close

Enter

Log in using OpenID

- Udruga Roma

embedDownload
Broji / Broj 46 ŏ Beršš / Godina XVI. ŏ Zagreb , novémbro / studeni 2012.
Romska istina
12. susreti Roma u Rijeci •• Dekada Roma bez Roma?
Sadržžaj
Primjer namjernog onemoguýavanja rada
Romske Udruge . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4
Sample case of deliberate obstruction of
a Roma ngo effort . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6
U Rijeci održžani 12. dani Roma . . . . . . . . . . . . . . . . . 8
Dekada Roma bez Roma? . . . . . . . . . . . . . .
Predsjedniÿe Nacionalne kordinacije
Romske nacionalne manjine RH. . . . . . . . . . .
Primjer nehumanog tretmana romske obitelji . . .
Romi su se vratili u ŠŠkabrnju: Bojimo se,
ali nemamo izbora . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Zastupnik Kajtazi radi za sebe, a na šštetu Roma .
Prosvjedovali zbog dolaska romske djece . . . . .
. . . . . . 12
. . . . . . 14
. . . . . . 16
. . . . . . 17
. . . . . . 17
. . . . . . 18
Europska komisija protiv rasizma objavila
je novo izvješšýe o Hrvatskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20
Council of Europe Anti-Racism Commission
to prepare report on Croatia . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21
Za probleme hrvatskih Roma znaju i u Strasbourgu . . . . 22
Besplatni seminari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26
Tikne Roma ano muzei . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Mali Romi u muzeju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Finska organizra radionicu Kreativni pristup
borbi protiv diskriminacije Roma . . . . . . . . . . . . . . . . 28
Ini o Roma semnina dive bipedozoralipa . . . . . . . . . . . 29
I Romi obilježžavaju dan nenasilja . . . . . . . . . . . . . . . 29
Kukasti križž na romskoj kuýi u Kragujevcu . . . . . . . . . . 30
Nacistikano truššul hramimo pedo romano kher
ano Kragujevac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 30
Održžana 4. sjednica Vijeýa Romske nacionalne manjine . . . 30
Kakvu vodu piju Romi u selu Barlovo blizu Kurššumlije . . . 31
Savo pani pijena o Roma ano gav Barlovo pašše Kurššumlija 31
Razlike u žživotnim uvjetima uzrokuju poveýane migracije . . 32
Differences in living conditions cause
increased migration . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
STOP deportaciji Roma sa zapada . . . . . . . . . . . . . . . 34
Prijedlog za pokretanje utvrăivanja kriviÿne odgovornosti
protiv bivššeg francuskog predsjednika . . . . . . . . . . . . . 38
Svjetska organizacija Roma Rromanipen apeluje
na sistemsko pronalažženje reššenja za romske
migrante u Francuskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39
KESTJONARO VASH I THEMATIKA SAVI AVELA ANDI AVUTNI
ROMANE DZJUVLEANGI KONFERINTZA . . . . . . . . . . . . . . 40
Srbija dobila odbor za ljudska i manjinska prava . . . . . . 41
ŠŠerutnipaski vašš manuššikane thaj minoritetenge hakaja . . . 41
Savjet Europe i zašštita ljudskih prava . . . . . . . . . . . . . 42
Legenda o kovanju ÿavala . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46
Romano þaüipe –– Romska istina •• Romano Lil –– ýasopis Roma u Republici Hrvatskoj •• Izdavaþ: Udruga Roma Zagreba i Zagrebaþke žžupanije •• Redakcija: ýemerniþka 17, tel/fax +385 1 24 52 554, e-mail: [email protected] •• Glavni urednik: Alija Meššiü, e-mail:
[email protected] •• Izvrššna urednica: Aleksandra Markoviü, e-mail: [email protected] •• Ureÿivaþki odbor: Alija Meššiü (predsjednik), Anifa Gašši, Senad Heriü, Besima Meššiü, Miššo Ibrišševiü, Toni Vuk, Renata Ĉonÿ Perkoviü •• Tajnica: Snježžana Martinoviü •• Izdavanje þasopisa sunanciraju: Savjet za nacionalne manjine Vlade RH i Ured za kulturu Grada Zagreba •• Odlukom Vlade RH,
Odjela upravno-pravnih poslova, br. K1 032-05/97-02 116 ur. br. 50402/97 od 24. srpnja 1997. þasopis je osloboÿen poreza •• Priprema i
tisak: Vjesnik d.d., Zagreb •• ýasopis je besplatan
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
2012. godina skoro je iza
nas te želimo dati pregled događaja vezanih uz pitanja koja interesiraju čitatelje časopisa Romano
Čaćipe. Tematski, za rad naše udruge, ova
godina bila je godina ljudskih prava. O ljudskim pra- vima
se puno govori i na papiru je sve definirano, no svejdoci smo
kako u praksi nedostaje puno elemenata potrebnih za stvarno uživanje ljudskih prava, posebice od strane romske nacionalne manjine.
2012. godine sudjelovali smo u kreiranju nove nacionalne
strategije (plana, programa) za Integraciju Roma u Republici Hrvatskoj. Osim sudjelovanja u pisanju, sudjelovali smo
i u javnim raspravama te u konačnici došli do zaključka da
je riječ o prepisivanju prethodnog nacionalnog programa za
Rome od prije skoro 10 godina. Cijeli proces nas je podsjetio
na jako puno ambicija i obećanja koja su dana, dok u stvarnosti vidimo da se iste izjave i planovi prebacuju iz desetljeća
u desetljeće. Ovoga puta iz nacionalnog programa, plana ili
strategije (jer riječ je samo o drugačijim nazivima za u biti
jedno te isto) izbačen je projekt jedinstvenog kulturnog centra Roma u gradu Zagrebu koji je bio prihvaćen prije 10-ak
godina i za koji je kasnije utrošeno nekoliko miliona Kuna,
pri čemu nitko nikada nije vidio ni zemljište, a kamoli obrise nekakvog kulturnog centra. U skladu s gospodarskom
krizom, prilikom izrade novog nacionalnog plana, strategije ili programa, ovoga je puta zapravo izbačena bilo kakva
fiskalna odnosno novčana odgovornost nadležnih tijela za
provedbu mjera koje se preporučuju te se pomnim odabirom riječi, datum ostvarenja istih, prebacuje na neka druga
vremena kada će gospodarska situacija biti bolja.
Od predstavnika Europske Unije redovno slušamo kako se
prilično velika novčana sredstva već godinama doznačuju
Republici Hrvatskoj za potrebe Roma. No, pri nadležnim
institucijama u našoj domovini nije moguće dobiti transparentne podatke o tome koliko je materijalnih sredstava doznačeno i na što su ista potrošena.
Sve veći broj inicijativa i programa koji se bave pitanjima
Roma nastavljaju sa dosadašnjom praksom, naime, novac
se troši na seminare, kongrese, okrugle stolove, domjenke,
osobne dohodke, dnevnice i naknade za članstvo u raznim
odborima i tijelima koja se bave “Romskim pitanjem”, dakle
skoro sav novac se troši na razne administratore koji eto, administriraju cijelo to pitanje.
Naravno, uvijek ima i pozitivnih primjera, tako da Zavod za
zapošljavanje doista pruža potporu zapošljavanju na određeno vrijeme te na prekvalifikacije mladih romkinja i roma. Na
istome smo svakako zahvalni i pohvaljujemo ovu aktivnost.
Međutim, problemi se gomilaju, a rješenja su sve neizvjesnija. Bitno je znati da unatoč gospodarskoj krizi sredstva namijenjena Romima iz proračuna Europske Unije nisu predmet
smanjivanja, jer su ista sredstva alocirana još prije nekoliko
godina. Međutim, u svakodnevici, svjedoci smo da romske
udruge koje imaju aktivne programe namijenjene djeci i
mladima, od vrtića do besplatnog Interneta i prekvalifikacija, sve teže uspijevaju naći nužna sredstva za provedbu istih
aktivnosti. U istom razdoblju, svjedoci smo kako se sredstva
dodijeljuju projektima kroz koje se stječu osnovni uvjeti za
ROMANO ÿAýIPE
Autor: Alija Mešić, predsjednik
Udruga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije
(www.umrh.hr) te član Vijeća romske
nacionalne manjine Grada Zagreba
nešto, a to nešto nije vidljivo. Transparentnost u odabiru
projekata koji se financiraju na vrlo je nezahvalnom nivou.
U predstoječoj 2013. godini očekuje nas pitanje na koji još ne
znamo odgovor. Hoće li Republika Hrvatska iskoristiti predsjedanje Dekadom Roma na način da isto ostvari konkretne
koristi za romsku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj
(kao što su to učinile sve druge države kada su predsjedale
Romskom Dekadom) ili će se sve završiti kao i do sada, s nebrojenim brojem seminara, novinskih natpisa, domjenaka te
u stvarnosti, posve bezvrijednim studijama u kojima se svake godine prepisuje znanje i spoznaje iz prethodnih godina.
Pitamo se dakle, hoće li će se iskoristiti prilika za dobrobit
svih, ili će po starom običaju sve zajedno završiti kao uspomena na dobra vremena za onih nekoliko koji su eto, sjedili
u foteljama na rok od godine dana.
Kao što su razni instituti iz EU i SAD, prije 4 godine upozoravali, kao će dolazeća gospodarska kriza uzrokovati val rasizma, nasilja iz mržnje te drugih nepodobnih oblika ekstremizma, na nama je da svjedočimo u godini pred nama, hoće
li u Republici Hrvatskoj prevladati razum ili će se krivac za
pogreške lošeg gospodarenja gospodarstvom prenjeti na one
najslabije koji nikada nisu donosili odluke, dakle na romsku
nacionalnu manjinu.
Ujedno, za vidjeti je hoće li će i kako, predstojeće i očekivano
članstvo Republike Hrvatske u Europskoj Uniji utjecati na
prilike romske nacionalne manjine. Na velika obećanja smo
se naravno naviknuli. Udruge koje uistinu rade svoj posao
znaju koliko truda treba uložiti kako bi se išta ostvarilo, a
za vidjeti je hoće li i u kojoj mjeri, lokalna zajednica stvarno sudjelovati u projektima koje predlažemo, s ciljem da iste
odradimo zajedno, u interesu razvoja civilnog društva, a na
račun dostupnih sredstava iz Europske Unije.
ROMSKA ISTINA
REAGIRANJA
REAGIRANJA
4
Primjer namjernog onemoguýavanja rada Romske Udruge
U
druga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije
djeluje od 1993. godine te je u svom opusu aktivnosti
dala PC Malu školu informatike
kao podršku osnovnoškolskom
obrazovanju romske djece, ECDL
edukaciju u znanjima rada na računalima za romsku mladež s mogićnosti upisa u radnu knjižicu,
projekt Droga – ne hvala preventivne tečajeve za djecu i roditelje,
razne radionice na teme ljudskih
prava, zapošljavanja, demokracije
i drugih relevantnih tema, ljetnih
škola za socijalno najugroženiju
djecu te dugogodišnji rad u sklopu
raznih radnih tijela lokalne uprave
te državnih ureda koji se na neki
način bave pitanjem romske nacionalne manjine.
Pri samom početku rada, okruženje je bilo vrlo nepristupačno i
nezainteresirano kako za pitanja
romske nacionalne manjine tako
i za teme koje su unatrag zadnjih
godina popularne – razvoj civilnog društva, Europska Unija te
integracija Roma u svakodnevne
tokove društva.
Da nije bilo nesebične suradnje s
Europskim Veleposlanstvima koja
su dala nužnu podršku u nabavi
računalne opreme, plaćanje profesionalnih izvođača edukativnih
usluga, privatnog sektora koji
je također podržao napore naše
udruge te kroz sve ove godine,
podrške barem moralne od strane
lokalnih osnovnih škola, nikada se
ništa nebi ostvarilo na osnovu skrbi i interesa matične države. Tek
kada smo uz pomoć drugih uspjeli
postići rezultate, tek tada smo dobili određenu podršku od strane
lokalnih instucija što smo primila
sa zahvalnošću.
Međutim unatrag 4 godine svjedoci smo da principijelno, u Republici Hrvatskoj, odluke o tome što
jest a što nije od interesa za razvoj
civilnog društva ne donosi Vlada
RH već u biti anonimni birokrati,
koji u stvarnosti nisu ništa drugo
do službenici koji mogu biti sretni
što na račun poreznih obveznika
i sve većih nameta poput PDVa,
provode svoje osobne odluke
ROMANO ÿAýIPE
AýIPE
ROMSKA
ISTINA
ROM
koje nemaju nikakve veze sa smislom i definicijom demokracije,
već je rijeć o samovolji pojedinaca koji na osnovu vlastitih, često
vrlo površnih i nekompetentnih
shvaćanja svijeta, sebe osobno doživljavaju kao svemoćnu državu
te odlučuju o sudbini nedržavnih udruga. Te osobe djeluju na
način da zaslužuju istrage o vlastitoj transparentnosti od strane
USKOK-a a moglo bi se i razmišljati o kategorizacijama poput –
odluke bazirane na rasnoj mržnji.
Kao što je domaće gospodarstvo
skoro u potpunosti uništeno od
strane istih takvih pojedinaca,
tako je i pitanje razvoja civilnog
društva piostala jedna bespredmetna tema u kojoj pojedinci
odlučuju na način da putem telefona kažu “dosadio nam je Vaš
program”, a napisemno naravno,
birokrati znaju da nesmiju ostaviti traga svojim nedjelima. Ulazak
u Europsku Uniju stigao je kao
izvanredno opravdanje za vlastite
netransparentne odluke, distribuciju sredstava osobno pogodnima
kad već nisu u rođaćkim odnosima, uz stalno ponavljanje floskula
poput papagaja. Primjerice, dali
je neka aktivnost održiva? Kako
može bilo koja aktivnost koja djecu miče sa ulice i sa rasršća, daje
najsiromašnijima barem priliku
da negdje u svom susjedstvu iskuse mir, sadržaj pogodan njihovom
uzrastu i sigurnost?
Ne postoji nikakva koordinacija
ničega u Republici Hrvatskoj. Ministarstvo Unutarnjih Poslova dobro zna da su dugoročni pozitivni
učinci koji dolaze od aktivnosti
nedržavnih udruga nemjerljivi, ali
nitko ne pita MUP za mišljenje,
uostalom ni oni sami nisu vidjeli nova računala već godinama.
Osnovne škole koje znaju koliko znaći integracija I stimulacija
romske djece za društvo, za razvoj
sve djece, njih nitko ne pita, uostalom, osnovne škole također ne
dobivaju sredstva koja bi trebala.
Pa tko su ti polu-bogovi koji
odlučuju o tome dali će stopa kriminaliteta iz očaja u nekom dijelu
glavnoga grada rasti ili se smanjivati? Riječ je o umišljenima, u
sebe zaljubljenima, njajobičnijim
činovnicima koji poradi činjenice
da niti poveznice naše domovine
pucaju, samo na sebe misle, pronalaze svakojake izgovore I birokratske forme, skrivajući se iza
tobožnjih zakona, poput ovršitelja
koji siromašnim hrvatu oduzimaju krevet na kojem spava, jer tako
to kaže zakon.
U našem iskustvu, možemo slobodno napomenuti da Ured za
nacionalne manjine koji je u nedavnim rošadama progutao Ured
za ljudska prava, ne služi ničemu
doli da plaća osobni dohodak i privilegije svome ravnatelju. Savjet za
nacionalne manjine ukida potpore
mnogim udrugama koje rade, nebi
li bez javnosti i bez sudjelovanja
ostalih partnera, šest mjeseci kasnije distribuirao ista sredstva na
politički (čitaj osobno) pogodne
udruge koje se sve bave postizanjem preduvjeta. Svatko iole pismen zna da termin postizanje preduvjeta znači jedno veliko ništa. Na
takav način se može potrošiti milijarda i rezultat će biti nula. A o ministarstvima da i ne govorimo. U
ministarstvima ne odlučuju mini-
stri nego polu anonimni službenici
koji su često vrlo rasistički nastrojeni, ne kao pripadnici većinskog
naroda, dapaće, već pripadnici manjine koja mrzi drugu manjinu.
U totalu, vanjski i unutarnji dug
ove države jest zrcalo stanja jednog sustava koji za sebe tvrdi da je
učinkovit i pravedan, a u relnosti
je sve drugo samo ne to.
Ured za nacionalne manjine, savjet za nacionalne manjine, te
slični, potroše visoke iznose novaca svake godine kako bi činili
ništa. Stvaraju se Potemkinova
sela, dakle priče o uspjesima koje
u stvarnosti nemaju nikakve podloge. Ponavljamo, u doba gospodarskog raspada, vrijeme je da
prozovemo i istražimo tko su te
anonimne osobe koje za svoj račun, za svoju karijeru, vjeruju da
mogu i smiju odlučivati u ime
cjelokupnog društva. U medijima
smo svjedoci kako državni službenici traže posebne privilegije
od bankrotiranog društva, a neki
od tih službenika poput g. Mirka
Markovća iz Ministarstva Znanosti Obrazovanja i Športa, koji
je kao član povjerenstva zatražio
da od sveukupno raspoloživih
300.000,00 kn za sve Rome u RH
treba potrošiti 100.000,00 Kn za
jedno jedino dijete koje ide u muzičku školu, nakon svog zla koje je
načnio, poput igre šaha, samo napravi rošadu. Preuzme manje izloženu poziciju, prima i dalje osobni
dohodak i nikome ništa.
Manjine u našoj domovini baš
kao i većinski narod, sustavno su
predmet vrlo štetnih manipulacija
od strane nekompetentnih i zlonamjernih pojedinaca. Izvještaj
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
Podpredsjednik udruge Roma Zagreba i
ZagrebaĀke žžupanije
o stanju ljudskih prava u RH koji
svake godine sastavlja Europska
Komisija, u biti može izvjestiti da
je u RH već godinama na djelu
apsolutna samovolja i zlovolja pojedinaca a na račun cjelokupnog
društva, jer i većinski narod je u
umovima ovakvih birokrata ništa
drugo nego jedna nebitna manjina. Takvi ljudi služe samo sebi i
nikome drugome, pri čemu čine
nemjerljivu štetu.
Namjerno i sustavno ukidanje podrške programima koji su dokazani i koji smanjuju etničke i rasne
tenzije na inače vrlo lako zapaljivom dijelu Balkana, dakle u našoj
domovini, nije služenje interesima
društva, već interesima tih pojedinaca.
Šteta koja se čini nemjerljiva je.
S punim poštovanjem i štovanjem,
ALIJA MEŠIĆ,
predsjednik Udruga Roma Grada
Zagreba i Zagrebačke županije
www.umrh.hr
te član Vijeća Romske Nacionalne
Manjine Grada Zagreba
5
REAGIRANJA
REAGIRANJA
6
Sample case
of deliberate
obstruction
of a Roma
NGO effort
T
he Roma Association Zagreb
and Zagreb County is active
since 1993. In its portfolio of
activities, the NGO has the PC Little
school of Information Technology as
a supportive activity for elementary
age Roma children, ECDL training
with introduction of added professional skills for the Roma youth,
Drugs – no thanks preventive workshops for children and parents, various workshops on topics like civil
society, democracy, employment
and other relevant themes, summer
schools for the poorest of the children and multi year effort and work
as part of various work-groups and
teams of the municipal authorities
and other governmental bodies that
one way or the other, deal with the
Roma national minority issues.
At the very beginning of our work,
the environment was not approachable and not interested in Roma issues as well other themes that gained
in popularity in the past years – such
as the development of a civil society,
European Union and the inclusion of
the Roma into the society.
Had it not been for the unselfish support of European Embassies which
provided the necessary computer
equipment and direct payment of 3rd
party providers of professional educational services, the private sector
who did the same as well the at least
moral support from local elementary
schools, all the efforts of our NGO
would have been in vain. Only after
we managed to provide success stories with the help of others, did the
local insitutions start to support our
activities, for which we are greatefull.
However, in the past four years we
witness that principally, in the Republic of Croatia, decisions about
what is and is not of importance to
the development of the civil society
are not made by the Government of
Croatia but by anonimus buerocrats
who are nothing but state servants
with an assured monthly paycheck
and can be happy that based on the
taxation of the citizens and ever increasing taxe3s such as the VAT can
and are pursuing own decisions
which have nothing to do with the
purpose and definition of democROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
racy. These are narrow minded, often
incompetent and very shallow worldviews of individuals who conceive
themselves as being the state. These
individuals deserve to be investigated
by the anti corruption unit (USKOK)
and one could consider race hatred
based decision making as well.
The same way as the domestic economy is almost completely destroyed by
the deeds of such individuals, the same
applies to the development of the civil
society which became a cheap subject with regard to which, individuals
over the phone state “your programs
are booring us” of course, on paper,
the bueraucrats know that no paper
trail of their misdeeds is allowed. The
entrance into the European Union is
used as an excellent excuse to cover up
personal, non-transparent decisions,
distribution of funds based on suitable grounds, since nepotism of family
origin is not possible, all of it sounds
like a repetition of some parrots. For
example, is such and such activity selfsustainable? How can an activity that
removes children from the streets and
crossroads be self-sustainable since
the poorest of all receive a chance to nothing, billions can be wasted that in the name of the whole society. We
be somewhere in their neighborhood way. It is better not to talk about the witness in the mainstream media
where peace and contents suitable to various ministries. In the ministries, how the state servants demand speit are not the ministers who decide cial privileges from a bankrupt socitheir age as well security?
There exists no co-ordination of any- anything, it are the anonymous buer- ety. Some of these servants, like Mr.
thing in the Republic of Croatia. The ocrats who are often quite rasistically Mirko Marković from the Ministry
Ministry of Interior Affairs knows motivated, not as members of the of science and education, who as a
the long-term positive impact of majority, but as members of one mi- member of a decision making team
NGO activities and that these can- nority which hates another minority. asked that out of the 300.000,00
not be measured, but nobody asks In total, the foreign and internal debt Kuna avaialble for all the Roma in
the Ministry of Interior for opinion, of thiss country is a reflexion of a sys- Croatia, 100.000,00 Kuna is spend
they themselves have not received tem which claims for itself to be ef- for one child in musical school. Afmodern computers for some time. ficient and just, whereby in reality it ter all the evil he did, like in a game
of chess, simply changes his position
Elementary schools know how much is nothing of that sort.
integration of minorities means to The Office of national minorities, to a less exposed one, receiving inthe development of all children, but the Council of national minorities, come as before without any consenobody asks them for opinion since and similar, spend vast amounts quences.
the elementary schools are also not every year to do nothing. Potemkins The minorities in our countries, just
villages are being created. Stories of as the majority, are continiously subreceiving what they need.
So who are these demi-gods who de- success where there is no success to ject to very harmfull manipulations
cide whether the crime rate out of brag about. In the times of the eco- of incompetent and bad-intented inmisery and despair will rise in some nomic colapse of the society it is time dividuals. The report about the state
parts of the capitol of the country? to call out loudly and identify, who of affairs of human rights made by the
We are talking about self-centered, these individuals are, who for their Europsean Comission. Should report
arrogant and ordinary public serv- own personal benefit and personal that in Croatia, for years, absolute
ants who because the fabric of our career believe that they can decide and harmful behavior of individuals at the cost of the whole
society is falling apart,
think only of themselves
society is at play. In such a
and find whatever buerosociety, the majority is also
cratic excuses, hiding bea minority, because in the
hind alleged laws, like a
minds of such buerocrats
repo man who takes away
everyone is a minority.
the bed beneath a CroaSuch people serve nobody
tian citizen, because this is
but themselves and they do
what the law says.
immense harm.
Our experience is that the
The deliberate and thorOffice for national minoriough destruction of supties which in the recent reporrt of NGO programs
alignments swallowed the
that are prooven and lessOffice for Human rights,
en ethnical tensions in an
serves only the purpose
to pay the sallaries and
otherwise easily inflamprivileges of its director.
able western Balkans, in
The Council of national
our country, is not serving
minorities cutts funding to
the interest of the society.
established NGOs just to
It is serving the interest of
distribute sums of money,
individuals.
without the by law reThe damge done cannot be
quired procedures, to some
meassured.
new and unprooven NGOs
for projects that share the
ALIJA MEŠIĆ,
definition of enabling the
president Roma
prerequisites.
Association zagreb and
Any literate person knows
Zagreb County
that establishing prerteq- Mnogi mladi Romi uspješšno su završšili ECDL teĀajeve i stekli
uisities means absolutely osnovna konpjuterska znanja
www.umrh.hr
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
7
8
DOGAĐA JI
DOGAĐA JI
U Rijeci održžani
12. susreti Roma
Od 2. do 4. studenog ove godine.
održžani su tradicionalini 12. po
redu Dani Roma u Gradu Rijeci.
Uz prisustvu gradonaĀelnika g.
Obersnela, te predstavnka romskih
udruga koji aktivno i sa stvarnim
rezultatima djeluju u Republici
Hrvatskoj, Italiji, Sloveniji i Srbiji,
susretu je prisustvovao i uvažženi
romski akademik i pjesnik g. Bajram
Haliti, predsjednik meāunarodne
organizacije Roma. Iz Zagreba
nazoĀni su bili gāa. Ramiza Memedi i
g. Nazif Memedi, g. Alija Meššiþ, te g.
Fadiga Behadir.
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
N
a susretima su između
ostalog predstavljeni programi rada udruga kako
dva časopisa koja isključivo pakrivaju tematiku od značaja za
Romsku manjinu. Jedan od bitnih
zaključaka Dana Roma je proces širenja Europske Unije, koji je zasnovan na vrijednostima demokracije
i ljudskih prava, praćen projektom
Romske Dekade 2005-2025, koja
pak pruža izuzetnu priliku za suradnju s lokalnom zajednicom s
ciljem stvaranja civilnog društva u
kojem svi uključeni zajedničkim
interesom surađuju u stvaranju zajedničkoga života u demokratskom
društvu. Romano Čaćipe Vam u cijelosti prenosi govor g. Alije Mešića
održan na 12. Danima Roma:
godina kao član Vladinog Povjerenstva za prećenje provedbe
Nacionalnog programa za Rome,
aktivnog sudjelovanja u raznim
radnim grupama, aktivnog sudjelovanja i suradnje sa različitim
domaćim i međunarodnim institucijama, ostvarenim projektima
koji su priznati za svoj doprinos
razvoju civilnog društva i školovanja djece i mladeži te uhodanih radnih kontakata s različitim
birokratima bitnih europskih te
domaćih institucija činjenica jest
da je pitanje opće integracije i
demokracije Roma dvolično. Na
papiru, dakle u zakonima, te na
televiziji i u novinama, vidljivo
je da postoji napredak. Sve veći
broj institucija, fondacija i udruga se bavi pitanjima od značaja
za Rome i za integraciju Roma u
tokove društva. Postoje međunarodne inicijative s već dodijelje-
nim sredstvima koja su imuna od
aktualne gospodarske krize poput
romske Dekade kojom Republika
Hrvatska trenutno predsjedava.
Radionice, seminari, brošure, pozivi na natječaje, objavljivanje velikih novčanih iznosa koji se troše
na pitanja Roma – sve nam to daje
sliku za koju bi svatko rekao da je
obečavajuća.
Međutim, na terenu, u romskoj
svakodnevici vidljivo je kako se
jako malo toga mijenja na bolje.
Dvoličnost je vidljiva kroz mnoge
praktične činjenice. Da, sredstva
se troše na pitanja Roma, no u
svakodnevici to znači da službenici primaju osobne dohodke, dodatke na osobne dohodke za članstvo u različitim odborima koja se
bave romskim pitanjem, na putne
troškove, na seminare, na svašta se
troše sredstva koja su namijenjena
boljitku Roma. Romski aktivisti u
predsjednik Zajednica Roma "Romsko
jedinstvo" PGŽŽ gospodin Surija Memeti
Opþa integracija i
demokracija Roma
Na osnovu 20 godina aktivnog
rada kao udruga građana te 8
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
svemu sudjeluju na volonterskoj
osnovi uz eventualno minimalno
pokrivanje putnih troškova kada
su pozvani na sudjelovanje u nekom događaju, a pozvani kako bi
bili publika ili alibi. Bavimo se
pitanjem Roma, Romi su pozvani,
dakle tu su, a mi koji smo to organizirali, nama je to zanimanje za
koju smo plaćeni. Naravno da je to
dvolično.
Sredstva koja se troše na Rome
su netransparentna, nije moguće saznati točne iznose koliko je
novaca primljeno u ime Roma te
koliko je novaca na što potrošeno.
Od europskih birokrata prilikom
raznih susreta redovno čujemo
kako već godinama, Europska
Unija šalje sredstva namijenjena
Romima te se spominju vrlo veliki iznosi, no na samom terenu, u
svakodnevici su rezultati vrlo rijetko vidljivi. Ovih dana je izvje-
9
10
DOGAĐA JI
DOGAĐA JI
šće Europske Komisije o stvarnoj
spremnosti Republike Hrvatske da
postane 28. članica europske unije navelo puno nedostataka, no za
nas Rome najzanimljivija je činjenica da Republika Hrvatska mora
vratiti sredstva koja je dobila za
34 projekta koji ili nisu odrađeni
ili je utvrđena nepravilnost prilikom trošenja sredstava. Naravno,
mi ne znamo da li je među ta 34
projekata i nekoliko projekata namijenjenih Romima. Ono što znamo, primjerice iz radnog iskustva
Povjerenstva za praćenje provedbe
Nacionalnog programa za Rome
jest slijedeće: Bivša Vlada u tri
je županije; Sisačko-Moslavačkoj,
Međimurskoj te Slavonsko-Brodskoj realizirala projekte koji su
učinili nešto vidljivo i kvalitetno
za Rome. Dakle ima pozitivnih
primjera ali ih je i dalje premalo.
Ono čega je previše jesu primjeri
koje smo kao povjerenstvo također vidjeli inspekcijom na samom
terenu, gdje je lokalna uprava i
samouprava dobila znatna sredstva kako bi realizira neki projekt
namijenjen Romima ali je većina
sredstava potrošena na nešto drugo, ali ne na Rome.
U nekoliko županija po izlasku
na teren, Povjerenstva za praćenje
provedbe Nacionalnog programa
za Rome, uključivo pregled same
aktivnosti (u romskim naseljima)
te razgovora sa predstavnicima lokalne vlasti, vidljivo je da ima slučajeva gdje se primjerice romskom
naselju povukao kabel sa strujom
na nekakvim kolcima, bez propisanih uvjeta dovođenja električne
energije i predstavljajući potencijalnu opasnost za djecu. Na naš
komentar upućen predstavnicima
lokalne vlasti da je nevjerojatno da
je taj kabel koštao onoliko koliko
je lokalna zajednica za projekat
dobila, odgovor bi bio slijeganje
ramenima i slični izrazi koji govore dovoljno. Redovno se spominje
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
kako postoje značajna sredstva za
Rome te da romske udruge same
trebaju aplicirati za ta sredstva.
Međutim situacija je takva da svaki natječaj Europske Unije koji se
bavi Romima zahtijeva postojanje jasne suradnje između Roma
i lokalne uprave i samouprave, što
osim spremnosti na suradnju znači i određena materijalna sredstva
od strane lokalne zajednice, a čak
i kada lokalna zajednica ne treba
dati nikakva sredstva, ponovno se
uskraćuje suradnja s Romima.
Dakle, koristi se birokracija kako
bi se onemogučilo da se stvarna
sredstva namijenjena Romima
utroše na Rome. Birokracija ponekad odabere projekat koji odgovara samoj birokraciji, primjerice, da lokalna zajednica plati
troškove vrtića za romsku djecu
pa onda te troškove prebaci na Europsku Uniju iako bi sama lokalna
zajednica trebala platiti izdatke
iz vlastitog proračuna. U previše
slučajeva birokracija ne prihvaća
konkretne projekte koje predlažu
romske udruge, a koji bi riješili
ili barem poboljšali osnovne probleme večine Roma, poput uvjeta
stanovanja, legalizacija romskih
naselja, raznih komunalnih i drugih infrastrukturalnih zahvata,
izgradnja škola, igrališta, poboljšanje zdrastvene skrbi, i puno drugih bitnih detalja.
Romska zajednica nije pasivna
Romi kao zajednica nisu pasivni
u smislu da nisu u stanju definirati što im treba da bi mogli realno stvariti ciljeve integracije u
društvo. Planovi, prijedlozi, sve
je to odavno napisano i uvedeno
u birokratski sustav – u konačnici, mi kao udruga bili smo jedan
od inicijatora prvog nacionalnog
programa za Rome u Republici
Hrvatskoj te smo aktivno sudjelovali u pisanju novog Nacionalnog plana koji sada kaže i da je
riječ o integraciji Roma u društvo. Neke romske udruge imaju
dobre suradnike i dobre aktiviste
tako da i u suradnji s renomiranim europskim institucijama poput primjerice sveučilišta izlaze s
kompletnom dokumentacijom na
natječaje Europske Unije. U javnosti se stalno spominje kako Romi
ne znaju napisati projekte, kako su
nespretni s praćenjem pravila natječaja. Da, ima i toga ali, ima profesionalno odrađenih natječaja za
koje nikada ne dobijemo odgovore
dali smo uopće prošli, te onda tek
kroz potrebne partnere u projektima saznamo da je prijedlog odbijen, ne zato što je bilo grešaka,
već uopće ne postoje objašnjenja
zašto neki projekat nije prošao.
Situacija s materijalnim sredstvima je takva da je izuzetno teško,
skoro nemoguće išta realizirati,
odnosno realiziraju se projekti u
kojima birokracija može potrošiti čak 90% ili više dodijeljenih
sredstava, na samu sebe. Ostatak
se troši na Rome kao publiku, koji
su nužni kako bi dali legitimitet
cijeloj aktivnosti. Budimo realni,
znači, Romi su potrebni kao alibi
odnosno publika kojoj je možda plačen dolazak na predstavu i
ponekad sendvič i sok. Statistički
podaci pokazuju svašta i lako je
sakriti istinu kroz brojke i izjave te
medijske priloge o velikom trudu i
sredstvima potrošenima na Rome.
Takva situacija nije samo u Republici Hrvatskoj, znamo od aktivista iz drugih zemalja Europe da je
takva situacija vrlo česta i drugdje.
Danas se spominje da živimo u
doba gospodarske depresije i da je
nužno da svi štedimo. Na Romima i na ostaloj sirotinji se naravno
počelo odmah štedjeti, a samim
time je u Republici Hrvatskoj dovedeno u pitanje i sam opstanak
onih romskih udruga koje imaju
stvarne rezultate, a ne samo reklamne poruke, brošuru i lijepu priču. Imamo razloga sumnati kako
se aktivnim romskim udrugama s
rezultatima, namjerno uskračuju
sredstva te da se po starom običaju nagrađuju romski aktivisti i
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
udruge koje služe svrsi propagande, dakle, pred kamerama i u novinama je sve u redu, a ono, riječ
je o pričama.
U svakom slučaju, pred svima
nama su vrlo teška vremena i ne
znamo koliko dugo će trajati. Vidljiva gospodarska kriza koja biva
sve dublja, dramatičan porast nezaposlenosti (u Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti među mladima
prešla 50% što je skoro jednako
kao u Španjolskoj), rastuće siromaštvo i bijeda oko nas koje pogađa sve veći broj ljudi, te porast
mržnje prema svakome, a time i
prema Romima, vrlo su bitni pokazatelji vremena u kojem živimo.
Završio bi izlaganje optimizmom.
U smislu demokracije, Romi u Republici Hrvatskoj imaju zakonski
zagarantirane preduvjete za razvoj,
oporavak, rast i život dostojan čovjeka. Iako još ima nedostataka
primjerice po pitanju statusa državljanstva, ali zakonski okvir postoji. Dakle ostaje otvoreno pitanje
svih drugih bitnih elemenata koji
su potrebni za uspješnu integraciju Roma u društvo i konzumiranje
demokracije. Većina tih pitanja vezana je uz materijalna sredstva potrebna da se isto ostvari.
11
12
REAGIRANJA
REAGIRANJA
Dekada Roma bez Roma?
D
ekada za uključivanje Roma
kreirana je naporom Europskih
vlada kako bi se poboljšao socijalni i ekonomski status te socijalno
uključivanje Roma. Navedena inicijativa
koja uključuje vlade, lokalne i ne vladine
udruge, kao i romsko civilno društvo, slabom je organizacijom kao i ne pozivanjem
romskih aktivista pokazala nezainteresiranost hrvatske vlade za riješavanjem pitanja vezana uz problematiku Roma. Za razliku od potpisivanja dekade 2005. godine
na kojoj je sudjelovao tadašnji Premijer
republike Hrvatske na sjednici održanoj u
hotelu Wesin nije se pojavio niti premijer
kao niti jedan ministar sadašnje vlade.
Na sjednici održžanoj
25. rujna ove
godine u Hotelu
Westin, zapoĀelo
je od Makedonije
sveĀano preuzimanje
predsjedanja
Desetljeþa za Rome
2005-2015, te je
narednih godinu dana
Republika Hrvatska
predsjedatelj važžnog
projekta koju su
popisale mnoge
europske zemlje s
ciljem poboljššanja
status Roma.
ROMANO ÿAýIPE
Kako sudjelovati
kad nije osiguran niti smješštaj?
U razgovoru s pojedinim predstavnicima
Roma, a moramo napomenuti kako ih je
bila nekolicina od ukupno 170 romskih
udruga u Hrvatskoj, mnogi su naveli kako
bi rado sudjelovali na dvodnevnoj sjednici, ali zbog udaljenosti i ne osiguravanja
troškova smještaja nisu u mogućnosti doći
na sjednicu. Mnogi predstavnici također
su naveli kako im nije jasno kako je u vremenu recesije i krize sjednica organizirana u raskošnom Hotelu od 5 zvjezdica, a
istovremeno predstavnicima Roma nije
omogućen smiještaj tijekom dvodnevne
sjednice. Smatramo kako je predsjedanje
Republike Hrvatske “Dekadom Roma” vrlo
bitan korak k napretku rješavanja mnogobrojnih pitanja vezana uz Rome te se iskreno nadamo kako će usprkos lošoj organizaciji, njeno sprovođenje biti kvalitetnije
i plodnije.
ROMSKA ISTINA
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
13
REAGIRANJA
REAGIRANJA
14
Predsjedniÿe Nacionalne kordinacije
Romske nacionalne manjine RH
I
spred Vijeća Romske nacionalne manjine grada Slavonskoga
Broda i u ime Udruge roma
Rumunjskog podrijetla « Ludari»
Brodsko Posavske Županije moja
malenkost kao predsjednik istih
zapanjen sam činom Vlade Republike Hrvatske. Nisam se nadao
kako će s njihove strane doći oluja i nevrijeme. Mislio sam kako će bar ova vlast odraditi svoju zadaću
kako treba te da neće biti manipulacije i korupcije kao u prošloj
vlasti. Birali su i postavljali kako
su koga htjeli; njima podobne i
korisne za iskorištavanje. I šta
sada slijedi? Možda bi bilo dobro
da napišemo peticiju protiv donešenih odluka jer nije cijelokupno razriješeno ni povjerenstvo
kao ni Dekada Roma. Osobe na
tim pozicijama nisu pravovaljano
odabrane već su postavljene manipulacijom g. Veljka Kajtazija. Neobrazovane ljude postavo je sam g.
Kajtazi koji je izglasao i postavio
uvjet kako za pojedina radna mjesta izabrana osoba mora imati naj-
manje srednju stručnu spremu,
a koliko sam dobio informacije u
povjerenstvu i kao i u Dekadi za
Rome imaju polupismene osobe
koje nemaju čak ni osam razreda osnovne škole. Iako imam završenu srednju stručnu spremu
posjedujem potvrdu (ali ne mogu
dobiti svjedodžbu) nisam se usudio prijaviti na natječaj za kanditada povjerenstva nacionalnog
programa za Rome, no sada vidim
kako ih je saborski zastupnih takove postavio u navedenim tijelima pa ovom prigodom pozivam
i Vladu Republike Hrvatske da se
očituje pod kojim kriterijima su ti
kandidati izabrani i tko ih je odabrao i postavio u tim tjelima. Da
stvar bude gora, večina postavljenih je iz Zagreba te troje iz vijeća
nacionalne manjine Zagreba koji
nemaju lokalnog iskustva. Vlada
je donijela kriterij da moraju biti
Vijeća romske nacionalne manjine, a postavljeni ljudi iz udruga i
osobe koje nemaju ni udruge već
su podobni jer su podupirali Kaj-
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
tazija na izborima u kandidaturi
za saborskoga zastupnika. Ovo je
čista diskriminacija, manipulacija i diktatura koju naša vlada Republike Hrvatske podupire jer g.
Veljko Kajtazi je član HNS-a, koji
ga je pratio i podupirao te na izborima njihovim autobusima radili promiđbu Veljku Kajtaziju.
Zašto su onda objavili natječaj da
se prijave i da zadovoljavaju kriterij pa da se odaberu osobe koje
će zastupati i boriti se za interes romske populacije, a ne za svoj
interes i biti nečije marionete. Također su se trebale odabrati osobe
koje imaju dugogodišnje iskustvo
te su upoznati s Romskom problematikom pa da se postave u navedena tijela jer o tome ovisi cijela
naša budućnost kao i ishođenje
naših prava i reguliranje istih te
realizacija nacionalnog programa za Rome i Dekada Roma. Pojedini
prethodni članovi u četiri godine
nisu odradili svoju zadaću, a Brodsko Posavska županija od toga nije
dobila ništa zbog Radosavljević
Nenada i Đorđeta Mitrović koji se
na terenu nisu borili za realizaciju
i provedbu nacionalnog programa
za Rome već su se borili isključivo za sebe i za svoj džep. Zar da i
ove četiri godine budemo u mraku? G. Kajtazi koji je u kampanji
čvrsto obećavao da će ishoditi da Brodsoposavski Romi dobiju pravo na priključke vode i struje gdje
za to postoji investirana mreža da
dobiju i pravo njihova korištenja,
nije izvršio obećanje, već se samo
bori za taj svoj jezik kojeg nije
priznala niti jedna romska zajednica osim njegova prateća ekipa
kojom manipulira centar za provedbu integracije. Veljku Kajtaziju mora biti sve od značaja što
se tiče unapređenja i ostvarivanja
prava za romsku manjinu, jer Slavonski Brod je bure baruta koje se
ne može koristiti prava koja su mu
omogućena. Naime lokalna razina ne omogućava korištenje istih
prava, a saborski zastupnik k tome
niti ne traži njihovu realizaciju.
Smatram kako bi trebao iskoristi poziciju u kojoj se nalazi jer je u
izvršnoj vlasti odnosno u stranačkom sistemu te može u Saboru
iznijeti probleme omogućiti njihovu realizaciju te da tako koristimo tu poziciju kako bi se ostvarila
prava za romsku nacionalnu manjinu prioritetom na ranjivu skupinu koja zbog takvih ljudi koji
su na položajima i pri nekim državnim uredima i instituciji koče
i ometaju široj Romskoj zajednici
izvan Zagreba ostavrenje svojih
prava. Ti pojedinci predstavljaju
nas i ometaju da dobijemo ono
što nas slijedi, te se takmiče u ostarenju onoga što oni predlažu i što
je njima od osobnog značaja, a ne
Romima kao zajednici. Savjetu za
nacionalne manjine vuče novac za
svoje potrebe i potrebe onih kojima isti manipulira i sl. U razno
Ministarstva stavio je svoje ljude
; «CPI» i Kali sare, evo sada i u
Vladi. Ovako više ne može! Ovo
treba podignuti na EUROPSKI
SUD ZA LJUDSKA PRAVA jer
je g. Kajtazi i sam Rom koji se je
do nedavno taio deklarirati kao
Rom i sramio se je svoje nacije te
proglasio cijelu romsku manjinu
trgovcima i prodavačima cigareta i kao i košarima. Zar takav da
predstavlja nas rome a, uz to se
ne bori za romska prava i prava
nacionalnih manjina jer on treba
predstavljati još 11 nacionalnih
manjina, a ne samo Anu Dalipovsku i CPI tu je još 11 predstavnika
s predsjednicima nacionalnih manjina, 100 romskih udruga koje se
trude ostvariti prava svoje romske
zajednice. U protivnom ne bude li
to saborski odradio i štitio cjelokupni interes nacionalne manjine
tražit ću njegovu ostavku s pozicije saborskog zastupnika jer nije
sposoban biti predstavnik Roma
u Republici Hrvatskoj. G. Veljko
Kajtazi javno je rekao kako će surađivati samo s legitimnim predsjednicima Roma, a to je predsjednik VRNM, a ne s pojedincima,
a upravo to radi. U Slavonskom
Brodu stalno nam nameće vatru,
pregovara s pojedincima koje nisu
u funkcijama nitko i ništa te se
osobe predstavljaju pred izvršnom
vlašću kao saborski suradnici ili
njegovi zamjenici. Odrađuje radne sastanke za građevinske radove
opet s istim ljudima (Darkom Nikolić ,Nenad Nikolić i njima sličnima) umjesto da moja malenkost
kao predsjednik Vijeća pregovaram i dogovaram te da sa mnom
surađuje on izabire one koji su ga
podupirali na izborima. Od njegovog izabiranja do danas još me
nije nikako kontaktirao niti pitao
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
da li je u Slavonskom Brodu išta
riješeno, a kamoli da me pozove
na sastanak te porazgovaramo o
problemima Roma, te da pri tome
realizira i putne troškove, a ne da
trošak puta do Zagreba snosim
osobno. Ma kakav je to saborski
zastupnik? Ne priznajem ga više
kao takovoga! Jednom prigodom
u Zagreb rekao sam mu: poštujem
tvoju funkciju htio ja to ne htio ti
si saborski zastupnik, a zato i ti
moraš moju skemljiju (skemljija je
u nas rumunja Ludari mala stolica tronožac) jer g. Kajtazi je rekao da
moramo njegovu fotelju priznati,
na što je on odgovorio; u pravu
si, ali zašto čini suprotno? Zato
ga više ne cijenim i ne priznajem
dok god ne bude radio valjano za
čitavu manjinu i priznavalo pluralitet i znao raspoznati tko je tko i
koju funkciju vrši.
Prema tome draga moja braćo i
sestre, otrgnemo se iz sna, probudimo se jer nam je Bog dao oči
da vidimo, uši da čujemo, um da
razumijemo, srce da osjetimo,
slobodnu volju da ne budemo manipulirani i ničiji robovi i marionette. Mi nismo ničije vlasništvo
da se s nama trguje i da budemo
pod ničijom komandom.
S poštovanjem,
ROBERT RADIĆ
Predsjednik Vijeća
Romske Nacionalne manjine Slavonskog Broda
te Predsjednik URLRP
15
DOGAĐA JI
DOGAĐA JI
16
Primjer nehumanog tretmana
romske obitelji
U
napuštenu i derutnu baraku u gradskom vlasništvu
na u ulici Trešanja 10B,
14. rujna ove godine bespravno
je uselila obitelj Muharemi. Majka Indira rođena 1984. u Zagrebu i otac Damir, rođen 1981. u
izašla na teren i napravila zapisnik.
Kako je baraka bez struje i vode,
u posve derutnom i napuštenom
stanju samo za otpad iz barake i
njene okolice bila su potrebna tri
kamiona. Navečer tijekom čišćenja barake dok je suprug otišao
po pelene, gđu.
Muharemi
je
“pajserom” fizički napao susjed
. Tom je priliko
gđu. Muharemi
napadač odgurnuo pri čemu je
ona lupila u zid,
te je pajserom
počeo razbijati
stvari u vlasništvu obitelji Muharemi koje je
Italiji, s troje malodobne djece zatekao u baraci. Osim osobnih
Antonio (rođ. 2007.) koji boluje stvari, podivljali susjed razbijao je
od Downova sindroma, Valenti- i knaufni krov, tako da sada barana (rođ. 2010.) te Arijana (rođ. ka i prokišnjava. Isti fizički napad
2011.). Gospođa Muharemi je u desio se u nazočnosti djece koja su
drugom stanju s četvrtim djetetom. Praksa
bespravnog useljenja
prijavljena je nadležnim tijelima ali s obzirom da je bio vikend,
nitko od strane Gradske vlasti ili policije nije
bio nazočan. Dana 17.
rujna. gđa. Muharemi
osobno je otišla u Gradsko poglavarstvo Grada Zagreba te prijavila
useljenje u napuštenu i
derutnu baraku u vlasništvu Grada Zagreba.
U skladu sa zakonskom
procedurom, policija je
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
naravno pretrpjela veliki šok. Gđa
Muharemi iste je večeri završila u
bolnici Zajčeva, gdje su utvrdili
uranjene trudove dobivene usljed
stresa ali je isto večer puštena na
kućnu njegu obzirom da vodi brigu o troje malodobne djece. Policijska ophodnja iz Policijske postaje Dubrava također je došla na
mjesto incidenta, no nije reagirala.
U skladu sa zakom, Policija uvijek
mora zaštiti majku i djecu, a ne
biti pasivni promatrač koji samo
utvrđuje događaje. Ovo nije jedini
primjer u kojem građani agresivnim metodama, fizičkim napadima baziranima na rasnoj mržnji,
uzimaju zakon u svoje ruke.
Pitamo postoji li namjera provođenja zakona, počevši od Ustava
Republike Hrvatske ili živimo u
zemlji u kojoj svaki nasilnik može
činiti što i kako ga je volja? Ujedno se pitamo da li je takva praksa
uobičajena kada je riječ o Romima
kao žrtvama.
Romi su se vratili u
ŠŠkabrnju: Bojimo se, ali
nemamo izbora
Mješštani su Rome u ŠŠkabrnji vrijeāali i
tjerali. Zbog toga je u svibnju nekoliko
romskih obitelji napustilo to podruĀje.
Sada su se vratili. Kažžu da nemaju izbora
V
iše romskih obitelji koje
su se početkom svibnja
odselile, sada su se vratile u Škabrnju. Kažu kako su se
morali vratiti jer novca nemaju, a
ovu zemlju su kupili. Kažu i kako
im nije svejedno i da se boje no i
da nemaju drugog izbora. Pods-
jetimo kako su Romske obitelji iz
Škabrnje odselile nakon prosvjeda mještana koji su Rome vrijeđali
te su čak oko njih podigli žičanu
ogradu. Policija je zbog toga incidenta
podnijela nekoliko kaznenih prijava, a državno odvjetništvo po-
dignulo je optužnicu protiv Luke
Škare, načelnika Škabrnje, kojom
ga terete za rasnu i drugu diskriminaciju. Romi se nadaju kako
ovoga puta više neće biti sukoba
no policija je već prijavila jednog
mještana zbog remećenja javnog
reda i mira jer je Romima na njihov teren postavio kamenje i prijeteći rekao kako im neće dozvoliti
put preko svog terena.
Zastupnik Kajtazi radi za sebe, a na
šštetu Roma Tražžimo od nadležžnih institucija da
Predstavnici romskih zajednica
iz Primorsko-goranske i Istarske
županije izrazili su nezadovoljstvo
radom Veljka Kajtazija, saborskog
zastupnika svih Roma, za kojeg
smatraju da neodgovorno izvršava
povjerene mu dužnosti od strane
romske nacionalne manjine.
reagiraju na povrijeāene zakonske odredbe
od strane gospodina Veljka Kajtazija,
upozoravaju iz Zajednice Romsko jedinstvo
i Svjetske organizacije Roma
Prema riječima Surije Mehmetija iz Zajednice Romsko jedinstvo PGŽ i Fadila
Hrustića iz Svjetske
organizacije Roma,
Kajtazi nije poštovao zakonske upute
o javnom natječaju
za izbor članova povjerenstva koji je raspisao Ured za nacionalne manjine Vlade
RH. – Kajtazi je odbacio kandidacijsku
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
listu Ureda, na kojoj su bili i naši
kandidati, te je bez kriterija izabrao članove među ljudi koji nisu
Romi, niti su bili kandidirani od
strane Vijeća romske nacionalne
manjine u Hrvatskoj. Tražimo od
nadležnih institucija da reagiraju
na povrijeđene zakonske odredbe od strane Kajtazija, što njemu
ide na ruku, a ostalim Romima
na štetu. Mora znati da ne može
omalovažavati svoje Rome i javno
ih vrijeđati, umjesto da im pomogne u obrazovanju i zapošljavanju,
kazali su Mehmeti i Hrustić.
17
DOGAĐA JI
DOGAĐA JI
18
Eskalaciju sukoba
sprijeĀili su policajci
50-tak mješštana Gornjeg Hraššþana u Meāimurskoj žžupaniji 18.
rujna toĀno u podne poĀelo je u prosvjed zbog dolaska romske
djece u podruĀnu šškolu u njihovu selu. Zbog skuĀenosti prostora
u matiĀnoj šškoli Macinec odluĀeno je da 60-ak djece, od kojih 44
romske nacionalnosti, šškolu pohaāa u prostorijama podruĀne
šškole u Gornjem Hraššþanu. No mješštani se tome protive i tražže
da se djeca smjeste u druge okolne šškole, a ne u njihovu
N
Gornjeg Hraščana i roditelji djece koja
pohađaju područnu školu u tom mjestu
organizirali su naime prosvjed jer ne žele
ova netrpeljivost između Hrvata i Hrvata romske nacionalnosti u Međimurju. Mještani
Za romske osnovnošškolce odlazak u šškolu
pretvorio se u pravu dramu
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
u svoju školu primiti 54 nova predškolca,
od čega 44 mališana romske nacionalnosti. Za prosvjed su doznali i roditelji
romske djece pa je došlo do međusobnog
vrijeđanja i omalovažavanja sa prosvjednicima. Iako je jednosatni prosvjed cijelo
vrijeme bio na rubu incidenta, eskalaciju
sukoba spriječilo je desetak policajaca.
Školarci šestogodišnajci koji su autobusom stigli na nastavu iz obližnjeg Macinca i romskog naselja Parag, u Područnu
školu Gornji Hraščan na kraju nisu ušli
te su nakon sat vremena vraćeni kući.
Mještani Gornjeg Hraščana tvrde da
prosvjed nisu organizirali zbog Roma
nego zato jer je područna škola u njihovom mjestu premala da bi mogla
primiti 54 nova učenika.
- Do sada je školu pohađalo 33 učenika
i to u dvije smjene, a sada bi ih trebalo
biti više od dva puta više. Škola ima
samo dvije učionice, od kojih je jedna
sada pregrađena na dvije učionice
veličine malo veće kupaonice, a djeca
imaju samo jedan sanitarni čvor i malu
kuhinjicu koja nije dostatna ni za djecu
koja su do sada pohađala školu. Djeca
ne mogu učiti u takvim uvjetima i to
je jedini razlog zašto smo organizirali
prosvjed - rekli su nam roditelji koji
su se predstavili kao
«zabrinuti roditelji“.
Na prosvjed koji su organizirali u dvorištu
Područne škole Gornji
Hraščan stigli su i
roditelji romske djece
koja bi trebala pohađati
predškolu u toj ustanovi. Oni pak smatraju
da mještani Gornjeg
Hraščana pokušavaju
provesti segregaciju i
da ne žele njihovu djecu u svojoj školi samo zato jer su romske nacionalnosti. Atmosfera je ubrzo
postala naelektrizirana, a teške riječi
počele su padati s obje strane. - Brzo
su zaboravili da je škola tijekom ljeta
obnovljena samo zato da bi se povećao
kapacitet škole, kako bi i naša djeca mogla pohađati školu. Danima pozivaju na
linč, rekli su da će, ako romska djeca
budu pohađala školu, spaliti školu skupa sa našom djecom unutra. Pa to su
Iako je situacija bila na rubu incidenta
na sreþu do njega nije doššlo
djeca od šest godina i nisu nikome ništa
kriva - ustvrdio je Dida Oršuš iz romskog naselja Parag.
Ravnateljica OŠ ‘Dr. Ivan Novak’
Božena Dogša rekla je pak kako su
u Gornjem Hrašćanu stvoreni uvjeti
za održavanje jednosmjenske nastave
u prijepodnevnim satima, dok bi se
predškola za Rome održavala u poslijepodnevnim satima. Mještani su ustrajali da se romska djeca smjeste u druge
okolne škole, a ne u njihovu. Kažu da
nemaju ništa protiv Roma, već samo
žele zaštititi svoju djecu s obzirom na
to da, kako tvrde, romska djeca u školu
dolaze s manjim predznanjem i bez
higijenskih navika.
Sukob su pokušali primiriti načelnik
općine Nedelišće Mladen Horvat i
međimurski župan Ivan Perhoč koji su
pozvali sukobljene strane na sastanak i
pregovore. Pozvali su mještane Gornjeg Hraščana da puste djecu u školu, a
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
predstavnike Roma da se odazovu na
sastanak u Međimurskoj županiji kako
bi se pokušala riješiti situacija. U svom
naumu nisu uspjeli. Mještani Gornjeg
Hraščana ustvrditi su da će nastaviti
prosvjedovati tako dugo dok se 54
nova predškolca ne premjeste u neku
drugu školu, a predstavnici Roma ustvrdili su pak da, ako njihova djeca ne
budu mogla pohađati školu u Gornjem
Hraščanu, da će sva romska djeca iz
naselja Parag početi bojkotirati nastavu.
“U redu, ako ne puste
našu djecu u školu,
onda ni jedno romsko dijete na području
Međimurja od sutra
više neće ići u školu” naglasili su predstavnici
romskih prosvjednika
na odlasku. Na terenu
je i bila i policija no do
fizičkog sukoba između
mještana i Roma nije
došlo. Zbog Osnovne
škole u Macincu prije
dvije i pol godine Hrvatska je izgubila tužbu za segregaciju na Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. Šest mjeseci nakon presude u
rujnu 2010., počeo je projekt obvezne
predškole za 200 romske djece, koji
su pokrenuli Međimurska županija s
Ministarstvom obrazovanja, znanosti
i sporta. Predškole su ocijenjene vrlo
pozitivno, a novčanu potporu im je dao
i Roma Education Fund iz Budimpešte.
19
REAGIRANJA
REAGIRANJA
20
Europska komisija protiv rasizma
objavila je novo izvješšýe o Hrvatskoj
Council of Europe Anti-Racism
Commission to prepare report on Croatia
ECRI je tijelo za ljudska prava Vijeþa
Europe, sastavljeno od neovisnih
struĀnjaka, koje prati probleme
rasizma, diskriminacije s osnove
etniĀkog porijekla, boje kožže,
držžavljanstva, vjere ili jezika (rasna
diskriminacija), kao i ksenofobiju,
antisemitizm i nesnoššljivost,
priprema izvješšþa i daje preporuke
držžavama Ālanicama.
E
uropska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) 25. rujna ove godine objavila
je svoje četvrto izvješće o Hrvatskoj. G. Jenö
Kaltenbach, predsjednik ECRI-a, rekao je da usprkos
pozitivnom razvoju događaja postoje pitanja koja su
razlog za zabrinutost, kao što je utjecaj koji na međuetničke odnose ima podzastupljenosti pripadnika
nacionalnih manjina u javnoj upravi i na sudovima,
osobito nizak broj Srba u policiji na lokalnoj razini,
te činjenica da mnogi Romi još uvijek nemaju isprave
o osobnom identitetu ili državljanstvu.
Od prethodnog ECRI-eva izvješća u novom je Kaznenom zakonu definiran zločin iz mržnje, a mržnja
kao motiv može biti otegotna okolnost u određivanju
kazne. Zakon o zabrani diskriminacije iz 2008. godine određuje Pučkog pravobranitelja kao središnje
tijelo za suzbijanje diskriminacije. Uloženi su značajni resursi u rješavanje nejednakosti s kojima su
suočeni Romi. Svoj su romskoj djeci sada na raspolaganju mogućnosti predškolskog odgoja. Poduzimaju
se mjere za prestanak postojanja odvojenih razreda
samo za Rome.
Međutim, stopa romskih učenika koji odustaju od
školovanja je još uvijek visoka. Integracija predstavROMANO ÿAýIPE
lja problem za izbjeglice. Nastava jezika osigurana je
samo u dva za to ovlaštena centra. Pristup zaposlenju i stambenom zbrinjavanju je težak. Neki od nedostataka brige za maloljetne migrante bez pratnje
su nepostojanje odgovarajućeg liječničkog pregleda,
testiranja procjene dobi, evidentiranja i praćenja.
ECRI je u svojem izvješću dao jedan broj preporuka vlastima, od kojih slijedeće tri traže prvenstvo u
provedbi, a ECRI će se njima ponovno baviti za dvije
godine:
Treba osigurati odgovarajuću izobrazbu za suce i policiju o primjeni odredbi novog Kaznenog zakona o
suzbijanju rasizma i rasne diskriminacije kao i o Zakonu o zabrani diskriminacije.
Treba poboljšati Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći
tako da ranjivim skupinama ne bude zanijekan pristup pravdi.
Treba usvojiti sveobuhvatnu strategiju za sve migrante, tražitelje azila i izbjeglice, pri čemu treba obratiti
osobitu pozornost na maloljetnike bez pratnje.
ROMSKA ISTINA
ECRI is a human rights body of
the Council of Europe, composed
of independent experts, which
monitors problems of racism,
discrimination on grounds of ethnic
origin, citizenship, colour, religion
and language, as well as xenophobia,
antisemitism and intolerance,
prepares reports and issues
recommendations to member States.
A
delegation of the European Commission
against Racism and Intolerance (ECRI) visited Croatia from 7 to 10 November 2011
as the first step in the preparation of a monitoring
report. During its visit, ECRI’s delegation gathered
information on the implementation of the recommendations it made to the authorities in its previous report of 2005 and discussed new issues that
had emerged since.
The delegation held meetings in Zagreb with representatives of all relevant ministries, other competent authorities and human rights NGOs.
Following this visit, ECRI will adopt a report in
which it will make a fresh set of recommendations on measures to be taken by the authorities
to address racism, racial discrimination, xenophobia, anti-semitism and intolerance in the country.
ROMANO ÿAýIPE
Among these, three will be revisited two years after
the publication of the report as part of an interim
follow-up procedure.
In its 2005 report, ECRI expressed concern inter
alia about the lack of comprehensive civil and administrative law provisions as well as an independent specialized body to combat racism and racial
discrimination. ECRI recommended that the authorities strengthen their efforts to provide police
officers, lawyers, prosecutors and judges with training in the application of the laws on racism and racial discrimination.
In the same report, ECRI further noted allegations
of discrimination against ethnic Serbs in public
sector employment and in the judiciary; difficulties faced by returning refugees and displaced persons, particularly concerning housing; prejudice
and intolerance against Roma as well as segregation of Roma children in schools; and inadequate
and inappropriate reception conditions for asylum
seekers.
ROMSKA ISTINA
21
22
REAGIRANJA
REAGIRANJA
N
akon dvodnevnog zasjedanja Europskog foruma
Roma i Putnika usvojen je
set preporuka Vijeća Europe (VE)
kao i država članica Europske unije
između ostalog i rezolucija kojom se
pozva Odbor ministara i Europskog
vijeća da usvoje Europsku povelju
za prava Roma. Povelja bi tako trebala postati pravno obvezujući instrument prisiljavajući nacionalne
vlade i međunarodne organizacije
da poštuju prava Roma. Plenarna
skupština foruma Europskih Roma i
Putnika također poziva i države članice Europske Unije da 2. kolovoza
proglase Europskim danom sjećanja na žrtve Holokausta, kako bi se
sačuvala sjećanja na romske žrtave.
Delegati Vijeća Europe, uključujući
predstavnike sedam glavnih međunarodnih romskih organizacija
sastali su se u Palais de l’Europe u
Strasbourgu kako bi razmotrili situaciju Roma u Europi. Razgovarali su
o diskriminaciji u području obrazovanja, stanovanja, zdravstva i zapošljavanje. Nekoliko je delegata istaju i legalizaciju, žive katastrofalno u
jednoj sobi po 10 i više osoba , a naš
saborski zastupnik ne želi im pomoći da imaju osnovne uvijete za život.
Pošštovane sestre Romkinje i
braþo Romi, pošštovane dame i
gospodo,
pitanjima Roma vrši veliku diskriminaciju na rad Roma. Romski saborski zastupnik ne želi nikoga od
Roma pored sebe ili suradnju s romskim liderima nego ima sve ne-rome
i to iz srpske nacionalne manjine u
RH koji su dobro plaćeni od strane
države RH. Tako g.Veljko Kajtazi saborski zastupnik otvara nove udruge
i organizacije ljudima koji nemaju
pojma o romskoj populaciji, a niti o
problemima s kojima susreće romska nacija. surađuje s njima jer oni
ne poznaju materiju Roma jer sa starijim organizacijama ne surađuje jer
radi se o tome da ne može manipulirati s njima i provoditi svoj interes
jer oni poznaju jako dobro potrebu i
probleme Roma u Hrvatskoj.
Želim vam ugodno zasjedanje puno
sreće i zdravlja u ime naše Mreže
romskih udruga Hrvatske Slavonski
Brod i naše Nacionalne koordinacije vijeća romske nacionalne manjine u RH. I u moje ime kao delegata
i predsjednika MRUHSB i Koordinacije vijeća Roma u RH Ibrahima
Gušani.
Mi u Hrvatskoj imamo isto problema kao i druge zemlje u RH ima 140
romskih udruga koji se bave s romskim pitanjima i problemima, a kada
bi radili za romsku zajednicu bilo bi
manje problema , ali na nesreću naš
saborski zastupnik g.Veljko Kajtazi
prema svima nama Romima koji se
bavimo romskom problematikom i
Republika Hrvatska je ove godine
preuzela predsjedanje Dekadom
Roma za 12 zemalja dok je naš saborski zastupnik bio u Republici
Makedoniji i usprkos tome imenovan je za zamjenika upravnog organizacionog odbora za rad Decade
Roma što znaći da pored sebe nema
profesionalnog kadra da se romima
omogućuje kvalitetan rad za poboljšanje života Roma preko Decade. Tek
sada će Decada Roma zaosati u radu,
a puno naših Roma u romskim naseljima nemaju najosnovije potrebe za
život, a to su voda i struja, nemaju
asfaltirane ceste, nemaju urbanizaci-
Rudko Kawczynski,
predsjednik Europskog
Foruma Roma i Putnika (ERTF)
Za probleme hrvatskih Roma
znaju i u Strasbourgu
PoĀetkom kolovoza održžan je Forum
Europskih Roma i putnika WETF, a RH je
ispred Romske zajednice predstavio g. Guššani.
Osim Hrvatske na sjednici su sudjelovali
predstavnici veþine europskih zemalja
te predstavnici BiH, Makedonije, Malte,
Moldavije, Rusije, Srbije i Turske. Uz ostale
europske predstavnike sjednici je nazoĀio
i njezin glavni tajnik g. Thorbjörn Jagland,
a sjednicu je otvorio predsjednik ERTF-a g.
Rudko Kawczynski. Romano ÿaþipe vam u
cjelosti prenosi govor Romskog predstavnika
g. Ibrahina Guššanija održžan u Strasburgu
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
knulo kako postojeći instrumenti za
zaštitu ljudskih prava i anti-diskriminacija nisu pravilno primijenjeni
nad Romima. Također su izrazili
kritike na činjenicu da su političke
inicijative usmjerene na rješavanje
nepovoljnog položaja Roma često
ne primjenjuju na stvarne potrebe
namijenjene njenim korisnicima.
Hrvatski delegat Ibrahim Gušani je
izlaganje pročitao i dao prijedloge i
odluke da ERTF-a i Vijeće Europe
reagira na činjenično stanje navedeno u njegovu govoru.
ski zastupnik ne želi čekati standardnizaciju i romsku ABECEDU. On
ima svoj Romsko-Hrvatski rječnik
i na temelju toga je predložio da se
usvoji i priznaje Dan romskog jezika
Kajtazi pomažže odabranima
G. Kajtazi je sebi osnovao grupu s u svijetu. U njegovom riječniku zakojom kao radi ali nikome tko nije boravljeni su svi drugi autori: g.Rade
glasao za njega na prošlim izborima Uhlik, Jusuf Šaip, Rajko Djurić, Baj-
Hrvatska je ove godine
predsjeda Dekadom Roma
ne pomaže. U Republici Hrvatskoj
imamo Svjetski dan romskog jezika,
koje je priznat samo od strane Hrvatskog Sabora dok ga ostale zemlje
nisu priznale, na odluku i prijedlogu g.Veljka Kajtazija bez pitanja nas
kao lidera ili Roma. Predstavnici
Roma žele da se prvo napravi standardnizacija romskog jezika na čelu
s gospodinom dr.Rajkom Djurićem i
našom Sarajevskom grupom čiji sam
član za standardnizaciju. Naš saborROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
ram Haliti, Marcel Courtiade i još
puno drugih autora koji su dali svoj
doprinos pisanju romskih rječnika
i knjiga, te rada na romskom jeziku.
Naš saborski zastupnik ne želi da se
Svjetski dan Roma 8.travanja slavi
u svim regijama Hrvatske već samo
u Zagrebu kod njega na centralnoj
manifestaciji te da se njemu daje novac za proslavu u svojoj organizaciji centru za provedbu integracija u
EU i Kali Sara, a druge organizacije
23
24
REAGIRANJA
REAGIRANJA
izolira u financiranju Svetskog dana
Roma jer smatra kako Romi žive
samo u Zagrebu kako što smatra da
je samo on Rom, a mi
nismo Romi. G. Kajtazi već 20 godina radi sa
svojom organizacijom
Roma, a niti u jednom
naselju nije jedan običan kamen nasadio da
bi Romi imali koristi
od toga te je i živio na
romskoj grbači evo 20
godina, a danas kada
je saborski zastupnik
ne želi pomoći nama
romima iako ima sve u
svojim rukama.
Aplauzi dok se Romska
zajednica unazaāuje
Puno naših lidera i aktivista koji se
bave s pitanjima Roma apeliraju i
žele napraviti veliki protest pred vladom RH i peticijom tražiti njegovu
ostavku jer ne predstavlja Rome već
samoga sebe i ne surađuje s nikim.
Ne želi slušati prijedloge ili mišljenja
Roma kako bi se nešto pokrenulo već
je sebi stvorio romski klan od nekoliko ljudi koji nita ne žele čak ni pomoći Romima. G. Kajtazi želi takve
da mu aplaudiraju dok se romska
zajednica unazađuje.
Prije svega nekoliko mjeseci bio je
otvoren javni natječaj ispred ureda
za ljudska prava i prava nacionalnih
manjina pri Vladi RH, te prijavili su
se osobe koje minimalno imaju srednju stručnu spremu i višegodišnje
iskustvom u romskoj zajednici i ured
za ljudska prava i prava nacionalnih
manjina je nas izabrao prema kriteriju koje zadovoljavamo. Naš saborski zastupnik je donio svoj spisak
s ljudima da mi ne možemo biti u
povjerenstvu za Rome već one ljude
koje je on izabrao van natječaja i sa
svega 7.razreda osnovne škole te koji
nemaju iskustva s romskom zajednicom. Molimo da reagirate vi ispred
vijeća Europe, a i ERTF-a na Vladu
RH i na sabor RH da ne može jedan ski zastupnik rekao je da su to Dusaborski zastupnik Roma sve odluke hovi i da ga ne interesira što Romi
o Romima donositi sam bez romskih imaju problema. Romski lideri koji
su legalno i legitimno
izabrani, upozoravaju
na njegov nerad i želju
da se romske zajednice odvajaju, jer ne želi
međusobno jedinstvene
Rome.
Molim vas da nam pomognete kako bi se ovo
zaustavilo jer saborski
zastupnik je ušao u jedan labirint iz kojeg
nema izlaza na pravi
put, a romska zajednica
se
unazađuje
dok naši Romi žive
lidera koji su legitimno izabrani isto
kao i on od strane Roma za predstva- jadno i bijedno; kuće su u lošem
ljanje Roma.
stanju, kopaju po kantama za smeSaborski zastupnik g.Veljko Kajtazi će tražeći komad kruha, skupljajući
organizira komemoracije i sam do- staro željezo, bakar, aluminij, a sada
nesi odluke bez Roma da se ide na im saborski zastupnik i to zabranjuje
romsko groblje Uštice –Jasenovac jer je otvorio firmu jednom ne romu
gdje je ubijeno 16 000 Roma za vri- za sakupoljanje sekundarne sirovine
jeme drugog svjetskoga rata. Pred- i svim romima kaže da moraju odložili smo da se u spomen području voziti staro željezo, bakar kod njeJasenovac komemoracija održava govog čovjeka jer je umješan i naš
30. rujna jer je upravo u rujnu i ve- saborski zastupnik u profit staroga
ljači 1942. g. ubijeno najviše Roma. željeza.
Spomen područje je prihvatilo naš
Vlada nedovoljno upoznata s
prijedlog ali ga je saborski zastupnik
problemima Roma
odbio i uprkos svima nama organizirao komemoraciju sam 2. kolovo- Hrvatske institucije su napravile
za kada je bio holokaust na Rome u svoj mali dio posla za Rome, ali naša
Auschwitzu i Birkenau gdje je ubije- Vlada RH nije dovoljno upoznata s
no 3 000 Roma. Smatramo kako to problematikom Roma pa pitaju sanije u redu jer Jasenovac nema veze borskog zastupnika koji njih krivo
sa Auschwitzom. Od toga dana kada usmjerava te se susrećemo svakim
je organizirana komemoracija od danom u diskriminaciji , ali srastrane saborskog zastupnika g.Veljka motu koju čini Rom nad Romima
Kajtazija u Jasenovac i pričao protiv jer radi za svoj interes i svoj vlastiti
Ustaštva; kako su Ustaše klali u dru- cilj, a romima se pokazuje kao veliki
gom svjetskom ratu, a to rade i sada. aktivist, a na žalost je lažni Romski
To je očito nekoga dirnulo u srce pa aktivist. Puno naših mladih Roma
su se organizirale grupe po grado- ima završenu srednju školu , i za njih
vima: Sisak, Kutina, Karlovac, Nova se ne trudi pronaći posao , svi kažu
Gradiška te ne-romske grupe idu u kako Romi nemaju škole to je živa
romska naselja i napadaju Rome pu- laž imamo 4-5 osoba koji su završili
cajući iz pušaka i ubijajući njihove fakultet i magistra koji nemaju posla,
pse. Romi u strahu ne spavaju noći- 4. koji pohađaju fakultet te se njima
ma kao i njohova djeca. Naš sabor- ne plaća studenske domove, imamo
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
Roma koji je završio Policijsku akademiju je kod kuće jer nema posla,
to su problemi koje saborski zastupnik treba odraditi ali na žalost od
njega ništa.
U školama nailazimo na velike diskriminacije u Međimurskoj regiji gdje ne-romi ne žele da njihova
djeca pohađju školu s romskom djecom. Nailazimo na učitelje odnosno
profesore koji romskoj djeci daju
neprolaznu ocjenu u 7. razredima te
onda romska djeca prekidaju školovanje jer padaju razred pa ne žele
daljnje školovanje jer izgube volju i
moral.
Imamo slučaj gdje
je romska obitelj
u mjestu Škabrnja
istjerana sa svog kupljenog zemljišta jer
lokalni mještani ne
žele Rome. Obitelj
je bila maltretirani te
su oko njih sagradili
žicu i crvenu traku,
a na čelu s načelnikom općine Škabrnje. Romska obitelj
pretpjela je strah i
depresiju od prijetnje da njih budu
zapalili ako se ne pokupe da odu te
su pod pratnjom policije na kraju
napustili mjesto Škabrnja. Posjetio
sam tu obitelj s centrom za mirovne
studije iz Zagreba te smo im prikupili humanitarnu pomoć 300 Eura
kako bi barem preživi mjesec dana.
Uzeli smo njihove akte te je njihov
predmet poslan na Europski sud za
ljudska prava.
Hrvatski služžbenici
diskriminiraju Rome
U Hrvatskim uredima: matični
ured, policija ,škole itd. nailazimo
na osobe koje diskriminiraju romsku manjinu kada dođu zatražiti
rodni list ili državljanstvo kojeg
mogu izdati odmah istog trena, već
galame na njih i istjeraju ih van iako
su čekali red i kažu im da dođu za
3 do 7 pa i više dana. Veliki broj
Roma nema riješeno statusna pitanja državljanstva i više od 20 godina, a žive u RH , ako ima suprug
nema supruga ili obratno pa čak u
nekim obiteljima nitko nema državljanstvo pa čak ni djeca. Vlada RH
nije upoznata s problemima Roma
te pitaju romskog zastupnika, koji
ih usmjerava u krivom smjeru i koristi šansu za svoje projekte i ciljeve koje nije postigao prije, a naše
organizacije nisu financirane od
strane Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Savjeta za
nacionalne manjine čiji je saborski
smetnja jer smo se u povijesti ujedinili Romi: Gurbeti , Rumunji ,
Bajaši , Lovari , Ludara te želi da se
to rasformira i traži od onih koji su
u koordinaciju da se vrši pritisak i
prijetnja na njima da se isključe , jer
njemu je to smetnja jer zajedno smo
jači od jednog saborskog zastupnika. Molimo Vijeće Europe da kontaktira Vladu RH i Hrvatski sabor
kako da se donesu odluke za bolji
rad udruga za Rome i svim romima
da se poboljša stanje i kvaliteta života, te da budu financirani od strane ministarstva i Vlade RH i da se
pita Romska koordinacija vijeća za
odluke koje se donesu,
a ne saborski zastupnik
sakuplja i nađe ljude na
ulice i tjera njih da potpisuju, a oni ne znaju šta
potpisuju te to odnese
u državne institucije i
kaže evo Romi su donijeli odluku evo potpisa
ne znajući da su to potpisali ljudi s ulice. Molimo Vijeće EU , ERTF-a,
pučkog pravobranitelja,
Predsjednika Republike
Hrvatske g. I. Josipovića, premijera
g. Z.Milanovića i ostale dužnosnike
da se očituju na naše dopise koje šaljemo u Vladi RH i Sabor RH, a nikada ne odbijemo nikakav odgovor
niti pozitivan, a niti negativan.
Želimo da Decada Roma funkcionira u što boljoj suradnji s romskim
udrugama i oragnizacijama, a ne
samo s dvoje troje njih koji imaju
udruge po njegovoj direktivi, koji
ne rade za Rome već za sebe, a pored njih budu stradale i druge zemlje
radi njih.
zastupnik član savjeta, te usmjerava da se naši projekti ne finaciraju
od strane ministarstva jer mi nismo
njegovi ljudi. Prema zakonu RH, mi
na ustavni zakon RH o nacionalnim
manjinama imamo pravo na vijeća
nacionalnih manjina gdje romska
nacija bira legitimnim glasanjem
svoje predstavnike regija, gradova,
općina i ispred svojih regija smo
formirali 30.travnja Nacionalnu koordinaciju vijeća romske nacionalne manjine kako bi bolje surađivali
i napravili veći pomak za romsku
naciju, te pregovarali sa Vladom
RH i saborom te ministarstvima, Želimo vam puno sreće i zdravlja i
da se rješe pitanja Roma. Na žalost uspjeha u radu.
22.svibnja smo predali u ministarstvu Uprave da dobijemo rješenje za Lijep pozdrav,
Predsjednik MRUHSB I
koordinaciju na što reagira i ne doNKVRNMRH
zvoljava saborski zastupnik da nam
se izdaje rješenje jer smo mi njemu
Ibrahim Gušani
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
25
OBRAZOVANJE
OBRAZOVANJE
26
Besplatni seminari
U
druga Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije
kao organizacija civilnog
društva koja promovira izgradnju
civilnog društva te se zalaže za interese romske nacionalne manjine
u Republici Hrvatskoj u svom radu
surađuje s čitavim nizom institu-
cija Republike Hrvatske, različitih
Organizacija Civilnog Društva u
Republici Hrvatskoj te zemljama
Europske Unije, međunarodnim
fondacijama i organizacijama koje
se bave pitanjima od značaja za razvoj civilnog društva i demokracije te različitih institucija Europske
Komisije i Europske Unije. U skladu
sa navedenim, zaprimili smo informaciju od strane Agencije za mobilnost i programe Europske Unije, Gajeva 22, Zagreb o rasporedu
besplatnih seminara radi pripreme
potencijalnih korisnika za sudjelovanje u aktivnostima Programa za
cjeloživotno učenje u povodu objave Natječaja za 2013. godinu. Isti
poziv u svom izvornom obliku u
cjelosti objavljujemo u ovom broju
časopisa Romano Čaćipe:
Brisel, 23. studenog, 2011. - Kroz
program Erasmus za sve, novi europski program za obrazovanje,
usavršavanje, mlade i sport koji
predlaže Komisija, 5 milijuna osoba, što je gotovo dvostruko više
nego do sad, imat će priliku studirati ili se usavršavati u inozemstvu. Među njima je gotovo 3 milijuna studenata u visokom školstvu
te učenika i polaznika programa
strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Osim toga, studenti
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
magistarskih studija će također
imati koristi od novih jamstava
za pozajmice osiguranih u suradnji s Europskom investicijskom
bankom. Sedmogodišnji program
Erasmus za sve započinje 2014.
godine s planiranim proračunom
od 19 milijardi eura. Video možete
pogledati na: http://ec.europa.eu/
commission_2010-2014/vassiliou/
“Ulaganje u obrazovanje i usavršavanje je najbolja investicija koju
možemo napraviti za budućnost
Europe. Studiranje u inozemstvu
usavršava vještine, osobni razvoj
i prilagodljivost pojedinca čime
omogućava lakše zapošljavanje.
Želimo da puno više korisnika
iskoristi EU podršku za studiranje
i usavršavanje. Također, želimo
više investirati u poboljšanje kva-
litete obrazovanja i usavršavanja
na svim razinama, kako bismo bili
među najboljima u svijetu, osigurali više poslova, rast i razvoj.”
rekla je Androulla Vassiliou, povjerenica za obrazovanje, kulturu,
višejezičnost i mlade.
Predloženi program Europske komisije Erasmus za sve omogućava:
financijsku potporu za 2.2 milijuna studenata u visokom obrazovanju za studiranje i usavršavanje u
inozemstvu (u usporedbi s 1.5 milijuna u sadašnjim programima)
ova brojka uključuje 135 000 studenata koji bi primili financijsku
potporu za studij u zemljama koje
još nisu članice EU, kao i studente
iz zemalja koje još nisu članice EU,
a studirali bi u EU
• da 735 000 učenika i polaznika
programa strukovnog obrazovanja i osposobljavanja provede
dio obrazovanja i usavršavanja u
inozemstvu (u usporedbi sa 350
000 u sadašnjim programima)
• da milijun nastavnika i profesora, trenera i osoba uključenih u
rad sa mladima primi financijsku podršku za podučavanje ili
vođenje treninga u inozemstvu
(u usporedbi sa 600 000 u sadašnjim programima)
• da 700 000 mladih pohađa
stručne prakse u poduzećima u
inozemstvu (u usporedbi sa 600
000 u sadašnjim programima)
• da 330 000 studenata magistarskih studija imat će koristi od
jamstava za pozajmice za financiranje studija u inozemstvu
• da 540 000 mladih volontira ili
sudjeluje u razmjenama mladih
(u usporedbi s 374 000 u sadašnjim programima)
• da 34 000 studenata primi financijsku podršku za ‘združeni studij’ koji uključuje barem dvije
ustanove visokog obrazovanja u
inozemstvu (u usporedbi sa 17
600 u sadašnjim programima)
• da 115 000 ustanova ili organizacija uključenih u obrazovanje,
usavršavanje i/ili aktivnosti mladih dobije financijsku podršku
za ostvarivanje više od 20 000
strateških partnerstava kako bi
implementirali i promicali razmjenu iskustava i znanja
• da 4 000 obrazovnih institucija
i poduzeća osnuje 400 ‘saveza
znanja’ i ‘saveza sektorskih vještina radi povećanja zapošljivosti, inovacija i poduzetništva.
O programu Erasmus za sve
Erasmus za sve bi okupio sve sadašnje europske i međunarodne
programe i inicijative za obrazovanje, usavršavanje, mlade i sport
(Program za cjeloživotno učenje:
Erasmus, Leonardo da Vinci, Comenius, Grundtvig; Mladi na djelu, Erasmus Mundus, Tempus,
Alfa, Edulink i program bilateralne suradnje), tako zamjenjujući sedam postojećih programa jednim.
Time će se povećati učinkovitost,
pojednostaviti proces prijave, kao
i reducirati dupliciranje i fragmentiranje. Komisija predlaže povećanje od otprilike 70% u usporedbi
sa trenutnim sedmogodišnjim
budžetom, kojim bi se alociralo 19
milijardi Eura za nove programe od
2014 do 2020. Ova brojka uključuje buduća predviđanja inflacije kao
i troškove predviđene međunarodnom suradnjom. Novi program će
se fokusirati na dodanu EU vrijednost i sustavni utjecaj kroz podršku
za tri tipa akcija: mogućnosti učenja za pojedince u EU i izvan EU;
institucionalna suradnja između
obrazovnih ustanova, organizacija
mladih, poduzetnika, lokalnih i regionalnih vlasti i udruga; i podrška
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
reformama u zemljama članicama
kako bi modernizirale sustave obrazovanja i usavršavanja te promicale inovacije, poduzetništvo i
zapošljivost. Dvije trećine financiranja bit će utrošeno na financijsku podršku mobilnosti sa ciljem poboljšanja vještina i znanja.
Ciljana struktura novog programa - zajedno sa značajno povećanim investicijama - znači da će
EU biti u mogućnosti pružiti više
prilika za studente, praktikante,
mlade, nastavno osoblje, osobe
koje rade sa mladima i druge, da
poboljšaju vještine, osobni razvoj i
zapošljivost. Erasmus za sve će također promicati istraživanje i podučavanje o europskim integracijama te pružati podršku sportskim
udruženjima. Od 2007. godine,
prosječno 400 000 osoba godišnje primilo je financijsku podršku
Europske unije za studij, usavršavanje i volontiranje u inozemstvu.
Prema prijedlogu Komisije, ovaj
će iznos biti skoro udvostručen,
tj. iznositi gotovo 800 000 eura (u
2010. godini u 27 država članica
dodijeljeno je 560 000 financijskih
potpora, za detalje molimo vidite
Privitak 1).
Sljedeći koraci
Ovaj prijedlog je trenutno u fazi
rasprave Europskoga vijeća (27
zemalja članica) i Europskoga parlamenta, koji će donijeti konačnu
odluku o financijskom okviru za
2014-2020.
Više informacija potreažite na:
stranice Androulle Vassiliou,
povjerenice za obrazovanje,
kulturu, višejezičnost i mlade
http://ec.europa.eu/commission_2010-2014/vassiliou te
stranice Europske komisije
http://ec.europa.eu/education/
index_en.htm
27
DOGAĐA JI
DOGAĐA JI
28
Tikne Roma ano muzei
R
omane čhave kotar nakhutno bihigienako bešipasko than vizitime Pedagoško muzei ano
Uzun Mirkovo, ani organizacia Sekretariateski
vaš socialno arakhibe. Čhave kotar bešipasko than Kijevo thaj Makiš lundjarde e vizita beogradesko muzeji,
adjahar idž sine ano jekhtuno «skolako muzei», sar kokore anavde ole. Odote dikhle sar sine ano nakhlo vakti
skolake klupe thaj angluno drom dikhle abakus, thaj
aver skolake materialia sar so siton kerde zaradie save
R
ini avdive sikavenape ani biologia. O čhaja thaj o čhave
hasandile kana ašunde kaj o čhave ano skole kana na
kamle te ašunen sinolen doš te haćaren adjahar so tradime olen o sikave te bešen gujnenca pedo kolomoki, a
kaj savatoa sa skolake čhave halje maribe, sar ini kaj sine
phanibe vaš sikljovne save na kamle rndono te keren
skolake bukja. Tikni Sunita Bajrić sine but biadžukardi
akale metodenca thaj vakargja kaj olaki sikavni Julijana nane adjahar but holjami. «Amen siam lošale ini so
avdive siamen kompjuteria ani skola», vakargja Sunita
pali vizita ano Pedagoško muzie thaj savi prastaba geli
ani skola aver amalenge kotar štarto klasi te mothavol
sar o sikavne dende doš e sikljovnenge save na kamle
te sikljon. Neve avriskolake aktivnostja ani orgnaizacia
Sekretariateski vaš socialno arakhibe e čhavengo adžukarela oen ano paraštuj, kana ka vizitinen ini Askeriako
muzei ano Beogradi.
Mali Romi u muzeju
omska djeca iz nekadašnjeg nehigijenskog naselja obišla su Pedagoški muzej u Uzun Mirkovoj,
u organizaciji Ministarstva za socijalnu zaštitu.
Mališani iz naselja Kijevo i Makiš nastavila su s obilaskom beogradskih muzeja, pa su posjetili i jedinstveni
„školski muzej”, kako su ga sami nazvali. Tamo su vidjeli
kako su nekada izgledale školske klupe i prvi put se upoznali s abecedom, drvenim računarom, ali i prepariranim
životinjama koje se i danas koriste na satovima biologije.
Djevojčice i dječaci su se smijali kada su čuli da su se deca
u školama odgajala štapom i kažnjavala klečanjem na kukuruzu, a da su subotom sva školska djeca dobijala batine, kao i da je postojao zatvor za učenike koji redovno ne
pišu domaću zadaću. Mala Sunita Bajrić se na glas čudila
ovim metodama i rekla da njezina učiteljica Julijana nije
ovako stroga. "Mi smo sretni i što danas imamo kompjutere u školi", rekla je Sunita i posle posjete Pedagoškom
muzeju otrčala u školu ostalim učenicima iz četvrtog razreda ispričati kako su učitelji nekada bili mučitelji i kako
je pohađanje škole bilo jako bolno.
Finska organizra radionicu
Kreativni pristup borbi protiv
diskriminacije Roma
A
ktivisti Udruge Roma Grada Zagreba i Zagrebačke županije pozvani su na ovogodišnji seminar i radionice na temu “Kretivn
pristup borbi protiv diskriminacije Roma” koja će
se održavati od 12. do 17. studenog 2012. u Helsinkiu, Finska. Na žalost poradi nedostatka materijalnih sredstava (unatoč traženju od lokalnih
institucija, uključivo Ureda za nacionalne manjine
da sudjeluju s 25% troška, nismo dobili čak ni odgovore na naše upite, iako punih 20 godina aktivno
ROMANO ÿAýIPE
djelujemo i surađujemo u raznim područjima, uključujući promociju ljudskih prava) te nismo bili
u mogućnosti odazvati se pozivu no pratit ćemo
događanja i djelovati putem Interneta i obavijestiti
čitatelje o zaključcima navedene konferenicje.
ROMSKA ISTINA
Ini o Roma semnina
dive bipedozoralipa
A
no dive bijanibe Mahatma Gandi, dženo
idejako kotar bipedozoralipasko sikavibe e bijekhipasko, 2. oktobarea semnimo Maškarthemutno dive e bipedozoralipasko.
«Odova sine legaripe savore te gndina pedo fizičko, verbalno, emocionalno thaj aver forme e
pedozoralipaske save dikha ano sakova badžako. Baro pedozoralipe ani familai, amalipasko
pedozoralipe ano skole, ano stadionia,
pedozoralipee ano reslibe konfliktja pi
buti, ano
o kafane, po droma, ani trafika», vakardo
kardo kotar Kancelaria e paćavibaske
ćavibaske dženosko vašš arakhibe
jekha jekh
kh polia.
«Odoleskee bi trumiba musaj
saj te la
zorali promocia
mocia e
kulturaki tehnipaski,
bipedozoraliedozoralipaski, jekhipaski
ipaski thaj
toleranciaki,savore,
i,savore, a
ulavde o čhave
have thaj ter-
I Romi
obilježžavaju
dan nenasilja
N
a dan rođenja Mahatme Gandija, začetnice
ideje o nenasilnom otporu, 2. listopada obilježen je Međunarodni dan nenasilja. "To je
prilika da se svi zamislimo nad količinom fizičkog,
verbalnog, emocionalnog i drugih oblika nasilja koje
susrećemo na svakom koraku. Široko je rasprostranjeno nasilje u obitelji, nasilje u školama, nasilje na
stadionima, nasilje koje se koristi u rješavanju sukoba
ROMANO ÿAýIPE
ne, te sikava sar konflitja maškar ulavde džene
thaj grupe šaj te resenpe tehno dromea, dijalogea, vakeriba, te sikava olen sar pedo nacioanlno
ulavibe, religia, kulturako soji, politikako ulavibe, seksualno orijentacia, šaj te djivdina khupatna, ani Srbia savi sitoj amaro khupatno kher»,
vakargja Paćavibasko dženo vaš arakhibe jekha
jekh polia.
na poslu, na ulici, u prometu", upozoreno je iz Kancelarije povjerenika za zaštitu ravnopravnosti. "Zato
bez odgađanja moramo započeti s jakom promocijom
kulture mira, nenasilja, solidarnosti i tolerancije, da
sve, a posebno djecu i mlade, naučimo kako da sukobe među pojedinacima i grupama rješavaju mirnim
putem, dijalogom, pregovaranjem, da naučimo kako
tako raznoliki po nacionalnoj pripadnosti, vjeri, kulturnom porijeklu, političkom opredjeljenju, seksualnoj orijentaciji, možemo živeti zajedno, i harmonično,
u Srbiji koja je naša zajednička kuća", podsjetila je na
sajtu Povjerenica za zaštitu ravnopravnosti.
ROMSKA ISTINA
29
DOGAĐA JI
DOGAĐA JI
30
Kukasti križž na romskoj
kuýi u Kragujevcu
N
a kući romske obitelji Raitović, u Branskoj ulici u
kragujevačkom
naselju
Beloevac, nacrtan je kukasti križ
s prijetećom porukom “smrt”. Raitovići su jedina romska obitelj u
tom kraju, a prije 12 godina doselili se iz Vranja. Vlasnik kuće Ivica
Raitović, koji živi sa suprugom i
dvoje dece, rekao je Radio televiziji
Kragujevac da sumnja kako je prijeteću poruku ostavio susjed, koji
ih je i prethodnoga dana vređao i
ravali ih. Ranije nismo prijavljivali takve slučajeve, ali smo ovog
puta obavijestili policiju i romske
udruge, rekao je Raitović koji je
prijetio ubistvom. “Svaki dan nas dio svog objekta iznajmio za trgomaltretira, psuje i prijeti da će nas vinu. Raitković kaže kako je kuću
ubiti. Ne znam zbog čega to radi. i zamljište pošteno kupio, da on i
Ne dugujem mu ništa, ništa mu njegova obitelj nikoga ne ugrožanisam uradio, nikada mu nisam vaju i da žele mirno i u slozi živjeti
ušao u dvorište”, rekao je Raitović. sa susjedima.
On je kazao da s
većinom suseda
nemaju problema,
ali i da ovo nije
prvi put da su im
pojedinci iz kraja
prijetili i uznemi-
Nacistikano truššul
hramimo pedo romano
kher ano Kragujevac
P
edo kher e romana familiako Raitović, ano Branjsko
drom ano kragujevacesko
bešipasko than Beloevac, hramimo
nacistikano trušul, e rizikoske akhariba “meribe”. Raitović sitoj jekhtuni
romani familia ano odova than, a
anglo 12 berša ale kotar Vranje ano
Kragujevac. Manginutno e kheresko
Ivica Raitović, savo djivdinela odote
para romna thaj duj čhavencas, vakargja vaš Radio televizia Kragujevac kaj siole dondo kaj rizikosko
akharibe mukla
kojšija, savo nakhle dive čalavgja
olen thaj denga olen riziko e meriba. “Sakova dive košelape amenca, čalavela amen thaj dela riziko
kaj ka mudarel amen. Na džanav
soske odova kerela. Nane ma khonik olea, njekh drom oleske khonik ni na kergum, ni na khuvgum
ani oleski avlin”, vakargja Raitović.
Ov vakargja kaj butipa e kojšijenca nanolen problemi, numa ini kaj
akava nane angluno drom ulavde
džene kotar odova than te čalaven
olen thaj te dol olen riziko. Angle
na registruingjam adjahar situacie,
numa akava drom angjam policia
thaj romane amalipe, vakargja Raitović. Raitović, savo kotor e kheresko denga vaš marketi, vakargja kaj
kher thaj than paćaviba pokingja,
kaj ov thaj oleski familia nikaste na
uškavena thaj kaj mangena normalno thaj jekhipa te djivdinen e pere
kojšijenca.
Održžana 4. sjednica
Vijeýa Romske nacionalne manjine
30. listopada održana je 4. sjednica Vijeća Romske nacionalne manjine Grada Zagreba pri čemu je praćena
birokratska forma, a i rečeno je mnogo toga. Naredna
2013. godina trebala bi pokazati koliko i što će konkretno isto Vijeće uistinu i učiniti. Prema riječima sa
sjednice trebalo bi se krenuti u konkretne obilaske
romskih naselja i rješavanja problema vezanih uz
svakodnevicu romske populacije na području Grada
ROMANO ÿAýIPE
Zagreba. Počevši od pitanja državljnastva, legalizacije
naselja, jedinstvenog kulturnog centra Roma u Gradu
Zagrebu, pitanja vezana uz školovanja i zapošljavanja,
te mnoga druga otvorena i nerješena pitanja. Ponovno se čudimo i pitamo da li su viječnici na svojim
pozicijama kako bi skrbili o svakodnevici Roma ili je
ponovno riječ o formi kroz koju se iznad svega zadovoljava osobni interes sjedenja u foteljama.
ROMSKA ISTINA
Kakvu vodu piju Romi u selu Barlovo
blizu Kurššumlije
P
redsjednik općine Kuršumlija Radoljub Vidić najavio je
da će u Zavod za zaštitu javnog zdravstva u Nišu biti poslata na
analizu voda iz cisterni koja je data
Romima u selu Barlov. Vidić je rekao
i da općina Romima u Barlovu isporučuje flaširanu vodu za piće, kao i da
će uskoro javiti rezultate analize vode
iz cisterni. Crveni križ iz Kuršumlije
omogućio je 4 cisterne za pitku vodu
jer su u naselju u selu Barlovo presušili bunari iz kojih su se žitelji snabdijevali vodom. Javno komunalno preduzeće “Toplica” preuzelo je obavezu
da svakodnevno u te cisterne dolijeva
tekuću vodu, ali voda koja se doliva
ima ukus benzina, kazao je Boško
Ajdinović, koordinator kancelarije za
romska pitanja u općini Kuršumlija. Predsednik općine Vidić odbacio
je odgovornog komunalnog
preduzeća za ovaj slučaj,
rekavši
da ono doprema vodu jednom cisternom u ugroženo naselje, a da
se četiri male cisterne pune vodom
u samom Barlovu. “Ako se nešto
desilo, sigurno se desilo u samom
ovom naselju, a ne u Komunalnom
poduzeću. Policija je povela istragu
tim povodom i utvrdit će šta se dogodilo”, rekao je Vidić. U selu Barlovo živi oko 110 Roma, od čega je
polovina dece. Romi u tom naselju
žive u vrlo teškim uvijetima, u oronulim kućama, od kojih je većina
bez struje. Na sredini ovog naselje
su bila dva bunara iz kojih su se svi
stanovnici naselja opskrbljivali vodom.
vakargja ini kaj komuna e avdivesta e Romenge ano Barlovo ka
dol šišenca pani vaš pijibe, sar ini
kaj nadur ka mothaven rezultatja
analizake kotar pani e cisternako. Lolo trušul kotar Kuršumlija
arakhlja 4 cisterne e pajnea vaš pijibe soske ano bešipasko than ano
gav Barlovo šukile bunaria kotar
save dizutne lena sine pani vaš te
pijen. Publikaki firma «Toplica»
lela obligacia sakovadive
ano odola cisterne te anol
pijibasko pani, numa pani
savo anelape ano on siole
aramo pedo petroleji, vakargja Boško Ajdinović,
koordinatori kancelariako vaš romane pučipe ani
komuna Kuršumlija. Pre-
zidento komunako Vidić, cidingja
djevapibe komunalna firmako
vaš akaja situacias, vakeriba kaj
on anena pani jekha cisterna ano
bešipasko than, a kaj štar tikne
cisterne pherena pani ano Barlovo. “Te sine kaj diso ulo, sigurno
sine ano akava bešipasko than, a
na ano Komunalno firma. Policia
kerga rodipe kotar odova thaj ka
verifikuinol so sine odole pajnea”,
vakargja Vidić. Ano gav Barlovo
djivdinane paše 110 Roma, savenda kvaš siton čhave. Roma ano
odova bešipasko than djivdnena
ano but phare čhinadipe, ano čorole khera, ano save butipa nanolen elektrika. Ano akava bešipasko
than sine duj bunaria kotar on lena
sine pani vaš pijibe.
Savo pani pijena o Roma ano gav
Barlovo pašše Kurššumlija
P
rezidento komunako Kuršumlija Rodoljub Vidić
vakargja kaj ano Instituti vaš arakhibe publikako sastipe
ano Niš ka ovol bičhaldo ani analiza pani kotar cisterne savo dendo e Romenge ano gav
Barlovo.
Vidić
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
31
REAGIRANJA
REAGIRANJA
32
Razlike u žživotnim uvjetima uzrokuju
poveýane migracije
A
nalizirajući konkretne mjere
ovog složenog fenomena Damjanović je izjavio kako su
noviji migracijski pritisci većim dijelom stvoreni znatnim razlikama u životnim uvjetima i ekonomskim mogućnostima u zemljama regije. Osim
sukoba u određenim zemljama, gdje
je veliki broj civila raseljen, i dalje se
nastavlja raseljavanje zbog oružanih
neprijateljstava. Vjeruje se kako se od
1990. godine nedobrovoljne migracije koje su posljedica nepovoljnih političkih ciljeva nisu znatno doprinjele
migracijama unutar regije. (Što se
tiče nedobrovoljnih migranata, uključujući izbjeglice i raseljene osobe
zbog ratnih uvjeta, potrebno je uzeti
u obzir pouzdane izvještaje posebno
o akutnom položaju Roma u bivšoj
Jugoslaviji čiji je broj prije rata bio
procijenjen na 1.500,000). Potrebno
je primjetiti da različti međunarodni
instrumenti, uključujući Konvenciju
Ujedinjenih nacija koja se odnosi na
status izbjeglica iz 1951. godine i njen
protokol iz 1967. godine, reguliraju
zaštitu određenih kategorija nedobrovoljnih migranata.
U oblasti međunarodne migracije države učesnice bi trebale biti svjesne
kompleksnih uzroka nedavnog porasta međuregionalnih migrgaciskih
tokova, u koje spadaju faktori kao
što su društveno-ekonomska diskriminacija i rasistički ili ksenofobični
napadi koji mogu poticati migracije
ugroženih grupa kao što su Romi. U
svjetlu nadležnosti svake države je da
regulira ulazak i boravak stranaca na
svom teritoriju. KEBS takođe podvlači potrebu humanih mjera i postupka
kada se radi o takvim pitanjima kao
što su zahtjev za dobijanjem političkog azila ili ponašanje prema izbjeglicama.
Diskriminacija u zapošljavanju, stanovanju i drugim sektorima takođe
može utjecati na način na koji se sa-
gledavaju istinske ekonomske mogućnosti i time doprinjeti migraciskim pritiscima. Romska zajednica iz
Srbije nije potisnuta iz razloga :
1. Političkih,
2. Verskih,
3. Rasnih,
4. I drugih diskriminaciskih opcija,
već isključivo iz ekonomsko-socijalnih razloga.
Povodom uĀestalih
protjerivanja Roma
iz zemalja zapadne
Europe u Beogradu
se priopþenjem
za javnost oglasio
Jovan Damjanoviþ
predsednik
Demoratske ljevice
Roma i predsjednik
Svjetske organizacije
Roma
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
Očekujem od Republike Srbije i njezinih ministarstava da će romskoj zajednici omogućiti povoljne kredite za
mala i srednja poduzeća-plastenike,
kao i bespovratne beneficije od strane države kako bi romska zajednica
mogla ekonomski osnažiti, a ovakve
poticajne mjere zaustavile bi veliki
val migracija romske zajednice Republike Srbije u države Euope. Kako bi
se spriječile migracije, cilj bi trebao
biti: poboljšanje, kvalitete života, u
zemljama koje proizvode migracije
(i u oblastima unutar takvih zemalja)
zbog samih takvih poboljšanja, ali i
da bi se smanjio pritisak na međunarodne migracije. Kao prvi korak u
pravcu bavljenja ozbiljnim problemima s kojima se suočavaju Romi, države učesnice trebale bi još jednom
potvrditi sve svoje obaveze koje se
tiču položaja Roma. Države učesnice
bi naročitu pažnju trebalo posvetiti
potrebi primene mjera dogovorenih
i razrađenih u Dokumentu sa sastanka Konferencije o ljudskoj dimenziji
iz Kopenhagena, glava IV, tačka 40. i
svim njenim podtačkama.
Jovan Damjanović
Predsednik Svetske
organizacije Roma
Rromanipen
Differences in living conditions cause
increased migration
Regarding the
frequent deportations
of Roma from
Western Europe
countries, Jovan
Damjanovic ––
president of
Democratic left
of Roma and
president of World
Roma Organization
announced with
public announcement
I
n that regard, Damjanoivc stated
while analyzing concrete measures of this complex phenomenon
that newer migratory pressures are
in much part created with significant differences in life conditions and
economic conditions between the
countries of region. Except in specific
countries of conflict, where there is
settled great number of civilians, there
is still displacement due to armed hostilities. It is most probably that since
1990 involuntary migrations that are
consequence of unfavorable political
objectives haven’t contributed significantly to migrations within the
region from east to west.(regarding
involuntary migrants, including refugees and displaced persons due to war
conditions, it is necessary to take into
consideration reliable reports, especially about acute position of Roma
in former Yugoslavia, whose number
after war was assessed to 1.500.000).
It is necessary to notice that different
international instruments, including
United Nations Convention that is related to the refugees’ status from 1951
and its protocol from 1967, are regulating protection of specific categories
of involuntary migrants.
In the area of international migration, countries participators should
become aware of complex causes of
recent increase of inter-regional migratory flows, in which fall factors like
the social-economic discrimination
and racial or xenophobic assaults that
may encourage migrations of groups
like Roma. In light of jurisdiction of
each country is to regulate entrance
and residence of strangers on its territory. KEBS also highlights necessity
of human measures and proceedings
when it is about questions like the request for granting the political asylum
or addressing the refugees.
Discrimination in employment, housing and other sectors can also influence on way on which are perceived
true economic possibilities and by that
contribute to migratory pressures.
Roma community from Serbia isn’t
repressed from the following reasons:
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
1 Political
2. Religious
3. Racial
4. And other discriminatory options,
but purely from economic-social reasons. I expect from state Republic of Serbia
and its ministries that it will enable
to Roma community favorable loans
for small and medium companies
(greenhouses), as well as non-refundable benefits from side of state so that
Roma community could be economically strengthened, and these supporting measures would stop great wave of
migrations of Roma community from
Republic of Serbia to European countries. To prevent migrations, objective
should be: to improve life quality in
countries in which migrations are being produces (and in areas within such
countries) for sake of such improvements, but also to decrease pressure
to international migrations. As a first
step in direction of dealing with serious problems with which are Roma
being faced, countries participators
should once again confirm all their
obligations that are relevant to the position of Roma.
Jovan Damjanović
33
REAGIRANJA
REAGIRANJA
34
STOP deportaciji Roma sa zapada
Prema najpouzdanijim procenama
u zemljama Ālanicama OEBS-a
trenutno ima 12-15 miliona Roma,
od kojih približžno 12 miliuna boravi u
centralnoj i istoĀnoj Europi
dijeljena novim zidovima. Romi su
u svakom pogledu među osobama
koje su ostavljene izvan nove sigurnosti i blagostanja Europe. U mnogim
zemljama Romi su proglašeni nelegalnim stanovnicima na svojoj
imovini, protjerani izvan općinskih
granica i ostavljeni izvan zajednica
koje brinu za opće dobro. Romi imaju
dugačku migracisku povijest i kao
takvi, stoljećima su izloženi repre-
siji. Europske države uvele su zakon
protiv putujućih naroda (nomada,
travellera) od sredine 15. stoljeća.
Bez registriranog identiteta, mnogi
Romi su potpuno odbačeni iz društva
kao građani na čojem teritoriju žive.
Bivajući kontinuirano premještani i
raseljavani, oni su višestoljetni migranti čak i u okvirima granica jedne
od država u kojoj su državljani. Pored
optužbi, razočarenja i nesporazu-
Iako nemaju
"domovinu"
u regiji, Romi
su imali dugu
i jedinstvenu
povijest kao
sastavno
stanovnišštvo
skoro svakog
drušštva u ovoj
regiji, posebno
u jugoitoĀnoj
i centralnoj
Europi. Prema
raspoložživim
lingvistiĀkim,
antropološškim
ma u odnosima prema većinskom
stanovništvu, danas se i dalje
suočavamo s dubokom diskriminacijom prema Romima koja nije ukorenjena samo u etničkom i kulturnom
rasizmu ili anticiganizmu.
Različiti oblici fatalnih reakcija
etničkog i klasnog rasizma prema
Romima ispoljavaju se širom Europe.
Berlusconijeva vlada je u svibnju
2008. u talijanskom Napulju izglasala
izvanredno stanje u vezi nomadskih
naselja i zajednica na teritoriju nekoliko regija, kako bi legitimirala uzi-
i povijesnim
dokazima, Romi
su potomci
naroda koji
su se doselili
s indijskog
potkontinenta
kroz stoljetni
proces koji ih
je doveo do
Vizantije prije
otprilike tisuþu
godina, i do
Balkana barem
poĀetkom
Āetrnaestog
stoljeþa.
K
manje otisaka prstiju romskoj populaciji. Ovaj zakon uvelike podseća
na anti-romske zakone iz srednjeg
vijeka, kao i na najmračnji period
europske povijesti 20. stoljeća. Ovaj
dekret, stvarajući posebne odredbe
zasnovane na etničkoj pripadnosti,
asnijim migracijama Romi
su se proširili na ostali dio
onoga što je sada poznato
kao Europa, na euroazijski potkontinent i Sjevernu Ameriku. Dvadeset
godina nakon pada čelične zavjese,
Europa je pod rizikom da bude poROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
35
36
REAGIRANJA
REAGIRANJA
krši osnovna prava iz italijanskog
Ustava u vezan za jednakost pojedinaca. Sakupljanje otisaka prstiju
Roma pod dekretom je grubo kršenje
člana 14. Europske Konvencije o
ljudskim pravima. Situacija s migrantima u Italiji je problematična, a
katastrofalne aktivnosti koje poduzima fašistička desnica prema Romima
dostižu svoj vrhunac u spaljivanju
čitavih naselja, uništavanju imovine i nasilnim izbacivanjima Roma
izvan pojedinih gradova u Italiji.
Najdrastičniji ovakvi primjeri bili su
u Livornu, Rimu, Napulju i Milanu
od 2006. pa sve do danas. Kako bi
se bolje razumjele nedavne pravne
promjene u Italiji, korisne su neke
pozadinske informacije. Talijanski
migracioni zakon (Akt 286/1998),
zasnovan je na godišnjim kvotama
za one koji žele raditi u Italiji. Ove
kvote oduvijek su bile daleko manje
nego što su bile potrebe. Ljudi koji
nisu pod kvotom ostaju ilegalni, jer
je sistem vrlo rigidan. Štoviše, jako je
lako za legalnom strancu postati ilegalan: na primjer, ako je on bez posla
onda kada je neophodno da obnovi
svoju dozvolu, njemu se daje rok od
6 mjeseci da pronađe posao, u protivnom gubi radnu dozvolu i može
biti protjeran. U praksi, vrlo je teško
promijeniti nečiji status iz ilegalnog
u legalni; tako puno migranata ostaje bez neophodnih dokumenata,
prihvatajući jako loše radne i životne
uvjete.
U Finskoj je porušeno naselje koje su
Romi izgradili, emigrirajući iz Rumunjske u Helsinki kako bi pronašli
bolju egzistenciju. Grubi zakoni EU
ne dozvoljavaju Romima da se nastane i rade na alternativan način
ili da se „ne uklope» u EU realnost.
Najstrašnije slike dolaze iz Slovačke i
Češke, gdje se od kraja 2008. godine
dešava prava hajka na Rome. Pucanje
i ubijanje romskih obitelji od strane
još uvijek neidetificiranih osoba
nacističkih gardi primjer je najgoreg
rasističkog lova na ljude u srcu Europe.
Trenutno se u Francuskoj dešava
vrlo ozbiljan napad protiv osnovnih
elemenata kulture ljudskih prava,
posebno u vezi s pravnim položajem
migranata, posebice Roma. Kod
samog Sarkozija riječ je bila o tome da
se pokušavao prikazati kao političar
koji je brige građana Francuske ozbiljno shvćao. On je na taj način
želio skrenuti pažnju s brojnih skandala svojih ministara koji su narušili
ugled njegove vlade. Predsjedniku
Sarkoziyu kao tadašnjem predsedniku države, reputacija je bila na jako
niskom nivou. Francuzi su tada bili
nezadovoljni njegovom politikom.
U očitoj nesposobnosti da probleme
u društvu riješi političkim putem,
Vlada u Parizu je 2010. godine posegnula za simboličnim mjerama koje
bi trebale pokazati njeno odlučno
djelovanje. „Van s kriminalnim,
prosjačkim i neradničkim elementima,“ – tako glasi suština odluke o
deportaciji Roma u Bugarsku i
Rumunjsku. Politika 2010. godine i danas posmatra jednu
određenu nacionalnu grupu
na tako strog način fatalno
podsjeća na strahote
rasizma i fašizma. Vlada je 2010., kao i sada
u Parizu odlučila
ukloniti
«Kampove» u kojima su
živjeli Romi u
Francuskoj.
Problem
ROMANO ÿAýIPE
ÿ ý
ROMSKA ISTINA
Roma nije moguće riješiti davanjem džeparca u iznosu od 300 eura.
Romi koje Francuska sada vraća
u Rumunjsku i u Bugarsku nakon
određenog vremena će se ponovo pojaviti u Parizu i drugim francuskim
gradovima. A to je njihovo pravo jer
EU svim svojim građanima garantira
slobodu kretanja. Najava deportacije
Roma iz Francuske držala nas je u
uverenju kako se radi samo o još jednoj u nizu šovinističkih provokacija
nekog od desničarskih medija. Sada
kada je Vlada Francuske poduzela
konkretne aktivnosti i učinila
nepojmljivo – deportirala
građane koji imaju
državljanstvo druge
članice
Europske
Un i j e ,
s a m o
zbog njihove etničke pripadnosti,
proizvela je zaprepašćenje svih onih
koji znaju šta su ljudska prava, šta
je slobodan protok ljudi i roba. To
naročito zabrinjava i
plaši jer se radi i o
državljanima
članica Europske Unije u ovom
slučaju Bugarske i Rumunjske.
Mi smo, naravno, jako zabrinuti zbog bilo
kakvog
oblika
diskrim-
inacije. Naša ideja je uvek bila da
promoviramo punu integraciju romske populacije u Europi. Podsjećamo
kako su Romi, poput ostalih Europljana, u potpunosti građani Europe,
i imaju pravo kretanja bilo gde u Europi. Oni mogu studirati i raditi kao
bilo tko drugi. To su njihova prava
- prava koja moraju poštovati sve
članice Europske Unije. Neočekivano
jasna i oštra prva reakcija UN i Brissela upućuje na gotovo sigurne nove,
konkretne korake Komisije i Savjeta,
koji bi trebali podsetiti Francusku,
ali i ostale europske članice koje se
spremaju na slične korake, kako su
ljudska prava univerzalna i da pravo
na kretanje i život ne može za jedne
biti garantirano, a drugima, voljom
predsednika, naprasno oduzeta.
Povjerenica EU za pravosuđe i ljudska prava Viviane Reding ocijnila je kako Francuska ‘mora
poštovati propise o slobodi
kretanja i o slobodi izbora
mjesta boravka europ-
ROMANO ÿAýIPE
ÿ ý
ROMSKA ISTINA
skih građana. Ove mjere nikako ne
ugrožavaju slobodu kretanja građana
EU-a kako je određeno ugovorima.
Sarkozy je 2010. godine planirao,
podsticao, naredio, počinio ili na
drugi način pomagao i podržavao da
njegova policija prekomjernom uporabom sile, po betonu i prašini pariskog predgrađa La Courneuve (regija
San-Deni na Seni) razvlači, vuče,
rasteže, gura i udara, između ostalih,
pretežno žene, među njima i neke sa
djecom u naručju, druge s potomstvom u stomaku i nemoćne starce.
Zbog postojanja pravne osnove za
podizanje optužnice protiv Nicolasa
Sarkoziya, kao predsednik udruženja
građana
„Novinsko-informativna
agencija Roma“, predlažem da se preispita sva potrebna
arhivska dokumentacija o
zločinima
nad Romima u Francuskoj i inicira pokretanje
pravnog postupka
protiv
Nicolasa Sarkozija pred
Međunarodnim krivičnim
sudom u Haagu. Za počinjene
zločine protiv čovječnosti ne
postoji nikakvo opravdanje.
Bajram HALITI,
diplomirani pravnik 37
REAGIRANJA
REAGIRANJA
38
P
Svjetska organizacija Roma Romanipen
apelira na pronalažženje rješšenja za
Romske emigrante u Francuskoj
rema ERTF-u, trenutna akcija francuske vlade u suprotnosti
predsjednika Hollande predanost
iz njegove predizborne kampanje da se ne
protjera romske obitelji bez predloženog
alternativnog smještaja.
U svom pismu predsjedniku Hollande,
predsjednik ERTF sa žaljenjem je istaknuo
kako je socijalistička vladina politikaspram
romskim pitanjima ogledal prethodne
uprave: “Kao što je obećao u predizbornoj
kampanji, potrebno je sustavno pronaći
alternativni smještaj prije policijske intervencije”, napisao je Kawczynski .Europski
Forum Romia i Putnika (ERTF) ima po-
P
Prijedlog za pokretanje utvrăivanja
kriviÿne odgovornosti protiv bivššeg
francuskog predsjednika
Nakon nedavne policijske racije na nekoliko romskih kampova diljem
Lille i Lyona i protjerivanju Roma iz Francuske teritoriju, najveća europska Romska pravna organizacija uputila je pismo francuskom predsjedniku François Hollandeu, tražeći od njega da zaustavi “demontažu”
Romskih logora te da pronađe dugoročno rješenje vezana uz probleme
ilegalnih logora. Pismo su potpisali g. Rudko Kawczynski, predsjednik
Europskog foruma Roma i Putnike (ERTF), koji također poziva francuskog predsjednika da olakša integraciju Roma migranata u Francuskoj
te da uklloni prepreke na tržištu rada za Rumunje i Bugare.
seban partnerski ugovor s Vijećem Europe
koji okuplja glavninu europskih međunarodni romskim nevladinim udrugama
i više od 1 500 nacionalnih organizacija
Roma i Putnika iz većine država članica Vijeća Europe. Povjerenici EU za pravosuđe i
građanska prava Viviane Reding
Na sjednici Predsedništva udruženja građana „Novinsko-informativne agencija
Roma“, razmatrana je mogućnost pokretanja postupka za utvrđenje krivične odgovornosti protiv francuskog predsednika Nicolasa Paul Stéphane Sarközy de
Nagy-Bocsa.
Francuske su vlasti, na osnovu odluke predsednika Nicolasa Paul Stéphane Sarközy de
Nagy-Bocsa, 30.08.2010 godine, uskratile
gostoprimstvo stotinama Roma porijeklom iz Rumunjske i Bugarske i donijele
odluku da ih se deportira u matične države: Republiku Bugarsku i Republiku Rumunjsku, čime je predsednik Sarkozy po-
vrijedio slobodu kretanja građana. Sarkozy
je planirao, podsticao, naredio, počinio ili
na drugi način pomagao i podržavao da
njegova policija prekoračenom upotrebom
sile, po asfaltu i prašini pariskog predgrađa
La Courneuve (regija San-Deni na Seni)
razvlači, vuče, rasteže, gura i udara, između
ostalih, pretežno žene, među njima i neke s
djecom u naručju, druge s potomstvom u
stomaku i nemoćne starce.
„Gospođo Vivien Reding, zbog postojanja pravne osnova za podizanje optužnice
protiv Nicolasa Sarkozija, kao predsednik
udruženja građana „Novinsko-informativne agencije Roma“ predlažem Vam da
preispitate svu potrebnu arhivsku dokumentaciju o zločinima nad Romima u
Francuskoj i inicirate pokretanje pravnog
postupka protiv Nicolasa Sarkozija pred
Međunarodnim krivičnim sudom u Haagu. Za počinjene zločine protiv čovječnosti ne postoji nikakvo opravdanje.
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
Gospođo Vivijen Reding, time bi ste dokazali objektivnost suda i činjenicu da
niko ne može biti iznad zakona, pa čak
ni bivši predsednik Republike Francuske
Nicolas Paul Stéphane Sarközy de NagyBocsa. Radi se o sudbini 12 do 15 miliona
ljudi. Riječ je o najvećoj manjini u Europi. Podsjećam Vas kako je to još jedan razlog
više da se u Europi poštuju prava na slobodu, nediskriminaciju i osnovna ljudska
prava, i da sve mjere moraju biti u skladu
sa pravom i Ustavom EU.
Niko ne može biti protjeran iz neke države
samo zato što je Rom. Romima koji dolaze
iz zamalja članica EU, dakle iz Rumunjske
i Bugarske, zagarantirana je sloboda kretanja Ugovorom o Europskoj uniji, kao i svim
ostalim građanima EU, koja uključuje i pravo da izaberu mjesto boravka. Protjerivanja
su moguća samo kada neko ugrožava javni
red ili predstavlja teret za socijalni sustav
zato što nema sredstva za život. Protjerivanja na nacionalnoj osnovi i pripadnosti
manjini predstavljaju tešku povredu principa nediskriminacije zagarantiranih člankom 19 stavak 1. Ugovora Europske unije.
Aktom proterivanja, Republika Francuska
je izvršila i povrede prava EU, zbog čega
ste Vi, kao povjerenica za pravosuđe i građanska prava, jedna od pozvanih da na ove
povrede adekvatno reagirate.
Bajram Haliti,
diplomirani pravnik
ovodom iseljavanja više od
300 Roma iz francuskih
kampova u blizini Lila, Liona i Pariza, Svetska organizacija
Roma s velikim žaljenjem zaključuje kako poduzete mjere francuskih
vlasti ne predstavljaju diskontinuitet s uvelike kritiziranim postupcima administracije s predsjednikom
Nikolasom Sarkozijem na čelu,
koja je 2010. godine proterala oko
10.000 Roma iz Francuske.
Apeliramo na trenutnog predsednika Francuske François Hollandea ispoštuje obećanja dana
tijekom predizborne kampanje te
da ne provodi iseljavanja i rušenja
kampova bez prethodnog rješavanja stambenog pitanja dotičnih
obitelji. Također, podsjećamo kako
u svom pismu iz ožujka ove godine upućeno RomEurope, okrivljuje politiku prethodnog francuskog
predsjednika Nicolasa Sarkozya I
njegovu politiku prema Romima
za stvaranje situacije neprihvatljive
neizvesnosti za romske zajednice u
toj zemlji.
Ono što je neophodno učiniti na
nivou lokalnih zajednica je sistematsko rješavanje pitanja alternativnog smeštaja romskih obitelji
prije nego što su one iseljene, kako
ne bi bile dovedene u nezavidan
položaj.
Svjetska organizacija Roma pozdravlja ideju koju je predstavio
francuski ministar unutrašnjih
poslova Manuel Valls o smanjenju ograničenja na zaposlenje za
državljane Bugarske i Rumunjske
obzirom da veliki broj Roma u
Francuskoj dolazi upravo iz te dvije
europske države koje su članice Europske unije. .
Predsjednik
Svjetske organizacije Roma
Jovan Damjanović
Francuski predsjednik Francois Hollande ne
ispunjava obeþanja iz predizborne kampanje.
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
39
40
DOGAĐA JI
REAGIRANJA
KESTJONARO VASH I THEMATIKA
SAVI AVELA ANDI AVUTNI ROMANE
DZJUVLEANGI KONFERINTZA
Pathivale Manusha,
I Finlanda ka kerel i 4to Europaki
Romane Dzjuvleangi Konferitza
savi ka avela ando 2013. I konferintza ka avela kerdi kethanes le
Konsilosa la Europako ande jekh
pashutni buthj Romane Dzjuvleantza Drakhina. E maj vazne organizatorja e Konferentzjake kotar
in Finlanda si o Advisory Board
vash Romane Buthja thaj o Konsilo vash Gendero Barabaripe kotar
o Ministero vash Sochjalo Buthja
thaj Sastipe thaj vi Romane NGOurja, thaj aver zorale ministerja
thaj vazne institutzje. I Romane
dzjuvleangi konferintza kamel te
zorarel o kapasiteto thaj i kethani
buthj mashkar e Romane Dzjuvleange Drakhina thaj te zutisarel o
kethano barearipe vash o Europako Aktzjako Plano vash Romane
Dzjuvlea. Ka te aven e Europake
Romane Dzjuvleange drakhina
thaj aver vazne partenerja ando
procheso savo kerel preparatzja
vash i konferintza thaj so te avel
kerdo andi konferintza tume san
akharde te den palpale pe pushimata kotar o kestjonaro vash kodola save avena i prjoriteto thematika thaj e maj importantno
vathjarimata andi konferintza.
O kestjonaro kamel te kidel sea e
phenimata vash i thematika thaj
e fundamentale problemurja ka
te arakhel kodola kethane mangimata thaj jekh buthjarimos stratedziko vash e Romneange Polisje
andi Europa. Pushas tumendar te
phenen savi thematika dikhen la
tume sar prjoriteto thaj te phenen
e importantno problemurja kotar i thematika save tume dikhen
len sar prjoriteto. Avela mishto te
dikhen pe sea e pushimta angleder
te den palpale-pushimos. O palpale-pushimos ka lel 20-30 minutja.
Ame pathjas ke tume ka phenen
pala tumari experjentza thaj kodo
ka zutil i analiza vash e reshimata. E palpale pushimata ka avena
dikerde konfidentzjalo, thaj e reshimata kotar o kestjonaro ka avena prezentisarde bi te dzeanelpe
o anav kasko so phendeas. Kathe
arakhen o kestjonaro kerindoj kliko po maj tele linko.
https://www.webropolsurveys.
com/S/B6B7A2F869FE9A14.par
(Romanes)
https://www.webropolsurveys.
com/S/9AB73588B79A1A0F.par
(English)
Ame rugis tumen te den maj dur
kado mesazo thaj o linko karing o kestjonaro ande tumare
drakhina (networkurja). O kestionaro arakhelpe vi po webpatrin
e Konsilosko la Europako, dikh
www.coe.int/en/roma-women. O
kestjonaro si pe Anglikani shib.
O kestjonaro ka avela sigo bishardo maj dur vi andi Romani shib.
Rugis tumen te dzeanen ke shaj te
hramosaren ando kestjonaro vaj
Anglikanes vaj Romanes, numa
na liduj. Te si vareso mangimos,
ame pathjas ke tume ka den zutipe kodole Romane dzjuvlean save
kamen te den palpale pushipe po
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
kestjonaro numa na dzeanen Anglikanes vaj Romanes. Rugis tumen te den palpale pushimata po
kestjonaro dzi ko 12to Septembrje
2012. O kestjonaro avela phanglo
po 13to Septembrje. E reshimata
save inklena kotari i analiza po kestjonaro ka zutina dureder te kerelpe o konferentzjako programo.
E reshimata kotar o kestjonaro ka
avena prezentisarde ando preparatzjako kidipe savo avela kerdo
kotar o Rumunjako Governo andi
tomna e bersheski 2012.
Najsaras tumenge vash tumari
kethani amentza buthj.
Hannele Syrjä
Generalo Sekretaro
Advisory Board vash Romane
Buthja
Ministero vash Sochjale Buthja
thaj Sastipen
Hannele Varsa
Generalo Sekretaro
Konsilo vash o Gendero
Barabaripe
Ministero vash Sochjale Buthja
thaj Sastipen
Miranda Vuolasranta
Bareder Funktzjonaro
Ministero vash Avreal o Them
Buthja
Srbija dobila odbor za
ljudska i manjinska prava
Skupština Srbije prvi puta ima Odbor
koji će brinuti o ljudskim i manjinskim pravima, ali i ravnopravnosti
spolova. Sedamnaest članova Odbora
trebali bi se baviti zakonima kojima
se uređuju ljudska i manjinska prava, nadgledati njihovo provođenje i
upozoravati sa skupštinske govornice
ukoliko dođe do kršenja ljudskih prava. Jedan od prvih slučajeva kojima se
taj odbor bavio jesu civilne straže u
Vojvodini.
Meho Omerović, predsednik Odbora
za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost spolova, kaže da je ta posebna stražarska služba organizirana u selima Montorošu i Čantaviru, te dodaje
kako je «Pokret mađarske nade» taj
koji traži uvođenje civilnih straža jer
Subotičani žive u strahu. Na prijedlog
člana Odbora Srđana Šaina, predsjednika Romske stranke, to skupštinsko
tijelo je na sjednici odlučilo zatražiti
informacije od MUP-a o stanju u tim
lokalnim samoupravama. Šain navodi
kako su se žitelji nekoliko mjesta na
sjeveru Srbije samoorganizirali zbog
krađa koje vrši nekolicina pripadnika
romske nacionalnosti, i dodao kako je
zabrinut, zbog iskustava iz zemalja u
okruženju, da bi to moglo prouzrokovati međuetničke sukobe. U Odboru
za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost spolova najavlju da će se u
narednom periodu izrađivati mape
kaona koje se bave manjinama, budući da postoji neusklađenost zakona.
Cilj je utvrditi da li ima propusta koje
treba ispraviti jer, dešava se da Zakon
o nacionalnim manjinama daje određena prava a u krovnom zakonu takva
prava ne postoje pa zbog toga postoji
potreba za izmjenom postojećih zakona. Zaštitnik građana Srbije upozorio
je na prošlotjedno neadekvatno iseljavanje Roma iz prostora privatnog preduzeća “Borac” na Novom Beogradu i
na slabosti “Strategije za unapređenje
položaja Roma” i akcionih planova za
njeno provođenje. Zaštitnik je naveo
da je većina iseljenih Roma već iseljavana iz neformalnih naselja i da je
riječ o građanima koji su upućeni u
lokalne samouprave u kojima imaju
prebivalište i u kojima bi trebalo da
ostvare prava planirana “Strategijom”.
“Na žalost, lokalne samouprave, a ni
nadležno Ministarstvo rada i socijalne
Meho Omeroviþ predsjednik
novoosnovanog odbora
politike ne poduzimaju mjere kako bi
ovi ljudi nakon iseljavanja imali uvjete potrebne za integraciju u lokalnu
zajednicu», kaže se u izvješću Zaštitnika građana. On je istakao da je dao
preporuke nadležnim organima javne
vlasti u vezi s integracijom Roma raseljenih iz neformalnih naselja i očekuje
njihovu punu primenu.
Posebno je važno da se provede preporuka upućena nadležnom Ministarstvu da odredi način na koji će se
provoditi iseljenja iz neformalnih naselja, kako bi se izbjegle situacije da se
građani iseljavaju bez najave i uvažavanja njihovog dostojanstva i zaštite
ljudskih prava, navodi se u izvještaju.
ŠŠerutnipaski vašš manuššikane
thaj minoritetenge hakaja
Angluni buti e Šerutnipaski vaš manušikane thaj minoritetenge hakaja, thaj
jekha jekh polia ka ovol pučipe civilno
arakhibasko ani Vojvodina, formirime sebepi čoribe sar vakardo kerena
o Roma. Arakhibe ka ovol olen baro
riziko, mothavela prezidento Šerutnipasko Meho Omerović.
Parlamenti Srbiako angluno drom ka
ovol ole Šerutnipe savo ka arakhol
manušikane thaj minoritetenge hakaja, numa ini jekha jekh polia. Dešuefta džene Šerutnipaske manglape
te dikhen kanuni savea lačharenape
manušikane thaj minoritetenge hakaja, te dikhol olesko realizuibe thaj te
ovol vakardo ano parlamenti te sine
kaj avela dži bipaćavibe manušikane
hakajengo. Jekh e anglune situacienda
sava šerutnipe adikargjape siton civilno arakhibe ani Vojvodina.
Arakhibasko e dizutnengo Srbiako
mothavela kotar nakhlokurkesko biadekvatno evakuišibe e Romengo kotar
thana privato firma «Borac» ano Novi
Beograd thaj kotar biphardi «Strategia
vaš barjaripe pašljoibe e Romengo»
thaj akciono plani vaš olako realizuibe.
Arakhibasko e dizutnengo vakargja kaj
butipa evakuišime Romengo već evakuišime jekh drom kotar biformalno
bešipask thana thaj kaj lafi kotar dizutne save bičhalde ano lokalno kokorodirekcie ano save siolen registruimo
bešipe thaj anos ave manglape te pheren hakaja planirime «Stretegia». «Ano
pharipe, lokalno kokorodirekcia, a ni
djevaptuno Minsitribe bukjako thaj
ROMANO ÿAýIPE
ÿ ý
ROMSKA ISTINA
socialno politikako na lena napja sebepi akala džene palo evakuišibe te ovol
olen manglini integracia ani lokalno
khupatni», vakargja ano mothovdipe
Arakhibasko e dizutnengo.
Ov phenga kaj denga turvinutnipe e
djevaptune organenge publikaka thagarutnake ani relacie e integracia Romengi evakuišime kotar biformalno
bešipaske thana thaj adžukarela olengo
pherdo realizuibe. Ulavde semno te
realizuinolpe turvinutnipe savo dendo
kotar djevaptuno Ministribe te kerenpe formeano save ka oven evakuišime
dizune kotar biformalno bešipaske thana, sebepi ta na oven situacie o dizutne te evakuišinenpe bi angle gatisaripa
thaj vakeriba thaj arakhiba olenge hakajengo, vakardo ano mothvdipe.
41
REAGIRANJA
REAGIRANJA
42
Savjet Europe i
zašštita ljudskih prava
Zašštita i unapreāivanje ljudskih prava je od
osnovne važžnosti za ulogu Savjeta Europe.
Sa sjedišštem u Strazbouru, Francuska,
savjet radi na razvijanju zajedniĀkih mjera
za savladavanje problema s kojima se
suoĀava drušštvo u zemljama Ālanicama
S
avjet Europe, prva europska
organizacija, rođena je u Londonu četiri godine poslije Ujedinjenih naroda, u svibnju 1949. godine, na ruševinama barbarskih djela
drugog svjetskog rata. Politička volja
država osnivača da ostvare jedinstvo
članica trebalo se usredotočiti na napore da ,,brane i unapređuju svoje
zajedničke ideale i načela i poboljšaju društveni i ekonomski napredak”.
Statut Organizacije izričito se zasniva
na poštovanju ljudskih prava i vladavini prava. Ovo podrazumjeva zaštitu
Bajram Haliti, diplomirani pravnik
i unapređivanje dostojanstva i sloboda pojedinaca u okvirima prava, koja
se mora neprekidno jačati. Statut ide
dalje: predviđa da svako ozbiljno kršenje ljudskih prava od strane država
članica predstavlja osnovu za njihovo
suspendiranje ili isključenje. Povijesni
korak učinjen je već 1948. godine Univerzalnom deklaracijom o ljudskim
pravima, koja proklamira univerzalnost i nedeljivost ljudskih prava. Savjet Europe, sa svoje strane, pokazao
je svoju privrženost ljudskim pravima
usvajajući 1950. Europsku konvenciju
o ljudskim pravima. Od tada je ratifikacija ove konvencije postala uvijet za
članstvo u Organizaciji. Godine 1961.
usljedila je Europska socijalna povelja
kao pandan Konvenciji na polju ekonomskih i socijalnih prava. Prijem u
članstvo za učvršćivanje demokracije,
izazov je zbog kojeg je Savjet Europe
udvostručio napore kako bi na njega
odgovorio. Kao istinski sveeuropska
organizacija, 2001. godine ima 43 države članice i ostaje otvorena za nove
sve dok one zadovoljavaju uvjete da su
demokratske države. Na polju ljudskih
prava rad Savjeta Europe - svojim konvencijama ili na druge načine podrazumeva:
• zaštitu građanskih i političkih prava
putem mehanizama pojedinačnih
žalbi, pri čemu zbog navodnih povreda može pokreniti istraga pred
Europskim sudom za ljudska prava
• zaštitu socijalnih i ekonomskih prava putem mehanizama Eurospke socijalne povelje
• zaštitu osoba lišenih slobode putem
sistema posjeta od strane Europskog
komiteta za sprečavanje mučenja i
nečovečnog ili ponižavajučeg postupanja ili kažnjavanja
• zaštitu prava nacionalnih manjina
putem Okvirne konvencije za zaštitu
nacionalnih manjina
• ostavrenje jednakosti žena i muškaraca (Nadzorni komitet za jednakost
žena i muškaraca)
• borba protiv rasizma, ksenofobije,
antisemitizma i netolerancije
• širenje slobode izražavanja i informiranja u medijima, slobodnu razmjenu ideja i prekograničeno komuniciranje
Okvirna konvencija
Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina Savjeta Europe predstavlja prvi pravno obavezujući dokument posvećen zaštiti nacionalnih
manjina u cjelini, ali su njene odredROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
be uglavnom programskog tipa i njihovo konkretno provođenje povjerava se nacionalnim zakonodavstvima.
Okvirna konvencija, koja je stupila na
snagu 1998. godine, prvi je sporazum
čiji je cilj zaštita prava pripadnika nacionalnih manjina, problem koji je,
na žalost, danas uvelike prisutan. Od
pada komunističkog režima, etničke
napetosti na europskom su kontinentu ponovno iznjele na površinu
napetosti, često pračene nasiljem, a
ponekad čak dobijajući oblik oružanog sukoba, posebno u bivšoj Jugoslaviji. Zaštita nacionalnih manjina je
suštinska za stabilnost, demokratsku
sigurnost i mir na kontinentu. Zasnovana na ovom principu. Okvirna
konvencija teži da zajemči pripadnicima manjina potpunu i stvarnu jednakost-zajedno s uslovima koji će im
dopustiti da izražavaju, sačuvaju i razviju svoj identitet u kontekstu poštovanja vladavine prava, teritorijalnog
identiteta i nacionalog suvereniteta.
Neki od principa sadržanih u Okvirnoj konvenciji:
• Nediskriminacija
• Unapredjivanje stvarne jednakosti
izmedju nacionalnih manjina i većinskog stanovništva
• Unapredjivanje uslova koji su potrebni za očuvanje i razvoj kulture
nacionalnih manjina kao i za očuvanje i razvoj kulture nacionalnih manjina kao i za očuvanje njihove vere,
jezika i tradicija.
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
• Sloboda okupljanja, udruživanja,
izražavnja, misli, savesti i veroispovesti
• Pristup medijima i pravo na primanje i emitiranje programa
• Sloboda obrazovanja
• Prekogranični kontakti i suradnja
• Učestvovanje u ekonomskom, kulturnom i društvenom životu
Prema Okvirnoj konvenciji za zaštitu
nacionalnih manjina svaki pripadnik
nacionalne manjine ima pravo slobodno birati da se prema njemu ophode ili ne ophode kao takvom i ne smije
doći u nepovoljan položaj zbog takvog
opredeljenja ili uživanja prava vezanih
za to opredjeljenje. Strane ugovornice
po Okvirnoj konvenciji za zaštitu nacionalnih manjina preuzimaju obavezu
da pripadnicima nacionalnih manjina
jamče ravnopravnost pred zakonom i
jednaku zakonsku zaštitu. U tom smislu, zabranjuje se bilo kakva diskriminacija na osnovi pripadnosti nacionalnoj manjini. Ne zadovoljavajuće stanje
manjina u mnogim sferama njihova
privatnog, društvenog, ekonomskog i
javnog života često se obrazlažu kršenjem ljudskih prava zagarantiranih
mnoštvom međunarodnih povelja,
deklaracija, konvencija i ukorijenjenim nacionalnim ustavima europskih
zemalja. Uprkos tome stanje manjina,
u koje spada i zajednice Roma, smatra
se ugroženim u mnogim europskim
zemljama, bez obzira na činjenicu da
su njihove zemlje potpisnice međuna-
43
44
REAGIRANJA
REAGIRANJA
rodnih dokumenata koji se odnose na
stanje manjina. Odgovornost zemalja
potpisnica i njihovih ustava za manjine smatra se ogromnom. Suočeni sa
stanjem Roma u raznim jugoistočnim
društvima, nevladine organizacije koje
se bave i radom i brigom o Romima
imaju povoda za kritiku. Ugroženost
manjina nerjetko je posljedica nedopustivog nepoštovanja ljudskih prava,
što se posebno odnosi na romsku zajednicu. Nameće se pitanje, da li razlog
za takvo ponašanje spram manjina, u
prvom redu s Romima, zaista leži u
nedovoljnom poštovanju ljudskih prava. Ljudska prava, utvrđena međunarodnim i nacionalnim zakonima izraz
su raznih osnovnih zahtjeva ljudskih
bića da budu pošteđena od ograničavanja ili povreda od strane države ili
javnosti prilikom obavljanja građanskih ili privatnih aktivnosti u raznim
oblastima javnog ili privatnog života.
Ljudska prava imaju za cilj omogućiti
razne slobode koje su ljudima potrebne za ostvarivanje svojih želja, sposob-
nosti i mogućnosti. Na osnovu ovih
karakteristika kao i individualnih sposobnosti i mogućnosti ljudskih prava
garantiraju ove slobode koje i pojedinci grupe upražnjavaju putem svojih
radnji, u svom osobnom ili javnom
okruženju u kojem žive ili žele živjeti.
Ljudska prava imaju pravnu zaštitnu
ulogu, tj. da štite od posebnog ili neposrednog zbrinjavanja države, bilo
ono namjerno ili nenamjerno, putem
zabrana, aktaelnih ograničenja ili prekršaja, a sadrže element kršenja ili prijetnju kršenja njihovih ljudskih prava.
Ako se dublje pozabavimo ovim pitanjem, videt ćemo kako su ove zaštitne
funkcije pojedinačnih ljudskih prava
zaista samo zaštitne, tj. zamišljene su
da spreče nezakonite radnje države
usmerene protiv života, slobode i sigurnosti, privatnog i obiteljskog života, da spriječe mučenje, degradirajuće
i ponižavajuće ponašanje, zabrane državne mjere uperene protiv slobode
izražavanja i mišljenja, opredijeljenja
i vjeroispovjesti kao i slobode mirnog
okupljanja i udruživanja. U pogledu
životnih uslova manjina, pogotovu
Roma, ova brojna zagarantirana ljudska prava ne štite ih od nepriznavanja
i zanemarivanja, s aspekta države ili
javnosti to ne čine ni državna administracija ni zakonodavstvo.
Razlog leži u preventivnom tj. negativnom karakteru ljudskih prava, što
dovodi do zlouporabe od strabe državne vlasti. Ta prava ne obavezuju
države potpisnice da djeluju pozitivno
odnosno da uspostave socijalna i politička pravila koja bi omogućila njihovim građanima da ostvaruju i uživaju
u svim slobodama koje se smatraju
standardnim vrednostima kojima teži
ljudsko društvo. Postoje neka manjinska prava na osnovu kojih manjine
mogu ostvariti pravo živjeti svojim
posebnim životnim stilom. Vlasti i to
treba podržavati. Međutim, takve se
koncesije odnose samo na neke specijalne manjine.
S druge strane legalna podrška manjinama da živi normalnim načinom
života u zemljama svog državljanstva,
kao izbjeglice ili s boravkom ,,trpljenja” nije predmet ljudskih prava. Oni
su samo zaštičeni nekom nedefiniranom klauzulom o ne-diskriminaciji. I
ta nediskriminacija je samo preventiva, nikako podrška u smislu da se pozitivno potiče od strane države ili javnosti njihove domovine. Iz toga proizlazi
kako ljudska prava ne mogu poslužiti
kao zakonska osnova za stvaranje sveobuhvatnog okvira zakonodavnih ili
administrativnih mjera za usaglašavanje životnog standarda ili u najmanju
ruku da poboljšaju životne uvijete manjina. Oni ne zadovoljavaju potrebe i
opravdane zahtjeve Roma. Nacionalni
ustavni i administrativni sudovi, pa
čak i Europski sud za ljudska prava,
površno tumače ljudska prava. Ona bi
u svojoj punoj implementaciji značila
da se manjine podignu na takav nivo
da postignu optimalne životne standarde.
Član 14. Konvencije štiti od diskriminacije ,,po bilo kojoj osnovi, na primjer
spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovest, političko ili drugo opredeljenje,
nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom,
siromaštvo, rođenje ili neki drugi status” u vezi s pravima zaštićenim Konvencijom i njenim protokolima. Dok
su se ove osnove za nediskriminaciju
često i uspešno koristile pred Sudom
u raznim situacijama, jer ne pruža zaštitu protiv diskriminacije izvan onih
prava koja su zaštićena Konvencijom i
njenim protokolima.
Standarde jednakosti trebaju
užživati manjine isto kao i veþina
Standardne jednakosti, koje uživa
većinski narod u jednoj državi, treba
da uživaju i manjine. Taj se cilj može
postići samo nacionalnim zakonima
i socijalnim merama uz postojanje
jake političke volje i ozbiljnom implementacijom zaključaka. Najpre se
treba pozabaviti lokalnim nivoom i
lokacijama koje čine životni prostor
manjina, upravo se tu moraju preduzeti prvi koraci jer je tu verovatnoća
uspeha najrealnija. Pridobijanje lokalne vlasti za saradnju je pravi pristup,
pored saradnje sa državnim vlastima.
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
Lokalne vlasti su prihvatanjem glavne evropske struje uspotavile lokalnu
samoupravu. Najvažnije je da Jugositočna Europa prizna nove zakonske
mogućnosti i politiku bavljenja manjinskim pitanjima, posebice Roma,
i da donesu zaključke u vezi s rezultatima jedinica samouprave u korist
romske manjine, njihovih individua
i udruženja, nevladinih organizacija
i lokalnih vlasti. Međunarodni zakonski standardi zaštite nacionalnih
manjina se prije svega tiču ljudskih
prava. Trebalo bi napomenuti kako je
,,planirana perspektiva razmatranja”
problem zaštite nacionalnih manjina
dokazani preduvijet za djelotvornu
politiku zaštite ljudskih prava. Ovo je
,,državna perspektiva”. Istaknuo bih
kako je međunarodna pravna nauka
indirektno ukazala na suštinski značaj
ovog predmeta kada je vođena debata
o kolektivnoj naspram individualnoj
prirodi manjinskog prava i problema
njegovog definiranja, koji se u osnovi odnosi na implementaciju člana
27 Međunarodne konvencije o zaštiti
ljudskih prava.
Uspješna politika ljudskih prava odnosi se na manjinski problem u datoj
zemlji samo ako manjine učestvuju u
jednom demokratskom konsenzusu,
tj. ako oni prihvaćaju državu kao zakonodavnu, a to bi, za posledicu imalo
jedno djelotvorno demokratsko riješenje manjinskog problema samo ako
se postavi i dobije adekvatan odgovor
na osjetljivo pitanje -,, Čija je država?”. Drugim riječima: demokratsko
riješenje manjinskog problema nije
ostvarivo ako je multietničko društvo
organizirano kao mono-etnička država etničkog većinskog naroda dok su
svi ,,drugi” ,,dobrodošli gosti sve dok
se pristojno ponašaju i poštuju gostoprimstvo državotvornog naroda!” U
takvim slučajevima, država ispoljava neku vrstu ,, samoodbrambenog
instikta /sindroma” prema ,,svojim”
manjinama, zvanično ih proglašavajući za jednake, dok ih u praksi tretira kao ,,stalno potencijalnu prijetnju
položaju države”. To je osnovni razlog
koji objašnjava zašto nema mjesta za
ustavnu stabilnost za implmentaciju
međunarodnih standarda zaštite naROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
cionalnih manjina. Drugim riječima,
ustvana zaštita manjinskih prava ne
može biti valjana budući da temeljna
osnova-lojalnost zajedničkoj državi ne
postoji.
Samo integrirana multietnička i multikulturalna Jugoistočna Europa može
donjeti demokratski Ustav Jugositočne Europe. To znači da etnocentrički
princip većinskog etničkog naroda kao
pouvoir conconstitutante (legitimna
osnova za pokretanje postupka donošenja ustava) mora se napusti kako bi
se isprobao novi tip građanskog koncepta koji bi se oslanjao na ustavni plan
za demokratsku integraciju etničkih i
kulturnih ,,drugosti” na ustavnom, državotvornom nivou. Kako? Nužno je
da ustav stvori takvu situaciju u kojoj, s
ustavne točke gledišta, nema većinskog
naroda i manjina, već svaka etnička
grupa može sebe naći na različitom nivou vladanja u odgovarajućem položaju većinskog ili manjinskog naroda.
Zalažem se da međunarodni standardi zaštite ljudskih prava, uključujući
manjinska prava, budu inkorporirana
u Ustavni zakon Zemalja Jugoistočne
Europe. Kao prvo, zaštita ljudskih prava koja proizilaze iz opće prihvaćenih
pravila međunarodnog zakona ili iz
sporazuma koji su na snazi u zemljama Jugositočne Evrope trebaju se prihvatiti kao ustavom zaštićena prava.
Kao drugo, ustavom zaštićena ljudska
prava trebaju se tumačiti ,,u skladu s
međunarodnim garancijama ljudskih
prava koja su na snazi”, prije svega s
Međunarodnom deklaracijom o ljudskim pravima i drugim međunarodnim sporazumima. Pored toga, interpretacija odredbi o ljudskim pravima
uzima u razmatranje praksu međunarodnih tijela koja nadziru njihovu implementaciju. Ovo će biti od posebnog
značaja za Europski sud ljudskih prava
kada zemlje bivše Jugoslavije postanu
članica Europe.
U svjetlu međunarodno priznate potrebe da manjine imaju svoj glas u
političkom životu zemlje postoji izlaz
iz ,,dugovječnog začaranog kruga”
manjinskog statusa: ,,ukinuti” stalni
odnos između većine-manjine i transformisati ga u skladu s raznim nivoima upravljanja.
45
46
ROMSKA BAŠTINA
ROMSKA BAŠTINA
Legenda o
kovanju ÿavala
R
omi su prepoznatljivi po kovačkom zanatu. Zanimljivo je da je u percepciji naroda, i europskih i indijskih prema tom zanatu prisutan prezir i gnušanje. Taj se zanat doživljava đavolskim radom,
infernalnim i prljavim. Uz taj zanat vezana je zanimljiva
legenda o Romima.
“Kad je Jošua ben Miriam (Isus) predan tamničarima da
ga pribiju na križ, dva su rimska vojnika dobila dužnost
da kupe četiri čavla te u tu svrhu dobiše 80 krajcara. Polovicu novca vojnici zapiju u krčmi. Kasnije s 40 krajcara
odu do kovača židova te ga zatraže da iskuje četiri čavla
za raspeće Jošue ben Miriama. Kovač se tome usprotivio
te mu Rimljani zapališe bradu i probodoše ga kopljima.
Tad odu do drugog židovskog kovača te mu dadoše isti
zadatak. Kad mu
rekoše koja je
svrha čavala, čovjek stane. Tad se
začu glas ubijenog kovača koji
je molio drugog kovača da
ne iskuje čavle.
Ovaj ga posluša.
Rimljani začuše
glas i uplašiše
se, ali ih to pijane, kakvi su bili,
ne spriječi da
ubiju i drugog
kovača. Zatim
oni odlaze izvan
zidina Jeruzalema te tamo sreću Roma koji je
upravo pred šatorom namještao nakovanj. Ponudiše mu
40 krajcara te mu rekoše da iskuje četiri čavla. Rom je
novac strpao u džep te krenuo s poslom. Kad je iskovao
treći te počeo kovati četvrti čavao, Rimljani rekoše: ’S tim
čemo čavlima pribiti Jošuu ben Miriama.’ Tad se začuše
drhtavi glasovi upozorenja Romu da ne kuje četvrti čavao. Vojnici se prestrašiše i pobjegoše. Zadovoljan što je
dobio novce, Rom nastavi kovati čavao. Zatim počeka
da se čavao ohladi. Nali na njega vode, ali čavao ostade
usijan, kao živo i krvavo tijelo. Koliko je god nalijevao
vode na nj, čavao je i dalje ostajao usijan. U crnoj noći čavao svojim svijetlom obasjavaše veliku površinu pustinje.
Rom užasnut natovari svoj šator na magarca te pobježe.
ROMANO ÿAýIPE
Kud god Rom otputovao, usijani čavao ga je uvijek pratio.
Taj se čavao uvijek pojavljuje pred šatorima potomaka
čovjeka koji je iskovao čavle za Isusa. Kad se pojavi, tad
Romi bježe. Zbog toga Romi stalno bježe. I zbog toga je
Isus pribijen s tri čavla. Četvrti čavao luta s jednog kraja
svijeta na drugi.” (Clébert, 1967.)
Ta se legenda odnosi na Rome kao kovače i izdajice Isusa Krista. Motiv izdaje Krista nametnut od strane drugih naroda. Taj grijeh izdaje Krista nametnut je kako
Romima tako i židovima – židovi su ga dali razapeti, a
Romi za raspeše čavle skovali. Unatoč tome ta je legenda
ukorijenjena u romsku predaju, a spomen četvrtog čavla kod Roma izaziva strah. Motiv četvrtog čavla može
se tumačiti kao podsvjesno usađena krivnja od koje
oni bježe. Četvrti element kod
Junga predstavlja sjenu, moralno
neprihvatljive
sadržaje.
Četvrta figura
je uvijek tamna
i numinozna –
uz tri Marije ide
crna Sara, uz
kršćansko trojstvo Antikrist,
uz tri dobre vile
iz "Pepeljuge" ide
četvrta, zla. Četvrta funkcija je
uvijek nadopuna
prvim trima koje
tvore cjelinu iz
koje su neki sadržaji izbačeni. Najčešće su tri funkcije "svijetle", a četvrta "tamna". Ovdje je uz tri crna čavla četvrti – svjetleći, možda zato što Romi po zapadnjačkoj percepciji
pripadaju svijetu izvrnutih vrijednosti, "svijetu tamnih
stranaca". Također je prisutan i motiv vječnog lutalaštva
koji Durand naziva motivom infernalnog trčanja kao
imaginacijom nezaustavljivog tijeka vremena. On se
može na vrlo sličan način, pronaći i u drugim njihovim
legendama. Jedna nam kazuje da su Romi kao trgovci
konjima lijepo primljeni u jednoj zemlji, pa su se u njoj
naselili i počeli mirno živjeti – ali osvajač ih je otjerao
iz nje. Nakon toga se oni više nigdje ne zaustavljaju, već
neprestano trče. (Đurić, 1987.)
ROMSKA ISTINA
AUTOR: Šemso Avdić
ROMI OD ROĈENJA DO SMRTI
Kutak þaÿave þerge obasja
dokrajüena vošštena svijeüa
dok sam napušštao utrobu majke.
Pusta me raskrššüa uþvrstišše,
okovašše ciganskom sudbinom,
i takvu mi duššu podarišše.
ROM KATAR BIJANDIPE ĈI MERIPE
Sin sam vjetra dima i tuge
majka me iz hladne vode, u naruþje uze
sve mi uzeti mogu i smaragde i brilijante
al’’, nemogu þergu sudbinu ni moje suze.
ýhavoxo sem bahvaljako, the e thuveko
o ššudro paj, ande angali lijama
goleüe sa ššaj te len mandar,
a nahi mi cahra te me asva.
Tamo gdje je tabor blagosloveni vatrom obasjan
uz plaþ violine samo mogu pronaüi sebe,
za tebe Banja Luko ljepotice moja
Romima i smrt bi slatka bila
Samo da postanu dio tebe.
Okoring e jag mašškar e cahre nek phabol
kote man me ššaj te arakhav
Banjaluko ššukarije tu san mo ternipe
ni o meripe pharo ni avola, te avav ande tute.
An cahra o þošško zasjajisarda
e cikni voskoüi memeli,
kana mi dej bijandama
the gasavo ÿi xomeko dijama.
LOBODE
TVENE S
S
P
O
S
I
ROBOV
vodu,
jezersku
u
iü
þ
n
e
kam
a se ššire,
Ako bacišš i krugovi poþnu d i,
n
d
koncentriþ odi kad ciganka ro ire.
g
m
o
e
d
n
šštu uz
isto se
djeca ma
i njoj tako
,
vi ih vode o,
te
u
p
tu
e
ij
sv
o ok
Po cijelom a dugim, plaþe crn red njima
p
m
za lutanji ima daju, bazene o.
k
d
o
a
b
k
u
d
šši
dvore
lgija u du
ta
s
o
n
ih
ubija
daljine;
pe sanjaju nebo, trava
lo
k
s
a
d
a
ga,
Oþi k
njima þer
bode;
zakletva je obovi sopstvene slo ava.
p
r
Cigani su od njih sanjalica s
m
o
k
a
i u sv
ROMANO ÿAýIPE
ROBUJRA
KORKOX
E PEýE
Te þhudija
n
e krugujr o bar, an jezersko
a len te šš
paj
irin
gadija hi
kana i e R pe
om
ande late
e þhavoxe ni bijanol
len te uzn
emirimpe
Po sasto th
.
e
m
d
r
o
ma iÿaren
pala phirip
le
e
dvorcujra lungo, rovol kali n
jak,
te den len
mudarol le
,
n o korko bazenujra anglal
xipe, ano
ÿi.
Jakha kan
a phande
n, suno d
sovli hi le
ik
n
Xoma hi r ÿe, cahra, oblako hen an duripe,
e þar
obujra ko
rk
sa i jek le
ndar ando oxe peüe
suno sove
l.
ROMSKA ISTINA
47
ISSN 1845-6413
ROMANO ÿAýIPE
ROMSKA ISTINA
Author
Document
Category
Uncategorized
Views
1
File Size
4 146 KB
Tags
1/--pages
Report inappropriate content