova, kada su se dijelili stanovi i krediti koji su zbog inflacije
zapravo bili poklon stanovništvu.
Dok je trajalo, trajalo je, a onda se
jednoga dana sve to urušilo, kao i
u drugim socijalističkim državama
jer takav gospodarski sustav jednostavno nije bio ekonomski održiv. Na žalost, ta vremena i dalje
žive u mnogim glavama domaćeg
stanovništva, kao i razmišljanje da
će sve probleme riješiti država, a
problemi su, naravno, materijalne
prirode. Tako i u slučaju Roma postoji izuzetno jaka misao da bi sve
materijalne probleme trebao riješiti netko drugi, tj. država. Jedino se postavlja pitanje, od kuda i s
kojim sredstvima bi država to mogla platiti? Živimo u doba globalne ekonomske krize i masovne nezaposlenosti, nevezano uz rasnu,
vjersku i nacionalnu pripadnost.
Za svako radno mjesto ima previše kandidata, velik broj nezaposlenih raspolaže kvalitetnim kvalifikacijama tako da nekvalificirana
radna snaga uistinu ima ozbiljnih
problema pronaći bilo kakav po-
Dana 10. srpnja 2011. održani su
izbori za predstavnike Vijeća romske nacionalne manjine Grada
Zagreba. Romano Čaćipe čestita
svim izabranima te posebice mladim Romkinjama i Romima koji
dobivaju priliku da nakon 20 godina zalaganja i muke danas već
umornih romskih aktivista pokažu koliko razumiju demokratske
alate, koliko shvaćaju realne gospodarske mogućnosti Grada Zagreba te da na djelu dokažu da
znaju i mogu smisleno i s dostojanstvom, sudjelovati u procesima
odlučivanja te surađivati s gradskim službenicima koji imaju zadatak da se bave ovim pitanjima.
Od ove jeseni, u skladu s objašnjenom procedurom koje se državna
i gradska tijela moraju pridržavati,
jer je to demokratski način, nema
razloga da Romi ili gradske službe pronalaze razloge kojima bi se
izbjegao dijalog te zajednički rad
na traženju rješenja u skladu s realnim gospodarskim mogućnostima Grada Zagreba. Pred nama je
izuzetno mnogo problema koje dijelimo svi zajedno, jer sve veći je
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Od ove jeseni, u skladu s
objašnjenom
procedurom
koje se državna i gradska ti­
jela moraju pridržavati, jer je
to demokratski način, nema
razloga da Romi ili gradske
službe pronalaze razloge ko­
jima bi se izbjegao dijalog te
zajednički rad na traženju
rješenja u skladu s realnim
gospodarskim mogućnostima
Grada Zagreba.
broj građana bez obzira na vjeru i
nacionalnu pripadnost na putu u
siromaštvo. Iz tog siromaštva nas
može izvesti samo disciplina, smisleni rad, kompromisi i suradnja, a
u siromaštvo su nas i odvele prazne
tlapnje, utopijske parole, život u
prošlosti i izbjegavanje suočavanja
s realnostima. Na mladima svijet
ostaje – neka nova generacija dokaže da zna raditi u skladu s demokratskim načelima. U konačnici,
za sve naše probleme postoji samo
jedno rješenje, te u tom smislu
spominjemo gradonačelnika Grada Zagreba koji svojim primjerom
te za njega tipičnom izjavom u biti
nudi jedino rješenje za sveukupni
narod Republike Hrvatske, a time i
jedino rješenje za Rome: „Budućnost je naš posao - idemo raditi!“ Takvim pristupom i u suradnji
s institucijama naše domovine riješit će se mnoga pitanja od značaja za romsku nacionalnu manjinu.
Uključivo i ostvarenje 18-godišnje
inicijative za jedinstvenim Kulturnim centrom Roma u Republici
Hrvatskoj – u Gradu Zagrebu.
Alija Mešić, predsjednik
Udruge Roma Zagreba i
Zagrebačke županije
Čemernička 17, 10000 Zagreb,
www.umrh.hr, te član povjerenstva
Vlade RH za praćenje provedbe nacionalnog programa za Rome u RH
9
10
DOGAĐAJI
Ured predsjednice Vlade Republike Hrvatske
Na pažnju:
gđa Jadranka Kosor, dipl. iur., predsjednica Vlade
Ured za nacionalne manjine
Na pažnju:
gosp. mr. sc. Branko Sočanac, predstojnik
Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske
Na pažnju:
gosp. Aleksandar Tolnauer, predsjednik
PREDMET:
Aktualizacija pitanja distribucije razvojnih sredstava namijenjenih romskoj nacionalnoj manjini
iz izvora međunarodnih fondacija, s obzirom na ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju
Poštovane dame i gospodo!
U skladu s ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju te povećanim brojem aktivnosti kojima se
promoviraju vrijednosti Europske
unije uključivo mogućnosti povlačenja sredstava iz aktualnih pretpristupnih programa Europske unije te po ulasku u EU, mogućnosti
korištenja sredstava iz Europskog
fonda za regionalni razvoj, Europskog socijalnog fonda i Kohezijskog
fonda, smatramo kako je nužno
da se aktualiziraju određene teme
koje i dalje ostaju nedorečene. Tto
se odnosi i na sveukupna sredstva
ne samo Europske unije već i drugih međunarodnih fondacija koje
stoje na raspolaganju za programe
namijenjene Romima u Republici
Hrvatskoj, ali se distribucija i rea-
lizacija tih sredstava i dalje događa selektivno, uz bitna ograničenja
iznad svega jedinica lokalne uprave
i samouprave. Pozitivni pomaci kojih smo svjedoci po pitanju uključenja Roma u društvo, u skladu s europskim projektom „Dekada Roma
2005. – 2015.“ u kojem sudjeluje i
Republika Hrvatska ograničeni su
na Međimursku i na Sisačko-moslavačku županiju. Razumljivo je da je
u tim sredinama lakše ostvariti vidljive rezultate nego primjerice u urbanim sredinama, poput Grada Zagreba, u kojem dokazano živi više
Roma nego u Međimurskoj županiji. Zbog predrasuda, na prethodnom popisu stanovništva, mnogi
se Romi nisu izrazili Romima, dok
pri aktualnom popisu stanovništva
2011. očekujemo realnije brojke.
Jedno od mjerila o stvarnoj brojnoROMANO čaćipe
romska ISTINA
sti jest registar primatelja socijalne
pomoći u Gradu Zagrebu, koji broji preko 20.000 Roma. Dodatni problem jest činjenica što se velik broj
osoba koje u izvornim republikama
bivše federacije od kuda potječu, a
nisu nikada zabilježeni kao Romi,
ali se u skladu sa zakonskim mogućnostima koje Republika Hrvatska
nudi, dakle da svi nositelji osobnih
dokumenata iz 1991. koji su izdani
na području RH imaju pravo boravka u RH, u RH izražavaju kao Romi.
Ista zakonska odredba dovela je do
povećanog broja osoba koje se zbog
interesa, deklariraju kao Romi i u
tome su vrlo uspješni. Isto se dešava nauštrb Roma koji su oduvijek u
RH te su ujedno, velikom većinom
u vrlo nezavidnoj socijalnoj situaciji
i uvjetima. Iz vlastitih iskustava kao
udruga, nakon što smo dobili privo-
DOGAĐAJI
lu od strane međunarodnih izvora
financiranja projekata koji su namijenjeni Romima, ali zahtijevaju suradnju lokalne uprave i samouprave
(suradnju, ne financiranje, vrlo bitno) nismo dobili nikakvu suradnju
lokalne uprave i samouprave, unatoč (ili iz razloga) što smo udruga
koja ima konkretne rezultate i priznata je za svoj doprinos razvoju
civilnog društva. Umjesto da aktiviramo sredstva i riješimo komunalna pitanja (struja, popravak krovova, vrata, prozora) u jednom od
zagrebačkih romskih naselja, na račun međunarodnih izvora sredstava, bili smo svjedoci namjerne sabotaže. No, tu priča ne prestaje.
STANOVANJE i uvjeti stano-
vanja su svakom čovjeku najbitniji. Poradi mizernih uvjeta stanovanja dovoljnog broja romskih obitelji,
naravno da nije za očekivati da roditelji i djeca „zaborave“ ograničenja svoje svakodnevice, samim time
uopće nije čudno da mnoga romska
djeca unatoč svim naporima, posebice romskih nedržavnih udruga i
roditelja, ne pohađaju nastavu ili su
ispodprosječni u ostvarenim rezultatima nastave. Time se nastavlja zatvoreni krug diskvalifikacije Roma,
te realno, ne vidimo prevelike stvarne razlike između situacije danas i
situacije prije 20 godina. Ono čega
smo svjedoci jest povelika medijsko praćenje događaja kojima se potvrđuju aktivnosti vezane uz Rome,
svjedoci smo ozbiljnih proračuna
koji se troše na sam administrativni sustav Republike Hrvatske koji se
bavi pitanjima Roma, svjedoci smo
da većinska sredstva koja se projiciraju spram Roma uvijek idu u istu
županiju, te smo svjedoci i dalje, da
bez obzira na to što napravili, uvijek
postoje vrlo jasni razlozi kojima se
same Rome diskvalificira i onemogućava da sudjeluju u raspoređivanju sredstava namijenjenih Romima
(s izuzetkom „pogodnih“ Roma kakvih se uvijek nađe, koji popunjavaju
„kvorum“). Ako tome nije tako, molim da se pojasni najzorniji primjer:
Jedinstveni kulturni centar
Roma u Zagrebu
Ideja je od 1994. redovito plasirana od naše udruge te su je u mnogo
navrata kopirali drugi predstavnici
Roma. U konačnici, riječ je o projektu za Rome, a ne za pojedinu udrugu.
Imamo odobrenje Vlade Republike
Hrvatske, imamo podršku Predsjednika Republike Hrvatske, na nivou
lokalne uprave i samouprave imamo
situaciju dugogodišnjeg izbjegavanja
bilo kakve smislene aktivnosti, dakle niti podrške, ali niti jasno izrečenoga NE. Strategija iscrpljivanja,
strategija Romima odavno poznata.
Ukoliko Vlada i Predsjednik suverene države, uskoro punopravne članice Europske unije nemaju stvarnu
vlast, nego je sva vlast u rukama lokalne uprave i samouprave, kao što
to mnogi primjeri uporno dokazuju,
onda je situacija za Rome gora nego
prije 40 godina, samo je kozmetički
putem medija danas uljepšana.I takvih primjera ima bezbroj. Na okruglim stolovima, seminarima, skupovima, sastancima, radionicama,
u novinama, na televiziji, svagdje
smo svjedoci velike skrbi o Romima,
a svjedoci smo i povelikog broja raznih stučnjaka koji se bave pitanjima Roma i za to primaju kvalitetne
osobne dohotke na račun proračuna
i na račun međunarodnih fondacija, ujedno imaju pravo i na dodatke
plaći u ime sudjelovanja u ovom ili
onom „tijelu“ koje se zdušno i nesebično „bavi romskim pitanjima“ te,
naravno, dnevnice i pokrivene putne troškove. U ozračju dobre vijesti
o dobro obavljenom poslu aktualne vlasti, dakle završetka pregovora
oko pristupanja Republike Hrvatske
Europskoj uniji, mišljenja smo da bi
trebalo razgovarati te onda konkretno djelovati, po pitanjima distribucije razvojnih sredstava namijenjenih
romskoj nacionalnoj manjini iz izvora međunarodnih fondacija, BEZ sabotaže od raznih tijela i u konačnici
lokalne uprave i samouprave. Udruga Roma Zagreba i zagrebačke županije ovim putem apelira na sve žuROMANO čaćipe
romska ISTINA
panije, gradove i općine da surađuju
s romskim nedržavnim udrugama,
jer sami Romi, starosjedioci, najbolje poznaju stvarne prilike i potrebe
(za razliku od fenomena profesionalnih Roma – doseljenika) te da zajednički poboljšaju stambene i socijalne uvjete Roma. Umjesto da se
sredstva za isto projiciraju iz proračuna Republike Hrvatske, treba više
surađivati, bez predrasuda i bez skrivenih planova kako trošiti sredstva
namijenjena Romima na način da
se pokrivaju izdašni troškovi administracije koja se bavi Romima. Treba zajednički nastupiti, zajednički
aplicirati, te u konačnici, zajednički
implementirati razne projekte na račun međunarodnih fondacija, pretpristupnih fondova Europske unije te kasnije korištenjem sredstava
iz Europskih fondova namijenjenih
članicama EU, pomoći u rješavanju
mnogih osnovnih pitanja Roma koja
u konačnici predstavljaju prepreku
uspješnom uključenju Roma u tokove društva te kvalitetnog razvoja civilnog društva. Takvim pristupom,
svim Romima u Republici Hrvatskoj, u svim županijama i gradovima, omogućava se bolja budućnost,
a time i uspjeh cjelokupne administracije Republike Hrvatske u projektu Dekada Roma 2005. – 2015.
Istim načinom je moguće realizirati dugogodišnji projekt od kulturnog
značaja za Rome u Republici Hrvatskoj – jedinstveni Kulturni centar
Roma u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u gradu Zagrebu.
Hvala na Vašoj pažnji i vremenu.
S poštovanjem,
Alija Mešić, predsjednik
Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije – www.umrh.hr, te član
povjerenstva Vlade RH za praćenje
provedbe Nacionalnog
programa za Rome u RH
11
12
DOGAĐAJI
Ured predsjednice Vlade Republike Hrvatske
Na pažnju:
gđa Jadranka Kosor, dipl. iur., predsjednica Vlade
Ured za nacionalne manjine
Na pažnju:
gosp. mr. sc. Branko Sočanac, predstojnik
Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske
Na pažnju:
gosp. Aleksandar Tolnauer, predsjednik
SUBJECT:
Actualisation of the questions of distribution of development funds projected for the Roma national minority available from international fundations with refference of the entry of the Republic of Croatia into the European Union
Honorable ladies and gentleman,
In accord with the entry of the Republic of Croatia into the European Union
and the increased number of activities
which promote the values of the European Union, including the possibilities to draw on the available funds
from accession fund of the EU, and after full entry into the EU, the possibilities to draw funding from the European Fund for regional development,
European Social Fund and Cohesion
Fund, we consider it to be essential to
actualize certain subjects which remain undefined and not addressed.
This addresses not only the overal
funds available from the EU but also
addresses the various funds available
and projected from various international foundations since the realization of the same stil happens selectively, with limitations on the level
of county and municipal authorities.
The positive developments which we
witness regarding the inclusion of the
Roma into the society, in accord with
the European project „Roma Decade
2005 – 2015“ in which the Republic
of Croatia participates are limited to
the Međimurje and Sisak – Moslavina
County.
It is understandable that it is easier to
achieve accomplishments in these areas than it is in the urban centers such
as the City of Zagreb, in which more
Roma live than in the Međimurje
County. Due to prejudice at the previous public census of 2001 many Roma
did not declare themselves as such, we
expect more accurate numbers from
the public census held in 2011.
One of the good sources for the actual numbers of Roma is the registry of social recipients of the City of
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Zagreb, which lists more than 20.000
Roma. An aadditional problem is the
fact that many individuals who originate from the former fedral republics, were there never registered nor
declared as Roma, but in accord with
the legal possibilities of the Republic
of Croatia, meaning all individuals
who had a personal issued in Croatia
and valid in 1991 have the right to apply for residence. And they declare
themselves as Roma in Croatia. This
law enabled an increase in individuals who due to personal interest (social benefits) declare themselves as
Roma. This is affecting the Roma who
live in Croatia since centuries, most of
them in ineed poor living and social
conditions. Based on our own experiences as a NGO, when we received
support from international sources
who finance projects for the Roma but
DOGAĐAJI
also require co-operation between the
Roma NGO and the County and-or
municipal authorities (co-operation
only, not financing by the county and
municipal authorities, which is important), we received absolutely no
co-operation of the County and-or
municipal authorities regardless (or
because of) of the fact that as a NGO
we have real results and are recognized and appreciated for our work in
the domain of developing civil society. Instead of activating the funds and
solving utility issues in one of the Zagreb neighborhoods in which Roma
live (electricity connection, repairs of
roofs, windows and doors) we witnessed ddeliberate sabotage. But, the
story does not end here.
HOUSING and the conditions of
housing & living are most important
to every human being.
Due to miserable living conditions
of sufficient numbers of Roma families, it is not likely that the parents and
children „simply forget“ the conditions of life they endure which poses
limitations to their daily lives. Therefore it is not a suprise that many Roma
children, regardless of all efforts, expecially the Roma NGOs and parents,
do not participate in education or are
below average in their educational
performance. This way the closed circle if Roma disqualification continues.
Realistically, we do not see too much
difference between the situation today
and 20 years ago. What we do witness
is an increased media activity with regard to the Roma, we witness serious
budgets being projected but are spent
on the administration that deals with
Roma issues. We witness how the majority of funds projected towards the
Roma always end in the same County. We also witness that regardless of
what we (the Roma) do, there are always clear reasons how to disqualify
the Roma themselves in participating
in the decision-making regarding the
distribution of funds allocated to the
Roma (the exception to this rule are
„the suitable Roma“ who can always
be found, who provide credibility to
the processs).
If this is not so, I ask that the following
vivid example is explained:
Unified Roma Cultural Center
In Zagreb
This ideation was launched by our
NGO in 1994 and has since been
copied by many other Roma representatives in the Republic of Croatia.
Eventually, the idea serves the Roma
and not a particular NGO. We have
received support from the Government of Croatia and the President of
Croatia but on the level of the City
government we have the situation of
years of avoidance of any meaningful
activity, neither support nor a clear no
is provided. The strategy of exhausting the Roma is well known to us. If
the government and the president of
a sovereign country, soon to be a full
membeer of the European Union do
not have real power and instead all
power is in the hands of the County
and municipal authorities as many
cases proove, then the situation for the
Roma is worse than 40 years ago. It is
only cosmeticaly improoved through
the media. There are many such cases.
Round tables, seminars, gatherings,
meetings, workshops, newspaper reports, television reports – we are everywhere witnessing great care about
the Roma and we also witness a rather
large number of various experts who
deal with Roma issues and receive for
their work qualitative salaries (from
the state budget and-or from the international foundations) and also have
the right to receive aditional incentives for participating in „this or that
comittee“ which is generously dealing
with the „Roma question“. Of course
they also receive per diem rates and
covered travel expenses.
In light of the good news of a well
done job by the current government,
meaning the successful end of the negotiations regarding Croatias entry
into the European Union, we consider that one should talk and then also
act with regard the distribution of the
development funds for the Roma national minority from international
sources, without sabotage from various committees and eventually the
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
County and municipal authorities.
The Roma Association zagreb and zagreb county herewith calls all Counties, Cities and municipalities to cooperate with Roma NGOs, since the
Roma, those whol live in the country
since ages, know best what the needs
of the Roma are (as contrary to the
phenomena of professional Roma –
immigrants) thus through joint action
the housing and social conditions of
the Roma may be improoved. Instead
of the needed funds being projected
from the budget of the Republic of
Croatia, one has to cooperate morre,
without prejudice and hidden agendas
and see how to spend the funds ment
for the Roma in ways that do not put
the administration that deals with the
Roma first.
It is required to act together, apply
together and eventually implement
together the various projects based
upon the funding from the international foundations, pre-accession
funds of the EU and later through
the EU funds available to EU member states. This is required in the order to help solve the many basic issues
of the Roma, since these issues are the
obstacle to a successful inclusion of
the Roma into the society as well the
qualitative development of a civil society. Through such an approach, all
Roma in the Republic of Croatia, in all
Counties and cities are assured a better future and thus the success of the
total administration of the Republic of
Croatia in the project „Roma Decade
2005 – 2015“ will be asured. Through
such ways it is also possible to finaly
materialize the project of cultural importance to the Roma – The unified
Roma cultural center in the Republic
of Croatia – in Zagreb.
Thank you for your attention and
time. Respectfully,
Alija Mešić, president
Roma Association Zagreb and
Zagreb county – www.umrh.hr and
member of the governmental comitte
for the supervision of the
National program for Roma in the
Republic of Croatia
13
DOGAĐAJI
14
DEMOKRACIJA – predstojeći parlamentarni
izbori – korištenje demokratskih prava za
ostvarenje interesa romske nacionalne manjine
2011
je bitna godina za
romsku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj. Prvo smo imali
popis stanovništva, pri kojem su
Romi imali priliku izjasniti se kao
pripadnici romske nacionalne manjine te time povećati svoju brojnost u skladu s realnostima, time
ostvarujući svoja prava definirana
Ustavom i u skladu s demokratskim procesom. Iza tog događaja
slijede izbori za zastupnike vijeća
nacionalnih manjina, primjerice,
Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba, te krajem godine ili najkasnije početkom 2012.,
predstoje parlamentarni izbori.
Demokracija je proces koji zahtijeva vremena kako bi se ostvarile prednosti. Republika Hrvatska
je u svojoj 20. godini demokracije
te kao i mnoge druge države, potrebno je nekoliko izbora kako bi
sustav doslovno proradio. S obzirom na posebnu situaciju romske
nacionalne manjine, udruga Roma
Zagreba i Zagrebačke županije te
magazin Romano Čaćipe (Romska
istina) čine što mogu s vrlo ograničenim sredstvima kako bi promovirali demokratske vrijednosti, informirali te moguće i naučili Rome
kako koristiti demokratska prava
za svoje interese na dobrobit cjeDragi Romi, građani Hrvat­
ske, sudjelujte u demokrat­
skim procesima, razmišljajte
o problemima sa kojima se
susrećemo kao nacionalna
manjina, birajte mudro, biraj­
te one kandidate na izborima
koji će biti lojalni temama od
značaja za Rome.
lokupnog društva, u skladu s vrijednostima razvoja civilnog društva. Imajmo na umu da sve radimo
u skladu s „Romskom dekadom
2005. – 2015.“, europskim projektom kojeg je potpisnik i Republika
Hrvatska. U predstojećim mjesecima održat ćemo javne rasprave
pri kojima Romi mogu diskutirati kako demokracija funkcionira.
Dodatno, na našoj internetskoj
stranici www.umrh.hr naši čitatelji te članovi koji su položili naše
bes­platne tečajeve interneta i računalne pismenosti mogu naučiti više o demokraciji te pomoći u
oblikovanju zajedničkog romskog
interesa i nastupa. Nadamo se da
ćemo možda dobiti podršku raznih
demokratskih institucija i donatora koji redovito govore o svojoj
brizi i spremnosti da pomognu u
razvoju demokratskih procesa poput razvoja demokracije i podrške
ugroženim skupinama, no do sada,
nisu podržali naše programe iako
bi njihova pomoć bila dobrodošla.
Mi Romi, uvijek smo nalazili načine da nekako rješavamo probleme,
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
čak i onda kada drugi koji govore o
pomoći, a istu ne pružaju.
Dragi Romi, građani Hrvatske, sudjelujte u demokratskim procesima, razmišljajte o problemima s
kojima se susrećemo kao nacionalna manjina, birajte mudro, birajte
one kandidate na izborima koji će
biti lojalni temama od značaja za
Rome. A kada primijetite da netko
od odabranih predstavnika ne mari
za probleme Roma, prilikom sljedećih izbora glasajte za druge kandidate koji su vjerodostojniji.
Srdačan pozdrav,
Alija Mešić, predsjednik
Udruge Roma Zagreba i
Zagrebačke županije
www.umrh.hr
DOGAĐAJI
DEMOCRACY – pending
parliamentary elections – using
democratic tools for the benefit
of the Roma national minority
2011
is a valuable year for
the Roma national
minority in the Republic of Croatia, first we had the
public census, where the Roma had
the chance to declare themselves as
belonging to the Roma national minority and thus increase their actual total number in Croatia in accord
with the realities, increasing their
proportional and special privileges
granted to them in due light of the
constitution and democratic process. This is followed by the pending
summer elections for the members
of municipal comittees that represent national minorities and by the
end of this year or in quarter 1 of
2012 the latest, we have the parliamentary elections.
Democracy is a process that takes
time to provide its best benefits.
The Republic of Croatia is in its
20th year of democracy and just
like many other countries, it takes
several elections for the system to
really work. Given the specific position, the dissadvantages of the
Roma national minority, the Roma
Association Zagreb and Zagreb
County and the Romano
Čaćipe (Roma Truth)
magazine, does its best,
with very limited funds,
to promote democratic values and to inform
and perhaps teach the
Roma to use democratic rights for their benefit, and the benefit of
the overall society, all in
line with the the development of a civil society. Let us not forget that
everything we do is in
line with the EU program „Roma
Decade 2005 – 2015“ in which the
Republic of Croatia also participates. We will hold several open
discussions in the coming months
where Roma can discuss and learn
how democracy works, additionally, on our web site www.umrh.
hr many of our readers and members who have finished our free
of charge Internet and Computer
literacy programs can learn more
about democracy and help moderate and create a common Roma
approach. Hopefully, we may even
gain the attention and support fo
the various pro democracy institutions and donors, who adverDear fellow Roma and citi­
zens of Croatia, do participate
in the democratic process­
es, think about the problems
we face as a minority group,
choose wisely and vote for
those candidates you believe
will be loyal and commited to
the quest of the Roma to fur­
ther their legitimate causes.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
tise their concern and support in
topics like the development of democracy and support of dissadvantaged groups, but have so far,
not commited in any of our programs. Thou their valuable help
would be well appreciated, we, the
Roma have to find ways to do some
things on our own, even if those
who advertise their support always
find reasons not to commit.
Dear fellow Roma and citizens of
Croatia, do participate in the democratic processes, think about the
problems we face as a minority
group, choose wisely and vote for
those candidates you believe will
be loyal and commited to the quest
of the Roma to further their legitimate causes. And, when you see
that the elected representatives are
not pursuing the Roma goals, then
sanction such behavior at the next
elections and vote for those who are
trustworthy.
Sincerely,
Alija Mešić, president
Roma Association Zagreb
and Zagreb county
www.umrh.hr
15
16
REAGIRANJE
REAGIRANJE BAJRAMA HALITIJA
Povodom dana sjećanja na
holokaust Roma
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
REAGIRANJE
Autor: Bajram Haliti
D
rugi svjetski rat Romima je donio najveće nevolje koje bilježi
povijest o ovom narodu. Hitler
je smatrao postojanje Roma najvećom uvredom rasnog ideala. Zakonom o zaštiti njemačke krvi masovno
je sprovođen genocid nad Romima.
Prvo u Njemačkoj, a potom i u svim
zemljama Europe pod okupacijom
njemačkog Reicha. Plinske komore, ne tako daleki procesi, dekreti,
odredbe, progoni, izgoni, egzekucije
bez dokaza, zločini zbog preventive i
samozaštite, zatvori, geta, zabranjene zone, plinske komore Ausch­witza
i eksperimentalni skalpeli doktora iz
Auschwitza, Dachua, Buchenwalda
i druga mučilišta odnijela su živote
3.500.000 Roma. Romi su, jednom
riječju, prolazili kroz Danteov pakao
od Vitosa preko Jašija do Auschwitza
i Jasenovca. Genocid nad Romima
prouzrokovao je u Europi, prema
nekim računicama, oko tri i pol milijuna žrtava. Povjesničari zaboravljaju tih tri i pol milijuna Roma koji su
nestali u dimu krematorija ili lomača
što su ih podigli nacisti. Međutim, to
je činjenica, u većini djela koja obrađuju svijet koncentracijskih logora:
ni retka, čak ni fraza. Tišina. Zaborav. Cigani. Nepoznato. Romske žrtve genocida nisu obeštećene. Čitav
svijet zna za ubojstvo 6,5 milijuna
Židova, čitav svijet govori o tragediji židovskog naroda, a malo tko
govori o tragediji Roma, malo tko
zna da je u logorima Trećeg Reicha
stradalo i 3,5 milijuna Roma. Naših
3,5 milijuna Roma u Drugom svjetskom ratu nisu još službeno priznati od njemačke vlade. Nema ni jedne službene knjige u kojoj se govori
o romskom holokaustu. Recimo da
je 3,5 milijuna mrtvih najbliže istini, 3,5 milijuna za jedan zaboravljeni holokaust. Među drugim žrtvama nacizma bilo je daleko više od
sto tisuća tjelesno i umno zaostalih
i ,,asocijalnih’’, tisuće homoseksualaca, hiljade Jehovinih svedoka, više
milijuna poljskih civila i ruskih rat-
nih zarobljenika. Ali
što znače svi ti brojevi? Toliko su ogromni
da postaju apstraktni,
usljed čega se lako zaboravi što oni stvarno znače. Zato treba
nastojati da se shvati
da iza svake brojčice
u tim brojevima postoji jedno ime, jedno lice, jedna voljena
osoba, jedna izgubljena budućnost. Djeca, roditelji, rođaci. Polazeći od Uništenja u Drugom
svjetskom ratu, trebaju se pokrenuti pitanja humanosti, demokracije i
jednake vrijednosti svih ljudi. Zasad
na ovom pitanju radi jedino švedska
vlada koja je u lipnju 1997. godine
na čelu s predjsednikom vlade Geranom Perssonom, Karlom Bildtom,
Olofom Johanssonom, Larsom Leijonborgom, Mariannom Samuelsson
i Alfom Svenssonom pokrenula inicijativu za širok informacijski poduhvat o Uništenju pod naslovom Živa
historija. Ausch­witz vječna opomena. O njemu treba pisati, govoriti, snimati filmove. Ne da bi se ljudi
zastrašivali, nego da se nacizam ne
zaboravi i da opomene na opasnost
koja svijetu prijeti od rastućeg neonacizma. U taj muzej treba dovoditi
i sve one koji danas žele rehabilitirati vrijeme nacizma, one koji tvrde da
nije bilo ni logora, ni istrebljenja, one
koji i 1978. godine u nekim državama
drže knjižaru pod imenonm ,,Rudolf Hess’’ s nacističkom literaturom i
znamenjem, one koji toleriraju neonacističke organizacije i njihovo provokativno vršljanje na zapadu. Naravno, i one koji su omogučili da i
danas u svijetu na slobodi žive i razvijaju zločinačku djelatnost na taisuće nacističkih zločinaca.
Zla ne smiju biti zaboravljena
Fašizam i nacizam su isuviše zla nanijeli čovječanstvu da bi lako i brzo
mogli biti zaboravljeni. Ta zla i ne
smiju biti zaboravljena! Podsjećanje na njih, kao najmračniji dio nove
ljudske povijesti u interesu je svih naROMANO čaćipe
romska ISTINA
roda i društava svijeta. To je u interesu naroda i onih zemalja na čijem
je tlu fašizam ponikao kao ideologija i kao oblik vladavine. Ne zbog
toga da bi bezgranično nosili hipoteku i kompleks krivice, koja se, uostaloom, ne može pripisivati ni dijelu suvremenika fašizma, a kamoli
budućim generacijama, već zbog
toga da bi se s ostalim narodima solidarno borili za potpuno iskorjenjivanje starog i svakog novog fašizma
i nacizma kao zajedničkog neprijatelja. Ovo utoliko više jer ideologija fašizma i nacizma ne samo da
ni izdaleka nije potisnuta iz svijesti
pojedinaca, grupa i čitavih slojeva,
kao njihovo idejno i političko opredjeljenje, već i zato što ta ideologija odavno nalazi svoje oživotvorenje
u organiziranju i aktivnosti svojih
starih i novih pristalica. Politika je
u suvremnim državama postala i
sredstvo i izvor društvene promocije za pojedince, društvene grupe i
cijele narode. Da to nije slučaj, bilo
bi nemoguće objasniti činjenicu da
su svi Romi bili skoro potpuno zanemareni na Nürnberškom suđenju, kao ni činjenicu da su oni jedini
narod koji je bio podvrgnut otvorenom genocidu, a koji nije dobio ratnu odštetu. Nürnberški proces kao i
sve što se dogodilo u logorima smrti, predstavljalo je propuštenu šansu ne samo za Europu već i za čitav
svijet da se Romi konačno priznaju kao jednaki. Na osnovi utvrđenih činjenica, očevidaca, svjedoka,
povijesnih i pravnih dokumenata,
neosporno je da je tijekom Drugog
17
18
REAGIRANJE
svjetskog rata izvršen genocid nad
Romima.
Tko zaboravi povijest, riskira
da ju ponovi
Zato je potrebno omogućiti program
izdavačke djelatnosti u cilju izvještavanja javnosti o zločinima genocida nad Romima. Poseban značaj
ima izdavanje knjiga na stranim jezicima, prvenstveno na engleskom
u cilju izvještavanja međunarodne
javnosti. Da se sakupi na jedno mjesto sva raspoloživa dokumentacija o
stradanjima Roma u Drugom svjetskom ratu, posebno žrtava genocida.
Da se zatraži od Europskog savjeta
u Strasbourgu da omogući sakupljanje sve građe o genocidu u jednom
centru. Da se zahtijeva od Europskog savjeta u Strasbourgu pokretanje službene inicijative za otvaranje
svih arhiva u zemljama u kojima se
događao genocid nad nevinim žrtvama, a to znači Romima. Zatražiti
od Europskog savjeta u Strasbourgu novčana sredstva za rad na prikupljanju materijala. Istinu možemo kazati jedino pozivanjem na
određenu građu i dokumente. Da
se formira jedna institucija, tehnički suvremeno opremljena s ekipama
istraživača koje bi mogle organizirano i sustavno pregledati sve fondove građe, uključujući spise komisija
za utvrđivanje zločina okupatora i
njihovih pomagača te razne publi-
kacije, monografije, zbornike i drugu ratnu literaturu. To nije obaveza
društava gdje žive Romi već i dostojan pijetet prema nevinim žrtvama
i vrijedan prilog našoj povijesti za
pouku budućim naraštajima. Da se
osnuje centar za genocid, čime bi
se dobilo mjesto iz kojega će kasnije izrasti muzej s osobljem, koji će
pomagati, materijalno i informacijama svi zainteresirani. Pokušajmo
stvoriti romski Yad Vashem poput
najznačjnijeg muzeja u Jeruzalemu
koji bi svjedočio kako je romski narod jedan od najstrašnijih žrtava genocida, a biti genocidna žrtva znači biti ubijen samo zbog rođenja u
jednom narodu i jednoj vjeri. Treba slati stotine đaka iz raznih škola u obilazak koncentracijskih logora u Poljskoj, Nemačkoj i Hrvatskoj.
Treba nadići stanje nemoći koje je
i prouzročilo progone, uništavanja,
razjedinjenost i razasutost po čitavom svijetu. Treba nastojati romsku
djecu odgajati da nikad ne zaborave svoju prošlost. Prilikom popisa
žrtava tražiti savjete od Židova da
nas nauče kako su taj posao obavili. Romi moraju shvatiti kako je to
njihov sveti posao da bi mogli nastaviti živjeti i da bi znali išta o sebi,
sačuvati i proučiti važne arhive za
vrijeme rata i neposredno nakon
njega. Moraju se ustanoviti autentične činjenice, tko je ubijao, zašto
je ubijao, i koga je ubijao: sakupiti
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
izjave prebjeglih, pregledano natipkati i objaviti. U svim dokumentima
i svjedočenjima tragati za imenima
i prezimenima ubijenih i imenima i
prezimena onih koji su ubijali. Prilikom popisa ići od sela do sela, popisati svako mjesto i sve one koji su
na ovaj ili onaj način poginuli. Komisijski ustanoviti gde se nalaze podaci o žrtvama. Skinuti embargo
s podataka i utvrditi da li su podaci nedovoljni ili ima neidentificiranih izvora podataka, izvršiti obradu podataka. Tako bismo prekinuli
proizvoljna nagađanja o brojkama
stradalih i njihovu zloupotrebu, Napraviti ,,bazu podataka’’ o žrtvama
genocida, s imenom i prezimenom
žrtava, koristeći suvremenu kompjutorsku tehnologiju, identificirati
žrtve i utvrditi njihov broj. Utvrđivanje broja žrtava genocida u Drugom svjetskom ratu treba biti osnova za postavljanje zahtjeva za punu
odštetu romskih žrtava genocida,
Postaviti pitanje: Tko je odgovoran što je u ime Europe proglašeno
240.000 Roma stradalih u Drugom
svjetskom ratu bez dokumentacije?
Uputiti zahtjev Europskom savjetu
u Strasbourgu da se najhitnije formira stručna komisija u kojoj bi bili
povjesničari, znanstvenici, novinari, stručnjaci, filozofi, svećenici itd.
Tražiti popis ubijenih Roma na teritoriju Hrvatske, Njemačke, Poljske, Francuske i svih drugih zemalja
gde se izvršio genocid nad Romima.
Provjeriti da li u Los Angelesu i najvećem federalnom muzeju SAD-a
u Washingtonu ima materijala o
genocidu nad Romima. Apel treba
uputiti vladi SAD-a da otvori arhive
ABVERA i GESTAPO-a koji su još
uvijek pod embargom u SAD-u. U
Ujedinjenim narodima u New Yorku, u čijim arhivima se nalazi dokumentacija o nacističkim logorima
tijekom 2. svjetskog rata, ustaški logor smrti Jasenovac nije niti zabilježen. Zato treba poduzeti mjere kako
bi se to učinilo. Ustaška kriminalna
teroristička organizacija nije ni na
Nürnberškom sudu ni pred Jugo-
REAGIRANJE
slavenskim sudom proglašena zločinačkom, kao što je to učinjeno s
njemačkom nacističkom strankom.
Od bitnog značaja je da na zagrebačkom procesu ustaškom ministru
Andriji Artukoviću nije suđeno za
zločine genocida nad Romima, što
predstavlja neoprostivu nepravdu.
U logorima Trećeg Reicha stradalo je 3,5 milijuna Roma
Treba istaknuti kako nije objektivno utvrđen ni približan broj žrtava genocida, što predstavlja zločin,
nepravdu prema nevinim žrtvama.
Krivci nisu pozvani na odgovornost, pravda nije zadovoljena, na taj
način je ostavljena mogućnost obnavljanja zločina genocida, što je u
suprotnosti s Međunarodnom konvencijom o sprječavanju i kažnjavanju genocida. Romske žrtve genocida nisu obeštećene. Nitko nije
izračunao koliko je danas manje
Roma kao posljedica genocida. Čitav svijet zna za ubojstvo 6,5 milijuna Židova, čitav svijet govori o tragediji židovskog naroda, a malo tko
govori o tragediji Roma, malo tko
zna da je u logorima Trećeg Reicha
stradalo 3,5 milijuna Roma. Naših
3,5 milijuna Roma u Drugom svjet-
skom ratu nisu još službeno priznati
od njemačke vlade. Nema niti jedne
službene knjige u kojoj se govori o
romskom holokaustu. Recimo da je
3,5 milijuna mrtvih najbliže istini,
3,5 milijuna za jedan zaboravljeni
holokaust. Istina o stradanjima naših Roma ostala je u Auschwitzu. O
uništenju se mnogo zna. Postupak
je odavno proučen. Put u Auschwitz počinjao je propagandom mržnje
radi identifikacije, diskriminacije i
segregacije ljudi. Potom je uslijedila
koncentracija, deportacija i konačno fizičko uništenje u specijalno izgrađenim prostorijama. Iako nikad
neće moći biti točno utvrđeno koliko je ljudi stradalo zbog nacističke vizije ,,rasno čiste’’ Velike Njemačke, približni okviri su poznati.
Žrtve genocida bili su preko 6 milijuna Židova i 3,5 milijuna Roma.
Među drugim žrtvama nacizma
bilo je daleko više od 100 tisuća tjelesno i umno zaostalih i ,,asocijalnih’’, tisuće homoseksualaca, tisuće
Jehovinih svjedoka, više milijuna
poljskih civila i ruskih ratnih zarobljenika. Ali što znače svi ti brojevi? Toliko su ogromni da postaju
apstraktni, uslijed čega se lako zaboravi što oni stvarno znače. Zato
treba nastojati da se shvati kako iza
svake brojke stoji jedno ime, jedno
lice, jedna voljena osoba, jedna izgubljena budućnost. Djeca, roditelji, rođaci. Treba podsjetiti kako te
brojke ne daju mjeru patnji za vrijeme nacizma. Među onima koji
nisu bili ubijeni, na tisuće je onih
koji su bili internirani u logore ili
zatvore ili onih kojima je na neki
drugi način bila ograničena sloboda. Mnogi su izgubili razum, što je
bila posljedica uskraćivanja slobode, što je možda teže pogađalo nomadske Rome nego stanovništvo sa
stalnim mjestom boravka. Drugi su
bili prisiljeni na prinudne radove u
poljoprivredi, rudnicima, tvornicama. Jedan veliki broj preživjelih još
nosi znakove eksperimenata koji su
nad njima provođeni, drugi su pak
zauvijek u nemogućnosti da imaju
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
djecu s obzirom na operaciju odnosno sterilizaciju. Postotak nataliteta
je opao ne samo kao posljedica direktnih intervencija, već i zato što
su mladi ljudi bili odvojeni od svojih obitelji. Polazeći od Uništenja u
Drugom svjetskom ratu, treba pokrenuti pitanja humanosti, demokracije i jednake vrijednosti svih
ljudi. Znanjem i raspravom, možemo spriječiti da se nešto slično opet
dogodi. Uništenje mora biti zvono
koje ne prestaje zvoniti, upozoravajući na ono što se može dogoditi
ako ne bude rasprave i demokracije.
Uništenje je bilo jedan od najvećih
zločina protiv čovječanstva koji je
ikad učinjen. Nacisti su ubili milijune ljudi. Danas nam taj zločin izgleda neshvatljiv, a ipak je prošlo samo
60 godina otkako se dogodio. Svi
mi koji želimo živjeti u društvu koje
se odlikuje humanim vrijednostima, demokracijom i ravnopravnošću svih ljudi, moramo ustati protiv ideologije nasilja. Ne možemo
mirno i šutke gledati kako se ideje
nacizma opet šire i kako se njihovi
zločini poriču. Tko zaboravi povijest, taj riskira da je ponovi.
Još su živi oni koji mogu svjedočiti o
zločinima nacizma. Znanje o onome
što se prije 70 godina stvarno dogodilo, ne smije umrijeti s njima. Njihove patnje ne smiju biti zaboravljene. Naša je dužnost ne dozvoliti da
se opet dogodi to što se dogodilo.
Nadam se da će ovaj fragment moje
knjige o holokaustu širom Europe
dati znatan doprinos širenju znanja
i nastavi o Uništenju i da će biti polazište za diskusije između roditelja
i djece o moralu, etici i ljudskim vrijednostima, ne samo danas nego i u
budućnosti. Ali ova studija u mojoj
knjizi ne može, za onog tko je zainteresiran, biti ništa drugo nego samo
početak. Romi su, jednom riječju,
prolazili kroz Danteov pakao
od Vitosa preko Jašija
do Auschwitza i Jasenovca
19
20
ROMI U MAKEDONIJI
KAO I SVI DRUGI, I ROMI MORAJU
IMATI DRŽAVLJANSTVO
Autor: Megan Rowling
LONDON
Europske vlade trebaju odobriti državljanstvo Romima bez državljanstva koji su u svojim zemljama boravili nekoliko godina ili više, počevši s
djecom koja su tamo rođena, rekao
je povjerenik Vijeća Europe za ljudska prava u intervjuu. Thomas Hammarberg je rekao kako Romi koji
nemaju državljanstvo ili ga ne mogu
dokazati, još su ranjiviji na socijalnu
i ekonomsku isključenost koja utječe na širu romsku zajednicu, koja je
najveća manjinska skupina u Europi.
“Svi Romi u Europi su diskriminirani,
posebno kada je riječ o mnogim socijalnim pokazateljima - obrazovanje,
zapošljavanje i stanovanje”. Njihov životni vijek je 10 godina kraći od ostalih građana Europske unije, dodao je.
“To što su potpuno neregistrirani od
vlasti ili su bez državljanstva, produbljuje njihovu obespravljenost”, rekao je Hammarberg, koji se od strane
Vijeća Europe zalaže za ljudska prava u 47 država. Vijeće promiče prava
i demokraciju u Europi. Bez osobne
isprave o identitetu, bez državljanstva
Romima se može odbiti bolničko liječenje, a u nekim zemljama, njihova djeca ne mogu ići u škole, rekao je
Hammarberg. Raspadom bivše Čehoslovačke 1993. i bivše Jugoslavije
1995. godine neki Romi ostali su bez
državljanstva, jer je država smatrala
kako oni pripadaju negdje drugdje, i
uveo zakon koji im uskraćuje državljanstvo. U drugim slučajevima, Romi
nisu registrirani u novonastalim državama, jer su propustili rokove ili su
pobjegli u druge dijelove regije. Nakon sukoba na Kosovu krajem 1990ih mnogi Romi ostali su bez službenih dokaza o svojoj nacionalnosti, što
ih de facto čini osobama bez državljanstva. Nema pouzdanih podataka o broju Roma bez državljanstva,
ali Hammarberg procjenjuje kako je
riječ o najmanje 70.000-80.000 od
ukupno 11,3 milijuna Roma u Europi. Mnogi žive u Italiji i jugoistočnoj
Europi, uključujući i Bosnu i Hercegovinu, Crna Goru, Srbiju, Sloveniju
i Makedoniju. Romima, široko raspršenim skupinama podrijetlom iz
Indije, često su uskraćena temeljna
ljudska prava i postaju žrtve flagrantnog rasizma.
Odbijena prava djeteta Često kada se romska osoba bez državljanstva doseli u drugu zemlju i
tamo rodi djecu, ona pri rođenju nisu
registrirana unatoč tome što imaju pravo na državljanstvo na temelju
međunarodnopravnih sporazuma.
“Mislim da su prave statistike sakriROMANO čaćipe
romska ISTINA
vene”, kazao je Hammarberg. Povjerenik je rekao kako Romi bez državljanstva koji su se naselili u zemlji
domaćinu za sedam-osam godina ili
više trebaju dobiti državljanstvo, počevši sa svojom djecom. “Mislim da
nove države trebaju prepoznati i preuzeti odgovornost - oni nemaju priliku za povratak", kazao je. Mnogi
od njih koji su izbjegli prevrat u bivšoj Jugoslaviji i na Kosovu živjeli su u
zemljama prihvata najmanje 10 godina. Za Rome bez dokaza o identitetu u državama podrijetla kao što
je Kosovo, gdje su neki i pokušali, ali
nisu uspjeli dobiti kopije izgubljenih
dokumenata iz općina, sustav bi trebao biti pojednostavljen, rekao je Hammarberg. Trebalo bi im omogućiti
da izjave svoj identitet ispred dva ili
tri svjedoka, predložio je. Nekoliko je
država poduzelo konkretne korake u
rješavanju problema. Češka je 1999.
godine izmijenila Zakon o državljanstvu koji je ostavio nekoliko desetaka
tisuća Roma bez državljanstva. Povjerenik je također upozorio političare protiv uključivanja u javno neprijateljstvo prema Romima - ponekad
nazivanima Ciganima - uoči izbora,
kao što je to bilo u Italiji u svibnju, a
okrivljuje ih se i za antiimigracijske
politike, kao u Francuskoj. U srpnju
2010., francuski je predsjednik Nicolas Sarkozy naredio protjerivanje 300
ilegalnih logora putnika i Roma diljem Francuske, te trenutačno protjerivanje Roma iz Bugarske i Rumunjske koji su prekršili Zakon o javnom
redu. Hammarberg je pozvao europske političare na promicanje dubljeg
razumijevanja položaja Roma pojašnjavanjem njihove teške prošlosti, ali
je priznao je da je to izazov u teškim
ekonomskim uvjetima. “Sada su vrlo
loša vremena. Ali mogli bismo tražiti
od političara da barem ne iskorištavaju latentne predrasude protiv Roma",
rekao je.
prilog
22
PRILOG
DEMOK
Riječ demokracija potječe iz stare Grčke, prije
otprilike 2500 godina kada je u gradu državi
Ateni uveden sustav koji u nekim oblicima
odgovara današnjem pojmu demokracije. Izvorno tumačenje starogrčke riječi prevodi se
kao „narod“ i „vladavina“, što doslovno znači
„vladavina naroda“. U današnja vremena,
demokracija opisuje društveno uređenje neke
države u kojoj svaki građanin ima pravo glasa
te se putem demokratskih izbora, tajnim glasanjem, građani izjašnjavaju, dakle biraju svoje odabrane predstavnike koji će zastupati interese građana u sustavu vlasti. Demokracija,
naravno, ima različitih vrsta poput direktne,
predstavničke ili participativne demokracije.
Značenje i definicija u praksi
Demokracija živi i ovisi o sudjelovanju njenih građana.
Preduvjet bilo kakvog zalaganja ili angažiranja je znanje. Svojim zalaganjem može pridonijeti samo osoba
koja poznaje sustav, mehanizme i institucije demokratske države. Zbog toga se promicanje znanja, protok
informacija i obrazovanje smatra važnim zadatakom
demokracije. Nepoznavanje pravila i načina rada demokratskih institucija i procesa onemogućava građane u ostvarivanju njihovih težnji i prava. Upravo zato
bitno je da romska nacionalna manjina razumije kako
demokratski sustav funkcionira, kako bi mogli ostvariti
svoje težnje na legalan način.
Donošenje demokratskih odluka
Da bi odluke bile demokratske, pored većinskog principa moraju ispuniti i daljnje kriterije:
Ravnopravnost: Svaki građanin može glasovati na izborima te raspolaže jednim glasom. U nedemokratskim državama žene nemaju pravo glasovanja.
Sloboda: Ne smije biti vršen pritisak. Kako bi se spriječili pritisci, glasovanje je tajno. Također bi trebalo biti
dovoljno vremena za donošenje odluke.
Sloboda informacije: Svi bi sudionici kroz slobodan
pristup dostupnim informacijama trebali znati i razumjeti o čemo se odlučuje.
Sloboda izražavanja: Političkoj odluci treba prethoditi
slobodna razmjena mišljenja i stavova. Putem javnih medija i tribina, građani diskutiraju o temama od interesa.
Aktivno biračko pravo: Svi građani imaju pravo kandidirati se za bilo kakve kadrovske odluke. Udruživanje građana s ciljem promicanja interesa, omogućeno
je zakonom.
ROMANO čaćipe
Alternativa: Prava odluka može se
donijeti samo ako postoji nekoliko alternativa. Kao poseban slučaj
može biti glasanje samo s jednom
alternativom, ukoliko se poštuju
drugi kriteriji demokracije.
S vremenom se značenje demokracije promijenilo, a suvremena se
definicija jako mijenjala od 18. stoljeća, otkad su se uvodili razni “demokratski” sustavi u mnogim državama.
Predstavnička, direktna i
participativna demokracija
Suvremena demokracija temelji se prije svega na sudjelovanju građana (demosa) u izborima za predstavnike
u predstavničkim tijelima (parlament, skupština, razna
vijeća) i za dužnosnike koji se mogu neposredno birati.
Zato se govori o predstavničkoj demokraciji. Ukoliko
svi građani (odnosno svi članovi neke organizacije...)
direktno sudjeluju u donošenju odluka, govorimo o direktnoj demokraciji. Osnovno sredstvo direktne demokracije, koje se u mnogim suvremenim demokracijama
u manjoj ili većoj mjeri primjenjuje, jest referendum.
Sustav u kojem su ustanove predstavničke demokracije
u znatnoj mjeri proširene ustanovama direktne demokracije (ali obje i dalje postoje) naziva se participativna
demokracija.
Liberalna demokracija
Kako se obično koristi, riječ demokracija često znači
isto što i liberalna demokracija. Dok je sama demokracija sustav vladavine koji definiraju i legitimiraju izbori,
liberalna demokracija može uključivati ustavni liberalizam, gdje se određena kulturno subjektivna prava
pojedinaca štite od pukog glasa većine; s druge strane,
u neliberalnim demokracijama takva ograničenja ne
postoje. Ovo su neke osobine mnogih liberalnih demokracija:
– Ustav koji ograničava moć vlade i štiti mnoga građanska prava
– Opće pravo glasa, koje svim građanima jamči pravo
glasa bez obzira na rasu, spol ili imovinsko stanje
– Sloboda govora
– Sloboda tiska i pristup nedržavnim izvorima informacija
– Sloboda okupljanja
– Višestranačje
– Jednakost pred zakonom i pravo na suđenje prema
zakonu
romska ISTINA
PRILOG
RACIJA
– Pravo na privatno vlasništvo i
privatnost
– Obrazovanje koje građane upućuje u njihova prava i građanske
obveze
– Široko i duboko utemeljeno građansko društvo
– Neovisno sudstvo
Sustav međusobnog nadzora
među granama vlasti
Ova definicija obično ima neke
ograde. Odluke koje se donose putem izbora ne donose svi građani
nego samo oni koji žele sudjelovati
glasovanjem. Osim toga, pravo glasa obično nemaju svi
građani. Većina demokratskih zemalja daje pravo glasa
onima koji su stariji od određene dobi, obično iznad 18.
godine. Neke zemlje imaju i druge kategorije ljudi koji
ne smiju glasovati (npr. zatvorenici ili bivši zatvorenici).
Stoga je bitno za građane i za nacionalne manjine posebno, da u što većem broju sudjeluju u procesu glasovanja.
Neki ukratko definiraju demokraciju kao “vladavinu većine uz prava manjine.”
Kultura demokracije
Demokracija zahtijeva vremena kako bi se razvila kultura demokracije u nekom društvu. Riječ je o procesu koji
traje generacijama, stoga je razumljivo da mnoge zemlje
koje su krenule putevima demokracije, na tom putu imaju poteškoće koje su povezane s nedostatkom dovoljnog
stupnja razvoja društva s obzirom na kulturu demokracije. Jedan od ključnih vidova kulture demokracije jest
suradnja opozicije. Taj kulturni prijelaz posebno je teško
ostvariti u zemljama gdje je uobičajeno da se vlast mijenja nasilnim putem. U biti, suradnja opozicije znači da se
u demokraciji različite strane zalažu za iste osnovne demokratske vrijednosti. Iako se politički suparnici ne slažu,
trebaju prihvaćati jedan drugoga i biti svjesni legitimne i
važne uloge koju igraju protivnici. Osnovna razmišljanja
vezana uz demokraciju se naslanjaju na principe vladavine zakona, dakle poštivanjem zakona i poštivanjem prava
na vlastito mišljenje, svi sudionici u demokratskim procesima prihvaćaju ista pravila ponašanja. Temeljna pravila
društva moraju poticati snošljivost i uljudnost u javnim
raspravama. U takvom društvu gubitnici prihvaćaju odluku glasača na izborima i mirno prenose vlast. Gubitnici su
sigurni da neće izgubiti život ni slobodu, nego da će i dalje
sudjelovati u javnom životu. Opozicija ne mora odobravati politiku vlade, ali mora poštivati temeljnu legitimnost
države i samog demokratskog procesa.
ROMANO čaćipe
Proporcionalni i većinski sustav
Neki izborni sustavi, kao što su razni oblici proporcionalnih sustava, nastoje osigurati da sve političke skupine
(kao i manjinske skupine koje glasuju za male stranke)
budu “pošteno” zastupljene u zakonodavnim tijelima
države, u skladu s udjelom ukupnih glasova, a ne udjelom izbornih jedinica gdje mogu dobiti regionalnu većinu (većinski sustav izbora). Pitanje odnosa između proporcionalnog i većinskog sustava nije samo teoretsko, s
obzirom da su oba oblika izbornog sustava raširena u
svijetu, a svaki stvara vrlo različitu vrstu vlasti. Jedan od
glavnih prijepora je pitanje hoćete li imati nekoga tko
izravno zastupa vaše malo područje u vašoj državi, ili će
se vaš glas brojiti zajedno sa svima ostalima, bez obzira
gdje živite u državi. Neke zemlje, kao što su Njemačka
i Novi Zeland, nastoje imati i većinski i proporcionalni
sustav, kako bi imale koristi od oba. Zaključno je za razlikovati da većinski i manjinski sutav u konačnici donose razliku u zastupljenosti. Sustav u Republici Hrvatskoj omogućava nacionalnim manjinama da sudjeluju
u vlasti, čak da sudjeluju u vlasti u većem omjeru nego
što nacionalna manjina predstavlja postotak stanovništva. Odluka, a time i odgovoronost da li neka nacionalna
manjina koristi demokratske alate (dakle demokratska,
Ustavom zajamčena prava) jest na svakom pojedincu,
pripadniku nacionalne manjine, tj. građaninu.
Kako koristiti demokratska prava?
Osim prava da sudjeluje pri glasanju po načelu, jedan čovjek – jedan glas, u skladu s reguliranim statusom građanina (prijavljeno mjesto boravka i osobni dokumenti) građani imaju pravo organizirano nastupati i stvarati
okruženje koje pogoduje njihovim idejama, težnjama i ciljevima, u skladu s pravilima demokratskog ponašanja.
Pomoć u razvoju demokracije
Građanima zainteresiranima za sudjelovanje u procesima demokracije koji se često povezuju i s pojmom
„razvoja civilnog društva“ stoji na raspolaganju pomoć
u razumijevanju, a time i provođenju demokratskih
pravila i prava. Europska unija za čije članstvo se Republika Hrvatska opredijelila, različita tijela Europske
unije aktivna su u Republici Hrvatskoj direktno, putem
svojih ureda ili djeluju putem tijela Republika Hrvatske
koja su potpomognuta sredstvima i treningom pruženim od djelatnika Europske unije. Svi ti napori usmjereni su spram promicanja ideja i principa demokracije,
razvoja kulture demokracije u hrvatskom društvu, pomoć u razumijevanju i korištenju demokratskih alata
od strane svog građanstva ove zemlje.
romska ISTINA
23
24
PRILOG
Tipovi demokracije
Izravna
demokracija
Reprezentativna
demokracija
Parlamentarna
demokracija
Predsjednička
demokracija
Realnost: miješane forme
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
PRILOG
Teorija identiteta
Demokracija kao "identitet"
Cilj
Identitet zajedničke volje i
pojedinačnih
interesa
Odluka
Zajednička volja,
opća volja
Blagostanje svih
Filter: isključuje egoistične interese pojedinaca, dozvoljava samo ciljeve koji su orijentirani
ka općem blagostanju
Sveukupna volja, volja
svih
Zbir egoističnih
pojedinačnih interesa
Narod
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
25
PRILOG
26
Vladavina naroda, od strane naroda, za narod. (Abraham Lincoln)
Sloboda
Participacija
Najviša mjera
demokracije ne znači
ni “najveću slobodu”
ni “najveću jednakost”, nego najvišu
mjeru učešća.
(A. d. Benoist)
Izbori
Suverenitet naroda
Sloboda je za društvo
ono što je zdravlje za
pojedinca.
(Lord Blingbroke)
DEMOKRACIJA
Pravna država
Pravna država je kao
kruh koji jedemo, kao
voda koju pijemo i kao
zrak koji dišemo, a
najbolje u demokraciji je da je ona jedina u stanju osigurati
pravnu državu.
(G. Radbruch)
Ustav
Parlamentarizam
Solidarnost
Raspodjela vlasti
Pravičnost će vladati samo onda, kada
se zbog nepravde
budu ljutili i oni kojih
se ona ne tiče jednako kao i oni kojima je
načinjena.
(Platon)
Vječito iskustvo govori
da je svaki čovjek koji
ima vlast u rukama
sklon da je zlouporabi. On će ići tako
daleko, dok ne naiđe
na ograničenja.
(Montesquieu)
Pravičnost
Čovjekov smisao
za pravičnost čini
mogućim postojanje demokracije.
Njegova sklonost
ka nepravičnosti
demokraciju čini
neophodnom.
(R. Niebuhr)
Demokracija je najlošija forma države, ako izuzmemo sve ostale.
(Winston Churchill)
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
PRILOG
27
Konkurentna teorija
Demokracija kao “konkurencija”
Odluka
Institucije političkog sustava,
prije svega parlament
Predstavnici
Stranka 1
Stranka 2
Stranka 3
itd...
Reklama
Konkurencija
Predstavnici
Odobravanje
Podrška
Izbor
Narod
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
REAGIRANJA
28
Nismo svi jednaki, postoje i jednakiji
Autor: Alija Mešić
K
ako se početkom srpnja 2011.
provodi upis učenika u srednje
škole nužno je napomenuti da
Romi i nedržavne udruge koje se
bave romskim pitanjima i dalje nailaze na puno nerazumijevanje od strane gospodina prof. Mirka Markovića, Ravnatelja uprave za nacionalne
manjine pri Ministarstvu znanosti,
obrazovanja i športa Republike Hrvatske. Konkretno, na našu zamolbu i upit za pomoć pri reguliranju
prava romske djece prilikom upisa u
srednje škole (većinski je riječ o trogodišnjim nastavnim programima)
dobili smo usmeni odgovor (za što
imamo svjedoke koji su bili nazočni
razgovoru) „da što bi Romi htjeli, da
ima preko 360 romske djece upisano
u srednje škole“ te da on, u svojstvu
Ravnatelja uprave za nacionalne
manjine pri MZOŠ-u neće ništa poduzimati u smislu ostvarenja prava
dodatnih bodova za romsku djecu u
skladu s odredbama zakona i pravima vezanih uz djecu iz ranjivih skupina, a time i djecu pripadnika romske nacionalne manjine u Republici
Hrvatskoj. Napomenuli bismo da
ovo nije jedini slučaj u kojem štovani gospodin izbjegava i zanemaruje
obavezu da izađe ususret svim nacionalnim manjinama. Od kada je na
svojoj poziciji naslijedio štovanu gđu
Jadranku Huljev, romska nacionalna
manjina redovito biva ne samo zanemarena već i isključena iz raznih
prava. S obzirom na svoju poziciju,
štovani gospodin Marković naravno da ima utjecaj na svoje suradnike pri MZOŠ-u, te je za vrijeme
njegovog mandata zabilježen izuzetan pad odobrenih projekata namijenjenih romskoj djeci i omladini,
a u organizaciji nedržavnih udruga
koje se bave romskom problematikom. Da je tome tako, najjednostavniji je pregled odobrenih projekata,
dakle projekata u kojima MZOŠ na-
stupa kao financijer ili sufinancijer
aktivnosti
organiziranih od
strane nedržavnih udruga. Unatoč činjenici da
svake godine raste broj projekata
i programa namijenjenih prije svega izvannastavnoj
podršci romskoj
djeci kao podrška
njihovom školovanju, broj projekata koje je MZOŠ odobrio za financiranje je u drastičnom padu. Riječ
je, dakle, o kontinuiranoj praksi te
jedino obrazloženje koje možemo
naći jest činjenica da štovani gospodin Marković, kao predstavnik jedne nacionalne manjine ima osobne razloge da raspoloživa sredstva
MZOŠ-a projicira na druge nacionalne manjine na račun romske
nacionalne manjine. Udruga Roma
Zagreba i Zagrebačke županije nije
jedina nedržavna udruga koja se
bavi romskim pitanjima i organizira
konkretne programe u skladu s preporukama nacionalnog programa
za Rome u Republici Hrvatskoj, te
europskog projekta „Dekada Roma
2005. – 2015.“ te u sklopu svog rada
raspolaže dokazanim i dokumentiranim uspjesima na području pomoći i podrške naporima romske
djece i omladine u procesu školovanja. Ujedno, štovani gospodin Marković pokrenuo je inicijativu da se
svoj romskoj djeci kojima se odobri
stipendija za pohađanje srednje škole, ta stipendija veže uz istovremeno
ukidanje prava na socijalnu pomoć.
Navedeni prijedlog je odbijen od
strane romskih nedržavnih udruga
jer nema nikakve zakonske osnove
niti logike, s obzirom da je stipendija jedno, a socijalna prava i socijalna podrška drugo te da međusobno nisu povezane. Slična iskustva
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
sa štovanim gospodinom Markovićem imaju i romske udruge iz Bjelovara, Slavonskog Broda, Osječkobaranjske te Međimurske županije.
U konačnici, naš zaključak jest da
štovani gospodin Marković nastupa
s osobnih pozicija te dok god je on
na poziciji ravnatelja Uprave za nacionalne manjine pri Ministarstvu
znanosti, obrazovanja i športa, Romima očigledno neće biti odobreni
projekti koji se bave pitanjima potpore naporima školovanja djece i
mladih, a ujedno neće biti pružena
ni zakonom zajamčena potpora pri
upisima u srednje škole. Jedini način
da se ova ustaljena praksa prekine
jest da se izvrši promjena na poziciji ravnatelja Uprave za nacionalne
manjine pri Ministarstvu znanosti,
obrazovanja i športa. Ovom dopisu
pridružuju se sljedeće romske udruge: Omladinski klub Roma - predsjednik Vid Lukić, nacionalna udruga Europa - predsjednik Ibrahim
Gušani, Humanitarna organizacija
svjetska organizacija Roma u Hrvatskoj - predsjednik Ivan Rumbak,
Udruga Roma Ludari - predsjednik
Robert Radić - Slavonski Brod, Klub
mladeži Roma - predsjednik Senad
Herić, Kud "Romska duša" - predsjednik Nenad Mešić, Teatar Roma
Chaplin Rijeka - predsjednik - Naser Sokoli, Udruga Roma Brodskoposavske županije Slavonski Brod –
Asan Ređepi.
REAGIRANJA
Osnovana Europska romska unija
U
Murskoj Soboti u Sloveniji 23. listopada počela je prva osnivačka sjednica Europske romske
unije. U ovom slovenskom gradu okupili su se
predstavnici Roma iz desetak europskih zemalja.
Ciljevi konferecije su definiranje i otklanjanje problema s kojima se suočava romska populacija na
Starom kontinentu. Rad konferencije obilježila su
neka statutarna pitanja, kao i upoznavanje delegata s osnovnim ciljevima i planovima organizacije.
„Romi iz europskih država, predstavnici romskih
organizacija i udruženja, koji su inspirirani kulturnim, humanističkim i vjerskim naslijeđem Europe, iz kojeg su nastale univerzalne ljudske vrijednosti i koje je omogućilo razvoj prava i sloboda svih
ljudi, koji se ne smiju povrijediti, niti otuđivati; i
žive u uvjerenju da će ujedinjena Europa omogućiti društveni napredak svim njenim građanima, poštujući pri tom kako njihovo nacionalno porijeklo,
tako njihov nacionalni identitet“, stoji u preambuli osnivačkog dokumenta Europske romske unije. Sudionici konferencije usvojili su ime i statut
organizacije, a za prvog predsjednika izabran je
Rajko Đurić. Prvi predsjednik skupštine je Santino Spinelli, potpredsjednik Unije je Jožek Horvat,
a generalni sekretar Dragoljub Acković. Europsku romsku uniju osnovali su predstavnici romskih organizacija iz 13 europskih zemalja s ciljem
da zastupaju interese Roma iz Europe na najvišem
političkom nivou. Na konferenciji je zaključeno
kako Romi sami moraju voditi politiku koja se tiče
Roma u Europi, a ne da o njoj odlučuju neromi. Uz
IRU (Međunarodna romska unija) te ERTF, ovo je
treća međunarodna romska organizacija, a prema riječima potpredsjednika ERU-a, Jožeka Horvata, ona se neće baviti kritiziranjem rada drugih
romskih organizacija, nego će biti usmjerena na
ostvarivanje programskih ciljeva koji su postavljeni. „Namjera je da se svima stavi do znanja kako
su Romi dovoljno sposobni baviti se osobnim problemima i valjano ih rješavati“, izjavio je Dragoljub
Acković. Na tlu Europe živi najveći broj Roma, između 15 i 20 milijuna. Europska unija već dugi
niz godina posvećuje veliku pažnju emancipaciji
Roma, ali izostaju praktični rezultati. Otklanjanje
ovog nedostatka jedan je od važnijih ciljeva nove
Europske romske organizacije.
Informativna romska agenicija
Formirimi evropaki romani unija
BEOGRAD, 23. jun – Avdive lelape formiribasko
bešipe e Evropaka romana uniako ani Murska Sobota. Ani akaja sloveniaki diz, khedisale reprezentatoria Romenge kotar deš evropake phuvja. Resja
konferenciake sito definišibe thaj cidipe problemengo savenca dikhelape romani populacia ano Purano
kontinenti.
Avdivesutni buti e konferenciaki semningja disave
statuseske pučipe, sar ini pindžaripe e delegatengo e
fundone resenca thaj planenca organizaciake. „Roma
kotar evropake raštra, reprezentatorja romane organizacienge thaj amalipenge, save inspirišime kulturake, humanistikake thaj religiake barvalipa Evropako, kotar savo ulo univerzalno manušikano
barvalipe thaj savo denga šajipe vaš barjaripe hakaja
thaj tromalipe sa manušengo, save našti te čalavenpe,
ni te bistarenpe thaj djivdinena ano paćiv kaj khedROMANO čaćipe
utni Evropa ka dol šajipe vaš amalipasko anglalipe
sa olenge dizutnenge, paćaviba ano odova sa olengo nacionalno soji, adjahar ini olengo nacionalno
identiteti“, hraminela ani preambula formiribaske
dokumentesko Evripaka romana uniako. „Manglipe
sito savorenge te dolpe dži džanibe kaj o Roma siton ano šajipe te adikarenpe pere problemenca thaj
šukar te resen olen“, vakargja Dragoljub Acković
jekh e delegatenda savo sito ani konferencija. Ano
thana Evropake djivdinela majbaro gendo Romengo, maškar 15 dži 20 milionia. Evropaki unia, but
berša adikarelape e pučipa emancipacia e Romenigi, numa ačhona praktikane rezultatja. Cidipe akale
bipheribasko jekh sito e semno resjenda neva Evropaka romana organizaciako.
Informativno romani agenicia
romska ISTINA
29
DOGAĐAJI
30
ĐURIĆ I ACKOVIĆ
NA ČELU EUROPSKE
ROMSKE UNIJE
U
Murskoj Soboti, u Sloveniji, 24. lipnja završena
je dvonevna konferencija Europske romske unije.
Predstavnici romskih organizacija i udruženja iz
trinaest europskih zemalja osnovali su prvu organizaciju ove vrste, koja bi trebalo zastupati interese Roma
iz Europe na najvišem političkom nivou. Na svom prvom skupu, sudionici osnivačke konferencije usvojili su ime i statut organizacije te izabrali svoje predstavnike. Prvi predsjednik Europske romske unije je
dr. Rajko Đurić iz Srbije, a prvi predsjednik skupštine,
dr. Santino Spineli iz Italije. Za potpredsjednika izabran je Jožek Horvat, predstavnik Roma iz Slovenije,
a za generalnog sekretara Dragoljub Acković iz Srbije. Formirana su i tijela organizije: Europski romski
informativni centar, Europski romski obrazovni centar, Romski pravni centar, Europski romski kulturni
centar, Europski romski centar za jezičko planiranje,
standardizaciju i službenu upotrebu romskog jezika,
Europski romski sportski centar, Centar za univerzitetske studije, Institut za romska pitanja/Naučno
istraživački centar Roma, Stručni savjet za obrazovaROMANO čaćipe
nje Roma u Europi, Savjet ljudskih prava i rodna prava, Znanstveno-istraživački centar Roma, Stručni tim
za kreiranje i održavanje elektronskih medija.
Na konferenciji je bilo i oštrih tonova i kritika na račun pojedinih romskih predstavnika iz Međunarodne
organizacije Roma i ERTF-a. Novoizabrani predsjednik Europske romske unije nekoliko je puta naglasio
da se pogreške iz prošlosti, kada je riječ o romskoj politici i zastupanju romskih interesa, ne smiju ponoviti,
i da svi moraju ostaviti svoje osobne interese po strani, kako bi se Romi izvukli iz očajno lošeg položaja.
Jožek Horvat, u svojstvu potpredsjednika, istaknuo je
da se nova europska romska organizacija ne bi trebala
previše baviti prošlošću, niti vrednovanjem i kritiziranjem rada drugih romskih organizacija. „Naš napor
prvenstveno treba biti usmjeren na programske ciljeve naše organizacije“, zaključio je Horvat. Svi prisutni
delegati izrazili su na kraju dvonevnog rada svoje zadovoljstvo donijetim odlukama i nadu da će Europska
romska unija biti novo pozitivno poglavlje u povijesti
romskog naroda.
romska ISTINA
DOGAĐAJI
31
Romska informativna Agencija
ĐURIĆ THAJ ACKOVIĆ
ANO ČEKAT EVROPAKA
ROMANA UNIAKO
A
ni Murska Sobota, avdive 24. junea, agorisardi dujdivengi konferencia Evropaka Romana uniaki. Reprezentatorja romane organizacienge thaj amalipenge
kotar dešutrin evropake phuvja formirime angluni organizacia adjahar misaleski, savi manglape te arakhol interesja Romenge kotar Evropa ano majučo politikako niveli.
Ano poro angluno khedipe, džene formiribaska konferencike avazime ano anav thaj statuti organizaciako, ini pere
reprezentatorja. Angluno prezidento Evropaka romana
uniako sito dr Rajko Djurić, kotar Srbia, a angluno prezidento parlamentesko, dr Santino Spineli, kotar Italial. Vaš
teloprezidento alosardo sito Jožek Horvat, reprezentatori
Romengo kotar Slovenia a vaš generalno sekretari, Dragoljub Acković kotar Srbia. Formirimo sito ini trupo organizaciako: Evropako romanjo informativno centri. Evropako romano edukuibasko centri, Romano juridikako Centri,
Evropako romano kulturako centri. Evropako romano
centri vaš čhibjako planiribe, standardizacia thaj oficielno
istemalkeribe e romana čhibjako, Evropako romano kulturako centri, Evropako romano sportikano centri, Centri
vaš Unjiverziteteske studie, Instituti vaš romane pučipe/
Scienciako rodutno centri Romengo, Ekspertsko konsili
ROMANO čaćipe
vaš edukuibe e Romengo ani Evropa, Konsili manušikane
hakajengo thaj jekha jekh poleske hakajengo, Scienciako
rodutno centri Romengo, Ekspertsko timi vaš kreiribe thaj
adikaribe elektronsko medie. Ani konferencia sine ini zorale kritike pedo logari ulavde romane reprezentatorengo kotar Maškarthemutno orgnizacia Romengi thaj ERTF.
Nevoalosardo prezidento Evropaka romana uniako nekobor droma vakargja kaj došalipe kotar nakhutnipe, kana
lafi kotar romani politika thaj arahibe romane interesengo,
našti te oven popale, thaj kaj savore musaj pere personalno
interesja te muken pi rig, sebepi o Roma te ikljon kotar but
bilačho pašljoibe. Jožek Horvat, sar teloprezidento vakargja kaj nevi evropaki romani organizacia na manglape but
te adikarolpe e nakhutnipa, ni te dol kritike ni ušaribe e
bukjako aver romane organzaciengo..“Amari angluni buti
manglape te ovol vaš programeske reslibe amara orgnizaciake“, vakargja ov. Sa delegatja save sine odote po agor
dujdivenga bukjakio sikavde poro čaljardipe avazime pratsavenca thaj gndipa kaj Evropaki romani unia ka ovol nevo
pozitivno umal ani istoria romane themeski.
Romani informativni Agencia
romska ISTINA
32
ROMI U MEDIJIMA I JAVNOSTI
EUROPSKA ROMSKA UNIJ
Romi mnogih
europskih država
novu uniju
doživljavaju
kao „svjetlost
Sunca“, jer su u
njoj obrazovani
“misleći i
politički iskusni ljudi, koji su se
uspješno dokazali
i u romskim i
u neromskim
institucijama i
ustanovama, i za
svoj rad dobili
mnoga nacionalna,
europska i
međunarodna
priznanja i
nagrade”. Kao
„živi dio“ povijesti
romskog naroda,
koji je i poslje
holokausta ostao
marginaliziran i
diskriminiran.
N
ovosnovana Europska romska
unija (ERU) doživjela je vrlo
pozitivan tretman u medijima
europskih zemalja i njihovoj javnosti. Romi mnogih europskih država
novu uniju doživljavaju kao „svjetlost Sunca“, jer su u njoj obrazovani
“misleći i politički iskusni ljudi, koji
su se uspješno dokazali i u romskim
i u neromskim institucijama i ustanovama, i za svoj rad dobili mnoga
nacionalna, europska i međunarodna priznanja i nagrade”. Kao „živi
dio“ povijesti romskog naroda, koji
je i poslje holokausta ostao marginaliziran i diskriminiran. Osnivači
ERU-a uvjerili su se kako je „anticiganizam“ u otvorenom i skrivenom
obliku, postao uspješna zamjena za
antisemitizam, koji je u nedavnoj
prošlosti bio neiscrpan izvor i hrana za sve totalitarne, nacionalšovinističke i antidemokratske pokrete,
u čijoj je takoreći prirodi da svoj put
ka moći i vlasti obilježavaju krvlju
nedužnih i nezaštićenih ljudi. Dosadašnja istraživanja pokazuju da su
gotovo sve europske države imale u
okviru ministarstva policije svoje
posebne „centre za borbu protiv ciganske opasnosti“, u okviru kojih je,
uz pomoć posebnih tehnika i uputstava, vođena registracija Roma. To
„ludilo anticiganizma“ u Europi –
kako ga je okvalificirao nizozemski
sociolog Leo Lucasen – opstalo je i
poslije završetka Drugog svjetskog
rata, i to kako u državama Zapadne, tako u državama Istočne Europe. Danas se, na primjer, zna što su
Romi doživjeli u Staljinovoj eri, potom u vrijeme Hruščova, tijekom
diktature Čaušeskua u Rumunjskoj,
itd. Vaclav Havel je obavijestio svijet o sterilizaciji Romkinja u Čehoslovačkoj, koje nisu još ostvarile
pravdu i dobile nadoknadu za pretrpljeno zlo. Nije više tajna da su takvi „centri“ postojali i u bivšoj JugoROMANO čaćipe
romska ISTINA
s l av i j i .
Pojedini
„policijski
e k s p e r t i “,
koji su vodili „referate“ za
Rome, objavljivali su tekstove u „Policijskom glasniku“, koji
se jedva razlikuju od tekstova iz doba fašizma i nacizma! Ali, još je neizvesno
kada će se znati potpuna istina
o raznim nepravdama prema Romima u bivšoj Jugoslaviji, posebno istina o užasima tijekom ratova
90-ih godina, kada su korišteni kao
topovsko meso ili „psi-tragači“ po
minskim poljima! Poslije pada komunizma izašli su na svjetlost dana
novi fenomeni.
“Crvene kvočke“ su izlegle
jata „crnih pilića“
Ne birajući način i sredstva da sviju svoje političko i novo državno
„gnijezdo“, predstavile su se pojedine političke stranke koje se čak i
danas deklariraju kao „državotvorne“. Gubeći pri tom iz vida činjenice koje su, npr. objasnili Hana
Arent, Lešek Kolakovski i Predrag
Vranicki u svojim analizama stranaka nacističkog, fašističkog i staljinističkog tipa. Neke od tih novoosnovanih stranaka, naročito
nacionalšovinističke i stranke totalitarnog usmjerenja, odmah su
nasrnule na Rome. Prvi izbori u
Srbiji obilježeni su krvlju Roma –
ubojstvima u istočnoj Srbiji, Užič-
ROMI U MEDIJIMA I JAVNOSTI
JA U MEDIJIMA I JAVNOSTI
nu prođu“ i s kojim se može „dobro
trgovati i pristojno zaraditi“!
Knjiga „Mala bara s velikim krokodilima“, koju je objavila poslanica
parlamenta Nizozemske, priopćila je na dokumentiran način tko je
sve zloupotrebio i ukrao novac iz
fonda Dekada Roma 2005. – 2015.
„Gospodari“ DekaI prije Auschwitza, u Weimarskoj Republici
de Roma, kako japostojali su „sabirni i radni logori“ za Rome
sno proizlazi iz ove
i Židove u Štargardu (Pomeranija) i Zilovu,
knjige, su neromi,
kod Kotbusa, a tijekom Benešove vlade, po­
koji su, u skladu sa
stojali su logori za Rome u Češkoj! Do 1980.
svojim namjerama
godine Europa i mnoge njene države imale
i potrebama, među
su timove „specijalista“ za Rome, tzv. ciga­
Romima našli svoj
nologe. Slični timovi su postojali i pri Kato­
„kadar“.
ličkoj crkvi i njenim ustanovama, naročito u
Naravno, tu su i raKaritasu i Operi nomada u Rimu.
zni drugi projekti,
počevši od onih koje
financiraju europske
jalizma, veoma pogodnim i uspješ- institucije, Unicef, UHCR, pa do
nim. Kao ovozemaljski „bogovi“, Otvorenog društva, REF-a itd. Na„eksperti“ su uspjeli na
osnovi svojih zapovijedi i pravila, oblikovati
među Romima „Avekoj Požegi i policijskoj stanici u Ki- lje“ i „Kaina“, „Hutu“ i
kindi, a prva demokratska vlast u „Tuce“. (U tome ne zaoUšti nad Labem (Češka) pokušala je staju ni pojedine političda, poslije rušenja Berlinskog zida, ke stranke u europskim
podigne zid između Roma i nero- državama.) Ta praksa je
ma u tom gradu! Eto, dakle, pri- naročito oživjela te se i
mjera koji pokazuju nepromijenjen proširila tijekom deveodnos prema Romima. Jer, i prije desetih godina, kada su
Auschwitza, u Weimarskoj Repu- Romi ušli u „interesne
blici postojali su „sabirni i radni lo- sfere“ i od kada su se, u
gori“ za Rome i Židove u Štargardu cilju rješavanja njihovih
(Pomeranija) i Zilovu, kod Kotbu- više stoljetnih društveno-ekonom- kon što je ERU javno izložila svoj
sa, a tijekom Benešove vlade, po- skih problema, počela izdvajati po- program, mnogi Romi su, poučeni
stojali su logori za Rome u Češkoj! sebna financijska sredstva, stvarati gorkim iskustvom i suočeni sa stvaDo 1980. godine Europa i mnoge razni fondovi i fondacije. Taj „pli- ranjem „slike kuće“ umjesto prave
njene države imale su timove „spe- jen“ su namirisali razne nevladine kuće, predložili stvaranje Savjeta
cijalista“ za Rome, tzv. ciganologe. organizacije i pojedinci. U njiho- za borbu protiv korupcije pri ERU.
Slični timovi su postojali i pri Ka- vim očima – kako je to čak javno ERU smatra, da je takav Savjet netoličkoj crkvi i njenim ustanovama, rekao Andraš Biro, bivši direktor ophodno što prije osnovati i da on
naročito u Karitasu i Operi noma- Europskog romskog pravnog cen- može pridonijeti da se sredstvima
da u Rimu. Pojavom romskog po- tra (ERRC) u Budimpešti – Romi koja se izdvajaju, može izgraditi bokreta sedamdesetih godina proš- su „smeće“ koje ima danas „solid- lji i sretniji život Roma u Europi.
log stoljeća, ti tzv. eksperti, čiji se
osnovni zadatak sastojao u tome da
reproduciraju i kolportiraju anticiganizam i predrasude prema Romima, počeli su graditi novu strategiju i taktiku. Stari principi „podijeli
pa vladaj“ i „zavadi pa vladaj“ pokazali su se, kao i u vrijeme koloni-
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
33
DOGAĐAJI
34
KAKO ĆE NE EU ZEMLJE
PREDSTAVLJATI ROME U EU?!
Poštovani Romi!
Htio sam da ne pišem i da se ne miješam u sve ovo što se događalo u
zadnje vrijeme s Romima, ali kao
Rom osjećam potrebu da pišem jer
netko želi preći preko svega kako bi
uveličao novoosnovanu ERU kao
nešto novo i kao spas za Rome. Također zovem sve Rome da se javno
izjasne, a ne da međusobno pričaju
i raspravljaju, a ostali ne znaju njihovo mišljenje.
Na početku želim naglasiti kako nemam ništa protiv osoba koje su osnovale i vode ERU. Naprotiv, poštujem
i ljubim ruke svakom romskom intelektualcu, ali želim da prihvate kritiku i, ako je moguće, da nam bolje objasne zašto do sada Romi nisu
imali uspjeha u organiziranju, pa je
bilo potrebno da se osnuje ERU, a
imali smo IRU? Naime, mi smo imali jednu romsku organizaciju koja se
zvala IRU. Svi smo vjerovali da nam
ona može pomoći jer današnji intelektualci koji vode ERU osnovali su i
IRU. Koliko se ja sjećam, predsjednik ERU-a bio je i predsjednik IRU
i imao najduži mandat u IRU. Tijela
organizacije ERU koja su formirana
bila su formirana i u IRU. Za predsjednikova mandata u IRU potpisana je standardizacija romskog jezika,
ali sam predsjednik nikada nije pisao
tom abecedom (iako se ni ja ne slažem s tim). Sada se postavlja pitanje,
da li su za dosadašnji neuspjeh krivi ljudi koji su bili i sada su u IRU ili
sami Romi? Ako su zastupnici krivi,
onda ih možemo zamijeniti s drugima. Ako su Romi krivi, onda ne
pomaže da mijenjamo ime organizacije dok su na čelu isti ljudi. Kada
smo prije 14 godina osnovali RKC
EUROMA u Kopenhagenu, zvali
smo Rome da se borimo za ulazak u
EU, međutim, svi članovi IRU su bili
protiv i nitko nam nije dao podršku
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
jer većina članova IRU bili su ljudi
izvan država EU. Također smo poslali pismo IRU kada je održan VII.
kongres i dali prijedlog o osnivanju
Unije Roma svake države, ni tada
nam nitko nije dao podršku. Međutim sada je, kako vidim, formiran
ERU. Ovo smatram omalovažavanjem ljudi koji se toliko godina bore i traže jedinstvo, a na
kraju netko koristi ovu ideju
kao svoju. Ne sjećam se da
u RS ima Unija Roma Srbije koja bi bila uključena
u ERU, a to nema nijedna
država koja je članica ERU. Štoviše, u Srbiji su Romi toliko nesložni da nisu u stanju osnovati
romsku stranku koja bi omogućila Romima sudjelovanje
u radu parlamenta. Zar nije
sramota za romske intelektualce u Srbiji da Rome predstavlja neromska stranka u Srbiji?
Ako Romi Srbije nisu u stanju predstavljati sebe u srpskom parlamentu,
onda što se može očekivati od njih
da naprave u europskom parlamentu?! Kako mogu predstavnici jedne
države koja nije u EU predstavljati
Rome u ERU? Zar to nije apsurdno?!
Ali to naši Romi ne uzimaju u obzir,
međutim ne smiju zaboraviti da parlamentarci EU nisu toliko naivni, oni
znaju tko treba koga predstavljati u
EU. Jasno se vidi da naši Romi uvijek počinju s krovom i idu niže ka temelju. Prvo smo imali IRU pa ERTF,
zatim sada ERU i, naravno, bit će i
Balkanska unija Roma i na kraju ono
pravo od čega je trebalo početi Unija
Roma svake zemlje pa korak po korak ići prema gore.
S poštovanjem,
Selahetin Kruezi
predsjednik RKC „EUROMA“
Kopenhagen
govoreći
OBRAZOVANJE
DOGAĐAJI
otvoreno
Poštovana braćo Romi!
U početku želim zahvaliti svima onima koji su čestitali 14. godišnjicu osnivanja RKC “ EUROMA”
u Kopenhagenu.
I ja kao predsjednik RKC “EUROMA” čestitam
osnivanje Europske unije Roma, ali samo da naglasim kako ova ideja nije nova jer se vidi da smo
u Kopenhagenu još 1998. god. osnovali RKC” EUROMA” s namjerom da svi Romi koji žive u Danskoj budu članovi tog centra kako bi kao zajednica
Roma tražili sudjelovanje u Europskoj uniji. Međutim, niti jedna druga romska organizacija u Europi i Balkanu nije nam dala podršku i poslije toga
je osnovan ERF koji nema funkciju onoga što smo
tražili. Da bismo bili članovi EU kao romska zajednica prvo treba biti jednaki i stvoriti uniju zemalja u kojima živimo. Kao što vidim, radi se ista
pogreška kao što je napravljena do sada. Mi prvo
gradimo krov kuće, onda želimo napraviti tvrde
temelje, a trebalo bi obrnuto. Ovo sam predložio i
na VII. IRU kongresu, ali to nitko ne uzima u obzir
ili čuva ideju za sebe. Inače, prvo treba napraviti
Uniju slovenskih Roma i Uniju Roma ostalih ze-
malja kako bi predsjednici unija država sudjelovali na sastanku Unije europskih Roma. Ovako, kao
organizacija ili pojedinac ne može se osnovati ono
što je potrebno. Pogledajte, primjerice, IRU, osnivana je pogrešno i nema nikakvu funkciju. Kao
drugo, želim da se ostale zajednice kao Egipćani
ili Askalije izjasne jednom zauvijek da li se osjećaju Romima ili ne. Ako se takvima osjećaju, onda
neka se uključe kao Romi, a ne kao druga zajednica jer ako se svi izjasnimo kao posebna zajednica
onda se i arlije, bugurdjije, kalderari, lovari i druge
grupe trebaju izjasniti sa svojim imenima i onda
imamo samo dijelenje Roma i ništa drugo. Iskreno rečeno, ja već sam umoran od naziva RAE, jer
naziv RAE predstavlja tri naroda, a ne Rome kao
jedan narod. Međutim, ako se Askalije i Egipćani ne osjećaju kao Romi, onda im želimo mnogo
sreće kao nekoj drugoj nacinalnoj manjini i neka
se ne uključuju u program romske zajednice kao
dijelovi Roma.
Srdačan pozdrav,
Selahetin Kruezi
[email protected]
EUROPSKA KONFERENCIJA MLADIH ROMA
Pri Europskom centru mladih u Strasbouru bit će održana konferencija mladih
Roma u trajanju od 26. do
30. rujna 2011. Konferencija je organizirana u suradnji Europskog foruma mladih, Foruma mladih Roma
u Europi (FERYP), udruge
TERNYPE te uz podršku
specijalnog tima koji se bavi
romskim pitanjima pri Vijeću Europe.
Cilj nove konferencije je priprema Akcijskog plana
za mlade Rome koji će biti predložen Vijeću Europe. Za izradu ovog akcijskog plana nužno je i poželjno da u njegovoj izradi sudjeluju mladi Romi te
nedržavne organizacije koje se bave pitanjima romske mladeži. Očekuje se da će na konferenciji prisustvovati preko 50 predstavnika te aktivnih vođa
ROMANO čaćipe
nedržavnih organizacija koje se bave pitanjima
romske mladeži koji su
aktivni u svojim državama, aktivni u postojećim
nacionalnim projektima
namijenjenim Romima te
aktivni u ostalim projektima namijenjenim romskoj mladeži koje provodi
Europska unija.
Konferenciji će također
prisustvovati bitni predstavnici s nivoa Europske unije.
Udruga mladeži Roma Hrvatske će na navedenu
konferenciju poslati predstavnika kako bi osigurali
da u budućem akcijskom planu namijenjenog mladim Romkinjama i Romima budu uključene i preporuke te mjere koje se tiču romske mladeži u Republici Hrvatskoj.
romska ISTINA
35
36
događaji
Povjerenstvo za praćenje nacionalnog
programa za Rome u Republici Hrvatskoj
Na pažnju:
gđa Jadranka Kosor, dipl. iur., predsjednica povjerenstva
Telefaks: 01/63 03 023
Trg sv. Marka 2, 10000 Zagreb
Ured za ljudska prava Vlade
Republike Hrvatske
Na pažnju:
gosp. Luka Mađerić, predstojnik
Trg Maršala Tita 8, 10000 Zagreb
Telefax: 4813.430
Ured za nacionalne manjine RH
Na pažnju:
gosp. mr. sc. Branko Sočanac, predstojnik Ureda za
nacionalne manjine
Mesnička 23, 10000 Zagreb
PREDMET:
Aktualni primjer nepoštivanja ljudskih prava
pripadnika romske nacionalne manjine
u Republici Hrvatskoj
Datum: Zagreb, 16. kolovoza 2011.
Poštovane dame i gospodo,
vezano uz već poznati slučaj Zemunika Donjeg, gdje se opetovano događaju nesporazumi i ponavlja problematika vezana uz pitanja Roma
pri čemu je iznenađujuća revnost
sustava u smislu ažurnosti provođenja zakonskih odredbi kad je riječ o
Romima, prilažemo kratki opis i dokumentaciju koja govori o najnovijem slučaju vezanom uz serijal Zemunik Donji.
Konkretno, obitelj Amić (Milan i
Jasminka), dana 15. lipnja 2011., legalno i pravovaljano kupuju zemljište od 3.500 m2 u katastarskoj općini Poličnik, broj katastarske čestice
684/1. Ta je transakcija isti dan plaćena i ovjerena u javno-bilježničkom
uredu u Zadru.
Obitelj Amić se bavi sakupljanjem
sekundarnih sirovina, gosp. Milan
Amić ima reguliran odnos sa željezarom Split, za kupovinu zemljišta
platio je zakonski određene poreze.
U isto vrijeme kada je kupio zemljište, izvršio je i prijavu boravka na
lokalnoj policijskoj upravi, inače je
obitelj Amić iz Slavonije.
Zemljište se koristi za selektiranje
željeznog otpada te u okolici ima
drugih odlagališta otpada tako da
nije moguće govoriti o slučaju u kojem pridošlica stvara nered.
Problem nastaje na nivou lokalne
općine, čiji komunalni redar pristupa ovom konkretnom slučaju izuzetno revno. Koriste se razni izgovori,
počev od priče da je pristup tom zemljištu nemoguć jer je riječ o privatnom putu – isti navod je pobijen od
strane vlasnika zemljišta na kojem se
nalazi prilazni put. Komunalni redar
i sama lokalna općina šalju razne kaROMANO čaćipe
romska ISTINA
zne obitelji Amić, onemogućuju da
se selektirana željezna sirovina kamionima odveze do željezare Split te
i na druge načine, usmenim putem,
komunalni redar i općinar čine sve
u njihovim mogućnostima da obitelj
Amić de facto protjeraju, a prije toga
ih financijski iscrpe.
Željeli bismo napomenuti da je u
listopadu 2010., delegacija Vladinog povjerenstva za praćenje nacionalnog programa za Rome izašla
na teren, dakle područje Zemunika
Donjeg, te izvršila uvid u stvarnu situaciju, te se uvjerila da lokalna vlast
ima svoja vlastita poimanja po pitanju Ustavnih prava. Konkretno, državljanima Republike Hrvatske nije
zabranjeno da se kreću po svojoj domovini, da ako to žele i ako uredno
prijave svoj boravak na drugoj lokaciji isto i učine, ako nalaze sezonsko
zapošljavanje da istome i pristupe i
slično. Međutim, očigledno u ne-
događaji
kim sredinama Republike Hrvatske
postoje potpuno drugačija poimanja državnosti i prava građana, da ne
govorimo o ljudskim pravima.
U tom smislu, s obzirom da se situacija stalno ponavlja na načine izuzetne revnosti lokalne samouprave u
provođenju kažnjavanja, selektivnog
izlaska na teren od strane nadležnih
ureda i institucija (selektivno – godinama se ništa ne poduzima po pitanjima navika lokalnog stanovništva
da odlažu otpad na ilegalnim deponijama, ali kada je riječ o pripadnicima romske nacionalne manjine, sustav funkcionira odlično i trenutno),
jasno je da građani Republike Hrvatske pripadnici romske nacionalne
manjine nisu poželjni u ovom kraju.
U prilogu ovog dopisa, prilažemo
kopiju ovjerenog kupoprodajnog
ugovora kojim je obitelj Amić postala vlasnikom zemljišta u čijem korištenju biva onemogućena od strane
lokalne vlasti. Milan Amić je dostupan na broj telefona 091/5130-774
te smo u nekoliko razgovora razluči-
li da je riječ o situaciji u kojoj lokalna uprava čini što i kako ih je volja, a
u suprotnosti s pravima građana, te
samim time i obitelji Amić.
S obzirom na to da se na području Zemunika Donjeg situacija uopće ne popravlja, dakle nastavlja se u
smjeru bojkota lokalne vlasti spram
pripadnika romske nacionalne manjine, građana Republike Hrvatske,
predlažemo da se:
a) Ponovno pošalje delegacija Vladinog povjerenstva za praćenje nacionalnog programa za Rome u
Republici Hrvatskoj na područje
Zemunika Donjeg, kako bi se nakon
10 mjeseci od prethodnog posjeta,
utvrdilo stvarno stanje na terenu te
pronašlo, u suradnji s institucijama
RH, a po načelu da je zakon jednak
za sve, rješenje.
b) U slučaju da nije moguće pronaći rješenje,
građanima Republike
Hrvatske koji smatraju da su predmet
diskriminacije ne
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
ostaje ništa drugo do obratiti se
nadležnim tijelima Europske unije,
konkretno, visokom komesaru za
ljudska prava direktno.
S obzirom na interes većine involviranih za razvoj civilnog društva, a
posebice s obzirom na proces ulaska u Europsku uniju, predlažemo
štovanim gornjim naslovima da
obrate pažnju na situaciju u Zemuniku Donjeg, te da zajednički pronađemo rješenje za situaciju koja se
ponavlja.
Hvala na Vašoj pažnji i vremenu.
S poštovanjem,
Alija Mešić, predsjednik
Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije
(www.umrh.hr)
te član Vladinog povjerenstva za
praćenje nacionalnog
programa
za Rome u RH
37
ROMI U REGIJI
38
Rasistički odnos prema Romima
R
asistički odnosi prema Romima, ovih tjedana kreću se u rasponu od prebijanja romskog
mladića u autobusu na liniji broj 31 u Beogradu, do izjave izvjesnog Vase Kenića iz Svrljiga, o
tome da nije svejedno da se u zgradu useli romska
obitelj, pa makar i to da je majka te djece Srpkinja.
U izjavi za drugi Dnevnik televizije Srbije, spomenuti romomrzitelj je rekao: "Nije nam baš u prilog
da se Romkinja useli u našu zgradu, ima mnogo
djece, petero djece i ona. Romi su Romi, vi dobro
znate kako oni žive, oni imaju uvijek neko naselje posebno, odvojeno." Televizija je sve to lijepo
prenijela, a mi se sada pitamo, gdje su ti "romski
dušebrižnici" da pokrenu kaznenu prijavu protiv
spomenutog Kenića za raspirivanje mržnje na rasnoj osnovi. To što je on rekao je shvaćanje o Romima s fašističkim premisama, pa ako se nitko ne
usudi dignuti prijavu protiv spomenutog, to činimo mi na ovaj način, zahtijevajući da pravosudni
organi reagiraju onako kako bi po zakonu trebali,
makar i po službenoj dužnosti, stoji u izjavi Dragoljuba Ackovićs, potpredsjednika Svjetskog parlamenta Roma, povodom priloga koji je emitiranog u drugom Dnevniku televizije Srbije. Rasistikano adikaribe prekal Roma R
asistikano adikaribe prekal Roma, akale divende
sine e maribasta romane čhavesko ano autobusi
ano Beogradi, dži aratike so vakargja ulavdo Vasa
Kenić kotar Svrljig, kotar odova kaj nane sajekh ano
olengo pašipe te avol e bešipa romani familia, pa ini
te ovol olengi daj srbikane nacionalnosti. Aratike ano
phenibe vaš dujto Nevipe televiziako Srbia, lepardo dženo savo na kamela e Romen vakargja: «Nane
sajekh e Romanica te avol ano amaro objekti, siola but
čhave, pandž čhave thaj oj. Roma siton Roma, tumen
šukar džanena sar on djivdinena, on siolen sajekh
ulavdo bešipasko than». Televizia sa odova emituROMANO čaćipe
ingja, a amen pučaape, kote siton odola «Roma save
prezentuinena olen» te den sankciako lil opipe lepardo Kenić vaš barjariep rasno bijekhipasko. Odova
so ov vakargja sito haćaribe kotar Roma e fašistikane
adikariba, adjahar te sine kaj nane ko te dol sankciako lil opipe lepardo dženo, amen odova kera adjahar,
rodipa o juridikake organia te reaguinen adjahar sar e
kanunea thaj sar e obligacia oficielno manglape te kerolpe, vakarela ano phenibe Dragoljub Acković teloprezidento Lumiake parlamentesko e Romengo, kotar
artiklo savo emituimo aratike ano dujto Nevipe televiziako Srbia.
romska ISTINA
ROMSKA BAŠTINA
MAGISTRICA VESNA ALEKSIĆ
O SRPSKO-ROMSKOM RJEČNIKU
S GRAMATIKOM I PRAVOPISNIM
SAVJETNIKOM
P
remda su Romi najveća nacionalna manjina u Europi, romski jezik ipak spada u grupu
takozvanih malih jezika, čija su
budućnost i opstanak neizvjesni i
ugroženi. Romi su, raseljavajući se
po cijelom svijetu, u svoj jezik, na
sve jezičke nivoe, unosili elemente
jezika država koje su postale njihove nove domovine. Rezultat je danas jasno vidljiv: sve je manji broj
Roma koji govore čistim, izvornim
jezikom svojih predaka. Prepoznajući ovaj proces novinar, publicist
i književnik, Bajram Haliti, osjetio
je potrebu pomoći očuvanju romskog jezika izdavanjem prvog Srpsko-romskog rječnika s gramatikom i pravopisnim savjetnikom.
Rad na rječniku, kao što to obično biva, nije bio nimalo lak, ali je
zahvaljujući upornom i predanom
Bajramu Halitiju, malom broju suradnika i, naravno, zahvaljujući izdavačkoj kući Prometej, ovo kapitalno djelo je, na radost mnogih,
ugledalo svjetlost dana.
Rječnik sadrži oko 50 tisuća riječi
koje su stručno i pažljivo obrađene
u gramatičkom, pravopisnom i etimološkom smislu. U ovom su rječniku svoje mesto, pored izvornih
romskih riječi, našle i riječi koje
su posuđene iz drugih jezika, kao
i neologizmi nastali posljednjih desetljeća, usporedo s razvojem tehnike, medicine, medija i sl. U okviru
Rječnika dana je vrlo detaljna i pregledna gramatika romskog jezika,
kao i pravopisni savjetnik koji će,
uslijed nedostatka službenog pra-
vopisa romskog jezika, biti od velike koristi, kao i sam rječnik uostalom, širokom spektru ljudi – onima
kojima je romski materinji jezik,
onima koji ga uče kao strani, prevoditeljima, spikerima, političarima,
kao i ljudima koji se bave kulturnim, obrazovnim ili drugim javnim
poslom. Sigurna sam kako će Srpsko-romski rječnik Bajrama Halitija, kao udžbenik, naći svoj put i
do škola i drugih obrazovnih institucija.
Još jedna bitna karakteristika ovog
rječnika je ta da je on pisan uz
upotrebu standardizirane romske
ortografije, koju je na četvrtom
Svjetskom kongresu Roma odobrila Komisija za standardizaciju,
tako da on predstavlja i veliki korak ka rješavanju glavnog problema
romskog jezika – korak ka njegovoj
standardizaciji. Mislim da je potreROMANO čaćipe
romska ISTINA
ba za sastavljanjem jednog ovako
kvalitetnog rječnika više nego očigledna. Također, smatram da za
opis kvalitete nisu potrebne velike riječi jer imena autora Bajrama
Halitija, stručnog saradnika prof.
dr Gheorghea Saraua, kao i imena
recenzenata – prof. dr. Iana Hanco­
cka, prof. dr. Hriste Kjuchukova, Els
de Goen i Milice Lilić Jeftimijević
dovoljno govore o stručnosti i pažnji s kojima je ovaj rječnik rađen.
Na kraju, poželjela bih gospodinu
Halitiju mnogo sreće i uspjeha u
njegovim budućim projektima, kao
i u njegovoj borbi za poboljšanje i
napredak svog naroda i jezika. Poželjeti Rječniku da bude prihvaćen i
koristan nije potrebno jer je sasvim
izvjesno da će tako biti.
Mr. Vesna Aleksić
39
ROMI U REGIJI
40
OPRIJETI SE FILOUSTAŠK
Autor članka: M. Marđetko
Izvor: Međimurje
Na sjednici
Općinskog vijeća
Kotoribe nezavisni
vijećnik Vinko
Horvat zapitao je
kakvi su to stranci
u crnim košuljama
došli nedavno u
Kotoribu i održali
nekakav zbor
mašući crnim
zastavama
K
ako čitamo u »Međimurju« od
12. srpnja, na sjednici Općinskog
vijeća Kotoribe nezavisni vijećnik Vinko Horvat zapitao je kakvi su
to stranci u crnim košuljama došli
nedavno u Kotoribu i održali nekakav zbor mašući crnim zastavama.
“Time su, a posebno svojim obilježjima, uznemirili velik broj mještana, pa
takvo nešto više ne smijemo dopustiti” - naglasio je vijećnik.
Bravo! Tako
se reagira na sve bezobraznije istupe
filoustaških provokatora koji valjda
misle da mogu slobodno djelovati u
demokratskoj Hrvatskoj.
Više se ni
ne kriju nekakvim pravaštvom, već
otvoreno ističu ustaška obilježja. Pod
velom pravaške “mladeži” nedavno su
u listu »Međimurje« objavili provokativan članak završivši ga ustaškim
poklikom “Za dom spremni”.
Međimurci su u svojoj novijoj povijesti dali
golem doprinos oslobođenju svoga
zavičaja od mađarske okupacije, dok
je ustaški poglavnik Ante Pavelić prijateljevao s mađarskim poglavarom
Miklosem Hortyjem, da bi poslije
smrti tog okupatora Međimurja nazvao “velikim prijateljem hrvatskog
naroda” (list “Hrvatska”, Buenos Aires, 13.2.1957.).
Boreći se protiv toga
“velikog prijatelja hrvatskog naroda”,
međimurski Hrvati izgubili su više od
tisuću svojih sinova u izravnim borbama i po zatvorima i logorima. Ni
jedna jedina ustaška jedinica nije im
u tome pomogla. Naprotiv, Pavelićevi ustaše sprečavali su svim snagama
međimurske partizane. Oni su pucali s južne obale Drave na one koji su
se prebacivali u Međimurje da bi organizirali oslobodilački pokret. Tako
je u mutnim vodama Drave poginuo
od ustaškog metka i narodni heroj iz
Turčišća Marko Kovač.
Odaju počast svojim
pretečama
Imajući to u vidu, čovjek se mora
zapitati što potiče ustašoidne desničare da se povremeno okupljaju oko
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
raznih jama i grobišta u Međimurju.
Za ratnih godina 1941.-1945. kroz
Međimurje su prošle razne vojske: i
Nijemci, i Mađari, i Bugari... Svaka
je ostavila svoje grobove. Međutim
zaboravlja se na to da su se nakon
rata, sve do 1948., potajno noću kroz
Međimurje povremeno probijale i
pojedine skupine odbjeglih ustaša iz
Austrije (Miloš, Kavran itd.) na putu
u Slavoniju, na Papuk, planirajući
valjda da dignu ustanak protiv nove
izabrane vlasti. Naravno, dočekivale
su ih snage sigurnosti pa je dolazilo
do oružanih sukoba u kojima je poginuo stanoviti broj ustaša. O tome
se onda svašta pričalo, ali pojedinosti se nisu otkrivale. Možda bi se još
našlo svjedoka koji bi o tome mogli
više reći.
Pitamo se: kako to da na
takva grobišta dolaze baš pojedinci i skupine u crnim odorama s crnim zastavama? Ne odaju li oni zapravo počast svojim palim ustaškim
pretečama? Nije li vrijeme da se i to
istraži?
ROMI U REGIJI
KIM CRNOKOŠULJAŠIMA
Za ratnih godina 1941.-1945. kroz Međimurje su prošle razne voj­
ske: i Nijemci, i Mađari, i Bugari... Svaka je ostavila svoje grobove.
Postaju sve
drskiji
Neoustaška desnica postaje sve drskija. Zloupotrebljavaju demokratske
slobode. Primjerice, u povodu smrti jednog hrvatskog visokog časnika
istakli su napis “S nama je”. Tako su
nekad, za vrijeme NDH, ustaše ispraćale svoje umrle članove. Sada pojedinci, zadojeni njihovim duhom, žele
prisvojiti čitav obrambeni Domovinski rat. Neće proći.
Kažu neki da je
djelovanje proustaške desnice, i radikalne desnice uopće, cijena naše demokracije. A ja se pritom sjetim njemačke Weimarske Republike. Ona je
dopustila da slobodno djeluje i Hitlerova skupina. Da mu nisu dopustili,
ne bi se ojačao i ne bi došao na vlast
te izazvao golemo zlo i Njemačkoj i
Europi i cijelom svijetu. Možemo li iz
toga nešto naučiti? Pa i u medijima.
Da se mene pita, ne bih dopustio da
se neoustaše pojavljuju u tisku. Dosta je zla, za čitave generacije, koje
je ustašluk nanio Hrvatskoj. I hrvatskom Međimurju.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
41
ROMSKA
ROMI UBAŠTINA
REGIJI
42
From the “Međimurje” magazine, Čakovec
(http://www.medjimurje.hr/clanak/2935/2011-07-26/oprijeti-sefiloustaskim-crnokosuljasima)
The commentary to the article published in
the same regional magazine from 12 July 2011,
states the following text:
A
t the local municipal meeting of Kotoriba, the independent council member Mr. Vinko
Horvat asked who are the strangers
in black shirts who wave black flags
and recently came to Kotoriba. “By
doing so, and especially by their insignia, these people disturbed most
of the locals thus we should not allow the same thing to happen again”
were the comments of the independent councilor. Excellent! This
is the way to react to the more and
more arrogant shows by nazi provocateurs who obviously think that
they can act freely in the democratic Croatia of today.
They are no longer hiding behind
other old political heritages but are
openly wearing Ustasha insignia.
Under the cloak of “youth organization” they recently published a provocative article in the “Međimurje”
magazine and ended the article with
the traditional Ustasha greeting of
“ready for the homeland!”. The people of Međimurje have in the not
so distant past provided their valuable contribution of freeing their
homeland from Hungarian occupation. At the same time, the leader of
the then Nazi regime, Ante Pavelić,
openly nurtured his friendship with
the Hungarian leader Miklos Horty
and after the later died, he called
him “a great friend of the Croatian
people” (magazine “Croatia”, Buenos Aires, 13.02.1957). Fighting this
“great friend off the Croatian people” the Croats from Međimurje
lost more than a thousand of their
sons in combat, prisons and concentration camps. No ustasha units
helped them in fighting the enemy,
to the contrary the Pavelic Ustasha did all they could to fight the
Međimurje partisans. Having this
on our mind, one has to ask himself
the question, what are the motives of
the Ustasha inspired right extremists to occasionally gather at various
pits and graves in Međimurje. During the 1941-1945 war years, many
armies passed through Međimurje,
the Germans, Hungarians and the
Bulgarians. And each of these armies left graves behind them. It is
often forgotten that up till 1948, in
secret and during the night individual small Ustasha units tried to
infiltrate the country from Austria
in their attempt to reach Slavonija,
supposedly to raise an insurrection
against the newly elected government of the time. Of course, these
units were intercepted by the security services which resulted in firefights in which a number of Ustasha lost their lives. There was a lot
of talk about these events at that
time but the details were not revealed. Perhaps one could still find
witnesses of these events. Thus, we
repeat the question – why do individuals and groups dressed in black
uniforms and with black flags visit these graves? Are they honoring
their fallen role models? Is it not
the time to investigate this? The extreme right is becoming more and
more arrogant, misusing democratic liberties. As an example, when
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
recently a highly ranked Croatian
officer died, the extreme right wore
the banner with
ROMSKA
ROMI UBAŠTINA
REGIJI
the slogan “He is with us”. This is
how the Ustasha commemorated
their fallen members during WW2.
Now and again, individuals who are
brainwashed and mislead by the
past try to personalize the recent
w a r of independence. This will
not stand! Some people
say that the activities
of the extreme and radical right is
the price of our democracy. When
thinking of this statement, the
memory of the Weimar Republic
comes to my mind which allowed
Hitler and his group to act openly.
Had he not been permitted to act,
he would have not been financed
and eventually come to power and
bring sheer evil to Germany, Europe
and the world. If I would be asked
for opinion, I would not allow such
characters to have their thoughts
printed in the press. It is enough of
evil for all the generations, the evil
brought by the Ustasha to Croatia
and Međimurje.
M. Marđetko
Strahote kojima su Romi bili izloženi tijekom ustaškog režima u
II. svjetskom ratu ne mogu se zaboraviti, ali kako se čini ponovno se ponavljaju. Nikada se nitko nije ispričao Romima, koji su
svakodnevno bili izloženi nepravdama, poniženjima i likvidacijama.
Ovaj poziv za potporu šaljemo svim vladinim i nevladinim institucijama, kako i međunarodnim aktivistima obraćajući se
novim zakonom o socijalnoj skrbi, koji pruža dodatne teškoće
romskim obiteljima, koji na dnevnoj bazi gube socijalna prava,
a koje dovode do rasta stope kriminala. Za Rome koji žive u Međimurskoj županiji, zabrana sakupljanja sekundarnog materijala (metalnog otpada) nije samo napad na prihode romskih obitelji, već je to napad na osnovno postojanje toga naroda. Iako
su mnoge jedinice lokalne samouprave dobile potpore za zaštitu
okoliša, Romi su najveći zaštitnici okoliša uključenih u recikliranje. Umjesto nagrade, Romi su optuženi za ilegalno recikliranje te procesuirani na sudovima. Romska zajednica suočena je
s teškim vremenima i sada kada su pregovori s Europskom unijom završeni, Romi imaju pravu prijetnju: kako platiti školovanje djece, kako platiti režije i prehraniti svoje obitelji, posebice
sada kada se diljem Europe javljaju predrasude pri zapošljavanja mladih ljudi. Bojimo se kako će stopa kriminala i dalje rasti
djelomično kao rezultat novog obiteljskog zakona koji predviđa
mogućnost da romska djeca budu oduzeta roditeljima u slučaju
kad roditelji ne mogu ispuniti svoje roditeljske dužnosti.
Stoga planiramo organizirati najveći okrugli stol do sada. Na
sudjelovanje ćemo pozvati sve vladine i nevladine institucije,
kao i međunarodne organizacije. Predmet okruglog stola bit će
“Borba protiv siromaštva romske zajednice”. Cilj je uvesti hitne
izmjene Zakona socijalne skrbi, u skladu s europskim projektom “Dekada Roma 2005. - 2015.” kao i nacionalnog akcijskog
plana za Rome u Republici Hrvatskoj. Smatramo kako je novi
zakon u izravnom sukobu s oba programa kako s “Dekadom
Roma 2005.-2015., tako i s nacionalnim akcijskim programom
za Rome u Republici Hrvatskoj.
Obavijestit ćemo sve stranke o datumu i vremenu ovog okruglog
stola, a očekujemo kako će se svi pozvani odazvati pozivu i sudjelovati. Što je veći broj sudionika, veća će biti i poslana poruka
jer hitni problemi zahtijevaju hitnu akciju.
Zahvaljujemo uredništvu časopisa za objavljivanje ovog teksta
u cijelosti.
Željko Balog
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
43
44
BAŠTINA ROMA
LEGENDA O KOVANJU ČAVALA
Romi su prepoznatljivi
po kovačkom zanatu.
Zanimljivo je da je u
percepciji naroda, i
europskih i indijskih
prema tom zanatu
prisutan prezir i
gnušanje.Taj se zanat
doživljava đavolskim
radom, infernalnim i
prljavim. Uz taj zanat
vezana je zanimljiva
legenda o Romima.
“Kad je Jošua ben Miriam (Isus)
predan tamničarima da ga pribiju
na križ, dva su rimska vojnika dobila dužnost da kupe četiri čavla te
u tu svrhu dobiše 80 krajcara. Polovicu novca vojnici zapiju u krčmi.
Kasnije s 40 krajcara odu do kovača
židova te ga zatraže da iskuje četiri čavla za raspeće Jošue ben Miriama. Kovač se tome usprotivio te mu
Rimljani zapališe bradu i probodoše ga kopljima. Tad odu do drugog
židovskog kovača te mu dadoše isti
zadatak. Kad mu rekoše koja je svrha čavala, čovjek stane. Tad se začu
glas ubijenog kovača koji je molio
drugog kovača da ne iskuje čavle.
Ovaj ga posluša. Rimljani začuše
glas i uplašiše se, ali ih to pijane, kakvi su bili, ne spriječi da ubiju i drugog kovača. Zatim oni odlaze izvan
zidina Jeruzalema te tamo sreću
Roma koji je upravo pred šatorom
namještao nakovanj. Ponudiše mu
40 krajcara te mu rekoše da iskuje četiri čavla. Rom je novac strpao
u džep te krenuo s poslom. Kad je
iskovao treći te počeo kovati četvrti čavao, Rimljani rekoše: ’S tim
tako i židovima – židovi su ga dali
razapeti, a Romi za raspeše čavle
skovali. Unatoč tome ta je legenda ukorijenjena u romsku predaju,
a spomen četvrtog čavla kod Roma
izaziva strah. Motiv četvrtog čavla
može se tumačiti kao podsvjesno
usađena krivnja od koje oni bježe.
ćemo čavlima pribiti Jošuu ben Miriama.’ Tad se začuše drhtavi glasovi upozorenja Romu da ne kuje četvrti čavao. Vojnici se prestrašiše i
pobjegoše. Zadovoljan što je dobio
novce, Rom nastavi kovati čavao.
Zatim počeka da se čavao ohladi.
Nali na njega vode, ali čavao ostade
usijan, kao živo i krvavo tijelo. Koliko je god nalijevao vode na nj, čavao je i dalje ostajao usijan. U crnoj
noći čavao svojim svjetlom obasjavaše veliku površinu pustinje. Rom
užasnut natovari svoj šator na magarca te pobježe. Kud god Rom otputovao, usijani čavao ga je uvijek
pratio. Taj se čavao uvijek pojavljuje pred šatorima potomaka čovjeka koji je iskovao čavle za Isusa.
Kad se pojavi, tad Romi bježe. Zbog
toga Romi stalno bježe. I zbog toga
je Isus pribijen s tri čavla. Četvrti
čavao luta s jednog kraja svijeta na
drugi.” (Clébert, 1967.)
Ta se legenda odnosi na Rome kao
kovače i izdajice Isusa Krista. Motiv izdaje Krista nametnut od strane drugih naroda. Taj grijeh izdaje
Krista nametnut je kako Romima
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
Četvrti element kod Junga predstavlja sjenu, moralno neprihvatljive sadržaje. Četvrta figura je uvijek
tamna i numinozna – uz tri Marije
ide crna Sara, uz kršćansko trojstvo
Antikrist, uz tri dobre vile iz “Pepeljuge” ide četvrta, zla. Četvrta funkcija je uvijek nadopuna prvim trima koje tvore cjelinu iz koje su neki
sadržaji izbačeni. Najčešće su tri
funkcije “svijetle”, a četvrta “tamna”.
Ovdje je uz tri crna čavla četvrti –
svijetleći, možda zato što Romi po
zapadnjačkoj percepciji pripadaju
svijetu izvrnutih vrijednosti, “svijetu tamnih stranaca”. Također je
prisutan i motiv vječnog lutalaštva
koji Durand naziva motivom infernalnog trčanja kao imaginacijom
nezaustavljivog tijeka vremena. On
se može na vrlo sličan način, pronaći i u drugim njihovim legendama.
Jedna nam kazuje da su Romi kao
trgovci konjima lijepo primljeni u
jednoj zemlji, pa su se u njoj naselili
i počeli mirno živjeti – ali osvajač ih
je otjerao iz nje. Nakon toga se oni
više nigdje ne zaustavljaju, već neprestano trče. (Đurić, 1987.)
BAŠTINA ROMA
P
O
D
R
I
J
E
T
L
O
R
O
M
A
R
Autor: Maja DRAGUN
Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb
Riječ “Rom” znači čovjek.
To znači da Romi sebe
dožvljavaju ponajprije kao
pripadnike ljudskog roda,
dakle univerzalistički, a tek
sekundarno pripadnicima
romskog naroda.Ta etimološka
činjenica, kao i činjenica
opsežne povijesne, mitološke
i arhetipske građe vezane
uz romski narod, čini ih
zanimljivim, iako premalo
obrađivanim predmetom
antropološkog istraživanja.
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
omi, kao “narod bez domovine”,
u svojim mitovima obnašaju
osim univerzalnih i neke specifične arhetipove. Oni su prisutni u
mitu o obećanoj zemlji te u motivu grijeha i vječnog lutanja. Slične
arhetipove sadrži i židovska predaja
(“vječni žid”, osuđenost na lutanje,
obećana zemlja). Postoje dvije dominantne teorije o podrijetlu Roma,
jedna o njihovu indijskom podrijetlu, a druga o njihovu bliskoistočnom podrijetlu. Prva je utemeljena
na vrlo visokoj sličnosti njihova jezika s jezikom određenih indijskih,
pretežito dravidskih plemena te na
njihovoj komparativnoj sličnosti u
načinu života i djelatnostima.
Druga teorija je bazirana na romskim legendama koje svoje podrijetlo vežu uz Kaldeju, Babilon te
Asiriju. Po njoj su se Romi, nakon
osvajanja Kaldeje od Kira, raspršili
na četiri strane; prema Indiji, prema Armeniji i Rusiji, prema Turskoj, Grčkoj i Balkanu, te prema
Egiptu i Španjolskoj. Ta teorija ide
dublje u povijest, pa ne isključuje
mogućnost da se jedan dio Roma
privremeno nastanio na području sjeverne Indije i bio odonuda
prognan, vjerojatno zbog muslimanskih osvajanja u XII. stoljeću.
45
46
BAŠTINA ROMA
Činjenica je da Romi unutar svoje kulture imaju elemente indijske, perzijske, judejsko-kršćanske,
egipatske te europske kulture, kao
i znatnu arhetipsku građu vezanu uz predarijske i pretkršćanske
kultove velikih božica plodnosti
(Kali, Iš-tar, Astarte, Sarai, Izide,
kao i Crne Sare). Oni su možda jedini narod koji u svojoj usmenoj
predaji tvori živu vezu s davnim
matrijarhalnim kultom, tzv. lunarnom epifanijom. Dodirne točke romskih vjerovanja i hinduizma
su vjerovanje u karmu, te kastinRomi su možda jedini narod
koji u svojoj usmenoj preda­
ji tvore živu vezu s davnim
matrijarhalnim kultom, tzv.
lunarnom epifanijom. Do­
dirne točke romskih vjero­
vanja i hinduizma su vjero­
vanje u karmu, te kastinska
uvjetovanost iz koje proizla­
zi nevoljkost Roma prema
promjenama načina života i
tradicionalne djelatnosti ka­
rakteristične za
određeno pleme.
ska uvjetovanost iz koje proizlazi
nevoljkost Roma prema promjenama načina života i tradicionalne djelatnosti karakteristične za
određeno pleme. Već je navedena
njihova naklonjenost ženskom božanstvu, na kojem se bazira i tantrička doktrina i predarijski, dravidski kult obožavanja božice Kali.
Njihov stil života je nomadski, oni
se ne kuće, ne zadržavaju na jednom mjestu. Osnovno načelo indijske, osobito vedske mudrosti
je odbacivanje materijalnog privida – Maje te nevezanje uz materijalnu stvarnost. Romi su narod
koji žive to načelo. Utjecaj judeokršćanstva na Rome je iznimno
jak. Postoje indikacije da su Romi
dva tisučljeća prije Krista živjeli
na području Bliskog istoka. Starozavjetna židovska predaja nalazi paralelu u legendama Roma.
Kršćanstvo kao nastavak judejske
tradicije osobito je omiljeno među
Romima zbog štovanja Majke
Božje te njezinog sina Isusa Krista
koji je model vrlo blizak matrijarhalnom štovanju velike majke te
njezinog sina – bogočovjeka. Epifanije sina bile su u razdoblju prije
Krista široko rasprostranjene područjem Mediterana. Romi se kao
štovatelji velike majke lako identificiraju sa kršćanskim arhetipom.
Velik je utjecaj kako zoroastričke
tako i gnostičke predaje na Rome.
On se osobito očituje u dualizmu
Dela (Boga) i Bengha (Đavla). Također je neosporan i dodir Roma
s okultnom baštinom Egipta, i to
posebice u činjenici tajnovitosti
njihove usmene predaje i rituala. Također moram navesti utjecaj Grčke na romski narod koji
je dugo vremena obitavao na području te zemlje. Sličnost romske
predaje s gnostičkom Romi mogu
zahvaliti i utjecaju helenske kulture i susretima sa pripadnicima židovskih općina rasprostranjenih
na području Grčke i Male Azije.
Romski jezik
Romski jezik smješta se u porodicu
dravidskih jezika sjeverozapadne
Indije. To je zaključeno na osnovi
komparacija s tamošnjim jezicima.
Svrstava se u skupinu dardu jezika.
Pokušava se dokazati da Romi potječu od određenih indijskih plemena, naročito Doma i Lura. Domi se
bave glazbom i plesom.
Prisutna je sličnost između imena Romi koje je rasprostranjeno u
Europi, armenskog Lomi, te perzijskog Domi (kako se određena nomadska plemena slična Romima u tim zemljama nazivaju).
Luri se bave ocakljivanjem posuđa, zlatarstvom, plesom i svirkom.
Za sebe tvrde da su došli iz Alepa.
Po dokumentiranim podacima,
Romi u velikom valu stižu u balkanske zemlje početkom XIV. stoljeća (u Iran su stigli u većem broju u XII. stoljeću, vjerojatno pred
progonom Muhameda Gaznija).
ROMANO čaćipe
romska ISTINA
U ostale zemlje Europe Romi dolaze tijekom XIV. i XV. stoljeća.
Uvijek postoji mogućnost da je do
manjih valova naseljavanja dolazilo i prije navedenih stoljeća (potkrjepu za to moglo bi se tražiti u
legendama, te u ranoj prisutnosti
nekih izvaneuropskih simbola na
europskom tlu što se otkrilo arheološkim istraživanjima). Ima više
romskih plemena u Europi. To su
Kaldere (kovači - srednja Europa),
Gitani (Španjolska, Portugal, sj.
Afrika i jug Francuske) te Manuše (francuski i njemačko-austrijski Sinti i talijanski Pjemontesi).
Sve te skupine imaju još podskupina, čiji je stil života vezan uz
tradicionalnu djelatnost. Djelatnosti Roma u Europi kroz povijest
su u rasponu od kovačkog zanata,
ocakljivanja posuđa, pripitomljavanja medvjeda, bavljenja glazbom i plesom (osobito Mađarska
i Španjolska), mađioničarstva, konjogojstva, priređivanja sajmova
do, u krajnjem slučaju, prosjašRomski jezik smješta se u
porodicu dravidskih jezika
sjeverozapadne Indije. To je
zaključeno na osnovi kompa­
racija s tamošnjim jezicima.
Svrstava se u skupinu dardu
jezika.
tva. Njihova kultura je primjer vezanosti kovašva, magije i glazbe
koju Eliade izdvaja kao nužni fenomen primitivnih šamanskih zajednica. “Na različitim kulturnim
razinama od davnine postoji intimna veza između kovačkog umijeća, okultnih nauka (šamanizam,
magija itd.) i umjetnosti pjevanja,
plesanja i pjesništva”. (Clébert,
1967.; 28) Romi su nepismen narod, s vrlo siromašnim, primitivnim uvjetima života. Kao narod
na margini, oni obnašaju i zanimanja na margini. Oni svoj stil
života vole takav kakav je, dajući
prednost načelu sreće i zabave u
odnosu na materijalna dobra.
Šemso Avdić
ROMI OD ROĐENJA DO SMRTI
Kutak čađave čerge obasja
dokrajćčena voštana svijeća
dok sam napuštao utrobu majke.
Pusta me raskršća učvrstiše,
okovaše ciganskom sudbinom,
i takvu mi dušu podariše.
Sin sam vjetra dima i tuge
majka me iz hladne vode, u
naručje uze
sve mi uzeti mogu i smaragde i
brilijante
al’, ne mogu čergu sudbinu ni
moje suze.
ROMSKA POEZIJA
47
ROM KATAR BIJANDIPE ĐI MERIPE
An cahra o čoško zasjajisarda
e cikni voskoći memeli,
kana mi dej bijandama
the gasavo đi xomeko dijama.
Čhavoxo sem bahvaljako, the e thuveko
o šudro paj, ande angali lijama
goleće sa šaj te len mandar,
a nahi mi cahra te me asva.
Okoring e jag maškar e cahre nek phabol
kote man me šaj te arakhav
Banjaluko šukarije tu san mo ternipe
ni o meripe pharo ni avola, te avav ande tute.
Tamo gdje je tabor blagosloveni
vatrom obasjan
uz plač violine samo mogu
pronaći sebe,
za tebe Banja Luko ljepotice
moja
Romima i smrt bi slatka bila
Samo da postanu dio tebe.
ROBOVI SOPSTVENE SLOBODE
Ako baciš kamenčić u jezersku vodu,
koncentrični krugovi počnu da se šire,
isto se dogodi kad Ciganka rodi,
i njoj tako djeca maštu uznemire.
Po cijelom svijetu putevi ih vode,
za lutanjima dugim, plače crno oko,
dvore kad ima daju, bazene pred njima
ubija ih nostalgija u duši duboko.
Oči kada sklope sanjaju daljine;
zakletva je njima čerga, nebo, trava
Cigani su robovi sopstvene slobode;
i u svakom od njih sanjalica spava.
ROMANO čaćipe
ROBUJRA KORKOXE PEČE
Te čhudijan o bar, an jezersko paj
e krugujra len te širinpe
gadija hi kana i e Romni bijanol
ande late e čhavoxe len te uznemirimpe.
Po sasto them droma iđaren len
pala phiripe lungo, rovol kali jak,
dvorcujra te den len, bazenujra anglal
mudarol len o korkoxipe, ano đi.
Jakha kana phanden, suno dikhen an duripe,
sovli hi lenđe, cahra, oblako e čar
Xoma hi robujra korkoxe peće
sa i jek lendar ando suno sovel.
romska ISTINA
ISSN 1845-6413
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
6
File Size
3 172 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content