close

Enter

Log in using OpenID

- Udruga Roma

embedDownload
Broji / Broj 48 ● Berš / Godina XVII. ● Zagreb , srpanj / žulaj 2013.
Romska istina
DO KADA ĆE SE U REPUBLICI HRVATSKOJ
MANIPULIRATI SA ROMIMA I ROMSKOM DJECOM PITAJU SE ROMSKE UDRUGE!
Sadržaj
2013. sječa organizacija civilnog društva . . . . . . . . . . . . 5
Pobuna Roma zbog novog zakona. . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
Vlada uskraćuje novac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
RH pazi na prava Roma. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
Romi rijetkost u srednjim školama. . . . . . . . . . . . . . . . . 14
Italija / Romi bježe pred napadima . . . . . . . . . . . . . . . . 17
Prof. Hedina ruši predrasude . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
JMBG protesti u Sarajevu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22
Svjetski dan Roma proslavljen u Mimari. . . . . . . . . . . . 24
Manjine su ogledalo demokracije . . . . . . . . . . . . . . . . . 29
Obrazovanje Roma. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31
Romsko pitanje u književnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
Hederlezi str . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38
Udruga Roma
Zagreb i Zagrebačke
županije ovim se
putem zahvaljuje svim
donatorima koji su
svoje proizvode donirali
našim najmlađim
članovima te svojom
širokogrudnošću na taj
način dodatno uljepšali
Božične blagdane.
A kada će Europa u romsku mahalu? . . . . . . . . . . . . . . . 43
Romano čaćipe – Romska istina • Romano Lil – Časopis Roma u Republici Hrvatskoj
• Izdavač: Udruga Roma Zagreba i Zagrebačke županije • Redakcija: Čemernička 17, tel/fax +385 1 24 52 554,
email: [email protected] • Glavni urednik: Alija Mešić, email: [email protected] • Izvršna urednica: Aleksandra Marković,
email: [email protected] • Grafička urednica: Tihana Modrić, email: [email protected]
• Uređivački odbor: Alija Mešić (predsjednik), Anifa Gaši, Senad Herić, Besima Mešić, Mišo Ibrišević, Toni Vuk,
Renata Đonđ Perković • Tajnica: Snježana Martinović • Izdavanje časopisa sufinanciraju: Savjet za nacionalne manjine
Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba • Odlukom Vlade RH, Odjela upravnopravnih poslova,
br. K1 03205/9702 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. časopis je oslobođen poreza • Časopis je besplatan
3
UVODNIK
Poštovane dame i gospodo, Romkinje i Romi,
Približava se dan ulaska naše domovine u Europsku
Uniju, a time postaje sve izvjesnije da mnoga obećanja dana Romima nisu i neće biti ispunjena. Uskoro
je pred nama završni rok za rješavanje pitanja legalizacije naselja i kuća te je već sada vidljivo kako će za
Rome biti ponovno problema. Želio bih napomenuti nekoliko činjenica na tu temu. Udruga Roma
Grada Zagreba i zagrebačke županije prije više od
10 godina bila je jedan od inicijatora izrade prvog
nacionalnog programa za Rome i uistinu, taj prvi
program obećavao je puno. Tijekom 2012. godine
dovršen je drugi plan, sada pod imenom Nacionalna strategija za integraciju Roma u čijoj smo izradi
sudjelovali kroz komentare, prijedloge i sugestije
te u konačnici kroz javnu raspravu. Nova strategija
zaboravila je spomenuti neke bitne detalje koji su
bili sastavni dio prve strategije ili plana. Primjerice
"jedinstvenog kulturnog centra Roma u Gradu Zagrebu" za koji su bila dodjeljena milionska sredstva
(u kunama) no, izuzev mnogobrojnih sastanaka
nikada ništa nije napravljeno, tako da je očigledno
rješenje bilo da se ta tema izbriše u novoj nacionalnoj strategiji za Rome. Prilikom izrade nove nacionalne strategije, poznavajući hrvatsku birokraciju
kao i svakodnevicu romske nacionalne manjine u
više navrata napominjali smo kako će, ukoliko se ne
obrati puna pažnja, legalizacija stambenih jedinica
će zasigurno će završiti kaznama, ovrhama i deložacijama. Kako se bliži planirani datum završetka
legalizacije već sada je vidljivo kako vrlo velik broj
Roma, zbog nedostatka sredstava, nije uspio riješiti pitanje legalizacije. Stoga, nas ne treba čuditi ako
nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju postanemo svjedoci maltretiranja romskih obitelji koje nisu
imale sredstva za legalizaciju, jer pomoć od strane
udruga poput naše u obavještavanju Roma o potrebnim mjerama, pomoć pri pisanju dokumentacije i slične aktivnosti nisu dovoljne. Riješenje nije
da se, po tko zna koji put, neki pojedinac predstavi kao "dušebrižnik" Roma te da na sastancima po
ROMANO ČAČIPE
Alija Mešić, predsjednik udruge roma
raznim Zagrebačkim uredima uvjeri činovnike i
dužnosnike kako je rješenje u centraliziranom pristupu. Odnosno da se na jednu adresu "doznače"
sredstva koja će tobožnji dušebrižnik mudro i svrsishodno utrošiti na legalizaciju romskih naselja i
kuća. Naime, dio sredstava bi se uistinu i utrošio na
legalizaciju pojedinih objekata, ali ne svih Roma već
rodbine i klana. Većina sredstava bi nestala, jednako kao što su nestali milionski iznosi određeni za
Jedinstveni romski kulturni centar Roma u Zagrebu
koji nema adresu jer ne postoji. Činjenica je kako se
potrošen novac u tu namjenu naravno skriva na način da se ista tema više ne spominje. Stoga nas neće
čuditi kada započne deložacija Roma, te nemojmo
misliti kako nitko o tome nije govorio, upozoravao
i sugerirao i to pri nadležnim tijelima. Istina jest
kako se romima uvijek puno obećava, a potom vrlo
malo od toga realizira. U konačnici, Romi će morati
pravdu tražiti pri europskom sudu za ljudska prava.
No, to nije jedini problem u doba ulaska Hrvatske u Europsku Uniju. Primjerice, ovaj magazin
koji držite u rukama, imenom Romano čaćipe
(Romska istina) odavno je postao previše istinit
za određene interesne krugove u našoj domovini.
Kao rezultat toga, Savjet za nacionalne manjine
RH prvo je drastično smanjio, a potom u biti i ukinuo financiranje magazina koji izlazi već skoro 20
godina. Obrazloženje za isto bila je riječ "štednja",
no ista "štednja" nije spriječila isti ured da izvan
javnih natječaja dodijeli značajna sredstva iz proračuna, na brzinu osnovanim udrugama koje se
ROMSKA ISTINA
4
bave "stvaranjem preduvjeta" u biti bilo čega. Papir
jako puno trpi, tako na papiru može stajati krasan
program i predivna fikcija, od koje naravno nikada
nema ništa izuzev činjenice da su sredstva utrošena. Dakle nije riječ o štednji već je riječ o učestaloj
pojavi lošeg gospodarenja sredstvima iz državnog
proračuna. Valjalo bi da u duhu ulaska Hrvatske u
Europsku Uniju realno pitanje distribucije novčanih
sredstava namijenjenih Romima postane predmet
interesa državnih službi koje se bave pitanjima transparentnosti. Obzirom koliko se novca tobože troši
na Rome, moglo se platiti podosta legalizacije romskih naselja kao i stambenih jedinica, no naravno,
istina je bitno drugačija.
Kako kaže narodna poslovica, "Istina boli ali se preboli" tako i Romano Čaćipe, Romska istina služi upravo
tome, da Romi lakše prebole kontinuirane nepravde,
obmane i laži kojima su izloženi. Bolje je znati istinu
nego živjeti u vječnoj nadi koja ne vodi nikamo.
Općenito, kako se približavamo ulasku u Europsku
Uniju, svjedoci smo sve većeg broja vrlo čudnih postupaka, praksi i općenito, načina razmišljanja. Primjerice, Vijeće romske nacionalne manjine Grada
Zagreba prilikom proslave Đurđevdana ove godine
selektivno je dijelilo pozivnice. Tako se desilo da je
rodbina ponekih Roma dobila prevelik broj pozivnica, dok su dokazani romski aktivisti dobili samo po
jednu pozivnicu te time dovedeni u situaciju da bez
supruga prisustvuju proslavi Đurđevdana.
No, evo, završava i godina u kojoj je Republika Hrvatska predsjedavala Europskim projektom Dekada
Roma 2005 – 2015. I dok su sve druge države članice
tog projekta tijekom predsjedanja maksimalno ostvarile svoja prava i povukla sredstva iz Europske Unije
za potrebe rješavanja gorućih pitanja Roma, Hrvatska, osim mnogobrojnih sastanaka i domjenaka, te
naravno poneke izjave u novinama, nije učinila ništa.
ROMANO ČAČIPE
U konačnici, ovih se dana ponovno javljaju razni činovnici koji primaju osobni dohodak, koje zanima
naše viđenje realnosti Roma koji se bave sakupljanjem
sekundarnih sirovina. A što da o tome kažemo? Da
kažemo kako smo godinama upozoravali na problem
da ulaskom u Europsku Uniju te primjenom EU pravila o zbrinjavanju otpada, uništavamo jedinu egzistencijalnu nišu za izuzetno velik broj romskih obitelji
koji jedino sakupljanjem sekudnarnih sirovina uspiju
nekako preživljavaju na rubu egzistencije? Nepismeni, gluhonijemi, neškolovani ipak rade, rade ono što
mogu. No, eto, niti to im više nije dozvoljeno.
Međutim, dobro je znati kako raznorazni "stručnjaci" koji se bave školovanjem i treningom državnih
službenika kroz projekte koje financira Europska
Unija, za svoj rad dobivaju između 300 i 1000 Eura
dnevnice. Treninzi kao i treneri koji se isključivo
bave teorijom i nikada nisu upoznali što znači stvarni rad, koliko je teško zaraditi za obiteljski život.
Izgleda kako ulaskom u Europsku uniju ne samo
Romi već i većina građana prepoznaje da živimo u
vremenima teorije. Teoretski sve je moguće i sve je
obećano, ali veliku većinu nas u praksi očekuje glad,
deložacija i bijeda. U konačnici, interesantan je taj
cjelokupni smjer, toliko se vremena I novaca potrošilo na ulazak ove zemlje u Europsku Uniju, kao da
je Hrvatska zajedno sa svim svojim građanima dio
Afrike ili Azije. Ali ne, mi smo svi odavno u Europi,
ostaje nam ponovno nada kako će se nešto i negdje
popraviti, samo neznamo još kako i gdje. Vremena
su teška, romi su navikli na takva vremena. Nadajmo
se kako ćemo se ponovno moći družiti kroz magazin
Romano Čaćipe, a u međuvremenu svima želimo
puno sreće, jer očigledno, sreća će nam biti više nego
potrebna.
Alija Mešić, urednik
ROMSKA ISTINA
govoreći otvoreno
2013. godina – godina sječe organizacija
civilnog društva u Republici Hrvatskoj
J
edna od posljedica gospodarske krize kažu i da je odnos spram financiranja rada
organizacija civilnog društva, popularno znanih pod skupnim imenom
"udruge građana". Od 2011. godine
primjetno je kako se u biti i dalje troše ista pa čak i veća sredstva za različite programe rada OCD-a, ali se
sredstva drugačije raspoređuju. Dapače, sredstva su povećana iz razloga
dospijeća različitih predpristupnih
fondova Europske Unije te interesa
Europske Unije za pitanja integracije
Roma u tokove društva, primjerice
kroz pan-europski program Dekada
Roma 2005 – 2015, kojim trenutno
predsjeda Republika Hrvatska.
Prepoznatiljivost rada bilo koje
udruge građana najbolje se očitava
kroz stvarne rezultate na nivou zajednice u kojoj neka udruga djeluje.
Razvoj programa i aktivnosti uspješnih udruga proteže se kroz godine.
Često je riječ o 20-ak godina rada
koji rezultiraju u svakodnevnim besplatnim programima za primjerice
socijalno ranjivu skupinu društva.
Udruge koje skrbe o potrebama ranjivih skupina naravno da ne djeluju
s interesom monetarnog profita, zato
ih i zovemo, neprofitnim udrugama.
Profit postoji
Profit naravno postoji i nalazi se na
strani zajednice. Kolika je vrijednost
preventivnih programa, ne samo
vrlo popularnih programa prevencije zlouporabe droga već programa
ROMANO ČAČIPE
koji nadopunjuju i ispravljaju propuste socijalnog društva da recimo skrbi u dovoljnoj mjeri o djeci, osnovnoškolcima i mladima.
Karakteristika definicije organizacija civilnog društva jest da djeuluju
unutar društva zajedno s drugim socijalnim partnerima te da koristeći
premisu izgradnje civilnog društva
zajednički sudjeluju u identifikaciji, osmišljavanju rješenja i izvođenju
konkretnih aktivnosti i mjera koje su
definirane u raznim dokumentima,
studijama, nacrtima i prijedlozima
koji se generiraju s ciljem definiranja smjera te potom i djelovanja.
Kvalitetna udruga primjerice raspolaže uhodanom aktivnošću pružanja
potpore naporima školovanja djece
koja dolaze iz socijalno opterećenih
ROMSKA ISTINA
5
6
govoreći otvoreno
uvjeta na način da djeci na raspolaganju stoji učionica s klima uređajem
i grijanjem, modernom računalnom
mrežom opremljenom aktualnim
programskim alatima, pomagalima
za učenje te popularnim igrama, s
pristupom Internetu uz nadzor punoljetnog voditelja/voditeljice aktivnosti. Štoviše takva je aktivnost besplatna te dostupna sedam dana u tjednu,
a razvijena je u suradnji i uz sugestije pedagoga, predstavnika lokalne
osnovne škole i integrira suradnju s
raznim drugim udrugama (OCD),
ustanovama i uredima te iznad svega,
u svojoj aktivnosti izlazi u susret onima kojima je namijenjena. Aktivnost
se nalazi na lokaciji stanovanja većine
korisnika te je sastavni dio svakodnevice samih polaznika.
Takva aktivnost naravno zahtijeva
infrastrukturu, pokrivanje režijskih
troškova, pokrivanje troškova amortizacije i zamjene računalne i programske opreme, održavanje istoga
te ujedno zahtijeva pokrivanje naknada za rad voditeljima i voditeljicama aktivnosti.
smanjuje tenzije među mladima,
pruža barem nekakve realne izglede
te iznad svega, bavi se mladima.
Ako uz ove dvije aktivnosti dodaju
još i radionice na teme ljudskih prava, demokracije, prava na rad, radionica na temu samozapošljavanja, radionice na temu Internet sigurnosti i
internet alata te u konačnici preventivne programe namijenjene suzibijanju zlouporabe droga te sve ove aktivnosti obuhvatite magazinom koji
izlazi 20 godina te svaka 3 mjeseca u
nakladi od preko 1000 komada biva
besplatno distribuiran široj zajednici
te istovremeno raspolaže kvalitetnim
Internet portalom koji iznad svega
služi prepoznatljivosti rada jedne
udruge građana koja uspješno djelu-
Radionice daju rezultate
Nakon godina dokazanog rada koji
je pomogao da preko 600 osnovnoškolaca po izjavama lokalne osnovne
škole s 30% boljim ocjenama završi
školovanje, te u slučaju romske djece,
poveća broj same djece koja pohađaju nastavu za 30%, ista aktivnost se
proširuje na način da uključuje prekvalifikaciju i dodatno osposobljavanje mladih u skladu s europskim
projektom ECDL (www.ecdl.hr), što
znači da se polaznicima, daje znanje
rada na računalima s upisom dodatnog zvanja u radnu knjižicu. Za krajnje korisnike besplatno, a u izvedbi
udruge i profesionalnih i autoriziranih tvrtki koje provode samu nastavu. i nakon 8 godina, raspolaže se sa
preko 160 mladih kojima su izgledi
za zapošljavanje razumno povećani. I ova aktivnost naravno zahtijeva sredstva, ne samo volontarizam,
već pokrivanje stvarnih troškova, a
doprinos zajednici je nemjerljiv, jer
Publikacije Udruge Roma Zagreba I
Zagrebacke županije
je 20 godina, onda dobivate sliku tipične Organizacije Civilnog Društva
koja je dana na birokratski odstrijel.
Birokratski odstrijel ne od strane
Ministara i Ministrica, Predsjednika
Vlade ili Sabora, jer čelne pozicije
su jasno opredjeljene na svom Europskom putu, na putu demokracije,
vladavine prava, poštivanje ljudskih
prava i prava manjina, itd, itd, itd.
Riječ je o mudrom korištenju pravila
javnih natječaja, samozatajnih komisija koje odlučuju kome će se dodijeliti
ili ne sredstva, poništenja natječaja, pa
onda donošenja odluka o financiranju
podobnih udruga mimo protokola, te
u biti mimo jurisdkicije raznih ureda koji djeluju pri Vladi Republike
Hrvatske, a svi kolektivno prikazuju
troškove, ogroman trud i rad primje-
ROMANO ČAČIPE
rice po pitanjima od značaja za romsku nacionalnu manjinu, iz godine u
godinu, financirajući vlastite osobne
dohodke kao državnih službenika,
najmove ureda, osobne dohodke tajnica, suiradnika, savjetnika, troškove
održavanja seminara, okruglih stolova, domjenaka, putovanja, pokrivanje
dodatnih prihoda kroz članstvo u raznim formiranim komisijama, te općenito, na sve moguće birokratske načine se troše znatna sredstva na samu
državnu upravu i razna tijela državne
uprave i samouprave, pri čemu se osim
dokumenata i nekih izjava, realno ne
postiže ništa što je opipljivo, vidljivo i
namijenjeno samim Romima.
Nedostaje
transparentnost
Ovom temom se od 2013 godine bave
i razni uredi koji se bave transparencijom ili izostankom transparencije,
te je povezanost raznih ureda i pozicija u toj diobi sredstava iz proračuna
te sredstava iz izvora Europske Unije
te drugih fondacija a namijenjenih
Romima više nego očigledna. Također, Organizacije Civilnog Društva
ne dobivaju uvid, mada bi trebale, u
projekte koje spram Europske Unije
apliciraju razni vladini uredi, te uopće ne postoji uvid u stvarno trošenje
odobrenih sredstava.
Ova praksa je izuzetno osnažena tokom 2012 godine, te mali broj, uski
krug odabranih, rukovodi raspodjeljivanjem sredstava namijenjenih
radu udruga građana na način da one
udruge koje stvarno djeluju, ne dobivaju sredstva a udruge koje se svježe
i namjenski registriraju sa ciljem dobivanja sredstava, ista dobivaju u prilično, dapače sve većim iznosima dok
uopće ne postoji vjerodostnojnost
niti povijest dokazanog rada onih
udruga koje su očigledno pogodne te
dobivaju sredstva iz proračuna ali i iz
Europske Unije. Ukoliko se ovaj trend
nastavi, nestat će stvarni aktivizam
na nivou lokalne zajednice i bit će u
potpunosti zamijenjen friziranim statističkim podacima i napisima u novinama iza kojih ne stoji ništa.
ROMSKA ISTINA
reagiranja
'ODUZMITE NAM OTPAD I TUŽIT ĆEMO VAS EU'
Pobuna Roma zbog novog zakona
Ako tamo ništa ne uspijemo,
samovoljno ćemo otići iz
ove države, kaže Alija Mešić,
predsjednik zagrebačke
Udruge Roma
Autor Viktorija Macukić
D
ok većina građana spava, oni ustaju i pale svoje
automobile, kamione, čak i improvizirana vozila s prikolicom. Samo da ima što više mjesta za
robu. Odlaze do odlagališta krupnog otpada i traže svoju
zaradu. Traže sve što su neki odbacili, od papira, stakla,
plastike, metala, baterija do biootpada. Sve su to sekundarne sirovine koje spadaju u komunalni otpad kojeg se
u Zagrebu godišnje nakupi otprilike 300.000 tona. Natovare svoja vozila, a ako sve ne stane u njih, čuvaju svoja
mjesta. Posjetili smo nekoliko zagrebačkih naselja u kojima se trenutno odvija odvoz glomaznog otpada. - Sjedimo tu cijeli dan. To su stvari koje si inače ne možemo
priuštiti. Ovdje nađem odjeću za djecu, ali i neke druge stvari - kaže nam Zorica, jedna od rijetkih koja nam
je dopustila da je fotografiramo. - A zašto se ostali nisu
htjeli slikati - pita nas njezina 19-godišnja kći Samanta.
Udaraju po sirotinji
Odgovaramo da se mnogi boje kazni ili se srame onoga
što rade. - Ovo nije sramota. Nikome ne krademo iz usta,
nikoga ne maltretiramo niti prosimo - odgovara Zorica.
Nekoliko metara dalje naišli smo na nekolicinu muškaraca koji su probirali po ogromnoj hrpi glomaznog otpada. Nije im bilo drago što smo došli, no svjesni situacije vezane uz novi zakon, ipak su pristali razgovarati s
nama. Ali anonimno. - Opet udaraju po sirotinji - ljutito
su komentirali raspravu o novom Zakonu o otpadu zbog
kojeg bi mnogi ostali bez jedinog prihoda.
Ono što je mnogima tek bezvrijedni otpad, njima je posao. Prikupljaju sve što je imalo vrijedno i može se prodati trgovcima otpadom. Namještaj, željezo, bijela tehnika, pa čak i odjeća za njih su bogatstvo. Takvim načinom
ROMANO ČAČIPE
života mogu zaraditi nekoliko tisuća kuna mjesečno koje
su im prijeko potrebne da prehrane mnogočlane obitelji.
- Bilo bi lijepo da ovo ne moramo raditi. Neka nam daju
posao, rado ćemo raditi da ne moramo kopati po otpadu.
Pa što ćemo ako nam i ovo oduzmu - kaže nam jedan
sakupljač koji se nije htio izlagati javnosti.
Podsjetimo, prema novom Zakonu o otpadu, odlaganje
glomaznog otpada odlazi u povijest, odnosno glomazni
otpad više se neće smjeti odlagati na javnim površinama. Za takav otpad bit će zadužene mreže reciklažnih
dvorišta. Planira se povećanje broja takvih dvorišta pa bi
svaka gradska četvrt ili manji grad trebao imati vlastito
reciklažno dvorište.
Tako se prehranjujemo
A oni koji žele negdje odložiti svoj opad, bez naknade
će ga moći odnijeti u reciklažno dvorište. Isto tako, komunalna poduzeća morat će dolaziti po otpad na adresu
građana koji nisu u mogućnosti odvesti otpad u reciklažno dvorište. Te značajne promjene i sami Zakon o
održivom gospodarenju otpadom trenutno su na javnoj
raspravi. Novosti u Zakonu najviše će oštetiti pripadnike
romske zajednice kojima je preprodaja glomaznog otpaROMSKA ISTINA
7
8
reagiranja
da jedini izvor zarade. - Devedeset posto Roma bavi se
sekundarnom sirovinom. Tako prehranjuju obitelji. To je
jedino što mogu. Posla nema pa se snalaze na taj način.
To je posao kojim se može svatko baviti - kaže nam Alija
Mešić, predsjednik Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke
županije. Svjestan je, dodaje, problema koje će novi zakon izazvati u romskoj zajednici. - Veliki broj Roma ostat
će bez zarade. Naravno da je za to kriva država. Uvijek
se uzima onima koji najmanje imaju. To su obitelji koje
imaju i 10 članova koje treba prehraniti. Da, primaju socijalnu pomoć, ali nemoguće je samo od toga preživjeti
- ljuti se Mešić. Naime, još je jedna novost u Zakonu. Trgovci otpadom morat će videonadzorom snimati svaku
kupnju, arhivirati je te će prodavateljima novac isplaćivati na žiroračun. Isto tako, morat će se identificirati osobnom iskaznicom i pokazati dokaz o podrijetlu vlasništva.
Ljuti na sustav
- To bi značilo da svi moraju otvoriti tvrtku kako bi se
i dalje mogli baviti sekundarnim otpadom. Jedva imaju
što jesti, nemaju novca za otvaranje tvrtke - kaže Mešić.
No, Romi su ljuti na cijeli sustav. Slažu se s reciklažnim
dvorištima, ali žele da oni funkcioniraju kao u inozemstvu. - U Njemačkoj daš 10 eura i uđeš u reciklažno dvorište iz kojeg možeš uzeti ono što ti treba. Kod nas, i ako
uspiješ ući u dvorište, ne možeš ništa naći jer je sve razgrabljeno - kaže jedan, a nekoliko koraka dalje stariji mu
muškarac odgovara: - Ma gdje smo mi od Njemačke, sinko. - Morat ćemo se uputiti prema Strasbourgu. Apelirat
ćemo na međunarodnu zajednicu i Vijeće Europe. Ako
to ne uspije, neće nas morati tjerati jer ćemo samovoljno
otići iz ove države - kaže Alija Mešić.
U Zagrebu godišnje čak 50.000 tona glomaznog otpada
U Zagrebu je postavljeno 6000 spremnika za papir, staklo i PET ambalažu, a otpad se može odložiti i u nekom
od sedam reciklažnih dvorišta i zelenih otoka. Prosječno se godišnje na tim odlagalištima skupi 50.000 tona
glomaznog otpada. Od toga je 5000 tona papira, 3000
tona stakla, 1000 tona PET ambalaže te 40.000 metalnog ambalažnog otpada. Navedene brojke mogle bi
biti i mnogo veće jer, prema Izvješću o stanju okoliša
Zagrebačke županije, svaki čovjek dnevno stvara 0,5
kilograma komunalnog otpada, što bi za grad Zagreb
iznosilo pola milijuna kilograma komunalnog otpada
na dnevnoj bazi. Sakupljači otpada, iako razmišljaju
isključivo o zaradi, pridonose očuvanju okoliša. Prikupljanjem otpada po šumama čine uslugu društvu i okolišu tako što "čiste" gradske zelene površine.
Romi jedva imaju sto za jesti kaze Alija Mešić predsjednik
Roma Zagreba i Zagrebačke županije
marginalizirana pa samim tim i najsiromašnija. Država
je ovim projektom djelimično omogućila osnaživanje
Roma kroz otvaranje reciklažnih centara.
Federacija Roma Srbije dobila je ugovore za otvaranje
reciklažnih centara u Aleksincu te u krugu nekadašnje
vojarne Servo Mihalj u Kikindi. U najskorije vrijeme
očekuju se i ugovori s gradovima Niš i Stara Pazova. Zasluge za to, precizirao je predsjednik Fereracije Roma
Srbije Jovan Damjanović, pripadaju državi koja je stala
iza ovog projekta, ali i općini Kikinda, jer je ustupila na
korišenje jedan objekt u krugu vojarne:
- Svi mi znamo da su Romi sakupljači sekundarnih sirovina, i da rade u sivoj zoni. Otvaranjem reciklažnih
centara u nekoliko gradova Srbije, oni će ući u zakonske
tokove društva. Biti će registrirani kao sakupljači i imati
će stalno zaposlenje. Lakše će će se integrirati u društvo i
školovati svoju decu - naveo je Damjanović.
Ovo je značajan pomak za Romsku zajednicu u Srbiji I
očekuje se kako če u Kikindi ukupno biti uposleno 25
Roma. Edita Divković, članica OV za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša, ocijenila je kako koristi od ovog
projekta neće imati samo zaposleni Romi, već i svi građani
Kikinde obzirom kako će grad ubuduće biti puno čišći.
Reciklažni centar u Kikindi
Vlada Republike Srbije odnosno Ministarstvo za energiju, razvoj i zaštitu okoliša brinulo je o nacionalnim manjinama, a posebno o romskoj zajednici koja je najviše
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
reagiranja
Romska manjina prozvala Vladu
da im se uskraćuje novac
Romska nacionalna manjina svakodnevno
živi u strahu od rušenja objekata i kuća, bez
financijske potpore za legalizaciju socijalno
ugroženim obiteljima, a Vlada Republike
Hrvatske ovakvu situaciju dozvoljava i
podupire - tvrde u Koordinaciji
N
acionalna koordinacija vijeća
romske nacionalne manjine
upozorila je da joj se, uskraćivanjem novca iz državnog proračuna, onemogućava rad i provedba
projekata iz Nacionalne strategije za
Rome.
- Jedinom legitimno odabranom tijelu koje zastupa 17.000 Roma na
području Republike Hrvatske, Nacionalnoj koordinaciji vijeća romske
nacionalne manjine, uskraćivanjem
sredstava iz državnog proračuna
onemogućava se rad i provođenje
projekata predviđenih Nacionalnom
strategijom za Rome - navodi Koordinacija u priopćenju.
Upozorava kako Vlada bez prethodnog savjetovanja s Koordinacijom
dodjeljuje proračunska sredstva koja
se iracionalno troše, na što je, kao i
na korupciju 'koja se nesmetano događa', bezuspješno upozoravala više
puta.
Nadležne institucije, dodaje, upozoravala je i na netransparentan proces
legalizacije romskih naselja i objekata, pri čemu osobe zadužene za
ROMANO ČAČIPE
informiranje o legalizaciji i one koje
raspolažu novcem za legalizaciju,
navode, ucjenjuju romske obitelji.
- Romska nacionalna manjina svakodnevno živi u strahu od rušenja
objekata i kuća, bez financijske potpore za legalizaciju socijalno ugroženim obiteljima, a Vlada Republike
Hrvatske ovakvu situaciju dozvoljava i podupire - tvrde u Koordinaciji.
To je, ističu, još jedan pokazatelj
kako hrvatski građani, bez obzira na
nacionalu pripadnost, nemaju pravo na informacije, te kako u vladajućoj koaliciji nema političke volje
za rješavanje problema s kojima se
građani svakodnevno susreću. Uz to,
dodaju, ne rješavaju se ni razni oblici
korupcije.
- Jako smo nezadovoljni trenutnom
situacijom, s obzirom da Vlada potpuno ignorira legitimno odabrano
tijelo romske nacionionalne manjine
na razini Republike Hrvatske - stoji
u priopćenju.
ROMSKA ISTINA
9
reagiranja
10
Hinduisti
traže od
Hrvatske
da hitno
prestane
maltretirati
svoje Rome!
R
ajan Zed, predsjednik "Universal Society of
Hinduism" iz američke savezne države Nevade usporedio je položaj Roma u Hrvatskoj s
onime crnaca Južnoafričke republike u doba bjelačkog rasističkog sistema "Apartheida".
Da ovo nije marginalan problem za našu zemlju dokazuje izvještaj o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj
2009. godine koji je izdala američka Vlada u kojemu
piše da se u Hrvatskoj spram Roma i dalje iskazuje
"socijalno nasilje, uznemiravanje i diskriminiranja".
Također, nedavno je Thomas Hammarberg ispred
Europske komisije za ljudska prava izjavio da "Romi
u Hrvatskoj žive već 600 godina i iako ih se spominje
kao nacionalnu manjinu, u preambuli Ustava ih uz
ostale 'autohtone manjine' uopće nema".
'Malo su, ili nikako, zastupljeni'
Hammarberg je naglasio i "poražavajuće rezultate
hrvatskog pravosuđa" po pitanju ljudskih prava lokalne romske populacije.
- Hrvatska mora napraviti nešto konkretno i stvarno
za Rome. U toj zemlji oni su suočeni sa socijalnom
izolacijom, rasizmom, lokalnim neprijateljstvom,
kroničnom nezaposlenošću, bolestima i neodgovarajućom zdravstvenom skrbi i smještaju - rekao je
Rajan Zed.
On dalje nabraja još mnogo elemenata za zabrinu-
ROMANO ČAČIPE
Rajan Zed, predsjednik "Universal
Society of Hinduism" iz američke
savezne države Nevade usporedio je
u subotu položaj Roma u Hrvatskoj s
onime crnaca Južnoafričke republike
u doba bjelačkog rasističkog sistema
'Apartheida'.
tost. Među inima tu su i "anti-romski grafiti po zidovima zgrada, kratak životni vijek, život na marginama društva, stereotipni govor mržnje, predrasude,
diskriminacija u svakom pogledu te mala ili nikakva
zastupljenost u administrativnim, zakonodavnim i
izvršnim državnim strukturama".
'Odgovorna je i Katolička crkva'
Zed je nezadovoljan i ispodprosječnim obrazovanjem za Rome. Prema podacima kojima raspolaže,
u Hrvatskoj osnovnu školu završi njih tek 10 do 25
posto.
- Romi su u Hrvatskoj općenito zapostavljeni i marginalizirani do te mjere da se oni trenutačno vrte u
začaranom krugu siromaštva i progona - kazao je
Predsjednik Universal Society of Hinduism.
Zbog svega nabrojenog, Zed smatra da bi romski
problem u Hrvatskoj hitno trebao postati prioritetno
pitanje kada se govori o tome zadovoljava li Hrvatska
osnovne uvjete ljudskih prava i sloboda.
Rajan Zed smatra da odgovornost leži i na Katoličkoj
crkvi u Hrvatskoj. Smatra da je "grijeh samo promatrati stoljetne patnje Roma koje se i danas nastavljaju,
a da se pritom ništa ne poduzima".
ROMSKA ISTINA
reagiranja
Ured za nacionalne manjine:
U RH se pazi na
ostvarivanje prava Roma!
I
z Ureda za nacionalne manjine osvrnuli su se na priopćenje Rajana Zeda, predsjednika "Universal Society of Hinduism"
u kojem naglašava ''zahtjev hinduista da Hrvatska prestane maltretirati
Rome''. Posebno su se osvrnuli na
izjave Thomasa Hammarberga, povjerenika Vijeća Europe za ljudska
prava, te na dio u kojem se navodi da
su Romi u Hrvatskoj suočeni sa socijalnom izolacijom, rasizmom, lokalnim neprijateljstvom, kroničnom
nezaposlenošću, bolestima i neodgovarajućom zdravstvenom skrbi i
smještaju.
U cijelosti donosimo očitovanje Ureda za nacionalne manjine:
''Republika Hrvatska osigurava prava pripadnicima svih nacionalnih
manjina sukladno najvišim međunarodnim standardima te sukladno
međunarodnim konvencijama i drugim dokumentima o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina
koji su ugrađeni u Ustav Republike
Hrvatske, Ustavni zakon o pravima
nacionalnih manjina i druge propise kojima se reguliraju prava i zaštita
nacionalnih manjina.
U članku 14. Ustava RH jamči se
jednakost: 'Svaki čovjek i građanin u
Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji
kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom
i drugom uvjerenju, nacionalnom i
socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su
pred zakonom jednaki.'
ROMANO ČAČIPE
Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina razrađuju se prava i
slobode koje pripadaju nacionalnim
manjinama te zabranjuje bilo kakva
diskriminacija temeljena na pripadnosti nacionalnoj manjini. Pripadnicima
nacionalnih manjina jamči se jednakost pred zakonom i jednaka pravna
zaštita. Zakonom o suzbijanju diskriminacije osigurava se zaštita i promicanje jednakosti kao najviše vrednote
ustavnog poretka RH te se uređuje zaštita od diskriminacije i segregacije po
bilo kojoj osnovi pa tako i na osnovi
rase ili etničke pripadnosti.
U svezi s izjavom Thomasa Hammarberga koja je navedena u članku,
a odnosi se na preambulu Ustava
Republike Hrvatske, napominjemo
da se nedavnim izmjenama i dopu-
ROMSKA ISTINA
11
12
reagiranja
Hrvatska je ove godine predsjedala Dekadom Roma
nama Ustava Republike Hrvatske u
izvorišnim osnovama spominju 22
nacionalne manjine, među kojim je
i romska nacionalna manjina.
2003. ključna godina
Vlada Republike Hrvatske posebnu
pažnju je posvećivala ostvarivanju
prava romske nacionalne manjine te
je kontinuirano poduzimala mjere
kako bi pripadnici romske nacionalne manjine jednako kao i pripadnici
drugih nacionalnih manjina i ostali
građani Republike Hrvatske ostvarivali sva prava pod jedanakim uvjetima sukladno Ustavu RH, Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih
manjina i drugim zakonima RH uz
promicanje razumijevanja, međusobnog uvažavanja i tolerancije.
Vlada Republike Hrvatske donijela je
2003. godine Nacionalni program za
Rome u cilju ostvarivanja Ustavom i
pravnim sustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava te uklanjanja
svih oblika diskriminacije. Nacionalnim programom za Rome se želi
na sustavan način pomoći Romima
u poboljšanju uvjeta življenja te se
jama, te u suradnji s romskim udrugama. Program ukazuje na osnovne
probleme s kojima se susreće romska
populacija i sadrži niz kratkoročnih
i dugoročnih mjera u području zapošljavanja, odgoja i obrazovanja,
zdravstva, socijalne skrbi, stanovanja
i rješavanju statusnih pitanja koji trebaju doprinijeti otklanjanju problema
i uspješnoj integraciji Roma u hrvatsko društvo.
Hrvatska dio romske
decade
nastoji osigurati ravnopravnost pripadnika romske nacionalne manjine
s ostalim građanima Republike Hrvatske. Nacionalni program za Rome
izrađen je u suradnji s nadležnim
ministarstvima i drugim organizaci-
ROMANO ČAČIPE
Republika Hrvatska pristupila je
Desetljeću uključivanja Roma što
su ga pokrenuli Otvoreno društvo i
Svjetska banka koji predstavlja akcijski plan za Rome u narednih deset godina od 2005.do 2015. godine.
Mjere predviđene Akcijskim planom
pridonijet će uklanjanju diskriminacije romske nacionalne manjine i
iskorjenjivanju siromaštva. U okviru mjera koje će se provesti tijekom
Desetljeća osigurat će se bolji uvjeti
života Roma: uređenje naselja, (voda,
struja, kanalizacija, pristupne ceste),
besplatno predškolsko obrazovanje,
bolji pristup čitavom sustavu obrazovanja, poboljšanje zdravstvene
zaštite, posebice žena i djece i veće
mogućnosti zapošljavanja. Vlada Republike Hrvatske donijela je Akcijski
plan Desetljeća za uključivanje Roma
od 2005.-2015. godine na sjednici
ROMSKA ISTINA
reagiranja
Komentar Alije Mešića, predsjednika Udruge
Roma Zagreba I Zagrebačke županije
Na sastanak oko primopredaje predsjedavanja nad Europskim
projektom Dekada Roma 2005-2015, Romske udruge koje sudjeluju u tim aktivnostima od samoga početka, uopće nisu bile
pozvane, već su bez pozivnica, morale same doći kako bi primjetili
da se opet naširoko zborilo o Romima ali od strane ne-roma te uz
prisustvo dvoje nebitnih (u smislu poznavanja tematike) Roma koji
realno ni nisu aktivisti niti raspolažu referencama. U konačnici,
godina dana hrvatskog predsjedavanja nad Romskom Dekadom je
ispala tipična za hrvatske uvjete, nije postignuto ništa izuzev sastančenja i domjenaka. Prethodna predsjedavanja nad Romskom
Dekadom, primjerice predsjedavanje Republike Srbije, dali su
prednost projektima u zemlji domaćina te su na osnvou zalaganja i
aktivnosti dodijeljena (povučena) sredstva koja su upotrebljena za
stvarne projekte od značaja za Rome. U slučaju RH, naravno, ništa
od svega toga, izuzev domjenaka.
održanoj 31. ožujka 2005. godine. Od
donošenja Nacionalnog programa za
Rome i Akcijskog plana Desetljeća za
uključivanje Roma 2005.-2015. u cilju
integracije, ostvarivanja boljih uvjeta
života romske nacionalne manjine na
svim područjima, te njihovom uključivanju u društveni život i procese
odlučivanja u lokalnoj i široj zajednici, postignut je znatan napredak na
svim područjima, te su za provedbu
mjera iz navedena dva dokumenta
izdvojena znatna financijska sredstva.
Obrazovanje je budućnost
Sustavno se radi na što većem uključivanju romske djece u obrazovni
sustav. Povećan je broj romske djece
u predškolskom obrazovanju od 350
u 2005/2006. školskoj godini do 734
djece 2009./2010. godine. U osnovnoškolskom obrazovanju učetvorostručen je broj djece i to sa 1013 na
4.186 učenika/ca romske nacionalne
manjine. U 2009. godini stipendije je
primalo 283 srednjoškolska polaznika, a smještaj je osiguran za 71 polaznika. U visokoškolskom obrazovanju stipendije je primalo 25 romskih
studenata.
U području zapošljavanja u 2009.
godini 1294 osoba, uključeno je u
aktivnost grupnog informiranja, a
6500 osoba uključeno je u aktivnost
individualnog savjetovanja Kako bi
se potaklo zapošljavanje osoba romske nacionalne manjine u 2009. godini sufinancirano je zapošljavanje za
233 osobe. Dostupnost zdravstvene
zaštite ostvaruje se za sve osigurane
osobe HZZO-a, pa tako i pripadnike
romske populacije, na jednak način.
U području stanovanja izrađeni su
svi prostorni planovi i time stvoreni
uvjeti za legalizaciju 13 lokacija naseljenih Romima. Županijske programe je do danas izradilo i donijelo
13 županija. Poduzimaju se kontinuirane mjere za legalizaciju bespravnih romskih naselja gdje god je to
moguće. Uz pomoć donacije Europske unije iz Phare 2005 izgrađena je
kompletna infrastruktura u najvećem romskom naselju Parag u Međimurskoj županiji, a upravo se završava legalizacija pojedinačnih objekata
ROMANO ČAČIPE
te priključci na vodu i struju. U tijeku je uređenje tri druga romska naselja u Međimurskoj županiji u okviru Phare 2006: Pribislavec, Piškorovec i Lončarevo, a uskoro će započeti
uređenje još dva naselja: Orehovica i
Sitnice - u sklopu IPA projekta.
Pripadnici romske nacionalne manjine sudjeluju u procesu odlučivanja od Hrvatskog sabora do lokalne
zajednice. U Hrvatskom saboru izabran je zastupnik romske nacionalne
manjine, a tri Roma su izabrana u
predstavnička tijela na razini općina
u Međimurskoj županiji. Na izborima
za vijeća i predstavnike nacionalnih
manjina izabrano je 17 vijeća romske nacionalne manjine i to: 7 vijeća
za područja Grada Zagreba, Sisačko-moslavačke, Primorsko-goranske,
Brodsko-posavske, Osječko-baranjske, Međimurske i Istarske županije,
4 za područja gradova Siska, Rijeke,
Slavonskog Broda, Pule te 6 za općine Nedelišće, Pribislavec, Orehovica,
Darda, Mala Subotica i Petrijanec.
I Romi odlučuju
Također je izabrano 9 predstavnika
romske nacionalne manjine za Varaždinsku i Bjelovarsko-bilogorsku županiju, gradove Beli Manastir, Osijek,
Mursko Središće i Vodnjan te općine
Kotoriba i Podturen. Nadalje, u Povjerenstvu za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome uključeno
je 9 predstavnika romske nacionalne
manjine, dok je u Radnoj skupini za
praćenje provedbe Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma
2005.-2015. uključeno četiri predstavnika romske nacionalne manjine.''
ROMSKA ISTINA
13
Obrazovanje roma
14
Romi rijetkost u hrvatskim
srednjim školama
U Hrvatskoj prema službenim podacima živi
gotovo deset tisuća Roma, no pretpostavlja se
kako je taj broj višestruko veći, čak 40 tisuća.
Riječ je o izuzetno marginaliziranoj skupini.
Izvor Deutsche Welle
Autor Siniša Bogdanić
R
ome je u svojoj preambuli,
kao jednu od 22 nacionalne
manjine, prepoznao i Ustav
RH, a imaju i svojeg parlamentarnog
zastupnika. Usprkos svemu, mnogi
će reći da je riječ o najugroženijoj
nacionalnoj manjini obilježenoj siromaštvom, nedostatkom obrazovanja i tradicijom koju ostali građani
Hrvatske doživljavaju preprekom za
takozvani normalan život. Upravo
ti čimbenici uvjetuju jedan drugoga
pa je društveni napredak ove manjine gotovo nezamjetan. Siromaštvo i
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
Obrazovanje roma
nedostatak osnovnih životnih uvjeta
bez tekuće vode i struje dovodi do
odbačenosti koja pak rezultira ranim napuštanjem obrazovnog sustava i nesnalaženjem na tržištu rada. U
takvom "začaranom krugu" Romi se
najčešće bave svojim tradicionalnim
zanimanjem - skupljanjem sekundarnih sirovina. Prema europskom
prosjeku, Romi žive desetak godina
kraće od ostatka stanovništva, gotovo u pravilu su nezaposleni i tek ih
desetina započinje srednjoškolsko
obrazovanje.
Umjesto udaje, odabrala
školu
Jedna od onih koja se izdvojila iz
opće slike je zagrebačka Romkinja
Melanija Mešić, učenica trećeg razreda Prve ekonomske škole. Ova
jedina Romkinja u školi kaže da nije
imala problema zbog svoje manjinske pripadnosti i da je uvijek bila
prihvaćena među drugom djecom
te da nikada nije iskusila uvrede na
račun boje svoje kože. Melanija već
planira i daljnje školovanje, odlučna
u preskakanju svih prepreka koje su
joj društvo i naslijeđe postavili.
"Htjela bih upisati Ekonomski fakultet
u Zagrebu. To je ona sigurna varijanta.
Ali bih htjela studirati i u inozemstvu",
priča ova nasmiješena srednjoškolka .
Taj drugi, njoj draži scenarij je temeljito istražila, jer je sestra njene prijateljice studirala biznis i menadžment
u Velikoj Britaniji. "Tamo studiraš tri
godine i onda četvrtu magistriraš. Ovdje kod nas studiraš četiri godine i tek
petu godinu biraš smjer."
Osnovna škola se, prisjeća se Melanija, razlikovala od srednje. U njenom
razredu je bilo šestero Roma, ali je
jedino ona uspjela završiti osnovno
obrazovanje. Svi ostali su se "pogubili na putu", padajući iste razrede i po
nekoliko puta kako bi na kraju odustali. "Meni je tata rekao da ću, ako
ne budem išla u školu, morati raditi.
Rekao je da me neće financirati. Vjerojatno bih se morala i udati. Učim na
tuđim greškama", tvrdi ova razgovorljiva tinejdžerica. Iako se izdvojila od
njih vršnjaci ju, kao i obitelj, podupi-
ru. "Sada kažu da im je žao što nisu i
oni upisali srednju školu."
Država im plaća
završetak školovanja
Snježana Martinović, administrativna tajnica Udruge Roma Zagreba i
Zagrebačke županije, nije romkinja,
ali odlično poznaje stanje Roma na
terenu. Kaže, vrlo je malo Roma u
srednjoškolskom sustavu, budući ih
velika većina ne završi ni zakonom
propisano osnovno obrazovanje.
Najčešće odustanu u petom razredu.
"Neki dan me je nazvala jedna osoba
i pitala kako može nastaviti školovanje koje je prekinula u petom razredu osnovne škole", priča za Deutsche
Welle i objašnjava kako je jedan od
ciljeva Nacionalnog programa za
Rome upravo nastavak školovanja.
"Ako su prekinuli osnovno školovanje, pruža im se mogućnost završetka osnovne škole i osposobljavanja
za neki od poslova. To neće biti srednja stručna sprema, ali mogu postati
pomoćni radnici u kuhinji, skladištu
ili nešto slično i to na teret Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa."
U Udruzi tvrde kako Romi često ne
završavaju osnovnu školu, djelom
zbog kulturoloških razlika, no smatraju da je ipak glavni problem siro-
ROMANO ČAČIPE
maštvo. Veliki broj romske djece živi
u neprihvatljivim uvjetima bez komunalnog minimuma. "Normalno je
da roditelji djecu čim malo odrastu
pošalju skupljati sekundarni otpad
jer moraju preživjeti", priča tajnica.
No i među Romima postoje višestruke podjele, gotovo kaste, o kojima
ovisi sudbina njihove djece.
Prema najgrubljoj podjeli, možemo
iz razvrstati na one koji žive nomadski i one koji su stacionirani na jednom mjestu. "Ako netko ne mijenja
boravište i prihvati sredinu u kojoj
boravi, veća je mogućnost da će dije-
te slati u školu, jer druga ne-romska
djeca koja ga okružuju idu u školu.
Imamo tako lijepih primjera poput
dečka koji je iz Čakovca dolazio u
našu Udrugu na informatičko opismenjavanje. Završio je prometnu
školu, išao je na razna natjecanja i
osvajao nagrade. Sve ovisi o sredini
iz koje dolaze", kaže Martinović.
Ni nakon 20 godina
nemaju osobnu iskaznicu
Iako su pomaci vidljivi, u Udruzi
smatraju kako država ipak ne čini
dovoljno, posebice na području reguliranja njihovih građanskih statusa. Primjerice, postoje brojni slučajevi ljudi koji u Hrvatskoj žive već 20
ROMSKA ISTINA
15
16
Obrazovanje roma
godina, ali nemaju osobne iskaznice
i državljanstvo. Neki od njih čak su i
rođeni u Hrvatskoj, ali su se selili tijekom Domovinskog rata i nisu sredili dokumentaciju. "Oni sada nemaju ništa pa čak ni zdravstveno osiguranje. I kada ga pustite u birokraciju,
ona ga pojede. Prije dvije godine je
država plaćala odvjetnike koji su
im u tome pomagali, sada toga više
nema", ukazuje na jedan od najvećih
problema tajnica Udruge Roma Zagreba i Zagrebačke županije.
Istovremeno i neki istaknuti Romi
u Hrvatskoj, poput saborskog zastupnika Veljka Kajtazija, ističu da Romi
nisu svjesni da osim prava, imaju i
obveze, a uz sve to nisu spremni mijenjati način na koji žive. Tako često
uništavaju i ono malo infrastrukture
koja im se izgradi u njihovim često i
nelegalnim naseljima koja tako zbog
gomilanja smeća i nehigijenskih
uvjeta postaju moguća žarišta bolesti
na kartama većih hrvatskih gradova.
Centar za provedbu
integracija Roma u
Republici Hrvatskoj
Centar za provedbu integracije
Roma u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji sa svojih 57 romskih
udruga, krovna je organizacija u
Republici Hrvatskoj. Cilj nam je
poboljšati kvalitetu života romske
zajednice, te ostvariti jednaka prava Roma. Kontinuirano radimo na
projektima za poboljšanje zdravstva,
socijalne skrbi, zapošljavanja kao
i obrazovanja Roma. Na žalost, u
društvu je još uvijek prisutna velika
diskriminacija kao i krive predrasude prema Romima. Danas imamo veliki broj visoko obrazovanih
Roma, koji pokušavaju pronaći svoje
ROMANO ČAČIPE
mjesto u društvu. Uvjerena sam kako
ćemo realizacijom programa Centra
za provedbu integracije Roma u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji
uspjeti ostvariti jednakost za Rome
i utjecati na poboljšanje društvenog
statusa - izjavila je Anka Dalipovski,
predsjednica Centra za provedbu
integracije Roma u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji te je dodala
"Isto tako, kontinuirano pomazemo
romskim obiteljima u rješavanju egzistencijalnih problema. Svakodnevno nam pristižu zamolbe za pomoć
pri rješavanju financijskih, zdravstvenih, stambenih i statusnih problema s kojima se Romi svakodnevno susreću. Neke od njih uspjeli smo
rješiti, a neke zamolbe još uvijek su
u procesu rješavanja. Maksimalno se
trudimo sve pristigle zamolbe riješiti
pozetivno kako bi sve romske obitelji
dobile potrebnu pomoć.
ROMSKA ISTINA
romi u italiji
ROMI BJEŽE PRED NAPADIMA
Počela ”čistka”
romskih naselja
u Italiji
Romi skupljaju svoje stvari,
tovare ih na trošne kombije i
bježe iz naselja u napuljskoj
četvrti Ponticelli
stopu toleranciju prema Romima i ilegalnim migrantima
- izjavio je Berlusconi u jednom od svojih govora tijekom kampanje.
oš tijekom kampanje za parlamentarne izbore
Silvio Berlusconi najavljivao je rješavanje problema s Romima. On je, naime, ‘shvatio’ da je sitni kriminal porastao i da je sigurnost jedno od ključnih
pitanja za Talijane. U mnogim krađama po kućama ili
džeparenjima sudjeluju neki pripadnici romske zajednice, kao i ilegalni imigranti koji ne pronalaze posao, pa
je Berlusconi najavio oštru borbu protiv tih pojava, uz
određenu notu rasizma, jer je govorio o ‘nultoj toleranciji prema Romima’. - U prvih sto dana uvest ćemo nultu
Izbori su završili, talijanski zastupnički dom izglasovao
je povjerenje Berlusconiju, a to će vjerojatno učiniti i Senat. Počela je i njegova inkvizicilja, ili kako je on naziva,
nulta stopa tolerance prema Romima.
Naime, sredinom svibnja Romi su skupljali svoje stvari,
tovarili ih na trošne kombije i bježali iz naselja u četvrti
Ponticelli, koje se nalazi na periferiji Napulja, javlja BBC.
Motoristi su ulazili u romska naselja s palicama, bacajući
Molotovljeve koktele na kućice tjerajući i one najhrabrije. Nakon njih dolazila je policija, koja Rome više nije
puštla na zgarišta baraka u kojima su godinama živjeli.
J
Nulta tolerancija prema Romima se
primjenjuje
Sve je počelo u Napulju
Sve je počelo kad je u napuljskoj četvrti Ponticelli jedna
16-godišnjakinja romske nacionalnosti optužena da je
pokušala ukrasti dijete. Nakon toga uslijedili su napadi,
a u jednom od njih jedan je Rom uboden nožem. Slično
je bilo i u Rimu.
Robert Maroni, ministar unutrašnjih poslova, najavio je
da će u Milanu i Napulju angažirati posebne povjerenike
za romsko pitanje, a takvo je rješenje zatražio i gradonačelnik Rima Gianni Alemanno.
Maroni je u dogovoru s ministarstvom pravosuđa, obrane i vanjskih poslova predložio mjere za suzbijanje ilegalnog useljavanja, suzbijanja kriminala, kaznene sankcije i borbu protiv organiziranog kriminala.
Silvio Berlusconi najavio
je svoj obracun s Romima
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
17
18
romi u italiji
Romska naselja u Italiji rušena su bez milosti
Berlusconi: Romi su
vojska zla
Loš imidž romskog naroda doveo je do
toga da su oni uvijek okrivljeni za sve
kriminalne radnje, komentiraju strani
mediji. Silvio Berlusconi jednom je
prilikom opisao Rome kao vojsku zla.
Kardinal Angelo Bagnasco na konferenciji je rekao da je strah neshvatljiv,
ali i da nije u redu da ljudi uzimaju
pravo da samostalno provode zakon.
Za sada nema izvješća o ubojstvima
ili ozljedama, ali romski narod odlazi,
kako kažu, radi vlastite sigurnosti.
Romi iz talijanskog
naselja Barizante ipak
nisu ostavljeni pod
vedrim nebom
Romi su krivi za sva kriminalne radnje u Italiji,
a Berlusconi ih čak i naziva vojskom zla
ROMANO ČAČIPE
Povodom nedavne odluke o rušenju
romskog kampa Barizante u Milanu
u Italiji, Romi pomenutog kampa
obratili su se Fadilu Hrustiću, tajniku za romsku dijasporu Svetske
organizacije Roma Rromanipen i
predsedniku odbora za legalizaciju romskih naselja novoosnovanog
Koordinacijskog vijeća romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Tim povodom, Fadil Hrustić
se rado odazvao pozivu i posjetio
romski kamp Barizante kako bi se
upoznao o problemu s kojim se suočavaju Romi iz pomenutog kampa. Romi kampa Barizante su upoznali
gospodina Hrustića kako je usljed
raspada bivše Jugoslavije došlo do
masovne migracije stanovništva s
teritorija država bivše Jugoslavije i
tada je najveći broj Roma napustio
svoje matične tražeći utočište u zemljama zapada.
,,Tada smo mi Romi iz Bivše Jugoslavije došli u Barizante i još tada
osnovali naš kamp u kojem danas
živi oko 350 Roma u 35 kuća. Kamp
ima struju, vodovodnu i kanalizacijsku mrežu. Nedavnom odlukom
grada Milana naloženo je da se zbog
izgradnje mosta kamp sruši ".
Fadil Hrustić je tim povodom razgovarao s organima vlasti u Milanu,
koji su ga upoznali da će prema urbanističkim planu grada Milana zbog
izgradnje mosta morati da se sruše 12
romskih kuća u kampu Barizante, a
najveći dio kuća kampa će ostati u tom
naselju. Na kraju je prihvaćen predlog gospodina Hrustića da se 12 kuća
koje su obuhvaćene urbanističkim
gradskim planom sruše, zbog toga što
je grad Milano obezbedio kuće na
novoj lokaciji Romima iz kampa Barizante sa potpunom infrastrukturom
i zbog toga što Romi nisu ostavljeni
pod vedrim nebom. Gospodin Hrustić se zhavalio organima vlasti u Milanu na dijalogu, razumevanju i toleranciji prema Romima kampa jer su
imali razumevanje za nastali problem
i pokazali volju za postizanjem dogovora oko prevazilaženja problema na
obostrano zadovoljstvo.
ROMSKA ISTINA
reagiranja
Profesorica Romkinja ruši predrasude
o svojoj populaciji
Predrasude i stereotipe o manjinskim
populacijama, posebno o romskoj, koji
vladaju diljem Europe i svijeta, nakon stoljeća
negativnosti i nezaobilaznih slika bosonoge
romske djece koja preživljavaju doslovce na
ulici, teško je srušiti
J
edini način da se stane na
kraj širenju negativnog mišljenja o romskoj populaciji je govo
riti o primjerima
uspješnih ljudi ovog manjiskog naroda.
Već po svojoj prirodi čovjek
se boji onoga što ne razumije, neistraženog, naizgled nedostupnog i
pretapa taj svoj strah u jedan oblik
mržnje i odbijanja, smatraju psiholozi, ali samo upoznavanje stvari,
ljudi i čitavih sredina, otvara posve
nova vrata toleranciji i razumijevanju.
Često pominjani navodi o obi-
jaka, istraživanjem ove populacije
i razgovorom s Romima, padaju u
vodu.
Profesorica i književnica Hedina Tahirović-Sijerčić jedna je od
onih pripadnika romske populacije
koji ruše predrasude i stereotipe.
Sijerčić je danas profesorica romskog
jezika, kulture i književnosti Roma
na Filozofskom fakultetu Sveučilišta
u Zagrebu na katedri za indologiju i
dalekoistočne studije. Napisala je 16
autorskih djela, te upisala doktorski
studij u Belgijskom Levenu.
Život pun uspona i
padova
čajima među Romima, poput određivanja bračnog partnera od strane
roditelja još u ranoj mladosti djece i
uzimanje miraza visoke materijalne
vrijednosti prilikom prošnje djevo-
ROMANO ČAČIPE
Njezina životna priča puna je uspona
i padova ali svoju priču Sijerčić započinje lijepim uspomenama iz djetinjstva, sjećajući se oca i majke koji
su njoj, sestrama i bratu bili najveća
podrška na putu ka uspjehu.
"Odrasla sam na Gorici, u romskoj mahali
u Sarajevu u porodici s pet sestara i
ROMSKA ISTINA
19
20
reagiranja
jednim bratom. Otac je uvijek radio.
Taj život i odgoj koje smo imali od
strane našeg oca i majke zaista se
zasnivalo na romskoj tradiciji, biti
čestit, biti vezan za obitelj i da se ne
bude nepismen i glup nego da u svoj
život polaziš svjesno, da ga sam izabereš i da ga živiš dostojanstveno i
pošteno", prisjetila se Sijerčić.
Njena najveća podrška bio je njen otac
Derviš Tahirović koji je htio da ona
i njene sestre budu posebne i obrazovane djevojke, Romkinje.
"Učio
nas je živjeti čestito, stalno se bojao
da nam neko nešto ne učini, baš
zbog toga što smo živjeli u romskoj
mahali, a I zato što smo bili izvikani u gradu. Čim živite u jednoj mahali, u jednom okruženju onda vas
svrstavaju i generalizuju", pojasnila
je Sijerčić.
Ona je na osnovu izjave
njenog oca da je "on Rom ko grom",
napisala i autobiografsku knjigu
je na žalost tako i koncipirana, tako i
konstituisana, posebno u ovom vremenu da se svako može osjećati i diskriminiranim i potčinjenim.
Dobar dan Romi i ljudi
Priču o svom životu, Sijerčić je nastavila sjećanjima na period kada je završila srednju tekstilnu-tehničku školu,
koju su ona i njena sestra upisale jer je
to bila želja njihova oca, a zbog njihove sigurnosti.
"U predratno vrijeme
sam završila fakultet Političkih znanosti, završila sam Pedagošku akademiju, imala sam već i dijete. Odmah
po završetku fakulteta, pozvao me je
moj rahmetli otac i rekao mi kako je
dolazio jedan čovjek koji je pitao da li
ima netko od Roma ko je završio fakultet, a ko bi radio radio-televizijske
emisije na Radio Sarajevu", nastavila
je ona.
Sijerčić se iz tog vremena pri-
Hedina Tahirović Sijerčić na predstavljanju svoje knjige Rom ko grom
"Rom ko grom".
Govoreći o romskoj
polulaciji, točnije o predrasudama,
Sijerčić ističe kako sama činjenica da
je njezin otac kao Rom oženio njenu majku koja je katolkinja odnosno Hrvatica, dovoljan primjer da u
romskoj populaciji roditelji ne biraju
djeci supružnike, već da se brakovi sklapaju na normalan način.
"Te
predrasude i stereotipi da naši Romi
prodaju svoju djecu, posebno kćerke čista je generalizacija", dodala je
ona.
Prema njenim riječima, u ovom
našem društvu što se samog položaja
Roma tiče, svaki narod može za sebe
reći kako je diskriminiran jer država
sjetila i rečenice svoga oca koji ju je
tada upitao: "Sine, hoćeš li se ti sramotiti reći da si Romkinja?". Kazala je kako se toga nikada nije i neće
stiditi.
Nakon toga Sijerčić je počela
raditi na Radio-televiziji gdje je prvenstveno uređivala emisiju na radiju
ROMANO ČAČIPE
"Dobar dan Romi i ljudi".
"Onda dolazi krah, oduzima vam se sve ono za
šta ste se borili, oduzima se sve ono iz
čega ste vidjeli neku svoju budućnost,
htjeli ste pobjeći od one surove mahale, htjeli ste pobjeći od onoga što je
generalizacija, što su predrasude, što
su stereotipi, a za šta se borio i vaš
otac i vi sami. Sve to nestaje", sjeća se
Sijerčić dodajući kako je nakon toga
izbjegla u Njemačku, a zatim u Kanadu.
Sijerčić se sada nalazi na doktorskim studijima u Levenu u Belgiji, a
kako kaže, htjela je dosegnuti taj nivo
obrazovanja, da se netko među Romima može prozvati doktorom u oblasti
literature, lingvistike i prevodilačkih
znanosti što je i oblast mog interesa.
Romi za sve krivi
Govoreći o predrasudama o romskoj
populaciji, Sijerčić je istakla kako danas možete naći bilo koje pripadnike
drugih većinskih naroda koji žive
siromašnije nego što to žive i sami
Romi.
"Međutim, sve opet pada na
Rome. Vi i dan danas možete naći
na ulicama pripadnike većinskih naroda koji ruju po kontejnerima, koji
kopaju po kantama, koji prose, kradu, koji se bave kriminalom ali niko
neće reći to su muslimani, Bošnjaci,
Srbi, Hrvati, nego će opet svatko reći
to su cigani ili Romi. Negativne stvari se vežu za Rome već generacijama
rekla bih i stoljećima", pojasnila je
ona.
Prema njenim riječima, puno
je onih koji se ne školuju, čiji roditelji ne dozvoljavaju ženskoj djeci da
idu u školu "ili ih izvlače iz škole prije udaje ili djevojke same napuštaju
školu".
"Međutim, nekako se sve vrti
oko Roma valjda baš zato što su naši
Romi najvidljiviji zbog te generalizacije. Zašto sve Rome generalizirati i
poistovjećavati s Romima koje vidite
u tim dugim haljama, koji prose po
tramvajima", pojasnila je ona.
"Pred
sam odlazak iz Njemačke u Kanadu doživljavala sam razne traume u
snu, život je bio zaista težak i ja sam
te snove zapisivala. Iz tih zapisa nastajale su moje prve pjesme koje sam
objavila. Prva zbirka pjesama se zvala ‘Bol’".
ROMSKA ISTINA
reagiranja
21
Smanjivanje i uskraćivanje prava na
sufinanciranje programa romskih udruga
NACIONALNA KOORDINACIJA VIJEĆA ROMSKE NACIO
Vinogradska Cesta.43.
NALNE MANJINE U RH
35000 Slavonsski Brod
, tel:0922847353
Email:[email protected]
ail.com
Romano Čačipe Vam u cijelosti
prenosi dopis predsjednika
Nacionalne kordinacije Vijeća
Romske nacionalne manjine
Republike Hrvatske g. Ibrahima
Gušanija poslan Uredu za
ljudska prava i Savjetu za
nacionalne manjine
Poštovani,
Srdačno Vas pozdravljamo ipred gore
navedene koordinacije Vijeća Romske
nacionalne manjine u RH. Obzirom
da nam je stigao veliki broj pritužbi od strane romskih udruga, ovim
putem Vam se obraćamo u ime svih
onih romskih udruga, koji su nezadovoljne od strane Savjeta za nacionalne manjine s raspodjelom sredstava iz
državnog proračuna. Naime nekima
Romskim udrugama uvelike je smanjen iznos posebno romskom časopisu
Romano Čačipe koji uređuje Udruge
Roma Zagreba i Zagrebačke županije
na čelu s predsjednikom Alijom Mešićem, romski časopis Budućnost na
čelu s gđom. Ramizom Memedi, a
Udruga Jedinstvo iz Rijeke dobila je
svega 8.000.00 Kn i još puno drugih
udruga koje dugi niz godina rade za
dobrobit romske zajednice, a njihovi
programi nisu prihvaćeni. Nacionalna udruga Roma Europa Slavonski
Tražimo objašnjenje i o
čitovanje što se tu dešava
i dokle će ova manipulacija Tvrdimo da smo uskraće
s romskim udrugama , ni svojih prava i da se sredstv
a daju onima koji ne rade unaprijeđeni i nagrađeni ništa , jer su oni za to ili smo mi kažnjavani što kažemo istinu. Smatramo da će te se o
čitovati iskreno i istinito
, jer vjerujte da je ova t
godina se ovo dešava , m
ema zrela za javnost već olimo da se ovo dovede
dugih u red ili tražit čemo od kontrolu Savjeta kako i Vlade RH , da vrši unutar
što se dijeli a tako da se nju i ukida taj ured Savjeta beskoristan i nepotreban za nacionalne manjine j
za nacionalne manjine er je pored Ureda za ljudska manjina taj Savjet za nacion
prava i prava nacionalnih alne manjine ne doprin
osi ništa , jer Hrvatska j
poštivat će i sve zakons
e puno pravna članica E
ke regulative EU , po pitanjim
U i a nacionalnih manjina p
savjet za nacionalne manjine
a nije potrebno da taj bude u funkciji jer smo ravnopravni građani i d
ržavljani RH. Brod tri godine nije financirana, a
imaju dokaz da su iz savjeta za nacionalne manjine obavijestili da su po
kriterijima i metodologiji trošili sredstva za 2009. godinu, a tako i 2010.
ali eto i ove godine nisu financirani.
Isto je i s Mrežom romskih udruga
Hrvatske Slavonski Brod, gdje su se
prijavili na regularni natječaj, a niti
jedan njihov program nije prihvaćen
što je veoma žalosno jer istovremeno
druge udruge koji nemaju doticaja s
Romima, a niti Romi od toga imaju
ikakav interes dobivaju po 180.000.00
Kn, a osim toga financirani su i od
drugih razno raznih ministarstva dok
udruge koji rade volontiraju bez ijedne kune izgleda da nisu podobne za
savjet .
Tražimo objašnjenje i očitovanje što
se to dešava i do kad će trajati ova
manipulacija s romskim udrugama.
Tvrdimo kako su nam uskraćena prava te kako se sredstva daju onima koji
ništa ne rade, jer su oni unaprijeđeni
ROMANO ČAČIPE
Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina u R
H g.Branko Sočana
c Savjet za nacionalne manjine u RH g.Aleksandar Tolnau
er 10 000 Zagreb ,Mesn
ička.23. PREDMET:Smanjivanje i uskračivanje prava na sufinanciranje programa romskih udruga. Poštovani Srdačno Vas pozdravljam
o ipred gore navedene k
oordi
nacije
iz razloga da nam je stiglo vijeća romske nacionalne veliki broj pritužbi od strane
manjine u RH , romskih udruga , ovim obračamo u ime svih onih putem Vam se romskih udruga , koji su nezadovoljni od strane manjine sa raspodjelom
Savjeta za nacionalne sredstava iz državnog p
rorač
una , jer u biti nekima je pogotovo za romski časopi
smanjen veliki iznos s Čačipe iz udruge roma Zagreba i zagrebačke župani
predsjednikom Alije Mešićem
je na ćelu s , romski časopis Budučn
ost na ćelu s gđom Ramizo
Udruga Jedinstvo iz Rijeke m Memedi i je dobila samo 8.000.00 Kn još puno drugih udruga
godina rade za dobrobit koji dosta dugih zajednice a njihovi progra
mi nisu niti prihvačeni a
Roma Evropa Slavonski to jest Nacionalna udruga
Brod tri godine nije financ
irana a imaju dokaz da su iz s
manjine obavijestili da s
avjeta za nacionalne u po kriterijima i metodo
logiji trošili sredstva za eto i ove godine nisu financ
2009 godinu a tako i 2010 irani a tako i Mreža romsk
ali ih udruga Hrvatske Slavon
javili na natječaj regularno ski Brod , gdje su se a niti jedan program nije prihvačen što je veoma
nemaju utjecaja s romim
žalosno dok udruge koji a a niti romi od toga nemaju
nikakav interes dobivaju plus su financirani i od d
po 180.000.00 Kn a rugih razno raznih minista
rstva a udruge koji rade volont
izgleda da nisu podobni iraju bez ijedne kune za savjet . i nagrađeni za to, a mi smo kažnjavani što govorimo istinu. Smatramo da
ćete se očitovati iskreno i istinito, jer
vjerujte kako je ova tema zrela za javnost već dugi niz godina. Molimo da
se ovo dovede u red ili ćemo tražiti od
Vlade RH da izvrši unutarnju kontrolu Savjeta na način da se i ukine ured
Savjeta za nacionalne manjine jer je
nacionalnim manjinama beskoristan
i nepotreban pored Ureda za ljudska
prava i prava nacionalnih manjina.
Savjet za nacionalne manjine ničemu ne doprinosi, jer Hrvatska uskoro
postaje punopravna članica EU i po
pitanju nacionalnih manjina poštivat
će i sve zakonske regulative EU pa nije
potrebno da taj savjet za nacionalne
manjine bude u funkciji jer smo ravnopravni građani i državljani RH.
Unaprijed Vam se zahvaljujemo uz
dužno poštovanje.
Predsjednik NKVRNMRH
Ibrahim Gušani
ROMSKA ISTINA
22
Romi u bih
JMBG protesti u Sarajevu
Romano Čaćipe Vam u cijelosti prenosi pismo romskog aktiviste
Derve Sejdića na nedavno održane proteste u Sarajevu
Poštovane kolege i kolegice, aktivisti
romskih nevladinih udruga, lideri i
predsjednici, članovi i simpatizeri,
kao što vam je poznato, a i sami ste se
javljali raznim porukama, u Sarajevu
su održani protesti jer se Bosanskohercegovačke vlasti kao i BH Parlament te
Vijeće ministara BiH ne mogu dogovoriti oko usvajanja jedinstvenog Zakona na nivou Države o Jedinstvenom
matičnom broju građana.
Poznato vam je kako su iz tih razloga BH parlamentarci bili blokirani
u zgradama zajedničkih institucija
BiH, te kako sve do 4 sata iza ponoći
niko nije mogao napustiti ustanove.
Vjerujem da vam je poznato kako su
se mnogi političari iz krugova predstavnika Srba i Hrvata žalili kako im
u Sarajevu nije više siguran boravak,
te da neće dolaziti na eventualne sastanke tijela u kojima participiraju
sve dok im se ne omoguće sigurnosni aspekti za rad neće.
Neki su jedva dočekali da svoj nerad
prikriju tobožnjim sigurnosnim razlozima i neuslovnim ambijentom
za neometan rad. Pitam se što su radili proteklih 20 godina. Što su radili
evo samo protekle 4 godine u obavezi
da implementiraju Presudu suda iz
Strazbura u slucaju Sejdić/Finci, pitam se sta su radili na donošenju zakona o vojnoj i državnoj imovini, pitam se sta su radili na popisu stanov-
ništva, a sjećam se dobro kako im sve
do 6. lipnja niko nikada nije blokirao
ili na drugi način ometao rad.
Takođe se pitam da li u Parlamentu
Federacije Bosne i Hercegovine ne
sjede Srbi i Hrvati ili oni možda i nisu
Srbi i Hrvati dok im Čović ili Dodik
ne potvrde da to jesu. Da li su ovim
ljudima ugroženi životi i sl. S druge ili
treće strane imate Bošnjačke političke strukture koji također žele iskoristi
proteste za svoju promociju prebacujući svoju odgovornost za nerad na
kolege iz reda Srba i Hrvata, kao eto
oni su bili ti koji su predano radili svoj
posao i ne osjećaju krivicu za nastalu
situaciju. Neki od njih čak I prizivaju
izvanredne izbore, pa i povlačenje iz
vladajuće koalicije ako je to uvijet za
"normalan rad".
I dok su trajali ovi protesti šta smo
mi radili? Rekao bih, izuzev pojedinaca - ništa, a oni koji su pratili
izvještaje skoro svih medija u BiH
mogli su vidjeti i tko su ti pojedinci. I dok su drugi na bilo koji način
davali podršku prostestima kojim se
željelo izvršiti pritisak na vlasti BiH
da rade svoj posao, mi smo kritizirali jedni druge u smislu kako ovaj ili
onaj ne organizira romske Nevladine
Organizacije u podršci protesta. Žalim zbog takvog ponašanja ali očito
je da smo naučili da nam netko drugi
učini ono što bi sami morali učiniti, da nam netko drugi omogući ono
što bi sami trebali omogućiti, a u isto
vrijeme busamo se u prsa kako smo
ROMANO ČAČIPE
predsjednici, veliki lideri, neprikosnoveni vladari ili što već.
Kako sam već ranije pisao najlakše je
sjediti u kući i s kompjutera ili mobilnog telefona slati poruke i tražiti da
netko drugi za nas nešto učini, istovremeno nesvjesno pokazujući svoju
nesposbnost. Vrijeme je da mi Romi
prekinemo s tom praksom, s praksom
koju nam plasiraju naši političari, pripadnici i tobožnji zaštitnici konstitutivnih naroda, a ti isti konstitutivni
narodi s nama se otimaju oko kontejnera i njegova sadržaja.
Vjerujem da ste informisani kako
su učesnici sarajevskih protesta dali
vlastima BiH rok da do 30. lipnja ove
godine donesu Zakon o JMBG, te
kako do tog roka neće biti okupljanja
pred Parlamentom kako bi i sigurnosni i radni aspekti bili omogućeni.
Ukoliko do datog datuma BiH vlasti
ne donesu Zakon o JMBG 30. lipnja
2013. godine najavljeno je do sada
najveće okupljanje građana iz različitih socijalnih grupa, od umirovljenika do studenata.
Evo to je i nama prilika i dovoljno
vremena da se organiziramo i po
potrebi dođemo u Sarajevo, a onaj ili
oni koji to nisu u stanju neka u svojim sredinama okupe građane bez
obzira na nacionalnu ili socijalnu
pripadnosti i na taj način dajmo svoj
doprinosu što skorijem riješavanju
nagomilanih problema, donosenju
Zakona i zakonskih okvira za dobrobit svih nas, za dobro nase djece
i unučadi, za generacije koje dolaze,
za prosperitetniju i civiliziraniju, za
ravnopravnu i pravednu Državu Bosnu i Hercegovinu.
Devlesa,
Dervo Sejdić
Aktivist Romskog Informativnog
Centra "Kali Sara" Sarajevo
ROMSKA ISTINA
dan roma
Međunarodni dan Roma
Komisija poziva na odlučne akcije za
bolju integraciju Roma
P
rigodom obilježavanja Svjetskog dana Roma, Europska
komisija naglasila je potrebu
daljnjih napora od strane svih država članica EU za poboljšanje situacije s romskim zajednicama u Europi.
Usprkos naporima mnogih država
EU u uključivanju romske populacije, potreban je daljnji napredak u
sprječavanju diskriminacije kako bi
se poboljšao pristup pripadnika romske populacije zapošljavanju, obrazovanju, rješavanju stambenog pitanja a
osobito zdravstvenim uslugama.
Zajednička izjava potpredsjednice
Vivian Redding (Povjerenik za pravosuđe EU), László Andor (Povjerenik za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje), Johannes Hahn
(Povjerenik za regionalnu politiku) i Viviane Redding, povjerenica za pravosuđe EU ističe kako je trenutno jedan od
navećih izazova Europe poboljšanje situacije Roma
Androulla Vassiliou (Povjerenik za
obrazovanje, kulturu, višejezičnost i
donijeti oko pola milijarde eura godiš- da se osvrnemo na naša dosadašnja
mlade) navodi:
"Jedan je od najvećih izazova koji je nje. Zbog toga se integraciju Roma ne postignuća ali i da mobiliziramo sve
danas pred nama, u Europi, jest po- bi trebalo promatrati samo kao trošak svoje snage za nastavak ključnog poboljšanje situacije Roma. Kako bi se nego kao socijalnu investiciju koja će sla prema istinskoj jednakosti Roma.
doista postigla poboljšanja u njiho- biti ključ za postizanje ciljeva iz Stra- Od 2010. pitanje integracije Roma
vom svakodnevnom životu, potrebno tegije Europa 2020. a to je pametan, Europska komisija neprekidno drži na
visokom mjestu svoje političke agenje dugoročno zalaganje, odgovarajući održiv i inkluzivan rast.
resursi te usuglašena akcija na lokal- Ono što nam je potrebno jest iskre- de; zahvaljujući europskom Okviru
na politička predanost i obvezivanje za strategije za integraciju Roma sve
noj, regionalnoj i europskoj razini.
Europska unija postavila je čvrst svih članica EU za provedbu njihovih države članice izradile su svoje naciokvir za akcije a države članice EU nacionalnih strategija. Izrada nacio- onalne strategije za integraciju koje
izradile su nacionalne strategije za nalnih strategija je bez sumnje dobar Komisija ocjenjuje svake godine.
uključivanje Roma. To je odličan prvi početak no potrebno je učiniti mnogo Slijedeće izvješće o napretku bit će
korak. Ključno je sada osigurati da te više kako bi se istinske promjene poče- predstavljeno prije ljeta. Istovremeno,
le i događati. Za postizanje ovog cilja, Komisija će Vijeću predložiti na usvapolitike budu provedene i u praksi.
Jer, uključivanje Roma ima itekako odlučni će biti pregovori oko fondova janje Preporuku za integraciju Roma.
smisla: recentna istraživanja Svjetske EU za razdoblje 2014.-2020. te je ne- Također, Komisija je predložila da se
banke pokazala su kako bi potpuna ophodno osigurati da se nacionalne u programiranju financiranja iz EU
integracija Roma ekonomijama nekih kontakt točke za Rome, romske ne- fondova za razdoblje 2014.-2020.
zemalja, kroz poboljšanje produk- vladine organizacije i stručnjaci što vodi računa o boljem usmjeravanju
tivnosti, rezanje socijalnih davanja i je prije moguće uključe u planiranje. sredstava namijenjenih za podršku
povećanje poreznih primitaka, mogla Međunarodni dan Roma prilika je integracije Roma.
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
23
dan roma
24
Svjetski
dan Roma
proslavljen u
Mimari
Povodom Svjetskog dana Roma predsjednik Republike Ivo Josipović primio je izaslanstva romskih udruga
i čestitao im njihov dan
S
vjetski dan Roma, 8. travnja, obilježava se u čast
prvog Svjetskog kongresa Roma, održanog od 8.
do 12. travnja 1971. u Londonu, jednog od najvažnijih događaja u povijesti Roma. Na tom kongresu sastali
su se predstavnici Roma iz 14 zemalja svijeta, a kao najvažnije usvojene su odluke o romskoj zastavi i službenoj
himni. Romska zastava je u donjem dijelu zelene boje koja
simbolizira zemlju, a u gornjem dijelu je plave boje koja
simbolizira nebo. Crveni kotač, koji se nalazi u sredini
zastave, predstavlja putovanja i migracije Roma. Službena
romska himna temelji se na staroj romskoj pjesmi "Đelem,
ROMANO ČAČIPE
đelem" ("Išao sam, išao sam"). Prvi kongres Roma u Londonu rezultirao je i proglašenjem službenog romskog jezika (romani chiba), kao i službenim prihvaćanjem naziva
"Rom", što na romskom jeziku znači čovjek.
Na četvrtom Svjetskom kongresu Roma održanom 1990.
u Poljskoj odlučeno je da se 8. travnja, dan kada je otvoren 1. Kongres u Londonu, proglasi za Svjetski dan Roma
koji će se svake godine obilježavati u cijelom svijetu.
Svjetski dan Roma - taj najveći romski praznik, krovna
romska organizacija u Hrvatskoj Romsko nacionalno
vijeće obilježilo je središnjom svečanom proslavom u
ROMSKA ISTINA
dan roma
Komentar povodom primanja kod Predsjednika Republike Hrvatske,
povodom obilježavanja Međunarodnog dana Roma
U skladu s primanjem organiziranim od strane Predsjednika Republike Hrvatske, gosp. Ive Josipovića,
povodom Međunarodnog dana Roma, predstavnici
Romskih udruga koje su objedinjene u radu Koordinacije Vijeća Romskih Udruga Hrvatske nepažnjom
su učinile bitan propust.
Naime, obzirom kako sve do naseg dolaska nismo
imali uvid u protokol primanja na koji smo bezuspješno pokušali reagirati, Koordinacija Vijeća Romskih
Udruga učinila bitan lapsus na način da je umjesto da
ostane nazočna prilikom govora Predsjednika Ive Josipovića, u skladu sa stavom gosp. Alije Mešića, predsjednika Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke
županije, a da se napusti događaj u trenutku govora
Saborskog zastupnika g. Veljka Kajtazija, ostali članovi Koordinacije napustili su cjelokupni događaj. Time
je učinjen bitan propust, jer je u konačnici ostala delegacija romskih predstavnika koji su okupljeni oko Saborskog zastupnika, dok sve ostale udruge Roma koje
zagrebačkom Muzeju Mimara. U prigodi Svjetskog dana
Roma predsjednik Republike Ivo Josipović primio je izaslanstva romskih udruga i čestitao im njihov dan. Ocijenio
je da su ostvareni pomaci nabolje u rješavanju njihovih
problema zahvaljujući politici hrvatske vlade i aktivnim
sudjelovanjem romske zajednice koja sve više preuzima
odgovornost za svoj razvoj i napredak. Kao velike probleme koji još uvijek muče romsku zajednicu, predsjednik
Josipović istaknuo je nezaposlenost, loše stambene prilike
i slabu školovanost napominjući kako romska zajednica i
dalje ima pravo očekivati pojačanu skrb. Predsjednik Josipović naglasio je važnost uključenja sve romske djece i
mladih u obrazovni sustav i rješavanje problema vezanih
uz stanovanje, zdravstvenu zaštitu i zapošljavanje.
Hrvatska Vlada čestitala je Svjetski dan Roma svim pripadnicama i pripadnicima romske nacionalne manjine. Istaknula je da posvećuje veliku pozornost ostvarivanju prava
romske nacionalne manjine koja je stoljećima bila marginalizirana i diskriminirana te kontinuirano poduzima mjere kako bi pripadnici romske nacionalne manjine, jednako
kao i pripadnici drugih nacionalnih manjina i ostali građani Republike Hrvatske ostvarivali sva prava pod jednakim
uvjetima sukladno Ustavu, Ustavnom zakonu o pravima
nacionalnih manjina i drugim zakonima RH, uz promicanje razumijevanja, međusobnog uvažavanja i tolerancije.
Provođenjem dosadašnjih Vladinih programa posvećenih
romskoj nacionalnoj manjini, Nacionalnog programa za
Rome i Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma
2005.-2015., na sustavan se način željelo pomoći Romima
u poboljšanju uvjeta života te njihovoj socijalizaciji, kao i
suzbijanju svih oblika diskriminacije, uz očuvanje vlastitog
ROMANO ČAČIPE
Alija Mešić
se ne slažu s praksom i politikom koju provodi štovani
saborski zastupnik, nisu bile nazočne.
Koristimo ovu priliku kako bismo pojasnili nastali
događaj te se ovom prilikom ispričavamo štovanom
Predsjedniku Republike Hrvatske g. Ivi Josipoviću.
Alija Mešić, predsjednik
Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije
identiteta, kulture i tradicije. U sljedećem će se razdoblju
nastaviti provedba programa, aktivnosti i mjera, sukladno
novoj Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma 2013.2020., dokumentu koji je usuglašen s okvirom Europske
unije, a s ciljem daljnjeg poboljšanja položaja romske nacionalne manjine, njihovog uključivanja u sva područja
društvenog života, osobito u područje obrazovanja kao
uvjeta za uključivanje u svijet rada, ističe Vlada. Prema
popisu stanovništva provedenom 2011. u Hrvatskoj ima
16.975 Roma, a najviše ih je u Međimurskoj županiji.
Romska zastava je u donjem dijelu zelene boje i simbolizira
zemlju, a u gornjem dijelu plave je boje i simbolizira nebo.
Crveni kotač, koji se nalazi u sredini zastave, predstavlja
putovanja i migracije Roma
ROMSKA ISTINA
25
događaji
26
Nazif Mujić jedini
Rom koji je ikada
osvojio filmsku
nagradu zajedno
sa suprugom
Senadom bio
je u Berlinu na
dodjeli srebrnog
medvjeda
Rom Nazif Mujić najbolji
glumac ovogodišnjeg
Berlinalea
Bosanskohercegovački film
ponovo je doživio veliki uspjeh
na Internacionalnom filmskom
festivalu u Berlinu. Nazif Mujić
koji tumači glavnu ulogu u filmu
Danisa Tanovića "Epizoda u
životu berača željeza" dobio je
nagradu za najboljeg glumca
ovogodišnjeg Berlinalea, a
sam film je dobio Srebrnog
medvjeda.
B
osnu i Hercegovinu ponovno je zahvatila filmska
euforija nakon što je prilično neočekivano novi
film oskarovca Danisa Tanovića "Epizoda u životu berača željeza" osvojio tri nagrade na ovogodisnjem
Berlinaleu. Tanovićev film osvojio je Srebrnog medvjeda
za najbolji film i glavnog glumca te nagradu ekumenskog
žirija.Socijalna priča o siromašnoj romskoj obitelji koja
se suočava s nepremostivim barijerama u birokratiziranom zdravstvenom sustavu BiH očito je našla put do
ROMANO ČAČIPE
profesionalne publike u Berlinu. Tanovićev film temelji
se na istinitom događaju, a govori o diskriminaciji u bosansko-hercegovačkom društvu kroz priču o siromašnom romskom paru.
Radnja filma prati Nazifa Mujića koji uzdržava obitelj
skupljajući staro željezo.
Nakon što je njegovoj supruzi Senadi uskraćen prijeko
potreban tretman za spontani pobačaj, a dijete je u njoj
mrtvo, Nazif čini sve što može da joj spasi život očajnički
ROMSKA ISTINA
događaji
skupljajući još otpadnog metala, tražeći pomoć od nevladinih organizacija i državnih institucija.
Bez velike ambicije
Producentica nagrađenog filma Alma Bakšić Čamo kaže
da je ovaj projekt rađen bez neke velike ambicije kada su
u pitanju nagrade na prestižnim festivalima.
– Nismo znali kako će reagirati profesionalna publika, ali
mislim da je sve na kraju profunkcioniralo. Berlinale je
festival koji se principijelno bavi filmom koji ima neki socijalni angažman, a naš je film upravo takav, tako da je to
bilo pravo mjesto i vrijeme za njega – ističe Bakšić Čamo.
Uspjeh "Epizode u životu berača željeza" pokazuje i da se
s vrlo skromnim proračunom, koji s promotivnim aktivnostima ne prelazi 30 tisuća eura, može napraviti dobar i
u međunarodnim okvirima zapažen film.
Rijedak slučaj
Kuriozitet je filma i što se kao glavni akteri u njemu pojavljuju ljudi čija je priča i poslužila kao predložak za
film. Rijetko se događa da jedan naturščik, a upravo bi se
tako mogao opisati glavni protagonist filma Nazif Mujić,
osvoji nagradu za najboljeg glumca na jednom velikom
filmskom festivalu kao što je berlinski.On je u filmu vrlo
uvjerljivo "odglumio" agoniju kroz koju je prolazio pokušavajući osigurati elementarnu zdravstvenu skrb za
svoju suprugu. Tanović je film snimo dijelom ručnom
kamerom.Nakon povratka u BiH Nazif i Senada uživaju
u medijskoj pozornosti i danima svoje filmske slave. No
već se polako vraćaju uobičajenom životu, odnosno preživljavanju. Nazif će i dalje skupljati staro željezo kako bi
prehranio obitelj.
- Ovo mi je ljudi prvi put da učestvujem na filmskom
festivalu poput ovog. Zahvalio bih se mnogim ljudima,
naravno kao i mojoj supruzi i djeci, svom najboljem prijatelju Danisu Tanoviću što je došao da snimi ovaj film.
Želio bih da pozdravim sve ove režisere što su mi dodi-
jelili ovu nagradu", rekao je Nazif Mujić primajući Srebrnog medvjeda. Uoči dodjele nagrada glavnog programa
Berlinalea film Danisa Tanovića Epizoda u životu berača
željeza dobio je priznanje Ekumenskog žirija na Berlinskom filmskom festivalu. Ovaj žiri predstavlja međunarodnu filmsku organizaciju protestantskih i katoličkih
crkava – Interfilm i SIGNIS. Nagrađuje redatelje koji su
uspjeli u portretiranju filmske radnje i iskustva u skladu
sa Evanđeljem, ili u osvješćivanju gledatelja u pogledu
duhovnih, ljudskih ili društvenih vrlina. Nazif i Senada
se nadaju kako bi njihov sinčić koji je po redatelju Tanoviću dobio ime Danis možda jednog dana mogao izabrati film kao životni poziv. Uloge u filmu ostvarili su osim
Nazifa Mujića, Senada Alimanović, Sandra Mujić i Šemsa
Mujić. Producenti filma su Amra Bakšić Čamo i Čedomir Kolar, a pored scenariste i reditelja Danisa Tanovića
ekipu filma čine još i direktor fotografije Erol Zubčević,
montažer Timur Makarević, dizajner zvuka Samir Fočo,
te izvršni producenti Adis Đapo i Adnan Beširović.
Film je nastao u produkciji SCCA/pro.ba u koprodukciji
sa A.S.A.P Films iz Pariza i Vertigo/Emotionfilm iz Ljubljane. Film je većinski financirala Fondacija za kinematografiju Sarajevo, a realiziran je u suradnji s partnerima
Fabrika d.o.o., Sarajevo i restArt, Ljubljana. Film je svoju
svjetsku premijeru doživio upravo na Berlinaleu, u okviru zvaničnog takmičarskog programa, a odlično je prihvaćen kako od strane publike, tako I od strane filmskih
kriticara I novinara.
Također, film je već odabran za distribuciju za Tursku,
Rumuniju, Bugarsku i zemlje bivše Jugoslavije, u okviru
projekta Operacija Kino.
Vremena za slavlje i barem kratak povratak kući nije
imao redatelj filma. Nakon što je Oscaru (osvojenom za
film "Ničija zemlja" 2002. godine) pridodao i prestižne
berlinske medvjede, Danis Tanović uputio se u Indiju
gdje s bollywoodskim zvijezdama priprema snimanje
novog filma u francusko-indijskoj koprodukciji. Zasad
se zna da će glavnu ulogu Tanović povjeriti popularnom
indijskom glumcu Emraanu Hashmiju.
U filmu Danisa Tanovića Senada Alimanović i njezin suprug Nazif Mujić nisu
glumili. Priča o liječnicima koji ne žele zbrinuti trudnicu s mrtvim plodom
u sebi zato što nema zdravstveno osiguranje ni novca, njima se uistinu
dogodila
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
27
reagiranja
28
Minorities are mirror of democracy
Author: MSc. Jožek Horvat Muc,
Vice-President of the Association of Roma
R
oma communities in Europe are still facing discrimination, intolerance, racism, and segregation. After the expansion of the European Union in
2004, the Roma community represents one of the largest
ethnic minorities in the EU: it represents between 12 and
15 million people living in EU. Stereotypes and prejudices, as well as economic, social, and political discrimination undermine the image of EU.
Integration of Roma communities is common responsibility of the European Union and its Member States. After
reviewing the situation in individual countries, the European Union relies on positive examples of legal systems of
some EU States when tackling Roma issues. Great emphasis is given to the implementation of these regulations in
practice. Which includes more effective policy approach
to the prohibition of discrimination against the Roma?
What lessons can be applied to existing state-legal instruments and policy, to more effectively approach to improvement of Roma communities situation?
What worries us the most is the current situation of
Roma people in Europe. There is an increasing number
of activities and events that encourage intolerance, discrimination and segregation of Roma people. These have
recently been noticed in Hungary, Czech Republic, Italy,
France, Croatia, Serbia, and Slovenia. We wonder what
are and will be activities of European countries, especially western EU countries like Germany, England, Italy,
France and what is and will be the policy of the European Union to solve issues related to Roma. Will only a few
declarations and programmers’ be enough to improve
situation? And what are Roma people itself ready to do
in order to improve Roma status in wider community.
Economic and social situation of Roma people is inadequate and discriminatory, and is further worsening by
the global financial crisis.
In recent times, particularly in some EU countries,
frightening large spread of hate speech, discrimination
and intolerance against Roma is noticed. Since all citizens of EU are equals, the national authorities and local
communities have to fight stronger against these observations. The Council of Europe and European Union
institutions also point out these negative trends, as the
European Parliament has adopted a "European Program
for Roma". The legal basis for minorities and Roma is
also listed in the Lisbon Treaty.
European Roma Union would also like to point out
increasing gap between declarations, legal and judicial
protection in some of European countries on one hand
and practical efforts of state and local communities to
ROMANO ČAČIPE
improve the situation of Roma on the other hand. We
recommend to all countries to implement positive Roma
community praxis from the countries where status of
Roma people is improving.
Mirror of democracy
We would like to note that the situation status of minorities, including the Roma community, is the mirror of
democracy and democratic standards in each country.
For these reasons we emphasize and want to make all
the EU countries and nations to strive for the respect of
human and minority rights in direction to get more tolerant and humane.
Let’s ask ourselves: Who creates and patterns Roma policy, activism and the development of the Roma in Europe? Can we be worried about the present situation in
some European countries due to increasing discrimination and intolerance against Roma?
Why is there in some European countries such reluctance
to Roma and to solving Roma issues ? We wonder about
the role of ERTF, which was established by Council of
Europe, for purpose to eradicate poverty, discrimination
and intolerance against Roma? Although the number of
newly established Roma organizations is growing rapidly, we question ourselves about their activities towards
the development of the Roma community in all areas.
Why Roma in Europe are not better organized ?
Why are we Roma not well organized in the European
area, to achieve to be fair and good co-speaker of the European Union and the countries of Europe, to be a good
political subject that could quality represent the interests of the Roma in the European region, and who would
express its opinion and not to fear national and European
institutions. Maybe following weaknesses have contributed to current situation: Inadequate relationship and
weak influence of Roma organizations to government
authorities of European countries and European institutions. Non-active operation of European governments
and the EU to protect the Roma community.
Activities of Roma organizations in Europe are not being
successful due to the reason that operations are not coordinated, and efforts of Roma organizations in Europe
are not being directed to follow goals. There are many
barriers preventing Roma organizations in Europe to
achieve better results, especially lack of unity, self-confidence and determination of some Roma activists and
leaders. As well as large gaps between the legal protection of the Roma community and practice in the implementation of these rights in each country. And we must
not forget hardship, poverty, lack of education and discrimination of Roma.
ROMSKA ISTINA
reagiranja
R
Manjine su ogledalo demokracije
omske zajednice u Europi još se uvijek suočavaju s diskriminacijom, netolerancijom, rasizmom
i segregacijom. Nakon proširenja Europske unije
2004. godine, romska zajednica predstavlja jednu od najvećih etničkih manjina u EU: ona predstavlja između 12
i 15 milijuna ljudi koji žive u EU. Stereotipi i predrasude,
kao i ekonomska, socijalna i politička diskriminacija potkopavaju sliku EU. Integracija romske zajednice zajednička je odgovornost Europske unije i njezinih država članica. Nakon pregleda stanja u pojedinim zemljama, Europska unija se oslanja na pozitivne primjere pravnih sustava
u nekim zemljama članicama pri rješavanju problema
Roma. Veliki naglasak stavljen je na provedbu tih propisa
u praksi koji uključuje učinkovitije političke pristupe zabrani diskriminacije Roma. Koje se lekcije mogu primijeniti na postojeće stanje pravnim instrumentima i politici,
kako bi se učinkovito riješilo pitanje romskog problema ?
Što nas najviše brine je trenutna situacija Roma u Europi. Suočeni smo sa sve većim brojem aktivnosti i događaja koji potiču netoleranciju, diskriminaciju i segregaciju
Romske populacije. Nedavno se to najbolje moglo primjetiti u Mađarskoj, Češkoj, Italiji, Francuskoj, Hrvatskoj,
Srbiji i Sloveniji. Pitamo se što jesu i što će biti aktivnosti europskih zemalja, posebno onih zapadnoeuropskih
poput Njemačke, Engleske, Italije, Francuske. Pitamo se
što je i što će biti politika Europske unije kada govorimo
o romskom pitanju. Hoće li samo nekoliko deklaracije i
program biti dovoljno za poboljšanje situacije? I na kraju
što su sami Romi spremni učiniti kako bi popravili svoj
status u široj zajednici. Ekonomska i socijalna situacija
Roma trenutno je posve nedostatna i diskriminirajuća, a
zbog globalne ekonomske krize ona se i pogoršava. U posljednje vrijeme u nekim europskim zemljama uvelike se
povećao govor mržnje, diskriminacija i tolerancija prema
Romima, a obzirom kako su svi građani europske unije
jednaki smatramo kako bi se vlasti kao i lokalne zajednice
trebale jače boriti protiv takvih pojava. Vijeće Europe i institucije Europske unije ističu ove negativne trendove kao
i Europski parlament koji je usvoio europski program za
Rome. Pravni temelj za romsku manjinu naveden je i u Lisabonskom ugovoru. Europska unija Roma također bi željela istaknuti sve veći jaz između izjava vezanih uz pravnu i sudsku zaštitu u nekim europskim zemljama s jedne
strane i praktične napore državnih i lokalnih zajednica za
poboljšanje situacije Roma s druge strane. Preporučamo
svim zemljama da provedu pozitivnu praksu romske zajednice iz zemalja u kojima se status Roma poboljšao.
Ogledalo demokracije
Želimo napomenuti kako je status manjina, uključujući i
romsku, ogledalo demokracije i demokratskih standarda
ROMANO ČAČIPE
svake zemlji i upravo zato želimo naglasiti kako bi se EU
trebala zalagati za tolerantniji i humaniji tretman manjinskih naroda.
Zapitajmo se : Tko stvara obrasce Romske politike, aktivizma i razvoja Roma u Europi? Trebamo li se zabrinuti
zbog povećane diskriminacije i netolerancije prema Romima u nekim europskim zemljama?
Zašto se u ponekim europskim zemljama tako nevoljko
razgovara o riješenju romskog pitanja ? Pitamo i o ulozi ERTF (European Roma and Travellers Forum) koji je
osnovan od strane Vijeća Europe kako bi smanjio siromaštvo, diskriminaciju i netoleranciju spram Roma .
Zašto sami Romi u Europi nisu bolje organizirani?
Organizirani Romi mogli bi dostojan partner Europske
unije kao i politički subjekt koji bi mogao kvalitetno zastupati romske interese u Europi, koji bi mogao slobodno iznijeti svoje mišljenje, a ne bojati se nacionalnih i
europskih institucija. Možda su upravo te slabosti pridonijele neadekvatnom odnosu i slabom utjecaju romskih
organizacija pri državnim tijelima europskih zemalja i
europskih institucija, kao i neaktivnog rada europskih
vlada i EU u zaštiti romske zajednice. Djelovanje romskih udruga u Europi nije dovoljno uspješan jer poslovi
nisu dovoljno usklađeni, a napori romskih organizacija u Europi vrlo često nemaju iste odnosno ujednačene
ciljeve. Jako je puno prepreka koje spriječavaju romske
udruge u Europi u postizanju boljih rezultata. Tu prije
svega mislimo na nedostatak jedinstva, samopouzdanja i
odlučnosti romskih aktivista i romskih lidera.
Postoje mnoge prepreke koje onemogućavaju romskih
udruga u Europi kako bi se postigla bolje rezultate , pogotovo nedostatak jedinstva, samopouzdanje i odlučnost
nekih romskih aktivista i lidera. Velika je razlike između
pravne zaštite romske zajednice i prakse u provedbi tih
prava u svakoj zemlji, a nikako ne smijemo zaboraviti
siromaštvo, nedostatak obrazovanja kao i općenitu diskriminaciju romske populacije.
Sc. Jožek Horvat Muc
Potpredsjednik Udruge Roma
Predsjednik romske unije Slovenija
ROMSKA ISTINA
29
reagiranja
30
Konferencia Barjaripe
bijekhipasko prekal Roma thaj
Sintja ani Evropa
A
ni organizacia e Thagarutnaki Slovenia thaj Unia
Romenig kotar Murska Sobota organizuimi Maškarthemutni konferencia kotar Roma: "Barjaripe bijekhipasko prekal Roma thaj Sintja ani Evropa". Ani konferencia sine reprezentatoria e Evropake parlamenteske,
džene Themjutne parlamenteske, ambasadoria ulavde
evropake phuvjenge, reprezentatoria Romana evropaka
uniake thaj Unia Romengi Slovenia. Mag. Jožek Horvat
Muc, teloprezidento Evropake amalipasko e Romengo,
ano poro angluno vakeribe ulavde vakargja kaj e romani khupatna ani Evropa ini dur marelape e natolerancia,
diskriminacia, stereotipenca, rasizmea thaj segregacia.
Prezidento parlamenteske Šerutnipasko vaš evropake
bukja Džozef Horvat, maškar aver vakargja kaj o Roma
ani Evropa djivdinena ano katastrofalno forme.
Jelko Kacin, teloprezidento delegaciako Evropake parlamentesko vaš mesmerjavinaki Evropa, numa vakarga kaj
čhinibe e diskriminaciako e Romengo sito maribe savo
manglape te ovol sakova dive. Ulavde ano umal edukuibe e čhavengo. Sar misal, ov vakargja vaš Srbia, kote duj
tritone čhavengo agorisarde fundoni skola, so sito baro
suksesi. Maškar aver, Kacin vakargja kaj romani khupatna sar majbari ani Evropaki unia manglae te ovol pobut
arakhli ano nacionalno thaj Evropako parlamenti.
Džene ano bešipe sikavde bajo sebepi situacia e Romengi ano raštrake dženutne Evropaka uniake prekal pobaro bijekhipe e Romengo. Ulavde vakardo kaj o Roma
ani Evropa ini dur siton viktime e diskriminaciake savenca dikhenape e čorolipa thaj socialno biintegrišiba.
Ekonomiaki thaj amalipaski kriza pana sigarela socialno problemia thaj čorolipe e romana populaciako, barjaripe tenzie thaj bijekhipasko, savo akala nacionalno
minoritetja dikhela sar dizutne dujte rndoske. Evropaki
unia thaj ulavde phuvja arakhena e Romen numa ano
deklarativno niveli, juridikako thaj materialno arakhibe
pana manglape, sar ini arakhibe olenge ulavde minoritetenge hakaja. Akale problemenca dikhenape o Roma
ani Slovenia, opipe Kanuni savo alosardo kotar arakhibe e ulavde hakajengo sar so siton kultura, edukuibe,
informišibe, olengo arakhibe ano politikako djivdipe
thaj ano komune ano save djivdinena. Ulavde vakardo
kotar bari natolerancia, bijekhipe thaj aver presie pedi
romani khupatna. Adjahar, vakardo kaj o Roma thaj
olengi kultura sito barvalipe e Evropako thaj evropake
phuvjengo savenca manglpae te oven anavde sar jekha
jekh dizutne. Džene ani konferencia rodime Evropako
parlamenti thaj thagarutne Evropaka uniake te lundjaren zoralo maribe vaš hakaja e Romengo thaj sa uškavde grupengo thaj minoritetengo.
ROMANO ČAČIPE
Romska zajednica trebala bi biti
bolje zastupljena u Europskom
parlamentu
U
organizaciji Vlade Slovenije i Unije Roma iz Murske
Sobote organizirana je Međunarodna konferencija
o Romima: "Porast netrepeljivosti prema Romima i Sintima u Europi". Konferenciji su prisustovali predstavnici Europskog parlamenta, članovi Narodne skupštine,
ambasadori pojedinih europskih zemalja, predstavnici
Romske europske unije i Unije Roma Slovenije.
Mag. Jožek Horvat Muc, potpredsednik Europske udruge Roma, odražao je uvodni govor te je rekao kako se
romska zajednica u Europi i dalje bori s netolerancijom,
diskriminacijom, predrasudama, rasizmom i segregacijom.
Predsednik skupštinskog Odbora za europske poslove
Jozef Horvat, između ostalog rekao je kako Romi u Europi žive u katastrofalnim uvijetima.
Jelko Kacin, potpredsednik delegacije Europskog parlamenta za jugoistočnu Europu, međutim u svom je izlaganju rekao kako je ukidanje diskriminacije spram Roma
bitka koja se treba voditi svakog dana, posebno kada govorimo o obrazovanju dece. Kao pozetivan primer, on je
istaknuo Srbiju, gde čak dvije trećine romske djece završi osnovu školu, što je ogroman uspijeh. Između ostalog,
Kacin je istaknuo kako bi romska zajednica koja je najveća manjina u Evropskoj trebala biti više zastupljena u
nacionalnom i Europskom parlamentu. Učesnici sastanka izrazili su zabrinutost zbog situacije Roma u državama
članicama Europske unije preko povećanja učestalosti
netrepeljivosti i govora mržnje prema Romima. Posebno
je istaknuto da su Romi u Europi i dalje žrtve diskriminacije te su i dalje suočeni sa siromaštvom kao i socijalnom
isključenošću. Ekonomska i društvena kriza dodatno ubrzava socijalne probleme i siromašto romske populacije
što dovodi do povećanih tenzija i netrepeljivosti, koje ovu
nacionalnu manjinu tretira kao građane drugog reda. Europska unija kao i poneke njezine zemlje štite Rome samo
na deklarativnom nivou. Nedostaje pravna i materijalna
zaštita, kao i zaštita njihovih posebnih manjinskih prava.
S istim tim problemima suočavaju se i Romi u Sloveniji,
uprkos Zakonu koji je izglasan o zaštiti posebnih prava
kao što su kultura, obrazovanje, informiranje, njihovo
učešće u političkom životu u općonama u kojima žive.
Posebno se razgovaralo o porastu netolerancije, govoru
mržnje i drugim pristicima na romsku zajednicu.
Također je naglašeno kako su Romi i njihova kultura nasleđe Europe i europskih zemalja u kojima bi trebali biti
priznati kao ravnopravnih građani.
Učesnici konferencije zahtevali su od Europskog parlament i vlada Europske unije da nastave energičnu borbu
za prava Roma i svih ugroženih grupa i manjina.
ROMSKA ISTINA
obrazovanje roma
Obrazovanje Roma
Usporedba Republike Hrvatske s
Republikom Slovenijom
Društvo je općenito
uvijek iskazivalo
negativan stav
prema Romima.
Romi pripadaju
marginaliziranim
skupinama društva po
svojoj gospodarskoj,
prostornoj, kulturnoj
i političkoj dimenziji
i to im daje dodatnu
etiketu u društvu.
Rome se uvijek
nazivalo Ciganima
te su predstavljeni
kao prljavi i smrdljivi,
što se ne uklapa
s prihvatljivim
društvenim okvirom.
Autor: Monika Jakić
Z
bog nomadskog načina života
oduvijek je postojalo nepovjerenje između Roma i njihovih
sjedilačkih susjeda. Vjerovalo se i još
uvijek se vjeruje, da su Romi prosjaci, lopovi, otmičari, neprilagodljivi za
sjedilački način života i stalan posao
(Rumbak, 2007.). Republika Hrvatska
je 1995. godine provela istraživanje
na uzorku od 2 715 srednjoškolaca,
a ispitan o je prihvaćanje ili odbijanje
nekih etničkih skupina. Rezultati koji
su se dobili pokazali su kako su, od
13 etničkih skupina, jedino Srbi i Crnogorci bili rangirani niže od Roma,
što možemo povezati sa završetkom
Domovinskogarata i opravdanim
načinom razmišljanja.
Učenici Romi doživljavaju brojne
diskriminacije u društvu, a posebno
u školi u situacijama kada ih nazivaju Ciganima i drugim pogrdnim nazivima te im daju do znanja da ne bi
trebali biti u njihovom društvu jer ne
spadaju u njega. Naravno, možemo
pretpostaviti da su predrasude o Romima svojoj djeci usadili sami roditelji koji,na žalost, djecu ne obrazuju
interkulturalno. Zato je interkulturalno obrazovanje u školi usredotočeno na sustav odnosa djece i mladeži. Svrha takvog obrazovanja nije poučavati o različitim kulturama, nego
dovesti u suodnos nositelje različitih
kultura. Interkulturalna osjetljivost
nije urođena ljudska osobina. Ona
se stječe, uči. Zbog toga konkretni
odnosi između različitih kultura, što
ROMANO ČAČIPE
ih u razred donose djeca i mladi ljudi, ne mogu unaprijed biti određeni.
Bit obrazovanja nije "gurnuti" djecu
u stari naslijeđeni etos. Bit je pomoći
djeci da razviju sposobnost mišljenja
o novim odlukama koje će kao odrasle osobe morati donositi. Brojne su
izjave romske djece kako ih u školi
ne diskriminiraju i vrijeđaju samo
učenici, već i učitelji. Životom u
romskoj zajednici i pod utjecajem
roditelja, djeca većinom imaju razmišljanja da ne spadaju u društvo i
da neće biti prihvaćeni što se odražava i na njihovo obrazovanje. Roditelji Romi također navode kako ih
nastavnici diskriminiraju na način
da ih ne pozivaju na sudjelovanje u
školskim aktivnostima u kojima bi
vrlo rado sudjelovali. Iz svog vlastitog iskustva mogu reći kako sam
stvorila predrasude o Romima. Kad
smo bili djeca uvijek su nam govorili
da idu Cigani da se brzo sakrijemo
jer oni kradu djecu i slično. Romi su
na žalost, zbog svog načina života
i svoje povijesti, ali na neki način i
ROMSKA ISTINA
31
32
obrazovanje roma
kulture i tradicije, stvorili u očima
drugih ljudi lošu sliku sebe kojom
su predstavljeni kao osobe slošim
životnim uvjetima i navikama te su
okarakterizirani kao osobe s kojima
se ljudi nerado ili nikako druže.
Problemi u obrazovanju
Nemogućnost obrazovanja najveći
je problem Roma kao naroda. Romi
su narod koji živi u začaranom krugu društva i tradicije romskog naroda. Društvo ne prihvaća Rome kao
takve, a oni se zbog toga teže ili nikako ne integriraju u društvo. Vlasti
pokušavaju unaprijediti integraciju
pomoću nekih programa, no ti programi su uglavnom provedeni na papiru, dok je provedba u praksi jako
loša. "Nacionalni program za Rome
Vlade Republike Hrvatske te Desetljeće za uključivanje Roma u jednom
su dijelu neprovedivi, a iz razloga jer
nisu u potpunosti i na adekvatan i
kvalitetan način uključene u provedbu istoga niti sve romske nevladine
organizacije sa svojim timovima,
ekspertima i samim članovima, niti
u potpunosti sami Romi s područja
djelovanja romskih udruga ili orga-
nizacija, to jest cjelokupna romska
zajednica kojoj su namijenjeni navedeni programi.
U okviru tih programa treba navesti
da nisu u potpunosti istraženi stvarni problemi i potrebe Roma, njihova vjerska i plemenska pripadnost,
govorno područje i tradic ionalno
ponašanje te je logično da se zbog
toga ti programi ne mogu kvalitetno
provesti. Ono što bi isto tako trebalo pridonijeti poboljšanju provedbe
programa je uključivanje svih Roma,
Romkinja, djece i pripadnika svih
romskih skupina. Obrazovanje je za
Rome, na svim nivoima od predškolskog odgoja, obrazovanja u osnovnim i srednjim školama, navisokim
školama i fakultetima, jako bitna
odrednica njihovog života.
Bez adekvatnog obrazovanja Romi
ostaju uskraćeni u znanju, ali i u samom zapošljavanju i pružanju boljih
uvjeta života. Školovanje je danas vrlo
skupo i za romski narod koji živi u
vrlo lošim uvjetima, teško je školovati
generacije svoje djece. Romske zajednice su vrlo prilagodljive okruženju te
s obzirom na to ne bismo mogli reći
da im je jezik prepreka u obrazovanju.
Ono na što treba obratiti pozornost je
ROMANO ČAČIPE
tradicija romskih porodica, nivo obrazovanja roditelja, ekonomski status
te nerazumijevanje šire sredine za
specifičnosti romskog načina života.
Romi upisuju svoju djecu u školu, no
ne polaze ju redovno, a još manje ju
završavaju u potpunosti. Najčešće ni
osnovnu školu ne završe u potpunosti. Veliki problem postoji pri upisu
djece u osnovnu školu, kada im se
daju testovi razumijevanja i sposobnosti bez ikakve prilagodbe jezika.
Djeca najčešće ne razumiju testove i
ne riješe ih najbolje te ih se zbog toga
šalje u specijalne škole u kojima postižu dobre rezultate, ali to nije dobro
rješenje jer većina te djece nije na
nivou specijalnih škola i sigurno bi
mogli uspjeti i u normalno školskom
sistemu da im se, barem u početku,
prilagode jezik i nastava.
Kada bi taj problem razmatrali sa
strane romskih uvjeta življenja, uvidjeli bismo neimaštinu i siromaštvo
u kojem žive, život bez struje, vode,
kanalizacije, kupaonice, sanitarnog
čvora, nedostatka odjeće i obuće i
financijskih sredstava, zasigurno nije
život i okruženje u kojem bi djeca
mogla normalno živjeti, a ni obrazovati se. Opća obrazovna razina
ROMSKA ISTINA
obrazovanje roma
Roma zbog toga je vrlo niska. Zbog
silnih diskriminacija koje doživljavaju u školi, još je teže uvjeriti roditelje
Rome da podržavaju obrazovanje
svoje djece. Veliki problemi se javljaju zbog n eadekvatnih nastavnika za
rad s Romima. Nastavnici bi se trebali obučavati na području romskog
jezika te romske kulture i tradicije te
bi se trebalo zaposliti više romskih
nastavnika. Također nepostojanje
romskih udžbenika i početnica stvara dodatan problem u učenju djece.
Isto tako ono što utječe na izobrazbu Roma je poštivanje obiteljskih
vrijednosti s obzirom na način privređivanja jer se djeca vrlo rano
uključuju u privređivanje. Tradicija
romskog naroda je i rano stupanje u
brak, sa svega 15 godina, zbog čega
djevojčice i dječac, kako bi osnovali
obitelj, napuštaju školu.
Obrazovni sustav
Obrazovni sustav se sastoji od predškolskog, osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja. Cilj svih projekata je što bolje
uključivanje djece Roma u obrazovni sustav. Pregledavanjem literature,
uočila sam kako je sustav jednak u
obje države te kako se obje države
suočavaju sistim problemima.
Predškolsko obrazovanje
Ustanove predškolskog odgoja imaju
poseban značaj za romsku djecu i cjelokupnu romsku zajednicu (Rumbak,
2007: 124). One ostvaruju odgojnu,
obrazovnu te socijalnu i prosvjetitelj-
sku funkciju. Te ustanove za predškolski odgoj imaju zadaću pripremiti
djecu za polazak u školu, tako što djeca uče jezik većinskog naroda kako bi
se bolje integrirala u obrazovni sustav.
Postoje dvije vrste predškolskih ustanova za Rome, a to su državni vrtići
ili romske predškolske ustanove u
kojima se nalaze homogene grupe.
Predškolsko obrazovanje je bitno za
Rome jer im se unutar njega usađuju
moralne vrijednosti i principi dobrog
odgoja kakav im roditelji Romi često
ne mogu ili ne znaju pružiti, što je posljedica vrlo mladih romskih obitelji
bez iskustva.
Osnovnoškolsko
obrazovanje
Iako je osnovno obrazovanje obavezno po zakonima obje države, vrlo
je mali postotak romske djece koja
se upisuju u osnovnu školu. Mali
broj romske djece koja upišu osnovnu školu ju završi, a pogotovo ženska
djeca koja su izložena vrlo ranoj udaji
i rađanju djece, gotovo da su prisiljena napustiti školu. Romi se teško snalaze u školi, pogotovo oni koji nisu
imali prilike ići u neku predškolsku
ustanovu, a takvih je najveći dio jer
nisu uspjeli naučiti barem osnove jezika koji se pričaju u školama.
Veliki problemi postoje pri uključivanju u osnovnoškolsko obrazovanje jer djeca većinom ne razumiju
jezik, a uzrok tome je što kod kuće
govore Romani ćhib. Samim time
nisu u istom položaju kao ostala djeca i nemaju dovoljnu motivaciju za
nastavak školovanja, a rijetki su oni
ROMANO ČAČIPE
uporni koji završavaju školu.
Srednjoškolsko
obrazovanje
Romi se teško uključujuu srednje obrazovanje, a kada i upišu, to su onda
uglavnom strukovne škole koje traju
tri godine. Vlasti pokušavaju zadržati Rome u srednjoškolskom obrazovanju stipendiranjem što većeg
broja učenika Roma, osiguravanjem
smještaja u učeničkim domovima,
ponuđivanjem što više iz vannastavnih aktivnosti, i sl. Srednja škola je
bitna jer je ona korak do pronalaska
sigurnog zaposlenja ili barem korak
bliže većim mogućnostima pronalaska posla. Dosta ih je zainteresirano
za zanimanja policajaca, medicinskih sestara, učitelja i drugih zanimanja koja su presudna za jaču integraciju Roma u društvo.
Visokoškolsko
obrazovanje
Kada se govori o visokoškolskom
obrazovanju, jasno nam je s obzirom
na mali postotak Roma koji pohađaju srednju školu, da se uvisokim školama mogu pronaći još manje brojke
romske djece. Razloga ima puno, od
ekonomske situacije roditelja, uvjeta
života, romske tradicije, ali i sustava
obrazovanja. O tako malom postotku romske djece u visokom školstvu
nam govori podatak da se u Hrvatskoj samo 11 Roma/Romkinja, od 9
463 deklariranih Roma po zadnjem
popisu stanovništva, školuje u visokom školstvu.
ROMSKA ISTINA
33
ROMSKA KULTURA
34
Romsko pitanje
u književnosti
Živimo u vremenu u kojem su permanentne
promjene, promjene kao takve, postale
vladajuća tradicija, promjene čiji se ritam
ubrzava i postaje sve vrtoglaviji na razvojnim
energijama naše civilizacije.
Autor: Bajram Haliti
T
emporalni i sadržinski odnos starog i novog, prošlog
i sadašnjeg, konzervativnog
i modernog, revolucionarnog i kontrarevolucionarnog, ne samo da se
relativizirao, već je sav u diskontinuitetu i difuziji, pa je danas stvarno
teško imenovati esencijalne tradicije
ROMANO ČAČIPE
jednog društva i jedne kulture i bilo
kojim općim pojmom označiti njihovu suštinu i cjelinu. Još je teže u
izvornom značenju i vrijednosnoj
ulozi sačuvati i nastaviti tradicije u
radikalnim transformacijama kojima je obuzet suvremeni svijet.
U posljednja dva stoljeća, u svim europskim nacijama, nacionalne i duhovne krize iskazat će se u književnosti i opsjednutošću poviješću, a
rodilo se i jedno patetično obogotvorenje povijesti. Svijet u kome je ,,Bog
mrtav", svijet u kome su najosjetljivi-
ROMSKA ISTINA
ROMSKA KULTURA
ji zavapili: ,,Nije li umro i čovjek" potaknulo je onu praiskonsku sklonost
ka misteriji. Ulogu Usuda, Boga,
vječnog zakona, preuzela je povijest;
neka sveopća i svemoćna sila nad
ljudima koja uništava sve što joj pokušava skrenuti smijer. U tragičnoj
viziji ovoga stoljeća, ta mistifikacija
povijesti njenim obogotvorenjem
izraz je i nemoći da se nađu stvarni
pokretački čimbenici tragedija ljudi
i naroda u našem vremenu. U sklopu jednog općenitog razmatranja,
moraju se u književnosti uočiti i
porazi ideoloških pristupa povijesti,
reklo bi se da su iscrpljene mogućnosti nekih poetika i da stanje duha i
osjećajnost čovjeka današnjice traže
humanistički pristup povijesti i nove
sadržaje povijesti u umjetnosti riječi.
Albert Camus, taj pjesnik uma, našeg
doba smatra kako prevladavajuća sadržina suvremene umjetnosti treba
biti tragična. Po tome, u dvadeset i
pet europskih stoljeća, naše doba
slično je vremenu u kome su živjeli
Eshil, Sofoklo i Euripid, i dobu u kojem su tragedije pisali Shakespeare i
Rasin. Cumus tvrdi, kako se stoljeće
tragične umjetnosti uvijek podudara s evolucijom u kojoj se čovjek,
svjesno ili ne, odvaja od starog oblika civilizacije ne našavši novi oblik
koji bi ga zadovoljio... "Veliki periodi
tragične umjetnosti padaju u ključna stoljeća, u trenutke kada je život
naroda bremenit i slavom i prijetnjama, kada je budućnost neizvjesna, a
sadašnjost tragična."
moderne književnosti. Ali, ako nam
je stalo do značajnije humanističke
uloge u našoj civilizaciji, klasično
»umovanje o čovjeku i smislu njegova postojanja mora se stvaralački
aktualizirati, jer je odgovore na pitanja smisla sadašnjih ciljeva i opravdanosti sredstava za njihovo ostvarenje prigrabila politička ideologija, ta
naša prolazna i uvjetna svijest, koja
je i vinovnik mnogih nesrešnih ishoda kako ratova i revolucija, tako i
znanstveno-tehničkog razvoja u XX.
stoljeću. Danas svako razmišljanje
o čovjekovoj sudbini, o budućnosti
naroda i čovječanstva, pretpostavlja
razmišljanje o povijesti i predipovijesti sadašnjice, sagledavanje identiteta svakog kolektivnog bića, izbor
i vrijednosno utemeljenje matične
tradicije u kulturi.
Identitet prije svega
Mi nemamo svijest koliko i u čemu je
sve izmijenjen svijet u kojem živimo.
On se mijenja vrtoglavom brzinom, pa
sutra neće biti ono što je da nas. Kako
Vječna pitanja
Vječno pitanje: šta smo i kuda idemo? Postavlja se našoj generaciji i
kulturi neposredno u egzistencijalnom vidu, ali sa ovim osavremenjenje: kako obraniti čovjekov integritet
i slobodan razvoj ljudske ličnosti od
zastrašujućih manipulacija, kontrola
i nasilja nad čovjekom koje vrše sjedinjene političke, ekonomske i tehničke moći u svim poretcima?
Na to pitanje ne može odgovarati suvremena, pragmatična, specijalistička nauka, to egzistencijalno pitanje,
uglavnom, ne zanima ni pretežni dio
ROMANO ČAČIPE
onda jedan zaostali, mali narod, koje je
desetljećima na povijesnoj stranputici
uključiti u te promjene i racionalno
odrediti smjer i ritam svojih promjena? Romsko pitanje je demokratsko
pitanje. Ne postoji niti jedno ljudsko
pravo koje je u sukobu sa životnim
interesom romskoga naroda kao cjeline. Romsko pitanje je oslobođenje
i afirmacija nacionalnog identiteta.
Romsko pitanje je civilizacijsko pitanje. Ono je možda najvažnije na europskom tlu danas za razvoj ljudskih i
prirodnih potencijala i podizanje kvalitete života. Izvršiti modernu reformu
školstva i cjelokupnog obrazovanja.
Stvoriti jedinstven obrazovni program
za čitav romski narod s ciljem njegove
duhovne integracije, ali s punim uvažavanjem povijesnih, civilizacijskih i
regionalnih posebnosti.
Kako kulturne vrijednosti, nacionalnu i svjetsku duhovnu baštinu,
suvremeno društvo zaista učiniti
dostupnim što većem broju ljudi, da
ne kažem cijelom narodu? Kultura je
životno pitanje romskog naroda.
A najteže pitanje: kako sačiniti romski nacionalni i društveni program u
sadašnjim uvjetima međuovisnosti
i ovisnosti od vanjskih čimbenika?
Dvadesetprvo stoljeće je i na tlu planete razastro teške zablude i mučne
nesporazume među ljudima i narodima. Svrstavam sebe u one koji vjeruju: i književnost je pozvana da svojim humanističkim duhom i istinama radi na prevazilaženju postojećih
zabluda i nesporazuma. Ali su nam
i za tu ulogu neophodni sloboda,
znanje i savjest. Moramo se, dakle,
najprije i istinito saznati; sagledati i
imenovati svoj identitet danas, obraniti i potvrditi egzistencijalne vrijednosti svog kolektivnog bića u njegoiv
povijesnom bivstvovanju.
Romska sudbina u
kolekticu
Smatram kako ima uzbudljivog smisla, umno se zagledati u predpovijest
sadašnjice, ne da bismo neke društvene oblike i ideje prisvojili za naše
doba i u njima tražili puteve za svoja
raskršća i rješenja za svoje krize, već
ROMSKA ISTINA
35
36
ROMSKA KULTURA
kako bismo u vremenu i najtežim
provjerama saznavali svoje tvoračke moći, kako bismo uvidjeli i svoje
nemoći i tragične zablude na poslovima povijesti, kako bismo duhovno
sazrijevali i rasli na svojim istinama.
U traženju smisla svog postojanja,
zaista je neophodno da u povijesti
vidimo čovjeka, u nacionalnoj sudbini, čovjekovu sudbinu u kolektivu
pojedinca, da iza nacionalnih i društvenih ideologija koje su pokretale
ljude u velike događaje, sagledavamo i one sasvim osobne motive u
,,stvaranju povijesti", da iza zastava,
topova i patriotskih retorika vidimo
čovjekovo lice, čujemo njegovo srce,
naslutimo njegovu dušu.
U šutnji prođlo stoljeće
očajavanja
A mi Romi, koji ne pripadamo narodima svijeta, kojima se glava sagnula
do praha, mi ćemo znati da je ovaj
prah svetiji nego cigle od kojih sila
podiže svoju ponosnu kulu. Jer ovaj
prah je plodan životom i ljepotom i
uzvišenošću. Mi ćemo blagodariti
Bogu što nam je bilo suđeno da u
šutnji provodimo stoljeća očajanja,
da podnosimo poruge oholih i terete silnih, što u svim patnjama, iako
nam je srce drhtalo od sumnje i straha, nismo nikad slijepo vjerovali u
spasenje koje bi nam donijela strojeva, nego ostajali u svojoj tvrdoj vjeri
u Boga i u istinu ljudske duše. I mi
još njegujemo nadu da ćemo, kad se
sila zastidi da ugrabi svoje prijestolje
i bude spremna napraviti mjesto lju-
bavi, kad svane jutro u koje će se izbrisati krvavi tragovi što ih je ostavila nacija kad je gazila kroz čovječanstvo, biti pozvani da donesemo svoje
sudove sa svetom vodom - vodom za
osvećivanje - da ljudsku povijest opet
očistimo, i pogaženi prah stoljeća
ponovno blagoslovimo plodnošću.
Moram Vas podsjetiti kako je krajnje
vrijeme uspostavljanje veze najprisnijeg prijateljstva, jedina prirodna
veza koja može postojati među narodima. Treba postojati živi promet
između srca i srca, mi svi zajedno sačinjavamo živi živčani sustav, osjećamo najdublje potrebe čovječanstva.
Da ne živimo u strahu jedan od drugoga, ne trebamo se naoružavati da
jedni druge držimo u vlasti, da nas
koristoljublje i uhode i pljačkanje
ne ganjaju jedne ka drugima. Trebamo mijenjati ideje i ideale, davati
i dobivati darove najviše ljubavi, da
nas razlike u jeziku i običajima ne
sprečavaju u najprisnijem prometu
između srca, da nikakvi rasni ponos
i nikakava drska oholost zbog svijesti o superiornosti, tjelesnoj i duhovnoj, kvari naše odnose, da u našoj
umjetnosti i kniževnosti izbije novo
lišće i cvijeće pod utjecajem sunčeve svjetlosti ujedinjenih srca, i naroda iz različitih zemalja i s različitim
jezicima i povijestima ispovijedaju
ono što čini najviše jedinstvo ljudi i
najdublju vezu ljubavi. Politička civilizacija koja je danas prisutna na tlu
jugoistočne Europe, kao kakav korov koji se brzo razmnožava, zasniva
se na isključivosti. Ona uvijek pazi
na to da male narode drži u vlasti
ROMANO ČAČIPE
ili da ih uništi. Ona je kanibalska u
svojim tendencijama, hrani se onim
što je ostalim narodima neminovno
potrebno za njihov život i pokušava
progutati cijelu njihovu budućnost.
Ona je uvijek u strahu da će i drugi
narodi postići ugled, pa to proglašava opsanost, i pokušava ukloniti
sve simptome veličine izvan svojih
granica, obarajući na tlo narode koji
su slabiji nego oni, samo da vječno
ostanu u svojoj slabosti. Ona izdaje
povjerenje, bestidno veze mreže laži,
u svojim hramovima podiže goleme
idole pohlepe, i veoma se ponosi
skupim obredima svoga bogoslužja,
koja ona zove patriotizmom.
Potkopavanje etičkih
ideala
I čovjek može s pouzdanošću proricati da to ne može dalje trajati, jer u
svijetu postoji moralni zakon kojem
su podvrgnuti ne samo pojedinci već i
organizirane zajednice. Ne možete vi u
ime svoje nacije neprestano gaziti ove
zakone, a da kao pojedinci uživate njihovu blagodat. Ovo javno potkopavanje etičkih ideala polagano djeluje na
svakog člana društva, ono postepeno i
neprimjetno oslabljuje čovjeka, i provodi ono ciničko nepovjerenje prema
svemu što je sveto kao i poštovanja
dostojno u čovjekovoj prirodi, i to je
pravi znak starosti. Vi morate imati na
umu da politička civilizacija, još nije
izdržala dugo iskušenje. Buktinja stare
Grčke ugasila se u zemlji gdje je najprije zapaljena, moć Rima leži mrtva
i pokopana pod razvalinama njegovog
ogromnog carstva.
Ali civilizacija, kojoj je osnova prirodno društvo i duhovni ideali čovjekovi, još je živa u svijesti našeg
romskog naroda. Iako ona može
izgledati slaba i malena, mjerena
mjerilom mehaničke moći modernog vremena, ona ipak liči na sitna
zrna sjemena u kojima se nahodi
život, ona će izbiti, narasti i raširiti
svoje blagodatne grane i procvasti i
donijeti plodove kad dođe njeno vrijeme i kad se na nju izlije plodonsoni
blagoslov s neba. Ali oborene nebodere za vrijeme Drugog svjetskog
ROMSKA ISTINA
ROMSKA KULTURA
rata slomljene strojevi, te bijedne
ostatke moći i gramzivosti, ne može
ponovo podići ni sam božji blagoslov. Jer oni nisu bili djeca života,
nego neprijatelji života kao cjeline,
oni su ostaci pobune koja se razbila
u boju protiv vječnoga.
Romska civilizacija unazad 2500 godina, starala se živjeti mirno i misliti
duboku misao. Jedina njezina ambicija bila je upoznati ovaj svijet kao
svijet duha, i da u svakom trenutku
svoga života živi u divljenju i u radosnoj svijesti o vječnom i osobnom
srodstvu s njime. Na ovaj dio čovječanstva, koji je imao nevinost djeteta
i mudrost starosti, navalila je nacija.
Ne bojim se kazati kako će oni koji
su obdareni moralnom snagom ljubavi i vizijom duhovnog jedinstva,
oni koji najmanje osjećaju neprijateljstvo prema stranim narodima, te
imaju dosta simpatije i razumijevanja da se prenesu u položaj drugih,
biti najsposobniji steknuti trajno
mjesto u stoljeću koje je na pragu,
a da će oni koji neprestano njeguju
svoj instikt za borbu i netrpeljivost
prema drugima biti uklonjeni. I to je
problem koji je sada pred vama, i mi
moramo dokazati svoje čovječanstvo
na taj način što ćemo ga rješavati
svojom višom prirodom.
Kod Roma je 2500 godina uporno
rađeno na razaranju nacionalne samosvijesti. Ne želim simplificirati
stvar i zato okrivljavati jednu političku filozofiju, već u prvom redu ljude
koji su je tobože provodili, a u stvari
su provodili svoju osobnu, i to surovu diktaturu, često otvoreno obojenu antiromskim dijelima.
Znam da je nacionalno pitanje vrlo
složen fenomen i da ga je vrlo teško
trajno riješiti, ali znam kako i naše
nacionalne osobensoti, iako uporno
razgrađivane, nisu i stvarno razgradjene, jer se to naprosto ne može postići s
jednim narodom koji je imao i ima povijesno pamćenje o svojoj nacionalnoj
samosvijesti, o svojoj tradiciji, kulturi,
idealnim vrijednostima i visokom moralu kao mudrosti življenja.
Kako bi se ostvarila kakva - takva palingeneza romskog naroda, da bi se
obnovila nacionalna samosvijest rom-
Bajram Haliti
skog naroda, da bi se obnovile tradicionalne i idealne vrijednosti romskog
naroda, da bi se podigao njegov duboko poljuljani i poklekli moral kao
mudrost življenja, koje vrijednosti ne
može zamijeniti nikakv materijalni
uspjeh, kraljevstvo ili askeza, potrebno
je da romski narod dobije i ima minimalni nacionalni program.
Književno traganje se
nastavlja
Takva situacija i mene i moje prijatelje književnike inspirira da dalje tragamo. Izravno utječe na sve nas da
se s još više strasti posvetimo znanstvenom radu, koji je odvano ispunio cijeli moj život, jer sve što sam
pisao i napisao, sve što sam dosad
napravio, radio sam samo s jednom
željom: da ono ono što sam utvrdio,
ROMANO ČAČIPE
ono što sam saznao, ostavim mlađim generacijama kako bi znali tko
su, šta su, šta su njihovi očevi učinili,
a što moraju učiniti oni kako bi sačuvali svoju slobodu, kako bi prosto
rečeno mogli opstati i razviti se na
ovom burnom prostoru jugoistočne
Europe.
Ne smijem dalje nabrajati opće zadatke. Na stvaranju novog nacionalnog programa treba raditi kolektivni
um. Kolektivna mašta. Kolektivni
senzibilitet. Mladi ljudi. Program
našeg preporoda i neophodnih promjena, nikako ne može izraziti pojedinac, ma koliko pametan, darovit i
obrazovan bio.
Ne smatram se ni pozitivnim ni kadri konačno definirati taj program,
ali sam u komentaru ,,Razmišljanja
o romskom pitanju" pokušao dati
njegove glavne konture.
ROMSKA ISTINA
37
38
ROMSKA TRADICIJA
Hederlez
Postovana braćo,
Čitajući pisma na Internetskom portalu Roma
Network, osjećao sam potrebu ponovno napisti ovaj
članak samo kako bih vas upoznao i otklonio sumnje
o nazivu Hederlez koji se miješa s Đurđevdanom (Sv.
Đorđe). Iako se oba slavlja slave na isti dan, način na
koji se slave samo se u nekoj mjeri poklapaju. Oni koji
slavu koriste kao slavu Sv. Đorđa, slave ju na stari način s novododanim vjerskim ritualima.
Naime, Hederlez je stari naziv slavlja i slavi se od vremena poslanika Hz. Hizira ( El Hader) i Hz. Iljasa -IIija ( Ellez), iz vremena Hz. Musa (Mojsije) koji je živio
odprilike 13 stoljeća prije Hz. Isa (Isusa). Vezu između
Hz. Hizira (El Hader) možete čitati nu Kur´an-u, sure
el kahf (66-82).
ROMANO ČAČIPE
Naime, Hz. Hizir i Hz. Iljas sastajali su se jednom godišnje i to 6. svibnja kada počinje proljeće ili kako se
tada nazivalo početak ljeta, jer se prema narodnom računanju vremena znalo samo za ljeto i zimu. Tako Romi
znaju samo za dva godišnja doba, ljeto (nilaj) i zima
(jevend), dok su oslala godišnja doba tek pozajmljena.
Ovakva tradicija računanja godišnih doba još uvek je
prisutna kod starih Turaka, npr. kod staroturskih plemena Gagauza koji danas žive u Moldaviji i u ostalim
mezopotamiskim zemljama u kojima žive stara Turska
plemena. Interesantno je kako mesec svibanj Gagauze
nazivaju i mjesec Hederlez. Iako su ova plemena primili
kršćanstvo, oni većinom koriste iste rituale kao i Muslimanska plemena. Pisao sam o staroturskim plemenima
te je i dokazano kako su Romi bili prisutni te zajedno
ROMSKA ISTINA
ROMSKA TRADICIJA
učestvovali u mnogim ratove. Da se sve to poklapa i s
našim istraživanjima, dokazuje i zajedničko slavlje Hederlez. Naime, od Imena Hizir i Ilyas nastaje Hederlez
(Hader+Ellez) jer Hizir na arapskom znači H(a)eder,
što znači zeleno. Naime, Hederlez se nazivao i zeleni čovijek jer prema vjerovanju tamo gdje bi on sjeo, čak i ako
je bilo suho trava bi rasla. Ova dva poslanika sastajala
su se svakog 6. svibnja, brijali jedan
drugog i zajedno se molili, jer na taj
dan počinje ljeto i na taj dan molitve
se prihvaćaju od strane Velikog Boga,
kako za zahvalnost što su prebrodili
zimu tako i za dobru berbu i godinu
bez bolesti. Iz tog razloga na taj dan
uzima se voda s izvora te se kupa u
rijeci kako bi čisti dočekali ljeto. Pod imenom Hederlez
slave ga muslimani dok kršćani koriste i ime Sv. Đorđe.
Vjeruje se kako Hz. Hizir pomaže na zemlji dok Hz.
Ilyas pomaže u vodi jer su ova dva poslanika dobili
vječni život od vode života koju su popili, a njihova
molitva tada se uslišila. Nije rijedak slučaj da se Hz.
Hizir javlja tijekom ljeta i pomaže one koji su časni i
pošteni. Uvijek se pojavljuje kao siromah i startarac i
upućuje ljude na pravi put pomažući im da pronađu
svoju sreću. Vjeruje se kako stiže onda kada je najtežije i pomaže svakome kome je pomoć potrebna. Zato se
u Turskoj na kolima hitne pomoći piše HIZIR jer pomaže hitno. Sv. Đorđe rođen je u Turskoj točnije u Kapadokiji i kao veliki kršćanin nije prihvaćao progon
kršćana te je mučen i na kraju 23. travnja 303 god. prije Krista.dodamo li tom datumu 13
dana kako bi iz Julijanskog kalendara dobili Gregorijanski dolazimo
do 6. Svibnja. Sv. Đorđe je 494. god.
preglašen za sveca od pape Galesijusa i od tada se smatra zastitnikom
europskih država i gradova, profesije i organizacije…
Gore navedeno kratak je uvodnik u slavlje Sv. Đorđa
kako bi uvideli razliku izmedju Hederleza i Đurđevdana.
Kao što I samo možete vidjeti, Hederlez se slavi najmanje 17 stoljeća prije Đurđevdana i svaka ceremonija o
vodi, travi, kupanju, liśču, klanju ovaca, vatri, glazbi i
hrvanju molitva je stare tradicije i to treba razlikovati.
S poštovanjem
I ove godine središnja zagrebačka proslava Đurđevdana održala se na livadi ispod Domovinskog mosta, a tradicionalno joj se
pridružio i za- grebački gradonačelnik Milan Bandić uz janjetinu, limenu glazbu i neizostavno romsko kolo.
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
39
ROMSKA TRADICIJA
40
R
Na Rujevici počinje
proslava Đurđevdana
omi širom svijeta obilježavaju svoj tradicionalno najveći
kulturno-vjerski praznik Hederlezi, poznatiji u nas kao Đurđevdan. Ujedno to je bila i prilika da
i Zajednica Roma »Romsko jedinstvo« PGŽ-a obilježiti deset godina
djelovanja, povodom čega je pripremila trodnevnu centralnu proslavu ovog blagdana na Rujevici za
cijelu Hrvatsku. Još su tijekom noći
riječki Romi pohitati do Rječine po
izvorsku vodu za ranojutarnje umivanje, skupili su šumsko cvijeće za
ukrašavanje svojih domova, u zoru
su obredno zaklati janje, pripremili
novu odjeću, kako bi se nakon toga
tri dana veselili životu uz pjesmu,
ples i romske specijalitete. Otvaranje
je uveličao nastup puhačkog orkestra
iz Vrana i domaćih »Ekspresa«.
Predsjednik
Zajednice,
Surija
Mehmeti, apelirao je na ujedinjenju
svih Roma, kao i poboljšanje egzistencijalnih potreba ovog naroda
poput prava na obrazovanje, stanovanje i rad, što bi smanjilo stopu
siromaštva Roma i ubrzalo njihovu
integraciju u društvo. U tom pravcu,
sa žaljenjem je istaknuo nedostatak
potpore, poštovanja i razumijevanja
Grada Rijeke i Primorsko-goranske
županije za rad zajednice.
– Primjerice, unatoč organizaciji
višednevnih Susreta Roma u Rijeci
i sada Đurđevdana u 10. godišnjici
našeg postojanja, gradski Odjel za
kulturu odobrio nam je za cijelogodišnji rad svega dvije tisuće kuna,
što ćemo im solidarno vratiti, da si
time pokriju nastali trošak u Proračunu zbog recesije. Njihova namjera je da tako pokušaju onemogućiti
djelovanje Zajednice ili pak financirajući s mnogo više sredstava druge
romske udruge i pojedince, žele uni-
jeti razdor među Rome. Osim toga,
ne uvažavaju mene kao legitimnog
romskog predstavnika jer se ne slažem s idejama gradonačelnika, koji
misli da me kao tunu može hraniti
srdelama jednom godišnje kada mu
je to potrebno, rekao je Mehmeti, i
na kraju napomenuvši da tijekom
proslave Đurđevdana nastaju nove
ljubavi, u svom stilu ponudio moguće rješenje za bolji status Roma u
društvu. – Isključit ću struju svojim
stidljivim Romima poput Bandića u
Zagrebu, kako bi se naglo povećao
natalitet našeg naroda, barem do desetero djece u jednoj obitelji.
I ove godine središnja zagrebačka
proslava Đurđevdana održala se na
livadi ispod Domovinskog mosta, a
tradicionalno joj se pridružio i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić uz janjetinu, limenu glazbu i neizostavno romsko kolo.
Domovi se na Đurđevdan ukrašavaju cvijećem i raspupanim
grančicama u znak dobrodošlice proljeću. Ovim povodom donosi se izvorska voda u koju se potapaju jaja, cvijeće, grančice
mlade vrbe koje služe za jutarnje kupanje i umivanje.
Romi širom svijeta 6. svibnja obilježavaju svoj najveći kulturnovjerski praznik Đurđevdan (Ederlezi). Simbolika Đurđevdana
jest prekid zimovanja i proslava povratka proljeća. Kao tradicionalno nomadski narod, Romi bi ujesen prekinuli svoja putovanja i prezimili na jednom mjestu, a ovim praznikom obilježavaju
pokretanje svoje čerge te ponovni odlazak na put. Domovi se
na Đurđevdan ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama
u znak dobrodošlice proljeću. Ovim povodom donosi se izvorska voda u koju se potapaju jaja, cvijeće, grančice mlade vrbe
koje služe za jutarnje kupanje i umivanje. Vjeruje se da se ovim
činom odbacuju negativnosti koje su se dogodile u protekloj
godini. Nakon obrednog kupanja slijedi posebno svečano oblačenje, stavlja se nakit, svira romska muzika i pleše romsko kolo.
Obično se na ovaj dan jede janje iz razloga što Romi vjeruju da
jetra janjeta na ovaj dan ima magičnu moć za djecu i ukućane,
jer donosi u kući život i radost. Slična predaja sačuvala se
i među Arapima, kako kršćanima, tako i muslimanima na
Bliskom istoku, a potječe od štovanja poganskoga
božanstva proljeća i plodnosti koje se arapski naziva Hader, što znači 'zeleni'.
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
DOGAĐAJI
M
Agorisardi standardizacia
e romana čhibijaki
aškarthemutni
dujdivengi
konferencia kotar resja ani
standardizacia e romana čhibiaki ano thana nakhla Jugoslaviake
ka ovol adikardi ano Beogradi 22.
thaj 23. aprilea. Konferencia prezentuinela lundjaripe aktivnostjengo
ani standardizacia e romana čhibjaki save ano rami e projektesko kerde amalipe "Kali Sara" thaj Romano
informativno centri kotar Sarajevo.
Planirinelape ano akava maškarthe-
mutno skienciako khedipe te oven
deš pindžarde lingivistja kotar phuvja
thaj kotar thana nakhla Jugoslaviake, sar ini biš Roma kotar Srbia save
siton ani akaja problematika, maškar
save si majbaro gendo lilavnengo.
Kotar organizuibe akale khedipasko,
ano Themutno lilavno kher Srbiako
ka ovol putardi ini ekspozita telo
anav "Hramimo lafi pi romani čhib
thaj kotar Roma ano thana nakhutna
Završena
standardizacija
romskog jezika
Međunarodna dvodnevna konferencija o
dostignućima u standardizaciji romskog
jezika na prostorima bivše Jugoslavije
odrzana je u Beogradu 22. i 23. travnja.
Konferencija je predstavljala nastavak
aktivnosti na standardizaciji romskog
jezika kojeg su u okviru istoimenog projekta proveli udruga "Kali Sara" i Romski informativni centar iz Sarajeva.
Na ovom međunarodnom naučnom
skupu sudjelovalo je desetak poznatih
lingvista iz zemalja bivše Jugoslavije,
kao i dvadesetak Roma iz Srbije koji se
bave ovom problematikom, među kojima je najveći broj pisaca.
Povodom održavanja ovog skupa, u Narodnoj knjižnici Srbije odrzana je otvorena i izložba pod nazivom "Pisana riječ na
romskom i o Romima s prostora nekadašnje
Jugoslavije", na kojoj je izloženo nekoliko
stotina knjiga i drugih artefakata vezanih
za pisanu kulturu Roma i tiskana kataloška publikacija pod istim nazivom.
Ured za ljudska i manjinska prava Republike Srbije, Misija OEBS u Srbiji-OSCE, Narodna knjižnici Srbije i Muzej
romske kulture organizatori su ovoga
skupa.
ROMANO ČAČIPE
Jugoslaviake", ani savi ka oven sikavde nekobor šelutne milje pustika thaj
aver artefaktja phande vaš hramimi
kultura Romengi thaj ka ovol stampimi publikacia telo jekha jekh anav.
Organizatoria akale khedipaskke siton Kancelaria vaš manušikane thaj
minoritetenge hakaja Republikako
Srbia, Misia OEBS ani Srbia – OSCE,
Themutno lilavno kher Srbiako thaj
Muzei romana kulturako.
Standardization of
the Romani language
International two-day scientific conference about advances in the standardization of the Romani language in the
former Yugoslavia will be held in Belgrade on 22 and 23
April. The conference is a continuation of the standardization of the Romani language, which are realized within
the same project conducted by the association "Kali Sara"
and Roma Information Centre in Sarajevo.
This event would be attended by representatives of the organization that has implemented the mentioned project
and by number of linguistic and literary experts from the
former Yugoslavia, and twenty Roma from Serbia who
deal with these issues, including the largest number of
writers. This is an opportunity for printing and publication "The written word in Romani language and abut
Roma people in the former Yugoslavia". The exhibition
intends to present about two hundred artefacts (books,
newspapers and magazines in Romani and about Roma).
For this exhibition National Library of Serbia have already provided adequate space that will be available during
the period 22 of April - 12 of May. The National Library
will provide half amount of showcases for the exhibition
of half of them be provided by the organizer. 40 showcases are needed to be done by 20 April.
"The written word on Romani language and about Roma
in the former Yugoslavia", which will be exposed to hundreds of books and other artefacts related to the culture
of the written and printed one catalogue of publications
on the same title. The organizers of this event are the Office for Human and Minority Rights of Serbia, the OSCE
Mission to Serbia, the National Library of Serbia and the
Museum of Roma Culture.
ROMSKA ISTINA
41
ROMI U REGIJI
42
Siromaštvo i nezaposlenost
najveći problem Roma
Siromaštvo i velika stopa
nezaposlenosti, najveći su problem
s kojim se danas suočavaju Romi,
izjavio je zamjenik predsednika
Nacionalnog savjeta romske
nacionalne zajednice Miloš Paunković
povodom Svetskog dana Roma
N
eposredno prije početka konferencije "Romi između inkluzije i europskih integracija" istakao
je kako Romi moraju više participirati u institucijama vlasti. Direktorica Ureda za ljudska i manjinska
prava Suzana Paunović ukazala je da je postignut velik
napredak, što se tiče romske zajednice, posebno u zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju. Naglasila je kako se smrtnost djece u romskim naseljima smanjila za čak 50 posto
u odnosu na 2005. godinu, ali je i dalje dvostruko veća u
odnosu na prosijek.
- Uvođenje zdravstvenih medijatora i pedagoških asistenata dalo je rezultate. Postotak romske djece koja se
upisuje u prvi razred povećan je u poslednjih pet godina
za 25 posto. Međutim i dalje su ogromne razlike između
romske populacije i većinskog naroda kada govorimo o
školovanju djece, redovnom odlasku u školu i završavanju školovanja–rekla je ona. Direktorica Ureda je ukazala da se mora više raditi na zapošljavanju Roma u javnim
službama, kao i u njihovu uključivanju u procese donošenja odluka bitnih za njihovu budućnosti.
Ministrica zdravlja Slavica Đukić Dejanović naglasila je
da je puno toga urađeno u proteklom periodu što se tiče
unapređenja zdravstvene zaštite Roma, kroz suradnju s
75 mediatorica.
- Uspjeli smo zdravstveni sistem približiti onim Romima
koji nisu bili uključeni u njega i povećati nivo zdravstvene zaštite ove populacije. Brojke najbolje govore kako
smo napravili dobre pomake jer je smrtnost novorođene
djece, te djece do pet godina starosti uvelike smanjena.
Produžen je i životni vijek Roma na 49 godina, ali to je
još uvijek jako daleko od željenog cilja–rekla je pred početak skupa ministirca zdravlja.
Također je naglasila kako že zdravstvene mediatorice biti
uključene u zdravstveni sistem i zasnovati radni odnos.
Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova Vladimir Božović podsjetio je da MUP ima odličnu suradROMANO ČAČIPE
nju s romskim zajednicama i pozvao Rome da se jave na
tečaj za prijem u rad u policiji.
Da su napravljeni pozitivni pomaci u rješavanju problema stanovanja Roma dokazuje i ministar graditeljstva
i urbanizma Velimir Ilić koji je naglasio kako se gradi
10.000 kvadrata socijalnih stanova. Šef Delegacije EU u
Srbiji Vensan Dežer ocijenio je kako su napori koje je
uložila Srbija proteklih godina po pitanju inkluzije Roma
počeli davati rezultate.
- Dosta toga je urađeno, ali još dosta toga treba uraditi,
želimo nastaviti aktivnu suradnju s vlastima na poboljšanju položaju Roma. Smatram kako smo na dobrom putu.
Želio bih istaknuti dobru suradnju s državnim, ali i lokalnim vlastima i organizacijama civilnog društva–rekao
je Dežer.
Nevladina organizacija Praksis izjavila je kako država
mora uložiti značajnije napore radi donošenja i sprovođenja mjera afirmativne politike koja bi omogućila
socijalnu inkluziju Roma i njihovu jednakost s ostalim
građanima Srbije. Iz te NVO, povodom Svetskog dana
Roma, istaknuli su kako Srbija ne može napredovati
ukoliko dio njenog stanovništva ostane socijalno isključen i na marginama društva.
"Na današnji dan dužni smo još jednom ukazati na činjenicu kako se mnogi Romi u Srbiji i dalje suočavaju sa
siromaštvom, kršenjem ljudskih prava, diskriminacijom
u obrazovanju, stanovanju, zdravstvu i zapošljavanju,
kao i različitim postupcima koji ugrožavaju njihov život,
vrijeđaju dostojanstvo i onemogućavaju integraciju", navedeno je u izvještaju.
Iz Praksisa ističu kako ih zabrinjava antiromska retorika i nasilje, kao i da iseljavanja romskih obitelji iz njihovih domova, segregacija u školama, teškoće u pristupu
zdravstvenom osiguranju, socijalnoj zaštiti, osobnim dokumentima, državljanstvu i prebivalištu, najbolje ilustriraju njihovu isključenost i izolaciju.
ROMSKA ISTINA
ROMI U REGIJI
A kada će Europa u
romsku mahalu?
Niko ne može, čak i da to želi, negirati
činjenicu kako Europska unija posljednjih
godina sve više povećava pomoć namijenjenu
društveno-ekonomskoj integraciji Roma u
Europi, pa i u Bosni i Hercegovini.
U
ostalom, iz sredstava IPA
2008. EU je financirala projekt podrške djelotvorne
realizacije nacionalnih akciskih
planova, i to preko CARE/EuroRom, a iz sredstava IPA 2011, projekt u vrijednosti 3,6 miliona eura,
promovira ljudska prava i zaštitu
manjina u jugoistočnoj Europi u
2010 i koji je realizirao Vijeće Europe. EU je pokrenula i regionalni
projekt u vrijednosti od tri miliona
eura (ostvaruje ga ODHIR), čiji je
cilj upis Roma u matične knjige...
Mogli bismo, tako, nabrajati unedogled i navoditi cifre od kojih se za-
manta u glavi, no, koliko su, makar
mrvice od ovih sredstava stvarno
doprle do onih Roma koji spadaju
u socijalno najugroženiju kategoriju
današnjeg bosanskohrcegovačkog
društva? Na ovo pitanje odgovor
je identičan kod svih onih od kojih
smo ga zatražili, neovisno o njihovom, trenutno potpuno različitom
društvenom atributu i poziciji.
Političke igre
Tek radi boljeg sagledavanja cijele
situacije navedimo i to da su Romi
najbrojnija manjina u BiH, a koli-
ROMANO ČAČIPE
ko ih stvarno ima, to još niko točno
ne zna. Procjene, zavisno od izvora
iz kojeg dolaze, a, čini se, i zavisno
od toga šta se hoće postići njihovim
navođenjem, kreću se od 30.000 do
50.000. Tako tvrde razna nadležna
državna tijela, no nevladine romske
organizacije, možda jedino i suglasne
oko toga, smatraju kako je Roma u
BiH najmanje 80.000. Najviše ih je u
Zeničko-dobojskom kantonu, na području Sarajeva, Brčkog, Mostara...
Nedžad Jusić je predsjednik Udruženja EuroRom, bivši član Vijeća nacionalnih manjina BiH, s tim da treba
imati u vidu kako već drugu godinu
to tijelo ne dobiva legalno izabrano
članstvo, prije svega, zbog političkih
igara. No, to je druga priča. Jusićevo
višegodišnje zalaganje za to da romska mahala bude u središtu pažnje
EU izgleda nikada nije bila tako žestoka kao sad.
"Evo, i vi ste naveli ogromna sredstva koja iz europskih fondova stižu
ROMSKA ISTINA
43
44
ROMI U REGIJI
i u BiH, kao odraz političke opredijeljenosti EU da poboljša društveno-ekonomsku integraciju Roma u
cijeloj Europi, pa i u, kako se to popularno kaže, zemljama proširenja, a
mi smo jedna od njih. No, pokazalo
se velikom greškom to da se politika
kreiranja integracije svodi samo na
onu s državnog nivoa. Romske mahale tu ili nikako nema, ili je gotovo
nikako nema", tvrdi Jusić, uzimajući kao primjer rješavanje stambene
problematike Roma, za što je, zajedno sa školovanjem i zapošljavanjem,
prema zvaničnim podacima EU, iz
sredstava IPA 2011. i IPA 2012, predviđeno oko pet miliona eura.
"A na terenu? Iako je preko 80 posto
romskih naselja nelegalno sagrađeno, kao prvi uslov za dobivanje novca namijenjenih stanovanju postavljaju se regulirani imovinskopravni
odnosi! Dakle, odmah se najvećem
broju Roma zatvaraju vrata. Niko
nije protiv toga da se ova problematika dovede u red, ali očekivati da će
to moći učiniti sami Romi, u nekom
kratkom roku, unaprijed je osuđeno
na neuspjeh. I, šta drugo zaključiti
nego to da se ovakvi potezi namjerno poduzimaju, kako bi se moglo
reći kako je svako imao šansu", govori Jusić.
Prema riječima ovog romskog aktiviste, neophodno je donošenje lokalnih akcijskih planova, koji će imati u
vidu specifičnosti svake sredine.
krizi taj tradicionalno romski zanat
polako preuzimaju i ostali građani,
pa je konkurencija velika, novca je
sve manje. Šta hoću reći? Ako vi napravite Romima kuću na vrh nekog
brda i dovedete struju do nje, ako nemaju stalni izvor prihoda, naravno
da će ostati bez struje i bez vode i da
će u cjelini umjesto uključenosti, oni
opet biti isključeni iz zajednice u kojoj žive. Iskreno, ne samo meni, nego
mnogim Romima nije jasno kako se
uspjelo potrošiti oko 17 miliona KM
za ovu inkluziju, a da se pri tome nije
riješilo nekoliko osnovnih pitanja
koja muče sve Rome."
Jusićeve primjedbe nisu nepoznate
ni Delegaciji EU u našoj zemlji, na
čijoj se oficijalnoj web stranici govori o Romima, kao "i dalje najugroženijoj i najdiskimiranijoj manjini, s
nesrazmjerno visokom stopom nezaposlenosti i niskim nivoom obrazovanja, koja živi u siromaštvu i teškim uvijetima", pri čemu se izdvaja
posebno zabrinjavajući položaj žena
i djece: "Stopa nasilja u obiteljima
izuzetno je visoka, a mnoga romska
djeca nisu upisana u matične knjige,
te ne mogu biti upisana ni u škole niti
imati zdravstveno osiguranje. Prema
UNICEF-u, stopa imunizacije kod
romske djece vrlo je niska." Nerijetki
su i slučajevi trgovine djecom, a da o
prosjačenju po ulicama bh. gradova
niti ne govorimo.
Delegacija EU, očito je svjesna kako
strategija za Rome na državnom nivou, od 2006. godine do danas, usprkos uspjeha u nekim oblastima, ipak
nije ni izdaleka ostvarila osnovni cilj:
socijalnu zaštitu Roma.
Ova pitanja su označena kao neriješena i u izvještaju o napretku za 2012.
godinu, gdje se društveno-ekonomska inkluzija Roma naziva, ma šta to
značilo izgovoreno birokratskim jezikom, "ključnim pitanjem mehanizma za praćenje situacije u periodu
po viznoj liberalizaciji..."
Aldina Fafulović živi u Vitezu, troje
djece u njenoj porodici se školuje,
otac sam radi. Ova djevojka je završila prvu godinu sarajevske Pedagoške akademije i trenutno je dio ekipe
mladih bh. Roma i Romkinja koji,
u okviru OSCE-a, realiziraju desetomjesečni projekt u sedam gradova BiH. Aldina je, naprimjer, spona
interesa između romske zajednice i
vlasti u Travniku.
Aldina u Armeniji
No, zahvaljujući tom projektu, bila
je i u nekoliko zemalja regije, pa je
i u Armeniji recimo, stekla brojna
prijateljstva, iskustva, i iako sve ovo
liči na bajku, koja je započela time
što je njeno školovanje financijski
pomagalo Udruženje Obrazovanje
Kuća na vrh brda
"Ne može biti isti odnos prema
stambenom zbrinjavanju u Bijeljini naprimjer, i u Zenici, ili bilo gdje
drugdje. A sada se sve stavlja u isti
koš. U državnom akciskom planu svi
se tretiraju jednako, pa se tako dešava da lokalne zajednice sebe u tim
planovima nikako ne mogu prepoznati", ističe Jusić, a, kao drugu veliku grešku navodi to da se parcijalno
pristupa socijalnoj inkluziji.
"Čuo sam za romsku obitelj iz Kiseljaka, kojoj se pomoglo u izgradnji
kuće. No, niko od njih nije zaposlen,
nešto malo novca zarade sakupljanjem sekundarne sirovine, ali u ovoj
ROMANO ČAČIPE
ROMSKA ISTINA
ROMI U REGIJI
gradi BiH, (što Aldina nikada ne
zaboravlja), ni njezin život nije bez
problema.
"Zahvalna sam svima koji su mi pružali šansu, ali, ma kako će to zvučati,
zahvalna sam i onima čija je podrška
bila samo pred tv-kamerama, jer me
je to još više učvrstilo u namjeri da
ne budem tipična, nedovršena romska priča", govori Aldina, napominjući kako je bh. romska zajednica,
pa i ona sama, prije 10 godina bila u
potpuno drugačijem socijalnom položaju nego što je to danas.
"Znam još puno takvih
pojedinačnih primjera, i
za svaki od njih uvijek kažem super, no kako se na
njima duže zadržati kada
istovremeno znam i to da
su mnoge romske obitelji, pa i mladi unutar njih,
još apsolutno isključene iz
društva. Svjesna sam kako
se nama, Romima, makar
bili i najbolji u razredu i na
fakultetu, zbog predrasuda,
treba duplo više dokazivati,
treba moći i prešutjeti kada
naiđete na očitu diskriminaciju, čak
i kod onih koji se vrlo glasno zalažu protiv nje... No, koliko god takve
stvari zabole, ja se uvijek trznem i
kažem samoj sebi: pokušat ću iznova, negdje moram uspjeti", iskrena je
Aldina, koja će najvjerovatnije studij
predškolskog odgoja nastaviti u Vršcu i to na romskom jeziku.
"Imam obećanje kako ću dobiti financijsku podršku, koju mi moja
obitelj ne može osigurati", objašnjava Aldina, predsjednica Udruženja
Mladi Romi iz Viteza, čija se najveća
primjedba aktualnoj politici inkluzije Roma odnosi na - rascjepkanost.
"I kada se nekome pomaže, vrlo brzo
postane jasno da je to nedovoljno
za zaokruživanje cjeline. Kao nikada do sada, mnogi Romi se školuju, mnogi su i na fakultetima, ali
nemojmo se zavaravati. Ne zalažem
se za to da mladi Romi dobiju nekakve specijalne statuse, ali mislim da
im se mora pomoći kako bi mogli
startati s koliko-toliko iste pozicije
kao i drugi", ističe Fafulović, a naša
sljedeća sugovornica, Sarajka mr.
Hedina Sijerčić - Tahirović samo
potvrđuje riječi djevojke iz Viteza.
Mr. Siječić - Tahirović je državna
koordinatorica za Rome, pri Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice,
a njen posao od 1. travnja financira
OSCE. Do sada je to bilo preko projekta Care International. Od Hedine
prvo saznajemo lijepu vijest. Primljena je, na eminentnom belgijskom fakultetu, na doktorski studij,
odobrena je njena doktorska teza,
tako da ova književnica, autorica i
rječnika romskog jezika ima pune
ruke posla, no mnoge stvari vezane
uz inkluziju Roma, nisu niti njoj jasne.
Sve je ho-ruk sistem
"Sve se nekako radi na ho-ruk sistem,
mnoga sredstva odlaze, tvrdim,
puno više nego Romima, a Romima
se daje na žličicu i nad tim se ne vrši
monitoring. U Zenici je napravljena krasna zgrada za Rome, svi smo
bili sretni zbog toga, no pokazalo se
kako su radovi obavljeni vrlo nekvalitetno, zidovi pucaju. Tako je u svemu... Kakve koristi ako vi napravite
Romima kuću, ako je održivost u
njoj upitna", pita Sijerčić - Tahirović,
koja smatra kako mnogo novca odlazi na razne konferencije, seminare,
okrugle stolove...
"Kome su potrebni ti skupovi? Romima koji nemaju zdravstveno osiguranje, posao, koji ne mogu platiti režije,
ROMANO ČAČIPE
ne mogu dijete pristojno opremiti za
školu, sigurno nisu ni od kakve koristi... Smatram kako bi EU morala
što hitnije napraviti rez i okrenuti se
lokalnoj romskoj zajednici, te novce
dodjeljivati bez posrednika, sumnjivih romskih eksperata, koji rade po
principu ti meni namjesti ovo, a ja ću
tebi ono... I, tako se sve vrti ukrug, a
vrijeme prolazi", ogorčena je mr. Hedina Sijerčić - Tahirović.
No, ni organi EU nisu nimalo naivni
i očito je nisu neinformirani o stvarnom stanju u, kako Jusić to
naziva, romskoj mahali. Govori tomu i podatak kako je
na sastanku Privremenog komiteta EU i BiH, održanom u
lipnju prošle godine, od Bosne
i Hercegovine zatraženo da
Europskoj komisiji do kraja
veljače 2013. godine podnese
izvještaj o realizaciji operativnih zaključaka dogovorenih
na seminaru o društvenom
uključivanju Roma iz lipnja
2011. Pierre Mirel, koji je tada
predsjedavao, tražio je od direktorice Direkcije za europske
integracije BiH Nevenke Savić dopis s
aktivnostima pa i u tabelarnoj formi.
"Na osnovu dostavljenog odgovora,
zaključeno je da je ostvaren ograničeni napredak", kažu u EU. Takav napredak će biti razmatran na sastanku
Podkomiteta za inovacije, informatičko društvo, socijalnu politiku i javno zdravlje EU, zakazanom za lipanj
2013, a mjesec kasnije, na sastanku
Privremenog odbora, biti će razmotren napredak na transverzalnim i pitanjima upisa u matične knjige.
Nema sumnje, Bosna i Hercegovina,
ukoliko doista želi u EU, vrlo ozbiljno treba shvatiti svoje obaveze spram
Dekade Roma. Nije dovoljno pričati
o implementaciji sudske odluke Sejdić - Finci, niti se zanositi time kako
će Dekada, u što vjeruju mnogi, biti
produžena do 2025. godine. Prije
svega zato što će i dječica koja se po
najprometnijim sarajevskim raskrsnicama danas vrte oko vozila, i prije
i poslije boravka u Dnevnom centru,
tada uveliko biti odrasli ljudi.
ROMSKA ISTINA
45
PJESNIŠTVO ROMA
46
Usmena predaja
i pjesništvo
Roma
Autor: Vojislav Vujanović
P
ut u daljinu, lišen izvjesnosti, bio je stoljetni životni orijentir i povijesna sudbina. U tkivo jedne već
kondenzirane civilizacije usijecali su se Romi sa
svim osobnostima koje su karakterizirale njihovo društveno biće. Bio je to sukob dviju kultura, dva jezika od kojih
je jedan bio začuđujuće nepoznat. Odgovori na pitanja
koja bi trebala razjasniti sudbinu njihova bića odvodili su
u mistifikaciju. Romantičarski zanesenjaci za slobodnim
životom u njihovim strastima vidjeli su prototip takvog
življenja, drugi, robovi društvenih konvencija, smatrali su
ih razbijačima tih konvencija. Integralni sudovi o njima
donošeni su na osnovi pojavnog, onog direktno vidljivog,
koje se prihvaćalo kao suštinska oznaka. A, u stvari, istina
je bila na posve drugoj strani, sublimirana u onome što je
njihov duh proizveo, u koordinatama općih ljudskih odnosa u koje gotovo nitko nije pokušavao proniknuti. Počela se, postepeno, razdirati koprena mistifikacije i ukazivati
istina o Romima, čime se jedino može omogućiti dostojno
mjesto pod suncem…
Ovako sam počeo svoj tekst, objavljen, upravo, prije četrdeset godina u reviji Odjek. Bio je zasnovan na razgovoru sa Slobodanom Berberskim, pjesnikom, Romom,
prvim predsjednikom svjetske organizacije Roma, osnovane na prvom svjetskom kongresu Roma u Londonu
1971. godine. Živio je u Beogradu i kad god sam odlazio
u taj grad, sastajao sam se s njim. Pričao mi je o Romima.
Rekao mi je kako Romi potječu od Rajputa, a ne od Panija kako je tvrdila dotadašnja europska povijest. Drugi
podatak bio je uistinu iznenađujuć za moje dotadašnje
znanje: Romi su pripadali visokoj vojnoj bramanskoj
kasti ili kastama. Tome u prilog išla je činjenica da su
određeni vladari čak i kompletnu diviziju Roma uzimali
kao svoje tjelohranitelje
Za Rome se vjerovalo kako se ne mogu vezati za jedno mjesto, kako im je u krvi mijenje krajolika, kako
su nemiran narod, uzavrele krvi koja im ne dozvoljava
ROMANO ČAČIPE
navikavanje na urbane uslove civilizacije i kako njihovo nomadstvo nije uslovljeno društvenim okolnostima.
Pjesnik Slobodan Berberski nije se slagao s tim. On je
tvrdio kako su se Romi otiskivali na svoje nomadstvo
pod pritiskom progona i u svijetu u kojem su stalno donošeni zakoni o progonima Roma, ništa im drugo nije ni
preostajalo nego da se predaju stoljetnom nomadstvu. I
dodao je na to:
Stoga je jako značajan glas koji se čuo na simpozijumu
o nacionalnim manjinama, održanom u Sarajevu, da svi
neromski narodi moraju menjati svoj odnos prema Romima, dakle ne samo dominirajuće nacije, ne samo veliki nacionalni kolektivi, nego svi, i najmanji, moraju prestrukturirati svoje relacije, budući da svuda postoji izrazito negativani diskriminirajući odnos prema Romima.
Posebno je bio zanimljiv odgovor Slobodana Berberskog
na pitanje jesu li su Romi dali određeni obol tekovinama svijetske civilizacije. Pošto odgovor dolazi iz gotovo
polustoljetne dubine vremena, navest ćemo njegov odgovor:
Prije svega, treba znati, bar po Listu, po njegovim esejima, kako je mađarska glazba zapravo nastala na osnovama romske glazbe, treba znati kako je značajan dio španjolske glazbe nastao na tim osnovama. Europa je odmah prihvatila gotove glazbene oblike i dalje ih razvijala,
negdje i upropastila. Otud je sasvim evidentno postojanje vrlo ozbiljnih vrijednosti u oblasti folklora, sasvim
ozbiljnih vrijednosti u legendama koje treba znanstveno
razjasniti budući da su one, zbog nepovoljnih uvjeta, još
uvijek ostale nerazjašnjene. Romi su sa sobom iz Indije
donjeli predstave iz oblasti medicine, veterine, liječenja
biljem, iz oblasti parapsihologije. Oni su uistinu donjeli
parapsihologiju u Europu, oni su takozvani Pavlovljev
uvjetni refleks doneli u Europu, koristeći se njime u preodgajanju konja. Daleko kasnije Pavlov naučno definira
ono što su Romi imali kao svoju svakodnevnu praksu.
Isto tako, potrebno je znati kako je Lorka svoju dubinsku
pjesmu upravo našao kod Roma i, de facto, ono što je
ROMSKA ISTINA
PJESNIŠTVO ROMA
najznačajnije u njegovom opusu i građeno je na tome.
Nadalje, poznato je kako postoji, pored narodne poezije,
pored narodne priče i umjetnička poezija i umjetnička
proza. Ali, to sve ne uspjeva dovoljnu manifestaciju i
dovoljno prisustvo. Pokretanjem jednog glasila ili ako bi
došlo do toga (a trebalo bi da dođe) da se osnuje posebna
izdavačka kuća ili bar da se pokrene jedna edicija u okviru neke izdavačke kuće, onda bismo bili u stanju javnosti
prezentirati vrlo značajna ostvarenja. Kada bi došlo do
stvarnijeg konsolidiranja tih prilika, omogućiti financiskih sredstava, do punog razumjevanja ( a mi verujemo
da će doći), onda bismo se mogli cjelovitije predstaviti.
Ovo podsjećanje na jedno razmišljanje o Romima ima
svoju trostruku funkciju: ono nam nudi obrazac na koji
se način o problematici Roma razmišljalo kod nas prije
gotovo pola stoljeća, ono nam omogućuje da načinimo
komparaciju između stanja Roma u tome periodu, i stanja danas i treće, a za mene, možda, i najznačajnije, podsjetio sam nas na jednog velikog Roma, pjesnika Slobodan Berberskog, utemeljitelja suvremene poezije Roma
na bivšem jugoslavenskom prostoru, revnog pokretača u
rješavanju pitanja Roma! Njegovo se ime ne smije predvidjeti ili vezati samo uz pjesništvo. Bio je znatno više
od toga. S njim se je počela oblikovati svijest o Romima
kao narodu koji je imao svoju kulturu i tradiciju. Bio je
perjanica onih ideja na čijem se prijestolju pokušavaju
uspostaviti novi poduhvati osvješćivanja.
Postoji još jedna osoba koja je dala dostojan obol razvoju
misli o Romima kao narodu koji zaslužuje puno intelektualno uvažavanje. To je Rade Uhlik, kome je, u njegovo
vrijeme, odano dužno poštovanje prijemom u Akademiju
znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, ali je danas gotovo potpuno zaboravljen. Njegova zasluga je i u tome što
je, boraveći među Romima gotovo četiri godine, zapisivao
pjesme Roma, nastale iz samog prostodušja, možda i s nedovoljno svijesti da su stvarali pjesnička djela. Te njegove
zapise je, kasnije, stilizirao pjesnik Branko V. Radičević.
Knjiga s poetskim zapisima te usmena predaje Roma pojavila se 1957. godine i pobudila evidentni interes u književnoj stvarnosti toga doba.
Teško je reći do koje je mjere pjesnik Radičević dozvoljavao sebi slobodu u stiliziranju tih zapisa, ali je ipak,
ostalo dovoljno materijala da o tim umotvorinama možemo danas razmišljati, možemo razmišljati o izvornosti
pjesničke riječi onoga koji je, ko zna od kada, došao do
toga da jednu životnu situaciju svede u rečenični slog želeći da svoje stečeno iskustvo i preživljena iskušenja kaže
drugome u večernjim sjedeljkama pred čadorom, kada
mjesec isplovi i krene na svoje putovanje kroz razbuktalo plavetnilo horizonta. Bili su to trenuci unutarnjeg duhovnog uznesenja, kada bi nabujale neke unutarnje sile i
prisilile da se kaže jedna kondenzirana istina o životu u
trenutku kada je teško povjerovati da je «pjesnik» imao
dovoljno razvijenu svijest o stvaralačkom pjesničkom
procesu, o težnji da život spregne u ritmički organiziROMANO ČAČIPE
ranu rečenicu. A možda mu to i nije bilo teško, jer mu
je rodni jezik posjedovao takve potencijale koji su bili
dovoljni da ih jače akcentira pa da se životna situacija,
ma kakva bila, prelije u riječ, preseli u pjesmu. Sve ga je
to činilo otvorenim, duhovno usmjerenim da iz iskustva
odagna sve ono što nije u sebi nosilo snagu predaje i da
svome govoru omogući unutarnju usredsređenim, da
govor prestane biti samo prenosnik iskustva nego da se
u njemu pronađu oni akcenti koji će se izdići iznad profanosti svakodnevlja i dovede do onog govornog usijanja kojim će se i drugi potaknuti na preuzimanje onoga
što je svedeno u pjesmu, da i sami počnu ispisivati svoje
verse, i da, na takav način, pjesma počne da se pamti i
prenosi na druge i postane tekovina cijele zajednice, kao
ogledalo u kojem je zajednica prepoznavala svoj lik. Život se, rekli smo, prelijevao u pjesmu bez retoričkih posrednika, poetičkih sustava. Život se u pjesmi osjećao ne
samo kao iskušenje, već kao dosegnuta istina.
Pjesma – dosegnuta istina
Zbog te dosegnute istine, zbog svoje spoznajne moći,
pjesma je preuzimana kao zajedničko nasljeđe i svaka
istina, izrečena u pjesmi, doticala se drugih, doživljavala
se kao vlastita istina. I istina kolektiva. A broj istina bilo
je onoliko koliko je bilo životnih iskušenja kroz koja se
prolazilo i kondenziralo u stvarnost pojmljenog. A iskušenja su bila bezbrojna. Pa ipak, između istine i istine
postojale su određene gradacije. Neke su ostajale na površini iskustvenog, gotovo kao pošalica, neke su zadirale
duboko u srž životnog labirinta.
U životu Roma stradanje je bilo dominanta, opća formulacija života i, kada bi se prevodilo u pjesmu, stizalo bi
se do zenita egzistencijalne potresenesti. Tada je pjesma
imala svoju izražajnu formulaciju u vapaju. Vapaj je bio
jedan od glavnih poetičkih postulata tog pjesništva. Vapaj je bio jedino moguće izražajno sredstvo kada nema
čime da se nahrane djeca, vapaj kada žena ostavi muža
s djecom, a on se osjeća nesposobnim organizirati život,
vapaj kad ga žandari progone. Vapaj za vapajem. Vapaj
da se nađe komad mesa u kuhanom kupusu:
Jedem kiseli kupus,
Jer nemam šta drugo da jedem.
Daj mi, Bože, tako ti zdravlja, kuvana mesa u kupusu!
Pogledaj, Bože, na mene
Da mogu da ti se izjadam:
Nemam para, nemam sreće,
Kuća mi mala kao dva moja pedlja,
Žene nemam, žena me napustila,
Para nemam da bih se oženio.
Majka umrla a otac me ne žali.
Sestra mala, ne može da mi pomogne.
Šta da radim? U vodu da skačem?
Aoj, sunce, što u mene gledaš,
Ni tebi ne mogu svoje jade poveriti.
ROMSKA ISTINA
47
ISSN 1845-6413
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
3
File Size
4 452 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content